Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.46.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 1832. 0 52 3829575 3753269 2026-04-12T11:38:15Z Panasko 146730 /* Rođeni */ sitne korekcije, replaced: Osmanskom carstvu → Osmanskom Carstvu using [[Project:AWB|AWB]] 3829575 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * Osmanlijska vojska, potpomognuta od hercegovačkih begova, pobijedila bosansku vojsku [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]]. * [[30. august]] – Potpisan [[Carigradski sporazum (1832)|Carigradski sporazum]] između Velikih sila i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koji je označio kraj [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkog rata za nezavisnost]] i uspostavio modernu [[Grčka|Grčku]] kao nezavisnu državu. * [[26. novembar]] – U [[New York]]u pušten u promet prvi tramvaj, na relaciji Prince Street – 14. ulica. == Rođeni == * [[27. januar]] – [[Lewis Carroll]], britanski književnik i [[matematičar]] * [[15. april]] – [[Wilhelm Busch]], njemački slikar i književnik * [[3. august]] – [[Ivan Zajc]], hrvatski kompozitor i dirigent * [[7. august]] – [[Max Lange]], [[Njemačka|njemački]] [[šah]]ist i [[problemski šah|problemist]] * [[16. august]] – [[Wilhelm Wundt]], [[Njemačka|njemački]] filozof i [[psihologija|psiholog]] * [[17. oktobar]] - [[Zulejda Ida Latas]], prva kompozitorka u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] * [[31. oktobar]] – [[Walter Weldon]], engleski hemičar, novinar i izdavač * [[8. decembar]] – [[Bjørnson Bjørnstjerne Martinus]], [[Norveška|norveški]] [[pisac]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] [[1903]], vodeća ličnost norveškog i nordijskog [[kultura|kulturnog]] života u 19. stoljeću * [[15. decembar]] – [[Gustave Eiffel]], francuski konstruktor == Umrli == * [[4. mart]] – [[Jean-François Champollion]], francuski egiptolog * [[22. mart]] – [[Johann Wolfgang von Goethe]], njemački književnik i mislilac * [[24. august]] – [[Nicolas Léonard Sadi Carnot]], francuski fizičar * [[8. novembar]] – [[Marie-Jeanne de Lalande]], francuska [[astronom]]kinja i matematičarka {{Commonscat|1832|1832.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} byy8cn5y2981f1w6zdvdzxg2c9vt71k 1878. 0 54 3829557 3797207 2026-04-12T11:18:39Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, . godine. → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829557 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1878.''' (MDCCCLXXVIII) je bila uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru, 1878. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 878. godina 2. milenija. Od početka 1878. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. == Događaji == *[[Datoteka:Berliner kongress.jpg|mini|Berlinski kongres]]Nakon zasjedanja [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]]<ref>{{Cite web|url=https://opil.ouplaw.com/display/10.1093/law:epil/9780199231690/law-9780199231690-e687|title=Berlin Congress (1878)|website=Oxford Public International Law|language=en|doi=10.1093/law:epil/9780199231690/law-9780199231690-e687|access-date=25. 5. 2025}}</ref> [[sultan]] odobrava [[Austrija|Austriji]] da uputi vojne trupe u [[Bosna|Bosnu]]. Nakon neuspješnog otpora koji su organizirali [[Vehbi Šemsekadić]] i [[Hadži Lojo]], austrijska vojska od 300.000 vojnika pod komandom [[Josip Filipović|Josipa Filipovića]] okupirala je [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].<ref>{{Cite book|url=https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2018/12/Pages-from-gg46-8.pdf|title=Nesretni dani generala Szasparyja u Bosni}}</ref> *[[19. februar]] – [[Thomas Edison]] patentira [[fonograf]] *[[3. mart]] **Potpisan [[Sanstefanski mir]] između [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. **[[Bugarska]] dobija nezavisnost od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] *[[4. juni]] – Potpisana [[Kiparska konvencija]], tajni sporazum između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] o upravljanju [[Kipar|Kiprom]] *[[15. maj]] – Osnovana [[Tokijska berza|berza]] u [[Tokyo|Tokyju]] *[[10. juni]] – Osnovana [[Prizrenska liga]]; *[[13. juli]] – Potpisan [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinski sporazum]] kojim su glavne sile restrukturirale mapu [[Balkan]]a; *[[17. juli|17]]-[[31. juli]] – u [[Pariz]]u održan [[Šahovski turnir u Parizu 1878.|prvi interkontinentalni turnir]] u [[šah]]u u [[Evropa|Evropi]]. == 1878. u temama == === Fotografija === * [[19. juni]] – fotograf [[Eadweard Muybridge]]<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Eadweard-Muybridge|title=Eadweard Muybridge {{!}} Biography, Photography, Inventions, Zoopraxiscope, & Facts {{!}} Britannica|date=4. 5. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=25. 5. 2025}}</ref> uspijeva u trogodišnjem nastojanju da fotografskim procesom sa 16 slika u nizu pokaže kretanje konja pri punoj brzini, čime je dokazao tačnom tvrdnju njegovog patrona Lelanda Stanforda (''Leland Stanford'') da konj u jednom momentu u trku ima sve četiri kopite u zraku. Stanford se sa lokalnim bogatašem iz Kalifornije kladio na 25.000 USD, a pozicija kopita konja u trku iznenadila je javnost. == Rođeni == === Januar=== * [[12. januar]] – [[Ferenc Molnár]], mađarski novinar i pisac === Februar === * [[5. februar]] – [[Andre Citroen]], francuski inženjer holandskog porijekla === Mart === === April === === Maj === === Juni === === Juli === === August === * [[8. august]] – [[Većeslav Wilder]], hrvatski političar češkog porijekla. === Septembar === === Oktobar === === Novembar === * [[Datoteka:Lise Meitner NatGeo.jpg|mini|145x145piksel|Lise Meitner]][[7. novembar]] – [[Lise Meitner]], austrijska fizičarka * [[18. decembar]] – [[Josif Staljin]], sovjetski političar i državnik === Decembar === * [[25. decembar]] – [[Louis Chevrolet]], proizvođač automobila == Umrli == * [[10. februar]] – [[Claude Bernard]], francuski fiziolog * [[25. juli]] – [[Milica Stojadinović]], srpska pjesnikinja {{commonscat|1878}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://iiit.org/wp-content/uploads/Faith-and-Loyalty-_-Bosniaks-and-the-Austro-Hungarian-Empire-1.pdf * https://untz.ba/wp-content/uploads/2021/02/Monografija_Univerziteta_u_Tuzli_eng.pdf {{Normativna kontrola}} mgriod3b0rvu7wsg5z1jbascpawbx62 Eugen Savojski 0 56 3829605 3797209 2026-04-12T11:45:07Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ), . - → - using [[Project:AWB|AWB]] 3829605 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Eugen Savojski | slika = Prinz Eugene of Savoy.PNG | opis = Eugen Savojski, 1718. | datum rođenja = {{Datum rođenja|1663|10|18}} | mjesto rođenja = Pariz, Francuska | datum smrti = {{Datum smrti i godine|1736|4|21|1663|10|18}} | mjesto smrti = Beč, Austrija | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | supruga = | suprug = | titule = | knjige = | služba = | čin = | ratovi = | bitke = Veliki turski rat<br />Opsada Beograda (1688)<br />Bitka kod Sente<br />Devetogodišnji rat<br />Bitka za špansku baštinu<br />Bitka za Carpi<br />Bitka za Chiari<br />Bitka za Blenheim<br />Bitka za Turin<br />Bitka za Toulon<br />Bitka za Oudenarde<br />Siege of Lille<br />Bitka za Malplaquet<br />Bitka za Denain<br />Austro-Turski rat (1716–18)<br />Bitka za Petrovaradin<br />Opsada Beograda 1717.<br />Rat sukcesije Poljske | vojska = [[Habsburška monarhija]] | rod = | jedinice = | zapovijedao = | nagrade = }} '''Eugen Franjo Savojski''' (18. oktobar 1663 - 21. april 1736) bio je [[generalfeldmaršal]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog carstva]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]] tokom 17. i 18. stoljeća. Kao jedan od najuspješnijih vojnih zapovjednika svoga vremena, bio je na najvišim državnim funkcijama carskog dvorca u [[Beč]]u. Rođen u Parizu, odrastao je na dvoru francuskog kralja [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]]. Zbog slabe tjelesne mase spremao se za svešteničku karijeru, ali se sa 19 godina odlučio za vojnu karijeru. Nakon [[Afera oko otrova|skandala]] sa njegovom majkom [[Olimpija Mancini, grofica Soissonsa|Olimpijom]], Eugen se preselio u Austriju gdje je postao odan Habsburškoj monarhiji. Tokom karijere duge šest decenija Eugen je služio trojici careva: [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopoldu I]], [[Josip I, car Svetog Rimskog Carstva|Josipu I]] i [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karlu VI]]. Vojnu karijeru je započeo 1683. tokom [[Opsada Beča 1683.|bitke kod Beča]] i [[Rat Svete lige|rata Svete lige]] protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Međutim, njegova slava bila je osigurana njegovom odlučnom pobjedom protiv Osmanskog Carstva u [[Bitka kod Sente|bici kod Sente]] 1697. Eugen je povećao svoju moć tokom [[Rat za špansko naslijeđe|rata za špansko naslijeđe]], kada je njegovo partnerstvo sa [[John Churchill, vojvoda Malboroa|vojvodom Malboroa]] osiguralo pobjede protiv Francuza na poljima [[Bitka kod Blindhajma|Blindhajma]] 1704, [[Bitka kod Udnara|Udnara]] 1708. i [[Bitka kod Malplaka|Malplaka]] 1709. te Italijana tokom [[Bitka kod Torina|bitke kod Torina]] 1706. Obnovljeno neprijateljstvo protiv Osmanskog Carstva tokom [[Austrijsko-turski rat (1716-1718)|Austrijsko-turskog rata]] učvrstilo je njegovu reputaciju pobjedama u [[Bitka kod Petrovaradina|bici kod Petrovaradina]] 1716. i [[Opsada Beograda 1717|opsade Beograda]] 1717. Tokom kasnih 1720.-ih, njegov vojni uspjeh i vješta diplomatija su uspjeli osigurati moćne saveznike protiv [[Bourbon (dinastija)|Bourbona]], ali je imao manje uspjeha kao zapovjednik vojske tokom [[Rat za poljsko naslijeđe|rata za poljsko naslijeđe]]. Ipak, u Austriji je njegova reputacija ostala bez premca. Njegova velika postignuća su pomogla Habsburškoj monarhiji da se odupre Francuskim i Osmanlijskim osvajanjima, oslobađajući velike dijelove Europe nakon 150 godina osmanlijske okupacije. Umro je u snu u svojoj kući 21. aprila 1736. u 72. godini. == Rani život (1663–1699) == === Mladost === Princ Eugen je rođen u [[Pariz]]u 18. oktobra 1663. Njegova majka, [[Olimpija Mancini, grofica Soissonsa|Olimpija Mancini]], je bila nećakinja [[Kardinal Mazarin|kardinala Mazarina]] koji je 1647. doveo u Pariz iz [[Rim]]a kako bi proširio svoje, a u manjoj mjeri i njihove ambicije. Odrastala je u kraljevskoj palači zajedno sa mladim Lujem XIV s kojim je imala intimnu vezu. Nakon Lujeve ženidbe, ona se 1657. udaje za [[Eugen Mauricije, grof Soissonsa|Eugena Mauricija]], najmlađeg sina [[Tomas Francis, grof Soissonsa|Tomasa Francisa, grofa Soissonsa]] i najmlađeg brata Savojskojskog grofa [[Viktor Amadej I, grof Savoja|Viktora Amadeja]] koji je bio oženjen kćerkom francuskog kralja [[Henrik IV, kralj Francuske|Henrika IV]]. Oni su imali pet sinova, od kojih je Eugen bio najmlađi, i tri kćerke. Postojale su sumnje da je Eugen bio vanbračni sin Luja XIV, iako se Luj snažno trudio da opovrgne ove sumnje. Roditelji nisu puno provodili vremena sa djecom; njegov otac je bio francuski zapovjednik i šef švicarske garde koji je veći dio svog života proveo na frontu, dok je Olimpija bila sklona prema dvorskim spletkama i djeci je posvećivala malo pažnje. Pošto je bio zapostavljen, pa i podvrgnut ruglu od [[Luj XIV, kralj Francuske|kralja Luja XIV]], prelazi u službu [[Austro-Ugarska|Austrije]] i nakon što su [[Poljaci]] izabrali [[Fridrih August|Fridricha Augusta]] za svog kralja, [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I, car Svetog rimskog carstva]], postavlja ga za glavnokomandujućeg austrijske vojske 1697. Porazio je tursku vojsku 11. septembra 1697. kod [[Senta|Sente]], kada je poginuo i zapovjednik turske vojske veliki [[vezir]] [[Mehmed Elmas-paša]]. Kao nagradu za ovu pobjedu od [[Leopold I|Leopolda I]] dobija 1698. u posjed južni dio [[Baranja|Baranje]], sa sjedištem u današnjem [[Bilje (Hrvatska)|Bilju]], gdje je izgradio dvorac 1707. Iste godine preduzima pohod na [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosnu]], krenuvši iz [[Osijek]]a [[6. oktobar|6. oktobra]] 1697. sa 6.000 vojnika i prelazi [[Sava|Savu]] kod [[Brod (općina)|Broda]]. Bez otpora zauzima [[Doboj]] i [[Maglaj]] 16. i 17. oktobra 1697, a istog dana opljačkao je i zapalio [[Visoko u sastavu Osmanskog Carstva|Visoko]],<ref>{{Cite web|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/111992/bio_je_jedan_od_najokrutnijih_osvajacha_strah_i_trepet_osmanlija_nakon_sto_je_zapalio_visoko_krenuo_je_na_sarajevo_a_onda_postao_glavni_krivac_za_egzodus_katolika.html|title=BIO JE JEDAN OD NAJOKRUTNIJIH OSVAJAČA, STRAH I TREPET OSMANLIJA: Nakon što je zapalio Visoko, krenuo je na Sarajevo, a onda postao glavni krivac za EGZODUS KATOLIKA|website=slobodna-bosna.ba|language=en|access-date=7. 5. 2019}}</ref> a potom brzo prodire do [[Sarajevo|Sarajeva]], zauzima grad, te ga pljačka i spaljuje. Zbog dolazeće zime, povukao se već 25. oktobra 1697. odvodeći veliki broj stanovnika u roblje. Godine 1716. zauzima [[Temišvar]], a potom brani [[Petrovaradin]]sku tvrđavu sa vojskom od 70.000 vojnika pred napadima turske vojske pod komandom [[Damad Ali-paša|Damad Ali-paše]]. Godine 1717. osvaja [[Beograd]].<ref name="DB">[http://www.deutsche-biographie.de/sfz52925.html Biografija sa stranice] [[Deutsche Biographie]] učitano 24. 4. 2014 {{de simbol}}</ref><ref name="KuK">[http://www.kuk-wehrmacht.de/biograph/a0004eugen.html Biografija sa stranice o historiji Austrije] [[KuK Wehrmacht]] učitano 24. 4. 2014 {{de simbol}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Prince Eugene of Savoy}} [[Kategorija:Francuska|Savojski, Eugen]] fxskh3gpbdres04ricptrtpws0uqlgs Prvi svjetski rat 0 73 3829391 3815507 2026-04-11T17:16:29Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, .) → ), {{reference}} → {{Refspisak}}, . - → - (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829391 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Prvi svjetski rat | dio = | slika = [[Datoteka:WWImontage.jpg|300px]] | opis = | datum = 28. juli 1914 – 11. novembar 1918. | mjesto = [[Evropa]], [[Afrika]], [[Bliski istok]] | casus = | rezultat = | posjed = | strana1 = {{ZID|Francuska}}<br />[[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|20px]] [[Britansko Carstvo]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Ruska Imperija]] <small>(1914-17)</small><br />[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Kraljevina Italija]] <small>(1915-18)</small><br />{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br />{{ZID|Japan}}<br />[[Datoteka:State_Flag_of_Serbia_(1882-1918).svg|20px|border]] [[Kraljevina Srbija]]<br />{{ZID|Rumunija}} <small>(1916-18)</small><br />{{ZID|Belgija}}<br />[[Datoteka:Hellenic Kingdom Flag 1935.svg|20px]] [[Kraljevina Grčka]] <small>(1917-18)</small><br />{{ZID|Portugal}} <small>(1916-18)</small><br />[[Datoteka:Flag of Montenegro (1905–1918).svg|20px|border]] [[Kraljevina Crna Gora]] <small>(1914-16)</small><br />{{ZID|Brazil}} <small>(1916-18)</small> | strana2 = [[Datoteka:Flag of the German Empire.svg|20px|border]] [[Njemačko Carstvo]]<br />[[Datoteka:Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg|20px|border]] [[Austro-Ugarska]]<br />[[Datoteka:Ottoman flag.svg|20px|border]] [[Osmansko Carstvo]]<br />[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20px|border]] [[Kraljevina Bugarska]] <small>(1915-18)</small> | strana3 = | komandant1 = [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|border]] [[Raymond Poincaré]]<br /> [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|border]] [[Georges Clemenceau]]<br /> [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|border]] [[Ferdinand Foch]]<br /> [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|20px|border]] [[H. H. Asquith]]<br /> [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|20px|border]] [[David Lloyd George]]<br /> [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|border]] [[Nicholas II of Russia|Nicholas II]]<br /> [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Antonio Salandra]]<br /> [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] [[Vittorio Emanuele Orlando|Vittorio Orlando]]<br /> [[Datoteka:Flag of United States.svg|20px]] [[Woodrow Wilson]]<br /> | komandant2 = [[Datoteka:Flag of the German Empire.svg|20px|border]] [[Wilhelm II, German Emperor|Wilhelm II]]<br /> [[Datoteka:Flag of the German Empire.svg|20px|border]] [[Paul von Hindenburg]]<br /> [[Datoteka:Flag of the German Empire.svg|20px|border]] [[Erich Ludendorff]]<br /> [[Datoteka:Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg|20px|border]] [[Franz Joseph I of Austria|Franz Joseph I]]<br /> [[Datoteka:Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg|20px|border]] [[Charles I of Austria|Karl I]]<br /> [[Datoteka:Ottoman flag.svg|20px|border]] [[İsmail Enver]]<br /> [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20px|border]] [[Ferdinand of Bulgaria|Ferdinand I]] | komandant3 = | snage1 = [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|border]] 15 000 000<br />[[Datoteka:Flag of France.svg|20px|border]] 8 317 000<br />[[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|20px]] 5 200 000<br />[[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|20px|border]] 5 000 000+<br />[[Datoteka:Flag of United States.svg|20px]] 4 000 000<br />[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px]] 660 000<br />[[Datoteka:State_Flag_of_Serbia_(1882-1918).svg|20px|border]] 420 000<br />[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20px|border]] 267 000<br />[[Datoteka:Hellenic Kingdom Flag 1935.svg|20px]] 250 000<br />[[Datoteka:Flag of Montenegro (1941-1944).svg|20px|border]] 40 000+<br />[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px|border]] 33 000<br />'''Ukupno:''' 39 087 000+ | snage2 = [[Datoteka:Flag of the German Empire.svg|20px|border]] 13 000 000<br />[[Datoteka:Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg|20px|border]] 7 800 000<br />[[Datoteka:Ottoman flag.svg|20px|border]] 2 000 000+<br />[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20px|border]] 1 200 000+<br />'''Ukupno:''' 24 000 000+ | snage3 = | žrtve1 = '''Ubijenih:'''<br />5 525 000<br />'''Ranjenih:'''<br />12 831 500 | žrtve2 = '''Ubijenih:'''<br />4 386 000<br />'''Ranjenih:'''<br />8 388 000 | žrtve3 = | napomena = }} '''Prvi svjetski rat''' bio je [[Svjetski rat|globalni rat]] uglavnom vođen na teritoriji [[Evropa|Evrope]]<ref>{{Cite web|url=https://www.khanacademy.org/humanities/whp-origins/era-7-the-great-convergence-and-divergence-1880-ce-to-the-future/71-world-war-1-betaa/a/read-the-first-world-war-as-a-global-war-beta|title=READ: The First World War as a Global War (article)|website=Khan Academy|language=en|access-date=24. 7. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nam.ac.uk/explore/first-world-war|title=First World War {{!}} National Army Museum|website=www.nam.ac.uk|language=en|access-date=24. 7. 2023}}</ref> a koji je započeo 28. juna 1914. i trajao do 11. novembra 1918. Od vremena izbijanja do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nazivan je jednostavno '''svjetski rat''' ili '''Veliki rat''', a nakon toga '''Prvi svjetski rat''', termin koji se uglavnom i koristi. U Americi je prvobitno nazvan '''Evropski rat''' ali se i danas često naziva Veliki rat (eng. Great War). Sa 70 miliona mobilisanih vojnika, od čega njih 60 miliona u Evropi, rat se s pravom smatra kao jedan od najvećih ratova u historiji čovječanstva.{{sfn |Keegan |1998 |p=8}}{{sfn |Bade |Brown |2003 |pp=167–168}} Kao rezultat ratnih aktivnosti stradalo je 9 miliona vojnika i 7 miliona civilnih žrtava. Bio je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u historiji, koji je otvorio put velikim političkim promjenama, uključujući i revolucije u mnogim zemljama.{{sfn |Willmott |2003 |p=307}} Rat se vodio između velikih svjetskih ekonomskih sila{{sfn|Willmott |2003 |pp=10–11}} koje su bile svrstane u dva suprotna saveza: Saveznici ([[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[Ruska Imperija|Rusija]]) i Centralne sile ([[Njemačka]] i [[Austro-Ugarska]]). Ovi savezi su se reorganizirali i uključili su više država u rat: [[Italija]], [[Japan]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su se pridružile Saveznicima a [[Osmansko Carstvo]] i [[Bugarska]] Centralnim silama. Iako je oživljavanje imperijalizma glavni uzrok, neposredni povod za rat je bio [[Sarajevski atentat|atentat na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda]], prijestolonasljednika Austro-Ugarske, od strane [[Srbi|srpskog nacionaliste]] [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 28. juna 1914. Ovo je pokrenulo [[Julski ultimatum|diplomatsku krizu]] kada je Austro-Ugarska isporučila [[ultimatum]] [[Srbija|Srbiji]].<ref name="AJPT2">{{harvnb |Taylor |1998 |pp=80–93}}</ref>{{sfn |Djokić |2003 |p=24}} U toku jedne sedmice, velike sile su bile u ratu, a sukob se proširio širom svijeta. Dana 28. jula, Austro-Ugarska je objavila rat i pokrenula invaziju na Srbiju.{{sfn |Evans |2004 |p=12}}{{sfn |Martel |2003 |p=xii ff}} Rusija se mobilizirala, Njemačka je napala neutralnu [[Belgija|Belgiju]] i Luksemburg prije polaska na Francusku, a [[Velika Britanija]] je objavila rat [[Njemačka|Njemačkoj]]. Francuska je zaustavila njemačku vojsku na svojoj granici, i ta granica će biti poznata kao [[zapadni front (Prvi svjetski rat)|zapadni front]], koji će se vrlo malo promijeniti sve do 1917. U međuvremenu, na [[istočni front (Prvi svjetski rat)|istočnom frontu]], ruska vojska je bila uspješna protiv Austro-Ugarske, ali je zaustavljena od strane Njemačke. U novembru 1914. Osmansko Carstvo se pridružilo ratu, otvorivši frontove na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], [[Sinaj]]u i [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. [[Italija]] i [[Bugarska]] su ušle u rat 1915, [[Rumunija]] 1916. a [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 1917. Rat je proizveo revoluciju u Rusiji u martu 1917. i naknadnu revoluciju u novembru, što je dovelo do primirja između Centralnih sila i Rusije. Dana 4. novembra 1918. Austro-Ugarska je pristala na primirje. Njemačka koja je imala problema sa revolucionarima pristala je na primirje 11. novembra 1918. čime je okončan rat pobjedom saveznika. Do kraja rata, četiri glavne imperijalne sile - Njemačko carstvo, Ruska Imperija, Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo - prestale su da postoje. Države nasljednice su izgubile značajnu teritoriju. Karta Evrope je ponovo nacrtana, s nekoliko obnovljenih ili stvorenih nezavisnih država. [[Društvo naroda]] je formirana s ciljem sprečavanja ponavljanja ovakvih užasnih sukoba. Ovaj cilj nije uspio. U oslabljenim državama obnovio se evropski nacionalizam i njemački osjećaj poniženja doprinio je porastu fašizma i stvaranja uvjeta za [[Drugi svjetski rat]]. == Naziv == U [[Kanada|Kanadi]], ''Magazin Maclean'' je u oktobru 1914. rekao: "Neki ratovi imaju ime. Ovo je Veliki rat". Izraz "Prvi svjetski rat" je prvi put korišten u septembru 1914. od strane njemačkog filozofa [[Ernst Haeckel|Ernsta Haeckela]], koji je tvrdio da "nema sumnje da će tok i karakter Evropskog rata postati Prvi svjetski rat u punom smislu te riječi". Nakon početka Drugog svjetskog rata 1939, smisao Svjetski rat ili Prvi svjetski rat je postao standard. == Pozadina == {{Glavni|Uzroci izbijanja Prvog svjetskog rata}} === Politički i vojni savezi === U 19. stoljeću, glavne evropske sile su željele da održe ravnotežu snaga u Evropi, što je rezultiralo postojanjem složenih mreža političkih i vojnih saveza širom kontinenta do 1900. . Ovo je započelo 1815. stvaranjem [[Sveta alijansa|Svete alijanse]] između [[Pruska|Pruske]], [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Austrija|Austrije]]. Zatim je u oktobru 1873. njemački kancelar [[Otto von Bismarck]] dogovorio [[Liga tri cara|Ligu tri cara]] ({{jez-de|Dreikaiserbund}}) između careva Austro-Ugarske, Rusije i Njemačke. Ovaj sporazum nije uspio, jer se Austro-ugarska i Rusija nisu mogli složiti o politici na Balkanu, ostavljajući Njemačku i Austro-Ugarsku u savezu koji je formiran 1879. i nazvan [[Dvojna alijansa]]. Ovaj savez je viđen kao način suprostavljanja Ruskom interesu za [[Balkan]] u vrijeme kada je Osmansko Carstvo počelo da slabi. Godine 1882. ovaj savez proširen je Italijom, tako da je postao [[Trojni savez (1882)|Trojni savez]]. Bismarck je posebno radio na držanju Rusije na Njemačkoj strani kako bi izbjegao rat na dva fronta. Kada je [[Wilhelm]] II došao na tron [[njemački car|njemačkog cara]], Bismarck je bio primoran povući se. On je odbio obnoviti ugovor s Rusijom 1890. Dvije godine kasnije potpisan je francusko-ruski savez kako bi se suprostavili Trojnom savezu. Godine 1904. Velika Britanija potpisala je niz sporazuma s Francuskom, a 1907. Velika Britanija i Rusija potpisale su anglo-rusku konvenciju. Tako je Velika Britanija ušla u savez s Francuskom i Rusijom, koji je postao poznat kao [[Antanta]]. [[Datoteka:Guetteur au poste de l'écluse 26.jpg|mini|[[Haut-Rhin]], [[Francuska]], 1917.]] === Utrka u naoružanju === Njemačka industrijska i ekonomska moć je znatno porasla nakon [[ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]] 1871. Od sredine 1890-ih vlada Wilhelma II je koristila značajna ekonomska sredstva za izgradnju [[njemačka Imperijalna mornarica|njemačke Imperijalne mornarice]] (Kaiserliche Marine), koju je osnovao admiral [[Alfred von Tirpitz]]. Ona je bila u rivalstvu sa britanskom kraljevskom mornaricom u borbi za pomorsku nadmoć. Kao rezultat toga, svaka nacija nastojala je izgraditi što bolji brod. Lansiranjem HMS ''Dreadnoughta'' 1906, Britansko Carstvo imalo je znatnu prednost nad svojim njemačkim rivalom. Trka u naoružanju između Velike Britanije i Njemačke na kraju se proširila na ostatak Evrope, a sve velike sile imale su svoje industrijske baze za proizvodnju opreme i naoružanja neophodnih za sukob. Između 1908. i 1913. potrošnja željeza kod evropskih sila povećana je za 50%. === Sukobi na Balkanu === Austro-Ugarska je ubrzala [[Bosanska kriza|Bosansku krizu]] od 1908. do 1909. zvaničnim pripajanjem bivše osmanlijske teritorije [[Bosanski pašaluk|Bosne i Hercegovine]], koju je [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupirala]] još 1878. To je razljutilo [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]] i njenog pokrovitelja [[Ruska Imperija|Rusku Imperiju]]. Ruski politički manevri u regiji destabilizirali su mirovni sporazum, koji je bio poznat kao "bure baruta u Evropi". Godine 1912. i 1913. vođen je [[Prvi balkanski rat]] u kojem su se lomile teritorije Osmanskog Carstva na Balkanu. [[Londonski mir (1913)|Londonskim mirom]] dodatno je smanjeno Osmansko Carstvo, stvarajući nezavisnu albansku državu, dok su se proširile teritorije Bugarske, Srbije, Crne Gore i Grčke. Kada je Bugarska bila napadnuta od strane Srbije i Grčke 16. juna 1913. izgubila je Makedoniju od Srbije i Grčke i južnu Dobrudžu od Rumunije u 33-dnevnom [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], čime je došlo do daljnje destabilizacije regije. == Uvod == === Sarajevski atentat === {{Glavni|Sarajevski atentat}} Dana 28. juna 1914. austrijski nadvojvoda [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franz Ferdinand]] je posjetio glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Grupa od šest atentatora ([[Cvjetko Popović]], [[Gavrilo Princip]], [[Muhamed Mehmedbašić]], [[Nedeljko Čabrinović]], [[Trifko Grabež]], [[Vaso Čubrilović]]) iz nacionalističke grupe [[Mlada Bosna]], koja je bila desna ruka grupe [[Crna ruka]], su se okupili na ulici gdje je trebala proći nadvojvodina povorka. Čabrinović je bacio [[ručna bomba|bombu]] na automobil, ali je promašio. Tako je ozlijedio nekoliko ljudi u blizini, ali je konvoj sa Franzom Ferdinandom nastavio. Sat vremena kasnije, kada se Franz Ferdinand vraćao iz posjete Sarajevskoj bolnici, konvoj je pogrešno skrenuo u ulicu gdje je, slučajno, Princip stajao. Iz pištolja Princip je ubio Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Reakcija među ljudima u Austriji je bila blaga, gotovo ravnodušna. Historičar [[Zbynek Zeman]] je kasnije napisao: "Događaj nije izazvao bilo kakav dojam. U nedjelju i ponedjeljak (28. i 29. juna), gužve u Beču, ljudi su slušali muziku i pili vino, kao da se ništa nije dogodilo". === Eskalacija nasilja u Bosni i Hercegovini === {{Glavni|Anti-srpski neredi u Sarajevu}} Međutim, u samom Sarajevu, austrijske vlasti su ohrabrile nasilje nad srpskim stanovništvom, što je rezultiralo anti-srpskim neredima u Sarajevu, u kojem su [[bosanski hrvati]] i bosanski muslimani ubili dvoje srba i oštetili brojne zgrade u vlasništvu srba. Događaji koji su opisani imaju karakteristiku pogroma. Pisac [[Ivo Andrić]] nasilje je opisao kao "Sarajevsko ludilo mržnje". Nasilne akcije protiv srba organizovane su ne samo u Sarajevu, nego i u drugim velikim gradovima Austro-ugarske na prostorima današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini su zatvorile oko 5.500 istaknutih srba, od koji je 700 do 2.200 umrlo u zatvoru. 460 srba osuđeno je na smrt i stvorena posebna policija poznata kao [[Schutzkorps]] koja je imala zadatak da vrši progon srba. === Krizni juli === {{Glavni|Krizni juli}} Atentat je doveo do diplomatskog manevriranja između Austro-ugarske, Njemačke, Rusije, Francuske i Velike Britanije koji je nazvan [[Krizni juli]]. Vjerujući da se srpski oficiri (pripadnici grupe Crna ruka) nalaze u Srbiji, Austro-Ugarska je dala Srbiji ultimatum sa deset zahtjeva s namjerom da izazove rat sa Srbijom. Kada se Srbija složila sa samo osam od deset zahtjeva, Austro-Ugarska je objavila rat 28. jula 1914. Strachan tvrdi: "Da li je dvosmisleni i rani odgovor Srbije napravio bilo kakvu razliku u austro-ugarskom ponašanju koje je bilo sumnjivo. Franz Ferdinand nije bio ona vrsta ličnosti koja je imala popularnost, a njegov nestanak nije bacio carstvo u najdublju žalost". Ruska Imperija nije željela da omogući Austro-ugarskoj da eliminiše njen uticaj na Balkanu, dajući podršku dugogodišnjem srpskom štićeniku, i naredivši djelimičnu mobilizaciju dan kasnije, 29. jula. Njemačka se mobilizirala 30. jula, a Rusija je odgovorila proglašavajući punu mobilizaciju tog istog dana. Njemačka je nametnula ultimatum Rusiji preko svog ambasadora u Berlinu. Rusija je odgovorila nudeći pregovore o uslovima za mobilizaciju. Međutim, Njemačka je odbila da pregovara, te je objavila rat Rusiji 1. augusta 1914. Njemački ratni plan, [[Schliefenov plan]], oslanjao se na brzu masivnu invaziju Francuske s ciljem otklanjanja prijetnje na Zapadu, prije uključivanja u rat protiv Rusije. Istovremeno sa ruskom mobilizacijom, njemačka vlada je izdala zahtjeve Francuskoj da ona bude neutralna. Francuski kabinet se opirao vojnom pritisku da započne neposrednu mobilizaciju i naredila je svojim trupama da se povuku 10&nbsp;km od granice kako bi se izbjegli bilo kakvi incidenti. Njemačka je napala Luksemburg 2. augusta, a 3. augusta objavila je rat Francuskoj. Dana 4. augusta, nakon što je Belgija odbila da dozvoli njemačkim trupama da pređu njenu granicu prema Francuskoj, Njemačka je objavila rat Belgiji. Time je Velika Britanija objavila rat Njemačkoj 4. augusta 1914. nakon britanskog ultimatuma da Belgija mora biti neutralna. == Napredak rata == === Zbunjenost između Centralnih sila === Strategija Centralnih sila bila je puna nesporazuma. Njemačka je obećala da će podržati Austro-ugarsku invaziju na Srbiju, ali su se tumačenja razlikovala. Prethodno testirani planovi raspoređivanja su zamijenjeni 1914, ali zamjene nikada nisu bile testirane u vježbi. Austro-ugarski lideri su vjerovali da će Njemačka pokriti svoje sjeverno krilo protiv Rusije. Njemačka je, međutim, predvidjela da Austro-Ugarska usmjerava većinu svojih vojnika protiv Rusije, dok se Njemačka bavila Francuskom. Ova konfuzija je prisilila austro-ugarsku vojsku da podijeli svoje snage na ruske i srpske frontove. Dana 9. septembra 1914. ''September programm'', mogući plan detaljnih njemačkih specifičnih ratnih ciljeva i uslova koje je Njemačka tražila da prisili savezničke snage, je naveden od [[Njemački kancelar|njemačkog kancelara]] [[Teobald von Bethmann-Hollwegg|Teobalda von Bethmann-Hollwegga]]. To nikada nije službeno usvojeno. === Srpska kampanja === {{Glavni|Srpska kampanja (Prvi svjetski rat)}} Austrijski napadi i borbe protiv srpskih vojnika u bitkama [[Bitka kod Cera 1914.|kod Cera]] i [[Bitka na Kolubari 1914.|na Kolubari]] su počele 12. augusta. U naredne dvije sedmice, Austrija je imala velike gubitke, što je obilježilo prvu veliku savezničku pobjedu u ratu i isprekidanu Austro-Ugarsku nadu za brzu pobjedu. Kao rezultat toga, Austrija je pokrenula veliku vojsku na Srbiju koje su oslabile njene napore protiv Rusije. To je omogućio namlađi poznati vojnik I svjetskog rata, [[Momčilo Gavrić]], koji je rođen u [[Trbušnica|Trbušnici]]. Pridružio se 6. artiljerijskoj diviziji vojske Srbije kada je imao samo 8 godina, nakon što je austro-ugarska vojska ubila njegove roditelje, baku i sedmoro njegove braće i sestara u augustu 1914. Sa 10 godina unaprijeđen je u kaplara, a u dobi od 11 postao je narednik. === Njemačke snage u Belgiji i Francuskoj === {{Glavni|Zapadni front (Prvi svjetski rat)}} [[Datoteka:Louvain1915.jpg|mini|[[Louvain]], [[Belgija]], 1915 ]] Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata, njemačka vojska je izvršila modificiranu verziju Schliefenovog plana. Oni su marširali kroz neutralnu Belgiju u Francusku, prije nego što su na jugu okružili francuske vojnike na njemačkoj granici. Francuska je izjavila da će "zadržati punu slobodu djelovanja u slučaju rata između Njemačke i Rusije". Njemačka je očekivala napad od strane Francuske na jednom frontu i Rusije na drugom. Da bi ispunila takav scenarij, Schliefenov plan je naveo Njemačku da pokuša pobijediti Francusku brzo (kao što se dogodilo u [[Francusko-pruski rat|francusko-pruskom ratu]] od 1870. do 1871). Dalje je predloženo da se ponovi brza pobjeda na zapadu, a Njemačka nije trebala da napadne kroz težak teren Alzasa i Lorena. Umjesto toga cilj je bio da se onemogući britanska pomoć kroz engleski kanal i osvajanje Pariza. Tada bi se vojska preselila na Istočni front prema Rusiji. Rusija je vjerovala da joj treba duži period [[mobilizacija|mobilizacije]] prije nego što su mogli postati prava pretnja Centralnim silama. Jedini postojeći njemački plan koji je imala njemačka vojska je marširanje kroz Belgiju. Njemačka je željela izmarširati kroz Belgiju kako bi ušla u Francusku. Neutralna Belgija je odbacila ovu ideju, tako da su Nijemci odlučili da napadnu Belgiju. Francuska je također željela da sa svojim trupama prođe kroz Belgiju, ali je Belgija odbila u nadi da izbjegne rat na belgijskom tlu. Na kraju, nakon njemačke invazije, Belgija je pokušala da se pridruži francuzima, ali se veliki dio belgijske vojske povukao u [[Antverpen]], gdje je bila prisiljena na predaju. Plan je bio da njemačka vojska zaobiđe francusku vojsku (koja je bila koncentrisana na francusko-njemačkoj granici, ostavljajući belgijsku granicu bez značajnih snaga) i krene na jug prema Parizu. U početku su nijemci bili uspješni, posebno u [[bitka za Frontiers|bici za Frontiers]] (14 - 24. augusta). Do 12. septembra Francuska uz pomoć britanskih snaga zaustavila je njemačko napredovanje u [[bitka kod Marne 1914.|bici kod Marne]] (5 - 12. septembra). Posljednji dani ove bitke označili su kraj [[manevarsko ratovanje|manevarskog ratovanja]] na zapadu. Francuska ofanziva u Alzasu pokrenuta je 20. augusta i imala je ograničen uspjeh. Na istoku, Rusi su napali iznenadivši Njemačku koja nije očekivala da Rusi krenu tako rano. Ubrzo je dio njemačke vojske koja je krenula prema Francuskoj željeznicom prebačena do istočne Pruske granice. Ova vojska, na čelu sa generalom [[Paul von Hindenburg|Paulom von Hindenburgom]], je porazila Rusiju u nizu bitaka koje su kolektivno poznate kao [[Bitka kod Tannenberga 1914.|bitka kod Tannenberga]] (17. augusta - 2. septembra). Centralne sile nisu ostvarile brzu pobjedu u Francuskoj i prisiljeni su da se bore na dva fronta. Njemačka vojska je zauzela dobru odbrambenu poziciju unutar Francuske i trajno je onesposobila 230.000 francuskih i britanskih vojnika. Uprkos tome, problem je bila komunikacija između Centralnih sila što je koštalo Njemačku rane pobjede. === Azija i Pacifik === {{Glavni|Azija i Pacifik u Prvom svjetskom ratu}} [[Datoteka:SoldiersWWI.jpg|mini|U rovovima]] Novi Zeland je zauzeo [[Njemačka Samoa|Njemačku Samou]] (kasnije Zapadnu Samou) 30. augusta 1914. Dana 11. septembra, Australijski pomorski i vojni izviđački avioni sletili su na otok [[Neu Pommern]] (kasnije Nova Britanija), koji je bio u sastavu [[njemačka Nova Gvineja|njemačke Nove Gvineje]]. Dana 28. oktobra, njemačku krstaricu SMS Emden potopila je ruska krstarica Zhemchug u [[Bitka u Penangu|bici u Penangu]]. Japan je oduzeo Njemačkoj Mikronezijsku koloniju. Kad je Beč odbio da povuče Austro-ugarski cruiser SMS Kaiserin Elisabeth iz Tsingtaa, Japan je objavio rat ne samo Njemačkoj, već i Austro-Ugarskoj. Ovaj brod je učestvovao u odbrani Cingtaa gdje je potopljen u novembru 1914. U roku od nekoliko mjeseci, savezničke snage su zauzele njemačke teritorije na Pacifiku. === Afrička kampanja === {{Glavni|Sukobi u Africi (Prvi svjetski rat)}} Prvi sukobi u Africi bili su između britanskih, francuskih i njemačkih kolonijalnih snaga. 6. augusta francuske i britanske trupe su napale njemački protektorat [[Togoland]] i [[Kamerun]]. 10. augusta njemačke snage u Jugozapadnoj Africi su napali Južnoafričku republiku. Sporadične i žestoke borbe su se nastavile do kraja rata. Njemačke kolonijalne sile u [[njemačka Istočna Afrika|njemačkoj Istočnoj Africi]], koje je predvodio pukovnik [[Paul von Lettow-Vorbeck]], vodile su [[gerilski rat]] tokom Prvog svjetskog rata i jedini su se predali dvije sedmice nakon primirja u Evropi. == Također pogledajte == * [[Bosanskohercegovački pješadijski regiment]] * [[Maginotova linija]] * [[Bitka na Monte Meleti]] == Izvori == {{Refbegin|30em}} * {{cite book|last=Axelrod|first=Alan|title=How America Won World War I|publisher=Rowman & Littlefield|year=2018|isbn=978-1-4930-3192-4|author-link=Alan Axelrod}} * {{cite book|last=Ayers|first=Leonard Porter|url={{google books |plainurl=y |id=OCLC01187647 |page=1111}}|title=The War with Germany: A Statistical Summary|publisher=Government Printing Office|year=1919|author-link=Leonard Porter Ayres}} * {{cite magazine|last=Baker|first=Kevin|title=Stabbed in the Back! The past and future of a right-wing myth|periodical=Harper's Magazine|date=juni 2006}} * {{cite book|last=Ball|first=Alan M.|title=And Now My Soul Is Hardened: Abandoned Children in Soviet Russia, 1918–1930|publisher=University of California Press|year=1996|isbn=978-0-520-20694-6|location=Berkeley}}, reviewed in {{cite journal|last=Hegarty|first=Thomas J.|date=March–June 1998|title=And Now My Soul Is Hardened: Abandoned Children in Soviet Russia, 1918–1930|url=http://www.highbeam.com/doc/1P3-38678108.html|journal=Canadian Slavonic Papers|archive-url=https://web.archive.org/web/20130509223328/http://www.highbeam.com/doc/1P3-38678108.html|archive-date=9. 5. 2013|url-status=dead}} * {{cite book|last=Barrett|first=Michael B|title=Prelude to Blitzkrieg: The 1916 Austro-German Campaign in Romania|publisher=Indiana University Press|year=2013|isbn=978-0-253-00865-7}} * {{cite book|last=Bass|first=Gary Jonathan|title=Stay the Hand of Vengeance: The Politics of War Crimes Tribunals|publisher=Princeton University Press|year=2002|isbn=978-0-691-09278-2|location=Princeton, New Jersey|page=424|oclc=248021790}} * {{cite book|last=Beckett|first=Ian|title=The Great War|url=https://archive.org/details/greatwar191419180000beck_v6h7|publisher=Longman|year=2007|isbn=978-1-4058-1252-8}} * {{cite book|last=Béla|first=Köpeczi|title=History of Transylvania|publisher=Akadémiai Kiadó|year=1998|isbn=978-84-8371-020-3}} * {{cite book|last=Blair|first=Dale|title=No Quarter: Unlawful Killing and Surrender in the Australian War Experience, 1915–1918|publisher=Ginninderra Press|year=2005|isbn=978-1-74027-291-9|location=Charnwood, Australia|oclc=62514621}} * {{cite book|last=Braybon|first=Gail|url={{google books |plainurl=y |id=hFqZcQmlOBsC |page=8}}|title=Evidence, History, and the Great War: Historians and the Impact of 1914–18|date=2004|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-57181-801-0|page=8}} * {{cite book|last1=Brown|first1=Judith M.|title=Modern India: The Origins of an Asian Democracy|url=https://archive.org/details/modernindiaorigi0000brow|publisher=Oxford University Press|year=1994|isbn=978-0-19-873113-9|location=Oxford and New York|author-link=Judith M. Brown}} * {{cite book|last1=Butcher|first1=Tim|title=The Trigger: Hunting the Assassin Who Brought the World to War|url=https://archive.org/details/triggerhuntforga0000butc|publisher=Vintage|year=2014|isbn=978-0-09-958133-8|edition=2015}} * {{cite journal|last=Cazacu|first=Gheorghe|year=2013|title=Voluntarii români ardeleni din Rusia în timpul Primului Război Mondial [Transylvanian Romanian volunteers in Russia during the First World War]|journal=Astra Salvensis|language=Romanian|issue=1|pages=89–115}} * {{cite book|last=Chickering|first=Rodger|title=Imperial Germany and the Great War, 1914–1918|url=https://archive.org/details/imperialgermanyg0000chic|publisher=Cambridge University Press|year=2004|isbn=978-0-521-83908-2|location=Cambridge|oclc=55523473}} * {{cite book|last=Christie|first=Norm M|title=The Canadians at Cambrai and the Canal du Nord, August–September 1918|url=https://archive.org/details/canadiansatcambr0000chri|publisher=CEF Books|year=1997|isbn=978-1-896979-18-2}} * {{cite book|last=Clayton|first=Anthony|title=Paths of Glory; the French Army 1914–1918|publisher=Cassell|year=2003|isbn=978-0-304-35949-3}} * {{cite book|last=Clark|first=Charles Upson|url=http://depts.washington.edu/cartah/text_archive/clark/meta_pag.shtml|title=Bessarabia, Russia and Roumania on the Black Sea|publisher=Dodd, Mead|year=1927|location=New York|oclc=150789848|access-date=6. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008231407/http://depts.washington.edu/cartah/text_archive/clark/meta_pag.shtml|archive-date=8. 10. 2019|url-status=dead}} * {{cite book|last=Clark|first=Christopher|url=https://archive.org/details/isbn_9780061146657|title=The Sleepwalkers: How Europe Went to War in 1914|publisher=HarperCollins|year=2013|isbn=978-0-06-219922-5|author-link=Chris Clark (historian)|url-access=registration}} * {{cite book|last=Cockfield|first=Jamie H.|title=With snow on their boots: The tragic odyssey of the Russian Expeditionary Force in France during World War I|publisher=Palgrave Macmillan|year=1997|isbn=978-0-312-22082-2}} * {{cite book|last=Conlon|first=Joseph M.|url=http://entomology.montana.edu/historybug/TYPHUS-Conlon.pdf|title=The historical impact of epidemic typhus|publisher=Montana State University|access-date=21. 4. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20100611213940/http://entomology.montana.edu/historybug/TYPHUS-Conlon.pdf|archive-date=11. 6. 2010|url-status=dead}} * {{cite book|last=Coogan|first=Tim|title=Ireland in the 20th Century|url=https://archive.org/details/irelandintwentie0000coog|publisher=Random House|year=2009|isbn=978-0-09-941522-0}} * {{cite journal|last=Cook|first=Tim|year=2006|title=The politics of surrender: Canadian soldiers and the killing of prisoners in the First World War|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-military-history_2006-07_70_3/page/637|journal=The Journal of Military History|volume=70|issue=3|pages=637–665|doi=10.1353/jmh.2006.0158|s2cid=155051361}} * {{cite book|last=Crampton|first=R. J.|title=Eastern Europe in the twentieth century|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000cram|publisher=Routledge|year=1994|isbn=978-0-415-05346-4}} * {{cite book|last=Crisp|first=Olga|title=Studies in the Russian Economy before 1914|url=https://archive.org/details/studiesinrussian0000cris_a6i9|publisher=Palgrave Macmillan|year=1976|isbn=978-0-333-16907-0}} * {{cite book|last=Cross|first=Wilbur L.|title=Zeppelins of World War I|publisher=Paragon Press|year=1991|isbn=978-1-55778-382-0|location=New York|oclc=22860189}} * {{cite book|last=Crowe|first=David|url={{google books |plainurl=y |id=ONDZngEACAAJ}}|title=The Essentials of European History: 1914 to 1935, World War I and Europe in crisis|publisher=Research and Education Association|year=2001|isbn=978-0-87891-710-5}} * {{cite book|last=DiNardo|first=Richard|title=Invasion: The Conquest of Serbia, 1915|url=https://archive.org/details/invasionconquest0000dina|publisher=Praeger|year=2015|isbn=978-1-4408-0092-4|location=Santa Barbara, California}} * {{cite journal|last=Damian|first=Stefan|year=2012|title=Volantini di guerra: la lingua romena in Italia nella propaganda del primo conflitto mondiale [War leaflets: the Romanian language in Italy in WWI propaganda]|url=http://www.orizzonticulturali.it/it_studi_Stefan-Damian.html|journal=Orrizonti Culturali Italo-Romeni|language=IT|volume=1}} * {{cite book|last=Donko|first=Wilhelm|title=A Brief History of the Austrian Navy|publisher=epubli GmbH|year=2012|isbn=978-3-8442-2129-9}} * {{cite book|last=Doughty|first=Robert A.|url={{google books |plainurl=y |id=vZRmHkdGk44C}}|title=Pyrrhic victory: French strategy and operations in the Great War|publisher=Harvard University Press|year=2005|isbn=978-0-674-01880-8|author1-link=Robert A. Doughty}} * {{cite journal|last=Dumitru|first=Laurentiu-Cristian|year=2012|title=Preliminaries of Romania's entering the World War I|url=https://revista.unap.ro/index.php/bulletin/article/view/163-172/0|journal=Bulletin of "Carol I" National Defence University, Bucharest|volume=1|archive-url=https://web.archive.org/web/20220319091440/https://revista.unap.ro/index.php/bulletin/article/view/163-172/0|archive-date=19. 3. 2022|access-date=14. 3. 2022|url-status=live}} * {{cite book|last=Dupuy|first=R. Ernest and Trevor N.|url=https://archive.org/details/harperencycloped0000dupu|title=The Harper's Encyclopedia of Military History|publisher=Harper Collins Publishers|year=1993|isbn=978-0-06-270056-8|edition=4th}} * {{cite book|last=Erickson|first=Edward J.|title=Ordered to Die: A History of the Ottoman Army in the First World War|publisher=Greenwood Press|year=2001|isbn=978-0-313-31516-9|series=Contributions in Military Studies|volume=201|location=Westport, Connecticut|oclc=43481698}} * {{cite book|last=Erlikman|first=Vadim|title=Poteri narodonaseleniia v XX veke [Population loss in the 20th century]|publisher=Spravochnik|year=2004|language=Russian}} * {{cite book|last=Evans|first=Leslie|url=http://www.international.ucla.edu/article.asp?parentid=24920|title=Future of Iraq, Israel-Palestine Conflict, and Central Asia Weighed at International Conference|date=2005|publisher=UCLA International Institute|access-date=30. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080524084407/http://www.international.ucla.edu/article.asp?parentid=24920|archive-date=24. 5. 2008|url-status=dead}} * {{cite book|last=Falls|first=Cyril Bentham|title=The First World War|publisher=Longmans|year=1960|isbn=978-1-84342-272-3|location=London|oclc=460327352|author-link=Cyril Falls}} * {{cite book|last=Falls|first=Cyril Bentham|title=The Great War|url=https://archive.org/details/greatwar0000cyri|publisher=Capricorn Books|year=1961|location=New York|oclc=1088102671|author-link=Cyril Falls}} * {{cite book|last=Farwell|first=Byron|title=The Great War in Africa, 1914–1918|url=https://archive.org/details/greatwarinafrica00unse|publisher=W.W. Norton|year=1989|isbn=978-0-393-30564-7|author-link=Byron Farwell}} * {{cite book|last=Fay|first=Sidney B|title=The Origins of the World War; Volume I|date=1930|edition=2nd}} * {{cite book|last=Ferguson|first=Niall|title=The Pity of War|url=https://archive.org/details/pityofwarexplain00ferg|publisher=Basic Books|year=1999|isbn=978-0-465-05711-5|location=New York|oclc=41124439|author-link=Niall Ferguson}} * {{cite book|last=Ferguson|first=Niall|title=The War of the World: Twentieth-Century Conflict and the Descent of the West|url=https://archive.org/details/warofworldhistor0000ferg_w3s6|publisher=Penguin Press|year=2006|isbn=978-1-59420-100-4|location=New York}} * {{cite book|last1=Finestone|first1=Jeffrey|title=The last courts of Europe|url=https://archive.org/details/lastcourtsofeuro0000fine|last2=Massie|first2=Robert K.|publisher=JM Dent & Sons|year=1981|isbn=978-0-460-04519-3}} * {{cite journal|last=Fornassin|first=Alessio|date=2017|title=The Italian Army's Losses in the First World War|journal=Population|volume=72|issue=1|pages=39–62|doi=10.3917/popu.1701.0039}} * {{cite book|last=Fromkin|first=David|title=A Peace to End All Peace: The Fall of the Ottoman Empire and the Creation of the Modern Middle East|title-link=A Peace to End All Peace: The Fall of the Ottoman Empire and the Creation of the Modern Middle East|publisher=Henry Holt and Co|year=1989|isbn=978-0-8050-0857-9|location=New York|author-link=David Fromkin}} * {{cite book|last=Fromkin|first=David|title=Europe's Last Summer: Who Started the Great War in 1914?|url=https://archive.org/details/europeslastsumm00from|publisher=Alfred A. Knopf|year=2004|isbn=978-0-375-41156-4|oclc=53937943}} * {{cite book|last=Gardner|first=Hall|title=The Failure to Prevent World War I: The Unexpected Armageddon|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-4724-3056-4}} * {{cite book|last=Gelvin|first=James L.|title=The Israel-Palestine Conflict: One Hundred Years of War|url=https://archive.org/details/israelpalestinec0000gelv|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-85289-0|location=Cambridge|oclc=59879560|author-link=James L. Gelvin}} * {{cite book|last=Grant|first=R.G.|url=https://archive.org/details/battlevisualjour0000gran|title=Battle: A Visual Journey Through 5,000 Years of Combat|publisher=DK Publishing|year=2005|isbn=978-0-7566-5578-5}} * {{cite book|last1=Gray|first1=Randal|title=Chronicle of the First World War|url=https://archive.org/details/chronicleoffirst0002gray|last2=Argyle|first2=Christopher|publisher=Facts on File|year=1990|isbn=978-0-8160-2595-4|location=New York|oclc=19398100}} * {{cite book|last=Gilbert|first=Martin|title=First World War|url=https://archive.org/details/firstworldwar0000gilb|publisher=Stoddart Publishing|year=1994|isbn=978-0-7737-2848-6}} * {{cite book|last=Goodspeed|first=Donald James|title=The German Wars 1914–1945|publisher=Random House; Bonanza|year=1985|isbn=978-0-517-46790-9|place=New York}} * {{cite book|last=Gray|first=Randal|title=Kaiserschlacht 1918: the final German offensive|url=https://archive.org/details/kaiserschlacht190000gray_q0e7|publisher=Osprey|year=1991|isbn=978-1-85532-157-1}} * {{cite journal|last=Green|first=John Frederick Norman|year=1938|title=Obituary: Albert Ernest Kitson|journal=Geological Society Quarterly Journal|volume=94}} * {{cite book|last=Grotelueschen|first=Mark Ethan|title=The AEF Way of War: The American Army and Combat in World War I|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=978-0-521-86434-3}} * {{cite book|last=Halpern|first=Paul G.|title=A Naval History of World War I|url=https://archive.org/details/navalhistoryofwo0000paul|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-1-85728-498-0|location=New York|oclc=60281302}} * {{cite book|url=https://archive.org/details/hammondsfrontier00csha/page/n4|title=Hammond's Frontier Atlas of the World War|date=1916|publisher=C. S. Hammond & Company}} * {{cite book|last=Harris|first=J.P.|title=Douglas Haig and the First World War|url=https://archive.org/details/douglashaigfirst0000harr|publisher=CUP|year=2008|isbn=978-0-521-89802-7|edition=2009}} * {{cite book|last=Hartcup|first=Guy|title=The War of Invention; Scientific Developments, 1914–18|publisher=Brassey's Defence Publishers|year=1988|isbn=978-0-08-033591-9|author-link=Guy Hartcup}} * {{cite book|last=Havighurst|first=Alfred F.|title=Britain in transition: the twentieth century|url=https://archive.org/details/pedeirkaineymab00unkngoog|publisher=University of Chicago Press|year=1985|isbn=978-0-226-31971-1|edition=4th}} * {{cite book|last=Heller|first=Charles E.|url=http://www-cgsc.army.mil/carl/resources/csi/Heller/HELLER.asp|title=Chemical warfare in World War I: the American experience, 1917–1918|publisher=Combat Studies Institute|year=1984|location=Fort Leavenworth, Kansas|oclc=123244486|archive-url=https://web.archive.org/web/20070704205655/http://www-cgsc.army.mil/carl/resources/csi/Heller/HELLER.asp|archive-date=4. 7. 2007|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Herwig|first=Holger|year=1988|title=The Failure of German Sea Power, 1914–1945: Mahan, Tirpitz, and Raeder Reconsidered|journal=The International History Review|volume=10|issue=1|pages=68–105|doi=10.1080/07075332.1988.9640469|jstor=40107090}} * {{cite book|last=Heyman|first=Neil M.|url=https://archive.org/details/worldwari00heym|title=World War I|publisher=Greenwood Press|year=1997|isbn=978-0-313-29880-6|series=Guides to historic events of the twentieth century|location=Westport, Connecticut|oclc=36292837}} * {{cite encyclopedia|last=Hinterhoff|first=Eugene|title=The Campaign in Armenia|encyclopedia=Marshall Cavendish Illustrated Encyclopedia of World War I|editor-last=Young|editor-first=Peter|volume=ii|publisher=Marshall Cavendish|year=1984|location=New York|isbn=978-0-86307-181-2}} * {{cite journal|last=Holmes|first=T.M.|date=april 2014|title=Absolute Numbers: The Schlieffen Plan as a Critique of German Strategy in 1914|journal=[[War in History]]|volume=XXI|issue=2|pages=194, 211|issn=1477-0385}} * {{cite book|last=Hooker|first=Richard|url=http://www.wsu.edu/~dee/OTTOMAN/OTTOMAN1.HTM|title=The Ottomans|publisher=Washington State University|year=1996|archive-url=https://web.archive.org/web/19991008042702/http://www.wsu.edu/~dee/OTTOMAN/OTTOMAN1.HTM|archive-date=8. 10. 1999|url-status=dead}} * {{cite book|last1=Horne|first1=Alistair|title=The Price of Glory|url=https://archive.org/details/priceofgloryverd00horn|date=1964|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-017041-2|edition=1993}} * {{cite book|last1=Horne|first1=John|title=German Atrocities, 1914: A History of Denial|url=https://archive.org/details/germanatrocities00horn|last2=Kramer|first2=Alan|publisher=Yale University Press|year=2001|oclc=47181922}} * {{cite book|last=Hovannisian|first=Richard G.|url=https://archive.org/details/armeniaonroadtoi00hova|title=Armenia on the Road to Independence, 1918|publisher=University of California Press|year=1967|isbn=978-0-520-00574-7|location=Berkeley|author-link=Richard G. Hovannisian|url-access=registration}} * {{cite journal|last=Howard|first=N.P.|year=1993|title=The Social and Political Consequences of the Allied Food Blockade of Germany, 1918–19|url=https://archive.org/details/sim_german-history_1993-06_11_2/page/161|journal=German History|volume=11|issue=2|pages=161–188|doi=10.1093/gh/11.2.161}} * {{cite book|last=Hull|first=Isabel Virginia|title=Absolute destruction: military culture and the practices of war in Imperial Germany|url=https://archive.org/details/absolutedestruct00hull|publisher=Cornell University Press|year=2006|isbn=978-0-8014-7293-0|author-link=Isabel Virginia Hull}} * {{cite book|last=Humphries|first=Mark Osborne|title=Vimy Ridge: A Canadian Reassessment|url=https://archive.org/details/vimyridgecanadia0000unse|publisher=Wilfrid Laurier University Press|year=2007|isbn=978-0-88920-508-6|editor-last=Hayes|editor-first=Geoffrey|location=Waterloo|chapter="Old Wine in New Bottles": A Comparison of British and Canadian Preparations for the Battle of Arras|editor2-last=Iarocci|editor2-first=Andrew|editor3-last=Bechthold|editor3-first=Mike}} * {{cite book|last=Inglis|first=David|url=http://summit.sfu.ca/system/files/iritems1/6687/b17448906.pdf|title=Vimy Ridge: 1917–1992, A Canadian Myth over Seventy Five Years|publisher=Simon Fraser University|year=1995|location=Burnaby|access-date=23. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20180916183818/http://summit.sfu.ca/system/files/iritems1/6687/b17448906.pdf|archive-date=16. 9. 2018|url-status=live}} * {{cite book|last1=Isaac|first1=Jad|url=http://www.oranim.ac.il/courses/meast/water/Roots+of+the+Water+Conflict+in+the+Middle+East.htm|title=Roots of the Water Conflict in the Middle East|last2=Hosh|first2=Leonardo|date=7–9 May 1992|location=University of Waterloo|archive-url=https://web.archive.org/web/20060928053605/http://www.oranim.ac.il/courses/meast/water/Roots%20of%20the%20Water%20Conflict%20in%20the%20Middle%20East.htm|archive-date=28. 9. 2006|url-status=dead}} * {{cite book|last1=Jackson|first1=Julian|title=A Certain Idea of France: The Life of Charles de Gaulle|date=2018|publisher=Allen Lane|isbn=978-1-84614-351-9}} * {{cite journal|last=Jelavich|first=Barbara|year=1992|title=Romania in the First World War: The Pre-War Crisis, 1912–1914|journal=The International History Review|volume=14|issue=3|pages=441–451|doi=10.1080/07075332.1992.9640619|jstor=40106597}} * {{cite book|last=Johnson|first=James Edgar|title=Full Circle: The Story of Air Fighting|url=https://archive.org/details/fullcirclestoryo0000john|publisher=Cassell|year=2001|isbn=978-0-304-35860-1|location=London|oclc=45991828|author-link=Johnnie Johnson (RAF officer)}} * {{cite book|last=Jones|first=Howard|title=Crucible of Power: A History of US Foreign Relations Since 1897|url=https://archive.org/details/crucibleofpower00jone|publisher=Scholarly Resources Books|year=2001|isbn=978-0-8420-2918-6|oclc=46640675}} * {{cite magazine|last=Kaplan|first=Robert D.|title=Syria: Identity Crisis|url=https://www.theatlantic.com/doc/199302/kaplan|magazine=The Atlantic|date=februar 1993|access-date=30. 12. 2008|archive-date=24. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181224211629/https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1993/02/syria-identity-crisis/303860/|url-status=live}} * {{cite book|last=Karp|first=Walter|title=The Politics of War|year=1979|isbn=978-0-06-012265-2|edition=|oclc=4593327}} * {{cite book|last=Keegan|first=John|title=The First World War|url=https://archive.org/details/firstworldwar0000keeg_u3g1|publisher=Hutchinson|year=1998|isbn=978-0-09-180178-6|author-link=John Keegan}} * {{cite book|last1=Keenan|first1=George|title=The Fateful Alliance: France, Russia and the Coming of the First World War|date=1986|publisher=Manchester University Press|isbn=978-0-7190-1707-0}} * {{cite book|last=Keene|first=Jennifer D|title=World War I|url=https://archive.org/details/worldwari0000keen|publisher=Greenwood Press|year=2006|isbn=978-0-313-33181-7|series=Daily Life Through History Series|location=Westport, Connecticut|page=[https://archive.org/details/worldwari0000keen/page/5 5]|oclc=70883191}} * {{cite journal|last=Kernek|first=Sterling|date=decembar 1970|title=The British Government's Reactions to President Wilson's 'Peace' Note of December 1916|url=https://archive.org/details/sim_historical-journal_1970-12_13_4/page/721|journal=The Historical Journal|volume=13|issue=4|pages=721–766|doi=10.1017/S0018246X00009481|jstor=2637713|s2cid=159979098}} * {{cite book|last=Kitchen|first=Martin|title=Europe Between the Wars|url=https://archive.org/details/europebetweenwar0000kitc_w7s7|publisher=Longman|year=2000|isbn=978-0-582-41869-1|location=New York|oclc=247285240|orig-date=1980}} * {{cite book|title=The Threat of Pandemic Influenza: Are We Ready? Workshop Summary|publisher=National Academies Press|others=Contributors: Institute of Medicine; Board on Global Health; Forum on Microbial Threats|year=2005|isbn=978-0-309-09504-4|editor-last1=Knobler|editor-first1=S. L.|location=Washington DC|doi=10.17226/11150|oclc=57422232|pmid=20669448|editor-last2=Mack|editor-first2=A.|editor-last3=Mahmoud|editor-first3=A.|editor-last4=Lemon|editor-first4=S. M.}} * {{cite book|last=Kurlander|first=Eric|url=http://www.h-net.org/reviews/showrev.cgi?path=101921145898314|title=Steffen Bruendel. Volksgemeinschaft oder Volksstaat: Die "Ideen von 1914" und die Neuordnung Deutschlands im Ersten Weltkrieg|publisher=H-net|year=2006|format=Book review|access-date=17. 11. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610212755/http://www.h-net.org/reviews/showrev.cgi?path=101921145898314|archive-date=10. 6. 2007|url-status=dead}} * {{cite book|title=Nation and religion: perspectives on Europe and Asia|publisher=Princeton University Press|year=1999|isbn=978-0-691-01232-2|editor1-last=Lehmann|editor1-first=Hartmut|location=Princeton, New Jersey|oclc=39727826|editor2-last=van der Veer|editor2-first=Peter}} * {{cite book|last1=Lieven|first1=Dominic|title=Towards the Flame: Empire, War and the End of Tsarist Russia|date=2016|publisher=Penguin|isbn=978-0-14-139974-4}} * {{cite journal|last=Love|first=Dave|date=maj 1996|title=The Second Battle of Ypres, April 1915|url=http://www.worldwar1.com/sf2ypres.htm|journal=Sabretache|volume=26|issue=4|archive-url=https://web.archive.org/web/20180916183801/http://www.worldwar1.com/sf2ypres.htm|archive-date=16. 9. 2018|access-date=20. 11. 2009|url-status=live}} * {{cite book|last=Ludendorff|first=Erich|title=My War Memories, 1914–1918|year=1919|oclc=60104290|author-link=Erich Ludendorff}} also published by Harper as "Ludendorff's Own Story, August 1914&nbsp;– November 1918: The Great War from the Siege of Liège to the Signing of the Armistice as Viewed from the Grand Headquarters of the German Army" {{OCLC|561160}} (original title ''Meine Kriegserinnerungen, 1914–1918'') * {{cite book|last=MacMillan|first=Margaret|title=The War That Ended Peace: The Road to 1914|url=https://archive.org/details/warthatendedpeac0000macm_u3b9|publisher=Profile Books|year=2013|isbn=978-0-8129-9470-4|author-link=Margaret MacMillan}} * {{cite book|last=Magliveras|first=Konstantinos D.|title=Exclusion from Participation in International Organisations: The Law and Practice behind Member States' Expulsion and Suspension of Membership|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|year=1999|isbn=978-90-411-1239-2}} * {{cite book|last=Marble|first=Sanders|title=King of Battle: Artillery in World War I|publisher=Brill|year=2018|isbn=978-90-04-30524-3}} * {{cite journal|last=Marks|first=Sally|year=1978|title=The Myths of Reparations|journal=[[Central European History]]|volume=11|issue=3|pages=231–255|doi=10.1017/S0008938900018707|s2cid=144072556}} * {{cite journal|last=Marks|first=Sally|date=septembar 2013|title=Mistakes and Myths: The Allies, Germany, and the Versailles Treaty, 1918–1921|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-modern-history_2013-09_85_3/page/650|journal=The Journal of Modern History|volume=85|issue=3|pages=650–651|doi=10.1086/670825|s2cid=154166326}} * {{cite book|last=Martel|first=Gordon|title=The Month that Changed the World: July 1914|url=https://archive.org/details/monththatchanged0000mart|publisher=OUP|year=2014|isbn=978-0-19-966538-9}} * {{cite book|last1=Marshall|first1=S. L. A.|url=https://archive.org/details/americanheritage00mars|title=The American heritage history of World War I|last2=Josephy|first2=Alvin M.|publisher=American Heritage Pub. Co. : Bonanza Books : Distributed by Crown Publishers|year=1982|isbn=978-0-517-38555-5|oclc=1028047398}} * {{cite book|last=Mawdsley|first=Evan|url=https://archive.org/details/russiancivilwar00evan|title=The Russian Civil War|publisher=Pegasus Books|year=2007|isbn=978-1-68177-009-3|location=New York|url-access=registration}} * {{cite book|last=McLellan|first=Edwin N.|url=http://www.ibiblio.org/hyperwar/AMH/XX/WWI/USMC/USMC-WWI.html#XIV|title=The United States Marine Corps in the World War|access-date=26. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20180916183800/http://www.ibiblio.org/hyperwar/AMH/XX/WWI/USMC/USMC-WWI.html#XIV|archive-date=16. 9. 2018|url-status=live}} * {{cite book|last=McMeekin|first=Sean|title=July 1914: Countdown to War|url=https://archive.org/details/july1914countdow0000mcme_p5w2|publisher=Icon Books|year=2014|isbn=978-1-84831-657-7}} * {{cite book|last=McMeekin|first=Sean|title=The Ottoman Endgame: War, Revolution and the Making of the Modern Middle East, 1908–1923|publisher=Penguin|year=2015|isbn=978-0-7181-9971-5|edition=2016}} * {{cite journal|last1=Medlicott|first1=W.N.|date=1945|title=Bismarck and the Three Emperors' Alliance, 1881–87|journal=Transactions of the Royal Historical Society|volume=27|pages=61–83|doi=10.2307/3678575|jstor=3678575|s2cid=154285570}} * {{cite book|last=Meyer|first=Gerald J|url=https://archive.org/details/worldundonestory00gjme|title=A World Undone: The Story of the Great War 1914 to 1918|publisher=Random House|year=2006|isbn=978-0-553-80354-9}} * {{cite book|last1=Millett|first1=Allan Reed|title=Military Effectiveness|last2=Murray|first2=Williamson|publisher=Allen Unwin|year=1988|isbn=978-0-04-445053-5|location=Boston|oclc=220072268}} * {{cite book|last=Mitrasca|first=Marcel|title=Moldova: A Romanian Province Under Russian Rule: Diplomatic History from the Archives of the Great Powers|publisher=Algora Publishing|year=2007|isbn=978-0-87586-184-5}} * {{cite journal|last1=Moll|first1=Kendall D|last2=Luebbert|first2=Gregory M|date=1980|title=Arms Race and Military Expenditure Models: A Review|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-conflict-resolution_1980-03_24_1/page/153|journal=The Journal of Conflict Resolution|volume=24|issue=1|pages=153–185|doi=10.1177/002200278002400107|jstor=173938|s2cid=155405415}} * {{cite book|last=Morton|first=Desmond|title=Silent Battle: Canadian Prisoners of War in Germany, 1914–1919|url=https://archive.org/details/silentbattlecana0000mort|publisher=Lester Publishing|year=1992|isbn=978-1-895555-17-2|location=Toronto|oclc=29565680}} * {{cite book|last=Mosier|first=John|title=Myth of the Great War: How the Germans Won the Battles and How the Americans Saved the Allies|url=https://archive.org/details/mythofgreatwarne0000mosi_s9r2|publisher=Harper Collins|year=2001|isbn=978-0-06-019676-9|location=New York|chapter=Germany and the Development of Combined Arms Tactics}} * {{cite magazine|last=Muller|first=Jerry Z.|title=Us and Them&nbsp;– The Enduring Power of Ethnic Nationalism|magazine=Foreign Affairs|publisher=[[Council on Foreign Relations]]|date=March–April 2008|url=https://www.foreignaffairs.com/articles/europe/2008-03-02/us-and-them|access-date=30. 12. 2008|archive-date=23. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150623090446/https://www.foreignaffairs.com/articles/europe/2008-03-02/us-and-them|url-status=live}} * {{cite book|last=Neiberg|first=Michael S.|title=Fighting the Great War: A Global History|url=https://archive.org/details/fightinggreatwar0000neib|publisher=Harvard University Press|year=2005|isbn=978-0-674-01696-5|location=Cambridge, Massachusetts|oclc=56592292|author-link=Michael S. Neiberg}} * {{cite book|last=Nicholson|first=Gerald W.L.|url=http://www.censol.ca/research/greatwar/nicholson/index.htm|title=Canadian Expeditionary Force, 1914–1919: Official History of the Canadian Army in the First World War|publisher=Queens Printer and Controller of Stationery|year=1962|edition=|location=Ottawa|oclc=2317262|author-link=G. W. L. Nicholson|archive-url=https://web.archive.org/web/20070516162359/http://www.censol.ca/research/greatwar/nicholson/index.htm|archive-date=16. 5. 2007|url-status=dead}} * {{cite book|last=Northedge|first=F.S.|title=The League of Nations: Its Life and Times, 1920–1946|url=https://archive.org/details/leagueofnationsi0000nort|publisher=Holmes & Meier|year=1986|isbn=978-0-7185-1316-0|location=New York}} * {{cite journal|last=Părean|first=Ioan, Lt Colonel|year=2002|title=Soldați ai României Mari. Din prizonieratul rusesc în Corpul Voluntarilor transilvăneni și bucovineni [Soldiers of Greater Romania; from Russian captivity to the Transylvanian and Bucovina Volunteer Corps]|url=https://www.armyacademy.ro/reviste/3_4_2002/r11.pdf|journal=Romanian Army Academy Journal|language=Romanian|volume=3–4|issue=27–28|pages=1–5}} * {{cite journal|last1=Phillimore|first1=George Grenville|last2=Bellot|first2=Hugh H.L.|year=1919|title=Treatment of Prisoners of War|journal=Transactions of the Grotius Society|volume=5|pages=47–64|oclc=43267276}} * {{cite book|last=Pitt|first=Barrie|title=1918: The Last Act|url=https://archive.org/details/1918lastact0000pitt|publisher=Pen and Sword|year=2003|isbn=978-0-85052-974-6|location=Barnsley|oclc=56468232}} * {{cite book|last=Price|first=Alfred|title=Aircraft versus Submarine: the Evolution of the Anti-submarine Aircraft, 1912 to 1980|publisher=Jane's Publishing|year=1980|isbn=978-0-7106-0008-0|location=London|oclc=10324173}} Deals with technical developments, including the first dipping [[hydrophones]] * {{cite journal|last=Raudzens|first=George|date=oktobar 1990|title=War-Winning Weapons: The Measurement of Technological Determinism in Military History|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-military-history_1990-10_54_4/page/403|journal=The Journal of Military History|volume=54|issue=4|pages=403–434|doi=10.2307/1986064|jstor=1986064}} * {{cite journal|last=Rickard|first=J.|date=5. 3. 2001|title={{sic |nolink=y|Erich von Ludendorff |expected=Erich Ludendorff}}, 1865–1937, German General|url=http://www.historyofwar.org/articles/people_ludendorff.html|journal=Military History Encyclopedia on the Web|archive-url=https://web.archive.org/web/20080110050355/http://www.historyofwar.org/articles/people_ludendorff.html|archive-date=10. 1. 2008|access-date=6. 2. 2008|url-status=live}} * {{cite web|url=http://www.historyofwar.org/scripts/fluffy/fcp.pl?words=20+July+1918&d=/battles_ludendorff.html|title=The Ludendorff Offensives, 21 March–18 July 1918|last=Rickard|first=J.|date=27. 8. 2007|website=historyofwar.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20171010071517/http://www.historyofwar.org/scripts/fluffy/fcp.pl?words=20+July+1918&d=%2Fbattles_ludendorff.html|archive-date=10. 10. 2017|url-status=live|access-date=12. 9. 2018}} * {{cite web|url=http://www.aftermathww1.com/lostgen.asp|title=The Lost Generation – myth and reality|last=Roden|first=Mike|website=Aftermath – when the Boys Came Home|access-date=13. 4. 2022|archive-date=1. 12. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091201110728/http://www.aftermathww1.com/lostgen.asp|url-status=dead}} * {{cite book|last=Rothschild|first=Joseph|title=East-Central Europe between the Two World Wars|url=https://archive.org/details/eastcentraleurop00jose|publisher=University of Washington Press|year=1975|isbn=978-0-295-95350-2}} * {{cite news|last=Saadi|first=Abdul-Ilah|title=Dreaming of Greater Syria|publisher=Al Jazeera|url=http://english.aljazeera.net/focus/arabunity/2008/02/2008525183842614205.html|date=12. 2. 2009|access-date=14. 8. 2014|archive-date=13. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110513110319/http://english.aljazeera.net/focus/arabunity/2008/02/2008525183842614205.html|url-status=live}} * {{cite book|last=Sachar|first=Howard Morley|url=https://archive.org/details/emergenceofmiddl0000sach|title=The emergence of the Middle East, 1914–1924|publisher=Allen Lane|year=1970|isbn=978-0-7139-0158-0|oclc=153103197|url-access=registration}} * {{cite book|last=Salibi|first=Kamal Suleiman|title=A House of Many Mansions&nbsp;– the history of Lebanon reconsidered|publisher=I.B. Tauris|year=1993|isbn=978-1-85043-091-9|chapter=How it all began&nbsp;– A concise history of Lebanon|oclc=224705916|access-date=11. 3. 2008|chapter-url=http://almashriq.hiof.no/lebanon/900/902/Kamal-Salibi/|archive-url=https://web.archive.org/web/20170403005824/http://almashriq.hiof.no/lebanon/900/902/Kamal-Salibi/|archive-date=3. 4. 2017|url-status=live}} * {{cite journal|last=Schindler|first=J.|year=2003|title=Steamrollered in Galicia: The Austro-Hungarian Army and the Brusilov Offensive, 1916|journal=War in History|volume=10|issue=1|pages=27–59|doi=10.1191/0968344503wh260oa|s2cid=143618581}} * {{cite journal|last=Schindler|first=John R.|year=2002|title=Disaster on the Drina: The Austro-Hungarian Army in Serbia, 1914|journal=War in History|volume=9|issue=2|pages=159–195|doi=10.1191/0968344502wh250oa|s2cid=145488166}} * {{cite journal|last=Șerban|first=Ioan I|year=1997|title=Din activitatea desfășurată în Vechiul Regat de voluntarii și refugiații ardeleni și bucovineni în slujba idealului național [Nationalist activity in the Kingdom of Romania by Transylvanian and Bucovina volunteers and refugees]|journal=Annales Universitatis Apulensis|language=Romanian|issue=37|pages=101–111}} * {{cite journal|last=Șerban|first=Ioan I|year=2000|title=Constituirea celui de-al doilea corp al voluntarilor români din Rusia – august 1918 [Establishment of the second body of Romanian volunteers in Russia – August 1918]|journal=Apulum|language=Romanian|issue=37|pages=153–164}} * {{cite book|last=Shanafelt|first=Gary W.|url=https://archive.org/details/secretenemyaustr00shan|title=The secret enemy: Austria-Hungary and the German alliance, 1914–1918|publisher=East European Monographs|year=1985|isbn=978-0-88033-080-0}} * {{cite book|last1=Shapiro|first1=Fred R.|url=https://archive.org/details/isbn_9780300107982|title=The Yale Book of Quotations|last2=Epstein|first2=Joseph|publisher=Yale University Press|year=2006|isbn=978-0-300-10798-2}} * {{cite book|last1=Smith|first1=David James|url={{google books |plainurl=y |id=GzsnSU9J5sAC}}|title=One Morning in Sarajevo|publisher=Hachette UK|year=2010|isbn=978-0-297-85608-5|quote=He was photographed on the way to the station and the photograph has been reproduced many times in books and articles, claiming to depict the arrest of Gavrilo Princip. But there is no photograph of Gavro's arrest—this photograph shows the arrest of Behr.}} * {{cite book|last=Souter|first=Gavin|title=Lion & Kangaroo: the initiation of Australia|publisher=Text Publishing|year=2000|location=Melbourne|oclc=222801639}} * {{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwone/eastern_front_01.shtml|title=War and Revolution in Russia 1914–1921|last=Smele|first=Jonathan|website=World Wars in-depth|publisher=BBC|archive-url=https://web.archive.org/web/20111023214328/http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwone/eastern_front_01.shtml|archive-date=23. 10. 2011|url-status=live|access-date=12. 11. 2009}} * {{cite book|last=Speed|first=Richard B, III|title=Prisoners, Diplomats and the Great War: A Study in the Diplomacy of Captivity|url=https://archive.org/details/prisoners-diplomats-and-the-great-war-a-study-in-the-diplomacy-of-captivity_1990|publisher=Greenwood Press|year=1990|isbn=978-0-313-26729-1|location=New York|oclc=20694547}} * {{cite journal|last1=Spreeuwenberg|first1=P|year=2018|title=Reassessing the Global Mortality Burden of the 1918 Influenza Pandemic.|journal=[[American Journal of Epidemiology]]|volume=187|issue=12|pages=2561–2567|doi=10.1093/aje/kwy191|pmc=7314216|pmid=30202996}} * {{cite book|last=Stevenson|first=David|title=The First World War and International Politics|url=https://archive.org/details/firstworldwarint0000stev_i3s6|publisher=Oxford University Press|year=1988|isbn=978-0-19-873049-1}} * {{cite book|last=Stevenson|first=David|title=Armaments and the Coming of War: Europe, 1904–1914|url=https://archive.org/details/bwb_P8-AED-171|publisher=Oxford University Press|year=1996|isbn=978-0-19-820208-0|location=New York|oclc=33079190|author-link=David Stevenson (historian)}} * {{cite book|last=Stevenson|first=David|title=Cataclysm: The First World War as Political Tragedy|url=https://archive.org/details/cataclysmfirstwo0000stev_q7n6|publisher=Basic Books|year=2004|isbn=978-0-465-08184-4|location=New York|pages=[https://archive.org/details/cataclysmfirstwo0000stev_q7n6/page/560 560]|oclc=54001282}} * {{cite book|last1=Stevenson|first1=David|title=1914–1918: The History of the First World War|url=https://archive.org/details/19141918historyo0000stev|date=2012|publisher=Penguin|isbn=978-0-7181-9795-7}} * {{cite book|last1=Stevenson|first1=David|title=Land armaments in Europe, 1866–1914 in Arms Races in International Politics: From the Nineteenth to the Twenty-First Century|url=https://archive.org/details/armsracesininter0000unse|date=2016|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-873526-7|editor-last=Mahnken|editor-first=Thomas}} * {{cite book|last=Strachan|first=Hew|title=The First World War: Volume I: To Arms|url=https://archive.org/details/firstworldwar0000stra_x5t0|publisher=Viking|year=2003|isbn=978-0-670-03295-2|location=New York|oclc=53075929|author-link=Hew Strachan}} * {{cite book|last=Taliaferro|first=William Hay|title=Medicine and the War|year=1972|isbn=978-0-8369-2629-3|orig-date=1944}} * {{cite journal|last=Taylor|first=John M.|date=Summer 2007|title=Audacious Cruise of the Emden|url=https://www.historynet.com/audacious-cruise-of-the-emden.htm|journal=The Quarterly Journal of Military History|volume=19|issue=4|pages=38–47|issn=0899-3718|archive-url=https://web.archive.org/web/20210814021234/https://www.historynet.com/audacious-cruise-of-the-emden.htm|archive-date=14. 8. 2021|access-date=5. 7. 2021|url-status=live}} * {{cite book|last=Terraine|first=John|url=https://archive.org/details/ordealofvictory00terr|title=Ordeal of Victory|publisher=J.B. Lippincott|year=1963|isbn=978-0-09-068120-4|oclc=1345833|url-access=registration}} * {{cite book|last=Thompson|first=Mark|title=The White War: Life and Death on the Italian Front, 1915–1919|publisher=Faber & Faber|year=2009|isbn=978-0-571-22333-6}} * {{cite book|last=Todman|first=Dan|url={{google books |plainurl=y |id=VMrQAgAAQBAJ}}|title=The Great War: Myth and Memory|date=2005|publisher=A & C Black|isbn=978-0-8264-6728-7}} * {{cite book|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&pg=PA485|title=War and Revolution in Yugoslavia: 1941–1945|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=978-0-8047-7924-1|author-link=Jozo Tomasevich|access-date=4. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140104165249/http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&pg=PA485|archive-date=4. 1. 2014|url-status=live}} * {{cite journal|last=Torrie|first=Glenn E.|date=1978|title=Romania's Entry into the First World War: The Problem of Strategy|url=https://esirc.emporia.edu/bitstream/handle/123456789/311/136.pdf?sequence=1|journal=Emporia State Research Studies|publisher=[[Emporia State University]]|volume=26|issue=4|pages=7–8}} * {{cite book|last=Tschanz|first=David W.|url=http://www.entomology.montana.edu/historybug/WWI/TEF.htm|title=Typhus fever on the Eastern front in World War I|publisher=Montana State University|access-date=12. 11. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20100611212917/http://entomology.montana.edu/historybug/WWI/TEF.htm|archive-date=11. 6. 2010|url-status=dead}} * {{cite book|last1=Tucker|first1=Spencer C.|title=Encyclopedia of World War I|last2=Roberts|first2=Priscilla Mary|publisher=ABC-Clio|year=2005|isbn=978-1-85109-420-2|location=Santa Barbara|oclc=61247250}} * {{cite book|last1=Tucker|first1=Spencer C.|url=https://books.google.com/books?id=gv3GEyB19wIC|title=The European powers in the First World War: an encyclopedia|last2=Wood|first2=Laura Matysek|last3=Murphy|first3=Justin D.|publisher=Taylor & Francis|year=1999|isbn=978-0-8153-3351-7|access-date=6. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200801142143/https://books.google.com/books?id=gv3GEyB19wIC|archive-date=1. 8. 2020|url-status=live}} * {{cite book|last=Tucker|first=Spencer|title=The Great War, 1914–1918|publisher=Routledge|year=2002|isbn=978-1-134-81750-4}} * {{cite book|last=Velikonja|first=Mitja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/141|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&M University Press|year=2003|isbn=978-1-58544-226-3|page=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/141 141]}} * {{cite book|last=von der Porten|first=Edward P.|url=https://archive.org/details/germannavyinworl00vond|title=German Navy in World War II|publisher=T.Y. Crowell|year=1969|isbn=978-0-213-17961-8|location=New York|oclc=164543865|author-link1=Edward Von der Porten|url-access=registration}} * {{cite book|last=Westwell|first=Ian|title=World War I Day by Day|publisher=MBI Publishing|year=2004|isbn=978-0-7603-1937-6|location=St. Paul, Minnesota|pages=192pp|oclc=57533366}} * {{cite book|last1=Wheeler-Bennett|first1=John W.|title=Brest-Litovsk:The forgotten peace|url=https://archive.org/details/brestlitovskforg0000sirj|date=1938|publisher=Macmillan}} * {{cite book|last=Willmott|first=H.P.|title=World War I|url=https://archive.org/details/firstworldwar0000will_2003|publisher=Dorling Kindersley|year=2003|isbn=978-0-7894-9627-0|oclc=52541937}} * {{cite book|last=Winter|first=Denis|title=The First of the Few: Fighter Pilots of the First World War|url=https://archive.org/details/firstoffewfighte0000wint|publisher=Penguin|year=1983|isbn=978-0-14-005256-5}} * {{cite book|title=The Cambridge History of the First World War|date=2014|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-60066-5|editor-last1=Winter|editor-first1=Jay|edition=2016}} * {{cite book|last=Wohl|first=Robert|title=The Generation of 1914|url=https://archive.org/details/generationof19140000wohl_n8e9|publisher=Harvard University Press|year=1979|isbn=978-0-674-34466-2|edition=3rd}} * {{cite book|last=Zeldin|first=Theodore|title=France, 1848–1945: Volume II: Intellect, Taste, and Anxiety|publisher=Clarendon Press|year=1977|isbn=978-0-19-822125-8|edition=1986}} * {{cite book|last=Zieger|first=Robert H.|title=America's Great War: World War I and the American experience|url=https://archive.org/details/americasgreatwar0000zieg|publisher=Rowman & Littlefield|year=2001|isbn=978-0-8476-9645-1}} {{Refend}}{{Refspisak}} == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|World War I}} {{Prvi svjetski rat}} [[Kategorija:Prvi svjetski rat|*]] [[Kategorija:Rat]] [[Kategorija:Sukobi u 1914.]] [[Kategorija:Sukobi u 1915.]] [[Kategorija:Sukobi u 1916.]] [[Kategorija:Sukobi u 1917.]] [[Kategorija:Sukobi u 1918.]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Italije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Grčke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Azerbejdžana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Slovenije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Armenije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Francuske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Rusije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Srbije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Crne Gore]] [[Kategorija:Rusko-turski ratovi]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Mađarske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Hrvatske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Australije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Belgije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bolivije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Brazila]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bugarske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kanade]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kostarike]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kube]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Njemačke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Gvatemale]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Haitija]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Hondurasa]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Irske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Japana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Koreje]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Liberije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Malte]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Nepala]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Novog Zelanda]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Nikaragve]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Paname]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Portugala]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Rodezije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Rumunije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Ruskog Carstva]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Južnoafričke Republike]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Šri Lanke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sudana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Tajvana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Tajlanda]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Habsburške Monarhije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Kine]] 2nadt7tnlrp58efyuxsfmncfoipzcfe Historija Bosne i Hercegovine 0 882 3829398 3797265 2026-04-11T17:24:04Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ), . godine. → ., na primjer → naprimjer, Visoki predstavnik → visoki predstavnik, ISTORIJE → historije , istoriji → historiji using [[Project:AWB|AWB]] 3829398 wikitext text/x-wiki {{Historija Bosne i Hercegovine}} {{Kultura Bosne i Hercegovine}} '''Historija Bosne i Hercegovine''' obuhvata dešavanja na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kroz historiju, od najranijih perioda do savremenog doba. [[Historija|Historijski]] gledano, Bosna i Hercegovina je jedna od država [[Evropa|Evrope]], s gotovo neprekinutom historijom kao geopolitička cjelina od [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] do danas. Između 1180. i 1463. bila je [[Bosansko Kraljevstvo|nezavisna kraljevina]], od 1580. do 1878. [[Pašaluk|ejalet]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], od 1878. do 1918. u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a od 1945. do 1992. federalna [[republika]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Nema jedinstvenog mišljenja o tome kako je nastalo ime '''Bosna.''' Od strane starijih pisaca, ime zemlje, kao i rijeke, dovođeno je u vezu sa tračkim plemenom ''Besa.'' Nauka je kasnije potvrdila da navedeno pleme nije ostavilo nikakve tragove na teritoriji Bosne pa se ne može ni povezivati sa njenim imenom. Prema nekim piscima, ime se može dovesti u vezu sa latinskom rječju ''bosina'' što znači granica. Riječ je u spomenutom obliku bila sačuvana u govoru Franaka, koji su u VIII stoljeću na području Bosne bili graničari prema Bizantu.<ref>{{Cite book|last=Imamović|first=Mustafa|title=Historija Bošnjaka|publisher=Preporod|year=1998|isbn=9789958815003|location=Sarajevo|pages=24.}}</ref> == Prahistorijsko doba == === Paleolit === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}} Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e. === Neolit=== {{Glavni|Neolitska nalazišta u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini|Neolit#Neolit_u_Bosni_i_Hercegovini}} Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija do sada poznata kultura iz neolita, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jeste [[Starčevačka kultura]], zastupljena lokalitetom [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornja Tuzla]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] dosta utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najznačajnije neolitske kulture u Bosni i Hercegovini.<ref>ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA -Edina Kadić, Diplomski rad, Sarajevo, 2012</ref> [[Butmirska kultura]] je kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje srednje Bosne između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Butmir]]u u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|Kamenog doba]]. Pretpostavlja se da je naselje bilo naseljeno od 5500. do 4500. godine p. n. e, a otkriveno je 1893. Posebna specifičnost ove kulture je umjetnički stil u oblikovanju i ukrašavanju grnčarije. Istovremeno sa Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura]]. === Eneolit === {{Glavni|Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini }} Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i južnobosanskim. Nalazišta su: [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)]], [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Donje Moštre]] (Visoko) i [[Varvara (Prozor-Rama)|Varvara]] kod [[Prozor-Rama|Rame]]. === Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) === {{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira|Veliki ilirski ustanak}} Tokom [[Bronzano doba|Bronzanog doba]], neolitsko stanovništvo su postepeno zamijenili predstavnici nekoliko kulturoloških grupa kao što su [[Glasinačka kultura|Glasinačka]] i [[Srednjobosanska kulturna grupa|Srednjobosanska grupa]], od kojih će se formirati [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Nekoliko ilirskih plemena je u to vrijeme nastanjivalo područje današnje Bosne i Hercegovine, a najvažniji su bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]]. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i područja zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme za koje se vezuje kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]]. Druga poznatija ilirska plemena koje treba pomenuti su: [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]]. Seobe [[Kelti|Kelta]] u četvrtom i trećem vijeku prije naše ere su izbacile Autarijate sa njihove teritorije. Neka keltska i ilirska plemena su se miješali, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme iz sjevernoistočne Bosne. Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. U [[Ilirski ratovi|Ilirskim ratovima]] koji su trajali od tada do 219. p. n. e, Iliri su izgubili dolinu [[Neretva|Neretve]]. U narednih 200 godina, desile su se brojne bune i ustanci Ilira koji su ili pod rimskom upravom. Jedan takav [[Veliki ilirski ustanak|ustanak]] je podignut i 6. godine, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a) ali je žestokom akcijom Rimljana ugušen 9. godine u tako da, za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] sve ilirske teritorije konačno prelaze pod rimsku upravu. U primorju i uz donji tok rijeke Neretve pa sve do [[Boka kotorska|bokokotorskog]] zaliva, živjeli su [[Ardijejci]] i [[Plereji]], koji su se bavili i plovidbom, za koju su od strane geopolitičkih neprijatelja prvenstveno romanskog i helenskog svijeta, neopravdano nazivani "piratima", iako su vršili presretanje tuđih, mahom rimskih brodova i kola, radi legitimnog naplaćivanja putarine i vodarine kao vida privređivanja.<ref>Bragg, E. Illyrian piracy – ancient endemic or historical construct? Wadham College Oxford, 2005 [http://www.unisa.ac.za/contents/faculties/humanities/classical/docs/DAEDALUSILLYRIAN%20PIRACY.pdf]</ref> Ovo je dokaz da su Iliri bili suvereni na teritoriju današnje regije Bosne, koju tako vodeći istraživači Ilira danas nazivaju ''užom Ilirijom''<ref>Wilkes, J. The Illyrians, Oxford Press, 1996; 2000</ref>. Grčki historičar [[Strabon]] (oko 63. p. n. e – 24. n. e) navodi [[Ardijejci|Ardijejce]] kao jedan od tri najjača ilirska naroda, uz [[Autarijati|Autarijate]] i [[Dardanci|Dardance]], i kaže da su se ilirske teritorije prostirale od Panonije preko bosanskih planina do zaliva Rhizon (Risan). Ilirski kralj [[Agron]] bio je Ardijejac i u vrijeme njegove vladavine kraljevstvo Ilira bilo je najmoćnije, što ne poriču ni grčki ni rimski historičari. Bio je sin kralja Pleuratusa i vladao je od 250. do 230. p. n. e. Pod Agronom, Iliri su bili na vrhuncu svoje vojne moći, i na moru i na kopnu. Niko od susjeda Ilira u to vrijeme nije ni približno bio toliko moćan. Agronovo kraljevstvo se prostiralo većim dijelom historijskog područja Ilirije uključujući i ostrvo Hvar. Ono što je možda i najbitnije u smislu sticanja objektivnije slike o drevnim Ilirima Agronovog kraljevstva je običajno pravo koje je, sudeći po vladavini Agrona, kultivisalo pravičnost kao sistem vrijednosti. Tako je godine 231. p. n. e. [[Demetrije II]], makedonski kralj, zatražio vojnu pomoć od Agrona protiv najezde vojno daleko nadmoćnijeg i mnogobrojnijeg napadača - Etolskih Grka. Agron je bez oklijevanja uslišio molbe makedonskog kralja te su Ilirski ratnici natjerali Etolske Grke u bijeg. Uprkos opisu Ardijejaca koji su dali drevni rimski i grčki autori, a koji itekako mogu biti pristrasni i neobjektivni, obzirom da su se Iliri generacijama uspješno opirali asimilaciji od strane drevnih Helena a kasnije i Rimljana, nije teško izmedju redova izvući i nešto objektivniji opis Ilira kao naroda. == Rimsko doba == [[Datoteka:Mogorjelo1.jpg|mini|desno|Mogorjelo]] {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu}} Godine 9, nakon posljednje ilirske pobune protiv Rimljana našla se [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu]] kao [[Rimsko Carstvo|rimska]] provincija naziva [[Ilirik]]. Nakon podjele Ilirika, Bosna i Hercegovina se nalazila u dvije provincije, [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i [[Panonija]]. Rimski naseljenici, vojnici i trgovci, osnovali su nekoliko gradova ([[Delminium]], [[Vrba (Glamoč)|Salvium]], [[Diluntum (Stolac)|Diluntum]], [[Domavia (Srebrenica)|Domavia]], [[Malvesiatium (Skelani)|Malvesiatium]], [[Aquae S (Ilidža)|Aquae S]], Bona), i veliki broj putnih stanica uz ceste, u području što je danas Bosna i Hercegovina. [[Kršćanstvo|Hrišćanstvo]] je već bilo prisutno krajem 1. vijeka. Događaji od 337. do 395. doveli su do podjele Rimskog carstva, a provincije Dalmacija i [[Panonija]] uključene su u [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Opadanjem Rimskog Carstva u 5. vijeku dolazi do sloma vlasti kada [[Huni]], i kasnije [[Goti]] osvajaju Panoniju i Dalmaciju, kada je i dio današnje Bosne i Hercegovine bio u [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|sastavu Gotskog kraljevstva]]. Kasnije i [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]] doživljavaju poraz od strane Istočnoga rimskoga carstva ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]] u [[Gotski rat (535–554)|Gotskom ratu (535-553)]]. Otad će Bosna dugo biti u sastavu Bizantijskog Carstva. == Upadi Slavena == Od 6. vijeka započinju prodori [[Slaveni|Slavena]] preko rimskih provincija, uz česte pokolje lokalnog stanovništva poput pokolja više od 7.000 žena i djece za samo dva dana 548. u [[Drač]]u. U tom naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. Slavenska sila bila je toliko nemilosrdna da je lokalno stanovništvo bilo prinuđeno prihvatati njihov jezik kako bi prividnom asimilacijom privolili slavenske horde da poštede živote stanovništva. Rimski historičar [[Prokopije iz Cezareje|Prokopije]] u zapisima iz 550. označio je Slavene kao neviđene divljake i najveću opasnost po [[Civilizacija|civilizaciju]], dajući precizne podatke o svim njihovim pokoljima Ilira i Tračana. Navodi da je u tim pokoljima pobijeno ili odvedeno u roblje više od 4 miliona ljudi ili većina tadašnjeg stanovništva rimske provincije Dalmacije tj. Ilirije. U 10. vijeku bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]], koji je prema istočnim izvorima bio i historičar, na području Hercegovine bilježi tri ranosrednjovjekovne kneževine: Paganiju, Zahumlje i Travuniju. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je [[Mihovil Vičević]] (910–950). Kasnije Zahumlje, navodno, potpada pod vlast hrvatskih vladara [[Tomislav I Trpimirović|Tomislava]] i Krešimira. == Srednjovjekovna Bosna == {{Glavni|Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku}} === Prvobitna Bosna === {{Glavni|Bosna (zemlja)}}Nakon propasti [[Avarski kaganat|prvog avarskog kaganata]], uzrokovanog porazom 626. u [[Carigrad]]u, [[Avari]] su prisiljeni napustiti Balkansko poluostrvo i teritorije pod nominalnim vlašću [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]]. Od tog trenutka počinje stapanje kulturnih, etničkih i političkih jedinica u nova jezgra poznata u historiji pod imenom [[Sklavinija|sklavinije]]. U tom procesu sudjeluju novopridošli [[Slaveni]] i [[Iliri|starosjedilačko]] romanizirano stanovništvo. Prevagu su odnijeli Slaveni, nametnuli svoj jezik i postali vladajući društveni sloj. Bosna u ranom srednjem vijeku (također poznata i kao Gornja Bosna, Srednja Bosna, ili Stara Bosna) bila je cjelina koja se prvobitno nalazila u gornjim predjelima doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. === Bosanska Banovina === {{Glavni|Bosanska Banovina}} [[Datoteka:Coat of arms of Banate of Bosnia.svg|thumb|200px|desno|Grb [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]].]] Sa utjecajem vanjske političke situacije (najčešće Bizantije), i u Bosni se počelo raspadati rodovsko-plemensko društvo. Tako je do kraja 9. vijeka tadašnja Bosna postala država sa razvijenim [[Feudalizam|feudalnim]] karakteristikama. Od početka 12. vijeka javlja se bosansko plemstvo koje je nastalo od rodovsko-plemenskih starješina. Prema ekonomskoj moći, vladajući stalež se dijeli na: ''velmože'', ''vlastelu'' i ''vlastelčiće''. Oni su uživali feudalne posjede koji su dobijani na osnovu ratnih zasluga, pod uslovom da po potrebi vrše vojnu službu. === Doba bana Kulina === Želeći poslovnu saradnju sa susjedima, kako i međusobno pomaganje u ratovima, [[Kulin ban]] 1189. sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom]] republikom na čelu sa knezom [[Krvaš]]em, sklapa trgovački ugovor. Vrijeme Kulina označilo je potpadanje pod utjecaj Bizanta, pa je zemljom uglavnom vladao mir. Skovana je i navodno narodna, a u biti sentimentalna poslovica koja glasi "''za Kulina bana i dobrijeh dana''". Krajem 12. vijeka počinju optužbe da Kulin štiti [[Hereza|heretike]] (tj. nevjernike). To nije odgovaralo papi [[Inocent III|Inocentiju III]] koji je želio uništiti [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]], te poziva ugarsko-hrvatskog kralja na [[Krstaški ratovi|križarski]] pohod. Uviđajući kakva opasnost prijeti Bosni, [[Kulin ban]] u prisustvu velikog broja podanika Crkve bosanske pred papinim izaslanikom na [[Bilino polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] 1203. javno prihvata učenje Crkve kakvo propovijeda [[Rim]]. Kao nasljednik Kulinov 1230. pominje se ''[[Matej Ninoslav|ban Matej Ninoslav]]''. On je nakon [[Bosansko-ugarski ratovi|niza ratova]] Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]]. === Dinastija Kotromanića === Ninoslava je nasljedio ban [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]] (1290). Novi bosanski ban imao je vlast samo uz obale [[Drina|Drine]], tako da je navedeno stanje iskoristio moćan hrvatski feudalac [[Pavao I Šubić|Pavao Šubić]], ban Hrvatske i Dalmacije, te svoju vlast proširio i na veći dio Bosne. Sin Pavla Šubića, [[Mladen II Šubić|Mladen]], naslijedio je očeve titule i teritorije, te se starao i o budućem bosanskom ''[[Stjepan II Kotromanić|banu Stjepanu II Kotromaniću]]''. 1322. Stjepan II napušta staratelja te ratuje protiv njega na strani hrvatsko-ugarskog kralja [[Karlo I Robert, kralj Ugarske|Karla Roberta]] i drugih hrvatskih plemića. Uz njihovu pomoć protjerao je porodicu [[Bribirski (Šubići)|Šubića]], te uspostavio vlast nad cijelim teritorijom Bosne. Svoj najveći uspon Bosna je doživjela za vrijeme svoga zadnjeg bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] (1353-91). Nakon krunisanja Tvrtka I u Milama kod [[Visoko u srednjem vijeku|Visokog]], 1377, Bosnom vladaju kraljevi. == Bosansko Kraljevstvo == {{Glavni|Bosansko Kraljevstvo}} [[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 6.jpg|mini|desno|Tragovi vremena iz stare Bosne, stećak Radimlja]] Dvovlašće u Bosni između bana Stjepana Kotromana i plemićke porodice [[Bribirski (Šubići)|Šubić]] se nastavlja i poslije trenutka kada vlast nad dijelovima Bosne, kojima vlada ban [[Stjepan I Kotromanić|Kotroman]], 1314. preuzima njegov sin ban [[Stjepan II Kotromanić]]. Šubići čak pokušavaju potpuno samovoljno prisvojiti titulu "ban bosanski" i pretendirati na cjelokupnu teritoriju Bosne, ali ih Stjepan II i u tome ubrzo definitivno sprječava i već 1322. izbacuje plemićku porodicu Šubić iz Bosne, te uspostavlja potpunu vlast u Bosni. === Teritorijalno širenje Bosne === Uskoro ban Stjepan II. Kotromanić pridodaje Bosni područje [[Humska zemlja|Huma]] (danas Hercegovina), te cijela teritorija od [[Neretva|Neretve]] do [[Cetina|Cetine]] postaje dio Bosne. Ban [[Stjepan II Kotromanić]] također pripaja Bosni i veliki dio [[Dalmacija|Dalmacije]], i to od [[Dubrovnik]]a do [[Split]]a, a Bosni pripaja također i Donje krajeve ([[Krajina]]), Usoru i Soli. [[Datoteka:PoveljatvrtkaI.gif|mini|lijevo|Povelja kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka]] izdata u [[Moštre|Moštrima]] kod [[Visoko]]g]] Ban Stjepan II. Kotromanić podržava [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]], što ga dovodi u sukob s [[Papa|Papom]], te da bi ga odobrovoljio pristaje 1340. da dâ veoma veliku slobodu djelovanja [[franjevci]]ma u Bosni, te i on sam službeno prelazi na [[katoličanstvo]] u aprilu 1347, kada šalje pismo papi, u kome zahtijeva od njega da poveća broj obučenih katoličkih svećenika u Bosni. Franjevci ubrzo formiraju Bosanski franjevački vikarijat čije će sjedište od 1340. biti u [[Mile (Visoko)|Milama]], koji se vrlo brzo širi i uključuje u sebi mnogo veću teritoriju od bosanske države, pružajući se sve do današnje [[Rumunija|Rumunije]], tako da već 1385. Bosanski franjevački vikarijat uključuje u sebi 35 franjevačkih samostana, od kojih su pak samo četiru bila na teritoriji Bosne. Udajom kćerke [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]] 1353. za ugarskog kralja [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovika I]], tada jednog od najuticajnijih evropskih vladara, podigao je ugled Bosni i lozu [[Kotromanići|Kotromanića]] približio svijetu više evropske politike. [[Datoteka:Relikviář sv. Simeona detail.png|mini|desno|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]] Te iste 1353. Ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Visoko]]m. Po njegovoj smrti na vlast dolazi bizantska marioneta [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] koji u tome trenutku ima samo 15 godina te ima velikih problema sa sređivanjem odnosa izmedju bosanskog plemstva. Ugarska na čelu s kraljem Ludovikom I pokušava iskoristiti Tvrtkovu mladost u svojim pretenzijama na Bosnu. Nakon što je zahvaljujući uticaju svog patrona Bizanta potvrdio svoje mjesto u Bosni, Tvrtko pripaja Bosni veliki dio [[Srbija|Srbije]], uključujući područje današnjeg [[Sandžak (upravna jedinica)|Sandžaka]], zatim [[Zetska banovina|Zetu]] i južnu Dalmaciju, uključujući jadransku obalu od [[Dubrovnik]]a do [[Boka kotorska|Boke kotorske]]. === Tvrtko I Kotromanić, prvi kralj Srblja, Bosne i Primorja === U sklopu svih ovih uspjeha Tvrtko se kruniše kraljem Srblja, Bosne i Primorja 1377. najvjerovatnije u manastiru Mileševa kod Prijepolja. Po smrti ugarskog kralja 1382. izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], [[Korčula|Korčulu]] i [[Hvar]]. U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen 1386, te u ljeto 1388. kod [[Bileća|Bileće]], kada na čelu s knezom [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Iz [[Kosovska bitka|bitke na Kosovu]] se vraćaju bez dramatičnih gubitaka. Poslije Tvrtkove smrti 1391. ponovo nastupa nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana i opet ugarsko-bizantskim rivalstvom koje po ko zna koji put zavađa bosansko plemstvo. Ovo rezultira čestom promjenom bosanskih kraljeva, a i Ugarska također pokušava iskoristiti priliku u svojim pretenzijama na Bosnu. === Politička nestabilnost i napadi Osmanlija === Neposredno poslije Tvrtkove smrti, 1391, novi bosanski kralj postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]]. Godine 1394. nakon što u Ugarskoj dolazi na vlast kralj [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismund Luksemburški]], te bosanski kralj Stjepan Dabiša gubi kontrolu nad sjevernim dijelom Hrvatske, [[Slavonija|Slavonije]] i nad dijelovima Dalmacije, koje osvaja novoustoličeni ugarski kralj. Ponovno narastanje opasnosti od Ugarske tjera bosansko plemstvo da za novoga kralja Bosne proglasi [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoju]], koji je bio veoma prougarski orijentiran. Godine 1404. bosansko plemstvo skida sa vlasti prougarski orijentisanog kralja Bosne Stjepana Ostoju, te na njegovo mjesto postavlja probizantijski orijentisanog [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]], inače izvanbračnog sina kralja Tvrtka I. Ugarski kralj Sigismund Luksemburški povede 50.000 vojnika na Bosnu i u masakru na Doboru 1408. pobije gotovo cijelu bosansku aristokratiju, nekih 200 porodica među kojima sve generale i admirale. Bivšem kralju Bosne Stjepanu Ostoji daje vojnu pomoć da ovaj ponovo uspostavi svoju vlast 1409. Godine 1414. na geopolitičkoj sceni pojavljuje se [[Osmansko Carstvo]]. Ono podržava probizantsko bosansko plemstvo i proglašava da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba izmedju Stjepana Ostoje i Ugarske s jedne strane i Tvrtka II. i Osmanskog Carstva s druge strane. Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači bivaju poraženi u srednjoj Bosni 1415, mada se on nekako održava na vlasti. Poslije njegove smrti njegov sin Stjepan Ostojić postaje kraljem Bosne, da bi konačno 1420. kralj Tvrtko II ponovo preuzeo bosansko prijestolje. === Propast Bosanske države === Tvrtko, ostaje na vlasti sve do smrti 1443, a njegovu vladavinu karakterizira obnova bosanskih gradova i jačanje uticaja franjevaca u Bosni. Po njegovoj smrti 1443. bosansko plemstvo postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji Huma, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tom pitanju, a taj sukob okončava 1446. učvršćivanjem pozicije kralja Tomaša, mada bosanski plemić Stjepan Vukčić Kosača nastavlja imati vrlo jak uticaj na jugu Bosne, na području Huma. Ovo se oslikava u činjenici da 1448. daje sebi titulu "Hercog" i navodno po toj njegovoj tituli ovaj dio Bosne postaje kasnije poznat kao "Hercegovina". Godine 1461. [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]], sin kralja Tomaša, postaje novi kralj Bosne. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanlijskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni, te upućuje svoj apel za pomoć u odbrani od Osmanskog Carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni 1462, poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanskom Carstvu, čime je uvjetovala mir u Bosni. Godinu dana poslije, 1463. velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II Osvajača]] napada Bosnu. [[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]] Bosanska kraljevska tvrđava [[Bobovac]] bila je prva koja je pala, 20. juna 1463, nakon čega kralj Stjepan Tomašević prelazi u tvrđavu u [[Ključ (stari grad)|Ključu]]. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega biva pogubljen. Poslije toga sklapa se neka vrsta mirovnog sporazuma sa Osmanlijama i u samo sedam dana predaju ključeve od još 20 tvrđava širom Bosne. == Bosna u Osmanskom Carstvu (1463–1878) == {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu}} [[Osmansko Carstvo]] bilo je u suštini vojna organizacija koju su zanimala samo nova osvajanja i ubiranje poreza, te je njen administrativni sistem bio dizajniran za osiguravanje prvenstveno dvije stvari: ljudstva za vojsku i novac za njeno plaćanje. Ovaj administrativni sistem bio je vrlo revnosno provođen, prvenstveno kroz porezne registre: proces prelaženja stanovništva na [[islam]], jer su ovi porezni registri razvrstavali stanovništvo po vjeroispovijesti. === Bosanski pašaluk === {{Glavni|Bosanski pašaluk}} Godine 1527. uspostavlja se [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]] koji 1580. prerasta u ''Pašaluk Bosna''. Unutar Osmanskog Carstva, pašaluk je bio najveća društveno politička jedinica, koja se sastojala iz više sandžaka, u slučaju Bosne osam. Bosanski ejalet je bio pod upravom begler-bega, a uključivao je u sebi okupirane dijelove današnje Bosne i Hercegovine, plus neke dijelove današnje Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Dok su susjedne zemlje bile rascjepkane na više ejaleta, Bosna ostaje jedinstvena zemlja i zadržava svoj teritorijalni integritet kroz cijelo vrijeme osmanlijske okupacije. Prvo sjedište Bosanskog ejaleta je od 1527. bilo u [[Banja Luka|Banjoj Luci]],koje se 1639. seli u Sarajevo, zatim u [[Travnik]] 1697. i opet u [[Sarajevo]] 1850. [[Datoteka:Prinz-Eugen-von-Savoyen1.jpg|mini|[[Eugen Savojski]]]] Na vojnom planu u ovom periodu stanovništvo Bosne služi kao "topovsko meso" okupatorima, bivaju regrutirani i učestvuju u mnogim ratovima koje je vodilo Osmansko Carstvo; od rata protiv Austrije od 1593. do 1603, rata sa Venecijom, od 1640. do 1669, te ponovo protiv Austrije 1663, poslije čega dolazi do primirja, koje traje sve do 1683, kada se rat nastavlja. U periodu od 1684. do 1687. Austrijanci postepeno osvajaju Mađarsku, koja je uglavnom bila pod vojnom kontrolom bosanskih spahija, što je prouzročilo veliku migraciju iz Mađarske u Bosnu. Također, Venecija je izvršila veliki napad na Bosnu 1685, koji je bio odbijen. Potom se, 1697, događa jedna od najtežih invazija na Bosnu od strane Austrijske vojske pod komandom princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Poslije pobjede u južnoj Mađarskoj, oko 6000 austrijskih vojnika dopire do Sarajeva i njegove branitelje zatiče potpuno nespremne za borbu, te 23. oktobra 1697. gotovo potpuno spaljuju grad koji je tada bio sjedište Bosanskog ejaleta sa preko 120 džamija. Austrijska vojska se povlači, a sam rat sa Austrijancima se završava tako što dolazi do sklapanja "Karlovačkog mira", u Sremskim Karlovcima 1699. Ovaj rat je bio prvi veliki vojni poraz Osmanskog Carstva, jer Mađarska i [[Transilvanija]] bivaju prepušteni Austriji, a veliki dio Dalmacije i Grčka prelaze pod nadzor Venecije. Rezultat proteklih ratova sa Venecijom i Austrijom, odnosno gubljenje velikog teritorija, bio je veliki udarac za Osmanskom Carstvu, koje je "jedva dočekalo" prvu priliku da ponovo započne rat sa Venecijom, te 1714, poslije kršenja određenih odredaba "Karlovačkog mira" od strane Venecije. Austrija ponovno postaje saveznik Veneciji te bilježe veliku pobjedu kod [[Novi Sad|Novog Sada]] (Petrovaradin) 1716, dok su svi njihovi napadi na Bosnu bili uglavnom uspješno odbijeni. Poslije toga dolazi do sklapanja novog mira u Požarevcu 1718, poslije čega Austrija i Venecija uzimaju neke dijelove Bosne, te se uspostavlja današnja jugozapadna granica Bosne. [[Datoteka:StariMost3.PNG|mini|[[Stari most]] u [[Mostar]]u]] Sve ovo je rezultiralo da Turska Imperija povisuje poreze prema stanovništvu, te se događaju velike pobune protiv Osmanskog Carstva 1727, 1728, 1729. i 1732. Godine 1736, Austrija krši primirje i napada Bosnu, ali njena vojska biva poražena u [[Banjalučki boj|Banjalučkom boju]], te dolazi do novog primirja 1739, kada se uspostavlja današnja sjeverna granica Bosne. Zatim, ponovno dolazi do velikih ustanaka protiv Osmanskog Carstva, koje se događaju 1745. i 1747, a poslije velikog ustanka u Mostaru 1748. sultan šalje pismo "upravitelju" Bosne, Mehmed-paši, koje je sadržavalo samo jednu rečenicu: ''Bosna mora biti ponovo osvojena!'' Mehmed-paša se brutalno suprotstavlja ustanicima poslije te naredbe i postepeno uspostavlja mir u zemlji, iako je područje Mostara kasnije ponovno nastavilo biti centrom nezadovoljstva prema Istanbulu, tako da je Mehmed-paša bio prisiljen slati veliku vojsku na [[Mostar]] 1768]. Dvadeset godina kasnije ruska carica [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]] i austrijski car Josip II razvili su plan za osvajanje Balkana, te oni ubrzo naređuju napad na Bosnu. Na početku rata obećavaju da će poštivati slobodu vjeroispovijesti svim muslimanima, ukoliko polože oružje i predaju se, a također su se nadali i velikoj potpori katolika i pravoslavaca u cijelom tom planu. Kada 1788. ulaze u Bosnu, mali dio stanovništva pristupa austrijskoj vojsci, ali velika većina svih vjera pruža žestok otpor Austrijancima na samoj granici Bosne, ne dopuštajući njihov daljni prodor, a njima je išla na ruku činjenica da zbog tih napada i Rusija i Austrija bivaju izloženi velikom diplomatskom pritisku, te konačno odustaju od te agresije 1791, a zauzvrat sultan odobrava austrijskom caru zvanični status "zaštitnika kršćana" koji žive unutar Osmanskog Carstva. U vrijeme sklapanja [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] 1699. u Bosni je bilo 12 kapetanija da bi krajem 18. vijeka njihov broj porastao na 32, pokrivajući praktično cijelu Bosnu. Kapetanije su postojale jedino u Bosni. U svojoj suštini, kapetanije su predstavljale skoro apsolutnu nezavisnost Bosne, što se tiče lokalne uprave, dok se još uvijek morao plaćati porez Osmanskom Carstvu, ali nisu više stranci direktno vladali, nego sami Bosanci, što je predstavljalo značajan pomak ka nezavisnosti Bosne i činilo je veoma privilegiranom u odnosu na sve ostale zemlje koje su bile pod osmanlijskom okupacijom. Godine 1813. sultan pokušava da umanji ovu nezavisnost, te šalje u Bosnu Siliktar Ali-pašu, koji je imao zadatak da počne proces ukidanja kapetanija u Bosni. Sultan uskoro šalje veliku vojsku, sačinjenu od turskih i albanskih vojnika da pokore [[Sarajevo]], a također 1820. izvršeni su napadi na [[Mostar]] i [[Srebrenica|Srebrenicu]], te su ubijena dva kapetana: iz Banje Luke i [[Derventa|Dervente]]. === Veliki ustanak i borba za autonomiju === {{Glavni|Pokret za autonomiju Bosne}} [[Datoteka:Gradacac 08.JPG|mini|Gradačka kula, administrativno sjedište gradačačkih kapetana]] Godine 1831. diže se veliki ustanak na čelu s [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetanom Gradaščevićem]] za autonomiju Bosne. Te iste godine bosanska vojska, sa Husein-kapetanom Gradaščevićem na čelu, osvaja Travnik i zarobljava vezira, te ga javno ponižava, tjerajući ga da skine novu "reformsku" odjeću i obuče tradicionalnu nošnju. Zatim bosanska vojska sa preko 25.000 vojnika nanosi značajan poraz Velikom veziru na Kosovu, a 12. septembra 1831. u Sarajevu i zvanično proglašava autonomiju Bosne. To je praktično značilo punu nezavisnost Bosne iako je diplomatski poručeno sultanu da će se on i dalje biti smatran vrhovnim vladarom Bosne. Sultan potom uspijeva unijeti neslogu među kojima nalazi izdajnike u liku Ali-age Rizvanbegovića i Smail-age Čengića. Šalje veliki vojni kontigent od preko 30.000 vojnika na [[Sarajevo]], pa bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. Husein-kapetan Gradaščević se povlači u Austriju. Pokret za autonomiju odnosno punu nezavisnost Bosne, biva ugušen tek 1850. Godine 1836. nekoliko kapetana iz okoline Bihaća diže ustanak koji je krvavo ugušena od strane vojnih trupa iz Anatolije. Sljedeći ustanak se desio 1840. kada ponovo Vezir biva istjeran iz [[Travnik]]a, ali je i taj ustanak ubrzo ugašen od strane regularnih okupatorskih trupa. 1850. sultan salje u Bosnu Omer-pašu Latasa, koji do kraja 1850. uspostavlja potpunu kontrolu nad Bosnom i ukida kapetanije, te uvodi novi sistem vlasti koji je dijelio zemlju na 9 oblasti. Svaka oblast je bila pod vlašću kajmakama. 1875. izbija Hercegovačka buna i brzo se razvija u pravi ustanak koji ima zapažene rezultate. === Aneksija Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Aneksijska kriza}} Godine 1877. Rusija, zajedno s Austro-Ugarskom, proglašava rat Osmanskom Carstvu i već početkom 1878. ruska carska vojska dolazi skoro do [[Istanbul]]a, poslije čega dolazi do primirja. Sporazumom koji je ubrzo uslijedio Rusi su diktirali uslove sporazuma, koji su išli puno više njima u prilog, nego njihovim austrougarskim saveznicima. Po ovome sporazumu Rusija osigurava Bugarskoj da se znatno proširi i dobije gotovo punu autonomiju od Osmanskog Carstva. Bosna je po tom dogovoru ostala dijelom Osmanskog Carstva. Uz velike reforme i po članku 14. toga sporazuma, bosanski prihodi se od tada pa u naredne tri godine, moraju trošiti isključivo u bosanske svrhe. Ova situacija je bila prilika za da se ponovo pokrene pitanje autonomije Bosne, što je u međunarodnim krugovima navodno shvaćeno kao ''opasnost od novih sukoba''. Zbog toga je ovaj mirovni sporazum bio izmijenjen u julu 1878. u [[Berlin]]u, na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]]. Tu je odlučeno da Bosna, iako teoretski i dalje pod osmanlijskom okupacijom, bude pod administrativnom upravom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. == Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj (1878–1918) == {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}} [[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|Tramvaj se prvi put upotrebljava u Evropi u Sarajevu 1885.]] Iako je vojna sila Austro-Ugarske ubrzo pokorila početni oružani otpor nakon preuzimanja vlasti, napetosti su ostale u određenim dijelovima zemlje (posebno u Hercegovini). Zbog svega toga došlo je do masovnog iseljavanja pretežno muslimanskog stanovništva. Međutim, uskoro je postignuto stanje relativne stabilnosti i austrougarske vlasti su bile u mogućnosti da se upuste u niz društvenih i administrativnih reformi koje su imale za cilj da Bosnu i Hercegovinu pretvore u "model koloniju". U cilju uspostavljanja pokrajine kao stabilnog političkog modela koji bi pomogao raspršiti rastući južnoslavenski nacionalizam, habsburška vladavina je mnogo učinila da kodifikuje zakone, uvede nove političke prakse i općenito osigura modernizaciju. Habsburgovci su posebnu pažnju posvetili integraciji lokalnih muslimana u tkivo carstva. Najbolji primjer je nastavljanje objavljivanja pokrajinskog godišnjaka (slično kao Osmanlije) na [[Turski jezik|turskom jeziku]] više od deset godina nakon završetka osmanlijske vladavine. Mnogi lokalni zvaničnici ostali su isti, naprimjer [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], koji je ostao gradonačelnik Sarajeva pod obje vladavine. Još je dobio isti nivo počasti i odlikovanja od Osmanlija i Habsburgovaca. Sve ovo je bilo ono što je jedan historičar nazvao "gotovo besprijekornim prelaskom iz jednog carstva u drugo". Iako ekonomski uspješna, austrougarska politika - koja se usredsredila na zagovaranje ideala [[Pluralizam|pluralističke]] i multikonfesionalne bosanske nacije (koju su uglavnom voljeli muslimani Bošnjaci) – nije uspjela obuzdati rastuće plime [[Nacionalizam|nacionalizma]]. Koncept hrvatske i srpske nacionalnosti već se proširio na katoličke i pravoslavne zajednice u Bosni i Hercegovini iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka i bio je previše dobro ukorijenjen da bi se omogućilo široko prihvaćanje paralelne ideje bosanske nacionalnosti. U drugoj polovini 1910-ih, nacionalizam je bio integralni faktor bosanske politike, pri čemu su nacionalne političke stranke odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima. == Bosna i Hercegovina u Jugoslaviji (1918–1992) == === Kraljevina Jugoslavija (1918–1941) === [[Datoteka:Čuvajte Jugoslaviju.jpg|thumb|350px|desno|"Čuvajte Jugoslaviju", navodno posljednje riječi Kralja Aleksandra. Na ilustraciji su prikazani jugoslavenski narodi dok igraju [[Kolo (ples)|kolo]].]] {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji}} Područje Bosne i Hercegovine je poslije završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 29. oktobra 1918. osnivanjem [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], postalo dio nove [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] države. Od 1918. do 1924, područje je teritorijalno određeno kao [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|pokrajina Bosna i Hercegovina]], jedna od [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|7 pokrajina]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Nakon ujedinjenja umjesto Narodne vlade formirane u državi Slovenaca, Hrvata i Srba, osnovana je [[Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine]], koja je imala manji broj resora. Kasnije je umjesto Zemaljske vlade osnovana [[Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu]], a njeno ukidanje je izvršeno u februaru 1924.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2010_2.pdf TOKOVI ISTORIJE Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije]</ref> Politički život u Bosni u to vrijeme obilježili su dva glavna događaja: socijalni i ekonomski nemiri zbog agrarne reforme 1918-1919. godine, manifestirani kroz masovnu kolonizaciju i oduzimanje imovine,<ref>An International Symposium "South-Eastern Europe 1918–995" [http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top Serbian Land Reform and Colonization in 1918] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top |date=22. 8. 2006 }}</ref> te osnivanje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim područjima. Preovladavajući [[Ideologija|ideološki]] sukob jugoslavenske države je bio između hrvatskog regionalizma i srpskog centralizma, dok su etničke grupe iz Bosne i Hercegovine tome prilazile u zavisnosti od ukupne političke atmosfere. Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara kao što je [[Mehmed Spaho]] osigurali su da se šest banovina koje su uklesane iz Bosne i Hercegovine poklapaju sa šest sandžaka iz osmanlijskih vremena i u skladu s tradicionalnim granicama zemlje kao cjeline. Uspostavljenje Kraljevine Jugoslavije 1929. donijelo je ponovno povlačenje granica u banovine koji su namjerno zaobilazile sve etničke i historijske linije. Nastavljaju se srpskohrvatske tenzije oko organizovanja jugoslavenske države, sa konceptom odvojene bosanske upravne teritorijalne jedinice koja je dobila malo ili nimalo pažnje. [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazumom Cvetković–Maček]] iz 1939. kojim je stvorena [[Banovina Hrvatska|Hrvatska Banovina]], praktički je podijelila Bosnu i Hercegovinu između Srbije i Hrvatske. Međutim, vanjske političke okolnosti prisilile su jugoslavenske političare da skrenu pažnju na rastuću prijetnju koju je predstavljala [[nacistička Njemačka]] pod vođstvom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. Međutim, taj period je bio obilježen početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]] već 1939. u Evropi, dok će Jugoslavija postati meta tek poslije 25. marta 1941 kada je pristupila [[Trojni pakt|trojnom paktu]], ali ubrzo i izašla iz njega kada je izvršen državni udar. To je razbjesnilo Hitlera koji je obećao potpuno uništenje jugoslavenske države, koja je napadnuta 6. aprila 1941. === Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata (1941–1945) === {{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}} Ubrzo nakon što su [[Nacizam|nacističke]] snage osvojile Jugoslaviju, čitava [[Bosna i Hercegovina]] je stavljena pod kontrolu profašističke [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tokom rata vlasti NDH su sistematski protjerivale i ubijala [[Jevreji|jevrejsko]] i [[Srbi|srpsko]] stanovništvo. To je ponukalo mnoge Srbe da se pridruže [[Četnici|četničkom]] pokretu, koji je osim početne borbe protiv okupatora, počeo da vrši zločine nad [[Bošnjaci]]ma, većinom u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]. Početkom 1941. Jugoslavenski [[Komunizam|komunisti]], sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom]] na čelu, su organizovali multietnični pokret otpora nazvani [[partizani]]. [[Glavni štab NOP odreda Bosne i Hercegovine|Glavni štab Narodnoosolobodilačkih partizanskih odreda Bosne i Hercegovine]] na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], formiran je 13. jula 1941. na sjednici Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Bio je potčinjen [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]]. Osim borbe protiv nacističkih snaga, partizani su bili protivnici četnicima. 25. novembra 1943. Antifašističko vijeće Jugoslavije je u [[Jajce|Jajcu]] uspostavilo Bosnu i Hercegovinu kao republiku unutar Jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz osmanlijskog doba. Od 1943. i Saveznici počinju podržavati partizane, a četnici od tada gube svaku vanjsku podršku. Od tada partizani ostvaruju nekoliko vojnih uspjeha, i na kraju bivaju najuspješnija protivgerilska grupa koja će do kraja rata osloboditi čitavu Jugoslaviju. Završetkom rata, već 1946. usvaja se novi ustav, koji službeno priznaje Bosnu i Hercegovinu kao republiku u novoj Jugoslavenskoj državi. === Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1945–1992) === {{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina}} Po [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-skim dogovorima i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] [[ustav]]ima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima [[Historija|historijskih]] činjnica postojanja bosanske države definisana je država Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom ''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'', a kasnije ''Socijalistička Republika Bosne i Hercegovine''. Ovaj period je stvarao današnju Bosnu i Hercegovinu u okvirima današnjih granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru Jugoslavije. Imala je svoj specifikum jer je u svom sastavu imala tri glavna slavenska naroda i ostale svoje građane. [[Josip Broz Tito|Josip Broz]] je često naglašavao da je "Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska. Svoj najveći industrijski procvat je doživjela baš u ovom periodu. Zbog tog su se na njenom grbu nalazili fabrički dimnjaci kao simbol moderne BiH temeljene na [[Industrija|industrijskom]] razvoju. == Proces osamostaljenja == {{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}} === Rat u Bosni i Hercegovini=== {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|Etnička struktura po naseljima 1991.]] Nakon održanog [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma]], koji je organiziran [[29. februar]]a do 1. marta 1992, koga jedan dio bosanskih Srba bojkotuje, Bosna i Hercegovina proglašava nezavisnost. Oružani sukobi su započeli već u novembru 1991. kada je JNA napala i uništila selo [[Ravno]] u [[Trebinje|trebinjskoj općini]]. Istovremeno se stvaraju paramilitarne organizacije ([[HOS]], [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]], [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO BiH]]), koje pružaju otpor JNA, te novoosnovanoj [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Ove će se vojne formacije kasnije međusobno sukobiti u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]]. Pored već stvorene [[Republika Srpska|Republike Srpske]], stvara se 1993. [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], te je Bosna i Hercegovina praktički podijeljena na tri etnička dijela. [[Jugoslavenska narodna armija]], zajedno sa paravojnim vlastima bosanskih Srba, opkoljava glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], i drži ga u [[Opsada Sarajeva|opsadi]] preko 1300 dana, što je najduža opsada u historiji ratovanja. Mnogi bosanskohercegovački [[grad]]ovi su zauzeti od strane VRS na samom početku agresije: [[Foča]], [[Višegrad]], [[Bijeljina]], [[Banja Luka]], [[Prijedor]], [[Doboj]], a u njima srpske vojne formacije masovno ubijaju i zlostavljaju [[Bošnjaci|Bošnjake]] i [[Hrvati|Hrvate]]. Istovremeno na teritoriju pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a dolazi do sukoba hrvatskih snaga sa jedinicima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], pogotovo u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u, [[Livno|Livnu]], [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Čapljina|Čapljini]] i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]]. Progoni stanovništva i etničko čišćenje odvija se skoro u svim općinama Bosne i Hercegovine. U jesen 1993. [[Fikret Abdić]] vrši [[secesija|secesiju]] prostora općine [[Velika Kladuša]], te dolazi do sukoba između bošnjačkih vojnih jedinica, uspostavlja autonomiju i proglašava [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]]. U julu 1995, Vojska Republike Srpske je uz logističku pomoć iz Srbije i specijalnih jedinica MUP-a Srbije "[[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]]", kao i drugih formacija iz Srbije, u [[Srebrenica|Srebrenici]] počinila [[Genocid u Srebrenici|genocid]] nad civilnim bošnjačkim stanovništvom. 12.000 ljudi se vodi kao nestalo, a spisak ubijenih koji nije konačan broji oko 8.372 imena. Rat je okončan 21. novembra 1995, potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. == Savremena Bosna i Hercegovina == {{Glavni|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|desno|Nova zastava BiH od 1998.]] [[Ustav Bosne i Hercegovine]] je donesen na temeljima [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. Po tom ustavu [[Bosna i Hercegovina]] je priznata kao nezavisna, suverena država sa punim pravnim subjektivitetom temeljena na vrijednostima mira i pomirenja spremna za evroatlantske integracije. BiH je podjeljenja na tri dijela: dva entiteta, bošnjačko-hrvatska [[Federacija Bosne i Hercegovine]] (51% teritorije) i [[Republika Srpska]] (49% teritorije) i jednu općinu koja ne pripada niti jednom od entiteta - [[Brčko distrikt]]. Brčko Distrikt je čvorište dva navedena entiteta i odvaja jedan od kantona Federacije od ostatka tog entiteta i odvaja istočni i zapadni dio Republike Srpske. Iako su 1996. entiteti bili potpuno etnički segregacijski jer su štitili interese samo pojedinih naroda, danas ta dva entiteta pokušavaju da se kompenzuju koliko toliko sa državnim ustavom tako da su sva tri naroda potpuno konstutivna u oba entiteta i Brčko Distriktu. Godine 1998. visoki predstavnik je izabrao novu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavu]] i [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] Bosne i Hercegovine, te himnu koja još nema teksta. Najveći koraci u [[de facto]] ujedinjenju države su napravljeni na monetarnoj politici gdje je uvedena [[Konvertibilna marka]] (KM) kao platežno sredstvo u cijeloj državi, u vladinom sektoru gdje se stvara sve više državnih ministarstava. Osnovana je Uprava za indirektno oporezivanje na nivou BiH i to je za posljedicu imalo jedinstvene poreske zakone u cijeloj BiH, oformljena je jedinstvena vojska na nivou BiH pod nazivom [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] (OSBiH), a ukinute su entitetske vojske. == Također pogledajte == *[[Spisak bosanskih kraljeva|Bosanski vladari]] *[[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Srednjovjekovna Bosna]] *[[Historija Evrope]] *[[Historija Jugoslavije]] *[[Hronologija bosanskohercegovačke historije|Vremenska skala bosanskohercegovačke historije]] == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * Katolička enciklopedija [http://www.newadvent.org/cathen/] * Malcolm, Noel (1994). Bosnia a Short History. New York: New York University Press * Bataković, Dušan T. (1996). The Serbs of Bosnia & Herzegovina: History and Politics. Dialogue Association. * Marko Attila Hoare (2007). The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day. Saqi. {{ISBN|978-0-86356-953-1}}. * Markus Koller; Kemal H. Karpat (2004). Ottoman Bosnia: A History in Peril. University of Wisconsin Press. {{ISBN|978-0-299-20714-4}}. * Noel Malcolm (2002). Bosnia: A Short History. Pan. {{ISBN|978-0-330-41244-5}}. * Orbini, Mauro (1601). Il Regno de gli Slavi hoggi corrottamente detti Schiavoni. Pesaro: Apresso Girolamo Concordia. * Орбин, Мавро (1968). Краљевство Словена. Београд: Српска књижевна задруга. * Matthew Parish, A Free City in the Balkans: Reconstructing a Divided Society in Bosnia, London: I.B.Tauris, 2009. * Шишић, Фердо, ed. (1928). Летопис Попа Дукљанина (Chronicle of the Priest of Duklja). Београд-Загреб: Српска краљевска академија. * Кунчер, Драгана (2009). Gesta Regum Sclavorum. 1. Београд-Никшић: Историјски институт, Манастир Острог. * Живковић, Тибор (2009). Gesta Regum Sclavorum. 2. Београд-Никшић: Историјски институт, Манастир Острог. * Ed Vulliamy, The War is Dead, Long Live the War: Bosnia: the Reckoning Bodley Head (London 19 April 2012) {{ISBN|978-1-84792-194-9}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|History of Bosnia and Herzegovina}} * [http://www.iis.unsa.ba/ Institut za historiju, Sarajevo] {{Teme o BiH}} {{Historija država Evrope}} [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine| ]] bqbf3s5fervvboagsejtprvilr0dug6 Balkan 0 1027 3829558 3797282 2026-04-12T11:18:55Z Panasko 146730 clean up, replaced: ., → , (4), .) → ) (6) using [[Project:AWB|AWB]] 3829558 wikitext text/x-wiki '''Balkan''' , koji djelomično odgovara '''Balkanskom poluostrvu''', historijska je i geografska regija i poluostrvo [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]], s različitim geografskim i historijskim definicijama.<ref>{{cite book|last1=Gray|first1=Colin S.|url=https://books.google.com/books?id=7BakAgAAQBAJ&pg=PA116|title=Geopolitics, Geography and Strategy|last2=Sloan|first2=Geoffrey|publisher=Routledge|year=2014|isbn=9781135265021|access-date=10. 11. 2014}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/place/Balkans|title=Balkans|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=13. 12. 2017}}</ref><ref name="Schaefer2008">{{cite book|author=Richard T. Schaefer|url=https://books.google.com/books?id=YMUola6pDnkC&pg=PT181|title=Encyclopedia of Race, Ethnicity, and Society|publisher=Sage|year=2008|isbn=978-1-4129-2694-2|page=129}}</ref> Granice poluostrva su neodređene. Regija je dobila ime po [[Balkan (planina)|Balkanskim planinama]] koje se protežu kroz cijelu [[Bugarska|Bugarsku]].<ref name=":3">{{Cite book |last=Niktalab |first=Poopak |author-link=Poopak NikTalab |title=Over the Alps: History of Children and Youth Literature in Europe |publisher=Faradid Publisher |year=2024 |isbn=9786225740457 |edition=1st |location=Tehran, Iran |pages=6 |language=fa}}</ref> Balkansko poluostrvo graniči se s [[Jadransko more|Jadranskim morem]] na sjeverozapadu, [[Jonsko more|Jonskim morem]] na jugozapadu, [[Egejsko more|Egejskim morem]] na jugu, [[Turski moreuzi|Turskim moreuzima]] na istoku i [[Crno more|Crnim morem]] na sjeveroistoku. Sjeverna granica poluostrva je različito definisana.<ref name="DaskalovMishkova2017">{{cite book |author=Alexander Vezenkov |editor=Roumen Dontchev Daskalov, Tchavdar Marinov |title=Entangled Histories of the Balkans – Volume Four: Concepts, Approaches, and (Self-) Representations |chapter-url=https://books.google.com/books?id=R3cEDgAAQBAJ&pg=PA141 |year=2017 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-33782-4 |pages=115–256 |chapter=Entangled Geographies of the Balkans: The Boundaries of the Region and the Limits of the Discipline}}</ref> Najviša tačka Balkana je [[Musala (vrh)|Musala]], 2.925 metara, u planinskom lancu [[Rila]] u Bugarskoj. [[Datoteka:Balkans-political-map-small.png|150px|mini|Politička karta Balkana]] Koncept Balkanskog poluostrva stvorio je njemački geograf [[August Zeune]] 1808,<ref name="Tomic2006">{{cite book |author=Olga M. Tomic |url=https://books.google.com/books?id=MFWOYUHULgsC&pg=PA35 |title=Balkan Sprachbund Morpho-Syntactic Features |publisher=Springer Science & Business Media |year=2006 |isbn=978-1-4020-4488-5 |page=35}}</ref> koji je pogrešno smatrao Balkanske planine dominantnim planinskim sistemom jugoistočne Evrope koji se proteže od Jadranskog do Crnog mora. U 19. vijeku termin Balkansko poluostrvo bio je sinonim za [[Rumelija|Rumeliju]], dijelove Evrope koji su u to vrijeme bili provincije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] [[Osmansko Carstvo|Carstva]]. Imao je geopolitičku, a ne geografsku definiciju, koja je dodatno promovisana tokom stvaranja Jugoslavije početkom 20. vijeka. Definicija prirodnih granica Balkanskog poluostrva ne poklapa se sa tehničkom definicijom poluostrva; stoga moderni geografi odbacuju ideju Balkanskog poluostrva, dok historičari obično raspravljaju o Balkanu kao regiji. Termin je stekao stigmatizirano i pogrdno značenje vezano za proces balkanizacije.<ref name="DaskalovMishkova2017"/><ref name="BideleuxJeffries2007">{{cite book |author1=Robert Bideleux |author2=Ian Jeffries |title=The Balkans: A Post-Communist History |url=https://archive.org/details/balkanspostcommu0000bide |url-access=registration |year=2007 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-58328-7 |pages=[https://archive.org/details/balkanspostcommu0000bide/page/n22 1]–3}}</ref> Regija se alternativno može nazivati ​​Jugoistočna Evropa. Granice Balkana su, zbog mnogih kontrastnih definicija, široko osporavane, bez univerzalnog dogovora o njegovim komponentama. Prema većini definicija, termin u potpunosti obuhvata [[Albanija|Albaniju]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], [[Bugarska|Bugarsku]], [[Hrvatska|Hrvatsku]] (do rijeka [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]]), kopnenu [[Grčka|Grčku]], [[Kosovo]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Sjeverna Makedonija|Sjevernu Makedoniju]], [[Sjeverna Dobrudža|Sjevernu Dobrudžu]] u [[Rumunija|Rumuniji]], [[Srbija|Srbiju]] (do rijeke [[Dunav]]) i [[Istočna Trakija|Istočnu Trakiju]] u [[Turska|Turskoj]]. Međutim, mnoge definicije uključuju i preostale teritorije Hrvatske, Rumunije i Srbije, kao i [[Slovenija|Sloveniju]] (do rijeke Kupe). Pored toga, neke definicije uključuju [[Mađarska|Mađarsku]] i [[Moldavija|Moldaviju]] zbog kulturnih i historijskih faktora. Provincija Trst na sjeveroistoku [[Italija|Italije]], iako se prema nekim definicijama nalazi na geografskom poluotoku, uglavnom je isključena iz Balkana u regionalnom kontekstu. == Definicije i granice == [[Datoteka:Balkan topo sr.svg|thumb|200px|Karta Balkanskog poluostrva, kako je definisana linijom Dunav-Sava-Kupa]] [[Datoteka:Balkan peninsula line.jpg|thumb|200px|Karta Balkanskog poluostrva, kako je definisana manje poznatom jadransko-crnomorskom linijom]] Geografska definicija Balkana zasniva se na planinskim lancima, u koje spadaju [[Dinaridi]], [[planina Balkan]], [[Rodopi]], [[Šar]] planina i [[Pindus]]. Njome su isključeni cijela [[Slovenija]] i [[Rumunija]] kao i veći dio [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Vojvodina|Vojvodine]] i ostrva [[Grčka|Grčke]]. Čitava kopnena masa ponekad se naziva '''Balkansko poluostrvo''', jer je na jugu, jugozapadu i jugoistoku okružuje [[Jadransko more|Jadransko]], [[Jonsko more|Jonsko]], [[Egejsko more|Egejsko]], [[Mramorno more|Mramorno]] i [[Crno more]]. Iako nije riječ o pravom poluostrvu, to se ime često koristi za širu regiju. Sjeverna geografska granica Balkana ide kroz [[Dunav]]sku i [[Panonija|Panonsku]] nizinu, ove nizine ne smatraju se dijelom Balkana. Sjeverna granica Balkana ide rijekama [[Kupa|Kupom]], [[Sava|Savom]] i [[Dunav]]om do Crnog mora, po geografskom položaju - ( [[Slovenija]]), (sjeverna, centralna i istočna [[Hrvatska]]), (sjeverna [[Srbija]] ([[Vojvodina]])) i veći dio [[Rumunija|Rumunije]] (Transilvanija) - nije dio Balkana. Zapravo, Balkan nije toliko cjelina zbog planinskih lanaca koliko zbog zajedničke i često nasilne historije. Tu historiju prvenstveno obilježavaju vijekovi potčinjenosti ili borbe s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], kao i međusobni sukobi u 20. vijeku. Pojam '''Balkan''' obojen je negativnim značenjima: nasilje, vjerska i etnička nesnošljivost, sveopća nazadnost i podjeljenost. U engleskom jeziku riječ '''balkanisation''' ([[balkanizacija]]) označava neizlječivu rascjepkanost i netrpeljivost između frakcija unutar neke grupe. Zato se ta riječ na rubnim područjima izbjegava i ponekad smatra pogrdnom. U nekim zemljama bivše Jugoslavije koristi se i pojam ''balkanska krčma'', koji se proslavio zbog [[Miroslav Krleža|Krležine]] rečenice: "Kad se u balkanskoj krčmi pogase svjetla, onda sijevaju noževi." Postoji i neutralniji izraz za Balkan, a to je '''Jugoistočna Evropa'''. To nije geografski pojam jer ne obuhvata [[Rumunija|Rumuniju]] i [[Ukrajina|Ukrajinu]]. Taj se izraz koristi sve više, npr. inicijativa [[Evropska unija|Evropske unije]] iz 1999. zove se ''Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Evropu'', a on-line novine ''Balkan Times'' preimenovale su se 2003. u ''Southeast European Times''. Zemlje koje se nalaze na Balkanskom poluostrvu cijelim teritorijem ili većinom teritorije, prema liniji Dunav-Sava-Kupa: * [[Albanija]] 100% * [[Bosna i Hercegovina]] 100% * [[Bugarska]] 100% * [[Kosovo]] 100% * [[Sjeverna Makedonija]] 100% * [[Crna Gora]] oko 95 % (bez zaliva Boka) * [[Grčka]] oko 85% (bez ostrva) * [[Srbija]] oko 75% (bez [[Vojvodina|Vojvodine]]) Zemlje koje se manjim dijelom nalaze na Balkanskom poluostrvu, prema liniji Dunav-Sava-Kupa: * [[Hrvatska]] oko 47% (teritorija južno od Save i Kupe bez ostrva) * [[Slovenija]] (kranji jug Slovenije) * [[Rumunija]] oko 9% teritorije (pokraina Dobrudža). * [[Turska]], oko 3% (njen dio na [[Evropa|evropskom kontinentu]]). Zemlje koje se manjim dijelom nalaze na Balkanskom poluostrvu, prema širim definicijama, ili ponekad uključene u Balkansku regiju iz kulturnih i historijskih razloga: * [[Mađarska]] * [[Moldavija]] Politički pod Balkan potpadaju sljedeće zemlje: Turska, Grčka, Rumunija, Bugarska, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Mnoge regije u državama navedenim kao dio Balkana znatno se razlikuju od ostatka regije, pa zato rubne države ne vole da ih zovu balkanskim zemljama. To prvenstveno vrijedi za Rumuniju, Hrvatsku i Sloveniju, ali i za Grčku. Druge zemlje koje ne spadaju u Balkan ali su blizu i/ili su igrale važnu ulogu u geopolitici, kulturi i historiju Balkana: * [[Kipar]] * [[Austrija]] (vidi Austro-Ugarska) * [[Italija]] (vidi [[Dalmacija]], [[Istra]]) * [[Rusija]] (vidi [[Historija Srbije]]) == Priroda i resursi == Većinu regije pokrivaju planinski lanci. Glavni su lanci [[Dinaridi]] u Hrvatskoj i Bosni, koji se nastavljaju na masiv Šar-[[Pindus]] u Albaniji, Makedoniji i Grčkoj. Bugarska ima [[planina Balkan|planinu Balkan]] i [[Rodopi|Rodope]] na granici s Grčkom. Najviši vrh je [[Musala (vrh)|Musala]] u Bugarskoj (2925 m). Klima je [[Sredozemna klima|sredozemna]] na [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i [[Egejsko more|Egejskog mora]], [[Okeanska klima|okeanska]] i [[humidna suptropska]] na obali [[Crno more|Crnog mora]], dok je u unutrašnjosti umjereno [[Kontinentalna klima|kontinentalna]]. Sjever poluostrva i planine imaju snježne i mrazne zime, te vruća i suha ljeta. Na jugu su zime blaže. Na jugu i na obali raste crnogorica. U unutrašnjosti su tipične [[Srednja Evropa|srednjoevropske]] šume ([[hrast]] i [[bukva]], u planinama [[bor (drvo)|bor]] i [[jela]]). Visinska granica šume je 1800–2000 m. Tlo je općenito loše, osim u ravnicama, gdje su prirodna trava, plodna zemlja i topla ljeta pogodni za oranice. U velikom dijelu regije zemljoradnja loše stoji zbog planina, vrućih ljeta i loše zemlje, što pogoduje samo nekim poljoprivrednim kulturama (naprimjer, [[maslina]]ma i [[vinova loza|vinovoj lozi]]). Energetski izvori su rijetki. Ima [[ugalj|uglja]], pogotovo u Bugarskoj, Srbiji i Bosni. Raširenija su ležišta [[lignit]]a. [[Nafta]] je rijetka, iako postoje mala ležišta u Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj. Postoje brojne hidrocentrale. Među sirovinama je najviše metalne rude. Željezo je rijetko, ali neke zemlje, npr. Bosna i Hercegovina, imaju znatne količine [[bakar|bakra]], [[cink]]a, [[kalaj]]a, [[hrom]]a, [[mangan]]a, [[magnezit]]a i [[boksit]]a. Neki metali se izvoze. == Prošlost i sadašnjost == Balkan je izravan kopneni put između [[Zapadna Evropa|Zapadne Evrope]] i jugozapadne [[Azija|Azije]] ([[Anadolija|Mala Azija]] i [[Bliski istok]]). Zato oduvijek ima vrlo veliku stratešku važnost. Nekad je veći dio Balkana bio politički ujedinjen pod [[Bizant]]om i zatim [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], a središte oba carstva je ležalo u [[Anadolija|Anadoliji]] (koja danas spada u azijski dio [[Turska|Turske]]). Iako je pod Bizantskim carstvom spadao u najnaprednije dijelove [[Evropa|Evrope]], zadnjih 550 godina Balkan je bio najmanje razvijen dio kontinenta, jer se evropska politika i trgovina okrenula [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]], a Osmansko Carstvo je bilo relativno izolirano od glavnih ekonomskih tokova. Balkanske su zemlje počele sticati nezavisnost u [[19. vijek]]u, pa je Balkanski savez 1912-13. u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] odbacio Tursku do njenih današnjih granica. [[Prvi svjetski rat]] je izbio 1914. zbog atentata na nadvojvodu [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Sovjetski Savez]] i [[komunizam]] jako su uticali na Balkan. Tokom [[Hladni rat|hladnog rata]], većina zemalja Balkana bila je pod komunistima. Ipak, [[Jugoslavija]] (1948) i [[Albanija]] (1961) raskinuli su sa Sovjetskim Savezom. Jugoslavija se više približila Zapadu i osnovala [[pokret nesvrstanih]]. Albanija se u početku okrenula [[Kina|Kini]], a kasnije se posve izolirala. Jedine nekomunističke zemlje su bile [[Grčka]] i [[Turska]], koje su tada (kao i danas) bile članice saveza [[NATO]]. Regija je početkom 1990-ih godina bila teško pogođena [[Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije|ratovima na prostoru bivše Jugoslavije]], zbog čega je [[NATO]] intervenisao u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na [[Kosovo|Kosovu]] i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]]. Danas (2007) su sve balkanske zemlje u dobrim odnosima s [[Evropska unija|EU]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Pitanje [[Kosovo|Kosova]] i [[Albanci|Albanaca]] općenito je još otvoreno. === Članstvo u Evropskoj Uniji === [[Grčka]] je članica [[Evropska unija|Evropske unije]] još od 1981, [[Slovenija]], [[Mađarska]] i [[Kipar]] su to postali 2004, te [[Bugarska]] i [[Rumunija]] od 1. januara 2007. [[Hrvatska]] je ušla u [[Evropska unija|Evropsku uniju]] 2013. [[Sjeverna Makedonija]] (2005), [[Albanija]] (2006) i [[Crna Gora]] (2007), su potpisale preliminarne sporazume s [[Evropska komisija|Evropskom komisijom]], ali nisu na spisaku službenih kandidata i ne zna se kada će biti primljene. I ostale zemlje su izrazile želju da uđu u [[Evropska unija|EU]], među njima i [[Bosna i Hercegovina]] koja zbog usporenih reformi, zaostaje u regiji. Pregovori EU sa [[Srbija|Srbijom]] započeli, nakon što je sklopila historijski sporazum sa Kosovom. [[Turska]] je također zatražila članstvo još 1963, ali ni danas nije članica, iako su sklopljeni određeni carinski sporazumi. == Stanovništvo == Glavni narodi regije: * [[Rumuni]] (22 miliona) * [[Grci]] (10.8 miliona) * [[Turci]] (9.2 miliona u evropskom dijelu Turske) * [[Bugari]] (7 miliona) * [[Srbi]] (6.2 miliona) * [[Albanci]] (6 miliona) * [[Hrvati]] (4.5 miliona) * [[Bošnjaci]] (4.4 miliona) * [[Slovenci]] (1.9 miliona). * [[Makedonci]] (1.9 miliona) * [[Crnogorci]] (0.4 miliona) Glavne religije su kršćanstvo ([[pravoslavlje]], [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]]) i [[islam]]. [[Pravoslavlje]] prevladava u ovim državama: * [[Bugarska]] * [[Crna Gora]] * [[Sjeverna Makedonija]] * [[Grčka]] * [[Rumunija]] * [[Srbija]] [[Rimokatoličanstvo|Katoličanstvo]] prevladava u ovim državama: * [[Hrvatska]] * [[Slovenija]] [[Islam]] prevladava u ovim državama: * [[Kosovo]] * [[Albanija]] * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Turska]] == Također pogledajte == * [[Osmansko Carstvo na Balkanu]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last=Gray |first=Colin S. |title=Geopolitics, Geography and Strategy |year=1999 |publisher=Routledge |location=London|isbn=978-0-7146-8053-8}} * {{cite journal |last=Banac |first=Ivo |author-link=Ivo Banac |date = oktobar 1992|title=Historiography of the Countries of Eastern Europe: Yugoslavia |url=https://archive.org/details/sim_american-historical-review_1992-10_97_4/page/1084 |journal=[[American Historical Review]] |volume=97 |issue=4 |pages=1084–1104 |doi=10.2307/2165494 |jstor=2165494}} * {{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana |url-access=registration |year=1984 |publisher=Cornell University Press |location=Ithaca, NY |isbn=978-0-8014-9493-2}} * {{cite book |last=Goldstein |first=Ivo |title=Croatia: A History |url=https://archive.org/details/croatia00ivog |url-access=registration |publisher=McGill-Queen's University Press |location=Montreal, Quebec |isbn=978-0-7735-2017-2 |year=1999}} * Carter, Francis W, ed. (1977). ''An Historical Geography of the Balkans'' Academic Press. {{ISBN?}} * [[Francis Dvornik|Dvornik, Francis]] (1962). ''The Slavs in European History and Civilization'' Rutgers University Press. {{ ISBN?}} * [[John V. A. Fine, Jr.|Fine, John V. A, Jr.]] ''The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century'' [1983]; ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest.'' Ann Arbor: University of Michigan Press, [1987]. {{ISBN?}} * Forbes, Nevill (1915). ''The Balkans: A History of Bulgaria, Serbia, Greece, Rumania, Turkey'' Clarendon Press, [https://archive.org/details/balkanshistoryof00forbuoft online] * {{Cite book|last=Jelavich|first=Barbara|author-link=Barbara Jelavich|title=History of the Balkans: Eighteenth and Nineteenth Centuries|volume=1|year=1983a|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.com/books?id=qR4EeOrTm-0C|isbn=978-0521274586}} * {{Cite book|last=Jelavich|first=Barbara|author-link=Barbara Jelavich|title=History of the Balkans: Twentieth Century|volume=2|year=1983b|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.com/books?id=Hd-or3qtqrsC|isbn=978-0521274593}} * {{cite book |editor1-last=Jelavich |editor1-first=Charles |editor2-last=Jelavich |editor2-first=Barbara |title=The Balkans in Transition: Essays on the Development of Balkan Life and Politics Since the Eighteenth Century |url=https://archive.org/details/balkansintransit0000jela |url-access=registration |year=1963 |publisher=[[University of California Press]]}} * {{cite book | last=Kitsikis | first=Dimitri | author-link=Dimitri Kitsikis | title=La montée du national-bolchevisme dans les Balkans. Le retour à la Serbie de 1830 | publisher=Avatar | location=Paris | year=2008}} * Lampe, John R, and Marvin R. Jackson (1982). ''Balkan Economic History, 1550–1950: From Imperial Borderlands to Developing Nations'' Indiana University Press. {{ISBN?}} * Király, Béla K, ed. (1984). ''East Central European Society in the Era of Revolutions, 1775–1856.'' {{ISBN?}} * {{cite book |last=Komlos |first=John |author-link=John Komlos |title=Economic Development in the Habsburg Monarchy and in the Successor States |series=East European Monographs No. 28 |year=1990 |publisher=East European Monographs |isbn=978-0-88033-177-7 |url=https://archive.org/details/economicdevelopm0000unse_o8u2 }} * {{cite book |last=Mazower |first=Mark |author-link=Mark Mazower |title=The Balkans: A Short History |series=[[Modern Library Chronicles]] |year=2000 |publisher=[[Random House]] |location=New York |isbn=978-0-679-64087-5 |url=https://archive.org/details/balkansshorthist00mazo }} * {{cite book|last1=Schreiber|first1=Gerhard|last2=Stegemann|first2=Bernd|last3=Vogel|first3=Detlef|series=Germany and the 2nd World War|volume=III|title=The Mediterranean, south-east Europe, and north Africa, 1939–1941|year=1995|url=https://books.google.com/books?id=GO3_aoOzTi4C|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-822884-4}} * {{cite book |last=Stavrianos |first=L. S. |author-link=L. S. Stavrianos |others=with Traian Stoianovich |title=The Balkans since 1453 |year=2000 |orig-year=1958 |publisher=NYU Press |location=New York |isbn=978-0-8147-9766-2 |url=https://archive.org/details/balkanssince145300lsst }} [https://archive.org/details/balkanssince145300lsst online free to borrow] * {{cite book |last=Stoianovich |first=Traian |title=Balkan Worlds: The First and Last Europe |year=1994 |series=Sources and Studies in World History |publisher=M.E. Sharpe |location=New York |isbn=978-1-56324-032-4}} * [[Edna W. Underwood|Underwood, E. W.]] (1919), ''[https://www.gutenberg.org/ebooks/73663 Short stories from the Balkans]'', Boston: Marshall Jones Company * {{Cite book |last=Ware |first=Bishop Kallistos (Timothy) |title=The Orthodox Church |url=https://archive.org/details/orthodoxchurch0000kall_q2l6 |date=29. 4. 1993 |edition=new |place=New York |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-14-014656-1 |author-link1=Kallistos Ware}} * Zametica, John (2017). ''Folly and malice: the Habsburg empire, the Balkans and the start of World War One'' London: Shepheard–Walwyn. 416 pp. {{isbn|978-0856835131}}. {{Commonscat|Balkans|Balkan}} {{Regija}} {{Normativna kontrola}} {{Poluzaštita}} [[Kategorija:Balkan| ]] [[Kategorija:Evropa]] [[Kategorija:Poluostrva]] [[Kategorija:Regije Evrope]] [[Kategorija:Poluostrva u Evropi]] nlztjhy83zhjv056erw1f97h0ncp5m5 Matija Divković 0 1769 3829530 3809714 2026-04-12T09:55:10Z ~2026-22695-25 180226 3829530 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nauk krstjanski Matije Divkovića-naslovnica 003.jpg|mini|Naslovna strana Divkovićeve knjige ''Nauk krstjanski'' (prvo izdanje iz 1611)]] '''Matija Divković''' ([[Jelaške]] kod [[Vareš]]a, 1563 – [[Olovo (grad)|Olovo]], 1631) bio je bosanskohercegovački[[Franjevci|franjevac]] i vjerski pisac, koji ima historijsku zaslugu kao utemeljitelj bosanskohercegovačke književnosti. == Biografija == Divković se rodio 1563. godine u Jelaškama kod Vareša. O njegovu životu nema mnogo podataka. Postao je franjevcem Bosanske provincije i svoje nauke završio u Italiji. U Sarajevu je služio kao kapelan (od 1609), a kasnije je radio u Kreševu i u Gradovrhu kao lektor. Također je radio u Olovu, gdje je i umro 1631.{{sfn|Ignacije Gavran|p=14|1988}} [[Slika:Matija Divković - page from Nauk krstjanski - 1611.webp|mini|''I ovo istomači aliti privede iz jezika diačkoga u pravi i istiniti jezik bosanski.'' (Linije 6-8)]] Glavna djela su mu vjersko poučni spisi na narodnom jeziku (kojeg on naziva slovinski, ilirski ili bosanski), pisani na bosančici (''Besjede'', ''Mletci'' /1616/, ''Nauk krstjanski'' /1616/). Pored njegovog najpoznatijeg djela ''Nauka krstjanskog'' Divković je napisao ''Sto čudesa aliti zlamenja blažene i slavne Bogorodice Divice Marije'' (Venecija 1611) i ''Besjede svrhu evanđelja nediljni jeh .''Pisao je osebujnim istočnobosanskim, šćakavsko-ijekavskim narječjem protakanim ikavizmima. Citat iz knjige ''Nauk krstjanski'' 1611: "''I ovo istomači aliti privede iz jezika diačkoga u pravi i istiniti jezik bosansk''i." <ref>{{Cite book|last=Mihaljević|first=Vine|title=Prilog znanstvenoj raspravi o djelima bosanskog franjevca fra Mate (Matije) Divkovića|year=2007|pages=135}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8281 Tekst o Matiji Divkoviću u enciklopediji Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"] * [http://hr.scribd.com/doc/47361549/Fra-Matija-Divkovi%C4%87-Nauk-krstjanski-1611 Franjevac Matija Divković - autor prve štampane knjige u Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku (1611.)] * [https://web.archive.org/web/20130523084329/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/znamenitiji-likovi-bosne-srebrene/87-fra-matija-divkovic-1564-1631.html Divković - pisac triju značajnih djela] * [http://www.mdz-nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb10862378-2 ''Nauk Krstianski'', u Mnecieh 1641.], digitalizirano u [[Bayerische Staatsbibliothek]] == Literatura == * {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} == Reference == {{Refspisak}} {{Hrvatska književnost}} {{DEFAULTSORT:Divković, Matija}} [[Kategorija:Franjevci (svećenici)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1563.]] [[Kategorija:Umrli 1631.]] [[Kategorija:Biografije, Vareš]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] tn46w5lwfz0r1cvsxl8615go1a6fojm 3829531 3829530 2026-04-12T09:55:56Z ~2026-22695-25 180226 3829531 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nauk krstjanski Matije Divkovića-naslovnica 003.jpg|mini|Naslovna strana Divkovićeve knjige ''Nauk krstjanski'' (prvo izdanje iz 1611)]] '''Matija Divković''' ([[Jelaške]] kod [[Vareš]]a, 1563 – [[Olovo (grad)|Olovo]], 1631) bio je bosanskohercegovački [[Franjevci|franjevac]] i vjerski pisac, koji ima historijsku zaslugu kao utemeljitelj bosanskohercegovačke književnosti. == Biografija == Divković se rodio 1563. godine u Jelaškama kod Vareša. O njegovu životu nema mnogo podataka. Postao je franjevcem Bosanske provincije i svoje nauke završio u Italiji. U Sarajevu je služio kao kapelan (od 1609), a kasnije je radio u Kreševu i u Gradovrhu kao lektor. Također je radio u Olovu, gdje je i umro 1631.{{sfn|Ignacije Gavran|p=14|1988}} [[Slika:Matija Divković - page from Nauk krstjanski - 1611.webp|mini|''I ovo istomači aliti privede iz jezika diačkoga u pravi i istiniti jezik bosanski.'' (Linije 6-8)]] Glavna djela su mu vjersko poučni spisi na narodnom jeziku (kojeg on naziva slovinski, ilirski ili bosanski), pisani na bosančici (''Besjede'', ''Mletci'' /1616/, ''Nauk krstjanski'' /1616/). Pored njegovog najpoznatijeg djela ''Nauka krstjanskog'' Divković je napisao ''Sto čudesa aliti zlamenja blažene i slavne Bogorodice Divice Marije'' (Venecija 1611) i ''Besjede svrhu evanđelja nediljni jeh .''Pisao je osebujnim istočnobosanskim, šćakavsko-ijekavskim narječjem protakanim ikavizmima. Citat iz knjige ''Nauk krstjanski'' 1611: "''I ovo istomači aliti privede iz jezika diačkoga u pravi i istiniti jezik bosansk''i." <ref>{{Cite book|last=Mihaljević|first=Vine|title=Prilog znanstvenoj raspravi o djelima bosanskog franjevca fra Mate (Matije) Divkovića|year=2007|pages=135}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8281 Tekst o Matiji Divkoviću u enciklopediji Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"] * [http://hr.scribd.com/doc/47361549/Fra-Matija-Divkovi%C4%87-Nauk-krstjanski-1611 Franjevac Matija Divković - autor prve štampane knjige u Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku (1611.)] * [https://web.archive.org/web/20130523084329/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/znamenitiji-likovi-bosne-srebrene/87-fra-matija-divkovic-1564-1631.html Divković - pisac triju značajnih djela] * [http://www.mdz-nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb10862378-2 ''Nauk Krstianski'', u Mnecieh 1641.], digitalizirano u [[Bayerische Staatsbibliothek]] == Literatura == * {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} == Reference == {{Refspisak}} {{Hrvatska književnost}} {{DEFAULTSORT:Divković, Matija}} [[Kategorija:Franjevci (svećenici)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1563.]] [[Kategorija:Umrli 1631.]] [[Kategorija:Biografije, Vareš]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] 5ef67axuq6k8elilgtenbug176swess 3829537 3829531 2026-04-12T10:34:43Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-22695-25|~2026-22695-25]] ([[User talk:~2026-22695-25|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Ponor|Ponor]] 3809714 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nauk krstjanski Matije Divkovića-naslovnica 003.jpg|mini|Naslovna strana Divkovićeve knjige ''Nauk krstjanski'' (prvo izdanje iz 1611)]] '''Matija Divković''' ([[Jelaške]] kod [[Vareš]]a, 1563 – [[Olovo (grad)|Olovo]], 1631) bio je bosanskohercegovački i hrvatski vjerski pisac,<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15512| title = Divković, Matija| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125174323/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15512| url-status = dead}}</ref> [[Franjevci|franjevački svećenik]], koji ima historijsku zaslugu kao utemeljitelj bosanskohercegovačke književnosti. == Biografija == Divković se rodio 1563. godine u Jelaškama kod Vareša. O njegovu životu nema mnogo podataka. Postao je franjevcem Bosanske provincije i svoje nauke završio u Italiji. U Sarajevu je služio kao kapelan (od 1609), a kasnije je radio u Kreševu i u Gradovrhu kao lektor. Također je radio u Olovu, gdje je i umro 1631.{{sfn|Ignacije Gavran|p=14|1988}} [[Slika:Matija Divković - page from Nauk krstjanski - 1611.webp|mini|''I ovo istomači aliti privede iz jezika diačkoga u pravi i istiniti jezik bosanski.'' (Linije 6-8)]] Glavna djela su mu vjersko poučni spisi na narodnom jeziku (kojeg on naziva slovinski, ilirski ili bosanski), pisani na bosančici (''Besjede'', ''Mletci'' /1616/, ''Nauk krstjanski'' /1616/). Pored njegovog najpoznatijeg djela ''Nauka krstjanskog'' Divković je napisao ''Sto čudesa aliti zlamenja blažene i slavne Bogorodice Divice Marije'' (Venecija 1611) i ''Besjede svrhu evanđelja nediljni jeh .''Pisao je osebujnim istočnobosanskim, šćakavsko-ijekavskim narječjem protakanim ikavizmima. Citat iz knjige ''Nauk krstjanski'' 1611: "''I ovo istomači aliti privede iz jezika diačkoga u pravi i istiniti jezik bosansk''i." <ref>{{Cite book|last=Mihaljević|first=Vine|title=Prilog znanstvenoj raspravi o djelima bosanskog franjevca fra Mate (Matije) Divkovića|year=2007|pages=135}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8281 Tekst o Matiji Divkoviću u enciklopediji Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"] * [http://hr.scribd.com/doc/47361549/Fra-Matija-Divkovi%C4%87-Nauk-krstjanski-1611 Franjevac Matija Divković - autor prve štampane knjige u Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku (1611.)] * [https://web.archive.org/web/20130523084329/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/znamenitiji-likovi-bosne-srebrene/87-fra-matija-divkovic-1564-1631.html Divković - pisac triju značajnih djela] * [http://www.mdz-nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb10862378-2 ''Nauk Krstianski'', u Mnecieh 1641.], digitalizirano u [[Bayerische Staatsbibliothek]] == Literatura == * {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} == Reference == {{Refspisak}} {{Hrvatska književnost}} {{DEFAULTSORT:Divković, Matija}} [[Kategorija:Franjevci (svećenici)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1563.]] [[Kategorija:Umrli 1631.]] [[Kategorija:Biografije, Vareš]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] pv3q5qzf95l4p1zcps61tm7i5putk8n 3829538 3829537 2026-04-12T10:36:12Z AnToni 2325 Zaštitio je stranicu "[[Matija Divković]]": Ustrajan [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizam]] ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 10:36, 12 juli 2026 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 10:36, 12 juli 2026 (UTC))) 3809714 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nauk krstjanski Matije Divkovića-naslovnica 003.jpg|mini|Naslovna strana Divkovićeve knjige ''Nauk krstjanski'' (prvo izdanje iz 1611)]] '''Matija Divković''' ([[Jelaške]] kod [[Vareš]]a, 1563 – [[Olovo (grad)|Olovo]], 1631) bio je bosanskohercegovački i hrvatski vjerski pisac,<ref>{{cite web| url = https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15512| title = Divković, Matija| last = enciklopedija.hr| first = | date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr| archive-date = 25. 11. 2022| archive-url = https://web.archive.org/web/20221125174323/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15512| url-status = dead}}</ref> [[Franjevci|franjevački svećenik]], koji ima historijsku zaslugu kao utemeljitelj bosanskohercegovačke književnosti. == Biografija == Divković se rodio 1563. godine u Jelaškama kod Vareša. O njegovu životu nema mnogo podataka. Postao je franjevcem Bosanske provincije i svoje nauke završio u Italiji. U Sarajevu je služio kao kapelan (od 1609), a kasnije je radio u Kreševu i u Gradovrhu kao lektor. Također je radio u Olovu, gdje je i umro 1631.{{sfn|Ignacije Gavran|p=14|1988}} [[Slika:Matija Divković - page from Nauk krstjanski - 1611.webp|mini|''I ovo istomači aliti privede iz jezika diačkoga u pravi i istiniti jezik bosanski.'' (Linije 6-8)]] Glavna djela su mu vjersko poučni spisi na narodnom jeziku (kojeg on naziva slovinski, ilirski ili bosanski), pisani na bosančici (''Besjede'', ''Mletci'' /1616/, ''Nauk krstjanski'' /1616/). Pored njegovog najpoznatijeg djela ''Nauka krstjanskog'' Divković je napisao ''Sto čudesa aliti zlamenja blažene i slavne Bogorodice Divice Marije'' (Venecija 1611) i ''Besjede svrhu evanđelja nediljni jeh .''Pisao je osebujnim istočnobosanskim, šćakavsko-ijekavskim narječjem protakanim ikavizmima. Citat iz knjige ''Nauk krstjanski'' 1611: "''I ovo istomači aliti privede iz jezika diačkoga u pravi i istiniti jezik bosansk''i." <ref>{{Cite book|last=Mihaljević|first=Vine|title=Prilog znanstvenoj raspravi o djelima bosanskog franjevca fra Mate (Matije) Divkovića|year=2007|pages=135}}</ref> == Vanjski linkovi == * [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8281 Tekst o Matiji Divkoviću u enciklopediji Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"] * [http://hr.scribd.com/doc/47361549/Fra-Matija-Divkovi%C4%87-Nauk-krstjanski-1611 Franjevac Matija Divković - autor prve štampane knjige u Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku (1611.)] * [https://web.archive.org/web/20130523084329/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/znamenitiji-likovi-bosne-srebrene/87-fra-matija-divkovic-1564-1631.html Divković - pisac triju značajnih djela] * [http://www.mdz-nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb10862378-2 ''Nauk Krstianski'', u Mnecieh 1641.], digitalizirano u [[Bayerische Staatsbibliothek]] == Literatura == * {{cite book |ref=harv|last= Gavran|first= Ignacije|date= 1988|title= Putovi i putokazi (I) |author-link= Ignacije Gavran|trans-title= |url= |language= hr |location= Sarajevo|publisher= Svijetlo riječi|ref={{harvid|Ignacije Gavran|1988}}}} == Reference == {{Refspisak}} {{Hrvatska književnost}} {{DEFAULTSORT:Divković, Matija}} [[Kategorija:Franjevci (svećenici)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1563.]] [[Kategorija:Umrli 1631.]] [[Kategorija:Biografije, Vareš]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] pv3q5qzf95l4p1zcps61tm7i5putk8n Mehmed-paša Sokolović 0 2053 3829585 3797515 2026-04-12T11:40:12Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: . godine. → ., . godine → . (7) using [[Project:AWB|AWB]] 3829585 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sokullupasa.jpg|mini|Mehmed-paša Sokolović]] '''Mehmed-paša Sokolović''' ([[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski turski]]:  سوکلو محمد پاشا‎; 1506 – 11. oktobar 1579) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] državnik [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla.<ref>{{cite book|last=de Lamartine|first=Alphonse|url=https://www.google.ba/books/edition/History_of_Turkey/TwhFAAAAIAAJ?hl=en&gbpv=1&printsec=frontcover|title=History of Turkey|publisher=Vizetelly, Brothers & Co.|year=1854|page=63|quote=Sokolli himself was a Bosniac.}}</ref><ref>{{cite book|url=https://www.google.ba/books/edition/Historie_von_Eroberung_der_ansehnlichen/BKVcAAAAcAAJ?hl=en&gbpv=1|title=Historie von Eroberung der ansehnlichen Vesten Sigeth|publisher=Niclas Wolrab|year=1566|page=7|language=de|quote=Den 2. tag Julii ist Mustafa aus Bössen der Wascha Sokolowitsch / sambt allen Bössiniern / von dem Wascha Carambey auss Barcotta zu / über die Traa geschifft / ...}}</ref><ref>{{cite book|last=Laugier|url=https://books.google.ba/books?id=K6s5AAAAcAAJ&pg=PA179|title=Histoire de la république de Venise, depuis sa fondation jusqu'à présent|publisher=Chez N. B. Duchesne|year=1759|volume=12|page=179|language=fr|quote=Méhemet Bacha, séduit par les représentations des Bosnaques, & peut-être par leur argent, vint sur la frontière avec des troupes, & signifia aux Vénitiens qu'ils eussent à se contenter du territoire des places...}}</ref><ref>The Atlantic Monthly, Volume 70 (1892), p. 613: "Among the Vizirs, we find Sokolli, the Grand Vizir, was a Bosnian." Published by Atlantic Monthly Company. Digitized by University of Illinois at Urbana-Champaign, January 18, 2012. [https://www.google.ba/books/edition/The_Atlantic_Monthly/WUcwAQAAMAAJ Google Books]</ref><ref>J. Theodore Bent, ''Early Voyages and Travels in the Levant'', Hakluyt Society, London, 1893, p. 184: "Mohamed the Bosnian, better known as Sokolli, from the castle of Sokol". Available at [https://archive.org/details/dli.ministry.01793/page/183/mode/2up?q=Sokolli Archive.org]</ref><ref>Joseph Freiherr von Hammer-Purgstall, ''Geschichte des osmanischen Reiches. Vom Regierungsantritte Suleiman des Ersten bis auf die neuesten Zeiten'', Volume 3, In C. A. Hartleben's Verlage, printed by Anton Strauss in Wien, 1828, p. 406: "der Bosnier Mohammed Sokolli". Original from Oxford University. [https://books.google.ba/books?id=ORU6AAAAcAAJ&pg=PA406 Google Books]</ref> Rođen je u [[Vilajet Bosna|Bosni]], u selu [[Sokolovići (Rudo)|Sokolovići]] kod [[Rudo]]g. Zahvaljujući osmanlijskom carskom sistemu bio je na raznim položajima: zapovjednik carske garde (1543–1546), kapudan paša (1546–1551), [[begler-beg]] [[Rumelija|Rumelije]] (1551–1555), treći vezir (1555–1561), drugi vezir (1561–1565), a kao [[Vezir|veliki vezir]] (1565–1579) služio je za vrijeme tri sultana: [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]], [[Selim II|Selima II]] i [[Murat III|Murata III]]. Ubijen je 1579, čime se završava njegova 15-godišnja vladavina kao ''[[de facto]]'' vladara Osmanskog Carstva. == Biografija == === Rane godine === O Mehmed-pašinim ranim godinama u izvorima nema mnogo podataka, a zbog čestog korištenja njegovog lika u popularnoj kulturi stvorena je poprilična zbrka između realnog i fiktivnog. Poznato je da je sin Džemaludin Sinan-bega i da je rođen u selu [[Sokolovići (Rudo)|Sokolovići]] pored [[Rudo]]g. Sokolović je Denonim koji je izveden iz njegovog mjesta rođenja. Njegov otac je imao dva brata i sestru, koja se udala za Sinan-bega Boljanića, starijeg brata [[Husein-paša Boljanić|Huseina-paše Boljanića]]. Informacije o njegovoj porodici često se iz popularne kulture prenose u udžbenike, što je dovelo do nekoliko problema u vezi s identitetom Mehmed-paše Sokolovića. Prvi problem odnosi se na njegov navodni odnos s Makarijem Sokolovićem. Ni u jednom osmanskom izvoru Makarije se ne navodi kao njegov brat, a historičari smatraju da mu je mogao biti tek dalji rođak ako i to s obzirom na to da je Makarije poticao iz Pive, dok je prezime pivskih Sokolovića nastalo kao patronimik. Također, predanja o njegovom navodnom imenu Bajo, o monaštvu ili o gradnji crkve za majku nemaju nikakvo naučno utemeljenje. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/49 godine pokazuje da su svi stanovnici Rudog bili muslimani, a poznato je da se Mehmed-paša rodio upravo u Rudom. === Janjičarska edukacija === Prema Giovanniju Sagredu, a s njim se slaže i Radovan Samardžić, Mehmed-paša je sa osmanaest godina napustio roditeljsku kuću. Sokolović je u Istanbulu podvrgnut oštroj disciplini disciplinu u Enderun mektebu. Ovo je bila uobičajena praksa u osmanlijskoj vojsci u to doba (vidjeti: [[janjičari]]). Nakon završavanja vojne akademije seli se u [[Bagdad]] 13. marta 1535. kako bi bio jedan od sedam graničnika carskog blagajnika Iskendera Čelebija. Nakon Iskenderove smrti, Mehmed se vraća u Carigrad. Osim [[Osmanlijski turski jezik|turskog]], govorio je [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Perzijski jezik|perzijski]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Italijanski jezik|italijanski]] i [[latinski jezik]]. === Rana karijera === Kao vojnik briljirao je u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]] i prvoj opsadi Beča, gdje je bio veoma blizu sultanu [[Sulejman I|Sulejmanu I]]. Nakon rata obavljao je razne dužnosti u carskom saraju. Godine 1543. bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), 1551. postaje begler-beg [[Rumelija|Rumelije]] sa sjedištem u [[Sofija|Sofiji]], a 1546. nakon smrti kapudan paše [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina Barbarose]] imenovan je za njegovog nasljednika. Kao kapudan paša učestvovao je u pomorskoj ekspediciji na [[Tripoli]]. Obavljajući pet godina ovu funkciju, Mehmed-paša je znatno ojačao arsenal pomorske flote. [[File:Džamija Mehmed-paše Sokolovića (Rudo).jpg|thumb|Džamija Mehmed-paše Sokolovića u rodnim [[Sokolovići (Rudo)|Sokolovićima]] pokraj [[Rudo]]g]] Nakon smrti [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]], kralja [[Mađarska|Ugarske]] kao osmanskog vazala, 1540, [[Ferdinand I, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand I]], car Svetog Rimskog Carstva, odlučio je pripojiti Ugarsku. Ugarski velikaši su izabrali dječaka Ivana Sigismunda Zapolju, sina Ivana Zapolje i Izabele Jagelović, za kralja Ugarske zbog čega je Ferdinand napao Ugarsku. Izabela je vladala Ugarskom zajedno sa svojim sinom. Fratar George Martinuzzi imenovan je od strane Ivana za regenta (kasnije je imenovan za kardinala kao nagrada za njegova dostignuća u ovom sukobu). Ferdinand je poslao plaćenika Bartolomea Castolda sa više od 7000 plaćenika koji su pobijedili kontigent koji je predvodio Peter Petrovics, u kojem je poginulo više od 2.500 vojnika u blizini Csanada. Kada je sultan čuo za to, odmah je naredio Mehmed-paši Sokoloviću da krene za Ugarsku sa vojskom od 90.000 vojnika i 54 topa, zajedno sa pašama iz Smedereva, Vidin i Nikopolja. Kada su snage stigle u Slankamen u [[Srijem]]u, George Martinuzzi je molio Mehmeda da ne napada Transilvaniju, tvrdeći da je ostala u posjedu sultana. Mehmed je odbacio ovaj prijedlog i ušao sa vojskom u Transilvaniju i zauzeo 16 gradova, uključujući i [[Bečej]], [[Zrenjanin]], Csanad i Lipovu. Ovom akcijom, Sokolović je pridobio na svoju stranu mnoge srpske garnizone. Martinuzzi je odgovorio podizanjem pobune u Transilvaniji, gdje je prikupio po jednog vojnika iz svakog domaćinstva. Mehmed je morao ponovo da napadne Transilvaniju gdje je izvršio opsadu [[Temišvar]]a 14. oktobra 1540. Mehmed je zahtijevao pobjedu, a gradski zapovjednik Istvan Losonci je odgovorio Mehmedu da se vrati u Rumeliju. Mehmed drži grad opkoljen do 28. oktobra, ali ga nije mogao zauzeti. Povlači se u [[Beograd]] gdje je pokrenuo mirovne pregovore. Martinuzzi je ubijen 17. decembra 1551. i mirovni pregovori se završavaju. Mehmed-paša Sokolović obnavlja svoju vojsku 1552. i zauzima [[Temišvar]], [[Holoko]], [[Bujak]], [[Retsag]], [[Balassagyarmat]], cijeli [[Banat]] i [[Szolnok]]. Nakon toga njegove snage se pridružuju snagama [[Kara Ahmet paša|Ahmet paše]] koje su zajedno zauzele grad [[Eger]]. Sultan [[Sulejman I]] je 1532. [[Osmanlijsko-Safavidski rat (1532 - 1555)|objavio rat]] [[Safavidska dinastija|Safavidskoj Perziji]] zbog toga što je perzijski šah [[Tahmasp I]] htio da iskoristi sultanovu preokupaciju Ugarskom i počeo oružane upade na osmansku teritoriju. Mehmed-paša Sokolović je imao zadatak da otpremi vojsku u [[Tokat]] u zimu 1553./1554. koja bi se pobrinula za završne faze rata protiv Perzije. U junu 1554. Mehmed-paša Sokolović se pridružuje vojsci sultana u polju u blizini [[Susehri]]ja. Tu je komandovao vojskom koja je imala veliki uspjeh. === Vrhunac karijere i posljednje godine === Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva. Dana [[28. juni|28. juna]] [[1565]]. Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj velikog [[vezir]]a. Nakon smrti [[sultan]]a [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] pod opsjednutim [[Bitka kod Sigeta|Sigetom]] [[6. novembar|6. novembra]] [[1566]], janjičari na juriš zauzimaju sigetsku tvrđavu tri dana kasnije. Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je, u sklopu Carstva, jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] je, prilikom proboja posljednjih branilaca iz tvrđave, ranjen, te živ zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje budimskom namjesniku, svom nećaku Gulabi-agi, da je ovaj proslijedi u [[Beč]] na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, pune tri sedmice krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. [[Datoteka:Sokullu Mehmed Paşa Türbesi.jpg|mini|desno|200px|Turbe (mauzolej) Mehmed-paše Sokolović na Ejup groblju u Istanbulu.]] Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe u Bosni i širom Carstva. U svome rodnom selu [[Sokolovići]]ma kod [[Rudo]]g izgradio je džamiju i u nju uvakufio čuvenih trideset džuzova Kur'ana. Podigao je četiri mosta na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: [[Višegradska ćuprija|ćuprija na Drini]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u Podgorici u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i [[Kozija Ćuprija|Kozju Ćupriju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Od njih je svakako najpoznatija [[ćuprija na Drini]], koja je tematska osnovica romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosanskohercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. U Turskoj se, također, nalazi veliki broj njegovih zadužbina od kojih su najpoznatije dvije džamije u Istanbulu i jedna u gradu Edirne. Bio je oženjen unukom sultana Sulejmana Veličanstvenog, Ismihan-hatun. Poginuo je od strane derviša za kojeg se vjeruje da je bio iz porodice Orlović i da je Mehmed-pašu ubio kako bi osvetio svog rođaka bosanskog Hamzu Bali Orlovića Bošnjaka kojeg je dao smaknuti upravo Sokolović. Da ova predaja nije bez temelja govori i narodna izreka da se u Bosni ne podnose orlovi i sokolovi, izreka je navodno nastala nakon Mehmed-pašine smrti. Ukopan je u turbetu pored Ejubove džamije u Istanbulu. == Također pogledajte == * [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] * [[Arslanagića most]] == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20041124122825/http://www.geocities.com/famous_bosniaks/MEHMED_PASA_SOKOLOVIC.html Bošnjak Mehmed paša Sokolović] {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{DEFAULTSORT:Sokolović, Mehmed-paša}} [[Kategorija:Rođeni 1506.]] [[Kategorija:Umrli 1579.]] [[Kategorija:Biografije, Rudo]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Paše]] [[Kategorija:Veliki veziri Osmanskog Carstva]] h0fz9r92julgb7tfixac2kv3cvivtng Vojvodina 0 2850 3829412 3797615 2026-04-11T17:42:32Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo (4), .) → ) (2), {{refspisak}} → {{Refspisak}}, . godine. → . (9), na primjer → naprimjer, pre → prije using [[Project:AWB|AWB]] 3829412 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Autonomna Pokrajina Vojvodina | izvorno_ime = Аутономна Покрајина Војводина<br />Vajdaság Autonóm Tartomány<br />Provincia Autonomă Voivodina<br />Автономна Покраїна Войводина<br /> | vrsta_teritorije = [[Administrativna podjela Srbije|Autonomna pokrajina Srbije]] | ime_genitiv = Vojvodine | zastava = Flag of Vojvodina.svg | grb = Coat of arms of Vojvodina.svg | uzrečica = | himna = | karta = Vojvodina in Serbia (Kosovo independent).svg | opis_karte = | širina_karte = 200px | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Srbija}} | glavni_grad = [[Novi Sad]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|45|15|15|N|19|50|33|E|region:RS|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Novi Sad]] | službeni_jezik = {{Hlist|[[Srpski jezik|srpski]]|[[Mađarski jezik|mađarski]]|[[Slovački jezik|slovački]]|[[Rumunski jezik|rumunski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]|[[Rusinski jezik|rusinski]]}} | sistem_pisanja = {{Hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}} | etničke_grupe = {{unbulleted list | [[Srbi]] (68.43%) | [[Mađari]] (10.48%) | [[Romi]] (2.35%) | [[Slovaci]] (2.29%) | [[Hrvati]] (1.88%) | [[Rumuni]] (1.13%) | [[Jugoslaveni]] (0.71%) | [[Crnogorci]] (0.71%) | [[Rusini]] (0.64%) | [[Bunjevci]] (0.63%) | [[Makedonci]] (0.40%) | Ostali (10.35%)<ref>{{Cite web|url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf|title=Statistika Republike Srbije|website=webrzs.stat.gov.rs|publisher=Vlada Srbije|access-date=25. 8. 2023|archive-date=6. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf|url-status=dead}}</ref> }} | religija = {{unbulleted list |{{Tree list}} * 90.99% [[Kršćanstvo]] ** 70.25% [[Srpska pravoslavna crkva|Pravoslavlje]] ** 17.43% [[Rimokatoličanstvo]] ** 3.31% [[Protestantizam]] {{Tree list/end}} |0.74% [[Islam u Srbiji|Islam]] |8.27% [[Religija u Srbiji|Ostali]]<ref>{{Cite web|url=https://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Etnomozaik.pdf|title=Etnomozaik Srbije|website=pod2.stat.gov.rs|publisher=Vlada Srbije}}</ref>}} | demonim = [[Vojvođani]]n | upravni_oblik = [[Autonomna pokrajina]] | titula_vladara = [[Predsjednik vlade Vojvodine|Predsjednik Vlade]] | vladar = [[Igor Mirović]] ([[Srpska napredna stranka|SNS]]) | titula_vladara2 = [[Predsjednik Skupštine Vojvodine|Predsjednik Skupštine]] | vladar2 = [[Ištvan Pastor]] ([[Savez vojvođanskih Mađara|SVM]]) | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = [[Skupština Vojvodine|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = [[Historija Vojvodine|Historija]] | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = Formiranje [[Srpska Vojvodina|Srpske Vojvodine]] | događaj_datum1 = 1848. | događaj2 = Ujedinjenje sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] | događaj_datum2 = 1918. | događaj3 = Proglašenje [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodine]] | događaj_datum3 = 1944. | događaj4 = Današnja AP Vojvodina | događaj_datum4 = 1990. | površina = 21.614 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 1.740.230 | stanovnika_godina = 2020 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = 81 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = 0.806 | hdi_godina = 2019 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Srpski dinar]] ([[ISO 4217|RSD]]) | vremenska_zona = [[UTC]] [[UTC+01:00|+1]] | ljetno_računanje_vremena = [[UTC]] [[UTC+02:00|+2]] | format_datuma = D. M. GGGG. | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[+381]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:RS|RS-VO]] | veb-sajt = [https://www.vojvodina.gov.rs/ vojvodina.gov.rs] | komentar = }} [[Datoteka:Districts Vojvodina Lat.png|mini|250px|Okruzi Vojvodine]] [[Datoteka:Vojvodina municipalities map.png|mini|250px|Općine Vojvodine]] '''Vojvodina''', službeno '''Autonomna Pokrajina Vojvodina''', jest sjeverna [[pokrajina]] u sastavu [[Republika Srbija|Republike Srbije]]. Prostire se u Panonskoj niziji sa površinom od 21.506&nbsp;km<sup>2</sup>, na kojoj živi 2.031.992 stanovnika. Administrativni centar je [[Novi Sad]]. Geografski je podijeljena na [[Srem|Srijem]], [[Banat]] i [[Bačka|Bačku]], koji su simbolički predstavljeni na grbu Vojvodine. Vojvodina je administrativno podijeljena na [[Upravni okruzi Srbije|okruge]]: [[Sjevernobački upravni okrug|Sjevernobački]], [[Južnobački upravni okrug|Južnobački]], [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački]],  [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatski]], [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjebanatski]], [[Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatski]] i [[Sremski upravni okrug]]. == Geografija == Vojvodina se graniči na sjeveru sa [[Mađarska|Mađarskom]], na istoku sa [[Rumunija|Rumunijom]], na zapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] i na jugozapadu sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Južna granica Vojvodine je administrativna granica prema Centralnoj Srbiji, koju većim dijelom čine rijeke [[Dunav]] i [[Sava]]. == Historija == Tokom historije teritorijom Vojvodine su vladale mnoge države: Dacija, [[Rimsko Carstvo]], [[Goti|Država Gota]], [[Hunsko Carstvo]], [[Bizantija]], [[Kraljevstvo Gepida]], [[Kraljevstvo Istočnih Gota]], [[Avarski Kaganat]], [[Franačko kraljevstvo]], [[Panonska Hrvatska]], [[Velika Moravska]], [[Bugarsko Carstvo]], [[Makedonsko Carstvo]], [[Kraljevina Ugarska]], [[Osmansko Carstvo|Tursko carstvo]], [[Austro-Ugarska|Habsburška monarhija]] (Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska). Od 1918. Vojvodina je dio [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Zanimljiva terminologija u srpskoj historiografiji|Historijsko ime]] Vojvodine je bilo "Srpska Vojvodina" i ovo ime potiče iz 1848. Od 1849. do 1860. službeni naziv Vojvodine je bio "[[Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat]]", a od 1945. u službenoj upotrebi je naziv "Vojvodina". U srpskom jeziku koriste se još dvije varijante imena Vojvodine, a to su "vojvodovina" i "vojvodstvo". U [[Poljski|poljskom jeziku]] se danas također koristi naziv "wojewodztwo" kao oznaka za pokrajinu. === Antičko doba === Prva prahistorijska naselja na teritoriji Vojvodine su se pojavila prije 50 hiljada godina. Prije rimskog osvajanja Vojvodinu su nastanjivala ilirska, tračka i keltska plemena. Ilirska plemena sa područja Vojvodine uključivala su [[Amantina|Amantine]], [[Breuka|Breuke]] i [[Panonca|Panonce]] (po kojima je dobila ime rimska pokrajina Panonija), tračka plemena su uključivala Agatirze, Gete i Dačane (po kojima je dobila ime rimska pokrajina Dakija), a [[Kelti|keltska]] plemena su uključivala Skordisce, Boje i Eravisce. [[Rimljani]] su ovladali ovim područjem u prvom vijeku prije nove ere. Šeste godine nove ere [[Iliri|ilirska]] plemena sa ovog područja su podigla veliki ustanak protiv rimske vlasti. Vođe ovog ustanka bili su [[Baton]] i [[Pines]]. Oni bi ujedno bili i prvi poznati Vojvođani zabilježeni u historiji.<ref>{{Cite book|title=Praistorija na tlu Vojvodine|last=Medović|first=Predrag|publisher=|year=2001|isbn=|location=Novi Sad|pages=}}</ref> Sirmijum (današnja [[Sremska Mitrovica]]) je biovažan rimski grad. Bio je ekonomski centar rimske pokrajine Panonije i jedan od četiri glavna grada Rimskog carstva. U Sirmijumu ili njegovoj okolini rođeno je šest rimskih careva: [[Decije Trajan]] (249-251), [[Aurelijan]] (270-275), [[Prob]] (276-282), [[Maksimilijan Herkulije]] (285-310), [[Konstancija II|Konstancije II]] (337-361) i [[Gracijan]] (367-383). Ovi carevi su po porijeklu uglavnom bili romanizirani Iliri. === Naseljavanje Slavena === [[Slaveni|Slavenska]] plemena su naselila teritoriju Vojvodine u šestom i sedmom vijeku, prije prelaska [[Dunav]]a i [[Sava|Save]] i naseljavanja na [[Balkan]]. Slavenska plemena za koja se zna da su živjela na teritoriji Vojvodine bila su: [[Srbi]], [[Bodrići]] (Bodriči), [[Severani]], [[Braničevci]] i [[Timočani]]. U šestom vijeku na teritoriji [[Srem]]a postojala je bizantijska pokrajina [[Panonija]], čiji je glavni grad bio [[Sirmijum]]. U devetom vijeku teritorija Vojvodine je bila dio Bugarskog carstva. Bugarski vojvoda [[Salan]] vladao je na teritoriji [[Bačka|Bačke]], a glavni grad njegove pokrajine bio je [[Titel]]. Drugi bugarski vojvoda, koji je vladao Banatom, zvao se Glad. Gladov potomak bio je banatski vojvoda Ahtum, posljednji vladar koji se suprotstavio uspostavljanju neposredne vlasti Ugarskog kraljevstva u jedanaestom vijeku. Ahtum je bio pravoslavni kršćanin. U jedanaestom vijeku na teritoriji Srijema vladao je Sermon, vazal makedonskog (bugarskog) cara [[Samuilo|Samuila]]. Sermon je kovao svoje zlatnike na području današnje [[Sremske Mitrovice]]. Pošto je [[Samuilovo Carstvo]] poraženo od Bizantije, Sermon je bio uhvaćen i ubijen, jer se nije htio pokoriti novoj vlasti. === Ugarska uprava === Ugarska osvaja ovo područje između 10. i 12. vijeka. Bačka se nalazi pod ugarskom vlašću od desetog vijeka pošto su Mađari porazili vojvodu Salana, dok se u Banatu i Srijemu smjenjuju ugarska, bugarska i bizantijska vlast. U Banatu se ugarska vlast ustaljuje u 11. vijeku, poslije poraza vojvode Ahtuma, a u Srijemu u 12. vijeku, kada ga Ugarska osvaja od Bizantije. Prije ugarskog osvajanja, na teritoriji Srijema postojala je bizantijska pokrajina nazvana Tema Sirmijum. [[Datoteka:StefanDragutin.jpg|mini|lijevo]] Između 1282. i 1316. godine [[kralj Stefan Dragutin]] vladao je teritorijom [[Mačva|Mačve]] (Donjeg Srijema), [[Braničevo|Braničeva]], [[Kučevo|Kučeva]], [[Podrinje|Podrinja]], [[Usora|Usore]] i [[Soli]]. Njegova država se zvala Srijemska kraljevina, a rezidencije su mu se nalazile u gradovima Debrcu (u Mačvi, između [[Beograd]]a i [[Šabac|Šapca]]) i Beogradu. Današnjim Srijemom (Gornjim Srijemom), [[Slavonija|Slavonijom]], Bačkom i Banatom vladao je drugi vladar, koji se zvao [[Ugrin Čak]]. Usljed kolapsa centralne vlasti u Ugarskoj u ovo doba, Stefan Dragutin i Ugrin Čak su bili faktički nezavisni vladari. Poslije smrti kralja Dragutina, Srijemskom kraljevinom je vladao njegov sin, [[kralj Vladislav II]] (1316-1325). Vladislava II je porazio kralj Srbije Stefan Dečanski 1324. godine, i poslije toga područje njegove Srijemske kraljevine postaje predmet sporenja između Srbije i Ugarske. Ugrin Čak je umro 1311. godine, a teritorije kojima je vladao poslije njegove smrti dolaze pod upravu ugarskog kralja. Veći broj Srba počinje da se naseljava na ovo područje od 14. vijeka. Neposredno prije turskog osvajanja ovih prostora Srbi su činili znatan dio stanovništva današnje Vojvodine. U prvoj polovini 15. vijeka, neki gradovi i mjesta na teritoriji današnje Vojvodine bili su u posjedu srpskih despota [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]] i [[Đurđe Branković|Đurđa Brankovića.]] Poslije turskog osvajanja Srbije (1459. godine), srpski despoti su nastavili da vladaju na teritoriji Vojvodine kao vazali ugarskih kraljeva. Rezidencija srpskih despota nalazila se u gradu Kupiniku (danas [[Kupinovo]]) u Srijemu, a zanimljivo bi bilo i spomenuti imena ovih despota: [[Vuk Grgurović]] (1471-1485), [[Đorđe Branković]] (1486-1496), [[Jovan Branković]] (1496-1502), [[Ivaniš Berislav]] (1504-1514) i [[Stevan Berislav]] (1520-1535). Posljednji titularni despoti Srbije, [[Radič Božić]] (1527-1528) i [[Pavle Bakić]] (1537), nisu vladali na teritoriji Vojvodine, nego su imali posjede na teritoriji današnje [[Rumunija|Rumunije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Činjenica da su despoti Srbije vladali na teritoriji Vojvodine, kao i prisustvo brojnog srpskog stanovništva na ovom području, razlog su što se u mnogim historijskim izvorima i mapama nastalim između petnaestog i osamnaestog vijeka teritorija današnje Vojvodine spominje pod imenom Rascija ([[Raška]], Srbija) i Mala Raška (Mala Srbija).<ref>{{Cite book|title=Mala Raška u Banatu|last=Tuturov|first=Milan|publisher=|year=1991|isbn=|location=Zrenjanin|pages=}}</ref> === Car Jovan Nenad i Radoslav Čelnik === [[Datoteka:Tsar Jovan Nenad monument.jpg|mini|desno]] Ubrzo poslije [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] (1526. godine) i vojnog poraza koji je Ugarskoj nanijelo Osmansko Carstvo, na historijsku scenu izlazi samozvani srpski car, Jovan Nenad. Uz pomoć vojske prvobitno sastavljene od srpskih plaćenika, [[Jovan Nenad]] uspostavlja svoju vlast u Bačkoj, sjevernom Banatu i dijelu Srijema, i stvara jednu prolaznu neovisnu državu, čiji je glavni grad bila [[Subotica]]. Na vrhuncu moći Jovan Nenad se u Subotici krunisao za srpskoga cara. Ova srpska država bila je kratkog vijeka. Ugarski plemići su se udružili protiv Jovana Nenada i porazili njegovu vojsku u ljeto 1527. godine, a car Jovan Nenad je ubijen. Tokom vremena car Jovan Nenad je postao legendarna figura za vojvođanske Srbe. Mnogi historičari ga smatraju začetnikom današnje Vojvodine, a u Subotici mu je podignut spomenik sa natpisom: "Tvoja je misao pobijedila" (ovo se tumači kao misao srpske samostalnosti u današnjoj Vojvodini u odnosu na Ugarsku/Mađarsku). Poslije propasti careve države, Bačka i dijelovi Banata kojima je upravljao dolaze za kratko vrijeme ponovo pod ugarsku upravu, da bi ubrzo došli pod direktnu otomansku upravu. Poslije ubistva cara Jovana Nenada, dotadašnji vrhovni komandant njegove armije, [[Radoslav Čelnik]], premjestio se sa dijelom bivše careve vojske iz Bačke u Srijem, kojim je tada upravljalo Osmansko Carstvo. Čelnik je za sebe uzeo titulu srijemskog vojvode i vladao Srijemom od 1527. do 1530. godine kao otomanski vazal, a rezidencija mu se nalazila u gradu Slankamenu. Pošto je Čelnik raskinuo svoj savez sa Turcima i premjestio se na habsburšku teritoriju, Srijem dolazi pod direktnu otomansku upravu poslije 1530. === Osmanska uprava === [[Datoteka:Sokullupasa.jpg|mini|250px|[[Mehmed paša Sokolović]], osvajač Banata]] [[Datoteka:Ottoman vojvodina ethnicity religion.png|mini|250px|Muslimani u Vojvodini tokom otomanske uprave (16-17. vijek)]] Poslije Mohačke bitke (1526. godine) i pada Banata (1552. godine), cjelokupni teritorij današnje Vojvodine, koji je do tada bio pod ugarskom upravom, potpada pod osmansku vlast. Srijem je pod direktnom otomanskom upravom od 1526. godine (uključujući i period vazalnog Srijemskog vojvodstva od 1527. do 1530. godine), dok se Bačka nalazi pod direktnom otomanskom upravom od 1541-1545. godine, a Banat od 1552-1556. Banat je u ime Osmanske imperije osvojio [[Mehmed paša Sokolović]], a u njegovoj vojsci bilo je tada 8.000 [[Janjičari|janjičara]] i 100.000 [[Akindžije|akindžija]], među kojima i 20.000 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i Srba. Uoči pohoda Mehmed paša Sokolović je izdao proglas Srbima u Banatu, napisan ćirilicom na srpskom jeziku, kojim je Srbima obećao povlastice, znatna oslobođenja od nameta i poreza i punu zaštitu imovine i života. Tokom osmanskog osvajanja i uspostave osmanske vlasti, mađarsko i katoličko slavensko, tj. hrvatsko stanovništvo se uglavnom iselilo sa ovih prostora. Tokom otomanske vladavine veliki dio stanovništva Vojvodine činili su Srbi, koji su pretežno živjeli u selima, dok je gradove nastanjivalo etnički i vjerski mješovito stanovništvo koje je uključivalo pravoslavce (Srbi, Grci, Cincari, Rumuni), muslimane (Bošnjaci, Turci i Arapi), Rome, Jevreje, itd. Sjeverne dijelove regiona (okolicu Subotice) nastanjivali su hrvatski [[Bunjevci]], koji su se poslije Mohačke bitke u nekoliko faza nastanjivali na ovom području. Neki islamizirani Slaveni bili su tokom otomanske uprave i na visokim administrativnim položajima, kao naprimjer beg Malković, koji je bio prvi osmanski upravitelj Bečkereka, ili Hasan paša Predojević, koji je bio upravitelj Segedinskog sandžaka 1592. Poslije obnove Pećke patrijaršije 1557. godine, koje je izdejstvovao Mehmed paša Sokolović, pravoslavni Srbi sa područja Vojvodine došli su pod njenu jurisdikciju, a poglavar patrijaršije imao je tada titulu "patrijarha Srba, Bugara, pomorskih i sjevernih strana". Sjedišta pravoslavnih episkopija organizovanih na području današnje Vojvodine nalazila su se tada u Krušedolu (Srijem), zatim Segedinu (Bačka), kao i tri sjedišta episkopija na području Banata, u Vršcu, Bečkereku i Temišvaru. Neki gradovi Vojvodine imali su u osmanskom periodu većinsko pravoslavno stanovništvo, neki većinsko muslimansko, a neki stanovništvo mješovitoga sastava. Po podacima iz 1545. godine, najveći grad u Osmanskoj imperiji sa većinskim pravoslavnim stanovništvom bili su [[Sremski Karlovci]], koji su tada imali 547 kršćanskih domova. Važno muslimansko naselje bila je Sremska Mitrovica, u kojoj je po podacima iz 1572. godine bilo 598 muslimanskih i 18 kršćanskih domova. U to vrijeme u Mitrovici se nalazilo 17 džamija i nijedna kršćanska crkva. Bečkerek (današnji [[Zrenjanin]]) bio je tada jedno od najznačajnijih naselja u Banatu, a zbog zasluga koje su mu lokalni bečkerečki Srbi učinili prilikom osvajanja Banata, Mehmed paša Sokolović pretvorio je ovaj grad u svoju zadužbinu (Vakuf), a njegove stanovnike oslobodio od svih vojnih nameta. U gradu [[Sombor]]u bilo je u otomansko doba 14 muslimanskih bogomolja, od kojih su pet bile džamije, a ostale mahalski mesdžidi. U svim naseljima mogle su se vidjeti džamije, a u značajnijim gradovima su se nalazile zgrade sjedišta vlasti, kupatila, turske škole i druge javne zgrade, dok su se u glavnoj ulici (čaršiji) nalazile glavne trgovačke i zanatske radnje. [[Datoteka:Elayet of temesvar.png|mini|250px|lijevo|Otomanske pokrajine na području Vojvodine, sredinom 17. vijeka]] Osmansko Carstvo bilo je podijeljeno na provincije (pašaluke), koje su se dijelile u manje upravne jedinice - sandžake. Na teritoriji Banata postojala je turska provincija pod imenom Temišvarski pašaluk, dok su se na teritoriji Srijema i Bačke nalazili Srijemski sandžak i Segedinski sandžak. Oba sandžaka su u početku bila u sistemu Budimskoga pašaluka, da bi Segedinski sandžak kasnije bio uključen u Jegarski pašaluk. U drugoj polovici 16. vijeka istočni dio Banata je za kratko vrijeme bio pod upravom vazalne otomanske kneževine Transilvanije, koja je na ovom području organizovala administrativnu pokrajinu poznatu kao Lugoški i karansebeški Banat. Srbi u Banatu su podigli veliki ustanak protiv turske vlasti 1594. godine, a carevina im se osvetila spaljivanjem moštiju [[Sveti Sava|Svetog Save]] – najveće srpske relikvije, koju su poštovali čak i muslimani slavenskog porijekla, tj. Bošnjaci. Ovo je bio jedan od najvećih ustanaka u srpskoj historiji, a svakako najveći prije Prvog srpskog ustanka koji je predvodio [[Karađorđe]]. Poslije austrijskoga osvajanja Vojvodine, gotovo cjelokupno muslimansko stanovništvo se iselilo sa ovih prostora, a neki od njih su se poslije toga naselili u Bosni i Hercegovinu, uglavnom u njenim sjevernim dijelovima i dolini rijeke Bosne, gdje su bili poznati kao "[[Unđurovci]]" (izbjeglice iz Ugarske). Njihova znatnija naselja imala su urije (općinske utrine), kao u Vojvodini. Austrijanci su na području Vojvodine uništili i gotovo sve tragove islamske kulture, a prva džamija u Vojvodini nakon austrijskoga osvajanja sagrađena je tek 2008. godine u Subotici, poslije gotovo tri vijeka. === Habsburška uprava === [[Datoteka:Serbia1849 sr latin.png|mini|250px|Austrijska pokrajina Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat od 1849. do 1860. godine]] Poslije [[Karlovački mir|Karlovačkog]] (1699) i [[Požarevački|Požarevačkog]] mira (1718) teritorija Vojvodine dolazi pod austrijsku vlast. Južni dijelovi današnje Vojvodine uključeni su u vojnu granicu, dok je Banat bio posebna austrijska pokrajina između 1718. i 1778. Iz ovog perioda poznate su i dvije velike seobe Srba u [[Austrijska carevina|Austrijsku carevinu]] (1690. i 1739. godine), kojima je pojačana brojnost srpskog stanovništva na području Vojvodine. Srbi su tada priznati za jednu od nacija Habsburške monarhije (Natio Rasciana), i priznato im je pravo na jedno posebno vojvodstvo, odnosno teritorijalnu autonomiju. Ovo pravo je, međutim, ostvareno tek u revoluciji 1848.-1849. Tokom [[Rakocijevski ustanak|Rakocijevog ustanka]] (između 1703. i 1711. godine), Vojvodina je bila poprište krvavog rata između mađarskih ustanika i Srba, koji su se borili na strani Austrijskog carstva. Tokom austrijske vladavine na teritoriju Vojvodine naselili su se, pored Srba, i mnogi kolonisti, najviše Nijemci i Mađari, ali također i Slovaci, Hrvati, Rusini, Rumuni i drugi. Zbog ove kolonizacije Srbi su izgubili apsolutnu etničku većinu, a Vojvodina je postala jedno od etnički najmješovitijih regiona Evrope. Međutim, bilo je i iseljavanja iz Vojvodine: poslije ukidanja Potisko-Pomoriške vojne granice, Srbi iz bačkog Potisja odselili su se u [[Rusija|Rusiju]] (1752. godine), a na to područje doseljavaju se Mađari. Naročito mnogo Mađara doselilo se poslije 1867. godine, kada je Ugarska dobila autonomiju u okviru Habsburškog Carstva. Srbi su međutim i dalje ostali pojedinačno najbrojnija etnička grupa u Vojvodini, sve do druge polovine dvadesetog vijeka, kada su ponovno postali apsolutna većina. Između šesnaestog i devetnaestog vijeka posebno značajni kulturni centri vojvođanskih Srba bili su: Sremski Karlovci, Novi Sad i fruškogorski manastiri. U prvoj polovini devetnaestog vijeka Novi Sad je bio najveći srpski grad (oko 1820. godine, Novi Sad je imao 20,000 stanovnika, od kojih su dvije trećine bili Srbi, a današnji najveći srpski grad, Beograd, nije dostigao ni približan broj stanovnika prije 1853. godine). Želeći da ostvare svoja narodna prava, Srbi su proglasili "Srpsku Vojvodinu" na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima, 1848. Srpska Vojvodina sastojala se od Srijema, Bačke, Banata i [[Baranja|Baranje]]. Za vojvodu izabran je [[Stevan Šupljikac]], Karlovačka mitropolija je uzdignuta na rang patrijaršije, a tadašnji mitropolit, [[Josif Rajačić]], proglašen je za srpskog patrijarha. Izabran je narodni odbor kao privremena vlada Vojvodine. Mađarska vlada je cijeli taj pokret proglasila buntovničkim i odlučila se da ga slomi vojnički. Srbi su pružili otpor, a u pomoć vojvođanskim Srbima došli su dobrovoljci iz [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]], na čelu sa vojvodom [[Stevan Knićanin|Stevanom Knićaninom]]. Nepopustljivost mađarske vlade iskoristilo je srpsko vodstvo, na čelu sa patrijarhom Rajačićem. Kad je austrijski car proglasio Mađare za buntovnike, srpske trupe iz Vojvodine uključile su se u carsku vojsku i učestvovale su u gušenju revolucije u Ugarskoj. Poslije poraza [[Mađarska revolucija|Mađarske revolucije]], odlukom austrijskog cara u novembru 1849. godine, formirana je jedna posebna austrijska pokrajina nazvana "Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat", koja se sastojala od Banata, Bačke i Srijema. Pokrajinom je upravljao austrijski guverner, čije se sjedište nalazilo u [[Temišvar]]u, a titula vojvode je pripadala austrijskom caru. Službeni jezici Vojvodine bili su njemački i ilirski (tj. srpski). Ova pokrajina ukinuta je 1860. godine, a veći dio njene teritorije (Banat i Bačka) je priključen habsburškoj Ugarskoj, sa izuzetkom Srijema koji je priključen Kraljevini Slavoniji. Srbi i Rumuni sa teritorije vojvodstva protivili su se tada ukidanju pokrajine, dok su Nijemci i Mađari podržali njeno ukidanje. Međutim, stvarna mađarska vlast u Vojvodini počinje tek od 1867. godine, kada Ugarska dobija autonomiju u okviru Habsburškog carstva. Politički predstavnici srpskog naroda nisu se slagali sa novim položajem Srba i Vojvodine, i nastavili su političku borbu za kulturnu i teritorijalnu autonomiju. Najznačajniji politički vođa vojvođanskih Srba bio je [[Svetozar Miletić]], koji je zbog svoje borbe za prava srpskog i drugih nemađarskih naroda tadašnje Ugarske uhapšen i poslan na robiju. === Južnoslavenske države === Poslije propasti Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine, Velika narodna skupština naroda Vojvodine proglašava priključenje Vojvodine [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]]. Od tada je Vojvodina dio [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]], kasnije nazvanog Kraljevina Jugoslavija.<ref>{{Cite book|title=Prisajedinjenje Vojvodine Srbiji|last=Njegovan|first=Drago|publisher=|year=2004|isbn=|location=Novi Sad|pages=}}</ref><ref>{{Cite book|title=Istorija Srba u Vojvodini|last=Ivić|first=Aleksa|publisher=|year=1929|isbn=|location=Novi Sad|pages=}}</ref> [[Datoteka:Vojvodina map02.png|mini|250px|Granice Vojvodine iz 1945. godine]]Između 1929. i 1941. godine postojala je [[Dunavska banovina]], kao jedna od banovina Kraljevine Jugoslavije. Glavni grad Dunavske banovine bio je Novi Sad, a pokrajina se sastojala od Srijema, Banata, Bačke, Baranje, [[Šumadija|Šumadije]] i Braničeva. Etnički sastav pokrajine bio je sljedeći: Srbi i Hrvati (56,9%), Mađari (18,2%), Nijemci (16,3%) i drugi.<ref>{{Cite book|title=Srpska Vojvodina i njene manjine|last=Kostić|first=Lazo M.|publisher=Novi Sad|year=1999|isbn=|location=|pages=}}</ref> Regija je okupirana od strane "[[Sile Osovine|Sila Osovine]]" 1941 godine. Bačka i Baranja priključene su Hortijevoj Mađarskoj, dok je Srijem priključen [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Krnja Dunavska banovina (uključujući Banat i Šumadiju) postojala je kao dio [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] između 1941. i 1944. godine, a upravni centar banovine bilo je [[Smederevo]]. Međutim, Banat je predstavljao posebnu autonomnu oblast kojom je upravljala njemačka nacionalna manjina. Okupatori su počinili brojne zločine na teritoriji Vojvodine. Vojvodina je oslobođena 1944. godine, a regija je politički obnovljena kao autonomna pokrajina u sastavu SR Srbije 1945. Umjesto ranijeg imena (Dunavska banovina), pokrajini je vraćeno historijsko ime – Vojvodina. Glavni grad pokrajine ostao je Novi Sad, a pokrajina je dobila današnje granice, koje uključuju Srijem, Banat, Bačku i mali dio Mačve, na desnoj obali rijeke Save. U početku Autonomna Pokrajina Vojvodina je imala samo ograničeni stepen autonomije, ali je ustavom iz 1974. godine AP Vojvodini dan status federalne jedinice u okviru [[SFRJ|SFR Jugoslavije]], sa gotovo jednakim pravima koja je imala i [[Socijalistička Republika Srbija]]. Dolaskom na vlast [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] Vojvodina gubi status federalne jedinice (1990. godine) i ponovo postaje samo Autonomna Pokrajina u okviru Srbije, sa ograničenim stepenom autonomije. Poslije pada Miloševića 2001. godine i demokratskih promjena u Srbiji, AP Vojvodini je vraćen jedan manji dio autonomnih nadležnosti zakonom iz 2002. godine, a od početka decembra 2009. godine i jedan dio prijašnjih prava i nadležnosti koje je pokrajina imala još od 1974.<ref>{{Cite book|title=Vojvodina - petnaest milenijuma kulturne istorije|last=Petrović|first=Radmilo|publisher=|year=2003|isbn=|location=Beograd|pages=}}</ref><ref>{{Cite book|title=Iz prošlosti Kikinde|last=Pejin|first=Jovan M.|publisher=|year=2000|isbn=|location=Kikinda|pages=}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Igor Mirović Crop.jpg|mini|211x211piksel|[[Igor Mirović]], aktuelni predsjednik Vlade Vojvodine]] Najviši pravni akt Autonomne Pokrajine Vojvodine je ''Statut pokrajine'', iznad kojeg je samo ''Ustav Republike Srbije''. Najviše zakonodavno tijelo je Skupština, u koju se slobodnim izborima bira 120 poslanika sa teritorije AP Vojvodine, i u kojoj su ravnopravni svi službeni jezici. Najviše tijelo izvršne vlasti je ''Vlada vojvodine'', na čijem je čelu Predsjednik vlade AP Vojvodine koju čine sekretari. AP Vojvodina je članica ''Vijeća evropskih regija'' pri parlamentu [[EU]], kao prva, i zasada jedina, regija koja je postala članica, a da matična država nije u tom trenutku bila član [[EU]] ili [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]. Također, suosnivač je i regionalnog vijeća euroregije DKMT (Dunav-Kereš-Moriš-Tisa), koji okuplja, osim same Vojvodine, i nekoliko regija iz [[Mađarska|Mađarske]] i [[Rumunija|Rumunije]], i čiji je zadatak međusobna saradnja u regionalnom privrednom, kulturnom i ekološkom razvoju. === Pokrajinska vlada === Pokrajinska vlada je izvršni organ Vojvodine. Sastoji se od 14 članova. 12 sekretara, od kojih dva izvršava dužnost potpredsjednika vlade, potpredsjednik vlade i predsjednik vlade. Rad pokrajinske vlade se Pravilnikom o radu Pokrajinske vlade usmjerava od strane Skupštine AP Vojvodine. Vlada predlaže zakone Pokrajinskoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon pokrajinskih izbora 2016. godine, izabrani su novi članovi vojvođanske vlade, a za predsjednika vlade je izabran [[Igor Mirović]] ([[Srpska napredna stranka|SNS]]). === Skupština === [[Datoteka:Banovina Palace, Novi Sad, Vojvodina, Serbia - 20050516.jpg|mini|308x308piksel|Banski dvor, sjedište Vlade i Skupštine Vojvodine]] Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine je najviši organ zakonodavne vlasti AP Vojvodine, u skladu sa zakonom i statutom. Njezino sjedište se nalazi u Novom Sadu, u ulici Vladike Platona u zgradi Banskog dvora. Skupština se sastoji od 120 poslanika, koji se biraju neposrednim izborima biraju svake četiri godine, po proporcionalnom izbornom sistemu. Na čelu skupštine se nalazi predsjednik, na čiji prijedlog se tokom konstatirajuće sjednice biraju potpredsjednici. Pored toga, Skupština ima i generalnog sekretara, koji pomaže predsjedniku i potpredsjedniku u pripremi i vođenju sjednica i rukovodi Službom skupštine. Skupština Vojvodine donosi najviši pravni akt pokrajine, Statut, kojim se (na osnovu Ustava Republike Srbije i Zakona o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine) utvrđuju nadležnosti, organizacija, i rad pokrajinskih organa, kao i druga pitanja od važnosti za Vojvodinu. U radu Skupštine su, pored srpskog jezika i ćiriličkog pisma, u ravnopravnoj službenoj upotrebi i ostali službeni jezici i pisma Vojvodine, koja su: [[Hrvatski]], [[Mađarski]], [[Rusinski]], [[Slovački]] i [[Rumunski]]. == Privreda == Vojvodina je uz [[SR Slovenija|SR Sloveniju]] i [[SR Hrvatska|SR Hrvatsku]] bila jedna od najrazvijenijih dijelova Jugoslavije, uz nadprosječnu zaposlenost i prosječnu platu. Bogatstvo Vojvodine je zasnovano na velikoj količini obradivog zemljišta, koje zahvata oko 84% njene površine. Pored toga, pokrajina je imala i jako razvijenu industriju, čije su najjače grane bile proizvodnja prehrambenih proizvoda, prerada metala, te automobilska i hemijska industrija. Međutim, nakon raspada SFRJ, uslijed gubitka velikog dijela tržišta i godina međunarodne izolacije, privreda Vojvodine je ušla u duboku krizu, čije su posljedice dovele do gubitka velikog broja preduzeća i radnih mjesta. [[Datoteka:NISbuildingNS.jpg|mini|271x271piksel|Sjedište Naftne industrije Srbije (NIS) u Novom Sadu]] Privrednu dominaciju je Vojvodina zadržala do danas. Tako Vojvodina danas ima najmanju stopu nezaposlenosti u Srbiji (12,2% u odnosu na 13,5%), najveću prosječnu platu poslije Beograda (46.215 dinara) i drugi najveći broj zaposlenih (524.591). Prema broju zaposlenih u 2017. godini, najveće privredne grane su prerađivačka industrija, javni sektor, građevinarstvo i poljoprivreda.<ref>{{Cite web|url=http://publikacije.stat.gov.rs/G2018/Pdf/G20182051.pdf|title=Statistički godišnjak Republike Srbije 2018|last=|first=|date=2018|website=stat.gov.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|access-date=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.rs/ekonomija/novcanik/u-vojvodini-najmana-stopa-nezaposlenosti-23-10-2018|title=У Војводини најмања стопа незапослености|last=Malešević|first=|date=23. 10. 2018|website=|publisher=Dnevnik|access-date=8. 6. 2019}}</ref> Neke od značajnih kompanija u Vojvodini su: * [[Naftna industrija Srbije]] * [[Sintelon]] * [[Srbijagas]] * HIP Petrohemija (osnovana 1977) * [[Apatinska pivara]] (osnovana 1756) * [[ATP Vojvodina]] (osnovana 1945) * [[Dnevnik (novine)|Dnevnik holding]] * [[Novosadski sajam]] * [[Konditorska industrija Pionir]] (osnovana 1917) * [[Fabrika šećera Zrenjanin]] (osnovana 1911) * [[Fabrika šećera Senta]] (osnovana 1961) * MK Group * [[Fabrika šećera Bačka]] (osnovana 1913) * Radun inženjering Bačka Palanka (osnovana 1992) * Nektar Bačka Palanka (osnovana 1998) * Dunavprevoz Bačka Palanka (osnovana 1951) * AD Bačka — Bačka Palanka (osnovana 1968) * Hellenic Sugar * [[Fabrika šećera Crvenka]] (osnovana 1911) * [[Fabrika šećera Šajkaška]] (osnovana 1976) * PIK BEČEJ Poljoprivreda AD * Hemofarm [[Stada|STADA]] Vršac (osnovana 1960) * [[SwissLion - Takovo|SwissLion — Takovo]] Vršac == Infrastruktura == Kroz Vojvodinu prolaze važne saobraćajnice, prije svega autoput [[Autoput A1 (Srbija)|A1]] koji ide od [[Srednja Evropa|srednje Evrope]] i [[Horgoš]]a na granici prema Mađarskoj, pa preko Novog Sada do Beograda, i dalje na jugoistok ka [[Niš]]u gdje se razdvaja u dva pravca: jedan pravac vodi na istok ka granici sa Bugarskom; drugi na jug, prema [[Skoplje|Skoplju]] i [[Solun]]u. Treći krak autoputa ([[Autoput A3 (Srbija)|A3]]) se u Sremu odvaja na zapad, prema susjednoj Hrvatskoj i dalje ka zapadnoj Evropi. Oko autoputa je razvijena i mreža lokalnih puteva i željezničkih pravaca.<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/vesti/drustvo/najnovija-detaljna-mapa-srpskih-autoputeva-evo-koji-su-delovi-koridora-zavrseni-i/89fv3eh|title=NAJNOVIJA DETALJNA MAPA SRPSKIH AUTOPUTEVA Evo koji su delovi koridora ZAVRŠENI, i koliko nam još NEDOSTAJE|last=Gedošević|first=Lana|last2=Živanović Popović|first2=Natalija|date=4. 8. 2017|website=blic.rs|publisher=Blic|access-date=8. 6. 2019}}</ref> Na jugu Vojvodine počinje moravsko-vardarska dolina, najvažnija komunikacija između sjevera i juga Balkanskog poluostrva, koja se upravo kod Beograda ukršta sa dunavskim pravcem Istok—Zapad, čineći geostrateški čvor. To čini geografsko-strateški položaj ove pokrajine povoljnim i značajnim za Srbiju. == Stanovništvo == [[Datoteka: Vojvodina ethnic2002.png|mini|250px|Etnička mapa (2002)]] === Etničke grupe === Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, Autonomna Pokrajina Vojvodina ima 1.931.809 stanovnika, što čini 21,56 % od ukupnog broja stanovnika Republike Srbije. Srbi, kojih u Vojvodini ima 1.289.635 (ili 66,76%), većinsko su stanovništvo ove sjeverne srpske pokrajine. Po brojnosti zatim slijede: Mađari (251.136 ili 13,00%), Slovaci (50.321 ili 2,60%), Hrvati (47.033 ili 2,43%), [[Romi]] (42.391 ili 2,19%), Rumuni (25.410 ili 1,32%), Crnogorci (22.141 ili 1,15%), Bunjevci (16.469 ili 0,85%), Rusini (13.928 ili 0,72%), [[Jugosloveni]] (12.176 ili 0,63%), [[Makedonci]] (10.392 ili 0,54%), kao i ostale manje etničke skupine u koje spadaju [[Ukrajinci]] (0,22%), Muslimani (0,17%), Njemci (0,17%), [[Albanci]] (0,12%), [[Slovenci]] (0,09%), [[Bugari]] (0,08%) i drugi (ukupno ima više od 26 nacija i nacionalnih ili etničkih grupa).<ref>{{Cite web|url=http://www.nspm.rs/kuda-ide-srbija/etnicki-procesi-i-nacionalne-manjine-u-srbiji-po-popisu-2011.-godine.html?alphabet=l|title=Etnički procesi i nacionalne manjine u Srbiji po popisu 2011. godine|last=Raduški|first=Nada|date=8. 12. 2013|website=nspm.rs|publisher=|access-date=8. 6. 2019}}</ref> U većini opština i gradova Vojvodine većinsko stanovništvo su Srbi. Mađari čine većinu stanovništva u pet općina na sjeveru pokrajine ([[Kanjiža]], [[Senta]], [[Ada]], [[Bačka Topola]] i [[Mali Iđoš]]), Slovaci čine većinu stanovništva u općini [[Bački Petrovac]], dok su grad Subotica i općine [[Bečej]], [[Čoka]], [[Bač]] i [[Kovačica]] etnički mješovite. U gradu Subotici i u općinama Bečej i Čoka pojedinačno najbrojnija etnička grupa su Mađari, u općini Bač Srbi, a u općini Kovačica Slovaci (Najveći broj Vojvođanskih Slovaka živi upravo u ovoj općini).<sup>[2]</sup> Drugi brojniji narodi Vojvodine (Rusini, Rumuni, Crnogorci, Bunjevci, Hrvati, Česi) čine većinu stanovništva u pojedinim naseljima, dok Romi čine većinu stanovništva u pojedinim gradskim četvrtima i formalnim prigradskim naseljima. === Religija === Stanovnici Vojvodine razlikuju se i po religiji. Srbi, Crnogorci, Rumuni, Romi, Makedonci i Ukrajinci uglavnom su pravoslavni, Mađari, Hrvati i Bunjevci su katolici, Rusini su grkokatolici, dok Slovaka ima protestanata i katolika, a postoji i određeni broj muslimana i pripadnika drugih malih verskih zajednica. Značajan udio protestanata je i među Mađarima, a dijelom i među Srbima. Sastav stanovništva prema religiji je 2011. godine bio sljedeći: [[Pravoslavlje|Pravoslavni]] (70,25%), [[Kršćanstvo|Katolici]] (17,43%), [[Protestantizam|Protestanti]] (3,31%) i drugi. === Službeni jezici === U Vojvodini je službeno šest jezika uz upotrebu njihovih pisama: srpski (ćirilično pismo uz mogućnost upotrebe latiničnog), mađarski (latinica), slovački (latinica), hrvatski (latinica), rumunski (latinica) i rusinski (ćirilica). Izvršno Vijeće APV je osnivač i izdavač novina na službenim jezicima i to: dnevne novine ''Dnevnik'' na srpskom jeziku i ''Magyar Szó'' (''Mađarska reč'') na mađarskom jeziku, a nedeljnici su ''Hrvatska riječ'' (hrvatski), ''Hlas Ľudu'' (''Glas naroda'' — slovački), ''Libertatea'' (''Sloboda'' — rumunski) i ''Ruske slovo'' (''Rusinska riječ'' — rusinski). === Veći gradovi === {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi Vojvodine (prema popisu 2011) | ime_države_u_lokativu = Vojvodini | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Vojvodini | class = | int_ime = Okrug | int_link = Okruzi u Srbiji | grad_1 = Novi Sad | int_1 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_1 = 258.881 | img_1 = Novi Sad von Petrovaradin.jpg | grad_2 = Subotica| int_2 = Sjevernobački upravni okrug|Severnobački | stan_2 = 97.910 | img_2 = Centar I, Subotica, Serbia - panoramio (1).jpg | grad_3 = Zrenjanin| int_3 = Sjevernobanatski upravni okrug|Severnobanatski| stan_3 = 76.511 | img_3 = ZrenjaninBegej.JPG | grad_4 = Pančevo | int_4 = Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatski| stan_4 = 76.203 | img_4 = Pancevo Tamis003.JPG | grad_5 = Sombor | int_5 = Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački| stan_5 = 47.623 | | grad_6 = Kikinda | int_6 = Sjevernobanatski upravni okrug|Severnobanatski | stan_6 = 38.065 | | grad_7 = Sremska Mitrovica | int_7 = Sremski upravni okrug|Sremski | stan_7 = 37.751 | | grad_8 = Vršac| int_8 = Srednjobanatski upravni okrug|Srednobanatski| stan_8 = 36.040 | | grad_9 = Ruma | int_9 = Sremski upravni okrug|Sremski | stan_9 = 30.076 | | grad_10 = Bačka Palanka| int_10 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_10 = 28.239 | | grad_11 = Inđija| int_11 = Sremski upravni okrug|Sremski | stan_11 = 26.025 | | grad_12 = Vrbas | int_12 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_12 = 24.112 | | grad_13 = Bečej | int_13 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_13 = 23.895 | | grad_14 = Temerin | int_14 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_14 = 19.661 | | grad_15 = Senta | int_15 = Sjevernobanatski upravni okrug|Severnobanatski | stan_15 = 18.704 | | grad_16 = Futog | int_16 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_16 = 18.641 | | grad_17 = Stara Pazova | int_17 = Sremski upravni okrug|Sremski | stan_17 = 18.602 | | grad_18 = Kula | int_18 = Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački| stan_18 = 17.866 | | grad_19 = Apatin | int_19 = Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački | stan_19 = 17.411 | | grad_20 = Nova Pazova| int_20 = Sremski upravni okrug|Sremski | stan_20 = 17.105 | }} == Također pogledajte == * [[Kisač]] * [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija]] * [[Kosovo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20060423045040/http://www.vojvodina.sr.gov.yu/ Službena stranica AP Vojvodine] * [https://web.archive.org/web/20050407081140/http://www.vojvodina.sr.gov.yu/Srpski/dokumenti/Osnovni_zakon_Vojvodine/Osnovni_zakon_SRL.htm Nacrt ''Osnovnog zakona APV''] * [https://web.archive.org/web/20041025010440/http://www.cor.eu.int/ Vijeće Evropskih Regija] * [http://commons.wikimedia.org/wiki/Atlas_of_Vojvodina Atlas Vojvodine (Wikimedia Commons)] * [https://web.archive.org/web/20080320033527/http://www.vojvodinacafe.com/forum/ Vojvodina Forum] {{Jugoslavenska hronologija}} {{Općine u Srbiji}} {{Okruzi u Srbiji}} [[Kategorija:Vojvodina| ]] [[Kategorija:Administrativna podjela Srbije]] [[Kategorija:Statistički regioni Srbije]] clh6rcs56ljb4za9z3u5ecf1p6p95tu 3829555 3829412 2026-04-12T11:17:13Z Panasko 146730 clean up, replaced: . godine → . (10) using [[Project:AWB|AWB]] 3829555 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Autonomna Pokrajina Vojvodina | izvorno_ime = Аутономна Покрајина Војводина<br />Vajdaság Autonóm Tartomány<br />Provincia Autonomă Voivodina<br />Автономна Покраїна Войводина<br /> | vrsta_teritorije = [[Administrativna podjela Srbije|Autonomna pokrajina Srbije]] | ime_genitiv = Vojvodine | zastava = Flag of Vojvodina.svg | grb = Coat of arms of Vojvodina.svg | uzrečica = | himna = | karta = Vojvodina in Serbia (Kosovo independent).svg | opis_karte = | širina_karte = 200px | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Srbija}} | glavni_grad = [[Novi Sad]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|45|15|15|N|19|50|33|E|region:RS|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Novi Sad]] | službeni_jezik = {{Hlist|[[Srpski jezik|srpski]]|[[Mađarski jezik|mađarski]]|[[Slovački jezik|slovački]]|[[Rumunski jezik|rumunski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]|[[Rusinski jezik|rusinski]]}} | sistem_pisanja = {{Hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}} | etničke_grupe = {{unbulleted list | [[Srbi]] (68.43%) | [[Mađari]] (10.48%) | [[Romi]] (2.35%) | [[Slovaci]] (2.29%) | [[Hrvati]] (1.88%) | [[Rumuni]] (1.13%) | [[Jugoslaveni]] (0.71%) | [[Crnogorci]] (0.71%) | [[Rusini]] (0.64%) | [[Bunjevci]] (0.63%) | [[Makedonci]] (0.40%) | Ostali (10.35%)<ref>{{Cite web|url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf|title=Statistika Republike Srbije|website=webrzs.stat.gov.rs|publisher=Vlada Srbije|access-date=25. 8. 2023|archive-date=6. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160706022820/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf|url-status=dead}}</ref> }} | religija = {{unbulleted list |{{Tree list}} * 90.99% [[Kršćanstvo]] ** 70.25% [[Srpska pravoslavna crkva|Pravoslavlje]] ** 17.43% [[Rimokatoličanstvo]] ** 3.31% [[Protestantizam]] {{Tree list/end}} |0.74% [[Islam u Srbiji|Islam]] |8.27% [[Religija u Srbiji|Ostali]]<ref>{{Cite web|url=https://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Etnomozaik.pdf|title=Etnomozaik Srbije|website=pod2.stat.gov.rs|publisher=Vlada Srbije}}</ref>}} | demonim = [[Vojvođani]]n | upravni_oblik = [[Autonomna pokrajina]] | titula_vladara = [[Predsjednik vlade Vojvodine|Predsjednik Vlade]] | vladar = [[Igor Mirović]] ([[Srpska napredna stranka|SNS]]) | titula_vladara2 = [[Predsjednik Skupštine Vojvodine|Predsjednik Skupštine]] | vladar2 = [[Ištvan Pastor]] ([[Savez vojvođanskih Mađara|SVM]]) | titula_vladara3 = | vladar3 = | zakonodavstvo = [[Skupština Vojvodine|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = [[Historija Vojvodine|Historija]] | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = Formiranje [[Srpska Vojvodina|Srpske Vojvodine]] | događaj_datum1 = 1848. | događaj2 = Ujedinjenje sa [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] | događaj_datum2 = 1918. | događaj3 = Proglašenje [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina|SAP Vojvodine]] | događaj_datum3 = 1944. | događaj4 = Današnja AP Vojvodina | događaj_datum4 = 1990. | površina = 21.614 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 1.740.230 | stanovnika_godina = 2020 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = 81 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = 0.806 | hdi_godina = 2019 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Srpski dinar]] ([[ISO 4217|RSD]]) | vremenska_zona = [[UTC]] [[UTC+01:00|+1]] | ljetno_računanje_vremena = [[UTC]] [[UTC+02:00|+2]] | format_datuma = D. M. GGGG. | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[+381]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:RS|RS-VO]] | veb-sajt = [https://www.vojvodina.gov.rs/ vojvodina.gov.rs] | komentar = }} [[Datoteka:Districts Vojvodina Lat.png|mini|250px|Okruzi Vojvodine]] [[Datoteka:Vojvodina municipalities map.png|mini|250px|Općine Vojvodine]] '''Vojvodina''', službeno '''Autonomna Pokrajina Vojvodina''', jest sjeverna [[pokrajina]] u sastavu [[Republika Srbija|Republike Srbije]]. Prostire se u Panonskoj niziji sa površinom od 21.506&nbsp;km<sup>2</sup>, na kojoj živi 2.031.992 stanovnika. Administrativni centar je [[Novi Sad]]. Geografski je podijeljena na [[Srem|Srijem]], [[Banat]] i [[Bačka|Bačku]], koji su simbolički predstavljeni na grbu Vojvodine. Vojvodina je administrativno podijeljena na [[Upravni okruzi Srbije|okruge]]: [[Sjevernobački upravni okrug|Sjevernobački]], [[Južnobački upravni okrug|Južnobački]], [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački]],  [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatski]], [[Srednjobanatski upravni okrug|Srednjebanatski]], [[Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatski]] i [[Sremski upravni okrug]]. == Geografija == Vojvodina se graniči na sjeveru sa [[Mađarska|Mađarskom]], na istoku sa [[Rumunija|Rumunijom]], na zapadu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] i na jugozapadu sa [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Južna granica Vojvodine je administrativna granica prema Centralnoj Srbiji, koju većim dijelom čine rijeke [[Dunav]] i [[Sava]]. == Historija == Tokom historije teritorijom Vojvodine su vladale mnoge države: Dacija, [[Rimsko Carstvo]], [[Goti|Država Gota]], [[Hunsko Carstvo]], [[Bizantija]], [[Kraljevstvo Gepida]], [[Kraljevstvo Istočnih Gota]], [[Avarski Kaganat]], [[Franačko kraljevstvo]], [[Panonska Hrvatska]], [[Velika Moravska]], [[Bugarsko Carstvo]], [[Makedonsko Carstvo]], [[Kraljevina Ugarska]], [[Osmansko Carstvo|Tursko carstvo]], [[Austro-Ugarska|Habsburška monarhija]] (Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska). Od 1918. Vojvodina je dio [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]]. [[Zanimljiva terminologija u srpskoj historiografiji|Historijsko ime]] Vojvodine je bilo "Srpska Vojvodina" i ovo ime potiče iz 1848. Od 1849. do 1860. službeni naziv Vojvodine je bio "[[Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat]]", a od 1945. u službenoj upotrebi je naziv "Vojvodina". U srpskom jeziku koriste se još dvije varijante imena Vojvodine, a to su "vojvodovina" i "vojvodstvo". U [[Poljski|poljskom jeziku]] se danas također koristi naziv "wojewodztwo" kao oznaka za pokrajinu. === Antičko doba === Prva prahistorijska naselja na teritoriji Vojvodine su se pojavila prije 50 hiljada godina. Prije rimskog osvajanja Vojvodinu su nastanjivala ilirska, tračka i keltska plemena. Ilirska plemena sa područja Vojvodine uključivala su [[Amantina|Amantine]], [[Breuka|Breuke]] i [[Panonca|Panonce]] (po kojima je dobila ime rimska pokrajina Panonija), tračka plemena su uključivala Agatirze, Gete i Dačane (po kojima je dobila ime rimska pokrajina Dakija), a [[Kelti|keltska]] plemena su uključivala Skordisce, Boje i Eravisce. [[Rimljani]] su ovladali ovim područjem u prvom vijeku prije nove ere. Šeste godine nove ere [[Iliri|ilirska]] plemena sa ovog područja su podigla veliki ustanak protiv rimske vlasti. Vođe ovog ustanka bili su [[Baton]] i [[Pines]]. Oni bi ujedno bili i prvi poznati Vojvođani zabilježeni u historiji.<ref>{{Cite book|title=Praistorija na tlu Vojvodine|last=Medović|first=Predrag|publisher=|year=2001|isbn=|location=Novi Sad|pages=}}</ref> Sirmijum (današnja [[Sremska Mitrovica]]) je biovažan rimski grad. Bio je ekonomski centar rimske pokrajine Panonije i jedan od četiri glavna grada Rimskog carstva. U Sirmijumu ili njegovoj okolini rođeno je šest rimskih careva: [[Decije Trajan]] (249-251), [[Aurelijan]] (270-275), [[Prob]] (276-282), [[Maksimilijan Herkulije]] (285-310), [[Konstancija II|Konstancije II]] (337-361) i [[Gracijan]] (367-383). Ovi carevi su po porijeklu uglavnom bili romanizirani Iliri. === Naseljavanje Slavena === [[Slaveni|Slavenska]] plemena su naselila teritoriju Vojvodine u šestom i sedmom vijeku, prije prelaska [[Dunav]]a i [[Sava|Save]] i naseljavanja na [[Balkan]]. Slavenska plemena za koja se zna da su živjela na teritoriji Vojvodine bila su: [[Srbi]], [[Bodrići]] (Bodriči), [[Severani]], [[Braničevci]] i [[Timočani]]. U šestom vijeku na teritoriji [[Srem]]a postojala je bizantijska pokrajina [[Panonija]], čiji je glavni grad bio [[Sirmijum]]. U devetom vijeku teritorija Vojvodine je bila dio Bugarskog carstva. Bugarski vojvoda [[Salan]] vladao je na teritoriji [[Bačka|Bačke]], a glavni grad njegove pokrajine bio je [[Titel]]. Drugi bugarski vojvoda, koji je vladao Banatom, zvao se Glad. Gladov potomak bio je banatski vojvoda Ahtum, posljednji vladar koji se suprotstavio uspostavljanju neposredne vlasti Ugarskog kraljevstva u jedanaestom vijeku. Ahtum je bio pravoslavni kršćanin. U jedanaestom vijeku na teritoriji Srijema vladao je Sermon, vazal makedonskog (bugarskog) cara [[Samuilo|Samuila]]. Sermon je kovao svoje zlatnike na području današnje [[Sremske Mitrovice]]. Pošto je [[Samuilovo Carstvo]] poraženo od Bizantije, Sermon je bio uhvaćen i ubijen, jer se nije htio pokoriti novoj vlasti. === Ugarska uprava === Ugarska osvaja ovo područje između 10. i 12. vijeka. Bačka se nalazi pod ugarskom vlašću od desetog vijeka pošto su Mađari porazili vojvodu Salana, dok se u Banatu i Srijemu smjenjuju ugarska, bugarska i bizantijska vlast. U Banatu se ugarska vlast ustaljuje u 11. vijeku, poslije poraza vojvode Ahtuma, a u Srijemu u 12. vijeku, kada ga Ugarska osvaja od Bizantije. Prije ugarskog osvajanja, na teritoriji Srijema postojala je bizantijska pokrajina nazvana Tema Sirmijum. [[Datoteka:StefanDragutin.jpg|mini|lijevo]] Između 1282. i 1316. [[kralj Stefan Dragutin]] vladao je teritorijom [[Mačva|Mačve]] (Donjeg Srijema), [[Braničevo|Braničeva]], [[Kučevo|Kučeva]], [[Podrinje|Podrinja]], [[Usora|Usore]] i [[Soli]]. Njegova država se zvala Srijemska kraljevina, a rezidencije su mu se nalazile u gradovima Debrcu (u Mačvi, između [[Beograd]]a i [[Šabac|Šapca]]) i Beogradu. Današnjim Srijemom (Gornjim Srijemom), [[Slavonija|Slavonijom]], Bačkom i Banatom vladao je drugi vladar, koji se zvao [[Ugrin Čak]]. Usljed kolapsa centralne vlasti u Ugarskoj u ovo doba, Stefan Dragutin i Ugrin Čak su bili faktički nezavisni vladari. Poslije smrti kralja Dragutina, Srijemskom kraljevinom je vladao njegov sin, [[kralj Vladislav II]] (1316-1325). Vladislava II je porazio kralj Srbije Stefan Dečanski 1324. godine, i poslije toga područje njegove Srijemske kraljevine postaje predmet sporenja između Srbije i Ugarske. Ugrin Čak je umro 1311. godine, a teritorije kojima je vladao poslije njegove smrti dolaze pod upravu ugarskog kralja. Veći broj Srba počinje da se naseljava na ovo područje od 14. vijeka. Neposredno prije turskog osvajanja ovih prostora Srbi su činili znatan dio stanovništva današnje Vojvodine. U prvoj polovini 15. vijeka, neki gradovi i mjesta na teritoriji današnje Vojvodine bili su u posjedu srpskih despota [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]] i [[Đurđe Branković|Đurđa Brankovića.]] Poslije turskog osvajanja Srbije (1459. godine), srpski despoti su nastavili da vladaju na teritoriji Vojvodine kao vazali ugarskih kraljeva. Rezidencija srpskih despota nalazila se u gradu Kupiniku (danas [[Kupinovo]]) u Srijemu, a zanimljivo bi bilo i spomenuti imena ovih despota: [[Vuk Grgurović]] (1471-1485), [[Đorđe Branković]] (1486-1496), [[Jovan Branković]] (1496-1502), [[Ivaniš Berislav]] (1504-1514) i [[Stevan Berislav]] (1520-1535). Posljednji titularni despoti Srbije, [[Radič Božić]] (1527-1528) i [[Pavle Bakić]] (1537), nisu vladali na teritoriji Vojvodine, nego su imali posjede na teritoriji današnje [[Rumunija|Rumunije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Činjenica da su despoti Srbije vladali na teritoriji Vojvodine, kao i prisustvo brojnog srpskog stanovništva na ovom području, razlog su što se u mnogim historijskim izvorima i mapama nastalim između petnaestog i osamnaestog vijeka teritorija današnje Vojvodine spominje pod imenom Rascija ([[Raška]], Srbija) i Mala Raška (Mala Srbija).<ref>{{Cite book|title=Mala Raška u Banatu|last=Tuturov|first=Milan|publisher=|year=1991|isbn=|location=Zrenjanin|pages=}}</ref> === Car Jovan Nenad i Radoslav Čelnik === [[Datoteka:Tsar Jovan Nenad monument.jpg|mini|desno]] Ubrzo poslije [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] (1526. godine) i vojnog poraza koji je Ugarskoj nanijelo Osmansko Carstvo, na historijsku scenu izlazi samozvani srpski car, Jovan Nenad. Uz pomoć vojske prvobitno sastavljene od srpskih plaćenika, [[Jovan Nenad]] uspostavlja svoju vlast u Bačkoj, sjevernom Banatu i dijelu Srijema, i stvara jednu prolaznu neovisnu državu, čiji je glavni grad bila [[Subotica]]. Na vrhuncu moći Jovan Nenad se u Subotici krunisao za srpskoga cara. Ova srpska država bila je kratkog vijeka. Ugarski plemići su se udružili protiv Jovana Nenada i porazili njegovu vojsku u ljeto 1527. godine, a car Jovan Nenad je ubijen. Tokom vremena car Jovan Nenad je postao legendarna figura za vojvođanske Srbe. Mnogi historičari ga smatraju začetnikom današnje Vojvodine, a u Subotici mu je podignut spomenik sa natpisom: "Tvoja je misao pobijedila" (ovo se tumači kao misao srpske samostalnosti u današnjoj Vojvodini u odnosu na Ugarsku/Mađarsku). Poslije propasti careve države, Bačka i dijelovi Banata kojima je upravljao dolaze za kratko vrijeme ponovo pod ugarsku upravu, da bi ubrzo došli pod direktnu otomansku upravu. Poslije ubistva cara Jovana Nenada, dotadašnji vrhovni komandant njegove armije, [[Radoslav Čelnik]], premjestio se sa dijelom bivše careve vojske iz Bačke u Srijem, kojim je tada upravljalo Osmansko Carstvo. Čelnik je za sebe uzeo titulu srijemskog vojvode i vladao Srijemom od 1527. do 1530. kao otomanski vazal, a rezidencija mu se nalazila u gradu Slankamenu. Pošto je Čelnik raskinuo svoj savez sa Turcima i premjestio se na habsburšku teritoriju, Srijem dolazi pod direktnu otomansku upravu poslije 1530. === Osmanska uprava === [[Datoteka:Sokullupasa.jpg|mini|250px|[[Mehmed paša Sokolović]], osvajač Banata]] [[Datoteka:Ottoman vojvodina ethnicity religion.png|mini|250px|Muslimani u Vojvodini tokom otomanske uprave (16-17. vijek)]] Poslije Mohačke bitke (1526. godine) i pada Banata (1552. godine), cjelokupni teritorij današnje Vojvodine, koji je do tada bio pod ugarskom upravom, potpada pod osmansku vlast. Srijem je pod direktnom otomanskom upravom od 1526. (uključujući i period vazalnog Srijemskog vojvodstva od 1527. do 1530. godine), dok se Bačka nalazi pod direktnom otomanskom upravom od 1541-1545. godine, a Banat od 1552-1556. Banat je u ime Osmanske imperije osvojio [[Mehmed paša Sokolović]], a u njegovoj vojsci bilo je tada 8.000 [[Janjičari|janjičara]] i 100.000 [[Akindžije|akindžija]], među kojima i 20.000 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i Srba. Uoči pohoda Mehmed paša Sokolović je izdao proglas Srbima u Banatu, napisan ćirilicom na srpskom jeziku, kojim je Srbima obećao povlastice, znatna oslobođenja od nameta i poreza i punu zaštitu imovine i života. Tokom osmanskog osvajanja i uspostave osmanske vlasti, mađarsko i katoličko slavensko, tj. hrvatsko stanovništvo se uglavnom iselilo sa ovih prostora. Tokom otomanske vladavine veliki dio stanovništva Vojvodine činili su Srbi, koji su pretežno živjeli u selima, dok je gradove nastanjivalo etnički i vjerski mješovito stanovništvo koje je uključivalo pravoslavce (Srbi, Grci, Cincari, Rumuni), muslimane (Bošnjaci, Turci i Arapi), Rome, Jevreje, itd. Sjeverne dijelove regiona (okolicu Subotice) nastanjivali su hrvatski [[Bunjevci]], koji su se poslije Mohačke bitke u nekoliko faza nastanjivali na ovom području. Neki islamizirani Slaveni bili su tokom otomanske uprave i na visokim administrativnim položajima, kao naprimjer beg Malković, koji je bio prvi osmanski upravitelj Bečkereka, ili Hasan paša Predojević, koji je bio upravitelj Segedinskog sandžaka 1592. Poslije obnove Pećke patrijaršije 1557. godine, koje je izdejstvovao Mehmed paša Sokolović, pravoslavni Srbi sa područja Vojvodine došli su pod njenu jurisdikciju, a poglavar patrijaršije imao je tada titulu "patrijarha Srba, Bugara, pomorskih i sjevernih strana". Sjedišta pravoslavnih episkopija organizovanih na području današnje Vojvodine nalazila su se tada u Krušedolu (Srijem), zatim Segedinu (Bačka), kao i tri sjedišta episkopija na području Banata, u Vršcu, Bečkereku i Temišvaru. Neki gradovi Vojvodine imali su u osmanskom periodu većinsko pravoslavno stanovništvo, neki većinsko muslimansko, a neki stanovništvo mješovitoga sastava. Po podacima iz 1545. godine, najveći grad u Osmanskoj imperiji sa većinskim pravoslavnim stanovništvom bili su [[Sremski Karlovci]], koji su tada imali 547 kršćanskih domova. Važno muslimansko naselje bila je Sremska Mitrovica, u kojoj je po podacima iz 1572. bilo 598 muslimanskih i 18 kršćanskih domova. U to vrijeme u Mitrovici se nalazilo 17 džamija i nijedna kršćanska crkva. Bečkerek (današnji [[Zrenjanin]]) bio je tada jedno od najznačajnijih naselja u Banatu, a zbog zasluga koje su mu lokalni bečkerečki Srbi učinili prilikom osvajanja Banata, Mehmed paša Sokolović pretvorio je ovaj grad u svoju zadužbinu (Vakuf), a njegove stanovnike oslobodio od svih vojnih nameta. U gradu [[Sombor]]u bilo je u otomansko doba 14 muslimanskih bogomolja, od kojih su pet bile džamije, a ostale mahalski mesdžidi. U svim naseljima mogle su se vidjeti džamije, a u značajnijim gradovima su se nalazile zgrade sjedišta vlasti, kupatila, turske škole i druge javne zgrade, dok su se u glavnoj ulici (čaršiji) nalazile glavne trgovačke i zanatske radnje. [[Datoteka:Elayet of temesvar.png|mini|250px|lijevo|Otomanske pokrajine na području Vojvodine, sredinom 17. vijeka]] Osmansko Carstvo bilo je podijeljeno na provincije (pašaluke), koje su se dijelile u manje upravne jedinice - sandžake. Na teritoriji Banata postojala je turska provincija pod imenom Temišvarski pašaluk, dok su se na teritoriji Srijema i Bačke nalazili Srijemski sandžak i Segedinski sandžak. Oba sandžaka su u početku bila u sistemu Budimskoga pašaluka, da bi Segedinski sandžak kasnije bio uključen u Jegarski pašaluk. U drugoj polovici 16. vijeka istočni dio Banata je za kratko vrijeme bio pod upravom vazalne otomanske kneževine Transilvanije, koja je na ovom području organizovala administrativnu pokrajinu poznatu kao Lugoški i karansebeški Banat. Srbi u Banatu su podigli veliki ustanak protiv turske vlasti 1594. godine, a carevina im se osvetila spaljivanjem moštiju [[Sveti Sava|Svetog Save]] – najveće srpske relikvije, koju su poštovali čak i muslimani slavenskog porijekla, tj. Bošnjaci. Ovo je bio jedan od najvećih ustanaka u srpskoj historiji, a svakako najveći prije Prvog srpskog ustanka koji je predvodio [[Karađorđe]]. Poslije austrijskoga osvajanja Vojvodine, gotovo cjelokupno muslimansko stanovništvo se iselilo sa ovih prostora, a neki od njih su se poslije toga naselili u Bosni i Hercegovinu, uglavnom u njenim sjevernim dijelovima i dolini rijeke Bosne, gdje su bili poznati kao "[[Unđurovci]]" (izbjeglice iz Ugarske). Njihova znatnija naselja imala su urije (općinske utrine), kao u Vojvodini. Austrijanci su na području Vojvodine uništili i gotovo sve tragove islamske kulture, a prva džamija u Vojvodini nakon austrijskoga osvajanja sagrađena je tek 2008. u Subotici, poslije gotovo tri vijeka. === Habsburška uprava === [[Datoteka:Serbia1849 sr latin.png|mini|250px|Austrijska pokrajina Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat od 1849. do 1860. godine]] Poslije [[Karlovački mir|Karlovačkog]] (1699) i [[Požarevački|Požarevačkog]] mira (1718) teritorija Vojvodine dolazi pod austrijsku vlast. Južni dijelovi današnje Vojvodine uključeni su u vojnu granicu, dok je Banat bio posebna austrijska pokrajina između 1718. i 1778. Iz ovog perioda poznate su i dvije velike seobe Srba u [[Austrijska carevina|Austrijsku carevinu]] (1690. i 1739. godine), kojima je pojačana brojnost srpskog stanovništva na području Vojvodine. Srbi su tada priznati za jednu od nacija Habsburške monarhije (Natio Rasciana), i priznato im je pravo na jedno posebno vojvodstvo, odnosno teritorijalnu autonomiju. Ovo pravo je, međutim, ostvareno tek u revoluciji 1848.-1849. Tokom [[Rakocijevski ustanak|Rakocijevog ustanka]] (između 1703. i 1711. godine), Vojvodina je bila poprište krvavog rata između mađarskih ustanika i Srba, koji su se borili na strani Austrijskog carstva. Tokom austrijske vladavine na teritoriju Vojvodine naselili su se, pored Srba, i mnogi kolonisti, najviše Nijemci i Mađari, ali također i Slovaci, Hrvati, Rusini, Rumuni i drugi. Zbog ove kolonizacije Srbi su izgubili apsolutnu etničku većinu, a Vojvodina je postala jedno od etnički najmješovitijih regiona Evrope. Međutim, bilo je i iseljavanja iz Vojvodine: poslije ukidanja Potisko-Pomoriške vojne granice, Srbi iz bačkog Potisja odselili su se u [[Rusija|Rusiju]] (1752. godine), a na to područje doseljavaju se Mađari. Naročito mnogo Mađara doselilo se poslije 1867. godine, kada je Ugarska dobila autonomiju u okviru Habsburškog Carstva. Srbi su međutim i dalje ostali pojedinačno najbrojnija etnička grupa u Vojvodini, sve do druge polovine dvadesetog vijeka, kada su ponovno postali apsolutna većina. Između šesnaestog i devetnaestog vijeka posebno značajni kulturni centri vojvođanskih Srba bili su: Sremski Karlovci, Novi Sad i fruškogorski manastiri. U prvoj polovini devetnaestog vijeka Novi Sad je bio najveći srpski grad (oko 1820. godine, Novi Sad je imao 20,000 stanovnika, od kojih su dvije trećine bili Srbi, a današnji najveći srpski grad, Beograd, nije dostigao ni približan broj stanovnika prije 1853. godine). Želeći da ostvare svoja narodna prava, Srbi su proglasili "Srpsku Vojvodinu" na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima, 1848. Srpska Vojvodina sastojala se od Srijema, Bačke, Banata i [[Baranja|Baranje]]. Za vojvodu izabran je [[Stevan Šupljikac]], Karlovačka mitropolija je uzdignuta na rang patrijaršije, a tadašnji mitropolit, [[Josif Rajačić]], proglašen je za srpskog patrijarha. Izabran je narodni odbor kao privremena vlada Vojvodine. Mađarska vlada je cijeli taj pokret proglasila buntovničkim i odlučila se da ga slomi vojnički. Srbi su pružili otpor, a u pomoć vojvođanskim Srbima došli su dobrovoljci iz [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]], na čelu sa vojvodom [[Stevan Knićanin|Stevanom Knićaninom]]. Nepopustljivost mađarske vlade iskoristilo je srpsko vodstvo, na čelu sa patrijarhom Rajačićem. Kad je austrijski car proglasio Mađare za buntovnike, srpske trupe iz Vojvodine uključile su se u carsku vojsku i učestvovale su u gušenju revolucije u Ugarskoj. Poslije poraza [[Mađarska revolucija|Mađarske revolucije]], odlukom austrijskog cara u novembru 1849. godine, formirana je jedna posebna austrijska pokrajina nazvana "Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat", koja se sastojala od Banata, Bačke i Srijema. Pokrajinom je upravljao austrijski guverner, čije se sjedište nalazilo u [[Temišvar]]u, a titula vojvode je pripadala austrijskom caru. Službeni jezici Vojvodine bili su njemački i ilirski (tj. srpski). Ova pokrajina ukinuta je 1860. godine, a veći dio njene teritorije (Banat i Bačka) je priključen habsburškoj Ugarskoj, sa izuzetkom Srijema koji je priključen Kraljevini Slavoniji. Srbi i Rumuni sa teritorije vojvodstva protivili su se tada ukidanju pokrajine, dok su Nijemci i Mađari podržali njeno ukidanje. Međutim, stvarna mađarska vlast u Vojvodini počinje tek od 1867. godine, kada Ugarska dobija autonomiju u okviru Habsburškog carstva. Politički predstavnici srpskog naroda nisu se slagali sa novim položajem Srba i Vojvodine, i nastavili su političku borbu za kulturnu i teritorijalnu autonomiju. Najznačajniji politički vođa vojvođanskih Srba bio je [[Svetozar Miletić]], koji je zbog svoje borbe za prava srpskog i drugih nemađarskih naroda tadašnje Ugarske uhapšen i poslan na robiju. === Južnoslavenske države === Poslije propasti Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine, Velika narodna skupština naroda Vojvodine proglašava priključenje Vojvodine [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]]. Od tada je Vojvodina dio [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]], kasnije nazvanog Kraljevina Jugoslavija.<ref>{{Cite book|title=Prisajedinjenje Vojvodine Srbiji|last=Njegovan|first=Drago|publisher=|year=2004|isbn=|location=Novi Sad|pages=}}</ref><ref>{{Cite book|title=Istorija Srba u Vojvodini|last=Ivić|first=Aleksa|publisher=|year=1929|isbn=|location=Novi Sad|pages=}}</ref> [[Datoteka:Vojvodina map02.png|mini|250px|Granice Vojvodine iz 1945. godine]]Između 1929. i 1941. postojala je [[Dunavska banovina]], kao jedna od banovina Kraljevine Jugoslavije. Glavni grad Dunavske banovine bio je Novi Sad, a pokrajina se sastojala od Srijema, Banata, Bačke, Baranje, [[Šumadija|Šumadije]] i Braničeva. Etnički sastav pokrajine bio je sljedeći: Srbi i Hrvati (56,9%), Mađari (18,2%), Nijemci (16,3%) i drugi.<ref>{{Cite book|title=Srpska Vojvodina i njene manjine|last=Kostić|first=Lazo M.|publisher=Novi Sad|year=1999|isbn=|location=|pages=}}</ref> Regija je okupirana od strane "[[Sile Osovine|Sila Osovine]]" 1941 godine. Bačka i Baranja priključene su Hortijevoj Mađarskoj, dok je Srijem priključen [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Krnja Dunavska banovina (uključujući Banat i Šumadiju) postojala je kao dio [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] između 1941. i 1944. godine, a upravni centar banovine bilo je [[Smederevo]]. Međutim, Banat je predstavljao posebnu autonomnu oblast kojom je upravljala njemačka nacionalna manjina. Okupatori su počinili brojne zločine na teritoriji Vojvodine. Vojvodina je oslobođena 1944. godine, a regija je politički obnovljena kao autonomna pokrajina u sastavu SR Srbije 1945. Umjesto ranijeg imena (Dunavska banovina), pokrajini je vraćeno historijsko ime – Vojvodina. Glavni grad pokrajine ostao je Novi Sad, a pokrajina je dobila današnje granice, koje uključuju Srijem, Banat, Bačku i mali dio Mačve, na desnoj obali rijeke Save. U početku Autonomna Pokrajina Vojvodina je imala samo ograničeni stepen autonomije, ali je ustavom iz 1974. AP Vojvodini dan status federalne jedinice u okviru [[SFRJ|SFR Jugoslavije]], sa gotovo jednakim pravima koja je imala i [[Socijalistička Republika Srbija]]. Dolaskom na vlast [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] Vojvodina gubi status federalne jedinice (1990. godine) i ponovo postaje samo Autonomna Pokrajina u okviru Srbije, sa ograničenim stepenom autonomije. Poslije pada Miloševića 2001. i demokratskih promjena u Srbiji, AP Vojvodini je vraćen jedan manji dio autonomnih nadležnosti zakonom iz 2002. godine, a od početka decembra 2009. i jedan dio prijašnjih prava i nadležnosti koje je pokrajina imala još od 1974.<ref>{{Cite book|title=Vojvodina - petnaest milenijuma kulturne istorije|last=Petrović|first=Radmilo|publisher=|year=2003|isbn=|location=Beograd|pages=}}</ref><ref>{{Cite book|title=Iz prošlosti Kikinde|last=Pejin|first=Jovan M.|publisher=|year=2000|isbn=|location=Kikinda|pages=}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Igor Mirović Crop.jpg|mini|211x211piksel|[[Igor Mirović]], aktuelni predsjednik Vlade Vojvodine]] Najviši pravni akt Autonomne Pokrajine Vojvodine je ''Statut pokrajine'', iznad kojeg je samo ''Ustav Republike Srbije''. Najviše zakonodavno tijelo je Skupština, u koju se slobodnim izborima bira 120 poslanika sa teritorije AP Vojvodine, i u kojoj su ravnopravni svi službeni jezici. Najviše tijelo izvršne vlasti je ''Vlada vojvodine'', na čijem je čelu Predsjednik vlade AP Vojvodine koju čine sekretari. AP Vojvodina je članica ''Vijeća evropskih regija'' pri parlamentu [[EU]], kao prva, i zasada jedina, regija koja je postala članica, a da matična država nije u tom trenutku bila član [[EU]] ili [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]]. Također, suosnivač je i regionalnog vijeća euroregije DKMT (Dunav-Kereš-Moriš-Tisa), koji okuplja, osim same Vojvodine, i nekoliko regija iz [[Mađarska|Mađarske]] i [[Rumunija|Rumunije]], i čiji je zadatak međusobna saradnja u regionalnom privrednom, kulturnom i ekološkom razvoju. === Pokrajinska vlada === Pokrajinska vlada je izvršni organ Vojvodine. Sastoji se od 14 članova. 12 sekretara, od kojih dva izvršava dužnost potpredsjednika vlade, potpredsjednik vlade i predsjednik vlade. Rad pokrajinske vlade se Pravilnikom o radu Pokrajinske vlade usmjerava od strane Skupštine AP Vojvodine. Vlada predlaže zakone Pokrajinskoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon pokrajinskih izbora 2016. godine, izabrani su novi članovi vojvođanske vlade, a za predsjednika vlade je izabran [[Igor Mirović]] ([[Srpska napredna stranka|SNS]]). === Skupština === [[Datoteka:Banovina Palace, Novi Sad, Vojvodina, Serbia - 20050516.jpg|mini|308x308piksel|Banski dvor, sjedište Vlade i Skupštine Vojvodine]] Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine je najviši organ zakonodavne vlasti AP Vojvodine, u skladu sa zakonom i statutom. Njezino sjedište se nalazi u Novom Sadu, u ulici Vladike Platona u zgradi Banskog dvora. Skupština se sastoji od 120 poslanika, koji se biraju neposrednim izborima biraju svake četiri godine, po proporcionalnom izbornom sistemu. Na čelu skupštine se nalazi predsjednik, na čiji prijedlog se tokom konstatirajuće sjednice biraju potpredsjednici. Pored toga, Skupština ima i generalnog sekretara, koji pomaže predsjedniku i potpredsjedniku u pripremi i vođenju sjednica i rukovodi Službom skupštine. Skupština Vojvodine donosi najviši pravni akt pokrajine, Statut, kojim se (na osnovu Ustava Republike Srbije i Zakona o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine) utvrđuju nadležnosti, organizacija, i rad pokrajinskih organa, kao i druga pitanja od važnosti za Vojvodinu. U radu Skupštine su, pored srpskog jezika i ćiriličkog pisma, u ravnopravnoj službenoj upotrebi i ostali službeni jezici i pisma Vojvodine, koja su: [[Hrvatski]], [[Mađarski]], [[Rusinski]], [[Slovački]] i [[Rumunski]]. == Privreda == Vojvodina je uz [[SR Slovenija|SR Sloveniju]] i [[SR Hrvatska|SR Hrvatsku]] bila jedna od najrazvijenijih dijelova Jugoslavije, uz nadprosječnu zaposlenost i prosječnu platu. Bogatstvo Vojvodine je zasnovano na velikoj količini obradivog zemljišta, koje zahvata oko 84% njene površine. Pored toga, pokrajina je imala i jako razvijenu industriju, čije su najjače grane bile proizvodnja prehrambenih proizvoda, prerada metala, te automobilska i hemijska industrija. Međutim, nakon raspada SFRJ, uslijed gubitka velikog dijela tržišta i godina međunarodne izolacije, privreda Vojvodine je ušla u duboku krizu, čije su posljedice dovele do gubitka velikog broja preduzeća i radnih mjesta. [[Datoteka:NISbuildingNS.jpg|mini|271x271piksel|Sjedište Naftne industrije Srbije (NIS) u Novom Sadu]] Privrednu dominaciju je Vojvodina zadržala do danas. Tako Vojvodina danas ima najmanju stopu nezaposlenosti u Srbiji (12,2% u odnosu na 13,5%), najveću prosječnu platu poslije Beograda (46.215 dinara) i drugi najveći broj zaposlenih (524.591). Prema broju zaposlenih u 2017. godini, najveće privredne grane su prerađivačka industrija, javni sektor, građevinarstvo i poljoprivreda.<ref>{{Cite web|url=http://publikacije.stat.gov.rs/G2018/Pdf/G20182051.pdf|title=Statistički godišnjak Republike Srbije 2018|last=|first=|date=2018|website=stat.gov.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|access-date=8. 6. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dnevnik.rs/ekonomija/novcanik/u-vojvodini-najmana-stopa-nezaposlenosti-23-10-2018|title=У Војводини најмања стопа незапослености|last=Malešević|first=|date=23. 10. 2018|website=|publisher=Dnevnik|access-date=8. 6. 2019}}</ref> Neke od značajnih kompanija u Vojvodini su: * [[Naftna industrija Srbije]] * [[Sintelon]] * [[Srbijagas]] * HIP Petrohemija (osnovana 1977) * [[Apatinska pivara]] (osnovana 1756) * [[ATP Vojvodina]] (osnovana 1945) * [[Dnevnik (novine)|Dnevnik holding]] * [[Novosadski sajam]] * [[Konditorska industrija Pionir]] (osnovana 1917) * [[Fabrika šećera Zrenjanin]] (osnovana 1911) * [[Fabrika šećera Senta]] (osnovana 1961) * MK Group * [[Fabrika šećera Bačka]] (osnovana 1913) * Radun inženjering Bačka Palanka (osnovana 1992) * Nektar Bačka Palanka (osnovana 1998) * Dunavprevoz Bačka Palanka (osnovana 1951) * AD Bačka — Bačka Palanka (osnovana 1968) * Hellenic Sugar * [[Fabrika šećera Crvenka]] (osnovana 1911) * [[Fabrika šećera Šajkaška]] (osnovana 1976) * PIK BEČEJ Poljoprivreda AD * Hemofarm [[Stada|STADA]] Vršac (osnovana 1960) * [[SwissLion - Takovo|SwissLion — Takovo]] Vršac == Infrastruktura == Kroz Vojvodinu prolaze važne saobraćajnice, prije svega autoput [[Autoput A1 (Srbija)|A1]] koji ide od [[Srednja Evropa|srednje Evrope]] i [[Horgoš]]a na granici prema Mađarskoj, pa preko Novog Sada do Beograda, i dalje na jugoistok ka [[Niš]]u gdje se razdvaja u dva pravca: jedan pravac vodi na istok ka granici sa Bugarskom; drugi na jug, prema [[Skoplje|Skoplju]] i [[Solun]]u. Treći krak autoputa ([[Autoput A3 (Srbija)|A3]]) se u Sremu odvaja na zapad, prema susjednoj Hrvatskoj i dalje ka zapadnoj Evropi. Oko autoputa je razvijena i mreža lokalnih puteva i željezničkih pravaca.<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/vesti/drustvo/najnovija-detaljna-mapa-srpskih-autoputeva-evo-koji-su-delovi-koridora-zavrseni-i/89fv3eh|title=NAJNOVIJA DETALJNA MAPA SRPSKIH AUTOPUTEVA Evo koji su delovi koridora ZAVRŠENI, i koliko nam još NEDOSTAJE|last=Gedošević|first=Lana|last2=Živanović Popović|first2=Natalija|date=4. 8. 2017|website=blic.rs|publisher=Blic|access-date=8. 6. 2019}}</ref> Na jugu Vojvodine počinje moravsko-vardarska dolina, najvažnija komunikacija između sjevera i juga Balkanskog poluostrva, koja se upravo kod Beograda ukršta sa dunavskim pravcem Istok—Zapad, čineći geostrateški čvor. To čini geografsko-strateški položaj ove pokrajine povoljnim i značajnim za Srbiju. == Stanovništvo == [[Datoteka: Vojvodina ethnic2002.png|mini|250px|Etnička mapa (2002)]] === Etničke grupe === Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, Autonomna Pokrajina Vojvodina ima 1.931.809 stanovnika, što čini 21,56 % od ukupnog broja stanovnika Republike Srbije. Srbi, kojih u Vojvodini ima 1.289.635 (ili 66,76%), većinsko su stanovništvo ove sjeverne srpske pokrajine. Po brojnosti zatim slijede: Mađari (251.136 ili 13,00%), Slovaci (50.321 ili 2,60%), Hrvati (47.033 ili 2,43%), [[Romi]] (42.391 ili 2,19%), Rumuni (25.410 ili 1,32%), Crnogorci (22.141 ili 1,15%), Bunjevci (16.469 ili 0,85%), Rusini (13.928 ili 0,72%), [[Jugosloveni]] (12.176 ili 0,63%), [[Makedonci]] (10.392 ili 0,54%), kao i ostale manje etničke skupine u koje spadaju [[Ukrajinci]] (0,22%), Muslimani (0,17%), Njemci (0,17%), [[Albanci]] (0,12%), [[Slovenci]] (0,09%), [[Bugari]] (0,08%) i drugi (ukupno ima više od 26 nacija i nacionalnih ili etničkih grupa).<ref>{{Cite web|url=http://www.nspm.rs/kuda-ide-srbija/etnicki-procesi-i-nacionalne-manjine-u-srbiji-po-popisu-2011.-godine.html?alphabet=l|title=Etnički procesi i nacionalne manjine u Srbiji po popisu 2011. godine|last=Raduški|first=Nada|date=8. 12. 2013|website=nspm.rs|publisher=|access-date=8. 6. 2019}}</ref> U većini opština i gradova Vojvodine većinsko stanovništvo su Srbi. Mađari čine većinu stanovništva u pet općina na sjeveru pokrajine ([[Kanjiža]], [[Senta]], [[Ada]], [[Bačka Topola]] i [[Mali Iđoš]]), Slovaci čine većinu stanovništva u općini [[Bački Petrovac]], dok su grad Subotica i općine [[Bečej]], [[Čoka]], [[Bač]] i [[Kovačica]] etnički mješovite. U gradu Subotici i u općinama Bečej i Čoka pojedinačno najbrojnija etnička grupa su Mađari, u općini Bač Srbi, a u općini Kovačica Slovaci (Najveći broj Vojvođanskih Slovaka živi upravo u ovoj općini).<sup>[2]</sup> Drugi brojniji narodi Vojvodine (Rusini, Rumuni, Crnogorci, Bunjevci, Hrvati, Česi) čine većinu stanovništva u pojedinim naseljima, dok Romi čine većinu stanovništva u pojedinim gradskim četvrtima i formalnim prigradskim naseljima. === Religija === Stanovnici Vojvodine razlikuju se i po religiji. Srbi, Crnogorci, Rumuni, Romi, Makedonci i Ukrajinci uglavnom su pravoslavni, Mađari, Hrvati i Bunjevci su katolici, Rusini su grkokatolici, dok Slovaka ima protestanata i katolika, a postoji i određeni broj muslimana i pripadnika drugih malih verskih zajednica. Značajan udio protestanata je i među Mađarima, a dijelom i među Srbima. Sastav stanovništva prema religiji je 2011. bio sljedeći: [[Pravoslavlje|Pravoslavni]] (70,25%), [[Kršćanstvo|Katolici]] (17,43%), [[Protestantizam|Protestanti]] (3,31%) i drugi. === Službeni jezici === U Vojvodini je službeno šest jezika uz upotrebu njihovih pisama: srpski (ćirilično pismo uz mogućnost upotrebe latiničnog), mađarski (latinica), slovački (latinica), hrvatski (latinica), rumunski (latinica) i rusinski (ćirilica). Izvršno Vijeće APV je osnivač i izdavač novina na službenim jezicima i to: dnevne novine ''Dnevnik'' na srpskom jeziku i ''Magyar Szó'' (''Mađarska reč'') na mađarskom jeziku, a nedeljnici su ''Hrvatska riječ'' (hrvatski), ''Hlas Ľudu'' (''Glas naroda'' — slovački), ''Libertatea'' (''Sloboda'' — rumunski) i ''Ruske slovo'' (''Rusinska riječ'' — rusinski). === Veći gradovi === {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi Vojvodine (prema popisu 2011) | ime_države_u_lokativu = Vojvodini | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Vojvodini | class = | int_ime = Okrug | int_link = Okruzi u Srbiji | grad_1 = Novi Sad | int_1 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_1 = 258.881 | img_1 = Novi Sad von Petrovaradin.jpg | grad_2 = Subotica| int_2 = Sjevernobački upravni okrug|Severnobački | stan_2 = 97.910 | img_2 = Centar I, Subotica, Serbia - panoramio (1).jpg | grad_3 = Zrenjanin| int_3 = Sjevernobanatski upravni okrug|Severnobanatski| stan_3 = 76.511 | img_3 = ZrenjaninBegej.JPG | grad_4 = Pančevo | int_4 = Južnobanatski upravni okrug|Južnobanatski| stan_4 = 76.203 | img_4 = Pancevo Tamis003.JPG | grad_5 = Sombor | int_5 = Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački| stan_5 = 47.623 | | grad_6 = Kikinda | int_6 = Sjevernobanatski upravni okrug|Severnobanatski | stan_6 = 38.065 | | grad_7 = Sremska Mitrovica | int_7 = Sremski upravni okrug|Sremski | stan_7 = 37.751 | | grad_8 = Vršac| int_8 = Srednjobanatski upravni okrug|Srednobanatski| stan_8 = 36.040 | | grad_9 = Ruma | int_9 = Sremski upravni okrug|Sremski | stan_9 = 30.076 | | grad_10 = Bačka Palanka| int_10 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_10 = 28.239 | | grad_11 = Inđija| int_11 = Sremski upravni okrug|Sremski | stan_11 = 26.025 | | grad_12 = Vrbas | int_12 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_12 = 24.112 | | grad_13 = Bečej | int_13 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_13 = 23.895 | | grad_14 = Temerin | int_14 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_14 = 19.661 | | grad_15 = Senta | int_15 = Sjevernobanatski upravni okrug|Severnobanatski | stan_15 = 18.704 | | grad_16 = Futog | int_16 = Južnobački upravni okrug|Južnobački | stan_16 = 18.641 | | grad_17 = Stara Pazova | int_17 = Sremski upravni okrug|Sremski | stan_17 = 18.602 | | grad_18 = Kula | int_18 = Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački| stan_18 = 17.866 | | grad_19 = Apatin | int_19 = Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački | stan_19 = 17.411 | | grad_20 = Nova Pazova| int_20 = Sremski upravni okrug|Sremski | stan_20 = 17.105 | }} == Također pogledajte == * [[Kisač]] * [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija]] * [[Kosovo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20060423045040/http://www.vojvodina.sr.gov.yu/ Službena stranica AP Vojvodine] * [https://web.archive.org/web/20050407081140/http://www.vojvodina.sr.gov.yu/Srpski/dokumenti/Osnovni_zakon_Vojvodine/Osnovni_zakon_SRL.htm Nacrt ''Osnovnog zakona APV''] * [https://web.archive.org/web/20041025010440/http://www.cor.eu.int/ Vijeće Evropskih Regija] * [http://commons.wikimedia.org/wiki/Atlas_of_Vojvodina Atlas Vojvodine (Wikimedia Commons)] * [https://web.archive.org/web/20080320033527/http://www.vojvodinacafe.com/forum/ Vojvodina Forum] {{Jugoslavenska hronologija}} {{Općine u Srbiji}} {{Okruzi u Srbiji}} [[Kategorija:Vojvodina| ]] [[Kategorija:Administrativna podjela Srbije]] [[Kategorija:Statistički regioni Srbije]] nb5zl3mz84islyoelosvlg0gftg2jlx 1992. 0 2869 3829525 3824384 2026-04-12T09:31:23Z AnToni 2325 /* Januar */ 3829525 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1992. ([[Rimski brojevi|MCMXCII]])''' je bila [[prestupna godina]] koja počinje u srijedu po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], 1992. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 992. godina 2. milenija, 92. godina 20. stoljeća i 3. godine decenije 1990-ih. Ujedinjeni narodi su 1992. proglasili Međunarodnom godinom svemira. [[Datoteka:RX J1856.5-3754.jpg|mini|220x220piksel|RX J1856.5-3754]] == Događaji == * Otkrivena [[RX J1856.5-3754]] našem Suncu najbliža [[neutronska zvijezda]]. === Januar=== * [[11. januar|11]]–[[12. januar]]: [[Albanci]] organizirali [[Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju albanaca u makedoniju|Referendum o teritorijalnoj i političkoj autonomiji]] u [[Makedonija|Makedoniji]].<ref>https://books.google.ba/books?id=2ycTQOISqWQC&pg=PA82&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true</ref> === Februar === * [[7. februar]] – Potpisivanjem [[Mastrihtski ugovor|Mastrihtskog ugovora]] formirana je [[Evropska unija]]. * [[29. februar]] – [[1. mart]]: [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]], na kojem je 63,6% biračkog tijela izašlo na glasanje, a 99,7% glasalo je za nezavisnost. === Mart === * [[22. mart]] – Počelo 27. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 9. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Rusija|ruskom]] gradu [[Novosibirsk]]u; === April === * [[1. april]] – U [[Bijeljina|Bijeljini]] izbili ratni sukobi; paravojne formacije su vršile teror nad nesrpskim stanovništvom. * [[3. april]] – Komunistički čelnik i predsjednik [[Albanija|Albanije]] [[Ramiz Aljija]] podnio ostavku. * [[3. april]] – "Srpske odbrambene snage" preuzmaju kontrolu nad [[Banja Luka|Banja Lukom]]. * [[3. april]] – Pred kasarnom "Mostarski bataljon" eksplodirao kamion cisterna napunjena eksplozivom, što označava početak rata u [[Mostar]]u, koji je više od mjesec dana bio izložen teroru rezervista [[JNA]] iz [[Crna Gora|Crne Gore]] * [[3. april]] – Predsjedništvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima. * [[3. april]] – Počinje mobilizacija TO-a u [[Livno|Livnu]] i [[Tuzla|Tuzli]]. * [[4. april]] – [[Arkan]]ova Srpska garda ovladala je [[Bijeljina|Bijeljinom]]. * [[4. april]] – [[JNA]] i SDS vrše opći napad vatrom iz minobacača, topova i [[VBR]]-a u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]]. * [[4. april]] – Održana vanredna sjednica opštine [[Tuzla]] na kojoj je donesena odluka da [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine|MUP]] i [[Teritorijalna odbrana|TO]] stupe u odbranu grada. * [[6. april]] – Proglašeno vanredno stanje u [[Visoko]]m, uspostavljanje Protivdiverzantskog voda [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] * [[6. april]] – Albanski aktivisti u Makedoniji u gradu [[Struga]] proglasili [[Republika Ilirida|Republiku Iliridu]].<ref>{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA399&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170103165511/https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&pg=PA399&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true |archive-date=3. 1. 2017 |url-status=dead}}</ref> * [[15. april]] – Osnovana [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]. === Maj === * [[17. maj]] - Osnovan [[Sarajevski ratni teatar]] * [[20. maj]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755]], o primanju [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. * [[30. maj]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 757]], o uvođenju sankcija za područje [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. * [[31. maj]] – [[Masakr u Vrhpolju]] kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] * [[31. maj]] – [[Dan bijelih traka]]: lokalne srpske vlasti u [[Prijedor]]u izdale su naredbu posredstvom lokalnog radija prema kojoj su svi [[Bošnjaci]] i [[bosanski Hrvati]] morali na ruke staviti bijele trake, a kuće obilježiti bijelim plahtama, što je rezultiralo progonima i [[Ubistvo|ubistvima]]. === Juni === * [[3. juni]] – [[Masakri u Seljanima|Masakr u selu Seljani]] kod [[Rogatica|Rogatice]], pobijeno 18 Bošnjaka, među kojima su bile žene i starije osobe. * [[8. juni]] – Vođena [[bitka za Žuč]], jedna od značajnijih bitaka za vrijeme [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] * [[25. juni]] – [[Masakr u Vozući]] kod [[Zavidovići|Zavidovića]] ubijen 21 bošnjački civil. === Juli === === August === * [[13. august]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 770]], o zahtjevu za poboljšanju humanitarne situacije u Sarajevu. * [[21. august]] – [[Masakr na Korićanskim stijenama]] * [[23. august]] – [[Masakr u Halačima|Masakr u ulici Halači]] na Baščaršiji u Sarajevu === Septembar === * [[28. septembar]] – [[Masakr u Boljakovom Potoku]] === Oktobar === * [[21. oktobar]] – Odlukom Predsjedništva BiH formiran [[Peti korpus Armije RBiH]] * [[31. oktobar]] – Osnovan [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine]]; === Novembar === * [[6. novembar]] – Član Predsjedništva Republike BiH [[Stjepan Kljuić]] podnio ostavku na ovu funkciju. * [[7. novembar]] – U [[Sarajevo|Sarajevu]] formirano Udruženje privrednika grada radi što boljeg organiziranja i angažiranja na pomoći Oružanim snagama [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. * [[24. novembar]] – Na jugu [[kina|Kine]] srušio se putnički avion "Boing 737". U najtežoj nesreći u historiji kineskog vazduhoplovstva život izgubila 141 osoba, svi putnici i članovi posade. * [[25. novembar]] – Parlament [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] glasao za podjelu Čehoslovačke na posebne države [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]] od [[1. januar]]a [[1993.]] === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Vlada]] [[Indija|Indije]] zabranila [[fundamentalizam|fundamentalističke]] pokrete poslije nereda u kojima je poginulo najmanje 400 [[Hinduizam|Hindusa]] i [[musliman]]a. Tokom nereda razorena je [[džamija]] u Ajođi. == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Jack Wilshere]], engleski nogometaš === Februar === * [[5. februar]] ** [[Neymar]], brazilski nogometaš ** [[Carina Vogt]], [[njemačka]] [[skijašica-skakačica]] * [[22. februar]] – [[Haris Seferović]], švicarski nogometaš i reprezentativac bh. porijekla * [[25. februar]] – [[Thomas Diethart]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]] * [[26. februar]] – [[Jagoda Kumrić]], hrvatska glumica === Mart === * [[30. mart]] – [[Anđelka Radišković]], bosanskohercegovačka [[odbojka]]šica === April === * [[10. april]] – [[Desislava Stojanova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka * [[14. april]] – [[Vivijana Papić]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[10. maj]] – [[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka * [[20. maj]] – [[Damir Džumhur]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er * [[21. maj]] – [[Irfan Čengić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar * [[22. maj]] – [[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[27. maj]] – [[Deedra Irwin]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka === Juni === * [[12. juni]] – [[Ala Hilenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] i [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka * [[15. juni]] – [[Mohamed Salah]], [[egipat]]ski nogometaš * [[28. juni]] – [[Joanne Reid]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka === Juli === * [[11. juli]] – [[Mohamed Elneny]], egipatski nogometaš * [[22. juli]] – [[Selena Gomez]], američka pjevačica i glumica === August === * [[5. august]] – [[Amer Bekić]], bosanskohercegovački [[nogomet]]aš === Septembar === * [[26. septembar]] – [[Asuka Hachisuka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Kōsuke Ozaki]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[16. oktobar]] – [[Desislava Božilova]], [[bugarska]] [[snuker]]ska sutkinja * [[24. oktobar]] – [[Katarina Madirazza]], hrvatska glumica * [[26. oktobar]] – [[Anja Eržen]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[27. oktobar]] – [[Stephan El Shaarawy]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš [[egipat]]skog porijekla === Novembar === * [[15. novembar]] – [[Žan Kranjec]], [[Slovenija|slovenski]] [[alpsko skijanje|alpski skijaš]] === Decembar === * [[24. decembar]] – [[Michel Babatunde]], nigerijski nogometaš * [[25. decembar]] – [[Ogenyi Onazi]], nigerijski nogometaš == Umrli == === Januar=== * [[27. januar]] – [[Gwen Ffrangcon-Davies]], britanska glumica * [[29. januar]] – [[Raisa Ahmatova]], sovjetska i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla === Februar === === Mart === * [[27. mart]] – [[James E. Webb]], američki političar === April === * [[5. april]] – [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]], prve žrtve [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] * [[6. april]] – [[Isaac Asimov]], američki pisac ruskog porijekla * [[11. april]] – [[Josip Vidmar]], kritičar, esejist, dramaturg, akademik, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i prvi predsjednik Prezidija NR Slovenije === Maj === * [[6. maj]] – [[Marlene Dietrich]], njemačko-američka glumica i pjevačica === Juni === * [[27. juni]] – [[Mihail Talj]], [[SSSR|sovjetsko]]-[[Latvija|latvijski]] [[šah]]ovski velemajstor * [[30. juni]] – [[Nevzet Nanić]], komandir voda za specijalna dejstva "Gazije"; brat komandira [[Izet Nanić|Izeta Nanića]] === Juli === * [[2. juli]] – [[Borislav Pekić]], jugoslavenski i srpski pisac === August === * [[9. august]] – [[Blaž Kraljević]], zapovjednik [[HOS]]-a u BiH, general Armije RBiH * [[22. august]] – [[Vesna Bugarski]], prva bosanskohercegovačka arhitektica === Septembar === === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Willy Brandt]], njemački političar i kancelar Savezne Republike Njemačke (1969–1974) * [[16. oktobar]] – [[Shirley Booth]], američka glumica * [[25. oktobar]] – [[Ivan Svitljični]], ukrajinski pjesnik, književni kritičar, prevodilac, borac za ljudska prava i sovjetski disident === Novembar === * [[27. novembar]] – [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar === Decembar === * [[17. decembar]] – [[Miodrag Žalica]], bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Georges Charpak]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Rudolph A. Marcus]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Edmond H. Fischer]], [[SAD]] / [[Švicarska]] ** [[Edwin G. Krebs]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Derek Walcott]], [[Sveta Lucija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Rigoberta Menchú Tum]], [[Gvatemala]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Gary S. Becker]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1992}} {{Normativna kontrola}} fgtgz1y3k9t1nl68fzmcqmzv16n5xu2 Bosanski pašaluk 0 2924 3829572 3797636 2026-04-12T11:36:11Z Panasko 146730 sitne korekcije using [[Project:AWB|AWB]] 3829572 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Bosanski pašaluk | izvorno_ime = Bosanski beglerbegluk | ime_genitiv = Bosanskog pašaluka i njegovih sandžaka 1609. | razdoblje = 1580–1867. | država_prije1 = Bosanski sandžak | država_prije_zastava1 = Flag of the Ottoman Empire.svg | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Bosanski vilajet | država_poslije_zastava1 = Flag of Independent Bosnia (1878).svg | država_poslije2 = Hercegovački ejalet | država_poslije_zastava2 = Western Herzegovina 1760 flag.svg | država_poslije3 = Novopazarski sandžak | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | država_poslije6 = | država_poslije_zastava6 = | zastava = | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Bosanski Ejalet (Bosnia Eyalet).png | glavni_grad = [[Banja Luka]] (1580–1639)<br/>[[Sarajevo]] (1639–1699)<br/>[[Travnik]] (1699–1832) | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Osmanski turski jezik]] | etničke_grupe           = | državno_uređenje   = [[Ejalet]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] | vrsta_vlasti = | godina_prve_vlasti = | vladar_prva_vlast = | godina_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = [[Akče]] | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} [[Datoteka:Hrvaška-Valvasor.jpg|mini|desno|260px|Stara Valvasorova karta iz 1689. s granicom Bosanskog pašaluka i Hrvatske]] '''Bosanski pašaluk''' bio je [[Osmansko Carstvo|osmanska pokrajina]] od 1580. do 1867. Kao najzapadnija pokrajina, obuhvatao je teritoriju današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], dijelove današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] te dio današnje [[Srbija|Srbije]]. Bio je poznat i kao ''Bosanski ejalet'', ''Bosanski beglerbegluk'' ili ''Bosanski vilajet''. Pašalukom je vladao [[begler-beg]], kasnije [[valija]], a poznat je bio kao bosanski paša.<ref name="hazimsaban">[[Hazim Šabanović]]: ''Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela'', "Svjetlost", 1982.</ref> == Osnivanje, širenje i stagnacija (1580–1683) == {{glavni|Osmanlijsko osvajanje Bosanske Kraljevine|Stogodišnji hrvatsko-turski rat}} Bosanski pašaluk osnovan je 1580. kao Bosanski [[ejalet]] od sedam sandžaka izdvajanjem [[Bosanski sandžak|Bosanskog]], [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog]], [[Kliški sandžak|Kliškog]], [[Pakrački sandžak|Pakračkog]] i [[Lički sandžak|Ličkog]] [[sandžak (upravna oblast)|sandžak]]a iz [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog]], te [[Zvornički sandžak|Zvorničkog]] i [[Požeški sandžak|Požeškog]] iz [[Budimski pašaluk|Budimskog]] [[pašaluk]]a. Između osvajanja [[Bihać]]a 1592. i 1620. osnovan je [[Bihaćki sandžak]] od dijelova Bosanskog sandžaka i novoosnovanih teritorija [[Banska Hrvatska|Banske Hrvatske]]. 1596. je Požeški sandžak pripojen [[Sigetvarski ejalet|Sigetvarskom ejaletu]], a 1600. teritorija Sigetvarskog ejaleta pripojena je Kaniškom i s tim i Požeški sandžak. Zbog nezadovoljstva vojske i posade u [[Požega (Hrvatska)|Požegi]] izbila je 1611. pobuna i time je Požeški sandžak opet vraćen u sastav Bosanskog ejaleta.<ref name="hazimsaban"/> == Propadanje (1683–1804) == {{glavni|Veliki turski rat|Karlovački mir|Požarevački mir|Beogradski mir|Svištovski mir}} [[Datoteka:Bosanski pašaluk 1600.png|mini|lijevo|Pašaluk oko 1600. godine]] 1683. je izbio Veliki turski rat koji je završio sa [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]] 1699. u kojem je Bosanski pašaluk izgubio svu Slavoniju (čitav [[Požeški sandžak|Požeški]] i [[Pakrački sandžak|Pakrački]] sandžak) i Liku (čitav [[Lički sandžak]]), te velike dijelove Dalmacije (veći dio [[Kliški sandžak|Kliškog]] i manji dio [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog]] sandžaka). Tako da se smanjio broj sandžaka od osam na pet, a ukidanjem [[Bihaćki sandžak|Bihaćkog sandžaka]] 1711. na četiri. Poslije [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] 1718. je Bosanski pašaluk izgubio znatne dijelove Zvorničkog i Bosanskog sandžaka. Otpao je pojas zemljišta širok 6 do 10&nbsp;km od ušća [[Drina|Drine]] u [[Sava|Savu]] i [[Una|Unom]] do [[Novi Grad|Novog Grada]], s tim i svu teritoriju zvorničkog sandžaka na desnoj strani Drine, ali je Bosanskom sandžaku tada priključen grad [[Užice]] sa okolinom iz [[Smederevski sandžak|smederevskog sandžaka]]. U hercegovačkom sandžaku su Bošnjaci izgubili [[Imotski]] s kotarom i grad [[Čačvina|Čačvinu]], a dobili su [[Gabela|Gabelu]]. [[Dubrovačka republika]], sada susjed [[Mletačka republika|Mletačkoj republici]], dobrovoljno ustupila Osmanskom Carstvu i s tim Bosanskom pašaluku [[Neum]] na sjeveru i [[Sutorina|Sutorinu]] na jugu ne želeći granicu sa najvećem protivnikom. Tako je Bosanski pašaluk zadržao dva izlaza na [[Jadransko more]]. [[Beogradski mir|Beogradskim mirom]] 1739. je Osmansko Carstvo dobilo sve što je bilo izgubilo mirom 1718. osim grada [[Donji Furjan|Furjana]], dok se stanje u Hercegovini nije promijenilo. Jedino teritorija na desnoj strani Drine nije priključena zvorničkom već smederevskom sandžaku, ali je [[Svištovski mir|Svištovskom mirom]] 1791. ponovo priključena zvorničkom sandžaku i s tim Bosanskom pašaluku, a Užice je vraćeno smederevskom sandžaku. 1756. ili 1757. Hercegovačkom sandžaku su priključeni [[Kadiluk|kadiluci]] Podgorica i Crna Gora, koja su [[Ferman|carskim fermanom]] izdvojeni iz [[Skadarski sandžak|Skadarskog sandžaka]]. Poslije [[Svištovski mir|Svištovskog mira]] 1791. je teritorija Bosanskog pašaluka opet smanjena zbog gubitka gradova Cetin, Lapac, Srb i pojas zemljišta ispod Plješivice i Plitvičkih jezera. Negdje poslije 1790. iz Bosanskog sandžaka izdvojena je Novopazarska oblast i pretvorena u zaseban [[Novopazarski sandžak]].<ref name="hazimsaban" /> == Reforme i okupacija (1804–1908) == {{glavni|Prvi srpski ustanak|Pokret za autonomiju Bosne|Hercegovački ustanak|Austro-ugarska okupacija Bosne}} [[Datoteka:Map of the Kingdom of Croatia (1848).png|mini|lijevo|Bosanski i Hercegovački pašaluk 1848. godine]] Za vrijeme Prvog srpskog ustanka (1804–1813) Bosanski pašaluk izgubio je nekoliko nahija Novopazarskog i Zvorničkog sandžaka, i to sav kadiluk Brvenik, dio kadiluka Starog vlaha, i podrinske nahije Jadar i Ptičar, Krupanj i Rađevinu, dakle, sve na desnoj strani Drine. Ti su predjeli ostali u sastavu Karađorđeve Srbije do privremenog sloma srpskog ustanka 1813. godine, ali su 1833. definitivno priključeni knez-Miloševoj Srbiji. Godine 1817. ukinut je [[Novopazarski sandžak]], 1826. [[Kliški sandžak]], a 1832. i [[Zvornički sandžak]]. Njihova teritorija je priključena Bosanskom sandžaku, pa je tako pašaluk bio sveden na dva sandžaka bosanski i hercegovački. Kako su opet u ovo doba bosanske [[Valija|valije]] uz bosanski pašaluk redovno dobivali i Hercegovački sandžak kao [[arpaluk]], to je već tada [[de facto]] postojala samo jedna jedinstvena jedinica. Zbog otpora protiv općih reforama u Osmanskom Carstvu su one u Bosni tek provedene poslije ugušenja pokreta za autonomiju Bosne (1831–1832). Da bi što više razbili snage [[Husein-kapetan Gradaščević|Gradaščevićog]] otpora protiv sultana i istim mahom zadovoljili svoga privrženika [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-pašu Rizvanbegovića]], Osmanlijska vlast je hercegovački sandžak 1833. izdvojila iz Bosanskog pašaluka i pretvorila u poseban ejalet i kao namjesnika [[Hercegovački pašaluk|Hercegovačkog pašaluka]] postavila Ali-pašu. 1835. su ukinute kapetanije i njihovi vojni redovi, a provedena je i nova administrativna podjela Bosne i Hercegovine na [[muselimluk]]e koji su odgovarali srezovima i teritorijalno se podudarali sa [[Kadiluk|kadilucima]]. Na njihovo čelo došli su [[muselim]]i, koje je postavljao i otpuštao valija po svojoj nadležnosti, a njihova vlast je bila ograničena na civilnu. To stanje je trajalo sve do doba [[Omer-paša Latas|Omera-paše Latasa]] (1850–1852), kada je poslije skršena posljednjih snaga bosanskih feudalaca (1851) Omer-paša izvršio temeljitu reorganizaciju političke uprave u Bosni i Hercegovini. On je izmijenio sve administrativne nazive iz klasičnog doba osmanlijskog feudalizma i zamijenio ih novim terminima. Bosanski i Hercegovački pašaluk bili su podijeljeni na [[kajmakamluk]]e. Bosanski ejalet se dijelio na šest kajmakamluka: [[sarajevski kajmakamluk|sarajevski]], [[travnički kajmakamluk|travnički]], [[banjalučki kajmakamluk|banjalučki]], [[bihaćki kajmakamluk|bihaćki]], [[zvornički kajmakamluk|zvornički]] i [[novopazarski kajmakamluk|novopazarski]], a Hercegovački ejalet na tri: [[mostarski kajmakamluk|mostarski]], [[trebinjski kajmakamluk|trebinjski]] i [[pljevaljski kajmakamluk|pljevaljski]]. Kajmakamluci su nazvani po imenima svojih sjedišta, a jedino su kajmakamluci zvornički i novopazarski dobili nazive po imenima starih istoimenih sandžaka, a ne po glavnim gradovima [[Sjenica]] (novopazarski) i [[Tuzla|Donja Tuzla]] (zvornički). Julom 1865. je donesena uredba [[Veliki vezir (titula)|velikog vezira]] [[Fuad-paša|Fuad-paše]] (1861–1866) o uređenju Bosanskog vilajeta, a provodio ih je [[Topal Šerif Osman-paša]] (1861–1869). Na čelu novog vilajeta se nalazio valija ili valipaša kojega je imenovala [[Visoka porta]], ali on više nije mogao samovoljno upravljati pašalukom. Prava i dužnosti valije bila su taksativno utvrđena vilajetskom uredbom. Otada je postajalo Vilajetsko vijeće, čije zastupnike je biralo građanstvo, ali je izborno pravo bilo ograničeno vrlo visokim cenzusom, tako da je čitava provincija mogla da izabere svega 28 poslanika koje su se sastajale jedanput godišnje. Pored šerijatskih sudova su i uvedeni građanski sudovi. Kajmakamluci u Bosanskom pašaluku su pretvoreni u istoimene [[Sandžak (Osmansko Carstvo)|sandžake]], a u Hercegovačkom su mostarski i trebinjski pretvoreni u jedan jedini Hercegovački sandžak, dok je pljevaljski kajmakamluk priključen [[Novopazarski sandžak|Novopazarskom sandžaku]]. Tako je Bosanski pašaluk teritorijalno-administrativno donekle restauriran. Na čelu tih sedam sandžaka su se i dalje nalazile [[kajmakam]]i, a poslije juna 1867. [[mutesarif]]i, kako su neki [[Sandžak-beg|sandžak-bezi]] već od 17. vijeka često bili nezvanično nazvani. Sarajevskim kajmakamlukom odnosno sandžakom upravljao je sam valija Bosanskog vilajeta, kao što je i ranije paša upravljao Bosanskim sandžakom, ali je između 1865. i februara 1867, između jula 1869. i novembra 1871. i poslije 1872. postojao poseban sarajevski kajmakam odnosno mutesarif. Sarajevski sandžak bio je nazvan centralnom sandžakom kao što je ranije Bosanski sandžak bio nazvan paša-sandžak. Jula 1872. je izdvojen Novopazarski sandžak i sa [[Niški sandžak|Niškim sandžakom]] iz [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog vilajeta]] je osnovan poseban Novopazarski vilajet, ali je to stanje trajalo kratko i ponovo uvedeno ranije stanje. 2. februara 1877. je Novopazarski sandžak priključen [[Kosovski vilajet|Kosovskom vilajetu]]. Za vrijeme Hercegovačkog ustanka (1875–1878) je Gatački kadiluk u novembru 1875. pretvoren u poseban [[Gatački sandžak]], a od ostatka Hercegovačkog sandžaka, kasnije nazvan [[Mostarski sandžak]], i novog Gatačkog sandžaka je u decembru iste godine formiran poseban [[Hercegovački vilajet]], ali je već 2. februara 1877. ukinut i vraćeno je ponovo staro stanje. Tako da se Bosanski vilajet prije [[Austro-ugarska okupacija Bosne|Austro-ugarske okupacije]] 1878. sastavljao od šest sandžaka: [[Sarajevski sandžak|Sarajevskog]], [[Travnički sandžak|Travničkog]], [[Banjalučki sandžak|Banjalučkog]], [[Bihaćki sandžak|Bihaćkog]], [[Zvornički sandžak|Zvorničkog]] i [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog]] sandžaka koja su poslije uspješne okupacije pretvoreni u [[Okrug (teritorijalna jedinica)|okružja]].<ref name="hazimsaban"/> 1908. je [[Austro-Ugarska]] anektirala Bosnu i s tim je započela [[Aneksiona kriza]].<ref name="noelmalcolm">[[Noel Malcolm]]: ''Bosna kratka povijest'' Buybook, 2011.</ref> == Namjesnici == {{glavni|Namjesnici Bosanskog pašaluka}} Prvi paša Bosanskog ejaleta i jedan od najpoznatiji je bio osnivatelj [[Banja Luka|Banje Luke]] [[Gazi Ferhad-paša Sokolović]] koji je Bosnom vladao sve do 1588. Najvažnije i najpoznatije paše Bosanskog ejaleta su bili: osvajač Bihaća [[Gazi Hasan-paša Predojević]] (1591–1593), branitelj Kanjiža [[Iskender-paša]] (1613–1615. i 1616–1618), [[Veliki vezir (titula)|veliki vezir]] [[Topal Osman-paša]] (1720, 1727–1729. i 1730), reformator [[Omer-paša Latas]] (1850–1852) i reformator [[Topal Šerif Osman-paša]] (1861–1869). ==Također pogledajte== *[[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] *[[Sastavni dijelovi Osmanskog Carstva]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Vilayet of Bosnia}} == Reference == <references/> {{Upravne jedinice Bosanskog pašaluka}} [[Kategorija:Bosanski pašaluk|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1580.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1867.]] [[Kategorija:Pašaluci Osmanskog Carstva u Evropi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Crna Gora u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Hrvatska u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:16. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:17. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:18. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:19. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1580-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1590-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1600-te u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1610-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1620-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1630-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1640-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1650-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1660-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1670-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1680-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1690-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1700-te u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1710-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1720-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1730-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1740-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1750-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1760-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1770-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1780-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1790-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1800-te u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1810-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1820-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1830-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1840-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1850-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1860-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu]] 0xwmo085bbgndljugg9qtqdfw91e6iz 29. januar 0 3196 3829524 3797693 2026-04-12T09:31:02Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3829524 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''29. januar / siječanj (29. 1)''' jest 29. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 336 dana (337 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1886]] – [[Carl Benz]] patentirao svoje vozilo s pogonom na plinski motor. == Rođeni == === 15. vijek === * [[1499]] – [[Katharina von Bora]], njemački reformator i žena [[Martin Luther|Martina Luthera]] === 16. vijek === * [[1584]] – [[Friedrich Heinrich (Oranien)]], namjesnik Ujedinjene Holandije === 17. vijek === * [[1688]] – [[Emanuel Swedenborg]], švedski naučnik i teolog === 18. vijek === * [[1749]] – [[Christian VII]], danski i norveški kralj * [[1782]] – [[Daniel-François-Esprit Auber]], francuski kompozitor === 19. vijek === * [[1843]] – [[William McKinley]], američki političar i predsjednik * [[1860]] – [[Anton Pavlovič Čehov]], ruski književnik * [[1866]] – [[Romain Rolland]], francuski romanopisac, dramatičar i muzikolog * [[1867]] – [[Vicente Blasco Ibánez]], španski književnik * [[1881]] – [[Kim Gyu-sik]] ({{kor|김규식|金奎植|}}), korejski političar, diplomata i pjesnik === 20. vijek === * [[1918]] – [[John Forsythe]], američki glumac (''Dinastija''") * [[1926]] ** [[Abdus Salam]], pakistanski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade ** [[1926]] – [[Ivo Robić]], hrvatski pjevač * [[1932]] – [[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]], bosanskohercegovački ekonomista i društveno-politički radnik * [[1933]] – [[Sacha Distel]], francuski šansonjer * [[1939]] – [[Germaine Greer]], australijski akademik, pisac i voditelj * [[1941]] – [[Mustafa Imamović]], bosanskohercegovački historičar * [[1945]] ** [[Tom Selleck]], američki glumac ** [[Cambin Danzan]], mongolski biatlonac. * [[1948]] – [[Zoran Redžić]], bosanskohercegovački muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]] * [[1954]] – [[Oprah Winfrey]], američka TV-voditeljica * [[1957]] – [[Toivo Mäkikyrö]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1965]] – [[Dominik Hašek]], češki nogometaš * [[1976]] – [[Hana Hegedušić]], hrvatska glumica * [[1984]] – [[Athina Onassis]], unuka i nasljednica Aristotelesa Onassisa == Umrli == === 19. vijek === * [[1814]] – [[Johann Gottlieb Fichte]], njemački filozof * [[1820]] – [[George III]], kralj [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Irska|Irske]], vojvoda od Brunzvik-Linberga === 20. vijek === * [[1954]] – [[Edhem Mulabdić]], bosanskohercegovački književnik * [[1992]] – [[Raisa Ahmatova]], sovjetska i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla === 21. vijek === * [[2012]] – [[Gerlinde Haid]], austrijski etnomuzikolog * [[2019]] – [[Zdravko Grebo]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pravo|pravnik]] i aktivist * [[2021]] – [[Flory Jagoda]], američka gitaristica, pjevačica i kantautorica bosanskohercegovačkog porijekla, poznata po pjesmama na judeošpanskom jeziku == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|29 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/29/ Na današnji dan (29. januar), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230301054927/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/29 |date=1. 3. 2023 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-29/ Na današnji dan (29. januar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-29]] otwelqmg80vr6a1hz2uusszppdqnpyi Tvrtko II, kralj Bosne 0 3251 3829595 3797705 2026-04-12T11:42:01Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva, Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva (2), Osmanskom carstvu → using [[Project:AWB|AWB]] 3829595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar | Ime =Tvrtko II | Nasljeđivanje =[[Kralj Bosne]] | Nasljeđivanje1 =Kralj Bosne | Slika =Štěpán Tvrtko II Bosna 1443.png | Opis slike = | Vladavina =1404–1409. | Vladavina1 =1421–1443. | Krunidba = | Prethodnik =[[Stjepan Ostoja]] | Nasljednik =Stjepan Ostoja | Prethodnik1 =[[Stjepan Ostojić]] | Nasljednik1 =[[Stjepan Tomaš]] | Supružnik =[[Doroteja Gorjanska]] | Djeca = | Dinastija =[[Kotromanići]] | Otac =[[Tvrtko I, kralj Bosne]] | Majka =[[Doroteja Vidinska]] <small>''nije dokazano''</small> | Datum rođenja =prije 1382. | Mjesto rođenja = | Datum smrti =1443. | Mjesto smrti = | Mjesto sahrane = }} '''Stjepan Tvrtko II Kotromanić''' (rođen prije 1382, umro u novembru 1443) bio je [[bosanski vladari|bosanski kralj]] koji je živio i vladao u vrlo burnom razdoblju bosanske historije, gdje su se smjenjivali uticaji dviju velikih regionalnih sila ([[Ugarska|Ugarske]] s jedne strane i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] s druge strane), tako da je vladao u tri perioda: od 1404. do 1409, 1421. do 1433. i 1435. do 1443. == Porijeklo == Tvrtko II je bio sin kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Stjepana Tvrtka I]]. Jedan dio historičara je mišljenja da je Tvrtko II bio vanbračni sin Tvrtka I, dok drugi smatraju da je Tvrtko II rođen iz braka Tvrtka I njegove supruge, [[Doroteja Vidinska|Doroteje Vidinske]]. Zbog tadašnjih crkvenih zakona i vjerskih prilika u Bosni, izuzetno je teško ustanoviti šta znači zakoniti, a šta nezakoniti sin, te samim tim i ime Tvrtkove majke. Kralj Stjepan Tvrtko I je 1382. izdao povelju Dubrovčanima u kojoj spominje svoga sina, ali ne imenom. Ukoliko se uzme da je u toj povelji spomenut baš Tvrtko II, te da je njegova majka kraljica Doroteja, kako smatra [[Pavo Živković]], autor njegove biografije, i većina historičara, proizilazi da je Tvrtko II rođen između 1374, kada su se vjenčali Tvrtko I i Doroteja Vidinska, i 1382, kada je prvi put spomenut.<ref name="Živković">Žvković, Pavo: ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini XV stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981.</ref> {{izvor2|Dubrovački dokumenti izdani za vrijeme vladavine kralja Tvrtka II pominju Tvrtka kao sina kralja Tvrtka I u ispravama vezanih za banicu Elizabetu Nemanjić}}.{{citat|''...Tvrtko sin kralja Tvrtka je praunuk velike gospođe Jelisavete koja je u davninama pdbjegla u Dubovnik sa svojim presvjetlim sinovima...'' Dio isprave izdate u maju 1404.}} == Dabiša, Jelena i Ostoja == Tvrtkov otac umro je iznenada 1391. Budući da je Tvrtko tada još uvijek bio maloljetan, za kralja je izabran rođak ili vanbračni polubrat njegovog oca, [[Stjepan Dabiša]]. Četiri godine kasnije Dabiša je mrtav, a Tvrtko još uvijek maloljetan, tako da je za Dabišinu nasljednicu izabrana njegova udovica, [[Jelena Gruba]]. Međutim, nju već 1398. bosansko plemstvo smjenjuje i na prijestolje postavlja ne Tvrtka, već njegovog vanbračnog polubrata, [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoju]]. == Prvo kraljevanje == [[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|mini|[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] pomogao je Tvrtku II da se prvi put domogne bosanske krune.]] Bosansko plemstvo je 1404. na [[Stanak|stanku]] u [[Mile (Visoko)|Milima]] skinulo s vlasti prougarski orijentiranog kralja Stjepana Ostoju, koji je za njih bio previše autoritativan i nezavisan od njih. Uz podršku velikog vojvode bosanskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosaču]] Tvrtko II je izabran za Ostojinog nasljednika. Tvrtko je očito bio Hrvojeva marioneta, te je čak i živio na njegovom posjedu na [[sana|Sani]]. U proljeće 1405. Hrvatiniću je dao na upravljanje najbogatiji bosanski rudnik, grad [[Srebrenica|Srebrenicu]], vjerovatno ne dobrovoljno. Pod njegovim utjecajem je stao na stranu napuljskog kralja [[Ladislav, kralj Napulja|Ladislava Anžuvinskog]], koji je polagao pravo na ugarsku krunu. Moguće je da je glavni razlog Kosačinog podržavanja Tvrtka bila njegova želja da otme zemlju [[Radič Sanković|Radiču Sankoviću]] kojeg je Ostoja bio podržavao, što je i uspio. Dok god su Hrvatinić i Kosača, najmoćniji bosanski magnati tog perioda, bili u alijansi, kralj Tvrtko nije imao šansi da uspostavi svoj autoritet.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}</ref> Ostoja je nakon zbacivanja uspio izbjeći zatvaranje i pobjeći na ugarski dvor kod ugarskog kralja [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]], koji mu je odmah obećao vojnu pomoć. U junu 1404. ugarska vojska osvojila je Usoru i [[Bobovac]], gdje je stolovao kao Sigismundov kandidat, dok je svo bosansko plemstvo podržavalo Tvrtka. Iako ga je cijelo kraljevstvo priznavalo za kralja, Tvrtko nikada nije uspio u potpunosti se riješiti svog brata, koji je u prebivao u prijestolnici i kod sebe čuvao kraljevsku krunu. Sukobi sa Sigismundom su se nastavili sve do presudne bitke kod [[Dobor]]a u septembru 1408, kada je ugarska vojska odnijela odlučujuću pobjedu. Sljedeću godinu Tvrtko je proveo u Bosni, nazivajući se kraljem i korespondirajući s Dubrovnikom, ali je sve brže i brže gubio podršku. Do kraja iste godine Ostoja je ponovno bio neosporeni kralj Bosne. Tvrtku se tada u primarnim historijskim izvorima gubi svaki trag sve do 1414, kada se saznaje da živi nedaleko od Dubrovnika, na posjedu kneza [[Pavle Radinović|Pavla Radinovića]], brata kraljice [[Kujava Radinović|Kujave Radinovć]], supruge svoga brata Ostoje.<ref name="Fine"/> == Borba za krunu == Novi snažan element pojavljuje se 1414. na vojnopolitičkoj sceni i to u obliku [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ono podržava bosansko plemstvo, proglašavajući istovremeno da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba između Stjepana Ostoje i Ugarske s jedne strane i Tvrtka II i Osmanskog Carstva sa druge strane.<ref name="Fine"/> Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači su sasvim poraženi u srednjoj Bosni 1415, mada se on nekako održava na vlasti, a poslije njegove smrti i njegov sin [[Stjepan Ostojić]], postaje kraljem Bosne, da bi konačno 1420. kralj Tvrtko II ponovno preuzeo bosansko prijestolje. Okrunjen je u augustu ili septembru 1421.<ref name="Klaić">Klaić, Vjekoslav: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine</ref> Godinu prije 1420. je u Visokom primio dubrovačko poslaništvo a uz njega su bili [[Zlatonosovići|vojvoda Vukmir]], [[Dinjičići|župan Dragiša]], knez [[Juraj Vojsalić]], [[knez Pribić]], [[Pribinići (vlastela)|knez Radič Radojević]], knez [[Batić Mirković]], knez [[Juraj Dragičević]], [[knez Petar Klešić]], vojvoda Ivko, te vojvoda [[Pavao Jurjević]]. Jedino nije bilo Tvrtka Borivinića, koji je ostao uz svrgnutog kralja Stjepana Ostojića. Sredinom augusta 1420 je Tvrtko Dubrovčanima potvrdio teritorij [[Konavle (područje)|Konavla]], uz prisustvo iste vlastele u Visokom. == Drugo kraljevanje == ===Odnosi s Mlečanima=== [[Datoteka:Pisanello 024b.jpg|mini|[[Sigismund Luksemburški]], kralj Ugarske, borio se protiv Tvrtka tokom njegovog prvog kraljevanja, a pružao mu podršku tokom drugog]] Povrativši kraljevsku vlast, Tvrtko je uz osmansku podršku i podršku vodećeg bosanskog plemstva uspostavio dvor u [[Visoko]]m. Dvadesetih godina vladao je neosporen i mirno. Zbog problema na drugim mjestima, Osmanlije su manje fokusirale svoju agresiju na Bosnu tokom tog perioda, što je dozvolilo Tvrtkovom kraljevstvu da uživa veću nezavisnost i osnaži svoju ekonomiju. Iskopavanja u bosanskim rudnicima su dosegla svoj vrhunac ranih godina Tvrtkovog drugog kraljevanja. Značajno se povećao broj dubrovačkih trgovaca, a potpisao je i trgovački sporazum s Mletačkom republikom što je naljutilo Dubrovčane, ali je izuzetno povoljno utjecalo na razvoj bosanske ekonomije. Novi odnosi s Mletačkom republikom zasmetali su i njenom velikom neprijatelju, Osmanskom Carstvu, koje je 1424. napadom na Bosnu Tvrtku poslalo jasnu poruku da se ne udruživa s njom, što je i poslušao budući da mu Mletačka republika nije mogla pomoći u borbi protiv Osmanlija.<ref name="Fine"/> Prekid odnosa Tvrtkovih s Mlečanima nije značio poboljšanje njegovih odnosa s Dubrovčanima, koji su 1424. pružili azil njegovom rođaku ili drugom vanbračnom polubratu, [[Vuk Banić|Vuku Baniću]], koji mu je pokušao uzurpirati vlast. Odnosi su se još više pogoršali kada je Tvrtko iskoristio priliku da pokuša povratiti Srebrenicu koju je bila zauzela Srbija dok se Srbija borila s Osmanlijama uz pomoć Dubrovčana. Nije uspio, a [[Stefan Lazarević]] je nastavio pustošiti bosanski teritorij.<ref name="Fine"/> === Alijansa s Ugarskom === Vidjevši da Mletačka republika nije koristan saveznik kakav mu je bio potreban za borbu protiv Osmanlija, Tvrtko obnavlja savez s Ugarskom sporazumima iz 1425. i 1426. Ovaj potez su Osmanlije protumačile kao neprijateljski čin i napale Bosnu, prisilivši Tvrtka da osmanskog sultana prizna kao [[suzeren]]a i pristane isplaćivati mu godišnji tribut. Očajno mu je bila potrebna ugarska pomoć, što je kralj Sigismund znao, pa je zatražio od njega da za prijestolonasljednika prizna celjskog grofa [[Herman II, grof Celja|Hermana II]], koji je bio sin [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarine Kotromanić]] i otac Sigismundove supruge, kraljice [[Barbara Celjska|Barbare]]. Ovaj plan je bio izuzetno nepopularan među bosanskim plemićima koji nisu željeli niti da Ugarska dobije više moći u Bosni niti da time isprovociraju Osmanlije. Vuk Banić je kontaktirao nezadovoljno plemstvo, a Tvrtko, svjestan mogućnosti pobune plemstva, požurio je osigurati ugarsku podršku i 1427. priznao 62-godišnjeg Hermana za prijestolonasljednika. Sljedeće godine produbio je alijansu s Ugarskom oženivši [[Doroteja Gorjanska|Doroteju Gorjansku]], kćerku ugarskog plemića [[Ivan Gorjanski (ban)|Ivana]]. [[Rimokatolička crkva]] se usprotivila braku, te ga je dozvolila tek kada se papa uvjerio u Tvrtkovu odanost [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]], a sam Tvrtko je papi priznao da vlada zemljom heretika. Vjenčanju iz protesta nisu prisustvovali Kosača, [[Radoslav Pavlović]], i [[Zlatonosovići]].<ref name="Fine"/> === Borba s Radivojem === Tvrtku se pojavljuje nova prijetnja 1432. u vidu njegovog bratića, [[Radivoj Ostojić|Radivoja Ostojića]], nezakonitog sina kralja Stjepana Ostoje. Radivoj je uz osmanlijsku pomoć vladao većim dijelom Bosne u periodu od 1433. do 1435. Jedan od Tvrtkovih malobrojnih saveznika među plemstvom bio je vojvoda [[Juraj Vojsalić]], Hrvojev nasljendik. Radivoj je uz Sandaljevu pomoć zavladao cijelom istočnom Bosnom, dok je Tvrtko zadržao vlast nad centralnom i sjeverozapadnom Bosnom. Radivoj je 1434. zauzeo Bobovac, gdje se čuvala kraljevska kruna. Mađari su mu iste godine pritekli u pomoć i uspjeli mu povratiti značajan dio kraljevstva, ali su se vratili sljedeće godine; sam Tvrtko se našao na ugarskom dvoru 1435. Za vrijeme svoje druge vladavine morao se boriti i protiv spletki i urota koje je stvarala bivša supruga njegovog brata, kraljica Kujava.<ref name="Fine"/> == Smrt i naslijeđe == Kralj Tvrtko II umro je u novembru 1443. Njegovu vladavinu obilježila je obnova bosanskih gradova i jačanje utjecaja [[Franjevci|franjevaca]]. Nadživio je Hermana, a Mađari su bili prezauzeti nestabilnošću vlastitoj državi da bi podržali njegovog sina i nasljednika, grofa [[Fridrik II, grof Celja|Fridrika II]]. Naslijedio ga je [[Stjepan Tomaš]], mlađi vanbračni sin njegovog polubrata Ostoje, kojeg je sam Tvrtko vjerovatno proglasio prijestolonasljednikom (što je Tomaš i tvrdio u jednoj svojoj povelji) umjesto Radivoja kojeg je mrzio.<ref name="Fine"/> == Brakovi i potomstvo == Tvrtko je bio oženjen tokom svoje prve vladavine. Dubrovčani 1409. spominju "kraljicu, ženu bosanskog kralja Tvrtka II". Međutim, ime njegove prve supruge nije sačuvano.<ref name="Živković"/> U proljeće 1428. Tvrtko II je oženio [[Doroteja Gorjanska|Doroteju Gorjansku]], kćerku hrvatskog bana [[Ivan Gorjanski (ban)|Ivana Gorjanskog]] i rodicu u trećem koljenu cara Sigismunda.<ref name="Živković"/><ref name=Mandić>Mandić, Dominik: ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 317. strana</ref> Nije razjašnjeno pitanje njihovog potomstva. Kako izvori ne spominju djecu kraljevskog para, može se pretpostaviti da ih nije ni bilo. Međutim, arheološkim istraživanjem kraljevske grobnice utvrđeno je da se između grobova kralja Tvrtka II i kraljice Doroteje nalazi dječiji grob. Kraljica Doroteja umrla je u septembru 1438, nakon deset godina braka.<ref name="Živković"/> Jedan suvremeni franjevac je 20. decembra 1435. u izvještaju za kralja Tvrtka II Kotromanića zabilježio: "ovaj kralj je samo po vanjštini kršćanin, ustinu, nije kršten, i na sve načine sprečava fratre u svojoj zemlji da krste ljude (..) tamo žive manihejski heretici (..) divlji neprijatelji crkve".<ref>Thalloczy, Lajos, (1916), ''Povijest banovine, grada i varoši Jajca'', str. 38, Zagreb</ref> == Preci == {{Porodično stablo 5 |style=font-size: 90%; line-height: 110%; |border=1 |boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0; |boxstyle_1=background-color: #fcc; |boxstyle_2=background-color: #fb9; |boxstyle_3=background-color: #ffc; |boxstyle_4=background-color: #bfc; |boxstyle_5=background-color: #fcb; |1= 1. '''Tvrtko II, kralj Bosne''' |2= 2. [[Tvrtko I, kralj Bosne]] |3= 3. [[Doroteja Vidinska]] |4= 4. [[Vladislav Kotromanić]] |5= 5. [[Jelena Šubić]] |6= 6. [[Ivan Stracimir, car Bugarske]] |7= 7. [[Ana (Slava) Vlaška]] |8= 8. [[Stjepan I, ban Bosne]] |9= 9. [[Elizabeta Nemanjić]] |10= 10. [[Juraj II Šubić]] |12= 12. [[Ivan Aleksandar, car Bugarske]] |13= 13. [[Teodora Vlaška]] |14= 14. [[Nikola Aleksandar, vojvoda Vlaške]] |15= 15. Klara Dobočka |16= 16. [[Prijezda I, ban Bosne]] |18= 18. [[Stefan Dragutin, kralj Srbije]] |19= 19. [[Katarina od Ugarske (sprska kraljica)|Katarina od Ugarske]] |20= 20. [[Pavao I Šubić]] |24= 24. [[Stracimir, despot Krana]] |26= 26. [[Basarab I, vojvoda Vlaške]] |27= 27. Ana |28= 28. [[Basarab I, vojvoda Vlaške]] |29= 29. Ana }} == Reference == <references/> ==Literatura== * {{Cite book | ref= harv|last=O. Filipović|first=Emir|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386-1463)|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|year=2019|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556}} == Vanjski linkovi == *[https://www.academia.edu/38843200/Pismo_firentinske_vlade_kralju_Tvrtku_Kotromanic_u_iz_aprila_1390_godine_Prilog_pitanju_bosanske_vlasti_u_Dalmaciji_The_Letter_of_the_Florentine_Government_to_King_Tvrtko_Kotromani%C4%87_from_April_1390_A_Contribution_to_the_Issue_of_Bosnian_Rule_in_Dalmatia_?email_work_card=title Pismo firentinske vlade kralju Tvrtku Kotromaniću iz aprila 1390. Prilog pitanju bosanske vlasti u Dalmaciji] – [[Emir O. Filipović]] {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] |godine=1404–1409. |prethodnik=[[Stjepan Ostoja]] |nasljednik=[[Stjepan Ostoja]] }} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]]<br>'''1421–1443.<br><small>u sukobu s [[Radivoj Ostojić|Radivojem]]<br>1432–1435.</small>''' |godine= |prethodnik=[[Stjepan Ostojić]] |nasljednik=[[Stjepan Tomaš]] }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Kotromanići}} {{Bosanski vladari i velikaši}} [[Kategorija:Bosanski kraljevi]] [[Kategorija:Kotromanići]] i1x244yq13t69z862uhpcle8h3cwej5 Sulejman I 0 3695 3829379 3797747 2026-04-11T17:09:29Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, .) → ) (3), . - → - (4), ” → ", pre → prije using [[Project:AWB|AWB]] 3829379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Sulejman I | Naslov = Sultan | Slika = EmperorSuleiman.jpg | Opis slike = Sulejmanov portret od [[Tizian]]a ({{oko|1530}}) | Vladavina = 30. septembar 1520 - 7. septembar 1566. | Krunidba = | Ustoličenje = | Titule = [[Čuvar dva sveta hrama]]<br/>Šah Bagdada<br/>[[Sultan Egipta]]<br/>[[Osmansko pravo na rimsku sukcesiju|Cezar]]<br/>[[Kan]] | Prethodnik = [[Selim I]] | Nasljednik = [[Selim II]] | Prestolonasljednik = | Supružnik = [[Rokselana]]<br>[[Mahidevran]]<ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br/>Gulfem | Djeca = [[Šehzade Mustafa]] <ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br/>[[Šehzade Mahmud]]<ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br/>[[Šehzade Ahmed]]<ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br/>[[Razije Sultanija]]<ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br>[[Fatma Sultanija]]<ref name="Melike">[http://melikechimaymuhtesemyuzyil.blogspot.com/2014/05/mahidevran-hasekinin-cocuklar.html] Mahidevran sultan's children</ref><br/>Princ Mehmed<br/>[[Princeza Mihrimah]] <br/>[[Selim II]]<br/>[[Šehzade Bajazid]]<br/>[[Šehzade Džihangir]]<br/>[[Šehzade Abdulah]]<br/>Šehzade Murad<br/> | Dinastija = [[Osmanlije]] | Himna = | Otac = [[Selim I]] | Majka = [[Ajše Hafsa sultanija|Hafsa Hatun]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1494|11|6}} | Mjesto rođenja = [[Trabzon]], [[Osmansko Carstvo]] | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1566|9|6|1494|11|6}} | Mjesto smrti = [[Siget]], [[Kraljevina Mađarska]] | Datum sahrane = Organi sahranjeni u Turbeku, Siget, [[Mađarska]]<br />Tijelo sahranjeno u [[Sulejmanija džamija|Sulejmaniji džamiji]], [[Istanbul]], [[Turska]] | Mjesto sahrane = | Grb = }} '''Sulejman I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: سلطان سليمان اول‎‎; [[Turski jezik|turski]]: Süleyman I; 6. novembar 1494 - 7. septembar 1566),<ref>Clot, André (1992). Suleiman the Magnificent : The Man, His Life, His Epoch. London: Saqi Books. {{ISBN|978-0-86356-126-9}}.</ref> poznatiji kao '''Sulejman Veličanstveni''' na zapadu i '''Sulejman Zakonodavac''' ([[Turski jezik|turski]]: el-Kanuni) na istoku, je bio najduže vladajući [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1520. do svoje smrti 1566.<ref name= AG-BM-encyc>{{Cite book |last=Ágoston |first=Gábor |editor-last=Ágoston |editor-first=Gábor |editor-first2= Bruce |editor-last2= Masters |title=Encyclopedia of the Ottoman Empire |url=https://archive.org/details/agoston-and-masters-enc-of-ott-empire |chapter=Süleyman I |date=2009}}</ref>{{Rp|541–545}} Tokom njegove vladavine, [[Osmansko Carstvo]] je doseglo svoj vrhunac i postalo svjetska sila. Kao i većina vladara tog vremena, on je bio s jedne strane nemilosrdan prema onima koje je on smatrao kao prijetnju svojim planovima za uspjeh, ali s druge strane, za razliku od mnogih, imao je duboki interes u ostvarivanju pravde u carstvu kojim je vladao. Naslijedio je svog oca Selima I na mjestu sultana 30. septembra 1520. i započeo svoju vladavinu pohodima protiv kršćanskih sila u srednjoj Evropi i na Mediteranu. Uveo je zakone koji su štitili protiv [[Korupcija|korupcije]], protiv koje je bio odlučan u njenom iskorjenjivanju. Mnogi [[musliman]]i ga smatraju kao primjer idealnog ili modelom dobrog vladara. Osvojio je ostrvo [[Rodos]], [[Beograd]] (pobijedio mađarsku vojsku [[Ludovik II, kralj Ugarske|Ludovika II]] u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]] (29. august 1526), osvojivši velike dijelove [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]] i [[Transilvanija|Transilvaniju]]. [[Beč]], ipak, nije uspio osvojiti. 1529, pao je [[Opsada Beča|obruč oko Beča]] koji su Osmanlije uspostavile i njihov prodor u [[Srednja Evropa|centralnu Evropu]] je zaustavljen. Na granicama svog carstva, teritorijalno širenje i neprijateljstva sa protivničkim silama značilo je da je život bio nestabilan, ali za mnoge u carstvu, uključujući manjine stvarnost je bila ''pax ottomanica'' (osmanlijski mir). Sulejman se s pravom može smatrati kao jedan od humanijih vladara u historiji koji je imao dvostruki osjećaj obaveze i odgovornosti prema [[Bog]]u i društvu.<ref>http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Suleiman_the_Magnificent</ref> Sulejman je postao istaknuti monarh Evrope iz 16. stoljeća, predsjedavajući na vrhu ekonomske, vojne i političke moći Osmanskog Carstva. Lično je predvodio osmanske vojske u osvajanju hrišćanskih uporišta Beograda i Rodosa, kao i većeg dijela Mađarske prije nego što su njegova osvajanja obuzdana opsadom Beča 1529. Aneksirao je veliki dio Bliskog istoka u svom sukobu sa [[Safavidska dinastija|Safavidima]] i velika područja [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] sve do [[Alžir]]a. Pod njegovom vlašću, osmanska flota je dominirala morima od [[Sredozemno more|Sredozemnog]] do [[Crveno more|Crvenog mora]] i kroz [[Perzijski zaliv]].<ref name= Mansel>{{cite book |last=Mansel |first=Philip |author-link=Philip Mansel|title=[[Constantinople: City of the World's Desire, 1453–1924]]|year=1998}}</ref>{{Rp|61}} Na čelu carstva koje se širilo, lično je pokrenuo velike sudske promjene koje se odnose na društvo, obrazovanje, poreze i krivično pravo. Njegove reforme, sprovedene u saradnji sa glavnim sudskim zvaničnikom carstva [[Ebussuud efendija|Ebussuudom efendijom]], uskladile su odnos između dva oblika osmanskog prava: sultanskog (kanun) i vjerskog (šerijatskog).<ref>{{cite book |last=Finkel |first=Caroline |title=Osman's Dream: The Story of the Ottoman Empire 1300–1923 |url=https://archive.org/details/osmansdreamstory0000fink |publisher=Basic Books |year=2005 |page=[https://archive.org/details/osmansdreamstory0000fink/page/n176 145]}}</ref> Bio je istaknuti pjesnik i zlatar; postao je i veliki pokrovitelj kulture, nadgledajući "zlatno doba" Osmanskog Carstva u njegovom umjetničkom, književnom i arhitektonskom razvoju.<ref name= "atil24">{{cite journal |url= http://www.saudiaramcoworld.com/issue/198704/the.golden.age.of.ottoman.art.htm|title=The Golden Age of Ottoman Art|access-date=18. 4. 2007|journal=Saudi Aramco World|date=July–August 1987 |volume= 38 |issue= 4|pages=24–33|issn=1530-5821|location=Houston, Texas|publisher=Aramco Services Co| last= Atıl |first= Esin|url-status= dead |archive-url= http://archive.wikiwix.com/cache/20110706142210/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/198704/the.golden.age.of.ottoman.art.htm|archive-date=6. 7. 2011}} </ref> Prekinuvši osmansku tradiciju, Sulejman se oženio [[Rokselana|Hurem]], ženom iz njegovog harema, pravoslavnom kršćankom rusinskog porijekla koja je prešla na [[sunitski islam]], a koja se u zapadnoj Evropi svog vremena proslavila imenom Rokselana, zbog svoje crvene kose. Njihov sin [[Selim II]] naslijedio je Sulejmana nakon njegove smrti 1566. nakon 46 godina vladavine. Ostali Sulejmanovi potencijalni nasljednici, [[Šehzade Mehmed|Mehmed]] i [[Šehzade Mustafa|Mustafa]], su umrli; Mehmed je umro 1543. od velikih boginja, a Mustafa je zadavljen 1553. po sultanovom nalogu. Njegov drugi sin [[Šehzade Bajazid|Bajazid]] pogubljen je 1561. po Sulejmanovoj naredbi, zajedno sa četiri Bajazitova sina, nakon pobune. Iako su naučnici obično smatrali da je period nakon njegove smrti period krize i prilagođavanja, a ne jednostavnog opadanja,<ref name=decline>{{cite book |last=Hathaway |first=Jane |title=The Arab Lands under Ottoman Rule, 1516–1800 |publisher=Pearson Education Ltd. |year=2008 |page=8 |quote=historians of the Ottoman Empire have rejected the narrative of decline in favor of one of crisis and adaptation}}</ref><ref>{{cite book |last=Tezcan|first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern Period |publisher=Cambridge University Press |year=2010 |page=9 |quote= the conventional narrative of Ottoman history – that in the late sixteenth century the Ottoman Empire entered a prolonged period of decline marked by steadily increasing military decay and institutional corruption – has been discarded.}}</ref><ref>{{Cite book |editor-first= Christine |editor-last= Woodhead |title=The Ottoman World |chapter=Introduction |last=Woodhead |first=Christine |year=2011 |page=5 |quote= Ottomanist historians have largely jettisoned the notion of a post-1600 'decline'}}</ref> kraj Sulejmanove vladavine bio je prekretnica u osmanskoj historiji. U decenijama nakon Sulejmana, carstvo je počelo doživljavati značajne političke, institucionalne i ekonomske promjene, fenomen koji se često naziva [[Transformacija Osmanskog Carstva]].<ref name= Empire-Power>{{Cite book |last=Şahin |first=Kaya |year=2013 |title=Empire and Power in the Reign of Süleyman: Narrating the Sixteenth-Century Ottoman World |url=https://archive.org/details/empirepowerinrei0000ahin |publisher=Cambridge University Press |place=Cambridge}}</ref>{{Rp|11}}<ref>{{cite book |last= Tezcan |first=Baki |title=The Second Ottoman Empire: Political and Social Transformation in the Early Modern Period |publisher=Cambridge University Press |year=2010 |page=10 }}</ref> == Život == Sulejman je rođen u [[Trabzon]]u u istoimenoj [[Trabzon (pokrajina)|provinciji]] na [[Crno more|Crnom Moru]], vjerovatno 6. novembra 1494. U sedmoj godini poslat je na školovanje da izučava historiju, književnost, teologiju i vojnu taktiku u školi [[Topkapi palata]] u [[Istanbul]]u. Kao mladić, sprijateljio se sa Ibrahimom, robom koji mu je kasnije postao jedan od najznačajnijih savjetnika. Od sedamnaeste godine, mladi Sulejman je postavljen za guvernera prvo Kaffe (Theodosia), onda Sarukhana (Manisa). Po smrti svog oca, [[Selim I|Selima I]] (1512-1520), Sulejman je ušao u Istanbul i zaposjeo tron kao deseti Osmanski sultan. Rani opis Sulejmana Veličanstvenog od strane [[Bartolomeo Contarini|Bartolomea Contarinia]], [[Mletačka Republika|venecijanskog]] putopisca nekoliko sedmica nakon preuzimanja trona. Contarini zapaža: {{Citat| "On ima 26 godina, visok je, ali žilav, mršavog i koščatog lica. Njegov vrat je malo predug, njegovo lice usko, a nos orlovski. Dlake na licu su vidljive, ali jedva. Sultan izgleda prijateljski i raspoložen. Priča se da je Sulejman prikladno nazvan, da uživa u čitanju, da je obrazovan i da dobro procjenjuje."<ref name= life-and-family>{{cite book| first= Alan |last= Fisher|editor-last1=İnalcık|editor-first1= Halil| editor-first2= Cemal |editor-last2= Kafadar| title= Süleymân The Second [i.e. the First] and His Time |publisher= Isis Press|place=Istanbul|year=1993|chapter=The Life and Family of Süleymân I| isbn= 9754280525}}</ref>{{Rp|2}}"}} == Vojne kampanje == === Ratovi u Evropi === Naslijedivši svog oca, Sulejman je počeo seriju vojnih pohoda, kako bi ugušio pobunu Osmanskog guvernera [[Damask]]a 1521. Sulejman je zatim započeo pripreme za osvajanje Beograda od [[Ugarska|Ugarskog kraljevstva]], nešto što nije uspio da ostvari njegov pradjed sultan [[Mehmed II]]. Njegovo zauzimanje je bilo presudno za Osmanlije jer je Ugarsko kraljevstvo, nakon zauzimanja [[Srbija|Srbije]], [[Bugarska|Bugarske]] Albanije i [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]] bilo jedina sila koje je mogla zaustaviti Osmanlije. Sulejman je okružio Beograd i počeo seriju teških bombardovanja sa ade na [[Dunav]]u. Sa četom od samo 700 ljudi, ne primajući nikakvu pomoć od Mađara, Beograd je pao augusta 1521.<ref name= Imber>{{cite book |last=Imber|first=Colin|title=The Ottoman Empire, 1300–1650 : The Structure of Power |url=https://archive.org/details/ottomanempire1300000imbe|year=2002 |publisher=Palgrave Macmillan |location=New York |isbn=978-0-333-61386-3}}</ref>{{Rp|49}} Pad jedne od najjačih hrišćanskih tvrđava je proširila strah širom Evrope. Ambasador [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u Istanbulu je napisao, {{Citat|"Zauzimanje Beograda je bilo začetak dramatičnih događaja koje su ugušile Ugarsku. Dovele su do smrti kralja Luisa, zauzimanje [[Budimski pašaluk|Budima]], okupacije Transilvanije, uništavanje jednog zamašnog kraljevstva i strah susjednih nacija da će doživjeti istu kobnu sudbinu...".}}Put do Ugarske i [[Austrija|Austrije]] je bio potpuno otvoren, ali je Sulejman okrenuo svoju pažnju ka istočnomediteranskom ostrvu [[Rodos]]u, čija je blizina [[Anadolija|Maloj Aziji]] i Levantu bila dugogodišnja boljka osmanlijskih interesa. U ljeto 1522, koristeći prednost [[Mornarica|mornarice]] koju je naslijedio od svog oca, Sulejman je poslao armadu od oko 400 brodova dok je lično vodio vojsku od 100.000 ljudi preko Male Azije na drugi kraj ostrva. Tamo je Sulejman izgradio veliko utvrđenje, dvorac Marmaris, koji je služio kao baza za osmanlijsku mornaricu. Nakon brutalne petomjesečne opsade, Rodos je kapitulirao a Sulejman je dozvolio [[Vitezovi sa Rodosa|Vitezovima sa Rodosa]] da odu<ref name="ebSiegeOfRhodes">{{cite web|last1=Bunting|first1=Tony|title=Siege of Rhodes|url=https://www.britannica.com/event/Siege-of-Rhodes|website=Encyclopedia Britannica|access-date=10. 4. 2018}}</ref> i osnuju novu bazu na [[Malta|Malti]]. Osvajanje ostrva koštalo je Osmanlije 50.000<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=fKG5VcYPtp0C&pg=PA397|title=War: The Definitive Visual History|first=D. K.|last=Publishing|year=2009|publisher=Penguin|isbn=978-0756668174|via=Google Books}}</ref><ref name=Clodfelter>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=8urEDgAAQBAJ&pg=PA23|title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015|edition=14th|first=Micheal|last=Clodfelter|year=2017|publisher=McFarland|isbn=978-0786474707|via=Google Books}}</ref> do 60.000<ref name=Clodfelter/> mrtvih od bitaka i bolesti (hrišćanski izvori govore o osmanskim gubicima od 64.000 umrlih u bitkama i 50.000 umrlih od bolesti).<ref name=Clodfelter/> Kako su se odnosi između Ugarske i Osmanskog Carstva pogoršavali, Sulejman je nastavio svoju kampanju u središnjoj Evropi. 29. augusta 1526. porazio je kralja Ugarske [[Ludovik II, kralj Ugarske|Ludovika II]] (1506 - 1526) u bici na Mohačkom polju. Ugarski otpor je srušen, a Osmansko Carstvo je postalo jedina sila u Istočnoj Evropi. Nakon susreta sa beživotnim tijelom kralja Ludovika II, Sulejman je rekao žaleći: {{Citat| "Ja sam zaista pošao sa svojom vojskom protiv njega, ali nije bila moja želja da mu se prekine kratki užitak života i plemstva"<ref>{{cite journal|journal=National Geographic|last=Severy|first=Merle |title=The World of Süleyman the Magnificent |url=https://archive.org/details/sim_national-geographic_national-geographic_1987-11_172_5/page/580|location=Washington, D.C. |publisher=National Geographic Society |date=novembar 1987 |pages=580 |volume=172|issue=5 |issn=0027-9358}}</ref>}} Neki mađarski plemići su predložili da [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand]], nadvojvoda [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] bude kralj Ugarske.<ref name= Imber />{{Rp|52}} Međutim, drugi plemići su se okrenuli ka [[Ivan Zapolja|Ivanu Zapolji]] (János Szapolyai) koji je, podržan od Sulejmana. Dok su plemići bili na različitim stranama, Karlo V i njegov brat Ferdinand I okupiraju Budim i zauzimaju Ugarsku. Kao rezultat toga, Sulejman 1529. još jednom maršira uz dunavsku dolinu i ponovo osvaja Budim, a sljedeće jeseni vrši opsadu Beča. Ispostaviće se da je to bio najambiciozniji osmanlijski osvajački pohod i vrhunac osmanlijskog osvajanja na zapadu. Sa pojačanim trupama od 16.000 ljudi,<ref>{{cite book|first=Stephen|last=Turnbull|title=The Ottoman Empire 1326–1699|location=New York|publisher=[[Osprey Publishing]]|year=2003|page=50}}</ref> Austrijanci su zadali Sulejmanu njegov prvi poraz. Sljedeći pokušaj da zauzme Beč je propao 1532. kada se Sulejman povukao prije nego što je došao do grada, nakon dugotrajne opsade Kisega koju je branila [[hrvatska]] posada predvođena [[Nikola Jurišić|Nikolom Jurišićem]]. U oba slučaja osmanlijska vojska nije imala sreće sa vremenskim prilikama i bila je primorana da za sobom ostavi osnovnu opremu za opsadu grada.<ref>{{cite journal | journal= International Journal of Middle East Studies|last=Labib|first=Subhi|title=The Era of Suleyman the Magnificent: Crisis of Orientation | url= https://archive.org/details/sim_international-journal-of-middle-east-studies_1979-11_10_4/page/434|location=London|publisher=Cambridge University Press |date= novembar 1979|pages=435–451|volume=10|issue=4|doi=10.1017/S002074380005128X|s2cid=162249695 |issn=0020-7438}}</ref>{{Rp|444}} [[Datoteka:Suleiman bas-relief in the U.S. House of Representatives chamber.jpg|thumb| Lik Sultana Sulejmana I koji ukrašava unutrašnjost zgrade Predstavničkog doma [[SAD]]. To je jedan od 23 lika kojima se odaje počast čuvenim zakonodavcima tokom cijele svjetske historije.]] Obnovljeni sukobi u Mađarskoj 1540. su otvorili Sulejmanu mogućnost da se osveti za poraz kod Beča. Habsburgovci su ponovo 1541. otvorili sukobe sa Osmanlijama, pokušavajući da postave opsadu Budima. Njihovi pokušaji su odbijeni a veći broj habsburških tvrđava su osvojile Osmanlije.<ref name= Imber />{{Rp|53}} Zbog toga su Ferdinand i njegov brat Karlo V bili primorani da potpišu ponižavajući petogodšnji mirovni ugovor sa Sulejmanom. Ferdinand se odrekao prava na kraljevinu Ugarsku i bio je primoran da plaća godišnji danak Sulejmanu za svu mađarsku zemlju koju je kontrolisao i prihvatio Osmanskog [[Vezir|Velikog Vezira]] kao svog brata i ravnopravnog po činu.<ref>Bonney, Richard. [https://www.researchgate.net/profile/Richard-Bonney-2/publication/233869226_Suleiman_the_Magnificent/links/0fcfd50c76535f3f21000000/Suleiman-the-Magnificent.pdf "Suleiman I ("the Magnificent") (1494–1566)."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191602/https://www.researchgate.net/profile/Richard-Bonney-2/publication/233869226_Suleiman_the_Magnificent/links/0fcfd50c76535f3f21000000/Suleiman-the-Magnificent.pdf |date=8. 8. 2022 }} The Encyclopedia of War (2011).</ref><ref>Somel, Selcuk Aksin. [https://books.google.com/books?id=tBoyoNNKh78C&pg=PA111 The A to Z of the Ottoman Empire. No. 152.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191602/https://books.google.co.uk/books?id=tBoyoNNKh78C&lpg=PA111&pg=PA111 |date=8. 8. 2022 }} Rowman & Littlefield, 2010.</ref><ref>Erasmus, Desiderius. [https://books.google.com/books?id=6t2&pg=PA The Correspondence of Erasmus: Letters 2635 to 2802 April 1532–April 1533. Vol. 19.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226065927/https://books.google.co.uk/?lpg=PA&hl=en |date=26. 12. 2022 }} University of Toronto Press, 2019.</ref><ref>Shaw, Stanford J., and Ezel Kural Shaw. [https://books.google.com/books?id=E9-YfgVZDBkC&pg=PA94 History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 1, Empire of the Gazis: The Rise and Decline of the Ottoman Empire 1280–1808. Vol. 1.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191602/https://books.google.co.uk/books?id=E9-YfgVZDBkC&lpg=PA94&pg=PA94 |date=8. 8. 2022 }} Cambridge University Press, 1976.</ref><ref>Faroqhi, Suraiya N., and Kate Fleet, eds. [https://books.google.com/books?id=uXdhBAAAQBAJ&pg=PT70 The Cambridge History of Turkey: Volume 2, The Ottoman Empire as a World Power, 1453–1603.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191603/https://books.google.co.uk/books?id=uXdhBAAAQBAJ&lpg=PT70&pg=PT70 |date=8. 8. 2022 }} Cambridge University Press, 2012</ref> Pošto je svoje glavne evropske rivale primorao na priznavanje poraza, Osmansko Carstvo je dugi niz godina imalo veliki uticaj na evropsku [[Politika|politiku]]. === Osmansko-safavidski rat === {{Glavni|Osmansko-safavidski rat (1532–1555)}} [[File:Sueleymanname nahcevan.jpg|thumb|upright|Minijatura koja prikazuje Sulejmana kako maršira s vojskom u [[Nahičevanska Autonomna Republika|Nakhčivanu]], ljeto 1554.]] Nakon što je stabilizirao svoje evropske granice, Sulejman je usmjerio pažnju na stalno prisutnu opasnost od perzijske dinastije Safavida. Dva događaja su posebno ubrzala sve veće napetosti. Prvo, šah [[Tahmasp I|Tahmasp]] je zauzeo Bagdad i pogubio guvernera koji je bio odan Sulejmanu. Drugo, guverner Bitlisa je pobjegao i zakleo se na vjernost Tahmaspu.<ref name= Imber />{{Rp|51}} Zbog toga je Sulejman naredio svom Velikom veziru Ibrahim paši Pargaliju da vodi vojsku u istočnu Aziju, gdje će ponovo zauzeti Bitlis i okupirati Tabriz. Nakon što se pridružio Ibrahimu 1534, nastavio je osvajati perzijske teritorije, a šah Tahmasp se nije usudio suočiti sa Sulejmanom u otvorenoj borbi.<ref name=sicker206>{{cite book |last= Sicker |first= Martin |title=The Islamic World In Ascendancy : From the Arab Conquests to the Siege of Vienna |url= https://archive.org/details/islamicworldinas0000sick |year= 2000 |page= [https://archive.org/details/islamicworldinas0000sick/page/n213 206]}}</ref> Kada su Sulejman i Ibrahim naredne godine došli do [[Bagdad]]a, zapovjednik Bagdada je predao grad, potvrđujući time Sulejmana kao vođu islamskog svijeta i legitimnog nasljednika [[Abasidski halifat|Abasidskih]] [[Hilafet|halifa]]. Osim toga, Sulejman je obnovio mezar sunitskog imama Abu Hanife čime je ojačao svoj akreditiv i pravo na hilafet.<ref>{{cite book |last=Burak |first=Guy |title=The Second Formation of Islamic Law: The Ḥanafī School in the Early Modern Ottoman Empire |place=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2015 |isbn=978-1-107-09027-9 |page=1}}</ref> U pokušaju da pobjedi šaha jednom za sva vremena, Sulejman je krenuo u drugu kampanju 1548. Šah Tahmasp je odlučio izbjeći sukob sa osmanlijskom vojskom i koristio je taktiku spaljivanja zemlje izloživši osmanlijsku vojsku oštrom zimom na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]].<ref name=sicker206 /> Sulejman je odlučio napustiti kampanju osvojivši [[Urmia|Urmiu]] i pokrajinu Van, zapadnu polovinu [[Azerbejdžan]]a i tvrđave u [[Gruzija|Gruziji]].<ref name=bartleby794>{{cite encyclopedia |url= http://www.bartleby.com/67/794.html |title= 1548–49 |encyclopedia= The Encyclopedia of World History |year= 2001 | via= Bartleby.com |archive-url= https://web.archive.org/web/20020918101523/http://www.bartleby.com/67/794.html |archive-date= 18. 9. 2002| access-date= 20. 6. 2020}}</ref> [[File:ImperioOtomanoSimplificado-en.svg|thumb|Teritorijalna ekspanzija Osmanskog Carstva pod Sulejmanom, (crveno i narandžasto) uključujući osmanske vazale.]] Sulejman je 1553. započeo treći i posljednji pohod protiv šaha. Pošto je u početku izgubio Erzurum od šahovog sina, Sulejman se osvetio tako što je preoteo Erzurum, prelazeći Gornji Eufrat i pustošeći dijelove Perzije. Šahova vojska je nastavila svoju strategiju izbjegavanja Osmanlija, što je dovelo do zastoja od kojeg ni vojska nije imala značajnu dobit. Šah je napokon 1554. potpisao [[Amasijski mir]] koji je zaključio azijsku kampanju Sulejmana. Dio sporazuma je uključivao povratak Tabriza i Bagdada, smanjenje [[Mezopotamija|Mezopotamije]], ušće rijeke Eufrat i [[Tigris]], i dio [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]]. Šah je također obećao da će prekinuti sve racije na osmanlijske teritorije. === Kampanje u Indijskom okeanu === {{Glavni|Osmansko-portugalski sukobi|Osmanska ekspedicija na Aceh}} [[File:Ottoman fleet Indian Ocean 16th century.jpg|thumb|upright|Osmanska flota u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] u 16. vijeku]] Osmanski brodovi su plovili [[Indijski okean|Indijskim okeanom]] za vrijeme osmanlijskih [[admiral]]a [[Hadim Sulejman-paša|Hadim Sulejman-paše]], [[Seydi Ali Reis]]a<ref name="Özcan1997">{{cite book|first= Azmi |last= Özcan |title= Pan-Islamism: Indian Muslims, the Ottomans and Britain, 1877–1924|url=https://books.google.com/books?id=s04pus5jBNwC&pg=PA11|access-date=30. 9. 2012|year=1997|publisher=Brill|isbn=978-90-04-10632-1| pages= 11–}}</ref> i [[Kurtoglu Hizir Reis]]a. Poznato je da su putovali do [[Mogulsko Carstvo|Mogulskih]] carskih luka [[Thatta]], [[Surat]] i [[Janjira]]. [[Mogulski carevi|Mogulski car]] [[Akbar Veliki|Akbar]] je tada razmijenio šest dokumenata sa Sulejmanom Veličanstvenim.<ref name="Özcan1997" /><ref>{{cite journal |last= Farooqi |first=N. R. |title= Six Ottoman documents on Mughal-Ottoman relations during the reign of Akbar|journal=Journal of Islamic Studies |date= 1996 |volume= 7 |issue= 1 |pages=32–48|doi=10.1093/jis/7.1.32}}</ref><ref name="Farooqi1989">{{cite book| first= Naimur Rahman |last= Farooqi|title=Mughal-Ottoman relations: a study of political & diplomatic relations between Mughal India and the Ottoman Empire, 1556–1748|url=https://books.google.com/books?id=uB1uAAAAMAAJ| access-date= 30. 9. 2012|year=1989|publisher=Idarah-i Adabiyat-i Delli}}</ref> U Indijskom okeanu, Sulejman je vodio više pomorskih kampanja protiv [[Portugal]]a u pokušaju da ih ukloni i ponovo uspostavi trgovinu sa [[Indija|Indijom]]. Zbog toga je Sulejman zauzeo [[Aden]] u [[Jemen]]u 1538, kako bi napravio osmanlijsku bazu za napade na portugalske luke na zapadnoj obali modernog [[Pakistan]]a i [[Indija|Indije]].<ref name="Kour">{{cite book| first= Z. H.| last= Kour|title=The History of Aden |url= https://books.google.com/books?id=hNCPAgAAQBAJ|date=2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-78114-9|page=2}}</ref> Nakon [[opsada luke Diu|opsade portugalske luke Diu]] u septembru 1538, Osmanlijski brodovi su se vratili u Aden gdje su utvrdili grad sa 100 komada artiljerije.<ref name="Kour" /><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Ovg_RQlklU4C&pg=PA326|title=An economic and social history of the Ottoman Empire|first=Halil|last=İnalcik|page=326|publisher=Cambridge University Press |year= 1997 |isbn= 978-0-521-57456-3}}</ref> Iz ove baze, Sulejman paša je uspio da preuzme kontrolu nad cijelim Jemenom zauzimajući Sanu.<ref name="Kour" /> Svojom jakom kontrolom [[Crveno more|Crvenog mora]], Sulejman je kontrolirao indijske trgovačke puteve i održavao značajan nivo trgovine sa [[Mogulsko Carstvo|Mogulskim Carstvom]] tokom 16. stoljeća.<ref>''History of the Ottoman Empire and modern Turkey'' by Ezel Kural Shaw p. 107 [https://books.google.com/books?id=UVmsI0P9RDUC&pg=PA107] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226065927/https://books.google.com/books?id=UVmsI0P9RDUC&pg=PA107|date=26. 12. 2022}}</ref> Njegov admiral [[Piri Reis]] je kontrolisao osmanlijsku flotu u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] zauzimajući [[Maskat]] 1558. == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Selim I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]]<br />(1520 - 1566) |poslije= [[Selim II]] }} {{S-end}} === Izvori === === Štampani izvori=== {{div col}} {{refbegin}} * {{cite journal |last=Ágoston |first=Gábor |title=Muslim Cultural Enclaves in Hungary under Ottoman Rule |journal=Acta Orientalia Scientiarum Hungaricae |volume=45 |date=1991 |pages=181–204}} * {{cite book |last=Ahmed|first=Syed Z|title=The Zenith of an Empire : The Glory of the Suleiman the Magnificent and the Law Giver |url=https://archive.org/details/zenithofempiregl0000ahme|year=2001 |publisher=A.E.R. Publications |isbn=978-0-9715873-0-4}} * {{cite journal |last1=Arsan |first1=Esra |last2=Yldrm |first2=Yasemin |title=Reflections of neo-Ottomanist discourse in Turkish news media: The case of The Magnificent Century |journal=Journal of Applied Journalism & Media Studies |date=2014 |volume=3 |issue=3 |pages=315–334 |doi=10.1386/ajms.3.3.315_1 |url=https://www.academia.edu/9735956 |url-access=registration}} * {{cite book |last=Atıl |first=Esin |title=The Age of Sultan Süleyman the Magnificent|year=1987 |publisher= National Gallery of Art |location=Washington, D.C.|isbn=978-0-89468-098-4}} * {{cite book |last=Barber|first=Noel|author-link=Noel Barber|title=Lords of the Golden Horn : From Suleiman the Magnificent to Kamal Ataturk |url=https://archive.org/details/lordsofgoldenhor0000barb|publisher=Pan Books|location=London|year=1976 |isbn=978-0-330-24735-1}} * Clot, André. ''Suleiman the magnificent'' (Saqi, 2012). * Garnier, Edith ''L'Alliance Impie'' Editions du Felin, 2008, Paris {{ISBN|978-2-86645-678-8}} [https://web.archive.org/web/20090818015845/http://www.neopodia.mobi/20090519-histoire-renaissance-alliance-impie-francois-1er-ier-ottoman-soliman-suleyman-charles-quint-forces-en-presence Interview] * {{cite encyclopedia |last1=Işıksel |first1=Güneş |editor-last=Martel |editor-first=Gordon |title=Suleiman the Magnificent (1494-1566) |encyclopedia=The Encyclopedia of Diplomacy |date=2018 |pages=1–2 |doi=10.1002/9781118885154.dipl0267|isbn=9781118887912 }} * {{cite book |last=Levey|first=Michael|author-link=Michael Levey |title=The World of Ottoman Art |url=https://archive.org/details/worldofottomanar0000leve_n0z4|publisher= Thames & Hudson|year=1975 |isbn=0-500-27065-1}} * {{cite book |last=Lewis |first=Bernard|author-link=Bernard Lewis |title=What Went Wrong? : Western Impact and Middle Eastern Response|year=2002|publisher=Phoenix|location=London |isbn=978-0-7538-1675-2}} * Lybyer, Albert Howe. ''The Government of the Ottoman Empire in the Time of Suleiman the Magnificent'' (Harvard UP, 1913) [https://archive.org/details/governmentottom01lybygoog online]. * {{cite book |last=Merriman|first=Roger Bigelow|author-link=R. B. Merriman|title=Suleiman the Magnificent, 1520–1566|location=Cambridge|publisher=Harvard University Press|year=1944|oclc=784228 |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.87496}} * Norwich, John Julius. ''Four princes: Henry VIII, Francis I, Charles V, Suleiman the Magnificent and the obsessions that forged modern Europe'' (Grove/Atlantic, 2017) popular history. * {{Cite book |last= Peirce| first= Leslie P. |author-link=Leslie P. Peirce |url=https://books.google.com/books?id=L6-VRgVzRcUC |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |date=1993 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-508677-5 |language=en}} * {{cite book | last=Peirce | first=Leslie P. |author-link=Leslie P. Peirce | title=Empress of the East : How a slave girl became queen of the Ottoman Empire | publisher=Basic Books | date=2017 | isbn=978-0-465-03251-8 |url=https://archive.org/details/empressofeasthow0000peir |url-access=registration}} * {{cite book |title=Padışahların kadınları ve kızları|last=Uluçay |first= Mustafa Çağatay |publisher=Türk Tarihi Kurumu Yayınları |year=1992 }} * {{cite journal |last=Yermolenko |first=Galina |title=Roxolana: The Greatest Empress of the East |url=https://archive.org/details/sim_muslim-world_2005-04_95_2/page/230 |journal=The Muslim World |volume=95 |number=2 |year=2005 |pages=231–248|doi=10.1111/j.1478-1913.2005.00088.x }} * {{cite journal |title=Suleiman The Lawgiver |access-date=18. 4. 2007 |journal=Saudi Aramco World |date= March–April 1964 |volume=15 |issue=2 |pages=8–10 |issn=1530-5821 |location=Houston, Texas |publisher=Aramco Services Co |url=http://www.saudiaramcoworld.com/issue/196402/suleiman.the.lawgiver.htm |archive-url= https://web.archive.org/web/20140505041323/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/196402/suleiman.the.lawgiver.htm |archive-date=5. 5. 2014 |url-status=dead}} {{div col end|2}} {{refend}} === Online izvori === {{refbegin}} * {{cite book| last= Yalman| first= Suzan| chapter-url= https://www.metmuseum.org/toah/hd/suly/hd_suly.htm | chapter= The Age of Süleyman 'the Magnificent' (r. 1520–1566)| title= Heilbrunn Timeline of Art History| place= New York| publisher= The Metropolitan Museum of Art| year= 2000}} Based on original work by Linda Komaroff. * {{cite web|url=http://uk.encarta.msn.com/encyclopedia_761575054_2/Suleiman_I.html|title=Suleiman I |access-date= 17. 4. 2008|first=Malcolm Edward|last=Yapp|author-link=Malcolm Yapp|work=Microsoft Encarta| year= 2007| url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20081003071213/http://uk.encarta.msn.com/encyclopedia_761575054_2/Suleiman_I.html|archive-date= 3. 10. 2008}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin}} * {{Cite book|last=Finkel |first=Caroline |title=Osman's Dream: The Story of the Ottoman Empire, 1300–1923 |url=https://archive.org/details/osmansdreamstory0000fink |place=New York |publisher=Basic Books |date=2005 |isbn=978-0-465-02396-7}} * {{cite book |editor1-last=İnalcık |editor1-first=Halil |editor2=Cemal Kafadar |title=Süleyman the Second and His Time |place=Istanbul |publisher=The Isis Press |date=1993 |isbn=975-428-052-5}}; deals with Suleiman 1494–1566 * Lamb, Harold. ''Suleiman the Magnificent Sultan of the East'' (1951) [https://archive.org/details/suleimanthemagni001564mbp online] * {{Cite book | last=Necipoğlu | first=Gülru | title=The Age of Sinan: Architectural Culture in the Ottoman Empire| publisher=Princeton University Press|date= 2005|isbn= 9780691123264| url= https://archive.org/details/ageofsinanarchit0000neci/page/n3/mode/2up | url-access= registration | oclc=1204337149 }} * Parry, V. J. "The Ottoman Empire, 1520–1566." in ''The New Cambridge Modern History II: The Reformation 1520–1559'' (2nd ed 1990): 570–594 [https://archive.org/details/newcambridgemode00elto_126 online] * Yermolenko, Galina I., ed. ''[https://chtyvo.org.ua/authors/Zbirnyk_statei/Roxolana_in_European_Literature_History_and_Culture_anhl.pdf Roxolana in European literature, history and culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226065927/https://shron2.chtyvo.org.ua/Zbirnyk_statei/Roxolana_in_European_Literature_History_and_Culture_anhl.pdf?PHPSESSID=3u4pf52h3fqdmkdscl0phcn9c5 |date=26. 12. 2022 }}'' (Routledge, 2016) {{ISBN|9780754667612}} {{refend}} {{Sultani}} {{Commonscat|Suleiman I}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1495.]] [[Kategorija:Um rli 1566.]] [[Kategorija:Biografije, Trabzon]] pm4spex7ivbz5y2o1e1m5i5bf430oxx 1566. 0 4174 3829420 3788273 2026-04-11T17:48:28Z Panasko 146730 /* [[Smrt|Umrli]] */ sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3829420 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == *Završena izgradnja [[Stari most|starog mosta]] u [[Mostar]]u. == [[Porođaj|Rođeni]] == * [[26. maj]] - [[Mehmed III]], sultan [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. * [[19. juni]] - [[Jakov I, kralj Engleske|Jakov I]], škotski, engleski i irski kralj == [[Smrt|Umrli]] == * [[6. septembar]] - [[Sulejman I|Sulejman I Veličanstveni]], [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[1520]]-'''1566''' * [[7. septembar]] - [[Nikola Šubić Zrinski]], hrvatski ban {{Commonscat|1566|1566.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 3zv2ukws5ady2oeqaftab25a9rnmqf7 1993. 0 4188 3829489 3828733 2026-04-12T08:14:22Z AnToni 2325 /* August */ 3829489 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1993. ([[Rimski brojevi|MCMXCIII]])''' uobičajena je godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1993. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 993. godina 2. milenija, 93. godina 20. stoljeća i četvrta godina 1990-ih. 1993. je označena kao: * Međunarodna godina autohtonog stanovništva svijeta Ova godina na [[Atol Kwajalein|atolu Kwajalein]] na [[Maršalska Ostrva|Maršalovim ostrvima]] imala je samo 364 dana, budući da je njen kalendar napredovao 24 sata na stranu [[Istočna hemisfera|istočne hemisfere]] [[Međunarodna datumska granica|međunarodne datumske linije]], preskačući [[21. august]] 1993.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1993/08/22/world/in-marshall-islands-friday-is-followed-by-sunday.html|title=In Marshall Islands, Friday Is Followed by Sunday|work=[[New York Times]]|last=[[Associated Press]]|date=22. 8. 1993|access-date=8. 5. 2022|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011093207/http://www.nytimes.com/1993/08/22/world/in-marshall-islands-friday-is-followed-by-sunday.html}}</ref> == Događaji == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Češka]] i [[Slovačka]] postale nezavisne države. === Februar === * [[9. februar]] – Počelo 29. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 10. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Bugarska|bugarskom]] gradu [[Borovec (Bugarska)|Borovec]]u. === Mart === === April === === Maj === * [[7. maj]] – Srušena [[Ferhat-pašina džamija]] i [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija džamija]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] === Juni === * [[26. juni]] – [[Masakr nad djecom u Ulici Bakarevića]] na Bistriku. === Juli === === August === * [[24. august]] – [[Masakr u Raštanima]] === Septembar === * [[15. septembar]] – U [[Sarajevo|Sarajevu]] osnovan ''[[Dnevni avaz]]'', bosanskohercegovačke dnevne novine. === Oktobar === * [[27. oktobar]] – Štampane [[Poštanske marke BH pošte 1993.|prve poštanske marke]] [[BH pošta|Bosanskohercegovačke pošte]], jedne od triju pošta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Mastrihtska povelja]] i formiranje [[Evropska unija|Evropske unije]]. * [[9. novembar]] – Srušen [[Stari most]] u [[Mostar]]u. * [[9. novembar]] – [[Masakr na Trgu ZAVNOBiH-a]]. * [[10. novembar]] – [[Masakr u ulici Žrtava fašizma]] kod broja 12 u sarajevskoj općini [[Novi Grad, Sarajevo|Novi Grad]] kada je granata, ispaljena sa srpskih položaja, ubila 9 a ranila 32 građana [[sarajevo|Sarajeva]]. * [[17. novembar]] – [[Annie Proulx]] dobio National Book Award za svoj roman "The Shipping News"; === Decembar === * [[2. decembar]] – U pucnjavi, pri pokušaju hapšenja, [[Kolumbija|kolumbijska]] [[policija]] ubila šefa medeljinskog [[kartel]]a [[Pablo Escobar|Pabla Escobara]]. * [[14. decembar]] – [[Masakr na Obali]], na raskršću ulica Gimnazijska i Obala Kulina bana, ispred OŠ "Safvet-beg Bašagić" u Sarajevu. == Rođeni == === Januar=== * [[3. januar]] ** [[Eva Puskarčíková]], [[češka]] [[biatlon]]ka ** [[Dunja Zdouc]], austrijska [[biatlon]]ka === Februar === * [[1. februar]] – [[Lucie Charvátová]], [[češka]] [[biatlon]]ka * [[4. februar]] – [[Julia Ransom]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[12. februar]] ** [[Anaïs Chevalier-Bouchet]], [[Francuska]] [[biatlon]]ka ** [[Stefani Popova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka === Mart === * [[5. mart]] – [[Harry Maguire]], [[Engleska|engleski]] nogometaš === April === * [[16. april]] – [[Maksim Braun]], [[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac * [[27. april]] – [[Timur Hamitgatin]], [[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac === Maj === * [[7. maj]] – [[Ajla Tomljanović]], [[hrvatska|hrvatsko]]-[[Australija|australska]] [[tenis]]erka * [[13. maj]] – [[Stefan Kraft]], austrijski [[skijaš-skakač]] * [[21. maj]] ** [[Draško Stanivuković]], bosanskohercegovački političar ** [[Grete Gaim]], estonska [[biatlon]]ka * [[23. maj]], [[Sara Sabry]], [[egipat]]ska inženjerka, astronautkinja i preduzetnica === Juni === * [[2. juni]] – [[Abedin Mujezinović]], bosanskohercegovački atletičar * [[26. juni]] – [[Ariana Grande]], američka pjevačica i glumica === Juli === * [[9. juli]] – [[Jevgenija Burtasova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka * [[15. juli]] – [[Jaka Hvala]], [[Slovenija|slovenski]] skijaš-skakač * [[27. juli]] – [[Johanna Talihärm]], estonska [[biatlon]]ka * [[28. juli]] – [[Harry Kane]], engleski nogometaš === August === * [[9. august]] – [[Tamara Kotevska]], sjevernomakedonska filmska redateljica * [[22. august]] – [[Laura Dahlmeier]], njemačka biatlonka === Septembar === * [[7. septembar]] – [[Ismet Sejfić]], bosanskohercegovački košarkaš === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Rade Krunić]], bosanskohercegovački nogometaš === Novembar === * [[14. novembar]] – [[Amira Halilović]], bosanskohercegovačka [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] === Decembar === == Umrli == === Januar=== * [[17. januar]] – [[Serafima Ljuljakina]], sovjetska i [[Mordovija|mordovska]] kompozitoristica, književnica i pjesnikinja na [[Erzjanski jezik|erzjanskom jeziku]] === Februar === * [[6. februar]] – [[Arthur Ashe]], američki teniser * [[11. februar]] – [[Desanka Maksimović]], srbijanska pjesnikinja, književnica i prevoditeljica * [[27. februar]] – [[Lillian Gish]], američka glumica === Mart === * [[17. mart]] – [[Helen Hayes]], američka glumica === April === * [[3. april]] – [[Viktor Avbelj]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[19. april]] – [[Ljubo Kojo]], bosanskohercegovački i jugoslavenski [[političar]] i 19. gradonačelnik Sarajeva === Maj === === Juni === * [[7. juni]] – [[Dražen Petrović]], hrvatski košarkaš === Juli === === August === === Septembar === === Oktobar === * [[24. oktobar]] - [[Bahrija Nuri Hadžić]], jugoslavenska [[Opera|operska]] [[sopran]]istica i [[primadona]]; * [[31. oktobar]] – [[Federico Fellini]], italijanski filmski režiser i scenarist === Novembar === * [[15. novembar]] – [[Cvijetin Mijatović]], Predsjednik Predsjedništva Jugoslavije === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Ivo Bojanovski]], jugoslavenski arheolog * [[28. decembar]] – [[William L. Shirer]], američki novinar i historičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Russell A. Hulse]], [[SAD]] ** [[Joseph H. Taylor Jr.]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Kary B. Mullis]], [[SAD]] ** [[Michael Smith (hemičar)|Michael Smith]], [[Kanada]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Richard J. Roberts]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Phillip A. Sharp]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Toni Morrison]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Nelson Mandela]], [[Južnoafrička Republika]] ** [[Frederik Willem de Klerk]], [[Južnoafrička Republika]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Robert W. Fogel]], [[SAD]] ** [[Douglass C. North]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|1993|1993.}} {{Normativna kontrola}} 731vov86p8ers8r0et2zdcktdwbb32j Sofija 0 4514 3829590 3797961 2026-04-12T11:41:01Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: {{reference}} → {{Refspisak}}, . godine → . (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829590 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija naselje | ime = Sofija | izvorno_ime = София | izvorno_ime_jez = bg | naselje_vrsta = [[Glavni grad]] | slika = {{multiple image | border = infobox | perrow = 1/2/2/2/2 | total_width = 250 | image1 = Russian church (37591925970).jpg | image2 = Alexander Nevsky Cathedral, Sofia (23401251189).jpg | image3 = Ivan Vazov National Theatre december.jpg | image4 = Sofia '17 (24614482817).jpg | image5 = Sofia bathroom.jpg | footer = }} | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = BG Sofia flag.svg | zastava_alt = | slika_grb = BG_Sofia_coa.svg | grb_alt = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = "Raste, ali ne stari"<ref>{{cite web|url=http://www.sofia.bg/en/display.asp?ime=sofia|title=Sofia through centuries|publisher=Sofia Municipality|access-date=16. 10. 2009|url-status = dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090819151030/https://www.sofia.bg/en/display.asp?ime=sofia|archive-date=19. 8. 2009}}</ref> | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | pushpin_karta = Bugarska#Balkan#Evropa | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = Lokacija Sofije | pushpin_oznaka_pozicija = | koordinate = {{coord|42.70|23.33|type:city|display=inline}} | koor_pinpoint = | koordinate_fusnote = | podjela_vrsta = [[Država]] | podjela_ime = [[Bugarska]] | podjela_vrsta1 = [[Pokrajine Bugarske|Pokrajina]] | podjela_ime1 = Sofija | podjela_vrsta2 = [[Opštine Bugarske|Opština]] | podjela_ime2 = [[Stolična opština|Stolična]] | podjela_vrsta3 = | podjela_ime3 = | uspostavljanje_naslov = | uspostavljanje_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = | vlada_fusnote = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_partija = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_titula1 = | vođa_ime1 = | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = <!-- Format unošenja brojeva za parametre o površini, stanovništvu i gustoći: -Decimalni zarez pisati kao tačku -Bez dodavanja tački za hiljade. (Primjer: 1234567 daje 1.234.567; 12345.67 daje 12.345,67) --> | površina_fusnote = | površina_urban_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_fusnote = <ref>{{Cite web |url=https://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=met_d3area&lang=en |title=Archived copy |access-date=25. 8. 2020 |archive-date=24. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201124181322/https://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=met_d3area&lang=en |url-status=live }}</ref> | površina_bilješka = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_prazno1_naslov = | površina_prazno2_naslov = | površina_ukupno = 500 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = 5723 | površina_rural = | površina_metro = 10738 | površina_prazno1 = | površina_prazno2 = | dužina = | širina = | dimenzije_fusnote = | visina_fusnote = <ref>{{Cite web |url=https://www.nsi.bg/nrnm/show2.php?sid=57422&ezik=en&e=128142&e=9787 |title=Nsi • National Register of Populated Places • |access-date=8. 7. 2020 |archive-date=11. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200711041145/https://www.nsi.bg/nrnm/show2.php?sid=57422&ezik=en&e=128142&e=9787 | url-status = live }}</ref> | nadmorska_visina = 500–699 | stanovništvo_fusnote = <ref name="population">{{cite web|title=Население по градове и пол {{!}} Национален статистически институт|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2981/население-по-градове-и-пол|website=www.nsi.bg|language=bg|access-date=29. 5. 2021|archive-date=12. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412205552/https://www.nsi.bg/bg/content/2981/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5-%D0%BF%D0%BE-%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B5-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%BB|url-status=live}}</ref> | stanovništvo_datum = 2021 | stanovništvo_ukupno = 1248452 | stanovništvo_gustoća = auto | stanovništvo_bilješka = | stanovništvo_demonim = | vremenska_zona1 = | utc_ofset1 = | vremenska_zona1_DST = | utc_ofset1_DST = | poštanski_broj_vrsta = | poštanski_broj = | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = | iso_kod = | veb-sajt = {{URL|sofia.bg}} | fusnote = }} '''Sofija''' ({{jez-bg|София}}) jest [[Glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Republika|Republike]] [[Bugarska|Bugarske]]. Nalazi se u podnožju [[planina|planine]] [[Vitoša|Vitoše]], u zapadnom dijelu države. Budući da se nalazi u centru [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]], podjednako je udaljena i od [[Crno more|Crnog]] i [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref name=tr>{{cite book|last1=Lauwerys|first1=Joseph|title=Education in Cities|date=1970|publisher=Evan's Brothers|isbn=0-415-39291-8|url=https://books.google.com/books?id=xiNjOpwrTBMC&pg=PA315&dq=sofia+the+most+city+in+europe&hl=bg&sa=X&ved=0CB0Q6AEwADgKahUKEwiyi4CtpuPGAhXuFtsKHeO2B4E#v=onepage&q=sofia%20the%20most%20city%20in%20europe&f=false}}</ref><ref>{{cite book|last=Rogers|first=Clifford|title=The Oxford Encyclopedia of Medieval Warfare and Military Technology|publisher=Oxford University Press|year=2010|page=301|volume=1|isbn=9780195334036|url=https://books.google.com/?id=mzwpq6bLHhMC&pg=RA2-PA301&dq=sofia+center+of+the+balkan+peninsula#v=onepage&q=sofia%20center%20of%20the%20balkan%20peninsula&f=false}}</ref> Kao glavni grad Bugarske, Sofija je sjedište mnogih lokalnih univerziteta, kulturnih institucija i komercijalnih kompanija.<ref>[http://www.internethostelsofia.hostel.com/ Internet Hostel Sofia, Tourism in Sofia]. Internethostelsofia.hostel.com, Retrieved Jan 2012</ref> Grad je jedan od 10 najboljih mjesta za započinjanje poslovanja u svijetu, posebno u oblasti informacionih tehnologija a proglašena je 2013. i za najpristupačniju [[Evropa|evropsku]] prijestonicu koju vrijedi posjetiti. Grad naseljava 1,23 miliona stanovnika<ref name="area total">{{cite web |url=http://www.nsi.bg/nrnm/index.php?ezik=bul&f=8&s=1&date=6. 2. 2018&e=1&s1=5&c1=1&a1=492000&c=0|title=NATIONAL STATISTICAL INSTITUTE - Information for the area of city of Sofia|website=Nsi.bg|access-date=11. 4. 2018}}</ref> što čini 17,5% stanovništva Bugarske. U urbanoj zoni grada živi 1,54<ref name="Urban area populaton - Sofia"> {{cite web |title=Funkcionalna urbana područja EU-a |url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=urb_lpop1&lang=en |website=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu |publisher=Eurostat |access-date=7. 1. 2019}}</ref> a u metropolitanskom području površine oko 10.000&nbsp;km oko 1,68 miliona stanovnika.<ref name="European Metropolitan regions">{{cite web |url=http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=met_pjanaggr3&lang=en |website=appsso.eurostat.ec.europa.eu |title=Eurostat - Data Explorer}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.cittametropolitana.torino.it/cms/risorse/territorio/dwd/pianificazione_strategica/pdf/Report_PS_IRES_totale_definitivo.pdf |title=Metropolitanska područja EU-a}}</ref> == Historija == Od svog osnivanja prije sedam hiljada godina, Sofija je drugi najstariji glavni grad u [[Evropa|Evropi]]. Tokom vremena je imala više imena, a ostaci starog grada su i danas vidljivi. Sofija je prvo bila [[Tračani|tračka]] naseobina po imenu ''Serdika'', nazvana po tračkom plemenu [[Serdi]]. [[Rimsko Carstvo]] osvaja ovaj grad [[29]]. nove ere, i postala je glavni grad pokrajine ''Dacia Mediterranea''. [[Huni]] su je uništili [[447]]. Grad je ponovo izgradio [[Bizantija|bizantijski]] car [[Justinijan I]] i preimenovao u ''Triadica''. Pod [[Bugari]]ma je ime grada bilo ''Sredec'', a promenjeno je u ''Sofija'' (što znači "mudrost") [[1376]]. Sofiju je [[1382]]. osvojilo [[Osmansko Carstvo]], i postala je glavni grad turske pokrajine [[Rumelija|Rumelije]]. [[1878]]. su je preuzeli [[Rusi]], a postala je glavni grad nezavisne Bugarske [[1879]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Rusi su osvojili Sofiju i pro-njemačku Bugarsku. U gradu ima 16 [[univerzitet]]a, među kojima je i [[Univerzitet u Sofiji]], osnovan [[1889]]. Ova [[Pravoslavlje|pravoslavna]] [[metropola]] ima mnoštvo crkava, među kojima su značajnije crkve Svetog Đorđa, Svete Sofije, Svete Petke, Svetih Sedam Svetaca, ruska crkva Svetog Nikolaja, patrijaršijska katedrala [[Aleksandar Nevski|Aleksandra Nevskog]]. Džamija Banja Baši jedna je od najstarijih džamija na Balkanskom poluostrvu i spomenik kulture, a u njenoj neposrednoj blizini, u strogom centru Sofije, nalazi se i druga najveća sinagoga u Evropi. [[Krilatica]] grada je "''Raste, ali ne stari''". == Privreda == Sofija je glavni centar bugarskog ekonomskog života. Proizvodni sektor privrede, koji predstavlja preko 800 velikih proizvodnih tvornica koje između ostalog proizvode [[metal (hemija)|metalske]] proizvode (75% ukupnog proizvoda zemlje), kao i proizvode od [[tekstil]]a, [[guma|gume]], [[koža|kože]], štamparsku industriju (50% proizvoda) i elektroniku (15% proizvoda). Sofija je također financijsko središte zemlje, sjedište [[Bugarska nacionalna banka|Bugarske nacionalne banke]], [[Bugarska berza|bugarske berze]], kao i nekih od najvećih bugarskih komercijalnih banaka (poput [[Bulbanka|Bulbanke]], [[DSK banka|DSK banke]] i [[Ujedinjena bugarska banka|Ujedinjene bugarske banke]]). Građevina, trgovina i saobraćaj su također važni sektori lokalne ekonomije. == Saobraćaj == Sa svojim strateškim položajem, Sofija je važan centar međunarodnih željezničkih i auto-ruta. Svi glavni tipovi [[saobraćaj]]a (osim vodenog) postoje u gradu, koji ima 8 željezničkih stanica, Centar za kontrolu leta je [[Sofijski aerodrom]]. Tri trans-evropska saobraćajna koridora prolaze kroz grad: 4, 8 i 10. Javni saobraćaj je dobro razvijen, pouzdan i važan za ekonomiju grada; postoje [[Sofijski metro|metro]], autobusi, tramvaji, trolejbusi i linijski taksiji. Ima preko 30,000 taksija sa dozvolom. Pojeftinjenje privatnih vozila i dotok ljudi iz unutrašnjosti zemlje i inostranstva razlog su da od 2000. zastoji postanu uobičajena pojava. Trenutni broj registrovanih privatnih automobila u gradu iznosi preko 1 milion, sa brojem stanovnika preko 2 miliona. Infrastruktura koja je u osnovnim crtama netaknuta od sredine 80-ih godina prošlog vijeka, u stanju je podnijeti otprilike 20 odsto današnjeg broja vozila. == Reference == {{Refspisak}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Evropske prijestonice sporta}} {{Commonscat|Sofia}} [[Kategorija:Sofija| ]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] tv30thsy518gewzh71q8q0ux7a3npv2 4. juni 0 4837 3829567 3765559 2026-04-12T11:33:58Z Panasko 146730 /* Događaji */ clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3829567 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''4. juni / lipanj (4. 6)''' jest 155. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (156. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 210 dana. == Događaji == * [[1878.|1878]] – Potpisana [[Kiparska konvencija]], tajni sporazum između [[Britansko Carstvo|Britanskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] o upravljanju [[Kipar|Kiprom]]. * [[1918.|1918]] – Potpisan [[Batumijski sporazum]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i tri transkavkaske države: [[Republika Armenija (1918–1920)|Republike Armenije]], [[Azerbejdžanska Demokratska Republika|Azerbejdžana]] i [[Demokratska Republika Gruzija|Gruzije]]. * [[1944.|1944]] – [[Rim]] oslobođen od fašističke okupacije. Glavni zapovjednik [[Wehrmacht]]a u Italiji [[Albert Kesselring]] povukao svoje jedinice. U grad ušla američka Prva oklopna divizija. * [[2001.|2001]] – Princ [[Gyanendra Bir Bikram]] postao kralj [[Nepal]]a. * [[2015.|2015]] – Nakon što je donesena Uredba o imenovanju upravljačkih struktura u preduzećima, gdje je Federacija većinski vlasnik, [[Demokratska fronta]] napustila koaliciju sa [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[HDZBiH]]. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1604.|1604]] – [[Claudia de Medici]], austrijska vojvotkinja i tirolska kneginja === 18. vijek === * [[1738.|1738]] – [[Đorđe III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|George III]], kralj [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Irska|Irske]], vojvoda od Braunschweig-Linberga === 19. vijek === * [[1816.|1816]] – [[Adele Muzzarelli]], italijanska subreta, pjevačica i plesačica * [[1881.|1881]] – [[Natalia Gončarova]], ruska likovna umjetnica === 20. vijek === * [[1908]] – [[Jan Zdeněk Bartoš]], češki kompozitor * [[1929]] – [[Karolos Papoulias]], grčki političar i državnik * [[1931]] – [[Antun Vrdoljak]], hrvatski glumac, režiser i producent * [[1947]] – [[Viktor Klima]], austrijski političar i državnik * [[1955]] – [[Val McDermid]], škotski pisac kriminalističkih romana * [[1965]] – [[Hervé Flandin]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[1966]] – [[Cecilia Bartoli]], italijanska sopranistica * [[1970]] ** [[Deborah Compagnoni]], italijanska alpska skijašica ** [[Izabella Scorupco]], švedska glumica, fotomodel i pjevačica * [[1975]] – [[Angelina Jolie]], američka glumica * [[1976.]] ** [[Vedran Bosnić]], bosanskohercegovački košarkaš i trener ** [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik * [[1978]] – [[Dijana Ravnikar]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka hrvatskog porijekla * [[1985]] – [[Lukas Podolski]], njemački [[nogomet]]aš * [[1999]] – [[Domen Prevc]], [[Slovenija|slovenski]] [[Skijaški skokovi|skijaš-skakač]] == Umrli == * [[1798.|1798]] – [[Giacomo Casanova]], italijanski avanturist, ljubavnik i književnik * [[1876.|1876]] – [[Abdulaziz (sultan)|Abdulaziz]], sultan Osmanskog Carstva * [[1941.|1941]] – [[Vilim II, car Njemačke|Vilim II]], [[Spisak pruskih kraljeva|pruski kralj]] i posljednji njemački car * [[1942.|1942]] – [[Reinhard Heydrich]], njemački političar, pripadnik [[SS]]-a * [[2024.|2024]] – [[Haris Burina]], bosanskohercegovački glumac == Praznici == * Međunarodni dan nevine djece žrtava agresije == Vanjski linkovi == {{Commonscat|4 June}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/4/ Na današnji dan (4. juni), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220518143237/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/4/ |date=18. 5. 2022}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-4/ Na današnji dan (4. juni), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} onb196r2ihgegc8hkoq9wuozan49vaq 17. oktobar 0 5006 3829580 3798171 2026-04-12T11:38:56Z Panasko 146730 /* 19. vijek */ sitne korekcije, replaced: Osmanskom carstvu → Osmanskom Carstvu using [[Project:AWB|AWB]] 3829580 wikitext text/x-wiki {{OktobarKalendar}} '''17. oktobar / listopad (17. 10)''' jest 290. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (291. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 75 dana. == Događaji == * [[1676]] – Potpisan [[Žuravanski mir]] između [[Poljsko-litvanski savez (1672–1676)|Poljsko-litvanskog saveza]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva.]] * [[1697]] – Završena izgradnja [[Maglajska sahat-kula|maglajske sahat-kule]]. * [[1882]] – Imenovan prvi [[Bosna i Hercegovina|bosanski]] [[Reisul-ulema]], [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžimerović]]. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1623]] – [[François Turrettini]], švicarski teolog reformacije === 18. vijek === * [[1785]] – [[Tadeusz Wolański|Tadeusz Wolanski]], poljski arheolog === 19. vijek === * [[1815]] – [[Emanuel Geibel]], njemački književnik * [[1832]] - [[Zulejda Ida Latas]], prva kompozitorka u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] * [[1849]] – [[Frédéric Chopin]], poljski kompozitor i pijanista * [[1883]] – [[Alexander S. Neill]], britanski pedagog i pisac * [[1898]] – [[Simon Vestdijk]], holandski književnik === 20. vijek === * [[1912]] – [[Papa Ivan Pavao I]], rimski papa * [[1915]] – [[Arthur Miller]], američki pisac i dramatičar * [[1917]] – [[Mak Dizdar|Mehmedalija Mak Dizdar]], pjesnik * [[1918]] – [[Rita Hayworth]], američka filmska glumica * [[1920]] – [[Montgomery Clift]], američki glumac * [[1922]] – [[Luíz Bonfá]], brazilski gitarist i kompozitor bossa nove * [[1930]] – [[Miloš Blagojević]], srpski historičar i član SANU * [[1948]] – [[Robert Jordan]], američki pisac * [[1950]] – [[Munir Alibabić]], bosanskohercegovački policajac i službenik [[Uprava državne bezbjednosti|Državne bezbjednosti]] * 1950 – [[Sandra Reemer]], holandska pjevačica * [[1956]] – [[Pat McCrory]], američki političar, 74. guverner Sjeverne Karoline * [[1956]] – [[Mae Jemison]], američka astronautičarka * [[1960]] – [[Mladen Vojičić Tifa]], bosanskohercegovački muzičar * [[1965]] – [[Amir Kazić Leo]], bosanskohercegovački pjevač zabavne muzike * [[1969]] – [[Wyclef Jean]], haićansko-američki reper * [[1972]] – [[Eminem]], američki reper i glumac * 1972 – [[Tarkan]], turski pjevač * [[1976]] – [[Sebastián Abreu]], urugvajski nogometaš * [[1977]] – [[André Villas-Boas]], portugalski nogometni menadžer * 1977 – [[Dudu Aouate]], izraelski nogometaš i reprezentativac * [[1979]] – [[Kimi Räikkönen]], finski vozač Formule 1 * [[1985]] – [[Roberta Fiandino]], italijanska [[biatlon]]ka * [[1988]] – [[Viktorija Loba]], makedonska pjevačica == Umrli == === 19. vijek === * [[1849]] – [[Frédéric Chopin]], poljski kompozitor i pijanist * [[1887]] – [[Gustav Kirchhoff]], njemački fizičar i hemičar === 20. vijek === * [[1941]] – [[Mahmut Bušatlija]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe i [[narodni heroj Jugoslavije]] * 1941 – [[Nikola Babić (narodni heroj)|Nikola Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === 21. vijek === * [[2002]] – [[Zekerijah Đezić]], bosanskohercegovčki interpretator sevdalinke, radiospiker i voditelj * [[2022]] – [[Jagoda Buić]], hrvatska vizualna umjetnica == Praznici == * Međunarodni dan borbe protiv siromaštva == Vanjski linkovi == {{Commonscat|17 October}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/17 Na današnji dan (17. oktobar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-17 Na današnji dan (17. oktobar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Oktobar|*-17]] gfsimnzled7pjno6mk5wc1mhmd7rr5a 30. novembar 0 5050 3829522 3769067 2026-04-12T09:29:43Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3829522 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''30. novembar / studeni (30. 11)''' jest 334. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (335. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 31 dan. == Događaji == * [[1609]] – [[Galileo Galilei]] po prvi put posmatrao i napravio crteže [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]] putem svog [[teleskop]]a. * [[1782]] – [[Velika Britanija]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] potpisale primirje i time završen [[Američki rat za nezavisnost]]. * [[1838]] – [[Meksiko]] objavio rat [[francuska|Francuskoj]] koja je tri dana ranije okupirala grad [[Vera Kruz]]. * [[1853]] – [[Rusija]] je u [[Krimski rat|Krimskom ratu]] uništila tursku flotu ispred [[crno more|crnomorske]] luke [[sinopa|Sinope]]. * [[1872]] – Odigrana prva međunarodna nogometna utakmica u Hamilton Crescent kod [[Glasgow]]a na kojoj su intonirane himne Engleske i Škotske. Reprezentacije [[engleska|Engleske]] i [[Škotska|Škotske]] igrale su 0:0. * [[1939]] – Više od 20 sovjetskih divizija započelo je napadom na [[finska|Finsku]] "[[zimski rat]]", okončan mirovnim ugovorom u martu 1940, kojim je Finska prinuđena da se odrekne Karelijske prevlake i grada [[Viborg]] na istoku zemlje. * [[1956]] – [[Floyd Patterson]] postao najmlađi svjetski prvak u [[boks]]u. * [[1966]] – Dan nezavisnosti [[Barbados]]a. * [[1975]] – Afrička država Dahomej promijenila naziv u [[Benin|Narodna Republika Benin]]. * [[1996]] – Vlada i pobunjenici u afričkoj državi [[Sijera Leone]] potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata. * [[1999]] – U moru pored istočne obale [[kina|Kine]] potonuo je putnički brod, što je preživjelo samo 22 od 302 putnika i člana posade. * [[2002]] – [[Turska]] ukinula 15 godina dugo vanredno stanje na jugoistoku zemlje i time je završena era sukoba turskih snaga i kurdskih separatista, tokom kojih je poginulo oko 30.000 osoba. * [[2004]] – [[Ken Jennings]], višestruki šampion ''[[Jeopardy]]ja'', poražen nakon 74 pobjede i time postigao najveći TV-dobitak game showa svih vremena s osvojenih 2.520.700 dolara. * [[2016]] – [[Norvežani]]n [[Magnus Carlsen]] je na [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2016.|Svjetskom šahovskom prvenstvu]] po treći put postao [[Svjetsko šahovsko prvenstvo|svjetski prvak]], pobjedom 9:7 protiv [[Rusija|Rusa]] [[Sergej Karjakin|Sergeja Karjakina]]; == Rođeni == === 16. vijek === * [[1508]] – [[Andrea Palladio]], italijanski arhitekt i graditelj === 17. vijek === * [[1667]] – [[Jonathan Swift]], englesko-irski književnik === 19. vijek === * [[1817]] – [[Theodor Mommsen]], njemački historičar * [[1835]] – [[Mark Twain]], američki književnik * [[1869]] – [[Gustaf Dalén]], [[Švedska|švedski]] fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1912.]] * [[1870]] – [[Frano Supilo]], hrvatski političar i publicist * [[1874]] – [[Winston Churchill]], britanski političar i državnik * [[1889]] – [[Edgar Douglas Adrian]], britanski naučnik i ljekar === 20. vijek === * [[1916]] – [[Zore Vinogradova]], sovjetski biolog i univerzitetski profesor * [[1928]] – [[Raisa Ahmatova]], sovjetska i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla * [[1935.]] ** [[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]], bosanskohercegovačka književna kritičarka i teoretičarka, esejistica, prevoditeljica ** [[Woody Allen]], američki režiser, scenarist i glumac * [[1939]] – [[Kemal Hanjalić]], bosanskohercegovački fizičar i akademik * [[1942]] – [[Sead Bejtović]], bosanskohercegovački pozorišni glumac * [[1943]] – [[Heikki Flöjt]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1955]] – [[Billy Idol]], britanski pjevač * [[1958]] − [[Stacey Q]], američka pjevačica i glumica * [[1962]] – [[Werner Kiem]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac * [[1963]] – [[Vesna Denčić]], pisac, aforističar, urednik e-časopisa za satiru ''ETNA'' * [[1965]] – [[Ben Stiller]], američki glumac * [[1966]] – [[Mika Salo]], finski automobilist * [[1975]] – [[Adnan Gušo]], bosanskohercegovački golman * [[1984]] – [[Olga Ripakova]], [[kazahstan]]ska atletičarka * [[1990]] – [[Magnus Carlsen]], norveški šahovski velemajstor == Umrli == * [[1016]] – [[Edmund II Željeznoboki]] (''Edmund II''), engleski kralj * [[1603]] – [[William Gilbert]], [[Engleska|engleski]] [[ljekar]] i [[fizičar]] * [[1751]] – [[Jean-Philippe Loys de Cheseaux]], [[Švicarska|švicarski]] [[astronom]] * [[1900]] – [[Oscar Wilde]], irski pisac * [[1939]] – [[Béla Kun]], mađarski političar * [[1988]] – [[Aleksandar Deroko]], srpski arhitekt * [[1990]] – [[Vladimir Dedijer]], jugoslavenski partizan, političar, aktivist za ljudska prava i historičar * [[2013]] – [[Paul Walker]], američki glumac * [[2016]] – [[Nives Kavurić-Kurtović]], hrvatska slikarka * [[2018]] – [[George H. W. Bush]], američki političar, 41. predsjednik SAD-a == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|30 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/30 Na današnji dan (30. novembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-30 Na današnji dan (30. novembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-30]] kirnf1pwbp0wvvjifs7azl586wjxral Mimar Sinan 0 5421 3829606 3827752 2026-04-12T11:45:23Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: ., → ,, . godine. → . (2), „ → " (4), “ → " (4) using [[Project:AWB|AWB]] 3829606 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mimar Sinan | slika = MimarSinan-Detail.jpg | alt_slike = | opis = Vjerovatno Mimar Sinan (lijevo) kod groba Sulejmana Veličanstvenog, rukopis iz 1566. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1489|4|15}} | mjesto_rođenja = [[Ağırnas]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1588|7|17|1489|4|15}} | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | nacionalnost = [[Armeni|Armen]] ili [[Grci|Grk]] | druga_imena = | zanimanje = [[Arhitekt]]a | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = [[Sulejmanija džamija]]<br />[[Džamija Selimija]]<br />[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]<br /><br /><br /><br /> }} [[Datoteka:Mimar Sinan büstü, ODTÜ.jpg|desno|mini|200px|Mimar Sinanu, bista, [[Ankara]]]] '''Mimar Sinan''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: معمار سينان; [[Turski jezik|turski]]: Mimar Sinan; 15. april 1489 – 17. juli 1588) bio je glavni [[Osmanlije|osmanlijski]] arhitekta<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Sinan|title=Sinan {{!}} Ottoman architect|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2. 5. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://archnet.org/authorities/492|title=}}</ref> ([[Turski jezik|turski:]] mimar) i građevinski inžinjer za sultana [[Sulejman I|Sulejmana I]], [[Selim II|Selima II]] i [[Murat III|Murata III]]. Bio je odgovoran za izgradnju više od 300 velikih objekata uključujući [[Džamija Selimija|džamiju Selimiju]] u [[Edirne]], [[Kanuni Sultan Sulejmanov most u Istanbulu|Kanuni Sultan Sulejmanov most]] u [[Istanbul]]u i [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, te drugih skromnijih projekata poput škola. Njegovi šegrti su kasnije izgradili [[Džamija sultana Ahmeda|džamiju sultana Ahmeda]] u [[Istanbul]]u i [[Stari most]] u [[Mostar]]u. Kao sin klesara, stekao je tehničko obrazovanje i postao vojni inžinjer. Brzo je napredovao kroz činove da bi prvo postao oficir, a na kraju i janjičarski komandant, sa počasnom titulom Sinan.<ref name="GoodwinA87">Goodwin (2001), p. 87</ref> Usavršavao je svoje arhitektonske i inženjerske vještine sa janjičarima, postao je stručnjak za izgradnju utvrđenja svih vrsta, kao i za projekte vojne infrastrukture, kao što su putevi, mostovi i akvadukti.<ref name="Kinross214">Kinross (1977), pp 214–215</ref> U pedesetoj godini života imenovan je za glavnog kraljevskog arhitektu primjenjujući tehničke vještine koje je stekao u vojsci na stvaranju lijepih vjerskih i građanskih objekata svih vrsta.<ref name="Kinross214"/> Na ovoj dužnosti ostao je skoro pedeset godina. Njegova najpoznatija remek djela su [[džamija Selimija]] u [[Edirne|Edirni]] i [[Sulejmanija džamija]] u [[Istanbul]]u. Vodio je opsežnu državnu službu i obučio mnoge asistente koji su se istakli u izgradnji prelijepih objekata kao što su [[Sedefkar Mehmed aga]] koji je izgradio džamiju sultana Ahmeda i [[Mimar Hajrudin]] koji je izgradio Stari most. Smatra se najvećim arhitektom [[Klasični period osmanlijske arhitekture|klasičnog perioda osmanlijske arhitekture]] i upoređivan je sa [[Michelangelo Buonarroti|Mikelanđelom]], njegovim savremenikom na Zapadu.<ref>De Osa, Veronica.</ref><ref>Saoud (2007), p. 7</ref> Mikelanđelo i njegovi planovi za [[Bazilika svetog Petra|baziliku svetog Petra]] u Rimu su bili dobro poznati u Istanbulu, budući da su [[Leonardo da Vinci]] i on bili pozvani 1505. u Istanbul kako bi nacrtali plan za most preko [[Zlatni rog|Zlatnog roga]].<ref>Vasari (1963), Book IV, p. 122</ref> Radovi Mimara Sinana su među najuticajnijim građevinama u historiji.<ref>{{Cite web|url=http://home.howstuffworks.com/home-improvement/construction/planning/10-most-famous-architects2.htm|title=10 Most Famous Architects Who Ever Lived|date=9. 5. 2012}}</ref> == Život == Prvu Sinanovu biografiju napisao je turski književnik i slikar Mustafa Sai Çelebi, savremenik i lični prijatelj Sinanov. Ova biografija pojavila se odmah nakon Sinanove smrti, 1588. U njoj se kaže da je Sinan rođen u [[Kajserija|Kajseriji]] u [[Kapadokija|Kapadokiji]]. Po različitim izvorima tvrde da je porijeklom Armenac, Albanac ili Grk.<ref>{{Cite web|url=https://trt.global/world/article/12871143|title=TRT Global - How the Ottoman architect Sinan helped Hagia Sophia survive for centuries|website=trt.global|language=en|access-date=3. 9. 2025}}</ref> Godine 1938. na 350-godišnjici Sinanove smrti, turski historičar [[B. Zlug]] je iznio neke nove podatke o Sinanovom porijeklu. Ove podatke on temelji na originalnim pisanim dokumentima, koji se nalaze u turskom Državnom arhivu. Prema njima, Sinan se rodio u [[Agirnaz]]u, selu u području [[Kesi]], u centralnom dijelu [[Kajserija|Kajserije]]. Prema podacima sidžila (sudbenog protokola) iz toga vremena, ove krajeve su naseljavali hrišćani turskog porijekla, koje je Vizantija, da bi se oduprla navalama Arapa naseljavala u [[Anadolija|Anadoliji]]. Kao kršćansko dijete, Sinan je doveden u [[Istanbul]], preveden na [[islam]] i dat u [[Janičari|janjičarsku]] vojsku na vaspitavanje. Iako ova verzija bazira na nekim istorijskim pisanim dokumentima te izgleda vjerodostojna, mišljenja smo da Sinanovo nacionalno porijeklo nije bitno. Za nas su od prvobitnog značaja njegova djela, koja u arhitekturi predstavljaju najviši domet islamske osmanske arhitektonske škole. Prema podacima [[B. Zlug]]a, s kojima se slažu i podaci [[E. Eglia]], nije poznat tačan datum Sinanovog rođenja ni dolaska u Istanbul. Sa najviše vjerovatnoće uzima se da je rođen 1490. ili 1491. Već 1516. sudjeluje kao građevinski radnik u vojnom pohodu na [[Egipat]]. O sljedećih pet godina nema pouzdanih podataka. Godine 1521. nalazi se sa vojskom sultana [[Sulejman I|Sulejmana]], kad ona zauzima [[Beograd]], a naredne, 1522. nalazi se sa vojskom u pohodu na Rodos. Tada u janjičarskoj vojsci dobija titulu "sekban konjanik" , (rod janjičarske vojske koji u sastavu ima lovačke pse). Godine 1526. učestvuje u [[Bitka kod Mohača|bici kod Mohača]] i u zauzimanju [[Ugarska|Ugarske]], a 1529. sa sultanovom velikom armijom, nalazi se pod [[Beč]]om. Sljedećih godina je, najvjerovatnije, sa sultanovom vojskom u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]], ali o tome nema sigurnih podataka. Godine 1534. i 1535. učestvuje u osvajanju [[Persija|Persije]] i [[Mesopotamija|Mesopotamije]]. U ovom pohodu, prema podacima [[B. Zlug]]a, Sinan u jednom napadu kod Vanskog jezera dobija zadatak da izgradi flotilu malih ratnih lađa, što uspješno izvršava. Nakon završetka persijske vojne postavljen je za "hasekiju" (služba dvorskog vrtlara). Nakon ovoga, sudjeluje u još nekoliko ratnih pohoda. S njim u vezi je za nas značajan podatak o gradnji mosta preko rijeke [[Prut]]a u pohodu na [[Rumunija|Rumuniju]] [[1538]]. Ovaj zadatak Sinan je izvršio za deset dana. Na sultanovom dvoru postojala je u to vrijeme služba i titula glavnog [[arhitekt]]a, koju je do [[1536]]. g. vršio [[Adžem Ali]], porijeklom persijanac. Poslije njegove smrti, između 1536. i 1539, mjesto glavnog arhitekta bilo je nepopunjeno. Godine 1539, po podacima [[B. Zlug]]a, ukazala se potreba za izgradnjom turbeta (mauzoleja) umrlom velikom veziru Ajas-paši. Tadašnji veliki vezir [[Lufti-paša]] izjavljuje da za ovaj posao ne postoji vještiji [[arhitekt]] od Hasseki Sinan subaše, koji se nalazi u janjičarskoj vojsci, te mu preko komandanta janjičara nudi titulu glavnog arhitekta Turskog Carstva. Ovu dužnost je od tada vršio Sinan, neprekidno, do svoje smrti 1588. Iz ovih podataka se vidi da se Sinan i u janjičarskoj vojsci bio pročuo kao dobar graditelj. Istina, iz podataka o njegovom napredovanju kao janjičara, uočava se više težnja za običnom vojničkom karijerom: on je 1522. "sekban konjanik", poslije Mohačke bitke 1526. dobija titulu kapetana pješadije, i tek 1534. pominje se kao šef nekog odjeljenja građevinara. U toku ovog perioda, prije i poslije 1534, vršio je razne tehničke dužnosti, među kojima su građevinski zadaci bili samo jedan dio u sklopu mnogo širih zadataka koje je vojno ratovanje postavljalo pred njega. Međutim, činjenica da je 1539. postavljen za glavnog arhitekta na dvoru sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] govori da je Sinan u vojsci bio savladao ne samo inženjerske vještine u izgradnji mostova, puteva i utvrđenja nego da je bio već izgradio i takva djela koja su prvenstveno arhitektonska. [[Arhitekt]] na dvoru imao je prije svega dužnosti koje su mu nalagale gradnju sakralnih i javnih objekata. Kad je izbor pao na Sinana, a ne na nekog od učenika ranijeg glavnog arhitekte, jasno je bilo da se on već ranije bio okušao i na takvim poslovima, iako iz njegove vojničke karijere proizlazi da je do tada najveći broj njegovih radova bio inženjersko-tehničke prirode. Zbog toga, period Sinanovog rada u janjičarskoj vojsci ostaje za nas u najvećoj mjeri nepoznat. Iz poznatih biografskih podataka, koristeći se do danas najvjerodostojnijim izvorima, vidi se da se u Sinanovom radu mogu jasno uočiti dva vremenska odsjeka vezana za njegovu građevinsku djelatnost: prvi, u janjičarskoj vojsci, od 1516. do 1539, i drugi, na sultanovom dvoru, od 1539. do 1588. Prvi period nosi karakteristike Sinanovog školovanja na praktičnim inženjersko-tehničkim zadacima u vezi sa malim brojem pravih arhitektonskih objekata, dok drugi posve jasno odražava (u prvo vrijeme) Sinanove napore da konstrukcije, čije je izvođenje već bio savladao, arhitektonski oplemeni. Ovo nastojanje je vidljivo ne samo u savlađivanju novih zadataka koji se postavljaju pred njega nego, što je za nas značajnije, i u njegovom traženju vlastitog umjetničkog izraza. Počev od građevina koje još nose pečat nespretnosti pa sve do onih iz vremena zrelog majstorstva i pojedinih remek-djela, svuda se može pratiti i uočiti Sinanova umjetnička ličnost. "Taj individulani Sinanov umjetnički izraz je, po našem mišljenju, sklad ljupkosti jednog liričara i epske monumentalnosti izražene u brojnim realizacijama njegovih veličanstvenih prostora. Svi ti prostori ponekad izvanrednih dimanzija, podređeni su čovjeku, komponovani za njega, sa težnjom da im se da toplina ljudskog doma". == Rad == [[Datoteka:Mostar Karadjoz Beg Moschee.jpg|mini|desno|250px|[[Karađozbegova džamija]] u [[Mostar]]u je napravljena po projektu Mimar Sinana]] Iako su objekti nekih džamija ujedno i najznačajnija Sinanova arhitektonska djela, ipak se po vrijednosti veoma razlikuju. Ove razlike prema arhitektonskoj i konstruktivnoj tehničkoj vrijednosti nisu vezane samo za vrijeme nastanka, odnosno za period u kome se Sinan formirao kao [[arhitekt]] (za razliku od njegovog ranijeg inženjerskog djelovanja u vojsci), nego i za značaj džamije ili, bolje reći, za značaj njenog utemeljivača. Između mnogobrojnih realizacija džamijskih građevina možemo izdvojiti one iz Sinanovog ranog perioda, kod kojih je uočljivo da se on tek formira kao umjetnička ličnost. Poslije dolaze Sinanove velike džamije u [[Istanbul]]u i [[Jedrene|Jedrenu]], njegova remek-djela. Napokon, istovremeno sa svojim najvrednijim građevinama, koje su značajne za opštu arhitekturu njegovog doba, Sinan gradi i takve džamije koje se, ni po konstruktivnom rješenju, ni po kompoziciono-prostornim vrijednostima, ne mogu ubrajati u velika arhitektonska djela. Ali, bez obzira na veoma različite vrijednosti mnogobrojnih Sinanovih džamija iz dugotrajnog vremenskog perioda od pola vijeka, između 1537. do pred njegovu smrt 1588, kod svih ovih gradnji može se uočiti prisutnost Sinanove umjetničke ličnosti. Da bismo mogli dobiti jasnu sliku o razvitku Sinana kao [[arhitekt]]a, zadržaćemo se na njegovim karakterističnim džamijskim građevinama, kako iz vremena njegovog početništva, tako i iz vremena njegove umjetničke zrelosti. <gallery heights="180" mode="packed" caption="Sinanova glavna djela" perrow="5"> File:Shezade_mosque_9195.jpg|[[Šehzada]] u Istanbulu File:SehzadeMosqueInterior.jpg|Šehzada (unutrašnjost) File:Cour_mosquee_Suleymaniye_Istanbul.jpg|[[Džamija Sulejmanija]] u Istanbulu File:20101213 Suleymaniye Mosque Istanbul inside vertical Panorama.jpg|Džamija Sulejmanija (unutrašnjost) File:Selimiye_Mosque_3.JPG|[[Džamija Selimija]] u [[Edirne]] </gallery> Sinanu se pripisuje izreka da je Hasseki Hurrem džamija njegovo '''šegrtsko djelo''', '''[[Šehzade džamija]]''' – '''kalfinsko''', a džamije sultana Sulejmana i sultana Selima II – '''majstorska''' ostvarenja. Pa prema tome će i biti izvršena podjela perioda njegovog razvoja, na: - Šegrtski period (do 1550) - Kalfinski period (od 1550. do 1570) - Majstorski period (od 1570. do svoje smrti). === Šegrtski period ''(period do 1550)'' === U ovom periodu Sinan nastavlja tradicionalni stil osmanske arhitekture, ali on postepeno počinje eksperimentisati na raznim mogućnostima, jer, za vrijeme njegove vojne karijere imao mogućnost da pročava arhitektonske monumente u osvojenim gradovima Evrope i [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. Sinan dobro upoznaje [[Seldžuci|seldžučku]] i ranoosmansku arhitekturu, a isto tako i [[Bizantija|bizantijsku]], zahvaljujući svom dugogodišnjem radu na najvećoj srednjovjekovnoj crkvi [[Aja Sofija|Aja Sofiji]], tom veličanstvenom djelu Antemija i Isidora, gdje je postignuta uspješna kombinacija [[Bazilika|bazilike]] i centralnog plana, Mimar Sinan je uočio nedostatke bazilike i uspio ostvariti prostor sa jasnim, preglednim i jedinstvenim prostorom koji u sebi imaju neki svečani duh. Mnogi istraživači njegovog djela složili su se da niko nije od nastanka [[Aja Sofija|Aja Sofije]] pa do danas tako studiozno upoznao sve njene estetske, i konstruktivne, te strukturalne elemente. Za ovaj period važno je pomenuti tri džamije – džamiju [[Džamija Husrev-paše|Husrev-paše]] u Alepu i [[Hasseki Hurrem]] i [[Šehzade džamija|Šehzade džamiju]] u [[Istanbul]]u. === Kalfinski period (''period od 1550. do 1570)'' === Kada je 50-ih godina sultan [[Sulejman Veličanstveni]] stigao do vrhunca svoje moći, htio je da izgradi monument koji će se isticati ne samo svojom veličinom, nego i drugim odlikama u odnosu na druge. Taj posao povjerio je svom glavnom [[arhitekt]]i Sinanu, koji će od tog napraviti pravo remek-djelo – kompleks Sulejmanija. Pored [[Sulejmanije]], Sinan je u ovom periodu napravio veliki broj drugih objekata, među kojima se izdvajaju – Džamija velikog admirala [[Sofi Sinan-paša|Sinan-paše]], Džamija Kara Ahmet-paše, kao i Rustem-pašina džamija u [[Istanbul]]u. === Majstorski period (period od 1570. do svoje smrti) === Konačno 1569. Sinan je po narudžbi novog gospodara [[Selim II|Selima II]] počeo svoje remek-djelo, sintezu svih ranijih traženja i eksperimentisanja, čudesnu [[Selimije džamija|Selimiju]] u [[Jedrene|Jedrenu]]. Sve su njegove najbolje osobine rasplamsane do vrhunca u ovom djelu njegove duboke starosti od preko osamdeset godina. Tu je na vrhuncu njegova drska smjelost ideja, nepogrješivi konstruktorski osjećaj, savršena sigurnost realizacije i lucidnost u potpunom usaglašavanju i najkrupnijih i najsitnijih detalja u jednu veličanstvenu cjelinu, koja je do te mjere savršena da ponekad djeluje neljudski i vanzemaljski. Da bi se potpunije prikazao Sinanov razvoj, treba prikazati još tri vezirske džamije iz Sinanovog opusa u [[Istanbul]]u. Ove građevine potiču iz posljednjeg perioda Sinanove djelatnosti. On je imao gotovo 90 godina kad je dovršio džamiju velikom veziru [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paši Sokoloviću]], koju je on sam smatrao jednom od svojih najboljih ostvarenja. Druge dvije, Šemsi Ahmed-paše i Kilič Ali-paše, po dimenzijama su manje, pa se po tome mogu porediti sa prve dvije Sinanove džamije, Husrev-pašinom u Alepu i [[Hasseki Hurrem]] u [[Istanbul]]u. Poređenje ostaje zaista samo na veličini građevina, dok sve druge vrijednosti ovih dviju posljednjih Sinanovih džamija govore o velikom i zrelom [[arhitekt]]u. Obje ove džamije dovršene su [[1580]]. Iz pregleda Sinanovih džamija proizlazi da Sinanova starost nije umanjivala ni njegovu aktivnost, ni vrijednost njegovih djela. Naprotiv, svoja remek-djela ostvario je u poznim godinama života: džamiju [[Sulejmanije|Sulejmaniju]] – kad mu je bilo 66 godina, Selimiju – kad je bio starac od 84 godine, a kad je bila dovršena džamija [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] imao je punih 88 godina. == Zaključak == Život Mimara Sinana je uzbudljiv i sadržajan, ali to je neineresantno spram njegovih brojnih djela od kojih je svako jedan novi hrabri i samosvjesni pokušaj, eksperiment i uspjeh. Gradio je do duboke starosti, kao glavni dvorski ili državni arhitekt za dva velika sultana, [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] i [[Selim II|Selima II]], u jednom moćnom i bogatom carstvu što je bila sretna mogućnost da rasplamsa svoj raskošni i neobuzdani istraživački genije i stvori toliko veličanstvenih djela što je dovoljno za više generacija. "Koristeći pri realizacijama vještinu velikog broja najprobranijih majstora, dovođenih iz svih dijelova prostranog Osmanskog Carstva, postigao je upečatljiv i lako prepoznatljiv sopstveni monumentalni izraz koji je označio ne samo vrhunac turske umjetničke renesanse i, šire gledajući, cjelokupne islamske umjetnosti njegovog doba, nego je preko učenika njegove škole, taj klasični stilski izraz još cijelo jedno stoljeće snažno uticao na monumentalnu umjetnost islamskog mediteranskog svijeta." U tom njegovom, sopstvenom, stilskom izrazu koji je razvio tokom svoje djelatnosti, mogu se uočiti neke odlike, kao što su: * stepenasta igra kupola i polukupola koje formiraju dinamičku i piramidalnu kompoziciju; * proporcioniranje objekata posljedica je korišćenja mističnog značenja brojeva, zakonitosti [[matematika|matematike]] i korištenja standarda; * svi elementi džamije su raščlanjeni i svaki dio djeluje posebno, ali stvaraju utisak cjelovitosti i imaju jedinstvenu kompoziciju; * dijelovi arhitektonske kompozicije, kako na fasadi ([[portal]]) tako i u unutrašnjosti ([[mihrab]], [[minber]]) imaju naglašenu visinu; * nenametljiva arhitektonska plastika, kako na fasadama, tako i na elementima enterijera, precizno obrađena, ali smišljeno raspoređena s ciljem isticanja arhitektonskih vrijednosti; * izvučeni [[mihrab]] iz vanjske mase zida, koji je i posebno pokriven; * džamije su uvijek centralni objekti kompleksa (Külliyessi), oko kojih su medrese, škole za izučavanje [[Kur'an]]a, [[imaret]]i, bolnice i drugi objekti. Svaka Sinanova džamija se doima kao jedan savršen kristal, ili dijamant, stvoren nepogrješivim prirodnim tokom u jednom času, voljom Božijom. Zato se na njima ne prepoznaje grč stvaranja, rizici sklapanja, nesavršenosti uklapanja i tok postupka, nego su one čudno stvorene u trenutku bez trapavog ljudskog rada, kao stvaranje Božije. == Smrt == [[File:Mimar Sinan5.jpg|thumb|right|Sinanova osmougaona fontana na lijevoj strani pored njegove grobnice iza željeznih rešetaka na desnoj strani, četvrt Fatih u Istanbulu]] [[File:E7 10 000 TL arka yüz.jpg|thumb|right|Sinan i džamija Selimije na poleđini turske novčanice od 10.000 lira iz 1982-1995.]] Sinan je umro 1587–1588. i sahranjen je u grobnici u Istanbulu, turbetu po vlastitom dizajnu, sjeverno od džamije Sulejmanije, preko puta ulice nazvane ulica Mimar Sinana u njegovu čast. Sahranjen je u blizini grobova njegovih najvećih zaštitnika: sultana Sulejmana I i sultanije Haseki Hurem, Sulejmanove žene. Iznad molitvenog prozora njegovog groba sa gvozdenom rešetkom nalazi se epitaf koji je na osmanskom turskom napisao pjesnik Mustafa Sai. Navodi godinu njegove smrti i bilježi da je Sinan izgradio 400 mesdžida (malih džamija), 80 džamija i most Kanuni Sultana Sulejmana u Büyükçekmeceu.{{sfn|Necipoĝlu|2005|p=147}} Godine 1935, njegove posmrtne ostatke je ekshumirala grupa turskih naučnika. Zagovornici rasne nauke popularne u to vrijeme, tvrdili su da mjerenja Sinanove lobanje pokazuju da je on zapravo Turčin.<ref>{{Cite book|title = Atatürk: An Intellectual Biography|last = Hanioğlu|first = M. Şükrü|publisher = Princeton University Press|year = 2013|isbn = 9780691157948|location = Princeton, NJ|pages = 171}}</ref> Od 2016. lobanja je nestala.<ref>{{cite news |title=Turkey's PM orders hunt for Ottoman architect's skull |url=https://www.bbc.com/news/blogs-news-from-elsewhere-36015767 |access-date=29. 7. 2021 |work=BBC News |date=11. 4. 2016}}</ref> {{commons|Mimar Sinan}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === *{{cite book | last=Goodwin | first=Godfrey | year=2003 | orig-year=1971 | title=A History of Ottoman Architecture | publisher=Thames & Hudson | location=London |isbn=978-0-500-27429-3 }} *{{cite book | last=Necipoĝlu | first= Gülru | author-link=Gülru Necipoğlu | title=The Age of Sinan: Architectural Culture in the Ottoman Empire | publisher=Reaktion Books | location=London | year=2005 | isbn = 978-1-86189-244-7 }} *{{ cite journal | last=Necipoğlu | first=Gülru | year=2007 | title=Creation of a national genius: Sinan and the historiography of "classical" Ottoman architecture | journal=Muqarnas | volume=24 | pages=141–183 | jstor=25482458 }} == Dodatna literatura == * Alboyachian, Arshag A. ''Patmutiwn Hay Kesarioy: teghagrakan, patmakan, ew azgagrakan usumnasirutiwn'' [History of Armenian Kayseri: A topographical, historical, and ethnographic study]. 2 vols. Cairo: H. Papazian, 1937. * Çelebi, Sai Mustafa (2004). Book of Buildings: Tezkiretü'l-Bünyan ve Tezkiretü'l-Ebniye (Memoirs of Sinan the Architect). Koç Kültür Sanat Tanıtım {{ISBN|975-296-017-0}} *{{ cite book | editor-last1=Crane | editor-first1=Howard | editor-last2=Akın | editor-first2=Esra | editor-last3=Necipoĝlu | editor-first3=Gülru | editor3-link=Gülru Necipoğlu | year=2006 | title=Sinan's Autobiographies: Five Sixteenth-century Texts | location=Leiden | publisher=Brill | isbn=978-90-04-14168-1 }} * De Osa, Veronica (1982). ''Sinan the Turkish Michelangelo''. New York: Vantage Press {{ISBN|0-533-04655-6}} * Egli, Ernst (1954). ''Sinan, der Baumeister osmanischer Glanzzeit'', Erlenbach-Zürich, Verlag für Architektur; {{ISBN|1-904772-26-9}} * {{cite book |last=Egli |first=Hans G. |date=1997 |title=Sinan: An Interpretation |location=Istanbul |publisher=Ege Yayınları |isbn=978-9758070121}} * [[Godfrey Goodwin|Goodwin, Godfrey]] (2001). ''The Janissaries''. London: Saqi Books. {{ISBN|978-0-86356-055-2}} * [[Ara Güler|Güler, Ara]]; Burelli, Augusto Romano; Freely, John (1992). ''Sinan: Architect of Suleyman the Magnificent and the Ottoman Golden Age''. WW Norton & Co. Inc. {{ISBN|0-500-34120-6}} * [[Patrick Kinross|Kinross, Patrick]] (1977). ''The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire'' London: Perennial. {{ISBN|978-0-688-08093-8}} * Kuran, Aptullah. (1987). ''Sinan: The Grand Old Master of Ottoman architecture'', Ada Press Publishers. {{ISBN|0-941469-00-X}} * Kuran, Aptullah; Ara Güler (Illustrator); Mustafa Niksarli (Illustrator). (1986) ''Mimar Sinan''. Istanbul: Hürriyet Vakfi. {{ISBN|3-89122-007-3}} * Rogers, J M. (2005). ''Sinan''. [[I.B. Tauris]] {{ISBN|1-84511-096-X}} * Saoud, Rabat (2007). ''[http://www.muslimheritage.com/uploads/Mimar_Sinan_Great_Ottoman_Architect.pdf Sinan: The Great Ottoman Architect and Urban Designer].'' Manchester: Foundation for Science, Technology and Civilisation. * [[Brian Sewell|Sewell, Brian]]. (1992) [http://www.cornucopia.net/highlights3full.html ''Sinan: A Forgotten Renaissance''] [[Cornucopia (časopis)|Cornucopia]], Issue 3, Volume 1. {{ISSN|1301-8175}} * Sezgin, A. 'Dramatizing an Architect Hero: Sinan in Fiction' in ''The Meeting Place of British Middle Eastern Studies: Emerging Scholars, Emergent Research & Approaches'' (2009), p.&nbsp;119-143. *{{cite book |title = Sinan | isbn =0-333-02901-1 | first = Arthur | last = Stratton | author-link= Arthur Stratton |publisher=[[Macmillan Publishers]]| year= 1972}} * Turner, J. (1996). ''[[Grove Dictionary of Art]]'', [[Oxford University Press]], USA; New Ed edition; {{ISBN|0-19-517068-7}} * Van Vynckt, Randall J. (editor). (1993) ''International Dictionary of Architects and Architecture'' Volume 1. Detroit: St James Press. {{ISBN|1-55862-089-3}} * [[Giorgio Vasari|Vasari, G.]] (1963). ''[[The Lives of Painters, Sculptors and Architects]]''. (Four volumes) Trans: A.B. Hinds, Editor: William Gaunt. London and New York: Everyman. * Wilkins, David G. ''Synan'' in Van Vynckt (1993), p.&nbsp;826. * A Guide to Ottoman Bulgaria" by Dimana Trankova, Anthony Georgieff and Professor Hristo Matanov; published by Vagabond Media, Sofia, 2011 [https://web.archive.org/web/20111115040440/http://www.vagabond.bg/ottomanbulgaria/] ;Tercijarni izvori * Zaryan, Armen. ''«Սինան»'' (Sinan). [[Armenian Soviet Encyclopedia]]. vol. x. Yerevan: [[Armenian Academy of Sciences]], 1984, pp.&nbsp;385–386. * [[Jean-Paul Roux|Roux, Jean-Paul]] (1988). "Les Mosquées de Sinan", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Stierlin, Henri (1988). "Sinan et Soliman le Magnifique", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Topçu, Ali (1988a) "Sinan et l'architecture civile", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Topçu, Ali (1988b)."Sinan et la modernité", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Rođeni 1489.]] [[Kategorija:Umrli 1588.]] [[Kategorija:Biografije, Ağırnas]] 82dsjlpvu4cxyo437benrrrf76gekxu Gazi Ferhad-paša Sokolović 0 5438 3829582 3798299 2026-04-12T11:39:51Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanlijskog carstva → Osmanskog Carstva (2), Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva (5), {{refspisak}} → {{Refspisak}}, . godine. → ., . godin using [[Project:AWB|AWB]] 3829582 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno osmansko lice | ime = Gazi Ferhad-paša Sokolović | slika = Ferhat-pacha Sokolović.jpg | opis = Portret Gazi Ferhad-paše Sokolovića iz 1612. od Dominicusa Custosa <!-- Biografske informacije --> | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = Septembar 1590.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici135">{{cite book |last=Biščević |first=Vedad |publisher=Connectum|title=Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463-1878|place=Sarajevo|date=2006|page=135}}</ref> | mjesto smrti = [[Budim]]<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici135" /> | nacionalnost = [[Bošnjak]] | puno ime = | nadimak = | druga imena = Ferhat-beg Sokolović (Banjalučki), Ferhat-beg, Ferhad beg-Sokolović, Bošnjak Gazi Ferhad-paša Sokolović, Gazi Ferhad-paša Bosanac Sokolović<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici127">{{cite book |last=Biščević |first=Vedad |publisher=Connectum|title=Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878|place=Sarajevo|date=2006|page=127}}</ref> | supruga = | suprug = <!-- Službe --> | sluzba1 = [[Kliški sandžak|Kliški sandžak-beg]] | namjesnikovanje1 = Jesen 1566.<ref name="hrvatikzapadu">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=48|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Hrvatski institut za povijesta|title=Nekoliko osmanskih dokumenata o događajima u dalmatinskome zaleđu u drugoj polovini 16. stoljeća|date=2015|page=72–73}}</ref><ref name="elmaKoricGranica135">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=33|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|title=Uloga Ferhad-bega Sokolovića u utvrđivanju granica između Osmanskog Carstva i Mletačke republike nakon završetka Kiparskog rata 1573. godine|date=2012|page=135}}</ref> | smjenjivanje1 = Proljeće 1573.<ref name="hrvatikzapadu"/><ref name="elmaKoricGranica135"/> | ratovi1 = [[Kiparski rat|Kiparski rat (1571–1573)]]<ref name="elmaKoricGranica135"/> | bitke1 = | sluzba2 = [[Bosanski sandžak|Bosanski sandžak-beg]] | namjesnikovanje2 = Proljeće 1573.<ref name="hrvatikzapadu"/><ref name="elmaKoricGranica135"/> | smjenjivanje2 = Septembar 1580.<ref name="koric351" /> | ratovi2 = | bitke2 = [[Opsada Gvozdanskog|Opsada Gvozdanskog (1577–1578)]] | sluzba3 = [[Bosanski pašaluk|Bosanski begler-beg]] | namjesnikovanje3 = Septembar 1580.<ref name="koric351">{{cite journal|magazine=Prilozi za orijentalnu filologiju|volume=61|place=Sarajevo|last=Korić |first=Elma |publisher=Orijentalni Institut u Sarajevu|title=Pratnja Bosanskog sandžakbega, Ferhad-bega Sokolovića|date=2011|page=351}}</ref> | smjenjivanje3 = 1588.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici129">{{cite book |last=Biščević |first=Vedad |publisher=Connectum|title=Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463–1878.|place=Sarajevo|date=2006|page=129}}</ref> | ratovi3 = | bitke3 = | sluzba4 = [[Budimski pašaluk|Budimski begler-beg]] | namjesnikovanje4 = 1588.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici129" /> | smjenjivanje4 = Septembar 1590.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici129" /> | ratovi4 = | bitke4 = | sluzba5 = | namjesnikovanje5 = | smjenjivanje5 = | ratovi5 = | bitke5 = | sluzba6 = | namjesnikovanje6 = | smjenjivanje6 = | ratovi6 = | bitke6 = | sluzba7 = | namjesnikovanje7 = | smjenjivanje7 = | ratovi7 = | bitke7 = | sluzba8 = | namjesnikovanje8 = | smjenjivanje8 = | ratovi8 = | bitke8 = | sluzba9 = | namjesnikovanje9 = | smjenjivanje9 = | ratovi9 = | bitke9 = }} '''Gazi Ferhad-paša Sokolović''' bio je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] [[Kliški sandžak|kliški]] (1566–1573)<ref name="hrvatikzapadu"/><ref name="elmaKoricGranica135"/> i [[Bosanski sandžak|bosanski]] [[sandžak-beg]] (1573–1580),<ref name="hrvatikzapadu"/><ref name="elmaKoricGranica135"/><ref name="biscevic_bosanskinamjesnici129" /> te prvi [[Bosanski pašaluk|bosanski begler-beg]] (1580–1588)<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici129" /> i [[begler-beg]] [[Budimski pašaluk|Budimskog pašaluka]] (1588–1590),<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici129" /> a ostao je u sjećanju kao najvažniji graditelj i utemeljivač Starog grada [[Banja Luka|Banje Luke]] kao [[Kasaba|kasabe]] i [[šeher]]a,<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici130">{{cite book |last=Biščević |first=Vedad |publisher=Connectum|title=Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878|place=Sarajevo|date=2006|page=130}}</ref> te graditelj tadašnjeg [[Zemunik Donji|Zemunika]], koji je u 16. vijeku postao grad s najvećim brojem građana u dalmatinskom dijelu [[Krčki sandžak|Krčkog sandžaka]].<ref name="elmaKoricGranica137"/> == Rane godine (1530–1566) == Rođen je oko 1530. kao sin [[Rustem-beg Sokolović|Rustem-bega Sokolovića]],<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici128" /> amidžić slavnog [[Veliki vezir (titula)|velikog vezira]] [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici128" /> Braća su mu bila [[Ali-beg Sokolović]], mlađi brat i poznat kao [[Kliški sandžak|kliški sandžak-beg]],<ref name="elmaKoricGranica141">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=33|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|title=Uloga Ferhad-bega Sokolovića u utvrđivanju granica između Osmanskog Carstva i Mletačke republike nakon završetka Kiparskog rata 1573. godine|date=2012|page=141}}</ref> i [[Bošnjak Derviš-beg Sokolović|Derviš-beg Sokolović]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici128">{{cite book |last=Biščević |first=Vedad |publisher=Connectum|title=Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878|place=Sarajevo|date=2006|page=128}}</ref> Prije nego je imenovan kliškim sandžak-begom bio je [[ulufedžibaša]]<ref name="elmaKoricGranica135"/> – dnevničar.<ref name="husic129">{{cite journal|magazine=Prilozi za orijentalnu filologiju|volume=56|place=Sarajevo|last=Husić |first=Aladin |publisher=Orijentalni Institut u Sarajevu|title=VOJNE PRILIKE U SPLITSKO-ZADARSKOM ZALEĐU (osmanski serhat 1530-1573)|date=2006|page=129}}</ref> == Kliški sandžak-beg (1566–1573) == Godinu dana nakon što je njegov amidža [[Mehmed-paša Sokolović]] postao [[Veliki vezir (titula)|veliki vezir]] je u jeseni 1566. Ferhad-beg postao kliški sandžak-beg.<ref name="elmaKoricGranica135"/> Godine [[1570]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici129" /> osvojio je [[Vespoljac|tvrđavu Vespoljac]], te pošto ju je osposobio i obnovio dao joj ime Sejdi Islam (bedem islama).<ref name="sabiraHusedzinovic110">{{cite journal|magazine=Zbornik radova o vakufima|place=Sarajevo|last=Husedžinović|first=Doc. dr. Sabira|publisher=[[Islamska zajednica Bosne i Hercegovine|Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] - Vakufska direkcija Sarajevo; Medžlis Islamske zajednice Tuzla|title=VALORIZACIJA HISTORIJSKIH VRIJEDNOSTI VAKUFNAMA BANJA LUKE SA ASPEKTA URBANOG RAZVOJA OVOG GRADA STOLJEĆIMA|date=2012|page=110}}</ref> Poduzeo je niz vojnih operacija u dalmatinskom zaleđu u toku [[Kiparski rat|Kiparskog rata]] i [[Bitka kod Lepanta|Lepantske bitke]] (1571–1573). Borbe su napadom na [[Šibenik|Šibenski]] kotar počele, a vršeni su stalni napadi i na [[Split]]. Prodiranjem do [[Zadar|Zadra]] osvojen je [[Zemunik Donji|Zemunik]], Ozren, Brodin, zaleđe Trogira i opsjedan [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]. Mlečani su napadali neuspješno Klis, Makarsku i Novi, a nakratko su zauzeli tvrđave Kamen i Solin, te Skradin. Osvojene tvrđave Ferhad-beg priključio je [[Kliški sandžak|Kliškom sandžaku]] čime je značajno proširio teritoriju [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ferhad-begovi osvajanja su bile dio glavne politike Osmanskog Carstva na ovim područjima sa ciljem da prošire Carstvo prema sjeverozapadu, bliže [[Beč]]u. U vezi s razgraničenjem u Dalmaciji zbog potpisivanjem mirovnog sporazuma je odigrao glavnu ulogu.<ref name="elmaKoricGranica135"/> U svojoj ''Histroiji'' [[Muvekkit]] razgraničenje ovakvo prenosi: "...Tada su se nevjernici predali i pristali da s Ferhad-pašom zaključe mir ida se prema njegovoj želji odredi granica. Ferhad-paša je stao na morskojobali i bacio [[topuz]] koji je imao u ruci rekavši: 'Od mjesta gdje je topuz paonaovamo naše je!', i tako odredio granicu, pa su, na taj način, granični znaci postavljeni." Prema mirovnom ugovoru su [[Mletačka republika|Mlečani]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] zadržali što su u tom momentu i držali, ali su Mlečani morali platiti 300.000 [[dukat]]a za otkup 50 sela oko Zadra, 30-ak oko Šibenika i za Posedarje,<ref name="elmaKoricGranica136">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=33|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|title=Uloga Ferhad-bega Sokolovića u utvrđivanju granica između Osmanskog Carstva i Mletačke republike nakon završetka Kiparskog rata 1573. godine|date=2012|page=136}}</ref> tako je jedini stvarni gubitak bio Zemunik.<ref name="elmaKoricGranica137">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=33|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|title=Uloga Ferhad-bega Sokolovića u utvrđivanju granica između Osmanskog Carstva i Mletačke republike nakon završetka Kiparskog rata 1573. godine|date=2012|page=137}}</ref> Njegov nasljednik na poziciju kliškog sandžak-bega je bio njegov rođak [[Lala Mustafa-paša Sokolović|Lala Kara Mustafa-paša Sokolović]].<ref name="elmaKoricGranica141"/> == Bosanski sandžak-beg (1573–1580) == {{glavni|Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Bosanski sandžak}} Kada je tadašnji [[Bosanski sandžak|bosanski sandžak-beg]] [[Lala Mehmed-paša Sokolović]] premješten za dvorskog lalu u [[Carigrad]] je njega naslijedio rođak Ferhad-paša,<ref name="elmaKoricGranica137" /> koji je svoju sposobnost dokazao u prošlom ratu,<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici128" /> i tako je mir s Mlečanima sklopljen za vrijeme njegove vladavine u martu 1573.<ref name="elmaKoricGranica138">{{cite journal |magazine=Povijesni prilozi|volume=33|place=Zagreb|last=Korić |first=Elma |publisher=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|title=Uloga Ferhad-bega Sokolovića u utvrđivanju granica između Osmanskog Carstva i Mletačke republike nakon završetka Kiparskog rata 1573. godine|date=2012|page=138}}</ref> Ferhad-beg je 1573. ušao sa oko hiljadu ljudi u Banju Luku,<ref name="koric352">{{cite journal|magazine=Prilozi za orijentalnu filologiju|volume=61|place=Sarajevo|last=Korić |first=Elma |publisher=Orijentalni Institut u Sarajevu|title=Pratnja Bosanskog sandžakbega, Ferhad-bega Sokolovića|date=2011|page=352}}</ref> a kao njegova lična garda su stalno uz njega bili oko 200 do 300 ljudi.<ref name="koric354">{{cite journal|magazine=Prilozi za orijentalnu filologiju|volume=61|place=Sarajevo|last=Korić |first=Elma |publisher=Orijentalni Institut u Sarajevu|title=Pratnja Bosanskog sandžakbega, Ferhad-bega Sokolovića|date=2011|page=354}}</ref> Godine [[1573]], prve godine uprave Bosne, Ferhad-beg je sa 10.000 do 12.000 ratnika započeo vojni pohod prema [[Bihać]]u, a već iste godine je provalio u Hrvatsku, gdje ga je dočekao austrijski general [[Herbert Auersperg]] kod grada Budaškog na rijeci Radonji, pritoci [[Korana|Korane]]. 22. septembra 1575 je došlo do bitke u kojoj je barun Herbert Auersperg ubijen i njegova vojska poražena, a njegov sin grof [[Vuk Engelbert]] je pao Sokoloviću u sužanjstvo. Majka Vuka platila je po [[Ibrahim Alajbegović Pečevija|Pečeviji]] 30.000 [[dukat]]a da bi spasila sina, a s tim parama je Ferhad-beg sagradio [[Ferhat-pašina džamija|Ferhadiju]] u Banjoj Luci i nabavio njoj [[vakuf]]. Ta džamija je jedan od arhitektonskih spomenika osmanlijskog doba u Bosni. Mirovni ugovor s [[Habsburška monarhija|Habsburškom Monarhijom]] je [[Mehmed-paša Sokolović]] obnovio 1575. godine, ali je Ferhad-beg ipak nastavio s ratovanjem.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici133">{{cite book |last=Biščević |first=Vedad |publisher=Connectum|title=Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878|place=Sarajevo|date=2006|page=133}}</ref> Tokom godine 1576. izvršeno je oko 50 do 60 upade u [[banska Hrvatska|bansku Hrvatsku]] osmanlijske vojske. U aprilu 1576. je Ferhad-beg sa sedam hiljada vojnika došao pod Hrastovicu, a putem su upadali u nezaštićena sela. Tom prilikom je zauzeo u junu [[Bužim]], a u julu [[Cazin]]. Njegov sljedeći cilj je bio Bihać, gdje je uspio da zadrži veliki dio protivničke vojske, a međuvremenom upadao je u nezaštićene [[Mletačka republika|mletačke]] i ostale habsburške teritorije. Početkom 1577. je stupio na snagu mir koji je s [[Visoka porta|Portom]] sklopio [[David Ungnad]] i s tim su prestali upadi Ferhad-bega u Hrvatsku, Sloveniju i Ugarsku. Ungnad je tražio da se vrati Cazin i Bužim uz nagradu od 50.000 [[cekin]]a, ali je tu ponudu Mehmed-paša odbio.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici133" /> Zbog te odluke Mehmed-paše je Ferhad-beg nastavio osnivanje i zauzeo Mutnik, [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]], Peći, Podzvizd i [[Zrin]]. Tako da su sva mjesta oko [[Una|Une]] bila zauzeta osim Bihaća.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici134">{{cite book |last=Biščević |first=Vedad |publisher=Connectum|title=Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878|place=Sarajevo|date=2006|page=134}}</ref> == Bosanski begler-beg (1580–1588) == U septembru 1580. zatekla ga je sultanova naredba kojom je osnovan [[Bosanski pašaluk|Bosanski begler-begluk]], tako da je on postao prvi begler-beg Bosne i time [[paša]]. Mnogo je ratovao i u tome dobio naziv [[gazija]]. == Budimski begler-beg (1588–1590) == Godine 1588. je imenovan [[Budimski pašaluk|budimskim]] begler-begom, gdje je proveo dvije godine.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici128" /> U septembru 1590. ubio ga je njegov rob. Sahranjen je u Banjoj Luci u turbetu kraj džamije [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadije]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici135" /> == Zadužbine == {{glavni|Vakufnama Ferhad-paše Sokolovića}} === Dalmacija === Ferhad-paša je zagradio u [[Zemunik Donji|Zemuniku]] prvu džamiju i time je grad stekao status [[Kasaba|kasabe]], a nakon toga dolazi i do urbanizacije i razvoja ovog grada da bi postao grad s najvećim brojem građana u dalmatinskom dijelu [[Krčki sandžak|Krčkog sandžaka]].<ref name="elmaKoricGranica137"/> U selu [[Hrvace]] napravio je džamiju, a u tvrđavi Vran [[mekteb]].<ref name="sabiraHusedzinovic110" /> === Banja Luka === Osnovao je kasabu [[Donji Šeher]] između Crkvine i Vrbasa, iako je [[Sofi Mehmed-paša]] znatno pospješio razvitak Banje Luke, današnjeg [[Gornji Šeher|Gornjeg Šehera]]. Prije Ferhad-paše je Donji Šeher bio malo naselje o čemu svjedoče kršćanski grobovi na Laušu, te naziv potoka Crkvine. Donji Šeher, savremena [[Banja Luka]], se razvio u značajan grad za vrijeme Ferhad-pašine vladavine. Od godine 1576. do 1578. izgradio je 216 objekata, najpoznatije su [[Ferhat-pašina džamija|džamija Ferhadija]] (oko 1575. godine), kraj nje [[mekteb]] i [[Turbe (mauzolej)|turbe]] za sebe, pa [[šadrvan]] i [[hamam]] i za njih poseban vodovod, [[sahat-kula]], javne zahode, [[karavan-saraj]] i [[hambar]] za žito, pa u neposrednoj blizini džamije 200 samih obrtničkih i trgovačkih [[dućan]]a, veliki drveni most preko [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]] i kameni most preko Crkvine, a u blizini tih objekata do 2&nbsp;km [[kaldrma|kaldrme]] u širini od 5 [[aršin]]a i to od Gornjeg Šeherea do potoka Crkvine.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici130" /> On je i osnovao kasabu Lišnja u donjem toku [[Vrbas]]a na putu prema [[Doboj]]u i [[Derventa|Derventi]], koje je danas istoimeno selo kod [[Prnjavor]]a.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici130" /> === Mađarska === U [[Pečuh]]u je izgradio džamiju s kupolom, dvostruki [[hamam]], [[Tekija|tekiju]] i [[mekteb]], a u Sogubini, Kratovu, Dobrunu i Ravnom podigao je [[karavan-saraj]] i [[han]]ove.<ref name="sabiraHusedzinovic110"/> == Također pogledajte == * [[Mehmed-paša Sokolović]] * [[Ferhat-pašina džamija]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Ferhat-paša Sokolović}} {{Kliški sandžak-begovi}} {{DEFAULTSORT:Sokolović, Gazi Ferhad-paša}} [[Kategorija:Rođeni 1530.]] [[Kategorija:Umrli 1590.]] [[Kategorija:Begovi]] [[Kategorija:Paše]] [[Kategorija:Bosanski begler-begovi]] [[Kategorija:Budimski begler-begovi]] [[Kategorija:Bosanski sandžak-begovi]] [[Kategorija:Kliški sandžak-begovi]] [[Kategorija:Banja Luka]] ptaki9z6pkwbucf676xiv1s1oiysyw4 ROM 0 5540 3829504 3798328 2026-04-12T09:01:54Z Amherst99 17984 3829504 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:ROMchip.jpg|mini|desno|300p|Tipičan primjer ROM čipa]] '''ROM''' (skraćeno od engl. '''read-only memory''' - [[Memorija računara|memorija]] iz koje se podaci mogu samo čitati). Koristi se kao medij za pohranu [[podataka]] u [[računar]]ima. Zbog toga što se na ovakav [[medij]] podaci ne mogu (na jednostavan način) zapisivati, njegova upotreba je najčešća kod distribucije [[firmver]]a (vrste [[softver]]a što je u uskoj vezi sa [[računarski hardver|računarskim hardverom]], gdje nema potrebe za čestim ažuriranjem). Današnji [[poluprovodnik|poluprovodnički]] ROM ima tipičan oblik [[integralno kolo|integralnog kola]], ono što obično zovemo "čip", a razlikujemo ga od ostalih "čipova" često samo po upisanim oznakama. == Primjena == Mnogi [[mikrokontroler]]i objedinjuju na jednom [[integralno kolo|čipu]] ROM program, jezgro [[procesor]]a, neke intergrirane [[periferna jedinica|periferne jedinice]] i [[RAM]]. Praktično svi [[mikroprogramiranje|mikroprogramirani]] procesori imaju na istom čipu neku vrstu ROM-a koji sadrži kontrole. U ranim osamdesetim godinama XX vijeka, kućni računari su imali kompletan [[operativni sistem]] na ROM-u. Potreba za nadogradnjom tada je iziskivala zamjenu starog čipa novim korištenjem [[lemilo|lemila]] i sl. alata. Konzole za igranje od 70-ih do sredine 90-ih godina XX vijeka su kao primarni način distribuiranja [[softver]]a koristile ROM upakovan u plastična kućišta - [[kertridž]]. Ovaj način bio je u primjeni i kod nekih kućnih računara. Od 2000. godine, samo ručne konzole za igranje koriste ovakve kertridže. Trenutno postoji tendencija smještanja softvera na diskove umjesto na ROM. Ovo omogućava lakše izmjene a ni operativni sistemi se više gotovo uopšte ne smještaju na ROM. Ipak, ROM je zadržao svoju primjenu kod računara, npr. za smještaj [[BIOS]]a, ali i tu u svojoj modifikovanoj verziji - flash-ROM. [[Mobilni telefon]]i i neki drugi ručni elektronski uređaji koji barataju podacima također koriste ROM ili flash memoriju. Jedan od razloga zbog kojih je ROM još uvijek u upotrebi je brzina - [[magnetni disk]]ovi su mnogo sporiji. Drugi je činjenica da se upravljački program potreban za rad diska ne može nalaziti na samom disku. Zato je [[BIOS]] još uvijek na ROM-u. Uz ovo, [[mrežna karta|mrežne]] i [[Grafička kartica|grafičke karte]] neke svoje osnovne funkcije implementiraju preko softvera pohranjenog na ROM-u. Dalje, u posebno teškim uslovima rada (vibracije, veliko ubrzanje), gdje su diskovi neprimjenljivi zbog svoje osjetljivosti, ROM je nezamjenljiv. == Vrste == Kod klasičnih ROM čipova, podaci se na njih upisuju tokom samog procesa proizvodnje i kasnije se ne mogu mijenjati. Ali, ima i drugih vrsta ROM-a kod kojih je to moguće: * [[PROM]] (skraćeno od engl. ''Programmable Read-Only Memory'') koji se mogu programirati upotrebom posebnog uređaja - PROM programera. Često se prilikom upisivanja podataka na ovaj način kidaju unutrašnje veze, te se zbog toga PROM može samo jednom programirati. * [[EPROM]] (engl. ''Erasable Programmable Read-Only Memory'') Njihov sadržaj se može brisati izlaganjem ultraljubičastom (UV) svjetlu a zatim upisati drugi putem EPROM programera. Broj izlaganja UV zrakama nije neograničen. * [[EAROM]] (engl. ''Electrically Alterable Read-Only Memory'') Može mu se mijenjati sadržaj, dio po dio, ali nije dizajniran za česte izmjene te uglavnom figurira kao ROM. Koristi se kao oblik sigurne pohrane sistemskih postavki. Zamijenio ga je [[CMOS]] [[RAM]] podržan napajanjem iz [[litijumska baterija|litijumske baterije]] * [[EEPROM]] (engl. ''Electrically Erasable Read-Only Memory'') u formi flash memorije; može im se cijeli sadržaj, ili samo dio, izbrisati električnim putem, zatim novi podaci upisati bez potrebe za vađenjem čipa van računara (digitalnih kamera, MP3 uređaja i sl.). Ovaj proces je ipak sporiji od upisivanja podataka u RAM ili čitanja iz bilo kojeg ROM-a. * Primjenom blokade upisivanja podataka, memorija iz koje se mogu i čitati i u nju upisivati podaci, se privremeno može pretvoriti u memoriju iz koje se podaci mogu samo čitati. * [[CD-ROM]] nije oblik elektronskog ROM-a, već je to vrsta [[kompakt disk]]a. Sa CD-ROM-a se može samo čitati, odatle i naziv. Kod CD-R može se pisati samo jednom, nakon toga samo čitati (slično kod PROM) i CD-RW, u koga se može više puta upisivati i čitati (kao EEPROM). * Diodni matrični ROM, nekad ugrađivan u računare i kod tastatura za računarske terminale. Programiranje se vršilo postavljanjem diskretnih [[poluprovodnik|poluprovodničkih]] [[dioda]] na određenim mjestima na [[štampana ploča|štampanoj ploči]]. * Jedan oblik pred-poluprovodničke ROM tehnologije bio je u primjeni kod [[NASA]]-inog "Apollo" svemirskog programa. Programiranje se vršilo ručnim omotavanjem žice unutar i okolo feritnog jezgra transformatora. == Brzina == === Brzina čitanja === Iako je tokom vremena bilo razlika, današnji veliki RAM se čita brže nego veliki ROM. Iz tog razloga se sadržaj ROM-a često kopira u RAM a zatim iz njega čita (''shadowed'', kod BIOS-a npr.). === Brzina upisivanja === Kod onih vrsta ROM-a u koje se može upisivati, upisivanje je uvijek znatno sporije od čitanja i zahtijeva ili promjene napona ili podešavanje prekidača - džampera (engl. jumper - kratkospojnik/u računarskoj tehnici/). == Trajnost EEPROM/EAROM == Zbog toga što se podaci u njih upisuju prisilnim prolazom elektrona kroz [[izolator]]ski sloj na plutajuću bazu [[tranzistor]]a, s vremenom se izolacija oštećuje. Kod starijih tipova EAROM-a, oštećenja su nastupala već poslije 1.000 upisivanja. Moderni EEPROM-i mogu pretrpiti od nekoliko desetina do nekoliko stotina hiljada ciklusa. Pošto ovaj broj nije neograničen, kao i zbog njihovog ograničenog i skupog kapaciteta, nije vjerovatno da će flash ROM zamijeniti [[magnetni disk|magnetne diskove]] u skoroj budućnosti. Čitanje nije ograničeno. Jedino se može desiti da "curenje električnog naboja" sa tranzistora izazvano jonizirajućom radijacijom skrati upotrebni vijek EEPROM i EAROM-a. == Također pogledajte == * [[EEPROM]] * [[Flash memorija]] * [[RAM]] {{Hardver}} [[Kategorija:Računarska memorija]] goyrp12948af4cedfsza6d62bap2jmz Požarevački mir 0 5631 3829367 3745904 2026-04-11T17:02:46Z Panasko 146730 sitne korekcije using [[Project:AWB|AWB]] 3829367 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Tamis banat1718 1739.png|mini|Situacija nakon mira|250px]] '''Požarevački mir''' mir potpisan je u [[Požarevac|Požarevcu]], u [[Srbija|Srbiji]], 21. jula 1718. između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (Venecije). Od 1714. do 1718. Osmanlije su uspješno vodile ratove protiv Venecije u [[Grčka|Grčkoj]] i na [[Kreta|Kreti]], ali su poražene kod [[Petrovaradin]]a 1716. od austrijske vojske, predvođene [[Eugen Savojski|Eugenom Savojskim]]. Požarevački mir bio je slika tadašnje vojne situacije u [[država|državi]]. [[Turska]] je izgubila [[Temišvarski Banat]], sjevernu Srbiju (uključujući i [[Beograd]]), sjevernu [[Bosna (regija)|Bosnu]] i manji dio [[Vlaška|Vlaške]] ([[Oltenija|Olteniju]]), koji je pripao Austriji. Venecija je izgubila posjede na [[Peloponez]]u i Kreti, koje je dobila [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]], zadržavajući samo [[Jonska ostrva]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Beograd i manji dio Vlaške Osmansko Carstvo ponovo je dobilo [[Beogradski mir|Beogradskim mirom]] 1739. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Commonscat|Treaty of Passarowitz}} [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1718.]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Požarevac]] [[Kategorija:Sporazumi Habsburške Monarhije]] [[Kategorija:Sporazumi Mletačke Republike]] [[Kategorija:1718. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1718. u Habsburškoj Monarhiji]] [[Kategorija:1718. u Mletačkoj Republici]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] d13qe7s6mr2q3s0g7wruya4gk93aq8i 1928. 0 7681 3829523 3805319 2026-04-12T09:30:09Z AnToni 2325 /* Novembar */ 3829523 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1928.''' (MCMXXVIII) bila je prestupna godina koja je počela u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 1928. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 928. godina 2. milenija, 28. godina 20. stoljeća i deveta godina 1920-ih. == Događaji == * Osnovan Fudbalski klub [[FK Rudar]] iz [[Kakanj|Kaknja]]. === Januar=== === Februar === === Mart === === April === === Maj === === Juni === === Juli === * [[21. juli]] – U [[Den Haag]]u počela [[Šahovska olimpijada 1928.|druga šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo sedamnaest država. === August === * [[6. august]] – U [[Den Haag]]u završena [[Šahovska olimpijada 1928.|druga šahovska olimpijada]], na kojoj je po drugi put pobijedila ekipa Mađarske. === Septembar === === Oktobar === * [[8. oktobar]] – U Americi formiran Nogometni ([[Soccer]]) savez. === Novembar === * [[3. novembar]] – U [[Dresden]]u započeo [[Četvrti kongres KPJ|Četvrti kongres]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]; * [[6. novembar]] – [[Herbert Hoover]] postao predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. * [[10. novembar]] – [[Michinomiya Hirohito]], dvije godine nakon smrti svog oca, stupa na prijesto kao 124. [[japan]]ski monarh. * [[15. novembar]] – U [[Dresden]]u završen [[Četvrti kongres KPJ|Četvrti kongres]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]; * [[18. novembar]] – Prikazan "Parobrod Willie", prvi posve sinhronizirani [[animirani film]]. Režirali su ga [[Walt Disney]] i Ub Iwerks, a glavni junaci su, po drugi put, bili [[Mickey]] i [[Minnie Mouse]]. === Decembar === == Rođeni == === Januar=== * [[12. januar]] – [[Ruth Brown]], američka rhytm&blues-pjevačica * [[23. januar]] – [[Jeanne Moreau]], francuska glumica * [[25. januar]] – [[Eduard Ševardnadze]], gruzijski političar * [[31. januar]] – [[Dušan Džamonja]], jugoslavenski i hrvatski kipar. === Februar === * [[1. februar]] – [[Miodrag Živković]], jugoslavenski i srpski kipar * [[27. februar]] – [[Ariel Sharon]], izraelski političar i državnik === Mart === * [[22. mart]] – [[Veljko Bulajić]], jugoslavenski, crnogorski i hrvatski filmski režiser * [[25. mart]] – [[Jim Lovell]], američki astronaut === April === * [[6. april]] – [[James Watson]], američki naučnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za medicinu]] [[1962.]] * [[7. april]] – [[James Garner]], američki glumac * [[23. april]] – [[Shirley Temple]], američka glumica i ambasadorica === Maj === * [[1. maj]] – [[Hermina Pipinić]], hrvatska glumica * [[20. maj]] – [[Andromaqi Gjergji]], albanska etnologinja * [[21. maj]] – [[Miha Baloh]], jugoslavenski i slovenski glumac === Juni === * [[6. juni]] – [[Ksenija Jovanović]], jugoslavenska i bosanskohercegovačka glumica * [[11. juni]] – [[Fabiola de Mora y Aragón]], belgijska kraljica * [[13. juni]] – [[John Forbes Nash Jr.]], američki ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju * [[14. juni]] – [[Che Guevara]], kubanski revolucionar * [[17. juni]] – [[Juan María Bordaberry]], urugvajski političar i diktator === Juli === * [[4. juli]] – [[Giampiero Boniperti]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš * [[26. juli]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski režiser i pisac === August === * [[6. august]] – [[Andy Warhol]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] slikar, novinar, filmski režiser i producent * [[14. august]] – [[Lina Wertmüller]], italijanska režiserka i scenaristica * [[16. august]] – [[Atif Purivatra]], teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta === Septembar === * [[19. septembar]] – [[Adam West]], američki glumac * [[30. septembar]] – [[Elie Wiesel]], mirovni aktivista i dobitnik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Milorad Ekmečić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Srbija|srpski]] [[historičar]] * [[10. novembar]] – [[Ennio Morricone]], italijanski kompozitor * [[14. oktobar]] – [[Bariša Krekić]], hrvatski historičar i bizantolog * [[18. oktobar]] – [[Milanko Renovica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski političar === Novembar === * [[9. novembar]] – [[Vilko Ovsenik]], [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Slovenija|slovenski]] [[kompozitor]] * [[10. novembar]] – [[Ennio Morricone]], italijanski kompozitor * [[30. novembar]] – [[Raisa Ahmatova]], sovjetska i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Jure Pelivan]], bosanskohercegovački političar * [[7. decembar]] – [[Noam Chomsky]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Filozofija|filozof]], lingvista, [[Psihologija|psiholog]], pisac i politički aktivist == Umrli == * [[11. januar]] – [[Thomas Hardy]], engleski književnik * [[19. maj]] – [[Max Scheler]], njemački filozof * [[30. august]] – [[Wilhelm Wien]], njemački fizičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Owen Willans Richardson]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Adolf Windaus]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Charles Nicolle]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Sigrid Undset]], [[Norveška]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** nije dodijeljena == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1928}} {{Normativna kontrola}} 0t0gopr8imese3hn62rq26an79yjlsa 1454. 0 8496 3829417 3652352 2026-04-11T17:46:32Z Panasko 146730 /* Događaji */ sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo using [[Project:AWB|AWB]] 3829417 wikitext text/x-wiki {{godina}} == Događaji == * [[18. april]] – Potpisan [[Carigradski sporazum (1454)|Carigradski sporazum]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] koji je okončao mletačke težnje da eliminišu Osmansko Carstvo ili osvoje [[Carigrad]]. == 1454. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == {{Proširiti sekciju}} == Umrli == * [[20. juli]] – [[Ivan II, kralj Kastilje|Ivan II]], kralj Kastilje {{Commonscat|1454|1454.}}{{Godina u drugim kalendarima}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} egvz3v1m5p8qbymxuuf3ob1k46ebh6l Osmansko Carstvo 0 9578 3829341 3799154 2026-04-11T16:38:01Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanskom carstvu → Osmanskom Carstvu, ., → ,, na primjer → naprimjer using [[Project:AWB|AWB]] 3829341 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|Osmanlije|naselje u općini Kupres|Osmanlije (Kupres, Federacija Bosne i Hercegovine)}} {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Osmansko Carstvo | izvorno_ime = Devlet-i Âliye-yi Osmâniyye<br />دولتِ عَليه عُثمانيه | genitiv = Osmanskog Carstva | razdoblje = 1299–1923. | država_prije1 = Bizantijsko Carstvo | država_prije_zastava1 = | država_prije2 = Seldžučko Carstvo | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Turska | država_poslije_zastava1 = Flag of Turkey.svg | država_poslije2 = Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj | država_poslije_zastava2 = Flag of Bosnia (1878-1908).svg | država_poslije3 = Britansko mandatno područje u Mezopotamiji | država_poslije_zastava3 = Flag of Iraq (1921–1959).svg | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | zastava = Flag of the Ottoman Empire (1844–1922).svg | grb = Coat of arms of the Ottoman Empire (1882–1922).svg | uzrečica = دولت ابد مدت<br />Devlet-i Ebed-müddet | himna = [[Himna Osmanskog Carstva]] | karta = OttomanEmpireIn1683.png | glavni_grad = [[Söğüt]] (1302–1326)<br />[[Bursa]] (1326–1365)<br />[[Edirne]] (1365–1453)<br />[[Istanbul]] (1453–1922) | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = [[Istanbul]] | službeni_jezik = [[Osmanski turski jezik|Osmanski turski]] | etničke_grupe = | državno_uređenje = [[Monarhija]] | vrsta_vlasti = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan]] | godina_prve_vlasti = 1299–1326 (prvi) | vladar_prva_vlast = [[Osman I]] | godina_druge_vlasti = 1918–1922 (posljednji) | vladar_druga_vlast = [[Mehmed VI]] | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 5.000.000 km<sup>2</sup>1689 | procenat_vode = | stanovnika = 35.350.000 (1856)<br />20.884.000 (1906)<br /> 18.520.000 (1914)<br /> 14.629.000 (1919) | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = [[Akče]] | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} '''Osmansko Carstvo''' (na [[Osmanski turski jezik|osmanskom turskom]]: {{jezik|ar|دولتِ عَليه عُثمانيه}}, ''Devlet-i Aliye-i Osmaniye'', što znači "Osmanlijska uzvišena država"; na [[turski jezik|modernom turskom]]: ''Osmanlı Devleti'', "Osmanska država," ili ''Osmanlı Imparatorluğu'', "Osmansko Carstvo"), bilo je [[imperijalizam|imperijalna]] snaga, smještena na obodu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], trajući od 1299. do 1922. Na vrhuncu moći, tokom [[16. vijek]]a, ovo Carstvo je obuhvaćalo [[Anadolija|Anadoliju]], [[Bliski istok]], dijelove [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], dobar dio [[jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], sve do [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]]. Carstvo je na vrhuncu svoje moći obuhvaćalo teritoriju površine od oko 22,9 miliona [[kvadratni kilometar|km<sup>2</sup>]], mada je dobar dio te teritorije bio pod indirektnom kontrolom centralne [[vlada|vlade]]. Carstvo je bilo smješteno napola između Istoka i Zapada, tako da je tokom 600-godišnjeg postojanja Carstvo bilo u međusobnim odnosima sa [[Istočna kultura|Istokom]] i sa [[Zapadna kultura|Zapadom]]. Pleme [[Ouzi|Ouza]] je u zapadnoj [[Anadolija|Anadoliji]] osnovalo ovo Carstvo, kojim je vladala osmanlijska (na turskom, ''Osmanlı'') loza, koja je potekla od Oghuz Turaka. Carstvo je osnovao [[Osman I]] (na arapskom ''ʿUthmān'', عُثمَان , što je u zapadno-evropskim jezicima prilagođeno / iskvareno u ime "Ottoman," pa otuda i ime castva - ''Osmansko'' ili "''Otomansko''" Carstvo). 1453, nakon što su Osmanlije [[Pad Konstantinopolja|osvojile]] Carigrad ([[Konstantinopolj]]) (danas moderni [[Istanbul|İstanbul]]), kao posljednji ostatak [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], ovaj grad je postao treća osmanlijska [[Glavni grad|prijestonica]]. U [[16. vijek|16.]] i [[17. vijek]]u, Osmansko Carstvo je postalo jedna od svjetskih najmoćnijih političkiha sila, od čijeg su se napredovanja uzduž [[Balkan|Balkanskog poluostrva]] i južnim obodom [[Poljsko-litvansko kraljevstvo|Poljsko-litvanskog kraljevstva]] evropske zemlje osjećale ugroženim. Na svom vrhuncu, Carstvo je uključivalo mnoga važna mjesta [[klasična starina|klasične starine]], među kojima su [[Homer]]ov [[Olimp]], [[Zeus]]ova [[Europa (mitologija)|Europa]], [[Io (mitologija)|Ijin]] Bosfor, Dijanin hram u [[Efes]]u, [[sarkofag]] [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], [[Rajski vrtovi]], [[Nuh]]ova ([[Noa|Noina]]) [[Gora Ararat]], [[Ibrahim]]ova ([[Avram]]ova) oaza i izvori, [[Nil]], [[Besjeda na gori]], brijeg [[Golgota]]. Propast Osmanskog Carstva je posljedica [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], tokom kojeg su savezničke sile, uključujući i [[Arapi|Arape]], konačno porazile osmanlijske snage na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Na [[posljedice Prvog svjetskog rata|kraju rata]] osmanlijska vlada se potpuno raspala, dok su Carstvo međusobno podijelile pobjedničke snage. Predstojeće dvije godine su okončane proglašvanjem novih [[država]]. Jedna od novih država bila je [[Turska|Republika Turska]]. Članovi osmanlijske dinastije su protjerani iz [[Anadolija|Anadolije]], gdje su njihovi preci nekad sagradili jedno od najvećih carstava svijeta. 1999, turska skupština [parlament] je povratila državljanstvo članovima Osmanlijske porodice, nakon 76 godina. == Historija == {{glavni|Historija Osmanskog Carstva}} === Uspon (1299–1453) === {{Glavni|Uspon Osmanskog Carstva|Osmanlijska dinastija}}[[Ertuğrul Gazi|Ertugrul]], otac [[Osman I|Osmana I]], je stigao u [[Anadolija|Anadoliju]] iz [[Merv]]a ([[Turkmenistan]]a) sa 400 konjanika kako bi pomogao [[Rumski sultanat|Rumskom sultanatu]] u borbi protiv [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]]. Nakon propasti [[Rumski sultanat|Rumskog sultanata]] u 14. stoljeću, Anadolija je bila podijeljena na nekoliko malih nezavisnih država, tzv. [[Anadolijski Begluci|Gazi Emirati.]] Jedno od Emirata je predvodio [[Osman I]] (1258–1326) koji je osnivač Osmanskog Carstva. Osman je proširio Emirat do same granice Bizantijskog Carstva. Nakon smrti Osmana I, Osmanlije su započele širenje teritorija preko istočnog Mediterana i [[Historija Balkana|Balkana]]. Osmanov sin [[Orhan]] je zauzeo grad [[Bursa|Bursu]] 1326, koja je postala novi glavni grad Osmanlijske države. Pad Burse je predstavljao gubitak Bizantijske kontrole nad sjeverozapadnom Anadolijom. Osmanlijska [[Kosovska bitka|pobjeda na Kosovu]] 1389. je praktično označila [[Pad Srpskog carstva|kraj Srpskog Carstva]], čime je otvoren put Osmanlijskoj ekspanziji na Evropu. [[Bitka kod Nikopolja]] 1396. se smatra posljednjim krstaškim pohodom u srednjem vijeku koji nije zaustavio napredovanje Osmanskog Carstva. Proširenjem osmanlijske dominacije na Balkanu, osvajanje Konstantinopolja je postalo glavni cilj. Osmansko Carstvo je kontrolisalo gotovo sve bivše bizantijske zemlje koje okružuju grad, ali je Bizantija osjetila olakšanje kada je tursko-mongolski vladar [[Timur Lenk|Timur]], osnivač [[Timuridsko carstvo|Timuridskog Carstva]], napao Anadoliju na istoku. U [[Bitka kod Ankare|bici kod Ankare]] 1402. Timur je porazio osmanlijske snage i zarobio sultana [[Bajazid II|Bajazida II]]. Uslijedio je [[Osmanlijski interegnum|građanski rat]] (1402–1413) gdje su se Bajazitovi sinovi borili oko naslijeđa. Rat je završen dolaskom [[Mehmed I|Mehmeda I]] za sultana, čime je završen interegnum i obnovljena osmanlijska moć. Dio osmanlijskih teritorija na Balkanu (Solun, Makedonija i Kosovo) su privremeno izgubljene nakon 1402, ali ih je kasnije ponovo vratio sultan [[Murat II]]. On je 10. novembra 1444. porazio zajedničku ugarsku, poljsku i [[Vlaška|vlašku]] vojsku u [[Bitka kod Varne|bici kod Varne]]. Četiri godine kasnije, [[Janko Hunjadi]] je sa ugarskom i vlaškom vojskom napao osmanlije, ali je poražen u [[Druga Kosovska bitka|Drugoj Kosovskoj bici]] 1448. === Širenje (1453–1683) === [[Datoteka:Portrait of Mehmed II by Gentile Bellini (Cropped).png|mini|mini|[[Mehmed II|Mehmed II (Osvajač)]]]]Sin Murata II, [[Mehmed II|Mehmed Osvajač]], je reorganizirao državu i vojsku osvajajući [[Pad Konstantinopolja|Konstantinopolj]] 29. maja 1453. Mehmed je dozvolio [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj crkvi]] da zadrži svoju autonomiju i zemljište u zamjenu za prihvatanje osmanlijske vlasti. Zbog loših odnosa između država zapadne Evrope i Bizantijskog Carstva, većina pravoslavnog stanovništva je prihvatila osmanlijsku vlast. Nakon osvajanja [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], Mehmed II je nastavio svoj osvajački pohod zauzimajući [[Trapezuntsko Carstvo]], [[Transilvanija|Transilvaniju]] i [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Time su Osmanlije dobile kontrolu nad glavnim kopnenim trgovačkim putevima između Evrope i Azije. Sultan [[Selim I]] je drastično proširio istočne i južne granice Carstva porazivši vladara [[Safavidsko carstvo|Safavidskog Carstva]], [[Ismail I|šaha Ismaila]], u [[Bitka kod Čaldirana|bici kod Čaldirana]]. Selim je uspostavio [[Egipat za vrijeme Osmanlijske vladavine|osmanlijsku vladavinu u Egiptu]] i osnovao osmanlijsku mornaricu na [[Crveno more|Crvenom moru]]. Nakon ove osmanlijske ekspanzije, započelo je neprijateljstvo između Osmanskog Carstva i [[Portugalsko carstvo|Portugalskog Carstva]] oko težnje da postanu dominantne sile u regionu. [[Datoteka:Suleyman I of the Ottoman Empire.jpg|mini|200x200px|lijevo|[[Sulejman I|Sulejman I (Veličanstveni)]]]]Selimov nasljednik Sulejman Veličanstveni će još više proširiti Carstvo i njegovu moć. Nakon osvajanja [[Beograd]]a 1521, Sulejman zauzima južne i centralne dijelove [[Habsburška Ugarska|Kraljevine Ugarske]] nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] 1526. Nakon toga maršira do [[Opsada Beča|zidina Beča]] 1529. ali ga ne osvaja. Nakon neuspjelog zauzimanja Beča, zauzima [[Transilvanija|Transilvaniju]], [[Vlaška|Vlašku]] i [[Moldavija (pokrajina)|Moldaviju]], koje postaju kneževine u okviru Osmanskog Carstva. Na istoku, Osmanlije zauzimaju [[Bagdad]] i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] 1535, preuzimajući kontrolu nad [[Perzijski zaliv|Perzijskim zalivom]]. Nakon napada na [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]] 1555. potpisan je [[mir u Amasiji]], po kojem su [[zapadna Armenija]] i [[Gruzija|zapadna Gruzija]] došle pod osmanlijsku vlast, a [[Dagestan]], [[istočna Armenija]], [[istočna Gruzija]] i [[Azerbejdžan]] ostali u posjedu Perzijanaca. [[Francusko carstvo|Francuska]] i Osmansko Carstvo su, zbog suprostavljanja [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]], postali jaki saveznici. Francusko [[Opsada Nice|osvajanje Nice]] 1543. i [[Invazija na Korziku 1553|Korzike]] 1553. se desilo udruživanjem snaga francuskog kralja [[Franjo I, kralj Francuske|Franje I]] i [[Sulejman I|Sulejmana I]], koji su bili su pod komandom osmanlijskih admirala [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina Barbarose]] i [[Turgut Reis]]a. Mjesec dana prije opsade Nice, Francuska je podržala osmanlije sa artiljerijskim jedinicama tokom osmanlijskog [[Opsada Esztergona 1543|osvajanja Esztergona]]. Nakon ovih dostignuća, Habsburški vladar [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]] je službeno priznao osmanlijsku dominaciju u Ugarskoj. Nakon Prvog Ajuransko-portugalskog rata Osmansko Carstvo je uspjelo da zauzme [[Adal sultanat]]. Ova ekspanzija je doprinijela osmanlijskom zauzimanju [[Somalija|Somalije]] i [[Rog Afrike|Afričkog roga]]. Također je pojačalo njen uticaj u [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] gdje se nadmetala sa Portugalskim Carstvom. Do kraja vladavine Sulejmana I, broj stanovnika Carstva je iznosio oko 15.000.000 ljudi koji su se protezali na tri kontinenta. Osim toga, Osmansko Carstvo je postalo dominantna pomorska sila koja je kontrolirala veći dio [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. U to vrijeme, Osmansko Carstvo je bilo glavno Carstvo evropske političke sfere. === Stagnacija i reforme (1683–1827) === {{Glavni|Stagnacija i reforme Osmanskog Carstva}}U drugoj polovini 16. stoljeća Osmansko Carstvo je bilo pod sve većim pritiskom inflacije i naglo rastućih troškova života koji su utjecali i na Evropu i na Bliski istok. Ti pritisci doveli su do niza kriza koji su ugrožavali osmanlijski sistem vlasti. Kao odgovor na ove izazove, Carstvo je reformiralo političke i vojne institucije omogućavajući mu da se uspješno prilagodi novim uvjetima sedamnaestog stoljeća i ostane snažno u vojnom i ekonomskom smislu. Otkrivanje novih pomorskih trgovačkih puteva omogućilo je zapadnoeuropskim državama izbjegavanje osmanlijskog trgovinskog monopola. [[Kraljevina Portugal|Portugalsko]] otkriće [[Rt dobre nade|Rta dobre nade]] 1488. pokrenulo je niz [[Osmanlijske pomorske ekspedicije u Indijskom okeanu|osmanlijsko-portugalskih mornaričkih ratova]] u Indijskom okeanu tokom 16. stoljeća. Uprkos rastućem europskom prisustvu u Indijskom okeanu, osmanlijska trgovina sa istokom je nastavila cvjetati. Kairo je naročito imao koristi od rasta uvoza jemenske kafe kao popularne robe široke potrošnje. Pojavom kafana u gradovima širom Carstva, Kairo se razvio u glavni centar trgovine doprinoseći svom stalnom napretku tokom sedamnaestog i osamnaestog stoljeća. Tokom vladavine [[Ivan IV Grozni|Ivana IV]] (1533–1584), [[Rusko Carstvo]] se proširilo na teritorij Volge i Kaspijske regije na štetu Tatarskog kanata. Kao odgovor, krimski kan [[Devlet I Giraj]] je zajedno sa osmanlijama [[Rusko-krimski ratovi|spalio Moskvu]] 1571. Potpisavši mir sa Rusima, Osmanlije su odlučile osvojiti mletački Kipar 1570. Osmanlijska konjica se 15. septembra 1570. pojavila pred posljednjim venecijanskim uporištem Famagusti. [[Opsada Famaguste]] u augustu 1571. odnijela je 50.000 osmanlijskih žrtava. U međuvremenu, [[Sveta liga (1571)|Sveta liga]] koja se sastojala od španske i venecijanske flote ostvarila je pobjedu nad osmanlijskom flotom u [[Bitka kod Lepanta|bici kod Lepanta]], kraj jugozapadne Grčke. Katoličko oružje je ubilo preko 30.000 osmanlija i uništilo 200 brodova. Bio je to zapanjujući udarac osmanlijskoj nepobjedivosti; bitka je bila daleko štetnija za osmanlijsku mornaricu u gubitku iskusne radne snage od gubitka brodova. Osmanlijska mornarica se brzo oporavila uvjeravajući Veneciju da potpiše mirovni ugovor 1573. omogućavajući Osmanlijama da se šire i učvršćuju svoj položaj u sjevernoj Africi. Za razliku od toga, Habsburška monarhija je bila sve jača. [[Dugi Osmanlijski rat]] protiv Habsburške monarhije (1593–1606) stvorio je potrebu za većim brojem osmanlijske pješadije opremljenom vatrenim oružjem, što je rezultiralo opuštanjem politike regrutovanja. To je doprinijelo problemima nediscipline i izravne pobune unutar korpusa koji nikada nisu bili riješeni. Budući da je stanovništvo Carstva 1600. doseglo 30 miliona ljudi, nedostatak zemlje dodatno je pritiskao vladu. Ovaj problem je naročito došao do izraza gubitkom istočnih provincija od iranskih [[Safavidi|Safavida]]. [[Tursko-safavidski rat (1603-1618)|Ovaj rat]] (1603–1618) je na kraju rezultirao sporazumom Nasuh-paše koji je cijeli Kavkaz dao Safavidima. Mletački Krit, osvojen 1669, je posljednji značajan teritorijalni uspjeh Osmanskog Carstva. Tokom kratke vladavine, sultan [[Murat IV]] (1623–1640) je učvrstio centralnu vlast i ponovo zauzeo Irak 1639. To je dovelo do potpisivanja [[Zuhabski mir|mira u Zuhabu]] prema kojem je Osmansko Carstvo dobilo cijeli Kavkaz i susjedne regije koje su bile definisane mirom u Amasiji 1555. [[Sultanat žena]] (1523–1656) je bio period u kojem su majke mladih sultana izvršavale vlast u ime svojih sinova. Najistaknutije žene ovog razdoblja bile su [[sultanija Kösem]] i njena snaha [[Sultanija Turhan Hatidže|Turhan Hatidže]] čije je političko rivalstvo kulminiralo ubistvom sultanije Kösem 1651. Tokom [[Era Čuprilića|ere Čuprilića]] (1656–1703) efektivnu kontrolu nad Carstvom imao je niz velikih vezira iz porodice Čuprilić. Tokom njihove vladavine došlo je do brojnih vojnih uspjeha među kojima su vraćanje Transilvanije i osvajanje [[Kreta|Krita]] 1669. te zauzimanje južne Ukrajine sa uporištima Hetin i Kamjanjec-Podiljski 1676. Ovaj period širenja završio je nesretno 1683. kada je veliki vezir [[Kara Mustafa-paša]] predvodio ogromnu vojsku prilikom druge opsade Beča u [[Veliki osmanlijski rat|Velikom osmanlijskom ratu]] (1683–1699). Ovaj rat je završen osmanlijskim porazom od udruženih habsburških, njemačkih i poljskih snaga koje je predvodio poljski kralj [[Ivan III, kralj Poljske|Ivan III]] u [[Opsada Beča 1683.|bici kod Beča]]. Poraz kod Beča kulminirao je [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]] 26. januara 1699. kojim su Osmanlije izgubile značajne teritorije. Osim gubitka [[Banat]]a i privremenog gubitka [[Historija Beograda|Beograda]] (1717–1739), osmanlijska granica na [[Dunav]]u i [[Sava|Savi]] je ostala stabilna i tokom osamnaestog stoljeća. Međutim, Ruska ekspanzija je predstavljala veliku i rastuću prijetnju. Zbog toga je švedski kralj [[Karlo XII, kralj Švedske|Karlo XII]] bio dočekan kao saveznik Osmanskog Carstva nakon njegovog poraza od Rusa u [[Bitka kod Poltave|bici kod Poltave]] 1709. Karlo XII je ubijedio osmanlijskog sultana [[Ahmed III|Ahmeda III]] da objavi rat Rusiji koji je rezultirao osmanlijskom [[Rusko-turski rat (1710-1711)|pobjedom kod rijeke Prut]] 1711. u Moldaviji. Potpisivanjem [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] nakon [[Austrijsko-turski rat (1716-1718)|Austrijsko-turskog rata]] (1716–1718) potvrđen je gubitak Banata, Srbije i Oltenije. [[Rusko-turski rat (1735-1739)|Rusko-turski rat]] (1735–1739) je okončan [[Beogradski mir|Beogradskim mirom]] u kojem je vraćena Srbija i Oltenija, ali je Carstvo izgubilo luku Azov na Krimu. Nakon ovog sporazuma Osmansko Carstvo je uspjelo uživati u generaciji mira, jer su Austrija i Rusija bile prisiljene da se bave usponom [[Pruska|Pruske]]. Zahvaljujući obrazovnim i tehnološkim reformama, osnovane su mnoge visokoškolske ustanove poput Tehničkog univerziteta u Istanbulu. Godine 1734. osnovana je artiljerijska škola na kojoj su se učile zapadne artiljerijske metode. [[Ibrahim Muteferika]] je 1726. uvjerio velikog vezira [[Ibrahim-paša Novošeherlija|Ibrahim-pašu Novošeherliju]] i [[Reisul-ulema|velikog muftiju]] u učinkovitost štamparije, pa mu je sultan Ahmed III dao dozvolu da objavljuje nereligijske knjige (uprkos protivljenju nekih [[Islamska kaligrafija|kaligrafa]] i vjerskih poglavara). Muteferikova štamparija je objavila svoju prvu knjigu 1729. i do 1743. izdala 17 djela u 23 toma, od kojih je svaka imala između 500 i 1000 primjeraka. U sjevernoj Africi, Španija je 1732. zauzela Oran od Osmanskog Carstva. Uprkos jakom osmanlijskom napadu nisu uspjeli ponovo osvojiti Oran; opsada je uzrokovala smrt 1500 španaca i nekoliko hiljada alžiraca. Španija je 1792. napustila Oran prodavši ga Osmanskom Carstvu. Ukrajinski [[Hajdamaki]], podržani od strane Rusije, progoneći poljake ušli su u [[Balta|Baltu]], gradić u Basarabiji koji je bio pod kontrolom Osmanskog Carstva i spalili ga do temelja. Ova akcija dovela je do [[Rusko-turski rat (1768–1774)|Rusko-turskog rata]] (1768–1774). [[Kučuk-kajnardžijski mir|Kučuk-kajnardžijskim mirom]] 1774. omogućena je sloboda bogosluženja svim hrišćanima u Vlaškoj i Moldaviji. Krajem 18. stoljeća, nakon niza poraza u ratovima sa Rusijom, neki ljudi u Osmanskom Carstvu su zaključili da su reforme Petra I dale Rusima veliku prednost pa su Osmanlije morali držati korak ka zapadnom tehnologijom kako bi izbjegli dalje poraze. Sultan [[Selim III]] (1789–1807) je učinio prve velike pokušaje modernizacije vojske, ali su reforme spriječili [[janjičari]] koji su željeli zadržati svoje privilegije. Napori Selima III su ga koštali života i prijestolja, ali je to na spektakularan i krvav način riješio njegov nasljednik [[Mahmud II]] koji je 1826. eliminirao janjičare. [[Srpska revolucija]] (1804–1815) označila je početak ere [[Uspon nacionalizma u Osmanskom Carstvu|nacionalnog buđenja]] na Balkanu tokom perioda [[Istočno pitanje|Istočnog pitanja]]. Fundamentalistički Arapi, na čelu sa porodicom al-Saud, pobunili su se protiv Osmanlija 1811. Ne mogavši pobijediti arapske pobunjenike, Porta je imenovala Muhameda Alija Velikog za valiju (guvernera) Egipta sa zadatkom da okonča pobunu u Arabiju. Ova pobuna je okončana uništenjem [[Emirat Dirija|Emirata Dirija]] 1818. [[Sizerenstvo]] Srbija kao nasljedna monarhija je ''de jure'' priznata 1830. Grci su 1821. podigli [[Grčki rat za nezavisnost|revoluciju na Peloponezu]] koja je postala prvi dio Osmanskog Carstva koji je dobio nezavisnost 1829. Francuzi su 1830. zauzeli Alžir; 1.000.000 alžiraca je ubijeno, dok su francuske snage izgubile 3.336 vojnika. Muhamed Ali se 1831. pobunio sa ciljem da postane sultan i osnuje novu dinastiju. Kako bi ovo postigao, poslao je dobro obučenu vojsku pod komandom svog sina Ibrahim-paše na Carigrad. Sultan Mahmud II je u očaju zamolio cara Nikolaja I da pošalje ekspedicijsku silu da ga spasi. Nakon potpisivanja [[Unkjar-isklesijski sporazum|Unkjar-isklesijskog sporazuma]], Rusi su poslali ekspedicijsku silu koja je odvratila Ibrahima od zauzimanja Carigrada. Pod uvjetima Kutahijevog mira potpisanog 5. maja 1833, Muhamed Ali je pristao da odustane od svog zahtjeva za prijestoljem u zamjenu za koji je postavljen valijom vilajeta (pokrajina) Krita, Alepa, Tripolija, Damaska ​​i Sidona. Da nije bilo ruske intervencije, gotovo je sigurno da bi Mahmud II bio svrgnut, a Muhamed Ali postao novi sultan, što je označilo početak ponavljajućeg obrasca u kojem je Porti potrebna pomoć stranaca da bi se spasila. Porta je 1839. pokušala vratiti ono što je izgubila od nezavisnog vilajeta Egipta pretrpivši poraz, što je dovelo do orijentalne krize budući da je Muhamed Ali bio vrlo blizak Francuskoj pa se smatralo da će cijelo Osmansko Carstvo biti pod francuskim uticajem. Kako se Porta pokazala nesposobnom da porazi Egipat, Britanija i Austrija su intervenirale. Sredinom 19. stoljeća, Osmansko Carstvo su Europljani nazivali "bolesnikom Europe". === Propadanje (1828–1908) === [[Datoteka:Ottoman-Counsultative-Menagerie.png|mini|lijevo|120p|Konsultativna menažerija, januar 1885]] Sa propadanjem Carstva poklopili su se procesi reorganizacije i transformacije u svim vidovima života Carevine, dakle ne samo u životu Turaka Osmanlija, nego i ostalih podanika unutar ove ogromne države. Karikatura slijeva je iz tog perioda, vjerno slikajući osjećanja tadašnjih Osmanlija. Na karikaturi, Jusufbeg, u stvari patak, u gro planu, ismijava činovnike u jednom od pravnih ureda unutar osmanskog Ministarstva za vanjske poslove. Papagaj, majmun i svinja, koji predstavljaju Britance, Italijane i Nijemce, dakle glavne zastupnike i tumače evropskih sila, očito gnjave Jusufbega, koji ne zna šta će s njima. Rusi su u pozadini, predstavljeni kao medvjedi. Ovaj šaljivi umjetnički i politički komentar, slika je stanja Carevine: s jedne strane, modernizacija i promjena, s druge, nemogućnost ili nevoljnost da se bilo šta uradi. Turska je 1834. u Evropi imala otprilike 9 miliona stanovnika. Kopnena vojska je imala do 40 hiljada vojnika, a mornarica do 40 galija.<ref>[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_34A8BB99366B973490F07A22BA4B577B-1834-01-27 Novine srbske, br. 4, subota 27.1.1834, strana 4.]</ref> [[Tanzimat]] je bio period reformi koje su trajale od 1839-1876. Tokom ovog perioda oformljena je moderna vojska i reformisan bankovni sistem, dok su moderne [[fabrika|fabrike]] zamijenile [[zanatska udruženja]] tipa [[gilda|gilde]]. Ekonomski, Carevina je vodila muku kako da evropskim bankama otplati dugove, dok je vojno imala problema da se odbrani od strane okupacije (Egipat je, naprimjer, 1798. okupirala Francuska, dok su Kipar zauzeli Britanci, 1876). Značajna promjena ovog vremena je sljedeća: Osmansko Carstvo je prestalo ulaziti samo u konflikte, a počelo sklapati saveze, kao i evropske zemlje. Sklopljeni su mnogi savezi sa zemljama kao što su [[Francuska]], [[Nizozemska|Holandija]], [[Velika Britanija]] i [[Rusija]]. Kao primjer može se navesti [[Krimski rat]], u kojem su se Britanci, Francuzi, Osmanlije i drugi, ujedinji u alijansu, borili protivi carske Rusije. Od svih ideja koje su Osmanlije usvojili sa zapada, najuticajnija ideologija je bila [[etnički nacionalizam]], ili kako se u to vrijeme zvao, religija modernog svijeta. Nisu Osmanlije imale posla sa etničkim nacionalizmom samo u granicama svog Carstva, nego i van njih. Pobune su imale veliki uticaj na mnoge grupe tokom [[19. vijek]]a. Tvrdi se da su ove pobune odredile put kojim su Osmanlije morale krenuti tokom [[20. vijek]]a, ali je retorika o razlogu pobunama u 19. vijeku oštro podjeljena. Osmanlije tvrde da se izvor [[etnički konflikt|međuetničkim konfliktima]] treba tražiti u njihovoj dinamici koja je podržavala konflikte sa skrivenim ciljevima. Period pada Carstva je postigao mnoga dostignuća, kao što je organizacija ekonomije, vojske, komunikacije itd, ali da je Osmanlijska država bila jaka i uticajna, pitanje je koliki efekat bi imale etničke pobune. [[Datoteka:London news c1877 - scanned constantinopole(1996)-Opening of the first parlement.png|mini|lijevo|120p|Otvaranje Prvog Parlamenta, 1877.]] [[Mladi Turci]] su bili grupacija Osmanlija koji su bili obrazovani na zapadnim [[univerzitet]]ima i koji su vjerovali da [[konstitucionalna monarhija]] može ublažiti socijalno nezadovoljstvo u Carstvu. Mesrutiyet Era objašnjava političku i socijalnu dinamiku prvog ustrojstva koje je napisao İttihat ve Terakki Cemiyeti, kao i njegove socijalne i ekonomske posljedice. Kroz [[vojni udar]], İttihat ve Terakki Cemiyeti je prisilio [[sultan]]a [[Abdulaziz (sultan)|Abdulaziza]] da napusti svoj tron u korist [[Murat V|Murata V]]. Ipak, Murat V se pokazao mentalno bolesnim i morao se skinuti s vlasti nakon nekoliko mjeseci. [[Abdulhamid II|Princ Abdulhamid]] je pozvan da preuzme vlas pod obećanjem da proglasi konstitucionalnu monarhiju, što je on i učinio 23. novembra 1876. Ustav je nazvan ''Kanun-i Esasi'' na turskom (Osnovni Zakon). === Raspad (1908–1922) === Raspad je počeo ustoličenjem Druge [[ustavotvorna vlada|ustavotvorne vlade]]. Pred kraj [[19. vijek]]a stvorene su tri nove [[balkan]]ske države, [[Srbija]], [[Bugarska]] i [[Grčka]], koje su, zajedno sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]], tražile dodatne teritorije unutar [[Albanija|Albanije]], [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] i [[Trakija (regija)|Trakije]], prostranih oblasti pod turskom upravom. Ovo je bio jedan od uzroka [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]], 1912-1913. U početku, ove su države, ohrabrene [[Rusija|Rusijom]], potpisale niz sporazuma iz 1912: Srbija i Bugarska, u martu, a Grčka i Bugarska, u maju iste godine. Crna Gora je potom potpisala sporazume sa Srbijom i Bugarskom, u oktobru 1912. Srpsko-bugarski sporazum je izričito zahtijevao podjelu Makedonije, što je dovelo do [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]]. Ovom je uslijedio [[Drugi balkanski rat]]. [[Datoteka:SevresOttoman1927.JPG|mini|250p|Karta nakon [[Sporazum u Sevru|Sporazuma u Sevru]] (Sèvres)]] U konačnom pokušaju zadržavanja vlasti i povraćaja barem nekih od izguljenih teritorija, osmanlijski [[trijumvirat]], pod vođstvom [[Enver Paša|Enver Paše]], je stavio Osmansko Carstvo na stranu [[Centralne sile|Centralnih sila]]. Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Carstvo je imalo izvijesnog uspjeha. [[Savezničke sile u Prvom svjetskom ratu|Saveznici]], u čijim su redovima bile i [[ANZAC]] snage, su poraženi u [[Bitka kod Galipolja|Bici kod Galipolja]]. Na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], Osmansko Carstvo je poraženo u nizu bitaka, tako da su [[Rusi]] osvojili [[Trabzon]], na [[Crno more|Crnom moru]], i [[Erzurum]] i [[Van]], u sjeveroistočnoj [[Anadolija|Anadoliji]]. Na kraju Prvog svjetskog rata, Saveznici su, udruženi sa [[Arapi]]ma i [[Armeni]]ma, konačno porazili Osmanlije, nakon čega su osmanlijske teritorije pripojene nonastalim državama i protektoratima. Tajnim sporazumima je uslijedio [[Sporazum u Sevru]] (Sèvres), koji je sa Saveznicima potpisali predstavnici [[sultan]]a [[Mehmed VI|Mehmeda VI]]. Međutim, sporazum nikad nije stupio na snagu jer ga nisu priznali članovi turskog republikanskog pokreta, na čelu s [[Mustafa Kemal Atatürk|Kemalom Atatürkom]]. Republikanci su iskoristili ovu priliku da proglase punopravnu novu vladu [[Turska|Turske]], time zamjenjujući [[monarhija|monarhiju]], sa sjedištem u [[Istanbul]], sa [[republika|republikom]], premještajući [[vlada|vladu]] i [[glavni grad]] u [[Ankara|Ankaru]], u srednjoj [[Anadolija|Anadoliji]]. == Država == Neke od karakteristika osmanlijske države nisu se promijenile bez obzira na njenu viševjekovnu dugotrajnost. [[Datoteka:JNdelespinassec1787_-scanned_from_constantinopole_(1996)_-_A_public_office_in_istanbul.png|mini|lijevo|120p|Državna mašinerija]] U diplomatskim krugovima, za Carstvo se često upotrebljavala riječ [[Divan (osmanlijska vlada)|Divan]]. Divan je inače bio carski savjet koji se sastajao u dijelu carskog dvora, [[Topkapi saraj|saraja]], poznatom kao ''Bâb-i-âlî'' (بابِ علی , "velika vrata") ili ''[[Topkapi saraj|Topkapı]]'' ("topovska vrata"); ovdje su osmanlijski sultani dočekivali strane izaslanike i ambasodore. === Sultani === Osmanlijski [[sultan]] je bio jedini upravnik i vladar Carstva, barem zvanično. Mada su prvi osmanlijski vladari nosili naslov [[beg]]a (''bey''), time priznavajući suverenitet [[Seldžuci|Seldžučkog]] [[sultanat]]a, [[Murat I]] je bio prvi Osmanlija koji je ponio naslov ''[[sultan]]a'', tj. "[[car]]a" ili "kralja." [[Pad Konstantinopolja|Padom Konstantinopolja]], 1453, država je uveliko stala na put postanka moćne carevine, tako da je [[Mehmed II|Mehmed Osvajač]] zaista postao njen prvi istinski car, odnosno [[padišah]]. Od 1517. naovamo, osmanlijski sultan je istovremeno bio i [[halifa]] islama, tako da je Osmansko Carstvo od ove godine pa do sve do svog raspada, 1922 (odnosno do ukidanja [[hilafet]]a, 1924), u stvari bilo i hilafet, tj. islamska vjerska država.<ref name="camo">Prof. Hamdo Camo [http://www.camo.ch/sultani.htm Osmansko Carstvo, autorova stranica camo.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130730060329/http://www.camo.ch/sultani.htm |date=30. 7. 2013 }} učitano 20.4.2014 {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}</ref> :Također pogledajte [[Sultani Osmanskog Carstva]]. === Državno uređenje === [[Datoteka:Thomas allom, c1840, The Enterance to Divan.png|mini|lijevo|120p|Ulaz u [[Divan (osmanlijska vlada)|Divan]]]] Iako je osmanlijska država prošla kroz niz uređenja i preuređenja, neke od glavnih struktura su ostale neizmijenjene. Uvijek je postojao neko ko je bio potpuno odgovoran za upravu države, tj. [[sultan]] carevine. Odluke je uvijek razmatrao [[Divan (osmanlijska vlada)|divanski]] savjet, dok je konačnu riječ uvijek imao sultan. U začecima Carstva, ovaj savjet su činili plemenski starci. Kasnije je on promijenjen tako da je uključivao vojne profesionalce i mjesne viđenije ljude (elitu), poput vjerskih i političkih savjetnika visokog staleža. Članovi divana su nazvani [[vezir]]i (ministri), kojima je nešto kasnije počeo da predsjedava [[Veliki vezir]] (premijer), preuzimajući neke od sultanovih odgovornosti. [[Visoka porta]] je bio sultanov otvoreni dvor, nazvan po vratima na ulazu u glavne urede Velikog vezira, gdje je sultan primao strane izaslanike. Vremenom, Veliki vezir je postao jednako važan ili čak važniji od samog sultana. Od 1908, država je bila [[Ustavna monarhija|konstitutivna monarhija]], u kojoj je sultan izgubio isključivu izvršnu moć, s [[parlament]]om koji su sačinjavali [[predstavnički poslanik|predstavnički poslanici]] iz [[provincija]]. === Administrativna podjela === {{Glavni|Podjela Osmanskog Carstva}} === Državni propusti === {{Proširiti sekciju|datum=14-04-2013}} == Privreda == [[Datoteka:Timbre Ottoman 1901 20paras bright.jpg|mini|desno|100p|Poštanska marka iz 1901.]] Osmansko Carstvo počivalo je na specifičnom poretku feudalnog tipa. Taj se poredak nazivao timarsko-spahijski sistem. Timar je predstavljao najmanji zemljišni posjed koji je država to jest sultan davao na korištenje spahiji (konjaniku) za ratne zasluge. Veći posjed od timara, a najveći has. Zeameti su dodjeljivani krupnim spahijama, a hasovi visokim državnim službenicima. Osmanlije su većinu svojih prihoda dobijali od harača. Godišnji prihodi od harača u evropskom dijelu Osmanskog Carstva iznosili su 1.469.000 dukata. U isto vrijeme prihodi iz azijskog dijela Osmanskog Carstva bili su 331.000 dukata. Sultani su širom svoga Carstva podizali velike građevinske komplekse koji se nazivaju sultanovim zadužbinama. Tako su vrlo bogati prihodi bili zemljišta, hanovi, hamami, dućani, kuće i čaršije u okviru sultanovih zadužbina. == Zakon == Osmanlijski pravni sistem je prihvatio vjerske zakone za sve oblasti života. Osmansko Carstvo je uvijek bilo organizirano oko sistema lokalne jurisprudencije. == Vojska == Prve vojne jedinice Osmalijske države su bile armija koju je organizovao Osman I, od pripadnika plemena koja su naseljavala zapadnu Anadoliju, krajem 13. vijeka. == Kultura == {{Proširiti sekciju|datum=14-04-2013}} == Religija == Prije prelaska na Islam, procesa koji je umnogo olakšan abasidskom pobjedom 751. u bitci kod Talasa, što je osiguralo abasidski uticaj u centralnoj Aziji, Turski narodi su prakticirali različite oblike šamanizma. Nakon ove bitke, različita turska plemena, uključujući i Oguz Turke, koji su bili potomci i Seldžuka i Osmanlija, postepeno su prešli na Islam, donoseći sa sobom ovu vjeru u Anadoliju, početkom 11. vijeka. == Također pogledajte == * [[Rusko-turski rat (1676–1681)|Rusko-turski rat (1676-1681)]] == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * [[Barbara Jelavich]], ''History of the [[Balkans]], [[18th century|Eighteenth]] and [[19th century|Nineteenth]] Centuries'', Cambridge University Press, 1983. {{ISBN|0-521-25249-0}}. See "Balkan Christians under Ottoman Rule", pages 39–126. * [[Colin Imber]], ''The Ottoman Empire, 1300–1650: The Structure of Power'', 2002. {{ISBN|0-333-61386-4}}. * [[Gülru Necipoglu]] ''Architecture, Ceremonial, and Power: The [[Topkapi Palace]] in the [[15th century|Fifteenth]] and [[16th century|Sixteenth]] Centuries'', 1991. {{ISBN|0-262-14050-0}}. * [[Caroline Finkel]] Osman's Dream. The Story of the Ottoman Empire, 1300–1923, 2005. {{ISBN|0-7195-5513-2}}. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ottoman Empire}} * [http://www.osmanli700.gen.tr/english/engindex.html Ottoman Web Site] – Sadrži detaljnu informaciju o Osmanskom Carstvu (na engleskom) * [http://www.4dw.net/royalark/Turkey/turkey.htm Royal Ark: Turkey] – Bogati website s obiljem detalja i informacija (na engleskom) * [http://www.wsu.edu:8080/~dee/OTTOMAN/OTTOMAN1.HTM World Civilizations: The Ottomans] – Sveobuhvatni website koji pokriva dobar dio države i vlade (na engleskom) * [http://www.theottomans.org The Ottomans] – Covers various aspects of the Ottoman Empire in detail (na engleskom) * [https://web.archive.org/web/20080214144301/http://www.discoverturkey.com/haberler/osmanli-bayrak.html Flags of Ottoman Empire] * [http://www.ottomansouvenir.com/Capitals/Capitals_of_Ottoman_Empire.htm Capitals of Ottoman Empire] * [http://www.osmanlimedeniyeti.com Osmanlijska civilizacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050801005725/http://www.osmanlimedeniyeti.com/ |date=1. 8. 2005 }} – Sve o historiji i kulturi Osmanskog Carstva i civilizacije (na turskom) * [http://www.humanities.ualberta.ca/ottoman/module3/lecture2.htm More on the 16 & 1700's] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060418232606/http://www.humanities.ualberta.ca/ottoman/module3/lecture2.htm |date=18. 4. 2006 }} - Nacionalizam u povoju, propast Carstva? {{Normativna kontrola}} {{Turska po temama}} {{Imperije}} {{Islamske teme}} {{Kolonijalna carstva}} {{Diplomatija Velikih sila}} [[Kategorija:Carstva]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Turska]] [[Kategorija:Bivše države u Africi]] [[Kategorija:Bivše države u Aziji]] [[Kategorija:Bivše države u Evropi]] aacfd2ktdoit82f86eo4y33dmbym43x Ishak-beg 0 9776 3829602 3799195 2026-04-12T11:44:27Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: Osmanskom carstvu → Osmanskom Carstvu (2), . godine → . (2), . godine, → , (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829602 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno osmansko lice | ime = Ishak-beg | slika = Гробот на Исхак-бег 2 (2016).jpeg | opis = Ishak-begov grob u [[Skoplje|Skoplju]] <!-- Biografske informacije --> | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = 1439.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | mjesto smrti = | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | druga imena = Isaak-beg, Ishak-beg, prvi beg Bosne Ishak-beg<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici">Vedad Biščević: ''Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878'' Connectum, Sarajevo 2006.''</ref> | supruga = | suprug = <!-- Službe --> | sluzba1 = [[Bosansko Krajište|krajišnik Bosanskog Krajišta]] | namjesnikovanje1 = [[1414]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | smjenjivanje1 = [[1439]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> | ratovi1 = | bitke1 = | sluzba2 = | namjesnikovanje2 = | smjenjivanje2 = | ratovi2 = | bitke2 = | sluzba3 = | namjesnikovanje3 = | smjenjivanje3 = | ratovi3 = | bitke3 = | sluzba4 = | namjesnikovanje4 = | smjenjivanje4 = | ratovi4 = | bitke4 = | sluzba5 = | namjesnikovanje5 = | smjenjivanje5 = | ratovi5 = | bitke5 = | sluzba6 = | namjesnikovanje6 = | smjenjivanje6 = | ratovi6 = | bitke6 = | sluzba7 = | namjesnikovanje7 = | smjenjivanje7 = | ratovi7 = | bitke7 = | sluzba8 = | namjesnikovanje8 = | smjenjivanje8 = | ratovi8 = | bitke8 = | sluzba9 = | namjesnikovanje9 = | smjenjivanje9 = | ratovi9 = | bitke9 = }} '''Ishak-beg''' je bio drugi [[krajišnik]] [[Bosansko Krajište|Bosanskog Krajišta]].<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> Postavljen je na taj položaj od strane Porte u vrijeme kad se je Osmanska Bosna sastojala samo od [[Foča|Foče]], [[Čajniče|Čajniča]], [[Pljevlja]], i [[Nevesinje|Nevesinja]].{{Izvor}} Sjedište ove male pokrajine je bilo u kasabi Foči. Tačni datumi početka i završetka njegove vladavine su nepoznati, ali je zabilježeno da je već [[1415]]. vodio napade na [[Hrvatska|Hrvatske]] banove u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Slavonija|Slavoniji]]. Već sljedeće godine njegovi novi vojni poduhvati su priključili cijelo područje između [[Višegrad]]a i [[Vrelo Bosne|Vrela Bosne]] Osmanskom Carstvu. [[1419]]. Ishak-beg po carskom naređenju osvaja još više područja, uključujuči i [[Trebinje]]. Pola ovog novog područja pripoji Osmanskom Carstvu a pola daje [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalju Hraniću]]. [[1428]], pod pritiskom Ishak-begovih napada, [[Srbija]] pristane da plaća džizju. Unatrag, Sultan naredi Ishak-begu da ostavi Srbiju na miru i da obrati pažnju na [[Mađarska|Mađarske]] zemlje prema zapadu.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> Ishak-beg poštuje Sultanovu zapovijed i za nekoliko mjeseci uspije da upire u Mađarsku sve do [[Temišvar]]a i da zauzme mnogo robova. Smijenjen je sa položaja bega Bosne i premješten u neku drugu pokrajinu carstva. Njegov sin, [[Isa-beg Ishaković|Isa-beg]], je postao Bosanski krajišnik [[1454]], dok je njegov unuk [[Gazi Mehmed-beg]] bio šesti Bosanski sandžak-beg. Zabilježeno je da je Ishak-beg bio oslobođeni rob jednog ''Ervenos-bega''.<ref name="biscevic_bosanskinamjesnici" /> On je sagradio [[Ishakbegovu džamiju]] u [[Skoplje|Skoplju]], gdje je i njegovo groblje. == Reference == <references/> [[Kategorija:Krajišnici Bosanskog krajišta]] cpxynxze4ykvwb79cqem3yp14g19xu3 Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu 0 9778 3829349 3754426 2026-04-11T16:49:10Z Panasko 146730 /* Islamizacija Bosne i Hercegovine */ clean up, replaced: „ → ", “ → " (6) using [[Project:AWB|AWB]] 3829349 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} {{Historija BiH}} Razdoblje [[Bosna|Bosne]] pod vladavinom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] traje od [[Pad Bosne 1463.|pada]] [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] 1463,<ref name="hazimsaban39" /> do [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarske okupacije Bosanskog pašaluka]] 1878. Dolazak osmanlija je važan događaj u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]], i imao je ogromne vjerske, jezičke, kulturne, političke, i vojne posljedice za područje današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Za vrijeme osmanlijske vladavine [[islam]] i [[judaizam]] se po prvi put značajno pojavljuju u Bosni dok se [[pravoslavlje]] širi na čitav prostor današnje države. U Bosni su utemeljeni gradovi poput [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Mostar]]a, a sa njima i izgrađeni arhitektonski objekti poput [[Stari most|Starog Mosta]] i [[Ferhadija džamija|Ferhadije džamije]]. Savremene granice Bosne i Hercegovine su formirane u ovome dobu. == Osvajanje i širenje (1448–1606) == {{Glavni|Bosansko krajište|Pad Bosne 1463.|Stogodišnji hrvatsko-osmanski rat|}} U proljeće 1448. [[Osmansko Carstvo|osmanlije]] su zauzele [[Hodidjed|tvrđavu Hodidjed]] i uspostavile prvu stalnu poziciju na području današnje Bosne i Hercegovine u tadašnjoj župi Vrhbosna. Na tom novom području osnovale su [[Bosansko krajište|Vilajet Hodidjed]] i priključili ga [[Skopsko krajište|Skopskom krajištu]].<ref name="hazimsaban35">{{cite book |last=Šabanović |first=Hazim |publisher=Svjetlost|author-link=Hazim Šabanović|title=Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela|place=Sarajevo|date=1982|page=35}}</ref> Početkom maja 1463. Osmanlije su se preko Skoplja, Kosova i Sjenice spustile na Drinu i stigle u oblasti Pavlovića i Kovačevića, koji su se predali bez otpora. Sultanu [[Mehmed II|Mehmedu II]] predao se dobro utvrđen grad [[Bobovac]] već poslije trećeg dana opsade zbog nekih obećanja, a poslije toga je sultan krenuo preko Visokog na Travnik, a zatim na Jajce, koje se također predalo bez borbe. Bosanski kralj pobjegao je u tvrdu [[Ključ na Sani|ključku tvrđavu]] u Bosanskoj krajini i skupljao vojsku.<ref name="hazimsaban38">{{cite book |last=Šabanović |first=Hazim |publisher=Svjetlost|author-link=Hazim Šabanović|title=Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela|place=Sarajevo|date=1982|page=38}}</ref> Poslije četverodnevne opsade posljednji [[Bosansko Kraljevstvo|bosanski kralj]] [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] je [[Pad Bosne 1463.|kapitulirao]] i napustio tvrđavu, jer mu je Mahmut-paša zajamčio život. Kralj je odveden u [[Jajce]] kod sultana i on je ga nagovorio da naredi svojim kastelanima svojih gradova da se predaju, a zatim ga pogubio zajedno sa Pavlovićem i Kovačevićem.<ref name="hazimsaban39">{{cite book |last=Šabanović |first=Hazim |publisher=Svjetlost|author-link=Hazim Šabanović|title=Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela|place=Sarajevo|date=1982|page=39}}</ref> Iste godine su Osmanlije već osnovali [[Bosanski sandžak]] i priključili njemu dosada osnovanu teritoriju u tadašnjem Bosanskom kraljevstvu i dijelove Stare Raške.<ref name="hazimsaban117">{{cite book |last=Šabanović |first=Hazim |publisher=Svjetlost|author-link=Hazim Šabanović|title=Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela|place=Sarajevo|date=1982|page=117}}</ref> Već na samom početku, uz obostrani dogovor, godine 1465. Osmanlije su od sjevernih dijelova Bosanskog sandžaka osnovali "Bosansko kraljevstvo", kao neku tampon-zonu ili koridor između svojih i ugarskih posjeda u Bosni. Na čelu je postavljen jedan od potomaka bosanske kraljevske porodice Kotromanić, [[Matija Radivojević|Matija]], koga Turska priznaje izvjesno vrijeme kao legitimnog "kralja Bosne".<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka'', str. 109</ref> Međutim, poslije zauzimanja nekoliko tvrđava koje su se još odupirale vojnoj okupaciji, Osmanlije preuzimaju postepeno potpunu vojnu kontrolu nad zemljom. Do 1465. bosanski plemić herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] čak uspostavlja apsolutnu dominaciju bosanske vojske na prostoru južne Bosne, ali biva potisnut i povlači se u svoju tvrđavu u bosanskoj luci Novi, koju je osnovao još kralj Tvrtko, gdje i umire 1466, a Novi se otad po njemu zove Herceg Novi. Godine 1580. uspostavlja se [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Bosanski ejalet je bio pod upravom paše ili begler-bega, a uključivao je u sebi cijelu današnju Bosnu i Hercegovinu, uključujući dijelove koji se danas nalaze u sastavu Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Dok su susjedne zemlje bile rascjepkane na više ejaleta, Bosna ostaje jedinstvena zemlja i zadržava teritorijalni integritet kroz cijelo vrijeme osmanlijske okupacije. == Islamizacija Bosne i Hercegovine == [[Islam]] se prvi put značajno pojavljuje u Bosni sa dolaskom [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] u 15. vijeku. Prelazak na islam je započeo za vrijeme vladavine sultana [[Murat II|Murata II]] (1421-1451) i sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]] (1451-1481), dok je ovaj proces bio najveći u 16. stoljeću. Osmanlije su od kraja 14. stoljeća često prisutni na tlu Bosne. Prvi upadi osmanske vojske desilo se 1386. kada ih je kod rijeke [[Neretva|Neretve]] zaustavila bosanska vojska pod vodstvom vojvode [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatka Vukovića]] <ref>Zoranić, Hakija, (2009), ''O etnogenezi Bošnjaka - Bošnjaka'', str. 409-410, Svjetlost</ref><ref>Aličehić, Galešić, (2018), ''Tragom drevnih Bošnjana'', str. 24</ref> Dalji prodori Osmanlija u Bosnu se nastavilo u prve dvije decenije 15. stoljeća. Već su tada povremeno zauzimali [[Nevesinje]], [[Čajniče]], [[Foča (Republika Srpska)|Foču]] i [[Pljevlja|Pljevlju]], a od 1428. su zauzeli [[Hodidjed]] i [[Vrhbosna|Vrhbosnu]] (područje današnjeg [[Sarajevo|Sarajeva]]).<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 143</ref> U ovome periodu se već podižu prve džamije na tlu Bosne. U Sarajevu je 1452. [[Himmeti-Zade Nesuh-beg|Nesuh-beg]] sagradio džamiju sa kamenom munarom,<ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 186</ref> dok je [[Turhan Emin-begova džamija|džamija Turhan Emin-begova]] u [[Ustikolina|Ustikolini]] podignuta 1448/49.<ref>Mujezinović, Mehmed, (1974), ''Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini: Istočna i centralna Bosna'', str. 506</ref> U prvih nekoliko decenija nakon pada Bosne islam je primilo mali broj stanovnika . Prvi popisni defter iz 1468/69. pokazuje da je na prostoru [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] (s dijelovima [[Hercegovina|Hercegovine]]) živjelo svega 332 kuće muslimana naspram 37.125 kršćanskih kuća. Na popisnom defteru iz 1485. (bez [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]]) dolazi do povećanja broja muslimana kojih je zabilježeno 4.134 kuća pored 30.552. kršćanskih kuća.<ref>Hadžijahić, Muhamed, (1990), ''Porijeklo bosanskih Muslimana,'' str. 164, Izdavačko-trgovinsko preduzeće "Bosna" Sarajevo.</ref> Proces prihvatanja islama u Bosni je teklo bez prisile jer osmanske vlasti nisu sprovodili nikakvu planiranu službenu akciju islamiziranja stanovništva, nego je svako imao slobodu biranja svoje vjere. Svakome je osigurana vjerska sloboda ukoliko plačaju [[harač]] (porez). U prilog tome ide i činjenica da je neposredno nakon osvajanja Bosne sultan [[Mehmed II]] na [[Milodraž]]u 28. 5. 1464. izdao bosanskom franjevcu [[Anđeo Zvizdović|fra Anđeu Zvizdoviću]] ''[[Ahdnama|ahdnamu]],'' povelju kojom jamči vjersku slobodu bosanskih katolika. Ovim dokumentom katolička crkva je opstala u Bosni. Islam su jednostavno širile prilike i ljudske okolnosti.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 143 i 168</ref> Predzadnji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]] se žalio papi Piu II 1461. da su "''Turci u mome kraljevstvu podigli nekoliko tvrđava i laskaju seljacima, prikazivajući se tobože ljubazni prema njima, i obećavaju da će svaki od njih biti slobodan koji k njima otpadne''”.<ref>Župarić, Nakaš, Kurtović, Lalić, Dautović, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelja i pisma stare bosanske države,'' str. 827, Mladinska knjiga</ref> Njegov sin [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] je na sličan način u razgovoru sa papinim izaslanikom Nikolom Barbucijem 1459. žalio da "''manihejci'' (krstjani) ''više vole Turke nego kršćane''".<ref name="Imamović, Enver 2018">Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 144</ref> Ovi zapisi su izuzetno važni jer oni pokazuju da Turci obećavaju stanovništvu društvenu jednakost. Proces prihvatanje islama se intenziviralo tokom 16. stoljeća, pogotovo nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] 1526, što se nastavlja kroz čitavo 17. stoljeće. Prihvatanje islama je trajao 250 godina, odnosno do pred [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austro-ugarske okupacije]], samo što je u 18. i 19. stoljeću ovaj proces tekao u manjem obimu nego u ranijem periodu, jer je većina stanovništva Bosne u tom periodu bili muslimani.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 140</ref> Razni historičari<ref>Safvet-beg Bašagić, Mehmed ef. Handžić, Enver Imamović</ref> govore o tome da su bosanski [[Crkva bosanska|krstjani]] odmah nakon dolaska Osmanlija masovno prešli na islam, ili čak da se taj čin odvijao odjednom u jednom mahu. Često se pozivaju na navodnu predaju o prelasku 30.000 ili 36.000 bosanskih krstjana na islam pred sultanom Mehmedom II u [[Jajce|Jajcu]] u junu 1463. Ovaj podatak ne može da bude tačan iz više razloga. Prvo, nije moguće da je te godine uopšte bilo toliko krstjana, jer se njihova vjerska organizacija potpuno ugasila par godina prije pada Bosne. Neposredno prije dolaska Osmanlija velik broj bosanskih krstjana je nasilno katolicizirano usljed progona dvaju posljednih bosanskih kraljeva. Osmanski defteri pokazuju da je za prvih 150 godina osmanske vladavine postojalo u Bosni svega 700 pripadnika nekadašnje [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Drugi razlog je zbog toga što nije moguće pohraniti toliki broj ljudi u jednom mjestu. Pored toga, ni turski ljetopisac i hroničar [[Dursun-beg]], koji je pratio sultana Fatiha u svom pohodu na Bosnu, ne navodi ovaj podatak. [[Mauro Orbin|Mavro Orbini]] također ne spominje ovaj događaj u svojoj knjizi ''Kraljevstvo Slavena''. Ovaj nestvaran i suviše pretjeran podatak je moderna [[historiografija]] odbaila kao nevjerodostojnom.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 138-140</ref> Oni bosanski krstjani koji nisu pobjegli iz Bosne su sigurno prešli na islam, ali ne u tolikom broju odjednom. Uz to ide u prilog prvi popisni defter iz 1468/69. koji pokazuje da je na području Bosne živjela svega 332 muslimanske kuće. Mnogi historičari smatraju da je jedan od glavnih razloga prelaska pripadnika Crkve bosanske na islam bila i vjerska podudarnost i sličnost među dvije vjere.<ref name="Imamović, Enver 2018"/><ref name="Arnold, Thomas 1989">Arnold, Thomas, (1989), ''Povijest islama, historijski tokovi misije'', El-Kalem</ref><ref>Truhelka, Ćiro, (1934), ''O porijeklu bosanskih muslimana'', str. 11-12</ref><ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 175</ref><ref>Handžić, Mehmed, (2012), ''Islamizacija Bosne i porijelo bosansko-herc. muslimana,'' str. 33</ref> Tako npr. profesor londonskog univerziteta [[Thomas Arnold|Sir Thomas Arnold]] u svome djelu "''Historija širenja islama''” kaže sljedeće: "''Mi smatramo jačim razlogom to, što su bogomili pomiješani sa muslimanima bili skloni islamu radi mnogih tačaka u njihovom vjerovanju, koje su slične s islamskim učenjem. Bogomili su zabacivali obožavanje Marije, ustanovu krštenja i sve vrste klera. Krst su, kao znamen vjere, mrzili. Smatrali su idolopoklonstvom upućivanje molitvi slikama i kipovima svetaca i relikvijama. Protivno katoličkim crkvama, koje su nedostojno ukrašene slikama, njihovi su hramovi bili skromni i jednostavni. Kao i muslimani imali su hrđavo mišljenje o crkvenim zvonima, koja su nazivali ‘satanske trube’. Vjerovali su, da Isus nije lično razapet, nego da je to bio neki iluzorni lik, te su se u ovom pogledu djelomično slagali sa Kur’anom. Osuđivanje alkohol a i sklonost asketskom životu i jednostavnosti spadaju u one okolnosti koje su poslužile zbližavanju bogomila sa islamom. I oni su se pet puta dnevno molili. Često su puta padali na koljena i izražavali blagodarnost Bogu. Prema tome, za njihovo sudjelovanje pri molitvi u džamiji izgleda da nije trebalo velike preinake''."<ref name="Arnold, Thomas 1989"/> Može se reći da su oni i iz političkih razloga prelazili na islam. Bosanski krstjani, koji su kroz srednji vijek proganjani od katoličke crkve, radije primili vjeru koja im je blakonaklono ponuđena.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 150</ref> Pored toga, nakon dolaska Osmanlija, bosanskim krstjanima se uspjelo da osigura da im imanja ostanu u njihovom vlasništvu i da im nova vlast ne konficira. Ovo se može vidjeti na osnovu katastarskog popisa iz 1468/69.<ref>Jalimam, Salih, (2002), ''Historija bosanskih bogomila'', str. 186-187</ref> Ovo znači da Bošnjani nisu morali prelaziti na islam da bi sačuvali svoje feudalne posjede.<ref>Imamović, Mustafa, (1997), ''Historija Bošnjaka,'' str. 152</ref> Islamizacija je vrlo sporo napredovala u [[Hercegovina|Hercegovini]], sjevernoj i sjeveroistočnoj Bosni. Gradovi su se brže islamizirali nego sela. Na području čitave sjeveroistočne Bosne godine 1533. muslimani su činili jednu trećinu stanovništva, a već 1548. 40%. Za vrijeme osmanskog doba ime Bošnjanin je pretvoreno u današnje Bošnjak, pri čemu je sufiks ''-ak'' zamijenjen sa ''-anin'', da bi se prilagodilo turskom jeziku. Nakon 1530. prestaju se voditi popisni defteri pa nedostaju tačni podaci, ali krajem 16. i početkom 17. stoljeća muslimani su stekli apsolutnu većinu na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine. Jedan posjetilac bilježi da je u Bosni 1626. živjelo 250 000 katolika, i da je broj muslimana bio veći od broja katolika.<ref>Malcolm, Noel, (2011), ''Bosna kratka povijest'', str. 125</ref> == Stagnacija (1606–1683) == Na vojnom planu u ovome periodu Bošnjaci bivaju regrutirani i učestvuju u mnogim ratovima koje je vodilo Osmansko Carstvo; od rata protiv Austrije od 1593. do 1603, rata s Venecijom (Mlecima) od 1640. do 1669, te ponovo protiv Austrije 1663, nakon čega dolazi do primirja, koje traje sve do 1683, kad je rat nastavljen. == Propadanje (1683–1804) == U periodu od 1684. do 1687. Austrijanci postepeno osvajaju Mađarsku, koja je uglavnom bila pod vojnom kontrolom bosanskih spahija, što je uzrokovalo veliku migraciju Bošnjaka iz Mađarske u Bosnu. Također, Venecija je izvršila veliki napad na Bosnu 1685, koji je bio uspješno odbijen. Potom se 1697. događa jedna od najtežih invazija na Bosnu od strane Austrijske vojske, pod komandom princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Poslije pobjede u južnoj Mađarskoj, oko 6000 austrijskih vojnika dopire čak do Sarajeva i njegove branioc zatječe potpuno nespremne za borbu, te 23. oktobra 1697. gotovo potpuno spaljuju Sarajevo, koje je tada bilo sjedište Bosanskog ejaleta i prilično veliki grad sa preko 120 džamija. Austrijska vojska se povlači, a sam rat protiv Austrijancima završava se tako što dolazi do sklapanja [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] 1699. Ovaj rat je bio prvi veliki vojni poraz Osmanskog Carstva, jer Mađarska i [[Transilvanija]] bivaju prepušteni Austriji, a veliki dio Dalmacije i Grčka prelaze pod nadzor Venecije. Rezultat proteklih ratova protiv Venecije i Austrije, odnosno gubljenje velike teritorije, bio je veliki udarac za Osmanskom Carstvu, koje je "jedva dočekalo" prvu priliku da ponovo započne rat sa Venecijom, što se i dogodi 1714, poslije kršenja određenih odredaba [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] od Venecije. [[Austrija]] ponovno postaje saveznik Veneciji te bilježe veliku pobjedu kod [[Novi Sad|Novog Sada]] (Petrovaradin) 1716, dok su svi njihovi napadi na Bosnu bili uglavnom uspješno odbijeni. Poslije toga dolazi do sklapanja novog mira u Požarevcu 1718, poslije čega Austrija i Venecija uzimaju neke dijelove Bosne, te se uspostavlja današnja jugozapadna granica Bosne. Sve ovo je rezultiralo time što je Osmansko Carstvo povisilo poreze prema Bosancima i Hercegovcima, te se događaju velike pobune protiv Osmanskog Carstva 1727, 1728, 1729. i 1732. Sljedeća veoma bitna godina jest 1736, kada Austrija krši primirje i napada Bosnu, ali njena vojska biva poražena u [[Banjalučki boj|Banjalučkom boju]], te dolazi do novog primirja 1739, kada se uspostavlja današnja sjeverna granica Bosne. Zatim, ponovno dolazi do velikih pobuna stanovnika protiv Osmanskog Carstva, koje se događaju 1745. i 1747, a poslije velike pobune u Mostaru 1748. sultan šalje pismo "upravniku" Bosne, Mehmed-paši, koje je sadržavalo samo jednu rečenicu: ''Bosna mora biti ponovo osvojena!'' Mehmed-paša se brutalno suprotstavlja pobunjenicima, poslije te naredbe, i postepeno uspostavlja mir u zemlji, iako je područje Mostara kasnije ponovno nastavilo biti centrom nezadovoljstva prema Istanbulu, tako da je Mehmed-paša bio prisiljen da šalje veliku vojsku na [[Mostar]] 1768. da suzbije pobunu. Godine 1788. ruska carica Katarina Velika i austrijski car Josip II razvili su plan za osvajanje Balkana te ubrzo pokreću veliki napad na Bosnu. Na početku rata obećavaju da će poštivati slobodu vjeroispovijesti svim muslimanima, ukoliko polože oružje i predaju se, a također su se nadali velikoj potpori katolika i pravoslavaca u cijelom tom planu. Kada, 1788, ulaze u Bosnu, jedan mali dio stanovnika, zaista, i pristupa austrijskoj vojsci, ali velika većina stanovnika svih vjera, pruža žestok otpor Austrijancima na samoj granici Bosne, ne dopuštajući njihov daljni prodor.Borcima je išla na ruku činjenica da zbog te agresije i Rusija i Austrija bivaju izloženi velikom diplomatskom pritisku, te, konačno, odustaju od te agresije 1791, a zauzvrat sultan odobrava austrijskom caru zvanični status "zaštitnika kršćana", koji žive unutar Osmanskog Carstva. Na samom početku ovog perioda događaju se vrlo značajne promjene granica u zemljama susjedima Bosni. Rusija i Austrija ulaze u rat s Napoleonom, koji, poslije niza pobjeda nad Austrijom, uzima Veneciju, Istru i Dalmaciju, uključujući i Dubrovačku republiku 1805. Napoleon postaje saveznik sultanu i pomaže mu u suzbijanju jedne pobune na teritoriji Srbije, a Francuzi su također prisutni i na teritoriji Bosne, u nekim manjim sukobima, kao, npr, pomažući suzbijanje jedne manje pobune u jugoistočnoj Bosni, kada pomažu Hadži-begu Rizvanbegoviću, koji je bio pod opsadom u tvrđavi u Hutovu, blizu [[Neum]]a. Sve ove pobune dovele su do značajnih društvenih i političkih promjena unutar Bosne. Najvažnija promjena je, prije svega, bila uspostava [[kapetanija]] u Bosni. Kapetan je bio vojni administrator u pograničnim pojasevima i njegov zadatak je bio da uspostavlja vojsku, provjerava putnike koji su prelazili granicu, održava putove sigurnim od razbojnika i da izvršava razne druge policijske i administrativne dužnosti. Teritorija kojom je upravljao se zvala "kapetanija", koja je mogla biti manja ili veća od kadiluka. Tokom 17. vijeka ovaj sistem je bio znatno proširen na unutrašnjost zemlje, a također su bile proširene ingerencije samih kapetana, tako da su neke porodice počele da tretiraju kapetanije kao nasljednu instituciju. U vrijeme sklapanja Karlovačkog mira 1699. u Bosni je bilo 12 kapetanija, da bi krajem 18. vijeka njihov broj porastao na 32, pokrivajući praktično cijelu Bosnu. Kapetanije su postojale samo u Bosni.{{Izvor}} U suštini, kapetanije su predstavljale gotovo apsolutnu nezavisnost Bosne, kad je riječ o lokalnoj upravi, dok se još morao plaćati porez Osmanskom Carstvu, ali nisu više stranci direktno vladali nego sami [[Bosanci]], što je bio znatan pomak ka nezavisnosti Bosne i činilo je veoma privilegiranom u odnosu na sve ostale zemlje koje su bile pod osmanlijskom vlašću. == Otpori i reforme (1804–1908) == Godine 1813. sultan pokušava da umanji ovu nezavisnost, te šalje u Bosnu Siliktar Ali-pašu, koji je imao zadatak da započne proces ukidanja kapetanija u Bosni. Sultan uskoro šalje veliku vojsku, sačinjenu od turskih i albanskih vojnika da pokore [[Sarajevo]], a također 1820. izvršeni su napadi na [[Mostar]] i [[Srebrenica|Srebrenicu]], te su ubijena dva kapetana: iz Banja Luke i [[Derventa|Dervente]]. Novi sultan [[Mahmud II]],1826. vrši veliku reformu vojske, što nailazi na veliki otpor u Bosni, te sultan šalje Abdurahman-pašu iz [[Beograd]]a da izvrši ove reforme u Bosni, ali on postiže veoma malo uspjeha u tome. Godine 1831. diže se velika pobuna Bošnjaka na čelu sa [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetanom Gradaščevićem]] za autonomiju Bosne. Te iste godine bosanska vojska, sa Husein-kapetanom Gradaščevićem na čelu, osvaja Travnik i zarobljava vezira, te ga javno ponižava, tjerajući ga da skine novu "reformsku" odjeću i obuče tradicionalnu nošnju. Zatim, bosanska vojska od preko 25.000 vojnika nanosi veliki poraz Velikom veziru na Kosovu, a 12. septembra 1831, u Sarajevu, i zvanično proglašava autonomiju Bosne, što je praktično značilo puna nezavisnost Bosne, iako je diplomatski poručeno sultanu da će se i dalje on smatrati vrhovnim vladarom Bosne. Sultan, potom, uspijeva da unese neslogu među Bošnjake, i pridobija na svoju stranu Ali-agu Rizvanbegovića i Smail-agu čengića, te šalje veliki vojni kontigent od preko 30.000 vojnika na [[Sarajevo]], te bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. Husein-kapetan Gradaščević se povlači u Austriju i pokret za autonomiju Bosne biva ugušen 1850. Godine 1836. nekoliko kapetana iz okoline Bihaća diže pobunu, koja je bila krvavo ugušena od strane vojnih trupa iz Anatolije. Sljedeća velika pobuna se desila 1840, kada je ponovo Vezir bio istjeran iz [[Travnik]]a, ali i ta pobuna biva uskoro ugašena od strane regularnih osmanlijskih trupa. Godine 1850. sultan šalje u Bosnu Omer-pašu Latasa, koji do kraja 1850. uspostavlja potpunu kontrolu nad Bosnom i ukida kapetanije, te uvodi novi sistem vlasti, koji je dijelio zemlju u 9 oblasti, od kojih je svaka bila pod vlašću kajmakama. Godine 1875 izbija [[Hercegovačka buna]] i veoma brzo se razvija u pravi ustanak, koji ima zapažene rezultate. Godine 1877. Rusija, zajedno s Austrijom, proglašava rat Osmanskom Carstvu i već početkom 1878. Rusi dolaze skoro do [[Istanbul]]a, poslije čega dolazi do primirja, gdje su [[Rusi]] bili ti koji su diktirali uvjete, koji su,naravno, išli puno više njima u prilog, nego njihovim saveznicima Austrijancima. Po ovome sporazumu [[Rusija]] osigurava Bugarskoj da se znatno proširi i dobije gotovo punu autonomiju od Osmanskog Carstva. [[Bosanski vilajet]] je po tome dogovoru ostao dijelom Osmanskog Carstva, uz velike reforme, i po članku 14. toga sporazuma bosanski prihodi se od tada, pa u naredne tri godine, moraju trošiti isključivo u bosanske svrhe. Ova situacija je bila prilika za Bošnjake da ponovo pokrenu pitanje autonomije Bosne, što je u međunarodnim krugovima shvaćeno kao opasnost od novih sukoba, tako da ovaj mirovni sporazum korigovan u julu 1878. u Berlinu, na čuvenom "Berlinskom kongresu", gdje je odlučeno da Bosna, iako teoretski i dalje pod osmanlijskoj vlasti, bude okupirana i administrirana od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. == Stanovništvo == Osmansko Carstvo je bila u svojoj suštini vojna organizacija, koju su interesirala samo nova osvajanja i ubiranje poreza, te je njen administrativni sistem bio dizajniran za osiguravanje prevashodno dvije stvari: ljudstva za vojsku i novac za njeno plaćanje. Ovaj administrativni sistem je bio vrlo revnosno provođen, prvenstveno kroz porezne registre stanovništva iz kojih se mogu vidjeti, što se Bosne tiče, dvije stvari: proces prelaženja stanovništva na islam, jer su ovi porezni registri razvrstavali stanovnike po vjeroispovjesti. Prvi porezni registar Osmanskog Carstva uspostavlja u Bosni već 1468. i iz njega se može vidjeti da u prvih pet godina ne baš veliki broj stanovništva prelazi na islam, da bi već, po poreznom registru iz 1520. broj muslimana prešao 45% ukupnog broja stanovnika, dok nam porezni registar iz 1624 godine govori da u Bosni zivi oko 150.000 katolika, oko 75.000 pravoslavaca i 450.000 muslimana. Bosna je za cijelo vrijeme Osmanskog Carstva imala povlašteni status u odnosu na sve druge zemlje koje ulaze u njen sastav. Tokom srednjovjekovne Bosne pravoslavlje je šireno među Bošnjanima bogumilima, izuzev u Hercegovini gdje je dio Bošnjana prihvatio pravoslavlje mirnim putem dok je kod Drine šireno nasilno. Međutim, po ulaženju Bosne u sastav Osmanskog Carstva u Bosnu se doseljavaju Vlasi (pravoslavni stočari) i preko njih je još jedan dio Bošnjana prihvatio pravoslavlje. == Također pogledajte == *[[Bosanski pašaluk]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia Vilayet}} {{Teme o BiH}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu| ]] 5c2q8o7o3ty4tnjvetrtm8gr1balnex Balkanski ratovi 0 9788 3829352 3799197 2026-04-11T16:52:23Z Panasko 146730 clean up, replaced: . godine. → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829352 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Balkan Wars Boundaries.jpg|mini|desno|340p|1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913.<br /> 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913.]] '''Balkanski ratovi''' su dva sukoba koja su se desila na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]] u jugoistočnoj Evropi 1912. i 1913. Četiri Balkanske države porazile su [[Osmansko Carstvo]] u prvom ratu; a jedna od četiri države, Bugarska, poražena je u drugom ratu. Osmansko Carstvo izgubilo je gotovo sve svoje teritorije u Evropi. Austro-Ugarska, iako nije bila u ratu, bila je oslabljena jer je dozvolila Srbiji proširenje teritorija i ujedinjenje južnoslavenskih naroda. Rat je postavio teren za [[Balkanska kriza 1914. godine|Balkansku krizu 1914. godine]] i na taj način bio "uvod u [[Prvi svjetski rat]]". Do početka 20. stoljeća, [[Bugarska]], [[Grčka]], [[Crna Gora]] i [[Kraljevina Srbija|Srbija]] su ostvarile nezavisnost od Osmanskog Carstva, ali je veliki broj njihove etničke populacije ostao pod Osmanlijskom vlašću. 1912. godine ove zemlje su formirale [[Balkanska liga|Balkansku ligu]]. Postojala su tri glavna uzroka izbijanja Prvog Balkanskog rata. Osmansko Carstvo nije bilo u stanju da se reformira, ili da se bavi rastom etničkog nacionalizma svog raznolikog naroda. Drugo, Velike sile su bile posvađane među sobom i nisu pomogle Osmanskom Carstvu da sprovede neophodne reforme. To je navelo balkanske države da nametnu svoje rješenje. Stvorena je Balkanska liga, a njeni članovi su bili uvjereni da mogu pobijediti Osmanlije. Osmansko Carstvo je izgubilo gotovo sve svoje evropske teritorije zapadno od rijeke Marice. Veliki broj Osmanlija iz Evrope počelo je da bježi u [[Anadolija|Osmansku unutrašnjost]]. Godine 1914, preostale ključne regije Osmanskog Carstva doživjele su povećanje broja stanovnika od oko 2,5 miliona zbog poplava imigracije sa Balkana. U Turskoj, ovaj događaj se smatra katastrofom (Balkan Harbi faciasi) u historiji nacije. Neočekivani pad i iznenadno prepuštanje turske dominacije nad ovim evropskim teritorijem stvorilo je [[psihološka trauma|psiho-traumatski]] događaj među Turcima koji je izazvao konačni kolaps samog carstva u roku od pet godina. [[Nazim-paša]], načelnik štaba osmanske vojske, se smatrao odgovornim za neuspjeh i bio je ubijen 1913. od strane [[Mladi Turci|Mladih Turaka]]. [[Prvi balkanski rat]] izbio je kada je Liga napala Osmansko Carstvo 8. oktobra 1912. i okončan je sedam mjeseci kasnije [[Londonski sporazum (1913)|Londonskim sporazumom]]. Nakon pet stoljeća, Osmansko Carstvo je izgubilo gotovo svu svoju teritoriju na Balkanu. [[Drugi balkanski rat]] izbio je 16. juna 1913. Srbija i Grčka su koristile argument da je rat bio prolongiran kako bi se odrekli važnih podataka iz predratnog ugovora i zadržali sve osvojene okruge u svome posjedu, a koje su trebale biti podijeljene prema specifično unaprijed definisanoj granici. Vidjevši da je sporazum prekršen, Bugarska je bila nezadovoljna zbog podjele plijena u Makedoniji i započela je u tajnosti vojnu akciju protiv svojih bivših saveznika, Srbije i Grčke. Vidjevši da su vojske Srbije i Grčke odbile Bugarski kontranapad, Rumunija, koja nije imala nikakvu ulogu u sukobu, napala je Bugarsku sa sjevera zbog kršenja mirovnog sporazuma. Istovremeno, Osmansko Carstvo je napalo Bugarsku i napredovalo prema Trakiji kako bi povratili Adrianopolje. Rezultat je bio [[Bukureštanski mir (1918)|Bukureštanski mir]], gdje je Bugarska izgubila većinu teritorija koje je stekla u Prvom balkanskom ratu, te je bila prisiljena da ustupi rodnu Bugarsku pokrajinu Dobruđu Rumuniji. == Prvi balkanski rat (8. oktobar 1912 – 30. maj 1913) == {{Glavni|Prvi balkanski rat}} Prvi balkanski rat je vođen između balkanskih saveznika (Bugarska, [[Srbija]], Crna Gora i Grčka) i Osmanskog Carstva. Osmansko Carstvo je 1908. uzdrmano [[Mladoturska revolucija|Mladoturskom revolucijom]], a 1912. je dodatno oslabljeno ratom protiv [[Italija|Italije]]. Tu slabost Osmanskog Carstva koriste balkanske zemlje i započinju rat s ciljem osvajanja teritorija Balkana. Rat je otpočeo 8. oktobra 1912. kada je Crna Gora objavila rat Osmanskom Carstvu. U manje od dva mjeseca, Osmansko Carstvo je izgubilo teritorije na skoro cijelom području evropskog kontinenta, pa je uspostavljeno primirje 4. decembra 1912. sa svim napadačima, osim Grčke. Nakon odbijanja ispunjavanja zahtijeva od strane Osmanskog Carstva, u januaru 1913, rat je nastavljen, gdje je Osmansko Carstvo izgubilo i utvrde [[Edirne]], [[Janina]] i [[Skadar]], kao i prevlast na moru od grčke mornarice, pa je 30. maja 1913, pod posredstvom [[Velike sile|Velikih sila]] ([[Austro-Ugarska]], [[Njemačka]], [[Francuska]], [[Velika Britanija]] i Italija) uspostavljen mir Londonskim sporazumom, po kojem je Osmansko Carstvo predalo sve svoje teritorije zapadno od linije Enos (obala [[Egejsko more|Egejskog mora]]) – Midija (obala [[Crno more|Crnog mora]]), kao i ostrva u Egejskom moru, uključujući i [[Kreta|Kretu]] balkanskim saveznicima. Kao rezultat Prvog balkanskog rata je uspostava [[Albanija|Albanije]] kao nezavisne države, na čemu je insistirala Austro-Ugarska, na štetu zemalja pobjednica, Grčke, Srbije i Crne Gore. == Drugi balkanski rat (29. juni – 10. august 1913) == {{Glavni|Drugi balkanski rat}} Nezadovoljstvo podjelom osvojenih turskih područja, posebno [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]], dovelo je do Drugog balkanskog rata. Jedna bugarska formacija je 29. juna [[1913.]] godine po naređenju generala S. Kočeva napala srpske snage na rijeci [[Bregalnica|Bregalnici]], a 30. juna i grčke snage na području [[Solun]]a. Iako je Bugarska vlada pokušala da ospori ratne operacije protiv Srbije i Grčke, Srbija i Grčka su 8. jula 1913. objavile rat Bugarskoj. Ubrzo su im se pridružile i Crna Gora i [[Rumunija]], kao i Osmansko Carstvo s željom da povrati neka područja koja je tokom prvog balkanskog rata izgubila. Zbog premoći saveznika, Bugarska je ubrzo bila poražena i prinuđena na mir u [[Bukurešt]]u 10. augusta 1913, po kojem je Bugarska morala predati područja osvojena u Prvom balkanskom ratu. Veliki dio teritorije dobila je i Rumunija, a Makedonija je bila podijeljena između Grčke i Srbije. Balkanski ratovi su bili uvod u godinu kasnije Prvi svjetski rat. Naime, od ovih mirovnih ugovora, Srbija je najviše izvukla korist i bila je najmoćnija država na Balkanu, što je dovelo do zategnutosti između Austro-Ugarske i Srbije. Austro-Ugarskoj nije odgovarala moć Srbije na Balkanu, koja je važila kao ruski satelit, u njenim namjerama daljnjeg širenja na istok ka Solunu (''Drang nach Osten''), a Srbiji prisutnost Austro-Ugarske na Balkanu. Tako je ubistvom [[prestolonasljednik]]a [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franza Ferdinanda]] 28. juna 1914. u [[Sarajevo|Sarajevu]] i nađen povod za početak Prvog svjetskog rata. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Balkan Wars}} * [http://cnparm.home.texas.net/Wars/BalkanCrises/BalkanCrises00.htm"The Balkan crises, 1903-1914"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040804082107/http://cnparm.home.texas.net/Wars/BalkanCrises/BalkanCrises00.htm |date=4. 8. 2004 }} * [http://gogreece.com/learn/history/balkanwar_1912.html The Balkan Wars of 1912-13] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124192021/http://www.gogreece.com/learn/history/balkanwar_1912.html |date=24. 11. 2005 }} {{Diplomatija Velikih sila}} [[Kategorija:Vojna historija Evrope]] [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Historija Balkana]] [[Kategorija:1912.]] [[Kategorija:1913.]] f9gdneybo40hggfs39aopqhzuh74hxv Novi Grad 0 9840 3829594 3823389 2026-04-12T11:41:24Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva, .) → ), . godine. → ., “ → " using [[Project:AWB|AWB]] 3829594 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Novi Grad | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Novi Grad | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Bos.Novi2004.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Pogled na Novi Grad | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb NG.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Novi Grad municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Novi Grad u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|02|46.6|N|16|22|36.1|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = 1217. | osnivač = | sjedište = | načelnik = Miroslav Drljača<ref name="LOKALNI IZBORI 2012 (Općina Novi Grad)">{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_007.html |title=LOKALNI IZBORI 2012 (Općina Novi Grad) |work=izbori.ba |access-date=4. 3. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | površina_naselja = 26.51 | površina_općine = 469.67 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 122 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 10120 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 27115 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 220 | pozivni_broj = (+387) 52 | matični_broj_naselja = 215112<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20397 | veb-sajt = {{URL|http://opstina-novigrad.com/}} | fusnote = }} '''Novi Grad''' (prije '''Bosanski Novi''') jest [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Administrativno pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Sama općina ima 48 naselja, od kojih je Novi Grad gradsko naselje, četiri naselja su mješovitog tipa, a ostalo su seoska naselja. Zahvaljujući svom geografskom položaju na raskrsnici puteva između [[Panonska nizija|Panonske nizije]] i dinarskog planinskog područja, grad je kroz historiju imao značajnu stratešku, trgovačku i saobraćajnu ulogu. Područje današnjeg Novog Grada bilo je naseljeno još u antičko doba, a naselje se u pisanim izvorima prvi put spominje u 13. stoljeću. Tokom historije, Novi Grad se nalazio u sastavu različitih državnih cjelina, uključujući [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnu Bosnu]], Ugarsku, [[Osmansko Carstvo]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] [[Austro-Ugarska|monarhiju]], što je ostavilo vidljiv trag u urbanom razvoju, kulturno-historijskom naslijeđu i demografskoj strukturi grada. == Naziv == Prije rata općina i grad nosili su naziv Bosanski Novi. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) vlasti [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] promijenile su naziv, kao dio šire prakse uklanjanja prefiksa "Bosanski” iz naziva naselja u tom entitetu.<ref>{{Cite news|title=Balkan Report: January 4, 2002|url=https://www.rferl.org/a/1341047.html|newspaper=Radio Free Europe/Radio Liberty|date=11. 11. 2008|access-date=19. 12. 2025|language=en}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Vidorijska dzamija, Bos Novi.jpg|mini|200p|Vidorijska džamija, 23. juni 1980. godine, zapaljena i srušena do temelja sredinom 1992. Poslije rata je obnovljena.]] [[Datoteka:Novi Grad Railway Station1.jpg|mini|200p|Željeznička stanica u Novom Gradu]] Grad se prvi put u dokumentima pominje 1217, mada se historičari priklanjaju mišljenju da je grad osnovan 1280. === Ilirsko i rimsko doba === Šire područje grada bilo je naseljeno još u [[antika|antičko doba]] o čemu svjedoče [[Arheološko nalazište Gornji Rakani]] i [[Arheološko nalazište Blagaj (Japra)]]. Naseljavali su ga [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Mezeji]]. Bilo je bogato rudnim blagom ([[željezo]], [[bakar]], [[cink]] i dr). što je usmjerilo razvitak. Otvoreni su rudarski kopovi i talionice. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimljana]] za ovo područje nastaje zlatni vijek rudarske i metalurgijske djelatnosti. Odavde su se željezom snabdijevale tvornice oružja. Uz topioničke pogone nastaju i naselja sa pretežno stranom radnom snagom. Proizvodnja se nastavila i u vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Istočnih Gota]], a naročito u vrijeme [[Bizant|bizantijske vlasti]]. Iz tog perioda je i velika hrišćanska bazilika.<ref>Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA</ref> === Srednji vijek === Prvo naselje nije moglo nastati na današnjem gradskom području jer je bilo izloženo plavljenju rijeka [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]]. Grad je najprije nastao iz dva podgrada, Podnovi i Ustisana, pod Kulskim brdom na kojem je stajao tvrdi kaštel akropolskog tipa knezova Babonjića za nadzor riječnog i cestovnog saobraćaja dolinama Une i Sane koje se upravo sastaju ispod Kulskog brda, gdje su prvi začeci Bosanskog Novog. Srednjovjekovne geografske mape i stari dokumenti vrlo često spominju ovu utvrdu u raznim varijantama njegovog imena kao ''Novi Grad'', ''Novo Kastro'', ''Novigradec'', ''Kastrum'', ''Ujvar'' itd. Bio je to nevelik, ali u to doba hladnog oružja teško pristupačan [[grad]], s jednom donžom, kulom sa četiri sprata, oborom, kapikulama i dva kamena zidana objekta za smještaj posade. Njegova podgrada Podnovi bila je smještena na sjevernim padinama Kulskog brda (danas Tunjica i Londža), a podgrada Ustisana na današnjoj lokaciji željezničke stanice Novi Grad. To je danas gradska četvrt Prekosanje gdje je vjerovatno bilo riječno pristanište za unsko-sanske lađare. === Osmansko doba === Pad srednjovjekovne Bosne pod [[Osmanlije|osmanlijsku]] vlast primorao je knezove [[Babonjići|Babonjiće]], koji su se zbog utvrđenja [[Blagaj Grad]]a prozvali blagajski, da stvore savez sa knezovima Zrinskim kako bi se ujedinili i suzbili invaziju [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Zahvaljujući toj privremenoj slozi, ovi bosanski [[velikaš]]i uspjeli su 1483. nanijeti težak poraz osmanlijskoj provalnoj vojsci. Međutim, sloga domaćih feudalaca bila je kratkog vijeka i samo je privremeno odgađala pad grada. Godine 1519. posljednji put na Kulskom brdu se pominje podgrada Ustisana. Još ranije bio je ugrožen Blagaj Grad smješten u dolini Sane, istočno od Bosanskog Novog na udaljenosti od 7&nbsp;km. Osmanlije su 1537. definitivno zauzeli Blagaj Grad, iz njega protjerali posadu i postavili svoje mustafhize. Negdje u to vrijeme pao je i Novi na Kulskom brdu, ali su Zrinski još krajem 15. vijeka izgradili novi Novi na lijevoj obali Une da bi se dalje štitili od osmanlijskih prodora. To je usporilo nadiranje Osmanlija na zapad. Austrijske posade odolijevale su napadima sve do 1556, kada je poslije pada tvrđave Kostajnica osmanlijski vojskovođa [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla, [[Malkoč-beg]] osvojio grad Novi Novi 1557. Osvajanjem Novog Osmanlije su ovo utvrđenje pretvorili u važnu vojnu bazu za dalji prodor ka [[Beč]]u. Izgrađen je most preko rijeke Une, a grad je vrlo brzo naseljen muslimanskim stanovništvom. Grad je ostao pod osmanlijskom vlašću sve do 1687, kada ga je zauzela banska vojska Petra Erdedija. Muslimansko stanovništvo prebjeglo je preko Une u Bosnu i na prostoru ade Jelenice, danas gradski kvart Stari Grad, izgradilo tvrđavu od balvana i nasipa na prostoru od hotela "Una" do gradskog muzeja. Godine 1726. počelo je zidanje novog utvrđenja od tesanog, kvalitetnog kamena tako da je po njegovom završetku bio gotovo neosvojiv za ondašnja napadna dejstva i oružja. Prema postojećim skicama tvrđava Turski Novi imala je zidove visoke 7&nbsp;m, jarak širok 6&nbsp;m, a dubok 3&nbsp;m, bila je dugačka 200&nbsp;m, široka 150&nbsp;m, te imala 5 bastiona (tabija) i dvije kapikule (ulazne kule). U tvrđavu se ulazilo preko dva mosta, lančanika, a jarkom oko tvrđave tekla je voda iz Une. Osvojena je samo jedanput 1788, poslije mnogih juriša i duge opsade dvadesetostruko jače vojske austrijskog feldmaršala Ernesta Gideona Laudona, zahvaljujući velikoj premoći u ljudstvu i artiljerijskim oruđima. Poslije toga granica se ipak stabilizovala na Uni tako da su Osmanlije ostale u Novom sve do 1878. === Austro-Ugarska vladavina === Godine 1878. prema odluci [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] Novi je zajedno s ostatkom Bosne i Hercegovine pripao [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Okupacijske vlasti su 1894. do temelja porušile novsku tvrđavu, a njen materijal ugrađen je u razne javne i privatne objekte. Sljedeće godine Novi je dobio ime Bosanski Novi, koje je nosio sve do 1992. Dvojni naziv Bosanski Novi / Novi Grad, prema odluci Izborne komisije Bosne i Hercegovine, upotrebljavao se do 2011. kada je [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] naredio promjenu izbornog zakona da bude u skladu s Zakonom o teritorijalnog organizaciji Republike Srpske, te se otada koristi zvanični naziv Novi Grad.<ref>{{cite web |title=Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine |url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/IZBORNI_ZAKON-HRV/OdlukaUstavniSudBih-4-11-27052011-hrv.PDF |website=izbori.ba |publisher=Službeni glasnik Bosne i Hercegovine |date=8. 8. 2011 |access-date=27. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210328004458/https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/IZBORNI_ZAKON-HRV/OdlukaUstavniSudBih-4-11-27052011-hrv.PDF |archive-date=28. 3. 2021 |url-status=live }}</ref> === Početak 20. stoljeća i međuratni period === U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] [[Bosanski Novi]] se profilirao kao važna saobraćajna i urbana tačka sjeverozapadne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. O urbanom razvoju iz austrougarskog i ranog modernog perioda svjedoče javne građevine poput novske vijećnice, koja je kasnije proglašena [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONSVijecnica">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Dispozitiv%20Bosanski%20Novi_Vijecnica%20BOS.pdf|title=Dispozitiv Bosanski Novi_Vijecnica BOS.pdf|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U međuratnom periodu dodatno je ojačan značaj grada u okviru unskog saobraćajnog pravca. U stručnoj literaturi izgradnja unske željezničke pruge [[Bihać]]–Bosanski Novi navodi se kao jedna od najvećih investicija tadašnje države, čime je Bosanski Novi snažnije uključen u privredne tokove Bihaćke krajine i šireg prostora zapadne Bosne.<ref name="AcademiaUrbana">{{cite web|url=https://www.academia.edu/41431149/Urbana_abeceda_BiH|title=Urbana abeceda BiH|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Drugi svjetski rat === Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bosanski Novi našao se na osjetljivom vojno-političkom prostoru. U naučnoj literaturi navodi se da je demarkaciona linija između njemačke i italijanske okupacione zone u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] prolazila upravo linijom Bosanski Novi–[[Prijedor]]–[[Banja Luka]]–[[Jajce]]–[[Travnik]]–[[Sarajevo]]–[[Rudo]], što govori o važnosti ovoga područja u ratnoj geografiji Bosne i Hercegovine.<ref name="AcademiaZAVNOBIH">{{cite web|url=https://www.academia.edu/129586318/ZAVNOBiH_i_afirmacija_Bosne_i_Hercegovine_ZAVNOBiH_and_the_Affirmation_of_Bosnia_and_Herzegovina|title=ZAVNOBiH i afirmacija Bosne i Hercegovine / ZAVNOBiH and the Affirmation of Bosnia and Herzegovina|last=Sušić|first=Osman|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U završnim operacijama [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenske armije]] krajem aprila i početkom maja 1945. vođene su teške borbe na pravcu Bosanski Novi–[[Dvor na Uni]], a 39. divizija JA napadala je ovaj sektor u sklopu završnog oslobađanja sjeverozapadne Bosne.<ref name="Znaci1945">{{cite web|url=https://znaci.org/00001/173_8.pdf|title=Dejstva 2. armije od reke Bosne do kraja rata|website=ZNACI|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Socijalistički period === U sastavu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] Bosanski Novi se nakon 1945. razvijao kao industrijsko i saobraćajno središte. Posebno mjesto u tom razvoju imala je tekstilna industrija ''Sana'', koja je osnovana 1948. iz zanatskih radionica i koja je u vrijeme najvećeg uspona zapošljavala između 3.000 i 4.000 radnika.<ref name="AcademiaSana">{{cite web|url=https://www.academia.edu/34316565/Brownfield_areas_and_collective_memory_of_the_city_The_example_of_Sana_textile_industry_in_Novi_Grad|title=Brownfield areas and collective memory of the city: The example of Sana textile industry in Novi Grad|last=Kuvač|first=Igor|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Daljnji podsticaj razvoju dao je završetak dionice [[Unska pruga|Unske pruge]] prema [[Knin]]u 1948. godine, čime su gradovi na [[Una|Uni]], uključujući Bosanski Novi, povezani sa širom teritorijom i jadranskim gradovima.<ref name="AcademiaBihac">{{cite web|url=https://www.academia.edu/9956940/Prilog_prou%C4%8Davanju_privrednih_i_demografskih_tokova_Biha%C4%87_1948_1961|title=Prilog proučavanju privrednih i demografskih tokova Bihać 1948-1961|last=Mulaosmanović|first=Admir|website=Academia.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Tokom socijalističkog perioda grad je jačao kao lokalni centar industrije, usluga i obrazovanja, a industrijski kompleks ''Sane'' postao je jedno od glavnih obilježja urbanog identiteta Bosanskog Novog.<ref name="AcademiaSana" /> === Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) === U dokumentima [[ICTY|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] i [[Sud Bosne i Hercegovine|Suda Bosne i Hercegovine]] Bosanski Novi navodi se među općinama u kojima je 1992. proveden širok i sistematičan napad na nesrpsko civilno stanovništvo.<ref name="ICTYDetention">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin/ind/bcs/zup-2ai041006b.htm|title=Predmet Zupljanin (IT-99-36) - Druga izmijenjena optužnica|website=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="SudBiHBalaban">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1070|title=Ranko Balaban i dr. S1 1 K 018693 16 Kri|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Prema navodima Suda BiH, napad na području općine započeo je početkom maja 1992. razoružavanjem muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva, a zatim i oružanim napadima na naselja Donji Agići, Gornji Agići, Crna Rijeka, Suhača, Hozići, Blagaj i druga mjesta u dolini [[Japra|Japre]].<ref name="SudBiHKenjalo">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1056|title=S1 1 K 021753 16 Kro Stojan Kenjalo i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ANUBIHPrilozi">{{cite web|url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/11539746-ebc5-44a9-9369-9b9804079c40/download|title=Prilozi o historiografiji Bosne i Hercegovine (2001-2017) II|website=Baština ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U tim događajima civili su ubijani i protjerivani, kuće pljačkane i paljene, a zatočeni muškarci zatvarani su, između ostalog, na stadionu ''Mlakve'' i u Vatrogasnom domu u Bosanskom Novom; MKSJ je ta mjesta naveo među zatočeničkim objektima na području općine Bosanski Novi.<ref name="ICTYDetention" /><ref name="SudBiHKenjalo" /> Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu ''Ranko Balaban i drugi'' 22. novembra 2023. izrekao prvostepenu presudu za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Bosanskog Novog, a drugostepenom presudom iz 2024. ta je odluka potvrđena.<ref name="SudBiHBalaban" /><ref name="SudBiHBalaban2">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/Otpremljena%20drugostepena%20presuda%20u%20predmetu%20Ranko%20Balaban%20i%20drugi|title=Otpremljena drugostepena presuda u predmetu Ranko Balaban i drugi|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Poslijeratni period i savremeno doba === Nakon [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] grad je ostao u sastavu [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U službenoj administrativnoj upotrebi utvrđen je naziv '''Novi Grad''', dok se u pojedinim pravnim dokumentima na državnom nivou pojavljuje i dvoimeni oblik '''Bosanski Novi/Novi Grad'''.<ref name="OpstinaIstorija">{{cite web|url=https://www.opstina-novigrad.com/istorija/|title=Istorija|website=Opština Novi Grad|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="UstavniSud">{{cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-3-11-437013.pdf|title=U-3/11|website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Poslijeratne decenije obilježili su tranzicija privrede i slabljenje nekadašnje industrijske osnove grada. U stručnoj literaturi kompleks nekadašnje tekstilne industrije ''Sana'', privatiziran 2005. godine, navodi se kao jedan od simbola prelaska grada iz industrijskog u tranzicijski i postindustrijski period.<ref name="AcademiaSana" /> Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013.]], općina Novi Grad imala je 25.240 stanovnika.<ref name="Popis2013">{{cite web|url=https://www.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/popis/rezultati_popisa/Results_of_the_Census_2013.pdf|title=Census Results|website=Republički zavod za statistiku Republike Srpske|access-date=12. 3. 2026}}</ref> == Geografija == Smješten je na ušću rijeke [[Sana|Sane]] u [[Una|Unu]], na važnoj raskrsnici puteva iz [[Panonija|Panonske]] nizije prema planinsko-kotlinskoj oblasti [[Dinara|Dinarskog]] planinskog sistema. Leži na neznatno sjevernije od 45° sjeverne [[geografska širina|geografske širine]], na nadmorskoj visini od 122 metra. Grad je smješten na desnoj obali Une i na obje strane rijeke Sane, odnosno na dvije geomorfološke cjeline: u aluvijalnim dolinama Une i Sane i brežuljkastim padinama [[Grmeč]]a i [[Kozara|Kozare]]. Bio je jedna od važnijih raskrsnica cestovnog i željezničkog saobraćaja u Pounju u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Radi svog geostrateškog značaja područje je bilo naseljavano od prethistorije do danas. Prvo je bio na granici srednjovjekovne [[Bosansko kraljevstvo|Bosne]] i Ugarske, kasnije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog carstva]], a danas na granici [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] prema [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Površina urbanog područja grada iznosi 13,31&nbsp;km<sup>2</sup>, a ukupna površina katastarske općine 26,5&nbsp;km<sup>2</sup>.{{izvor}} Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine,<ref>"Statistički godišnjak SR BiH 1985", Republički zavod za statistiku SR BiH, Sarajevo, novembar 1985, str. 385</ref> površina općine Bosanski Novi 1985. iznosila je 554&nbsp;km<sup>2</sup>. Na sjeverozapadu, graniči tokom rijeke Une s Hrvatskom, a na jugu i jugozapadu sa seoskim naseljima Rudice, Čađavica i Crna Rijeka. Na istočnoj strani sa selima Maslovare, Blagaj, Suhača, Hozići, [[Donji Agići]] (Čelopek), Gornji Agići, Japra i Blagaj Rijeka, a na sjeveru sa selima [[Poljavnice]] i Mazić. == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Novom Gradu}} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Novog Grada|Spisak naseljenih mjesta u općini Novi Grad}} Po službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Novi Grad imala je 41.665 stanovnika. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], iz sastava općine izdvojeno je područje od kojeg je formirana općina [[Kostajnica]], sa 12 naseljenih mjesta: Kostajnica, [[Gornja Slabinja]], [[Grdanovac]], [[Gumnjani]], [[Kalenderi]], [[Mrakodol]], [[Mraovo Polje]], [[Petrinja (Kostajnica)|Petrinja]], [[Pobrđani (Kostajnica)|Pobrđani]], [[Podoška]], [[Tavija]], [[Zovik]]. === Općina Novi Grad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Novi Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20397 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 23/4) |work=fzs.ba |access-date= 4. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 4. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 4. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 27115 | g2013_bosnjaci = 6439 | g2013_srbi = 20116 | g2013_hrvati = 181 | g2013_bosanci = 42 | g2013_romi = 41 | g2013_muslimani = 37 | g2013_bosanciihercegovci = 5 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 10 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_crnogorci = 10 | g2013_slovenci = 8 | g2013_pravoslavci = 9 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 147 | g2013_nepoznato = 25 | g1991_ukupno = 41665 | g1991_muslimani = 14040 | g1991_srbi = 25101 | g1991_hrvati = 403 | g1991_jugosloveni = 1557 | g1981_ukupno = 42142 | g1981_muslimani = 11745 | g1981_srbi = 25098 | g1981_hrvati = 458 | g1981_jugosloveni = 4525 | g1981_slovenci = 10 | g1981_crnogorci = 24 | g1981_albanci = 85 | g1981_madari = 6 | g1981_romi = 72 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 41216 | g1971_muslimani = 11625 | g1971_srbi = 28328 | g1971_hrvati = 640 | g1971_jugosloveni = 366 | g1971_slovenci = 19 | g1971_crnogorci = 32 | g1971_albanci = 26 | g1971_madari = 5 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 34604 | g1961_muslimani = 3778 | g1961_srbi = 26007 | g1961_hrvati = 721 | g1961_jugosloveni = 3978 | g1961_slovenci = 15 | g1961_crnogorci = 12 | g1961_albanci = 35 | g1961_madari = 10 | g1961_makedonci = 8 }} === Naseljeno mjesto Novi Grad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Novi Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 215112 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 10120 | g2013_bosnjaci = 2901 | g2013_srbi = 6835 | g2013_hrvati = 105 | g2013_bosanci = 23 | g2013_romi = 40 | g2013_muslimani = 26 | g2013_bosanciihercegovci = 5 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 9 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 7 | g2013_slovenci = 7 | g2013_pravoslavci = 9 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 120 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 13588 | g1991_muslimani = 6831 | g1991_srbi = 5121 | g1991_hrvati = 187 | g1991_jugosloveni = 1117 | g1981_ukupno = 12186 | g1981_muslimani = 5211 | g1981_srbi = 3900 | g1981_hrvati = 217 | g1981_jugosloveni = 2647 | g1981_slovenci = 8 | g1981_crnogorci = 16 | g1981_albanci = 77 | g1981_madari = 1 | g1981_romi = 66 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 9849 | g1971_muslimani = 5520 | g1971_srbi = 3610 | g1971_hrvati = 287 | g1971_jugosloveni = 308 | g1971_slovenci = 11 | g1971_crnogorci = 18 | g1971_albanci = 20 | g1971_madari = 1 | g1961_ukupno = 7023 | g1961_muslimani = 2289 | g1961_srbi = 2579 | g1961_hrvati = 604 | g1961_jugosloveni = 1472 | g1961_slovenci = 13 | g1961_crnogorci = 9 | g1961_albanci = 33 | g1961_madari = 6 | g1961_makedonci = 4 }} == Privreda == Privreda se uglavnom zasnivala na tekstilnoj i drvoprerađivačkoj industriji, s otprilike 8.500 zaposlenih, od čega 5.500 u industriji. Osnov [[tekstil]]ne industrije bio je u fabrici trikotaže i konfekcije "Sana", u kojoj je bilo zaposleno nekoliko hiljada radnika. Fabrika "Sana" osnovana je 1937. kao malehna privatna pletiona u vlasništvu porodice Avdagić, da bi nakon nacionalizacije poslije Drugog svjetskog rata prerasla u veliki proizvodni kombinat s brojnim disperziranim pogonima. O "Sani" je 1985. snimljena TV-serija ''Priče iz fabrike''<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0320928/ Priče iz fabrike] na IMDB</ref> i objavljena monografija, ali se nakon rata od 1992. do 1995. nije oporavila te je najvećim dijelom zatvorena. Kao pravni sljednik ove kompanije, danas postoji firma "Sana Linea a.d." sa sjedištem u Kostajnici. Drvoprerađivačka industrija "Lignošper" izgrađena je 1960. u Poljavnicama, prigradskom naselju u pravcu Kostajnice. Tu se odvijala proizvodnja polufinalnih proizvoda raznih vrsta [[furnir]]a i [[šperploča]]. Predratnih godina, Lignošper je proizvodio i kancelarijski namještaj, vodootporne šperploče i druge proizvode. Izbijanjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] 1992. većina velikih firmi prestaje s radom. Danas se privreda zasniva uglavnom na uslužnoj djelatnosti, trgovini i ugostiteljstvu, te u manjoj mjeri zanatstvu. == Poznate ličnosti == * [[Esad Avdagić]] * [[Šemso Tanković]], jedan je od osnivača Stranke demokratske akcije Hrvatske; izabran 2003. i 2007. u hrvatski Sabor. * [[Esso Beštija]], pjesnik i pjevač * [[Mustafa Arslanović]], bivši nogometaš Dinamo Zagreba * [[Mustafa Nadarević]], glumac, proveo djetinjstvo u Bosanskom Novom * [[Vlado Gotovac]], pjesnik i političar, proveo djetinjstvo u Bosanskom Novom * [[Ante Budak]], redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu * [[Ante Milinović]], osnivač Zavičajnog muzeja Bosanskog Novog, kasnije u devedesetima voditelj Hrvatskog bankovnog muzeja, autor brojnih historijskih (znanstvenih) tekstova o Bosanskom Novom između ostalog i monografije sa historijskim tekstovima tvornice Sana, danas u penziji priprema monografiju o Bosanskom Novom * [[Miroslav Milinović]], pjesnik, živio i umro u Prelogu * [[Izet Muhamedagić]], također bio jedan od aktivnijih političara iz Bosanskog Novog. Izet Muhamedagić je bio zamjenik ministra pravde u Vladi RBiH, poginuo u helikopteru 28. maj 1995. * [[Lazar Drljača]] - slikar moderne likovne umjetnosti prve polovine 20. vijeka * [[Mladen Oljača]] - pisac. Najviše je prevođena ''Molitva za moju braću'', koja je doživjela četrnaest izdanja; roman je objavljen u Poljskoj, Rumuniji, Italiji, Francuskoj, Zapadnoj Njemačkoj, Engleskoj, Americi, Švedskoj itd. * [[Stojan Ćelić]] - slikar i grafičar - spada u red poznatih slikara, grafičara i likovnih kritičara bivše Jugoslavije. * [[Dragan Kolundžija]] - pjesnik - zastupljen je u više antologija srpske poezije u zemlji i inostranstvu. * [[Đoko Mazalić]] - slikar - zvanje profesora slikarstva stekao u Budimpešti (Academy of Fine Arts) u klasi profesora T. Zempenzya. * [[Ljubo Jandrić]] - književnik - romani "Prah i pepeo", "Jasenovac", knjiga razgovora "Sa Ivom Andrićem" * [[Milan Karanović]] - etnograf/kustos * [[Drago Todić]] - geograf/naučnik * [[Mladen Karan]] - slikar - živi i radi u Firenci/Italija * [[Oste Erceg]] - slikar - živi i radi u Bosanskom Novom * [[Đemo Mustedanagić]] - bivši nogometaš Dinama Zagreb, Austrije Beč, igrao i za reprezentaciju Jugoslavije. == Također pogledajte == * [[Općine Bosne i Hercegovine]] * [[Bosanska krajina]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Novi Grad}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * {{službeni sajt|http://opstina-novigrad.com}} općine Novi Grad {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Novi Grad}} {{Poluzaštita-uređivanje}} {{Zaštita-premještanje}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Novi Grad|*]] aaypqyhtfd7mbj4830r9ylxrz651huu Spisak bivših glavnih gradova 0 9920 3829393 3756480 2026-04-11T17:17:00Z Panasko 146730 /* Bivši glavni gradovi u Evropi */ sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo using [[Project:AWB|AWB]] 3829393 wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{U_začetku}} Širom svijeta, mnogi gradovi su nekada bili glavni, ali više nemaju taj status iz raznih razloga: neke države više ne postoje, glavni grad je premješten, ili možda preimenovan. == Bivši glavni gradovi u Evropi == [[Hrvatska]]: Biaći, [[Solin]], [[Klis]], [[Knin]], [[Nin]], [[Šibenik]], [[Split]], [[Varaždin]], [[Crna Gora]]: [[Cetinje]] [[Srbija]]: [[Prizren]], [[Smederevo]] [[Bosna i Hercegovina]]: [[Bobovac]], [[Jajce]], [[Travnik]] i [[Banja Luka]]. [[Mađarska]]: [[Bratislava]] [[Osmansko Carstvo]]: [[Edirne]] [[Poljska]]: [[Krakov]] [[Rusija]]: [[Petrograd]] [[Njemačka]]: [[Bonn]] [[Litvanija]]: [[Kovno]]/[[Kaunas]] == Bivši glavni gradovi u Aziji == [[Japan]]: [[Edo]] [[Kina]]: [[Nanking]] [[Kazahstan]]: [[Alma-Ata]] == Bivši glavni gradovi u Africi == {{Proširiti sekciju}} == Bivši glavni gradovi u Sjevernoj i Južnoj Americi == SAD: [[New York]] == Bivši glavni gradovi u Australiji i Okeaniji == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Spisak država po datumu državnosti]] [[Kategorija:Spiskovi|G]] [[Kategorija:Glavni gradovi|*]] av5evx9uxy85g8hv2jq57x51rzf3oo5 Hirurgija 0 10402 3829301 3829297 2026-04-11T12:02:59Z Exsiler 178345 3829301 wikitext text/x-wiki [[Slika:M-M Munsky - Eingriff IV (Chirurgen) (Öl auf Nessel 1973).jpg|thumb]] [[Slika:Blinddarm-01.jpg|thumb]] '''Hirurgija''' ([[starogrčki|stgrč. χειρουργική –''cheirourgikē'']]; sastavljeno od χείρ, "ruka", i ἔργον, "rad"; preko [[latinski|lat. ''chirurgiae'']], što znači "ručni rad") je [[medicinska specijalnost]] koja koristi manualne i instrumentalne tehnike za dijagnosticiranje ili liječenje [[patologija|patoloških]] stanja (npr. [[trauma]], [[bolest]], [[povreda]], malignost), za promjenu tjelesnih funkcija (npr. malapsorpcija uzrokovana [[barijatrijska hirurgija|barijatrijskom hirurgijom]] kao što je [[gastrični bajpas]]), za rekonstrukciju ili promjenu estetike i izgleda ([[estetska hirurgija]]), ili za uklanjanje neželjenih [[tkivo|tkiva]], [[neoplazma|neoplazmi]] i [[strano tijelo|stranih tijela]]. Čin izvođenja operacije može se nazvati '''hirurški zahvat''' ili '''hirurška operacija''', ili jednostavno "hirurgija" ili "[[operacija]]". U ovom kontekstu, glagol "operirati" znači izvesti operaciju. Pridjev '''hirurški''' znači koji se odnosi na hirurgiju; npr. [[hirurški instrument]]i, [[operacijska sala|hirurški objekat]] ili [[hirurška medicinska sestra]]. Većinu hirurških zahvata izvodi par operatera: [[hirurg]] koji je glavni operater koji izvodi operaciju i [[hirurški asistent]] koji pruža manuelnu pomoć tokom operacije. Moderne hirurške operacije obično zahtijevaju '''hirurški tim''' koji se obično sastoji od hirurga, hirurškog asistenta, [[anesteziolog]]a (često uz pomoć anestezijske medicinske sestre), medicinske sestre za čišćenje (koja rukuje sterilnom opremom); medicinske sestre za cirkulaciju i hirurškog tehnologa, dok procedure koje zahtijevaju kardiopulmonalni bajpas također uključuju perfuzionistu. Svi hirurški zahvati se smatraju ''invazivnim'' i često zahtijevaju period ''postoperativne'' njege (ponekad intenzivnu njegu) kako bi se pacijent oporavio od jatrogene traume nanesene procedurom. Trajanje operacije može trajati od nekoliko minuta do desetina sati, ovisno o specijalnosti, prirodi stanja, ciljanim dijelovima tijela i okolnostima svakog zahvata, ali većina operacija je osmišljena kao jednokratne intervencije koje obično nisu namijenjene kao kontinuirani ili ponovljeni tip tretmana. U britanskom kolokvijalizmu, termin "hirurgija" može se odnositi i na ustanovu u kojoj se izvodi [[operacija]] ili jednostavno na ljekarsku [[ordinacija|ordinaciju]]/[[llinika|kliniku]].<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/doctors-surgery|title=Doctor's surgery|dictionary=Collins English Dictionary|access-date=10 February 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180210062151/https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/doctors-surgery|archive-date=10 February 2018}}</ref> [[stomatologija|stomatologa]] ili [[veterina|veterinara]].<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=UTJbAAAAcAAJ |title=The Medical times: a journal of medical science, literature, criticism, and news. 1845/46, Sept. - Apr. |date=1846 |language=en}}{{pn|date=January 2026}}</ref> == Definicije == [[Slika:Leikkaus Punaisen ristin sairaalassa Tampereella (26875894332).jpg|thumb| Operacija u toku u bolnici [[Crvenog križa]] u [[Tampereu]], [[Finska]] tokom [[Finskog građanskog rata]] 1918. godine.]] Kao opće pravilo, postupak se smatra hirurškim kada uključuje rezanje tkiva osobe ili zatvaranje prethodno zadobijene rane. Drugi postupci koji ne spadaju nužno pod ovu rubriku, kao što su [[angioplastika]] ili [[endoskopija]], mogu se smatrati hirurškim ako uključuju "uobičajene" hirurške postupke ili okruženja, kao što su upotreba [[antiseptičkih]] mjera i sterilnih polja, [[sedacija]]/[[anestezija]], proaktivna [[hemostaza]], tipični [[hirurški instrument]]i, [[hirurški šav|šivanje]] ili [[hirurško spajanje|heftanje]]. Svi oblici hirurgije smatraju se invazivnim postupcima; Takozvana "neinvazivna hirurgija" bi se prikladnije trebala nazivati minimalno invazivnim procedurama, što se obično odnosi na procedure koje koriste prirodne otvore (npr. većina uroloških procedura) ili ne prodiru u strukturu koja se izrezuje (npr. endoskopska polipektomija, ekscizija polipa, ligacija gumenom trakom, LASIK [[laser[]ska hirurgija [[oći]]ju), perkutane (npr. artroskopija, kateterska ablacija, angioplastika i valvuloplastika) ili radioterapija (radiohirurška procedura, npr. zračenje tumora). == Hirurške specijalnosti i podspecijalnosti == [[Image:Acquapendente - Operationes chirurgicae, 1685 - 2984755.tif|thumb|[[Hieronymus Fabricius]], Hirurške operacije (''Operationes chirurgicae''), slika iz 1685. godine]] * [[Opća hirurgija]] :* [[Kardiotorakalna hirurgija]] :* [[Kolorektalna hirurgija]] :* [[Pedijatrijska hirurgija]] :* [[Plastična hirurgija]] :* [[Vaskularna hirurgija]] :* [[Traumatološka hirurgija]] :* [[Hirurška onkologija]] :* [[Hirurgija trbušnog zida]] * [[Otorinolaringologija]] * [[Maksilofacijalna hirurgija]] * [[Oralna hirurgija]] * [[Ortopedska hirurgija]] * [[Neurohirurgija]] * [[Oftalmologija]] * [[Urologija]] == Također pogledajte == * [[Eksplorativna laparatomija]] * [[Apendektomija]] * [[Laparaskopija]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Surgery}} {{Medicina}} {{Authority control}} [[Kategorija:Hirurgija|*]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] iiyyci6cusxepozpd69w0hdmcngft6w 3829327 3829301 2026-04-11T15:59:03Z Exsiler 178345 /* Hirurške specijalnosti i podspecijalnosti */ 3829327 wikitext text/x-wiki [[Slika:M-M Munsky - Eingriff IV (Chirurgen) (Öl auf Nessel 1973).jpg|thumb]] [[Slika:Blinddarm-01.jpg|thumb]] '''Hirurgija''' ([[starogrčki|stgrč. χειρουργική –''cheirourgikē'']]; sastavljeno od χείρ, "ruka", i ἔργον, "rad"; preko [[latinski|lat. ''chirurgiae'']], što znači "ručni rad") je [[medicinska specijalnost]] koja koristi manualne i instrumentalne tehnike za dijagnosticiranje ili liječenje [[patologija|patoloških]] stanja (npr. [[trauma]], [[bolest]], [[povreda]], malignost), za promjenu tjelesnih funkcija (npr. malapsorpcija uzrokovana [[barijatrijska hirurgija|barijatrijskom hirurgijom]] kao što je [[gastrični bajpas]]), za rekonstrukciju ili promjenu estetike i izgleda ([[estetska hirurgija]]), ili za uklanjanje neželjenih [[tkivo|tkiva]], [[neoplazma|neoplazmi]] i [[strano tijelo|stranih tijela]]. Čin izvođenja operacije može se nazvati '''hirurški zahvat''' ili '''hirurška operacija''', ili jednostavno "hirurgija" ili "[[operacija]]". U ovom kontekstu, glagol "operirati" znači izvesti operaciju. Pridjev '''hirurški''' znači koji se odnosi na hirurgiju; npr. [[hirurški instrument]]i, [[operacijska sala|hirurški objekat]] ili [[hirurška medicinska sestra]]. Većinu hirurških zahvata izvodi par operatera: [[hirurg]] koji je glavni operater koji izvodi operaciju i [[hirurški asistent]] koji pruža manuelnu pomoć tokom operacije. Moderne hirurške operacije obično zahtijevaju '''hirurški tim''' koji se obično sastoji od hirurga, hirurškog asistenta, [[anesteziolog]]a (često uz pomoć anestezijske medicinske sestre), medicinske sestre za čišćenje (koja rukuje sterilnom opremom); medicinske sestre za cirkulaciju i hirurškog tehnologa, dok procedure koje zahtijevaju kardiopulmonalni bajpas također uključuju perfuzionistu. Svi hirurški zahvati se smatraju ''invazivnim'' i često zahtijevaju period ''postoperativne'' njege (ponekad intenzivnu njegu) kako bi se pacijent oporavio od jatrogene traume nanesene procedurom. Trajanje operacije može trajati od nekoliko minuta do desetina sati, ovisno o specijalnosti, prirodi stanja, ciljanim dijelovima tijela i okolnostima svakog zahvata, ali većina operacija je osmišljena kao jednokratne intervencije koje obično nisu namijenjene kao kontinuirani ili ponovljeni tip tretmana. U britanskom kolokvijalizmu, termin "hirurgija" može se odnositi i na ustanovu u kojoj se izvodi [[operacija]] ili jednostavno na ljekarsku [[ordinacija|ordinaciju]]/[[llinika|kliniku]].<ref>{{cite encyclopedia|url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/doctors-surgery|title=Doctor's surgery|dictionary=Collins English Dictionary|access-date=10 February 2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180210062151/https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/doctors-surgery|archive-date=10 February 2018}}</ref> [[stomatologija|stomatologa]] ili [[veterina|veterinara]].<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=UTJbAAAAcAAJ |title=The Medical times: a journal of medical science, literature, criticism, and news. 1845/46, Sept. - Apr. |date=1846 |language=en}}{{pn|date=January 2026}}</ref> == Definicije == [[Slika:Leikkaus Punaisen ristin sairaalassa Tampereella (26875894332).jpg|thumb| Operacija u toku u bolnici [[Crvenog križa]] u [[Tampereu]], [[Finska]] tokom [[Finskog građanskog rata]] 1918. godine.]] Kao opće pravilo, postupak se smatra hirurškim kada uključuje rezanje tkiva osobe ili zatvaranje prethodno zadobijene rane. Drugi postupci koji ne spadaju nužno pod ovu rubriku, kao što su [[angioplastika]] ili [[endoskopija]], mogu se smatrati hirurškim ako uključuju "uobičajene" hirurške postupke ili okruženja, kao što su upotreba [[antiseptičkih]] mjera i sterilnih polja, [[sedacija]]/[[anestezija]], proaktivna [[hemostaza]], tipični [[hirurški instrument]]i, [[hirurški šav|šivanje]] ili [[hirurško spajanje|heftanje]]. Svi oblici hirurgije smatraju se invazivnim postupcima; Takozvana "neinvazivna hirurgija" bi se prikladnije trebala nazivati minimalno invazivnim procedurama, što se obično odnosi na procedure koje koriste prirodne otvore (npr. većina uroloških procedura) ili ne prodiru u strukturu koja se izrezuje (npr. endoskopska polipektomija, ekscizija polipa, ligacija gumenom trakom, LASIK [[laser[]ska hirurgija [[oći]]ju), perkutane (npr. artroskopija, kateterska ablacija, angioplastika i valvuloplastika) ili radioterapija (radiohirurška procedura, npr. zračenje tumora). == Hirurške specijalnosti i podspecijalnosti == [[Image:Acquapendente - Operationes chirurgicae, 1685 - 2984755.tif|thumb|[[Hieronymus Fabricius]], Hirurške operacije (''Operationes chirurgicae''), slika iz 1685. godine]] * [[Opća hirurgija]] :* [[Kardiotorakalna hirurgija]] :* [[Kolorektumska hirurgija]] :* [[Pedijatrijska hirurgija]] :* [[Plastična hirurgija]] :* [[Vaskularna hirurgija]] :* [[Traumatska hirurgija]] :* [[Hirurška onkologija]] :* [[Hirurgija trbušnog zida]] * [[Otorinolaringologija]] * [[Maksilofacijalna hirurgija]] * [[Oralna hirurgija]] * [[Ortopedska hirurgija]] * [[Neurohirurgija]] * [[Oftalmologija]] * [[Urologija]] == Također pogledajte == * [[Eksplorativna laparatomija]] * [[Apendektomija]] * [[Laparaskopija]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Surgery}} {{Medicina}} {{Authority control}} [[Kategorija:Hirurgija|*]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] dtai8fdc4n7qzqjjwm7rl3cz61ilojf Rusmir Mahmutćehajić 0 10800 3829317 3829030 2026-04-11T12:51:54Z Hableho 180158 /* Biografija */ Izmijena datuma - tačan datum po umrlici. 3829317 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Rusmir Mahmutćehajić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|6|29}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|4|6|1948|6|29}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor | jezik = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Univerzitet u Zagrebu]] | period = | žanr = [[esej]], politička i filozofska proza | poznata_djela = ''Dobra Bosna'', ''The Denial of Bosnia'', ''Bosnia the Good'' | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (grupna, 1999) | potpis = | veb-sajt = [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ rusmirmahmutcehajic.ba] }} '''Rusmir Mahmutćehajić''' (29. juni 1948 – 6. april 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor i intelektualac.<ref name="bio">{{cite web |url=http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |title=Biography |publisher=Rusmirmahmutcehajic.ba |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=23. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180923010159/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=https://nap.ba/qpost/242704 |title=Nova knjiga Rusmira Mahmutćehajića: ''O antibosanstvu'' - Muke života u tuđim predstavama |website=NAP |access-date=26. 12. 2023}}</ref><ref name="smrt">{{cite web |url= |title= |website= |date= |access-date=}}</ref> Obavljao je dužnosti potpredsjednika [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] i ministra za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]], a bio je i prvi predsjednik [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]].<ref name="smrt"/> == Biografija == Rođen je 29. juna 1948. u [[Stolac|Stocu]], gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u [[Sarajevo|Sarajevu]], a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na Univerzitetu u [[Zagreb]]u. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku [[fizika|fiziku]] u [[Trst]]u, [[Italija]], a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u [[Leuven]]u, [[Belgija]].<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za [[ergonomija|ergonomiju]] istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u [[Osijek]]u, [[Hrvatska]].<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]], a od 1992. do 1994. ministar za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]] Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član savjeta [[univerzitet]]a u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Bosne i Hercegovine.<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa ''Dijalog'', urednik časopisa ''Bosanskohercegovačka elektrotehnika'' i ''Blagaj''. Godine 1997. izabran je za prvog predsjednika [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]]. Od 2023. bio je redovni član [[Evropska akademija nauka i umjetnosti|Evropske akademije nauka i umjetnosti]] u odjeljenju humanističkih nauka.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1561294/rusmir-mahmutcehajic-izabran-za-redovnog-clana-evropske-akademije-znanosti-i-umjetnosti |title=Rusmir Mahmutćehajić izabran za redovnog člana Evropske akademije znanosti i umjetnosti |website=FENA |date=25. 12. 2023 |access-date=26. 12. 2023}}</ref> U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske [[proza|proze]], političkih i [[filozofija|filozofskih]] [[esej]]a te prijevoda na [[bosanski jezik]].<ref name="bio"/> Među njegovim međunarodno zapaženim knjigama nalaze se ''The Denial of Bosnia'' (''Poricanje Bosne''), objavljena 2000. u izdanju Penn State University Pressa, te ''Bosnia the Good: Tolerance and Tradition'' (''Dobra Bosna: tolerancija i tradicija''), objavljena iste godine u izdanju Central European University Pressa.<ref>{{cite web |url=https://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html |title=The Denial of Bosnia |website=Penn State University Press |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/004977741 |title=Bosnia the good : tolerance and tradition / Rusmir Mahmutćehajić |website=HathiTrust Digital Library |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Bio je među dobitnicima [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]] za 1999. godinu, u grupi nagrađenoj za projekat ''Kameni spavač'', knjigu pjesama [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]].<ref>{{cite web |url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1143/sestoaprilska-nagrada-za-1999-godinu |title=Šestoaprilska nagrada za 1999. godinu |website=Grad Sarajevo |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Preminuo je 6. aprila 2026. u Sarajevu.<ref name="smrt"/><ref>{{cite web |url=https://bakije.ba/umrlica/rusmir-mahmutcehajic/ |title=Umrlica Rusmir Mahmutćehajić |website=Bakije |access-date=11.4.2026|date=6.4.2026}}</ref> == Djela == * Krhkost; [[Sarajevo]], Veselin Masleša, 1977. * Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Masleša, 1983. * Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; I izd., [[Ljubljana]], Oslobođenje International, 1994. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1995. * Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i Francis R. Jones; Ljubljana, Oslobođenje International, 1996. * O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996. * Dobra Bosna; [[Zagreb]], Durieux, 1997. * Četrdeset kaligrafskih listova Ćazima Hadžimejlića; Sarajevo, DID, 1997. * Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni; [[Tuzla]], Radio Kameleon, 1998. * Riječi kao boje zdjela: Odrazi vječne mudrosti u sonetima Skendera Kulenovića; Sarajevo, DID, 2000. * Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000. * Prozori: Riječi i slike; Sarajevo, DID, 2000. * The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder; Pennsylvania, Penn State University Press, 2000. * Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder; Budapest, Central European University Press, 2000. * Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets of Skender Kulenović; prev. Francis R. Jones, Milena Marić i Saba Risaluddin; Sarajevo/London, DID/The Bosnian Institute, 2001. * Bosanski odgovor: O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001. * Subotnji zapisi: S političkih razmeđa; Sarajevo, Buybook, 2002. * Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin i dr.; New York, State University of New York Press, 2003. * O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004. * Mesdžid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004. * Benim Güzel Bosnam; prev. Zeynep Özbek; Istanbul, Gelenek Yayinlari, 2004. * Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005. * Una risposta bosniaca: Modernita’ e tradizione; prev. Diletta Bovino; [[Genova]]/[[Milano]], Marietti, 2005. * Une politique erronee: Lecture de l’histoire foi en la Bosnie; prev. Mauricette Begić i Nicole Dizdarević; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor, 2005. * Malo znanja, O drugome u muslimanskim vidicima; Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. * Stolačka čaršija u vidiku perenijalne filozofije; Sarajevo: Buybook; Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008. * Iz Jerusalema: o jednosti, vjesništvu i povratku; Profil International, Zagreb, 2012. * Andrićevstvo: protiv etike sjećanja; Clio, Beograd, 2015. * O antibosanstvu: muke života u tuđim predstavama; Connectum, Sarajevo, 2018. * Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku; Connectum, Sarajevo, 2019. * Bauk bosanstva: u anesteziji i poslije; Dobra knjiga, 2022. * Dijaloške glose: uz knjigu ''Islam'' Hansa Künga; Dobra knjiga, 2024. * Genocidsko antibosanstvo; Dobra knjiga, 2024.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.forumbosna.org/ |title=Međunarodni forum Bosna |website=forumbosna.org |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last1=Milutinović|first1=Zoran|last2=|first2=| authorlink1 = Zoran Milutinović (istoričar književnosti)|year=2018|url=|title=Bitka za prošlost : Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam|publisher= Geopoetika izdavaštvo, (Zemun : Birograf comp)|location =Beograd|isbn=978-86-6145-296-3|id=}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ Zvanična web stranica (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715060749/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ |date=15. 7. 2013 }} * http://books.google.com/books/about/The_mosque.html?id=LJHWUIw0oyQC * http://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html * https://web.archive.org/web/20130404052847/http://www.eurozine.com/authors/mahmutcehajic.html * http://www.sveske.ba/en/autori/r/rusmir-mahmutcehajic * https://www.academia.edu/21428372/_Fundamentalism_is_a_form_of_idolatry._ "Islam: under the veil of reification, an interview with Rusmir Mahmutcehajic", by Mateus Soares de Azevedo. Sacred Web journal, Vancouver, Canada. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmutćehajić, Rusmir}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] azzv7knp5ji4ozb30mn4k34tzo5on11 3829318 3829317 2026-04-11T13:16:08Z AnToni 2325 /* Biografija */ 3829318 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Rusmir Mahmutćehajić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|6|29}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|4|6|1948|6|29}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor | jezik = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Univerzitet u Zagrebu]] | period = | žanr = [[esej]], politička i filozofska proza | poznata_djela = ''Dobra Bosna'', ''The Denial of Bosnia'', ''Bosnia the Good'' | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (grupna, 1999) | potpis = | veb-sajt = [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ rusmirmahmutcehajic.ba] }} '''Rusmir Mahmutćehajić''' (29. juni 1948 – 6. april 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor i intelektualac.<ref name="bio">{{cite web |url=http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |title=Biography |publisher=Rusmirmahmutcehajic.ba |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=23. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180923010159/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=https://nap.ba/qpost/242704 |title=Nova knjiga Rusmira Mahmutćehajića: ''O antibosanstvu'' - Muke života u tuđim predstavama |website=NAP |access-date=26. 12. 2023}}</ref><ref name="smrt">{{cite web |url= |title= |website= |date= |access-date=}}</ref> Obavljao je dužnosti potpredsjednika [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] i ministra za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]], a bio je i prvi predsjednik [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]].<ref name="smrt"/> == Biografija == Rođen je 29. juna 1948. u [[Stolac|Stocu]], gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u [[Sarajevo|Sarajevu]], a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na Univerzitetu u [[Zagreb]]u. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku [[fizika|fiziku]] u [[Trst]]u, [[Italija]], a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u [[Leuven]]u, [[Belgija]].<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za [[ergonomija|ergonomiju]] istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u [[Osijek]]u, [[Hrvatska]].<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]], a od 1992. do 1994. ministar za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]] Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član savjeta [[univerzitet]]a u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Bosne i Hercegovine.<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa ''Dijalog'', urednik časopisa ''Bosanskohercegovačka elektrotehnika'' i ''Blagaj''. Godine 1997. izabran je za prvog predsjednika [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]]. Od 2023. bio je redovni član [[Evropska akademija nauka i umjetnosti|Evropske akademije nauka i umjetnosti]] u odjeljenju humanističkih nauka.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1561294/rusmir-mahmutcehajic-izabran-za-redovnog-clana-evropske-akademije-znanosti-i-umjetnosti |title=Rusmir Mahmutćehajić izabran za redovnog člana Evropske akademije znanosti i umjetnosti |website=FENA |date=25. 12. 2023 |access-date=26. 12. 2023}}</ref> U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske [[proza|proze]], političkih i [[filozofija|filozofskih]] [[esej]]a te prijevoda na [[bosanski jezik]].<ref name="bio"/> Među njegovim međunarodno zapaženim knjigama nalaze se ''The Denial of Bosnia'' (''Poricanje Bosne''), objavljena 2000. u izdanju Penn State University Pressa, te ''Bosnia the Good: Tolerance and Tradition'' (''Dobra Bosna: tolerancija i tradicija''), objavljena iste godine u izdanju Central European University Pressa.<ref>{{cite web |url=https://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html |title=The Denial of Bosnia |website=Penn State University Press |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/004977741 |title=Bosnia the good : tolerance and tradition / Rusmir Mahmutćehajić |website=HathiTrust Digital Library |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Bio je među dobitnicima [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]] za 1999. godinu, u grupi nagrađenoj za projekat ''Kameni spavač'', knjigu pjesama [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]].<ref>{{cite web |url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1143/sestoaprilska-nagrada-za-1999-godinu |title=Šestoaprilska nagrada za 1999. godinu |website=Grad Sarajevo |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Preminuo je 6. aprila 2026. u Sarajevu.<ref name="smrt"/><ref>{{cite web |url=https://bakije.ba/umrlica/rusmir-mahmutcehajic/ |title=Umrlica Rusmir Mahmutćehajić |website=bakije.va|access-date=11. 4. 2026|date=6. 4. 2026}}</ref> == Djela == * Krhkost; [[Sarajevo]], Veselin Masleša, 1977. * Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Masleša, 1983. * Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; I izd., [[Ljubljana]], Oslobođenje International, 1994. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1995. * Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i Francis R. Jones; Ljubljana, Oslobođenje International, 1996. * O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996. * Dobra Bosna; [[Zagreb]], Durieux, 1997. * Četrdeset kaligrafskih listova Ćazima Hadžimejlića; Sarajevo, DID, 1997. * Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni; [[Tuzla]], Radio Kameleon, 1998. * Riječi kao boje zdjela: Odrazi vječne mudrosti u sonetima Skendera Kulenovića; Sarajevo, DID, 2000. * Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000. * Prozori: Riječi i slike; Sarajevo, DID, 2000. * The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder; Pennsylvania, Penn State University Press, 2000. * Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder; Budapest, Central European University Press, 2000. * Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets of Skender Kulenović; prev. Francis R. Jones, Milena Marić i Saba Risaluddin; Sarajevo/London, DID/The Bosnian Institute, 2001. * Bosanski odgovor: O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001. * Subotnji zapisi: S političkih razmeđa; Sarajevo, Buybook, 2002. * Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin i dr.; New York, State University of New York Press, 2003. * O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004. * Mesdžid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004. * Benim Güzel Bosnam; prev. Zeynep Özbek; Istanbul, Gelenek Yayinlari, 2004. * Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005. * Una risposta bosniaca: Modernita’ e tradizione; prev. Diletta Bovino; [[Genova]]/[[Milano]], Marietti, 2005. * Une politique erronee: Lecture de l’histoire foi en la Bosnie; prev. Mauricette Begić i Nicole Dizdarević; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor, 2005. * Malo znanja, O drugome u muslimanskim vidicima; Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. * Stolačka čaršija u vidiku perenijalne filozofije; Sarajevo: Buybook; Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008. * Iz Jerusalema: o jednosti, vjesništvu i povratku; Profil International, Zagreb, 2012. * Andrićevstvo: protiv etike sjećanja; Clio, Beograd, 2015. * O antibosanstvu: muke života u tuđim predstavama; Connectum, Sarajevo, 2018. * Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku; Connectum, Sarajevo, 2019. * Bauk bosanstva: u anesteziji i poslije; Dobra knjiga, 2022. * Dijaloške glose: uz knjigu ''Islam'' Hansa Künga; Dobra knjiga, 2024. * Genocidsko antibosanstvo; Dobra knjiga, 2024.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.forumbosna.org/ |title=Međunarodni forum Bosna |website=forumbosna.org |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last1=Milutinović|first1=Zoran|last2=|first2=| authorlink1 = Zoran Milutinović (istoričar književnosti)|year=2018|url=|title=Bitka za prošlost : Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam|publisher= Geopoetika izdavaštvo, (Zemun : Birograf comp)|location =Beograd|isbn=978-86-6145-296-3|id=}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ Zvanična web stranica (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715060749/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ |date=15. 7. 2013 }} * http://books.google.com/books/about/The_mosque.html?id=LJHWUIw0oyQC * http://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html * https://web.archive.org/web/20130404052847/http://www.eurozine.com/authors/mahmutcehajic.html * http://www.sveske.ba/en/autori/r/rusmir-mahmutcehajic * https://www.academia.edu/21428372/_Fundamentalism_is_a_form_of_idolatry._ "Islam: under the veil of reification, an interview with Rusmir Mahmutcehajic", by Mateus Soares de Azevedo. Sacred Web journal, Vancouver, Canada. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmutćehajić, Rusmir}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] rbg3zmrhs3hhs1y679eiex4lj7wa4f3 3829319 3829318 2026-04-11T13:20:44Z AnToni 2325 /* Biografija */ 3829319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Rusmir Mahmutćehajić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|6|29}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|4|6|1948|6|29}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor | jezik = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Univerzitet u Zagrebu]] | period = | žanr = [[esej]], politička i filozofska proza | poznata_djela = ''Dobra Bosna'', ''The Denial of Bosnia'', ''Bosnia the Good'' | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (grupna, 1999) | potpis = | veb-sajt = [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ rusmirmahmutcehajic.ba] }} '''Rusmir Mahmutćehajić''' (29. juni 1948 – 6. april 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor i intelektualac.<ref name="bio">{{cite web |url=http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |title=Biography |publisher=Rusmirmahmutcehajic.ba |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=23. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180923010159/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=https://nap.ba/qpost/242704 |title=Nova knjiga Rusmira Mahmutćehajića: ''O antibosanstvu'' - Muke života u tuđim predstavama |website=NAP |access-date=26. 12. 2023}}</ref><ref name="smrt">{{cite web |url= |title= |website= |date= |access-date=}}</ref> Obavljao je dužnosti potpredsjednika [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] i ministra za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]], a bio je i prvi predsjednik [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]].<ref name="smrt"/> == Biografija == Rođen je 29. juna 1948. u [[Stolac|Stocu]], gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] Univerziteta u Sarajevu, a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]]. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku [[fizika|fiziku]] u [[Trst]]u, [[Italija]], a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u [[Leuven]]u, [[Belgija]].<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu Univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za [[ergonomija|ergonomiju]] istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan [[Eleltrotehnički fakultet u Osijeku|Elektrotehničkog fakulteta]] Univerziteta u [[Osijek]]u, [[Hrvatska]].<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]], a od 1992. do 1994. ministar za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]] Republike Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član Savjeta Univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Republike Bosne i Hercegovine.<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa ''Dijalog'', urednik časopisa ''Bosanskohercegovačka elektrotehnika'' i ''Blagaj''. Godine 1997. izabran je za prvog predsjednika [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]]. Od 2023. bio je redovni član [[Evropska akademija nauka i umjetnosti|Evropske akademije nauka i umjetnosti]] u odjeljenju humanističkih nauka.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1561294/rusmir-mahmutcehajic-izabran-za-redovnog-clana-evropske-akademije-znanosti-i-umjetnosti |title=Rusmir Mahmutćehajić izabran za redovnog člana Evropske akademije znanosti i umjetnosti |website=FENA |date=25. 12. 2023 |access-date=26. 12. 2023}}</ref> U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske [[proza|proze]], političkih i [[filozofija|filozofskih]] [[esej]]a te prijevoda na [[bosanski jezik]].<ref name="bio"/> Među njegovim međunarodno zapaženim knjigama nalaze se ''The Denial of Bosnia'' (''Poricanje Bosne''), objavljena 2000. u izdanju Penn State University Pressa, te ''Bosnia the Good: Tolerance and Tradition'' (''Dobra Bosna: tolerancija i tradicija''), objavljena iste godine u izdanju Central European University Pressa.<ref>{{cite web |url=https://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html |title=The Denial of Bosnia |website=Penn State University Press |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/004977741 |title=Bosnia the good : tolerance and tradition / Rusmir Mahmutćehajić |website=HathiTrust Digital Library |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Bio je među dobitnicima [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]] za 1999. godinu, u grupi nagrađenoj za projekat ''Kameni spavač'', knjigu pjesama [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]].<ref>{{cite web |url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1143/sestoaprilska-nagrada-za-1999-godinu |title=Šestoaprilska nagrada za 1999. godinu |website=Grad Sarajevo |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Preminuo je 6. aprila 2026. u Sarajevu.<ref name="smrt"/><ref>{{cite web |url=https://bakije.ba/umrlica/rusmir-mahmutcehajic/ |title=Umrlica Rusmir Mahmutćehajić |website=bakije.va|access-date=11. 4. 2026|date=6. 4. 2026}}</ref> == Djela == * Krhkost; [[Sarajevo]], Veselin Masleša, 1977. * Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Masleša, 1983. * Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; I izd., [[Ljubljana]], Oslobođenje International, 1994. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1995. * Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i Francis R. Jones; Ljubljana, Oslobođenje International, 1996. * O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996. * Dobra Bosna; [[Zagreb]], Durieux, 1997. * Četrdeset kaligrafskih listova Ćazima Hadžimejlića; Sarajevo, DID, 1997. * Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni; [[Tuzla]], Radio Kameleon, 1998. * Riječi kao boje zdjela: Odrazi vječne mudrosti u sonetima Skendera Kulenovića; Sarajevo, DID, 2000. * Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000. * Prozori: Riječi i slike; Sarajevo, DID, 2000. * The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder; Pennsylvania, Penn State University Press, 2000. * Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder; Budapest, Central European University Press, 2000. * Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets of Skender Kulenović; prev. Francis R. Jones, Milena Marić i Saba Risaluddin; Sarajevo/London, DID/The Bosnian Institute, 2001. * Bosanski odgovor: O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001. * Subotnji zapisi: S političkih razmeđa; Sarajevo, Buybook, 2002. * Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin i dr.; New York, State University of New York Press, 2003. * O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004. * Mesdžid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004. * Benim Güzel Bosnam; prev. Zeynep Özbek; Istanbul, Gelenek Yayinlari, 2004. * Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005. * Una risposta bosniaca: Modernita’ e tradizione; prev. Diletta Bovino; [[Genova]]/[[Milano]], Marietti, 2005. * Une politique erronee: Lecture de l’histoire foi en la Bosnie; prev. Mauricette Begić i Nicole Dizdarević; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor, 2005. * Malo znanja, O drugome u muslimanskim vidicima; Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. * Stolačka čaršija u vidiku perenijalne filozofije; Sarajevo: Buybook; Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008. * Iz Jerusalema: o jednosti, vjesništvu i povratku; Profil International, Zagreb, 2012. * Andrićevstvo: protiv etike sjećanja; Clio, Beograd, 2015. * O antibosanstvu: muke života u tuđim predstavama; Connectum, Sarajevo, 2018. * Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku; Connectum, Sarajevo, 2019. * Bauk bosanstva: u anesteziji i poslije; Dobra knjiga, 2022. * Dijaloške glose: uz knjigu ''Islam'' Hansa Künga; Dobra knjiga, 2024. * Genocidsko antibosanstvo; Dobra knjiga, 2024.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.forumbosna.org/ |title=Međunarodni forum Bosna |website=forumbosna.org |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last1=Milutinović|first1=Zoran|last2=|first2=| authorlink1 = Zoran Milutinović (istoričar književnosti)|year=2018|url=|title=Bitka za prošlost : Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam|publisher= Geopoetika izdavaštvo, (Zemun : Birograf comp)|location =Beograd|isbn=978-86-6145-296-3|id=}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ Zvanična web stranica (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715060749/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ |date=15. 7. 2013 }} * http://books.google.com/books/about/The_mosque.html?id=LJHWUIw0oyQC * http://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html * https://web.archive.org/web/20130404052847/http://www.eurozine.com/authors/mahmutcehajic.html * http://www.sveske.ba/en/autori/r/rusmir-mahmutcehajic * https://www.academia.edu/21428372/_Fundamentalism_is_a_form_of_idolatry._ "Islam: under the veil of reification, an interview with Rusmir Mahmutcehajic", by Mateus Soares de Azevedo. Sacred Web journal, Vancouver, Canada. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmutćehajić, Rusmir}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] 5lru1t0rxhb4e8fp0vsb1bb8w6m2tyg 3829320 3829319 2026-04-11T13:35:39Z AnToni 2325 /* Biografija */ 3829320 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Rusmir Mahmutćehajić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|6|29}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|4|6|1948|6|29}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor | jezik = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Univerzitet u Zagrebu]] | period = | žanr = [[esej]], politička i filozofska proza | poznata_djela = ''Dobra Bosna'', ''The Denial of Bosnia'', ''Bosnia the Good'' | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (grupna, 1999) | potpis = | veb-sajt = [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ rusmirmahmutcehajic.ba] }} '''Rusmir Mahmutćehajić''' (29. juni 1948 – 6. april 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor i intelektualac.<ref name="bio">{{cite web |url=http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |title=Biography |publisher=Rusmirmahmutcehajic.ba |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=23. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180923010159/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=https://nap.ba/qpost/242704 |title=Nova knjiga Rusmira Mahmutćehajića: ''O antibosanstvu'' - Muke života u tuđim predstavama |website=NAP |access-date=26. 12. 2023}}</ref><ref name="smrt">{{cite web |url= |title= |website= |date= |access-date=}}</ref> Obavljao je dužnosti potpredsjednika [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] i ministra za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]], a bio je i prvi predsjednik [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]].<ref name="smrt"/> == Biografija == Rođen je 29. juna 1948. u [[Stolac|Stocu]], gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] Univerziteta u Sarajevu, a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]]. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku [[fizika|fiziku]] u [[Trst]]u, [[Italija]], a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u [[Leuven]]u, [[Belgija]].<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu Univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za [[ergonomija|ergonomiju]] istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan [[Eleltrotehnički fakultet u Osijeku|Elektrotehničkog fakulteta]] Univerziteta u [[Osijek]]u, [[Hrvatska]].<ref name="bio"/><ref name="smrt">{{cite web |url=https://federalna.ba/preminuo-rusmir-mahmutcehajic-prvi-potpredsjednik-vlade-republike-bosne-i-hercegovine-edeer |title=Preminuo Rusmir Mahmutćehajić, prvi potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine |website=Federalna.ba |date=6. 4. 2026 |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]], a od 1992. do 1994. ministar za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]] Republike Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član Savjeta Univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Republike Bosne i Hercegovine.<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa ''Dijalog'', urednik časopisa ''Bosanskohercegovačka elektrotehnika'' i ''Blagaj''. Godine 1997. izabran je za prvog predsjednika [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]]. Od 2023. bio je redovni član [[Evropska akademija nauka i umjetnosti|Evropske akademije nauka i umjetnosti]] u odjeljenju humanističkih nauka.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1561294/rusmir-mahmutcehajic-izabran-za-redovnog-clana-evropske-akademije-znanosti-i-umjetnosti |title=Rusmir Mahmutćehajić izabran za redovnog člana Evropske akademije znanosti i umjetnosti |website=FENA |date=25. 12. 2023 |access-date=26. 12. 2023}}</ref> U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske [[proza|proze]], političkih i [[filozofija|filozofskih]] [[esej]]a te prijevoda na [[bosanski jezik]].<ref name="bio"/> Među njegovim međunarodno zapaženim knjigama nalaze se ''The Denial of Bosnia'' (''Poricanje Bosne''), objavljena 2000. u izdanju Penn State University Pressa, te ''Bosnia the Good: Tolerance and Tradition'' (''Dobra Bosna: tolerancija i tradicija''), objavljena iste godine u izdanju Central European University Pressa.<ref>{{cite web |url=https://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html |title=The Denial of Bosnia |website=Penn State University Press |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/004977741 |title=Bosnia the good : tolerance and tradition / Rusmir Mahmutćehajić |website=HathiTrust Digital Library |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Bio je među dobitnicima [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]] za 1999. godinu, u grupi nagrađenoj za projekat ''Kameni spavač'', knjigu pjesama [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]].<ref>{{cite web |url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1143/sestoaprilska-nagrada-za-1999-godinu |title=Šestoaprilska nagrada za 1999. godinu |website=Grad Sarajevo |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Preminuo je 6. aprila 2026. u Sarajevu.<ref name="smrt"/><ref>{{cite web |url=https://bakije.ba/umrlica/rusmir-mahmutcehajic/ |title=Umrlica Rusmir Mahmutćehajić |website=bakije.va|access-date=11. 4. 2026|date=6. 4. 2026}}</ref> == Djela == * Krhkost; [[Sarajevo]], Veselin Masleša, 1977. * Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Masleša, 1983. * Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; I izd., [[Ljubljana]], Oslobođenje International, 1994. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1995. * Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i Francis R. Jones; Ljubljana, Oslobođenje International, 1996. * O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996. * Dobra Bosna; [[Zagreb]], Durieux, 1997. * Četrdeset kaligrafskih listova Ćazima Hadžimejlića; Sarajevo, DID, 1997. * Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni; [[Tuzla]], Radio Kameleon, 1998. * Riječi kao boje zdjela: Odrazi vječne mudrosti u sonetima Skendera Kulenovića; Sarajevo, DID, 2000. * Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000. * Prozori: Riječi i slike; Sarajevo, DID, 2000. * The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder; Pennsylvania, Penn State University Press, 2000. * Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder; Budapest, Central European University Press, 2000. * Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets of Skender Kulenović; prev. Francis R. Jones, Milena Marić i Saba Risaluddin; Sarajevo/London, DID/The Bosnian Institute, 2001. * Bosanski odgovor: O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001. * Subotnji zapisi: S političkih razmeđa; Sarajevo, Buybook, 2002. * Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin i dr.; New York, State University of New York Press, 2003. * O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004. * Mesdžid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004. * Benim Güzel Bosnam; prev. Zeynep Özbek; Istanbul, Gelenek Yayinlari, 2004. * Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005. * Una risposta bosniaca: Modernita’ e tradizione; prev. Diletta Bovino; [[Genova]]/[[Milano]], Marietti, 2005. * Une politique erronee: Lecture de l’histoire foi en la Bosnie; prev. Mauricette Begić i Nicole Dizdarević; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor, 2005. * Malo znanja, O drugome u muslimanskim vidicima; Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. * Stolačka čaršija u vidiku perenijalne filozofije; Sarajevo: Buybook; Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008. * Iz Jerusalema: o jednosti, vjesništvu i povratku; Profil International, Zagreb, 2012. * Andrićevstvo: protiv etike sjećanja; Clio, Beograd, 2015. * O antibosanstvu: muke života u tuđim predstavama; Connectum, Sarajevo, 2018. * Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku; Connectum, Sarajevo, 2019. * Bauk bosanstva: u anesteziji i poslije; Dobra knjiga, 2022. * Dijaloške glose: uz knjigu ''Islam'' Hansa Künga; Dobra knjiga, 2024. * Genocidsko antibosanstvo; Dobra knjiga, 2024.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.forumbosna.org/ |title=Međunarodni forum Bosna |website=forumbosna.org |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last1=Milutinović|first1=Zoran|last2=|first2=| authorlink1 = Zoran Milutinović (istoričar književnosti)|year=2018|url=|title=Bitka za prošlost : Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam|publisher= Geopoetika izdavaštvo, (Zemun : Birograf comp)|location =Beograd|isbn=978-86-6145-296-3|id=}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ Zvanična web stranica (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715060749/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ |date=15. 7. 2013 }} * http://books.google.com/books/about/The_mosque.html?id=LJHWUIw0oyQC * http://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html * https://web.archive.org/web/20130404052847/http://www.eurozine.com/authors/mahmutcehajic.html * http://www.sveske.ba/en/autori/r/rusmir-mahmutcehajic * https://www.academia.edu/21428372/_Fundamentalism_is_a_form_of_idolatry._ "Islam: under the veil of reification, an interview with Rusmir Mahmutcehajic", by Mateus Soares de Azevedo. Sacred Web journal, Vancouver, Canada. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmutćehajić, Rusmir}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] 6yytcrc6svzcr3s9cvvxeqf9hjhr489 3829321 3829320 2026-04-11T13:37:19Z AnToni 2325 3829321 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Rusmir Mahmutćehajić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|6|29}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|4|6|1948|6|29}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor | jezik = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Univerzitet u Zagrebu]] | period = | žanr = [[esej]], politička i filozofska proza | poznata_djela = ''Dobra Bosna'', ''The Denial of Bosnia'', ''Bosnia the Good'' | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (grupna, 1999) | potpis = | veb-sajt = [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ rusmirmahmutcehajic.ba] }} '''Rusmir Mahmutćehajić''' (29. juni 1948 – 6. april 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor i intelektualac.<ref name="bio">{{cite web |url=http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |title=Biography |publisher=Rusmirmahmutcehajic.ba |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=23. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180923010159/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=https://nap.ba/qpost/242704 |title=Nova knjiga Rusmira Mahmutćehajića: ''O antibosanstvu'' - Muke života u tuđim predstavama |website=NAP |access-date=26. 12. 2023}}</ref> Obavljao je dužnosti potpredsjednika [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] i ministra za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]], a bio je i prvi predsjednik [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]].<ref name="smrt"/> == Biografija == Rođen je 29. juna 1948. u [[Stolac|Stocu]], gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] Univerziteta u Sarajevu, a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]]. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku [[fizika|fiziku]] u [[Trst]]u, [[Italija]], a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u [[Leuven]]u, [[Belgija]].<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu Univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za [[ergonomija|ergonomiju]] istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan [[Eleltrotehnički fakultet u Osijeku|Elektrotehničkog fakulteta]] Univerziteta u [[Osijek]]u, [[Hrvatska]].<ref name="bio"/><ref name="smrt">{{cite web |url=https://federalna.ba/preminuo-rusmir-mahmutcehajic-prvi-potpredsjednik-vlade-republike-bosne-i-hercegovine-edeer |title=Preminuo Rusmir Mahmutćehajić, prvi potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine |website=Federalna.ba |date=6. 4. 2026 |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]], a od 1992. do 1994. ministar za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]] Republike Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član Savjeta Univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Republike Bosne i Hercegovine.<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa ''Dijalog'', urednik časopisa ''Bosanskohercegovačka elektrotehnika'' i ''Blagaj''. Godine 1997. izabran je za prvog predsjednika [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]]. Od 2023. bio je redovni član [[Evropska akademija nauka i umjetnosti|Evropske akademije nauka i umjetnosti]] u odjeljenju humanističkih nauka.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1561294/rusmir-mahmutcehajic-izabran-za-redovnog-clana-evropske-akademije-znanosti-i-umjetnosti |title=Rusmir Mahmutćehajić izabran za redovnog člana Evropske akademije znanosti i umjetnosti |website=FENA |date=25. 12. 2023 |access-date=26. 12. 2023}}</ref> U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske [[proza|proze]], političkih i [[filozofija|filozofskih]] [[esej]]a te prijevoda na [[bosanski jezik]].<ref name="bio"/> Među njegovim međunarodno zapaženim knjigama nalaze se ''The Denial of Bosnia'' (''Poricanje Bosne''), objavljena 2000. u izdanju Penn State University Pressa, te ''Bosnia the Good: Tolerance and Tradition'' (''Dobra Bosna: tolerancija i tradicija''), objavljena iste godine u izdanju Central European University Pressa.<ref>{{cite web |url=https://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html |title=The Denial of Bosnia |website=Penn State University Press |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/004977741 |title=Bosnia the good : tolerance and tradition / Rusmir Mahmutćehajić |website=HathiTrust Digital Library |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Bio je među dobitnicima [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]] za 1999. godinu, u grupi nagrađenoj za projekat ''Kameni spavač'', knjigu pjesama [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]].<ref>{{cite web |url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1143/sestoaprilska-nagrada-za-1999-godinu |title=Šestoaprilska nagrada za 1999. godinu |website=Grad Sarajevo |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Preminuo je 6. aprila 2026. u Sarajevu.<ref name="smrt"/><ref>{{cite web |url=https://bakije.ba/umrlica/rusmir-mahmutcehajic/ |title=Umrlica Rusmir Mahmutćehajić |website=bakije.va|access-date=11. 4. 2026|date=6. 4. 2026}}</ref> == Djela == * Krhkost; [[Sarajevo]], Veselin Masleša, 1977. * Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Masleša, 1983. * Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; I izd., [[Ljubljana]], Oslobođenje International, 1994. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1995. * Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i Francis R. Jones; Ljubljana, Oslobođenje International, 1996. * O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996. * Dobra Bosna; [[Zagreb]], Durieux, 1997. * Četrdeset kaligrafskih listova Ćazima Hadžimejlića; Sarajevo, DID, 1997. * Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni; [[Tuzla]], Radio Kameleon, 1998. * Riječi kao boje zdjela: Odrazi vječne mudrosti u sonetima Skendera Kulenovića; Sarajevo, DID, 2000. * Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000. * Prozori: Riječi i slike; Sarajevo, DID, 2000. * The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder; Pennsylvania, Penn State University Press, 2000. * Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder; Budapest, Central European University Press, 2000. * Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets of Skender Kulenović; prev. Francis R. Jones, Milena Marić i Saba Risaluddin; Sarajevo/London, DID/The Bosnian Institute, 2001. * Bosanski odgovor: O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001. * Subotnji zapisi: S političkih razmeđa; Sarajevo, Buybook, 2002. * Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin i dr.; New York, State University of New York Press, 2003. * O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004. * Mesdžid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004. * Benim Güzel Bosnam; prev. Zeynep Özbek; Istanbul, Gelenek Yayinlari, 2004. * Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005. * Una risposta bosniaca: Modernita’ e tradizione; prev. Diletta Bovino; [[Genova]]/[[Milano]], Marietti, 2005. * Une politique erronee: Lecture de l’histoire foi en la Bosnie; prev. Mauricette Begić i Nicole Dizdarević; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor, 2005. * Malo znanja, O drugome u muslimanskim vidicima; Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. * Stolačka čaršija u vidiku perenijalne filozofije; Sarajevo: Buybook; Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008. * Iz Jerusalema: o jednosti, vjesništvu i povratku; Profil International, Zagreb, 2012. * Andrićevstvo: protiv etike sjećanja; Clio, Beograd, 2015. * O antibosanstvu: muke života u tuđim predstavama; Connectum, Sarajevo, 2018. * Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku; Connectum, Sarajevo, 2019. * Bauk bosanstva: u anesteziji i poslije; Dobra knjiga, 2022. * Dijaloške glose: uz knjigu ''Islam'' Hansa Künga; Dobra knjiga, 2024. * Genocidsko antibosanstvo; Dobra knjiga, 2024.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.forumbosna.org/ |title=Međunarodni forum Bosna |website=forumbosna.org |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last1=Milutinović|first1=Zoran|last2=|first2=| authorlink1 = Zoran Milutinović (istoričar književnosti)|year=2018|url=|title=Bitka za prošlost : Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam|publisher= Geopoetika izdavaštvo, (Zemun : Birograf comp)|location =Beograd|isbn=978-86-6145-296-3|id=}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ Zvanična web stranica (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715060749/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ |date=15. 7. 2013 }} * http://books.google.com/books/about/The_mosque.html?id=LJHWUIw0oyQC * http://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html * https://web.archive.org/web/20130404052847/http://www.eurozine.com/authors/mahmutcehajic.html * http://www.sveske.ba/en/autori/r/rusmir-mahmutcehajic * https://www.academia.edu/21428372/_Fundamentalism_is_a_form_of_idolatry._ "Islam: under the veil of reification, an interview with Rusmir Mahmutcehajic", by Mateus Soares de Azevedo. Sacred Web journal, Vancouver, Canada. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmutćehajić, Rusmir}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] 26sh2grogjwjq6wj71q0pieap51zjul 3829324 3829321 2026-04-11T15:10:32Z ~2026-22142-28 180205 Biografija dopunjena (informacije od stare sačuvane, ali više detalja dodano). 3829324 wikitext text/x-wiki '''Rusmir Mahmutćehajić''' (29. juni 1948 – 6. april 2026) je bio istaknuti bosanski [[akademik]], autor, [[filozof]] i državnik, svjetski priznat kao vodeći intelektualac svoje generacije.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/preminuo-rusmir-mahmutcehajic-prvi-potpredsjednik-vlade-republike-bosne-i-hercegovine/|title=Preminuo Rusmir Mahmutćehajić, prvi potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine|date=2026-04-06|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-04-11}}</ref> Svestrani mislilac čiji rad obuhvata elektrotehniku, teorijsku fiziku, filozofiju nauke, filozofiju religije, političku teoriju, književnu teoriju i istraživanje genocida. Proveo je život u očuvanju i unapređenju znanja, kulture i ljudskih prava u Bosni i svijetu. Bio je jedan od najistaknutijih zagovornika ideje bosanske jedinstvenosti u pluralnosti, promovišući sliku društva zasnovanu na dijalogu, razumijevanju i odgovornosti za građenje povjerenja.<ref name=":0">{{Citation|title=Komemorativna sjednica Rusmiru Mahmutćehajiću|url=https://www.youtube.com/watch?v=-LOtxG6jNuo|accessdate=2026-04-11|language=bs-Latn-BA}}</ref> Obavljao je dužnosti potpredsjednika [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] i ministra za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]], a bio je i prvi predsjednik [https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna Međunarodnog foruma Bosna].<ref name=":0" /> == Biografija == Rođen je 29. juna 1948. bosanskom gradu [[Stolac]], gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Iz tog grada su njegova porodica i čitava zajednica prognani 1992. godine, a grad razrušen do temelja.<ref name=":0" /> U tom gradu je 7. aprila 2026. godine, na rukama svoje zajednice prenesen od Čaršijske džamije, čiju je rekonstrukciju vodio, do sjene čempresa svog porodičnog harema.<ref name=":0" /> Njegova akademska karijera započela je u oblasti prirodnih nauka. '''Diplomirao je 1973. na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]]''', a '''1975. magistrirao i 1980. doktorirao na Elektrotehničkom Fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]]'''. '''Specijalizaciju je završio 1982. godine na [https://openlearning.unesco.org/partners/ICTP/ UNESCO-vom Abdus Salam Internacionalnom centru za teorijsku fiziku u Trstu]''', a '''postdoktorske studije 1988. godine na [[:sh:Katolički_univerzitet_u_Leuvenu|Katoličkom univerzitetu u Levenu]].'''<ref name="bio">{{cite web |url=http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |title=Biography |publisher=Rusmirmahmutcehajic.ba |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=23. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180923010159/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |url-status=dead}}</ref><ref name=":0" /> Bio je među prvim evropskim naučnicima koji su primijenili kompjuterske metode u proučavanju elektromagnetnih tranzijenata.<ref name=":0" /> Već u ranom razdoblju je razvio obiman književni i filozofski opus, dok istovremeno djeluje na vaninstitucionalnom očuvanju bosanskog jezika, usmenog predanja i sakralnog naslijeđa.<ref name=":0" /> Njegov dom, u [[Stolac|Stocu]], [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Osijek|Osijeku]] je tada postao mjesto susreta najznačajnijih intelektualaca, gdje se raspravljalo o ključnim pitanjima bosanske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U najtežim okolnostima, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|genocidnog rata protiv Bosne 1990-ih]], '''obavljao je dužnosti potpredsjednika [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade]] [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Republike Bosne i Hercegovine]] i ministra energetike, rudarstva i industrije.'''<ref>{{Cite web|url=http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56|title=BIOGRAPHY|last=Administrator|website=www.rusmirmahmutcehajic.ba|language=en-gb|access-date=2026-04-11}}</ref> Imao je ključnu ulogu u procesu međunarodnog priznanja suvereniteta, organizaciji odbrane države i opokoljenog Sarajeva, te očuvanju energetskih i industrijskih kapaciteta i održavanju funkcionalnosti državnih institucija.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/komemoracija-rusmiru-mahmutcehajicu-izgubili-smo-na-horizontu-zvijezdu-koja-je-grijala-bice-bosne/|title=Komemoracija Rusmiru Mahmutćehajiću: "Izgubili smo na horizontu zvijezdu koja je grijala biće Bosne"|date=2026-04-10|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-04-11}}</ref> 1994. godine povukao se iz vlasti u znak neslaganja s ideološkim tokovima koji su dovodili u pitanje suverenitet i cjelovitost države, nastavljajući dosljedno raditi na očuvanju jedinstvene i pluralne Bosne.<ref name=":0" /> 1993. godine '''utemeljio je i vodio bosanskohercegovački Nacionalni komitet CIGRE''', djelujući dugoročno na očuvanju energetske suverenosti Bosne i Hercegovine.<ref name=":0" /> Od 1996. bio je predsjednik izdavačkog savjeta časopisa ''[[Dijalog (časopis)|Dijalog]]'', a urednik časopisa ''[https://bhee.ba/bhs/O_nama Bosanskohercegovačka elektrotehnika]'' i ''Blagaj''. Istovremeno, okuplja intelektualce i '''osniva [https://www.forumbosna.org/o-medjunarodnom-forumu-bosna Međunarodni forum Bosna]''' – jednu od najvažnijih nevladinih organizacija u zemlji. Kao njegov predsjednik od 1997. do kraja života, predvodio je projekte usmjerene na obnovu nauke, obrazovanja, kulture i društvenog povjerenja, uključujući međunarodne konferencije, izdavačku djelatnost i obrazovne programe.<ref>{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/upravni-odbor|title=Upravni odbor|website=www.forumbosna.org|access-date=2026-04-11}}</ref> Kroz Međunarodni forum Bosna, Rusmir Mahmutćehajić je '''osnovao dugogodišnju [https://www.forumbosna.org/medjunarodna-konferencija-jedinstvo-i-razlike-u-evropi Internacionalnu konferenciju O jedinstvu i pluralnosti u Evropi]''' u Mostaru, koja više od deceniju okuplja akademike, javne intelektualce i aktiviste iz regije i vodećih svjetskih univerziteta.<ref>{{Cite web|url=http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56|title=BIOGRAPHY|last=Administrator|website=www.rusmirmahmutcehajic.ba|language=en-gb|access-date=2026-04-11}}</ref> Kroz isti forum pokrenuti su i međunarodni skupovi o Sarajevu u svjetskoj kulturi, bosanskoj usmenoj tradiciji i obilježavanju Svjetske sedmice međuvjerskog sklada, svi trajno etablirani kao značajni događaji u akademskom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine.<ref name=":0" /> '''Sudjelovao je u osnivanju i radu Internacionalne ljetne škole Mladi i naslijeđe u Stocu''' kroz koju je prošlo više od hiljadu mladih iz cijelog svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/issyh-ba|title=Međunarodna ljetna škola “Mladi i naslijeđe”|website=www.forumbosna.org|access-date=2026-04-11}}</ref> Međunarodni forum Bosna je, u vrijeme dok je on bio predsjednik, postao član mreže [[:sr:Еуропа_Ностра|Europa Nostra]], te je potpisan sporazum o višegodišnjem partnerstvu sa [[:en:International_Centre_for_the_Study_of_the_Preservation_and_Restoration_of_Cultural_Property|ICCROM]]. U središtu Rusmirovog dugogodišnjeg teorijskog i javnog rada nalazi se „bosansko pitanje“ – koje je otvorio kao naučno, političko i civilizacijsko pitanje evropskog i svjetskog značaja. Suprotstavljajući se stoljetnim pokušajima poricanja Bosne, uveo je to pitanje u međunarodne intelektualne rasprave, ukazujući na njegove ideološke, ali i univerzalne dimenzije.<ref name=":0" /> '''Bio je pokretač i glavni urednik akademskog časopisa [https://www.forumbosna.org/o-casopisu Forum Bosnae]''', jedne od najdugotrajnijih i najutjecajnijih publikacija posvećenih istraživanju Bosne i Hercegovine, njenog kulturnog, historijskog i političkog identiteta, kao i pitanjima pluralnosti, naslijeđa i savremenih društvenih izazova.<ref>{{Cite web|url=https://www.forumbosna.org/o-casopisu|title=O časopisu|website=www.forumbosna.org|access-date=2026-04-11}}</ref> Bio je učesnik vizionarskih globalnih inicijativa poput [https://www.acommonword.com/introduction-to-a-common-word-between-us-and-you/ Zajednička riječ među nama i vama].<ref>{{Cite web|url=https://www.acommonword.com/signatories/|title=Signatories|website=A Common Word Between Us and You|language=en-US|access-date=2026-04-11}}</ref> '''Autor je više od trideset knjiga i stotina naučnih radova, kao i brojnih akademskih prevoda'''. Njegova djela prevođena su na brojne svjetske jezike, a njegovi radovi uključeni u međunarodne antologije.<ref name=":0" /> Predavao je širom svijeta i bio član uglednih institucija. Radio je kao '''istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu''' [[Univerzitet u Sarajevu|'''Univerziteta u Sarajevu''']], te kao '''direktor Instituta za [[ergonomija|ergonomiju]]''' istog univerziteta; '''od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan''' [https://www.ferit.unios.hr/ '''Elektrotehničkog fakulteta'''] Univerziteta u [[Osijek]]u, [[Hrvatska]].<ref name="bio" /><ref name="smrt">{{cite web |url=https://www.youtube.com/live/-LOtxG6jNuo |title=Komemorativna sjednica Rusmiru Mahmutćehajiću |website= |date= |access-date=}}</ref> Bio je i član savjeta [[univerzitet]]a u Sarajevu i Osijeku te '''predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Bosne i Hercegovine'''.<ref name="bio" /><ref name="smrt" /> Bio je '''redovni član [[:sh:Evropska_akademija_nauka_i_umjetnosti#:~:text=Evropska%20akademija%20nauka%20i%20umjetnosti%20(latinski%3A%20Academia%20Scientiarum%20et%20Artium,Osnovao%20ju%20je%201990.|Evropske]] [[:sh:Evropska_akademija_nauka_i_umjetnosti#:~:text=Evropska%20akademija%20nauka%20i%20umjetnosti%20(latinski%3A%20Academia%20Scientiarum%20et%20Artium,Osnovao%20ju%20je%201990.|akademije nauka i umjetnosti]]'''<ref>{{Cite web|url=https://fena.ba/article/1561294/rusmir-mahmutcehajic-izabran-za-redovnog-clana-evropske-akademije-znanosti-i-umjetnosti|title=Rusmir Mahmutćehajić izabran za redovnog člana Evropske akademije znanosti i umjetnosti|website=fena.ba|language=en|access-date=2026-04-11}}</ref>, '''član uredništva''' [[:sh:Brill|izdavačke kuće Brill za filozofiju religije i svjetske religije]], te '''član Kraljevskog instituta za islamsku misao u Jordanu'''.<ref name=":0" /> Dobitnik je brojnih priznanja, uključujući [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|'''Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva''']] za 1999. godinu, u grupi nagrađenoj za projekat ''Kameni spavač'', knjigu pjesama [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]].<ref>{{cite web |url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1143/sestoaprilska-nagrada-za-1999-godinu |title=Šestoaprilska nagrada za 1999. godinu |website=Grad Sarajevo |access-date=6. 4. 2026}}</ref>, kao i '''priznanje''' [https://www.bhkcigre.ba/ '''Internacionalnog komiteta CIGRE'''] i '''Orden Jordanske zvijezde prvog reda.<ref name=":0" />''' Kroz svoj život i djelo, Rusmir Mahmutćehajić utjelovio je ideju Bosne kao prostora ukorijenjenog u vlastitoj historiji, ali otvorenog prema svijetu – kao modela otpornosti, pluralnosti i etičke odgovornosti.<ref name=":0" /> Preminuo je 6. aprila 2026. u Sarajevu.<ref name="smrt" /><ref>{{cite web |url=https://bakije.ba/umrlica/rusmir-mahmutcehajic/ |title=Umrlica Rusmir Mahmutćehajić |website=Bakije |access-date=11.4.2026|date=6.4.2026}}</ref> == Djela == * Krhkost; [[Sarajevo]], Veselin Masleša, 1977. * Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Masleša, 1983. * Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; I izd., [[Ljubljana]], Oslobođenje International, 1994. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1995. * Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i Francis R. Jones; Ljubljana, Oslobođenje International, 1996. * O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996. * Dobra Bosna; [[Zagreb]], Durieux, 1997. * Četrdeset kaligrafskih listova Ćazima Hadžimejlića; Sarajevo, DID, 1997. * Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni; [[Tuzla]], Radio Kameleon, 1998. * Riječi kao boje zdjela: Odrazi vječne mudrosti u sonetima Skendera Kulenovića; Sarajevo, DID, 2000. * Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000. * Prozori: Riječi i slike; Sarajevo, DID, 2000. * The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder; Pennsylvania, Penn State University Press, 2000. * Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder; Budapest, Central European University Press, 2000. * Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets of Skender Kulenović; prev. Francis R. Jones, Milena Marić i Saba Risaluddin; Sarajevo/London, DID/The Bosnian Institute, 2001. * Bosanski odgovor: O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001. * Subotnji zapisi: S političkih razmeđa; Sarajevo, Buybook, 2002. * Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin i dr.; New York, State University of New York Press, 2003. * O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004. * Mesdžid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004. * Benim Güzel Bosnam; prev. Zeynep Özbek; Istanbul, Gelenek Yayinlari, 2004. * Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005. * Una risposta bosniaca: Modernita’ e tradizione; prev. Diletta Bovino; [[Genova]]/[[Milano]], Marietti, 2005. * Une politique erronee: Lecture de l’histoire foi en la Bosnie; prev. Mauricette Begić i Nicole Dizdarević; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor, 2005. * Malo znanja, O drugome u muslimanskim vidicima; Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. * Stolačka čaršija u vidiku perenijalne filozofije; Sarajevo: Buybook; Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008. * Iz Jerusalema: o jednosti, vjesništvu i povratku; Profil International, Zagreb, 2012. * Andrićevstvo: protiv etike sjećanja; Clio, Beograd, 2015. * O antibosanstvu: muke života u tuđim predstavama; Connectum, Sarajevo, 2018. * Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku; Connectum, Sarajevo, 2019. * Bauk bosanstva: u anesteziji i poslije; Dobra knjiga, 2022. * Dijaloške glose: uz knjigu ''Islam'' Hansa Künga; Dobra knjiga, 2024. * Genocidsko antibosanstvo; Dobra knjiga, 2024.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.forumbosna.org/ |title=Međunarodni forum Bosna |website=forumbosna.org |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last1=Milutinović|first1=Zoran|last2=|first2=| authorlink1 = Zoran Milutinović (istoričar književnosti)|year=2018|url=|title=Bitka za prošlost : Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam|publisher= Geopoetika izdavaštvo, (Zemun : Birograf comp)|location =Beograd|isbn=978-86-6145-296-3|id=}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ Zvanična web stranica (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715060749/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ |date=15. 7. 2013 }} * http://books.google.com/books/about/The_mosque.html?id=LJHWUIw0oyQC * http://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html * https://web.archive.org/web/20130404052847/http://www.eurozine.com/authors/mahmutcehajic.html * http://www.sveske.ba/en/autori/r/rusmir-mahmutcehajic * https://www.academia.edu/21428372/_Fundamentalism_is_a_form_of_idolatry._ "Islam: under the veil of reification, an interview with Rusmir Mahmutcehajic", by Mateus Soares de Azevedo. Sacred Web journal, Vancouver, Canada. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmutćehajić, Rusmir}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] m1o7k5urf27brjya3od5xix5ka1xjph 3829331 3829324 2026-04-11T16:16:14Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-22142-28|~2026-22142-28]] ([[User talk:~2026-22142-28|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] 3829321 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Rusmir Mahmutćehajić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|6|29}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|4|6|1948|6|29}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor | jezik = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Univerzitet u Zagrebu]] | period = | žanr = [[esej]], politička i filozofska proza | poznata_djela = ''Dobra Bosna'', ''The Denial of Bosnia'', ''Bosnia the Good'' | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (grupna, 1999) | potpis = | veb-sajt = [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ rusmirmahmutcehajic.ba] }} '''Rusmir Mahmutćehajić''' (29. juni 1948 – 6. april 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor i intelektualac.<ref name="bio">{{cite web |url=http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |title=Biography |publisher=Rusmirmahmutcehajic.ba |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=23. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180923010159/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=https://nap.ba/qpost/242704 |title=Nova knjiga Rusmira Mahmutćehajića: ''O antibosanstvu'' - Muke života u tuđim predstavama |website=NAP |access-date=26. 12. 2023}}</ref> Obavljao je dužnosti potpredsjednika [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] i ministra za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]], a bio je i prvi predsjednik [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]].<ref name="smrt"/> == Biografija == Rođen je 29. juna 1948. u [[Stolac|Stocu]], gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] Univerziteta u Sarajevu, a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]]. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku [[fizika|fiziku]] u [[Trst]]u, [[Italija]], a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u [[Leuven]]u, [[Belgija]].<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu Univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za [[ergonomija|ergonomiju]] istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan [[Eleltrotehnički fakultet u Osijeku|Elektrotehničkog fakulteta]] Univerziteta u [[Osijek]]u, [[Hrvatska]].<ref name="bio"/><ref name="smrt">{{cite web |url=https://federalna.ba/preminuo-rusmir-mahmutcehajic-prvi-potpredsjednik-vlade-republike-bosne-i-hercegovine-edeer |title=Preminuo Rusmir Mahmutćehajić, prvi potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine |website=Federalna.ba |date=6. 4. 2026 |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]], a od 1992. do 1994. ministar za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]] Republike Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član Savjeta Univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Republike Bosne i Hercegovine.<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa ''Dijalog'', urednik časopisa ''Bosanskohercegovačka elektrotehnika'' i ''Blagaj''. Godine 1997. izabran je za prvog predsjednika [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]]. Od 2023. bio je redovni član [[Evropska akademija nauka i umjetnosti|Evropske akademije nauka i umjetnosti]] u odjeljenju humanističkih nauka.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1561294/rusmir-mahmutcehajic-izabran-za-redovnog-clana-evropske-akademije-znanosti-i-umjetnosti |title=Rusmir Mahmutćehajić izabran za redovnog člana Evropske akademije znanosti i umjetnosti |website=FENA |date=25. 12. 2023 |access-date=26. 12. 2023}}</ref> U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske [[proza|proze]], političkih i [[filozofija|filozofskih]] [[esej]]a te prijevoda na [[bosanski jezik]].<ref name="bio"/> Među njegovim međunarodno zapaženim knjigama nalaze se ''The Denial of Bosnia'' (''Poricanje Bosne''), objavljena 2000. u izdanju Penn State University Pressa, te ''Bosnia the Good: Tolerance and Tradition'' (''Dobra Bosna: tolerancija i tradicija''), objavljena iste godine u izdanju Central European University Pressa.<ref>{{cite web |url=https://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html |title=The Denial of Bosnia |website=Penn State University Press |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/004977741 |title=Bosnia the good : tolerance and tradition / Rusmir Mahmutćehajić |website=HathiTrust Digital Library |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Bio je među dobitnicima [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]] za 1999. godinu, u grupi nagrađenoj za projekat ''Kameni spavač'', knjigu pjesama [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]].<ref>{{cite web |url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1143/sestoaprilska-nagrada-za-1999-godinu |title=Šestoaprilska nagrada za 1999. godinu |website=Grad Sarajevo |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Preminuo je 6. aprila 2026. u Sarajevu.<ref name="smrt"/><ref>{{cite web |url=https://bakije.ba/umrlica/rusmir-mahmutcehajic/ |title=Umrlica Rusmir Mahmutćehajić |website=bakije.va|access-date=11. 4. 2026|date=6. 4. 2026}}</ref> == Djela == * Krhkost; [[Sarajevo]], Veselin Masleša, 1977. * Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Masleša, 1983. * Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; I izd., [[Ljubljana]], Oslobođenje International, 1994. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1995. * Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i Francis R. Jones; Ljubljana, Oslobođenje International, 1996. * O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996. * Dobra Bosna; [[Zagreb]], Durieux, 1997. * Četrdeset kaligrafskih listova Ćazima Hadžimejlića; Sarajevo, DID, 1997. * Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni; [[Tuzla]], Radio Kameleon, 1998. * Riječi kao boje zdjela: Odrazi vječne mudrosti u sonetima Skendera Kulenovića; Sarajevo, DID, 2000. * Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000. * Prozori: Riječi i slike; Sarajevo, DID, 2000. * The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder; Pennsylvania, Penn State University Press, 2000. * Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder; Budapest, Central European University Press, 2000. * Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets of Skender Kulenović; prev. Francis R. Jones, Milena Marić i Saba Risaluddin; Sarajevo/London, DID/The Bosnian Institute, 2001. * Bosanski odgovor: O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001. * Subotnji zapisi: S političkih razmeđa; Sarajevo, Buybook, 2002. * Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin i dr.; New York, State University of New York Press, 2003. * O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004. * Mesdžid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004. * Benim Güzel Bosnam; prev. Zeynep Özbek; Istanbul, Gelenek Yayinlari, 2004. * Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005. * Una risposta bosniaca: Modernita’ e tradizione; prev. Diletta Bovino; [[Genova]]/[[Milano]], Marietti, 2005. * Une politique erronee: Lecture de l’histoire foi en la Bosnie; prev. Mauricette Begić i Nicole Dizdarević; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor, 2005. * Malo znanja, O drugome u muslimanskim vidicima; Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. * Stolačka čaršija u vidiku perenijalne filozofije; Sarajevo: Buybook; Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008. * Iz Jerusalema: o jednosti, vjesništvu i povratku; Profil International, Zagreb, 2012. * Andrićevstvo: protiv etike sjećanja; Clio, Beograd, 2015. * O antibosanstvu: muke života u tuđim predstavama; Connectum, Sarajevo, 2018. * Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku; Connectum, Sarajevo, 2019. * Bauk bosanstva: u anesteziji i poslije; Dobra knjiga, 2022. * Dijaloške glose: uz knjigu ''Islam'' Hansa Künga; Dobra knjiga, 2024. * Genocidsko antibosanstvo; Dobra knjiga, 2024.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.forumbosna.org/ |title=Međunarodni forum Bosna |website=forumbosna.org |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last1=Milutinović|first1=Zoran|last2=|first2=| authorlink1 = Zoran Milutinović (istoričar književnosti)|year=2018|url=|title=Bitka za prošlost : Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam|publisher= Geopoetika izdavaštvo, (Zemun : Birograf comp)|location =Beograd|isbn=978-86-6145-296-3|id=}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ Zvanična web stranica (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715060749/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ |date=15. 7. 2013 }} * http://books.google.com/books/about/The_mosque.html?id=LJHWUIw0oyQC * http://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html * https://web.archive.org/web/20130404052847/http://www.eurozine.com/authors/mahmutcehajic.html * http://www.sveske.ba/en/autori/r/rusmir-mahmutcehajic * https://www.academia.edu/21428372/_Fundamentalism_is_a_form_of_idolatry._ "Islam: under the veil of reification, an interview with Rusmir Mahmutcehajic", by Mateus Soares de Azevedo. Sacred Web journal, Vancouver, Canada. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmutćehajić, Rusmir}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] 26sh2grogjwjq6wj71q0pieap51zjul 3829333 3829331 2026-04-11T16:17:15Z AnToni 2325 Zaštitio je stranicu "[[Rusmir Mahmutćehajić]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 16:17, 25 april 2026 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 16:17, 25 april 2026 (UTC))) 3829321 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Rusmir Mahmutćehajić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1948|6|29}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|4|6|1948|6|29}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor | jezik = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]; [[Univerzitet u Zagrebu]] | period = | žanr = [[esej]], politička i filozofska proza | poznata_djela = ''Dobra Bosna'', ''The Denial of Bosnia'', ''Bosnia the Good'' | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (grupna, 1999) | potpis = | veb-sajt = [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ rusmirmahmutcehajic.ba] }} '''Rusmir Mahmutćehajić''' (29. juni 1948 – 6. april 2026) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]], [[pisac]], univerzitetski profesor i intelektualac.<ref name="bio">{{cite web |url=http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |title=Biography |publisher=Rusmirmahmutcehajic.ba |access-date=17. 10. 2019 |archive-date=23. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180923010159/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=56 |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=https://nap.ba/qpost/242704 |title=Nova knjiga Rusmira Mahmutćehajića: ''O antibosanstvu'' - Muke života u tuđim predstavama |website=NAP |access-date=26. 12. 2023}}</ref> Obavljao je dužnosti potpredsjednika [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] i ministra za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]], a bio je i prvi predsjednik [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]].<ref name="smrt"/> == Biografija == Rođen je 29. juna 1948. u [[Stolac|Stocu]], gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] Univerziteta u Sarajevu, a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]]. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku [[fizika|fiziku]] u [[Trst]]u, [[Italija]], a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u [[Leuven]]u, [[Belgija]].<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu Univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za [[ergonomija|ergonomiju]] istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan [[Eleltrotehnički fakultet u Osijeku|Elektrotehničkog fakulteta]] Univerziteta u [[Osijek]]u, [[Hrvatska]].<ref name="bio"/><ref name="smrt">{{cite web |url=https://federalna.ba/preminuo-rusmir-mahmutcehajic-prvi-potpredsjednik-vlade-republike-bosne-i-hercegovine-edeer |title=Preminuo Rusmir Mahmutćehajić, prvi potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine |website=Federalna.ba |date=6. 4. 2026 |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]], a od 1992. do 1994. ministar za [[energetika|energetiku]], [[rudarstvo]] i [[industrija|industriju]] Republike Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član Savjeta Univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Republike Bosne i Hercegovine.<ref name="bio"/><ref name="smrt"/> Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa ''Dijalog'', urednik časopisa ''Bosanskohercegovačka elektrotehnika'' i ''Blagaj''. Godine 1997. izabran je za prvog predsjednika [[Međunarodni forum Bosna|Međunarodnog foruma Bosna]]. Od 2023. bio je redovni član [[Evropska akademija nauka i umjetnosti|Evropske akademije nauka i umjetnosti]] u odjeljenju humanističkih nauka.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.fena.ba/article/1561294/rusmir-mahmutcehajic-izabran-za-redovnog-clana-evropske-akademije-znanosti-i-umjetnosti |title=Rusmir Mahmutćehajić izabran za redovnog člana Evropske akademije znanosti i umjetnosti |website=FENA |date=25. 12. 2023 |access-date=26. 12. 2023}}</ref> U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske [[proza|proze]], političkih i [[filozofija|filozofskih]] [[esej]]a te prijevoda na [[bosanski jezik]].<ref name="bio"/> Među njegovim međunarodno zapaženim knjigama nalaze se ''The Denial of Bosnia'' (''Poricanje Bosne''), objavljena 2000. u izdanju Penn State University Pressa, te ''Bosnia the Good: Tolerance and Tradition'' (''Dobra Bosna: tolerancija i tradicija''), objavljena iste godine u izdanju Central European University Pressa.<ref>{{cite web |url=https://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html |title=The Denial of Bosnia |website=Penn State University Press |access-date=6. 4. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/004977741 |title=Bosnia the good : tolerance and tradition / Rusmir Mahmutćehajić |website=HathiTrust Digital Library |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Bio je među dobitnicima [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]] za 1999. godinu, u grupi nagrađenoj za projekat ''Kameni spavač'', knjigu pjesama [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]].<ref>{{cite web |url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/1143/sestoaprilska-nagrada-za-1999-godinu |title=Šestoaprilska nagrada za 1999. godinu |website=Grad Sarajevo |access-date=6. 4. 2026}}</ref> Preminuo je 6. aprila 2026. u Sarajevu.<ref name="smrt"/><ref>{{cite web |url=https://bakije.ba/umrlica/rusmir-mahmutcehajic/ |title=Umrlica Rusmir Mahmutćehajić |website=bakije.va|access-date=11. 4. 2026|date=6. 4. 2026}}</ref> == Djela == * Krhkost; [[Sarajevo]], Veselin Masleša, 1977. * Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Masleša, 1983. * Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; I izd., [[Ljubljana]], Oslobođenje International, 1994. * Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1995. * Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i Francis R. Jones; Ljubljana, Oslobođenje International, 1996. * O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996. * Dobra Bosna; [[Zagreb]], Durieux, 1997. * Četrdeset kaligrafskih listova Ćazima Hadžimejlića; Sarajevo, DID, 1997. * Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni; [[Tuzla]], Radio Kameleon, 1998. * Riječi kao boje zdjela: Odrazi vječne mudrosti u sonetima Skendera Kulenovića; Sarajevo, DID, 2000. * Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000. * Prozori: Riječi i slike; Sarajevo, DID, 2000. * The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder; Pennsylvania, Penn State University Press, 2000. * Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder; Budapest, Central European University Press, 2000. * Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets of Skender Kulenović; prev. Francis R. Jones, Milena Marić i Saba Risaluddin; Sarajevo/London, DID/The Bosnian Institute, 2001. * Bosanski odgovor: O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001. * Subotnji zapisi: S političkih razmeđa; Sarajevo, Buybook, 2002. * Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin i dr.; New York, State University of New York Press, 2003. * O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004. * Mesdžid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004. * Benim Güzel Bosnam; prev. Zeynep Özbek; Istanbul, Gelenek Yayinlari, 2004. * Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005. * Una risposta bosniaca: Modernita’ e tradizione; prev. Diletta Bovino; [[Genova]]/[[Milano]], Marietti, 2005. * Une politique erronee: Lecture de l’histoire foi en la Bosnie; prev. Mauricette Begić i Nicole Dizdarević; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor, 2005. * Malo znanja, O drugome u muslimanskim vidicima; Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. * Stolačka čaršija u vidiku perenijalne filozofije; Sarajevo: Buybook; Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008. * Iz Jerusalema: o jednosti, vjesništvu i povratku; Profil International, Zagreb, 2012. * Andrićevstvo: protiv etike sjećanja; Clio, Beograd, 2015. * O antibosanstvu: muke života u tuđim predstavama; Connectum, Sarajevo, 2018. * Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku; Connectum, Sarajevo, 2019. * Bauk bosanstva: u anesteziji i poslije; Dobra knjiga, 2022. * Dijaloške glose: uz knjigu ''Islam'' Hansa Künga; Dobra knjiga, 2024. * Genocidsko antibosanstvo; Dobra knjiga, 2024.<ref name="bio"/><ref>{{cite web |url=https://www.forumbosna.org/ |title=Međunarodni forum Bosna |website=forumbosna.org |access-date=6. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last1=Milutinović|first1=Zoran|last2=|first2=| authorlink1 = Zoran Milutinović (istoričar književnosti)|year=2018|url=|title=Bitka za prošlost : Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam|publisher= Geopoetika izdavaštvo, (Zemun : Birograf comp)|location =Beograd|isbn=978-86-6145-296-3|id=}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ Zvanična web stranica (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715060749/http://www.rusmirmahmutcehajic.ba/ |date=15. 7. 2013 }} * http://books.google.com/books/about/The_mosque.html?id=LJHWUIw0oyQC * http://www.psupress.org/books/titles/0-271-02030-x.html * https://web.archive.org/web/20130404052847/http://www.eurozine.com/authors/mahmutcehajic.html * http://www.sveske.ba/en/autori/r/rusmir-mahmutcehajic * https://www.academia.edu/21428372/_Fundamentalism_is_a_form_of_idolatry._ "Islam: under the veil of reification, an interview with Rusmir Mahmutcehajic", by Mateus Soares de Azevedo. Sacred Web journal, Vancouver, Canada. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mahmutćehajić, Rusmir}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] 26sh2grogjwjq6wj71q0pieap51zjul Historija Osmanskog Carstva 0 11858 3829347 3685223 2026-04-11T16:42:04Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijskom Carstvu → Osmanskom Carstvu (3), Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva (2), .) → ) (74), . - → - (33) using [[Project:AWB|AWB]] 3829347 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Historija Osmanskog Carstva}} '''Osmansko Carstvo'''<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/place/Ottoman-Empire|title=Ottoman Empire {{!}} Facts, History, &amp; Map|website=Encyclopedia Britannica|access-date=22. 6. 2016}}</ref> je osnovao sultan [[Osman I]]<ref>{{Cite web|url=http://ottomanempire.org.uk/|title=The Ottoman Empire {{!}} Turkish Empire founded by Osman Bey|website=The Ottoman Empire|language=en-US|access-date=22. 6. 2016|archive-date=18. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141218165724/http://ottomanempire.org.uk/|url-status=bot: unknown}}</ref> 1299.<ref>{{Cite web|url=http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/01index.html|title=OTTOMAN WEB SITE - OSMAN GAZI|website=www.osmanli700.gen.tr|access-date=22. 6. 2016}}</ref> Kada je sultan [[Mehmed II]] osvojio [[Konstantinopolj]] (današnji [[Istanbul]]) 1453, [[Osmansko Carstvo]] je preraslo u moćnu imperiju. Carstvo je dostiglo svoj vrhunac tokom vladavine [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] u 16. stoljeću, prostirući se od [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]] na istoku do [[Mađarska|Mađarske]] na zapadu, i od [[Egipat|Egipta]] na jugu do [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] na sjeveru. Nakon poraza u [[Opsada Beča 1683.|bici kod Beča]] 1683, Carstvo je započelo sporo opadanje moći, što je kulminiralo porazom Osmanskog Carstva u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Carstvo se raspalo nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] 1918. == Uspon Osmanskog Carstva (1298 - 1453) == {{Glavni|Uspon Osmanskog Carstva|Osmansko Carstvo|pleme Kaji}} [[Datoteka:OttomanEmpireIn1683.png|250px|mini|desno|Osmansko Carstvo na vrhuncu svoje moći, 1683. godine]] Osmansko Carstvo se prostiralo na teritoriji koja obuhvata 38 današnjih država: [[Alžir]], [[Tunis]], [[Libija]], [[Egipat]], [[Sudan]], [[Jordan]], [[Saudijska Arabija]], [[Jemen]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Kuvajt]], [[Bahrein]], [[Katar]], [[Oman]], [[Palestina]], [[Liban]], [[Sirija]], [[Irak]], [[Kipar]], [[Azerbejdžan]], [[Armenija]], [[Gruzija]], [[Ukrajina]], [[Moldavija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]], [[Grčka]], [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]], [[Albanija]], [[Crna Gora]], [[Srbija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Mađarska]], [[Izrael]] i [[Turska]]. Osmanlijske vojne snage su privremeno okupirale teritorije današnjih država [[Iran]]a, [[Rusija|Rusije]], [[Italija|Italije]], [[Austrija|Austrije]], [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Poljska|Poljske]], [[Džibuti]]ja, [[Somalija|Somalije]] i [[Malta|Malte]]. Nestankom [[Seldžuci|Seldžučkog]] [[Rumski sultanat|Rumskog sultanata]], [[Anadolija]] je bila podijeljena na nekoliko nezavisnih država, tzv. [[Anadolijski bejluci|Gazi emirata]]. Do 1300. oslabljeno [[Bizantijsko Carstvo]] je izgubilo većinu svojih pokrajina u Anadoliji od strane deset Gazi emirata. Jednim od Gazi emirata je vladao [[Osman I]] (1258.<ref>[http://www.theottomans.org/english/family/osman.asp ''Sultani: Osman Gazi''] Pristupljeno 29.9.2016.</ref> - 1326), osnivač [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Osnivanje Osmanskog Carstva je izraženo kroz srednjevjekovnu priču poznatu kao "[[Osmanov san]]" u kojem je mladi Osman usnio da će stvoriti carstvo koje je prikazano kao drvo čiji su se korijeni proširili preko tri kontinenta i čije su grane pokrivale nebo.<ref>Lord Kinross, The Ottoman Centuries (Morrow Quill Publishers: New York, 1977) p. 24. Pristupljeno 29.9.2016.</ref> Prema njegovom snu, iz korijena su išle četiri rijeke ([[Tigris]], [[Eufrat]], [[Nil]] i [[Dunav]]). Osim toga, stabla u hladu su bila osunčana sa četiri planine ([[Kavkaz (planina)|Kavkaz]], [[Taursko gorje|Taurus]], [[Atlas (planina)|Atlas]] i [[Balkan (planina)|Balkan]]). U stoljeću nakon smrti Osmana I, Osmansko Carstvo se počelo širiti preko istočnog Mediterana i [[Historija Balkana|Balkana]]. Osmanov sin [[Orhan]]<ref>{{Cite web|url=http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/02index.html|title=OTTOMAN WEB SITE - ORHAN GAZ |website=www.osmanli700.gen.tr|access-date=22. 6. 2016}}</ref> je osvojio grad [[Bursa|Bursu]] 1324. stvorivši novu prestolnicu Osmanskog Carstva. Pad Burse je označio kraj Bizantijske vladavine nad sjeverozapadnom Anadolijom. Osmanlijska [[Kosovska bitka|pobjeda na Kosovu]] 1389. je označila [[Pad Srpskog carstva|kraj Srpskog carstva]], čime se otvorio put osmanlijskoj ekspanziji prema Evropi. [[Bitka kod Nikopolja]] 1396. se smatra posljednjim velikim [[Krstaški ratovi|križarskim pohodom]] koji nije uspio zaustaviti napredovanje Osmanskog Carstva. Nakon proširenja Osmanskog Carstva na Balkanu, osvajanje Carigrada je postalo ključni cilj. Carstvo je kontrolisalo sve bivše bizantijske zemlje koje okružuju grad, ali je Bizantijsko carstvo osjetilo privremeno olakšanje kada je [[Timur Lenk|Timurlenk]] napao Anadoliju u [[Bitka kod Ankare|bici kod Ankare]] 1402. Tokom ove bitke, sultan [[Bajazid I]] je bio zarobljen što je Osmansko Carstvo dovelo do nemira. Carstvo je ušlo u [[Osmanlijski interegnum|građanski rat]] (1402 - 1413) u kojem su se Bajazidovi sinovi borili za nasljedstvo. Ovaj rat je završen pobjedom [[Mehmed I|Mehmeda I]] koji je postao novi sultan obnavljajući snagu Osmanskog Carstva. Tokom građanskog rata, dio osmanlijskih teritorija na Balkanu ([[Solun]], [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]] i [[Kosovo]]) su bili privremeno oduzeti, ali ih je ponovo zauzeo sultan [[Murat II]] između 1430. i 1440. Dana 10. novembra 1444, sultan Murat II je porazio [[Ugarska|ugarsku]], [[Kraljevina Poljska|poljsku]] i [[Vlaška|vlašku]] vojsku koju su predvodili [[Vladislav III, kralj Poljske|Vladislav III]] i [[Janko Hunjadi]] u [[Bitka kod Varne|bici kod Varne]].<ref>Bodnar, Edward W. Ciriaco d'Ancona e la crociata di Varna, nuove prospettive. Il Veltro 27, nos. 1–2 (1983): 235–51</ref> Četiri godine kasnije, Janko Hunjadi je predvodio nove snage ugarske i vlaške vojske, ali je ponovo poražen od Murata II tokom [[Kosovska bitka (1448)|Druge bitke na Kosovu]] 1448. Sin Murata II, [[Mehmed II|Mehmed Osvajač]], je reorganizovao državu i vojsku demonstrirajući svoju snagu [[Pad Konstantinopolja|osvajanjem Konstantinopolja]] 29. maja 1453. u 21. godini. == Procvat Osmanskog Carstva == {{Glavni|Procvat Osmanskog Carstva}}Ovaj period Osmanske historije može se podijeliti na dva različita perioda: period teritorijalnog, ekonomskog i kulturnog procvata prije 1566 i period relativne vojne i političke stagnacije. === Širenje i vrhunac (1453 - 1566) === Osvajanjem [[Konstantinopolj]]a 1453, sultan [[Mehmed II]] je uzdigao Osmansko Carstvo na rang najmoćnijeg carstva u jugoistočnoj Evropi i istočnom Mediteranu. Nakon osvajanja Konstantinopolja, Mehmed II se sastao sa poglavarom Pravoslavne crkve patrijarhom [[Genadije II|Genadijem II]] s kojim je potpisao sporazum u kojem je [[Pravoslavna crkva]], u zamjenu da zadrži svoju autonomiju i zemljište, prihvatila Osmanlijsku vlast. Usljed loših odnosa između Bizantijskog carstva i Zapadne Evrope, [[Lukas Notaras]] je napisao čuvenu opasku: "Bolje sultanov turban nego kardinalov šešir". Nakon proglašenja Konstantinopolja (današnji [[Istanbul]]) novom prijestolnicom Osmanskog Carstva 1453, Mehmed II je preuzeo titulu Rimskog cara ([[Latinski jezik|latinski]]: Caesar Romanus). Kako bi objedinio ovu titulu, pokrenuo je kampanju osvajanja [[Rim]]a, glavnog grada nekadašnjeg [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Kako bi ispunio ovaj cilj, osvojio je [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]] i [[Mletačka Albanija|Mletačku Albaniju]], a zatim je izvršio [[Osmanska invazija na Otranto|osmansku invaziju na Otranto]] i [[Apulija|Apuliju]] 28. jula 1480. Nakon njegove smrti 3. maja 1481, odustalo se od daljnjeg širenja na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluostrvu]] i preostale osmanlijske snage su se povukle na [[Balkan|Balkansko poluostrvo]]. Tokom 15. i 16. stoljeća, Osmansko Carstvo je ušlo u [[Procvat Osmanskog Carstva|dugo razdoblje osvajanja i širenja]], proširujući svoje granice prema centralnoj Evropi i sjevernoj Africi. Osvajanja su vođena uz pomoć disciplinovane i inovativne osmanlijske vojske kojoj je pomagala jaka osmanlijska mornarica. Mornarica je također i štitila ključne pomorske trgovačke puteve od konkurentnih italijanskih država u [[Crno more|Crnom]], [[Jadransko more|Jadranskom]], [[Egejsko more|Egejskom]] i [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], i Portugala u [[Crveno more|Crvenom moru]] i [[Indijski okean|Indijskom okeanu]]. Zbog kontrole glavnih kopnenih trgovačkih puteva između Evrope i Azije, Osmansko Carstvo je ekonomski procvjetalo. Osmansko Carstvo je dalje napredovalo tokom vladavine posvećenih i efikasnih sultana. Sultan [[Selim I]] (1512 - 1520) je drastično proširio carstvo na istoku i jugu porazivši [[Ismail I|šaha Ismaila]] i [[Safavidsko carstvo]] u [[Bitka kod Čaldirana|bici kod Čaldirana]]. Nakon toga je zauzeo [[Egipatski ejalet|Egipat]] stvorivši pomorsku prisutnost na Crvenom moru. Poslije ove osmanlijske ekspanzije, došlo je do suparništva između Osmanskog i [[Portugalsko Carstvo|Portugalskog Carstva]] kako bi postali dominantne sile u toj regiji. Selimov nasljednik, [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]] (1520 - 1566) je dodatno proširio Osmansko Carstvo. Nakon zauzimanja [[Beograd]]a 1521, Sulejman je osvojio južne i centralne dijelove [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. Nakon pobjede u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bici]] 1526. uspostavljena je osmanlijska vladavina na području današnje Mađarske i drugih centralnoevropskih teritorija (vidi [[Osmanlijsko-ugarski ratovi]]). On je 1529. [[Opsada Beča|opkolio Beč]], ali ga nije uspio osvojiti. Slijedeće godine je ponovo napao Beč, ali ga nije uspio osvojiti tokom [[Opsada Kisega|opsade Kisega]] 97 kilometara južno od grada. U drugoj verziji događaja, komandant [[Nikola Jurišić]] je ponudio uslove za nominalnu predaju. Međutim, Sulejman se povukao zbog dolaska perioda kiše i nije nastavio kako je ranije planirao. Nakon osmanlijskih uspjeha 1543, Habsburški vladar [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]] je službeno priznao osmanlijsku dominaciju u Mađarskoj 1547. Tokom vladavine Sulejmana I, [[Transilvanija]], [[Vlaška]] i [[Moldavija (pokrajina)|Moldavija]] su postale dio Osmanskog Carstva. Na istoku su osmanlije zauzele [[Bagdad]] od Safavidskog carstva 1535, stičući kontrolu nad [[Mezopotamija|Mezopotamijom]] i pomorski pristup [[Perzijski zaliv|Perzijskom zalivu]]. Do kraja Sulejmanove vladavine, broj stanovnika u carstvu je iznosio 15.000.000 ljudi. Osmansko Carstvo je tokom vladavine Selima I i Sulejmana I postalo dominantna pomorska sila koja je kontrolisala veći dio Mediterana. Podvizi osmanlijskog admirala [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina Barbarose]], koji je komandovao [[Osmanlijska mornarica|mornaricom]] tokom vladavine Sulejmana I, su doveli do mnogih vojnih pobjeda nad hrišćanskom mornaricom. Važne pomorske pobjede Osmanskog Carstva u ovom periodu su bile [[bitka kod Preveza]] (1538), [[bitka kod Pontskih ostrva]] (1552), [[bitka kod Djerba]] (1560), [[Osmanlijsko osvajanje Alžira|osvajanje Alžira]] (1529) i [[Osmanlijsko osvajanje Tunisa|Tunisa]] (1534), [[opsada Rodosa]] (1522), [[Opsada Tripolija|Tripolija]] (1551) i [[Opsada Nice|Nice]] (1543), [[Osmanlijska invazija na Korziku|invazija na Korziku]] (1553), [[Osmanlijska invazija na Balearska ostrva|Balearska ostrva]] (1558), [[Osmanlijsko zauzimanje Adena|zauzimanje Adena]] (1548), [[Osmanlijsko zauzimanje Maskata|Maskata]] (1552) i [[Osmanlijsko zauzimanje Aceha|Aceha]] (1567). Sulejmanova politika proširenja širom Mediterana je zaustavljena na [[Malta|Malti]] 1565. Tokom duge ljetne opsade koja će kasnije biti poznata kao [[opsada Malte]], osmanlijske snage od 50.000 ljudi su se borile protiv [[Vitezovi Hospitalci|vitezova Hospitalaca]] i Malteškog garnizona od 6.000 ljudi. Tvrdoglavi otpor maltežana je doveo do kraja opsade u septembru. Neuspješna opsada Malte (Osmanlije su uspjeli za zauzmu ostrvo [[Gozo]] i [[Luka svetog Elma|luku svetog Elma]]) je bila drugi i posljednji poraz koji je doživio Sulejman I (umro je godinu dana kasnije). [[Bitka kod Lepanta]] 1571. (započeta nakon [[Osmanlijsko-venecijanski rat (1570 - 1573)|osmanlijskog zauzimanja Kipra]] 1570) je završila osmanlijsku pomorsku prevlast u Sredozemnom moru, uprkos činjenici da je velika osmanlijska flota izgrađena u veoma kratkom vremenu. [[Opsada Nice]] (1543) i [[invazija na Korziku]] (1553) se desila zajedničkim poduhvatom snaga francuskog kralja [[Franjo I, kralj Francuske|Franje I]] i osmanlijskog sultana [[Sulejman I|Sulejmana I]], koji su bili pod komandom osmanlijskih admirala [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina Barbarose]] i [[Turgut reis]]a. Mjesec dana prije početka opsade Nice, Francuska je podržala Osmanlije sa artiljerijskom jedinicom tokom osmanlijske [[Opsada Esztergoma|opsade Esztergoma]] 1543. U tom periodu su Francuska i Osmansko Carstvo, pritisnuti željom Habsburške monarhije da se proširi u južnoj i centralnoj Evropi, postali saveznici. Ovaj vojni savez je kasnije proširen sa [[Kraljevina Engleska|Kraljevinom Engleskom]] i [[Republika Holandija|Republikom Holandijom]] protiv [[Habsburška Španija|Habsburške Španije]], Italije i [[Nadvojvodstvo Austrija|Habsburške Austrije]]. Tada je sultan odobrio Francuskoj pravo trgovine unutar carstva bez nameta oporezivanja. Od tada je Osmansko Carstvo bilo važan dio evropske političke sfere. Kako bi napredovali u 16. stoljeću, osmanlijska pomorska superiornost je zaustavila rastuću moć Zapadne Evrope, posebno Portugala u [[Perzijski zaliv|Perzijskom zalivu]], [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] i [[Molučka ostrva|Molučkim ostrvima]]. Nakon blokiranja morskih puteva prema istoku i jugu, evropske sile su morale pronaći druge puteve za dopremu svile i začina u Evropu. Na kopnu, Osmansko Carstvo je bilo zaokupljeno [[Osmanlijsko-habsburški ratovi|ratovima protiv Austrije]] i [[Osmanlijsko-perzijski ratovi|Perzije]]. Istodobni rat na dvije suprotne strane carstva je uticao na resurse i logistiku održavanja linije snabdijevanja i komunikacije na ogromnoj udaljenosti. Na kraju se istodobni rat na istočnoj i zapadnoj strani carstva i prevlast na moru pokazao nemogućim. === Pobune i oživljavanje carstva (1566 - 1683) === Tokom ovog perioda, efektivna vojna i birokratska struktura je bila prenapregnuta zbog loše vladavine slabih sultana. Ali i pored ovih teškoća, Osmansko Carstvo je ostalo velika ekspanzionistička sila do [[Opsada Beča 1683.|bitke kod Beča]] 1683, koja je označila kraj [[Osmanlijski ratovi u Evropi|osmanlijske ekspanzije u Evropi]]. U to vrijeme, evropske države su pokrenule napore za suzbijanje osmanlijske kontrole nad tradicionalnim kopnenim trgovačkim putevima između istočne Azije i zapadne Evrope. Zapadnoevropske države su počele da izbjegavaju osmanlijske trgovačke puteve uspostavljajući sopstvene pomorske puteve prema Aziji zahvaljujući [[Velika geografska otkrića|novim otkrićima na moru]]. Portugalski pronalazak [[Rt dobre nade|rta dobre nade]] 1488. je pokrenuo niz [[Osmanlijske pomorske ekspedicije u Indijskom okeanu|osmanlijsko-portugalskih pomorskih ratova]] u Indijskom okeanu tokom 16. stoljeća. Ekonomski, ogroman priliv [[Španski dolar|španskog srebra]] iz [[Novi svijet|Novog svijeta]] je izazvao oštru devalvaciju osmanlijske valute i raširenu inflaciju. To je dovelo do ozbiljnih negativnih posljedica po sve slojeve osmanlijskog društva. Ekspanzija [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] tokom vladavine [[Ivan IV Grozni|Ivana IV]] (1533 - 1584) na Volgu i Kaspijski region na račun Krimskog kanata je zaustavilo hodočašće i sjeverne trgovačke puteve. Kako bi se suprostavio ruskom proširenju, [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed paša Sokolović]] je osmislio veliki ambiciozni plan u izgradnji kanala Don-Volga (gradnja počela u junu 1569. ) zajedno sa napadom na Astrahan. Od tada je Osmansko Carstvo počelo da koristi [[Krimski Kanat]] kao odbrambeni bedem od Rusije. Krimski kan [[Devlet I Giraj]] je 1571, podržan od strane Osmanskog Carstva, [[Rusko-krimski ratovi|spalio Moskvu]]. Slijedeće godine, invazija je ponovljena, ali su krimske snage zaustavljene u [[Bitka kod Molodija|bici kod Molodija]]. Krimski kanat je, nakon niza napada na istočnu Evropu, postao značajna vojna snaga koja je predstavljala vojnu prijetnju Ruskom carstvu do kraja 17. stoljeća. U južnoj Evropi, koalicija katoličkih sila, koje je predvodio kralj Španije [[Filip II, kralj Kastilje|Filip II]], je formirala savez kako bi uništila osmanlijske pomorske snage na Mediteranu. Njihova pobjeda nad osmanlijskom flotom u [[Bitka kod Lepanta|bici kod Lepanta]] 1571. je bio zapanjujući udarac osmanlijskoj nepobjedivosti. Međutim, historičari danas ističu simbolički, a ne isključivo vojni značaj bitke, jer je šest mjeseci nakon poraza izgrađena nova osmanlijska flota od 250 jedrilica i osam modernih [[Galija (brod)|galija]]. U razgovoru sa mletačkim ministrom, osmanlijski veliki vezir je izjavio: "Pobjedom kod Kipra mi smo vam odrezali ruku, pobjedom kod Lepanta vi ste nam samo obrijali bradu". Osmanlijski pomorski oporavak je natjerao Veneciju da potpiše mirovni sporazum 1573, nakon čega su osmanlije bili u mogućnosti da prošire i konsolidiraju svoju poziciju u sjevernoj Africi. Međutim, bitka kod Lepanta je imala štetne posljedice za osmanlijsku mornaricu jer nisu mogli pronaći tako iskusne časnike i mornare. Na bojnom polju, osmanlije su postepeno napredovale u vojnim tehnologijama u odnosu na evropske sile, jer je širenje carstva zaustavljeno rastućim vjerskim i intelektualnim konzervativizmom. Promjene u evropskim vojnim taktikama i naoružanju je izazvalo strah kod [[spahija]] da će izgubiti vojnu važnost. Tokom [[Dugi turski rat|dugog rata protiv Austrije]] (1593 - 1606) stvorena je potreba za većim brojem pješadije koja je opremljena vatrenim oružjem. To je rezultiralo popuštanjem politike regrutovanja i značajnim rastom [[Janjičari|janičarskih]] korpusa. Ovo rješenje je donijelo probleme oko nediscipline, nedostatak učinkovitosti i otvorene pobune unutar korpusa, s kojima se vlada borila ali ih nikada nije u potpunosti riješila. Razvojem [[piket]]a i [[Puška|puške]] došlo je do povećanja upotrebe vatrenog oružja od strane evropljana, što se pokazalo smrtonosnim protiv nagomilane pješadije koju su koristile osmanlije. Regrutovanje snajperista (sekbana) natjeralo je hajduke na [[Dželali pobuna|Dželali pobunu]] (1595 - 1610) koja je dovela do anarhije u Anadoliji krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Kako je broj stanovnika u carstvu dostigao 30.000.000 ljudi, nedostatak zemljišta je predstavljao dodatni pritisak na vladu. Međutim, 17. stoljeće nije bilo samo doba stagnacije i pada moći, već i ključni period u kome su se Osmansko Carstvo i njene institucije počele prilagođavati novim pritiscima i novoj realnosti. [[Ženski sultanat]] (1648 - 1656) je bio period u kojem je politički uticaj [[Carski harem|carskog harema]] bio dominantan, jer su majke mladih sultana vršile vlast u ime svojih sinova. Ovaj period je značajan i po [[Koprulska era|Koprulskoj eri]] (1656 - 1703) u kojoj su kontrolu nad carstvom imali mnogi [[Vezir|veliki veziri]] iz porodice Koprulu. Osamdesetogodišnji [[Mehmed-paša Koprulu]] je 15. septembra 1566. prihvatio sultanov pečat uz garancije sultanije [[Turhan Hatidže sultanija|Turhan Hatidže]] da mu se niko neće miješati i da ima potpunu slobodu. Žestokom konzervativnom disciplinom, on je uspješno povratio centralnu vlast i vojni zamah carstva. Njegov sin i nasljednik [[Fazil Ahmed Koprulu]] je ponovo uspostavio vlast u [[Transilvanija|Transilvaniji]], osvojio [[Kreta|Kretu]] 1669. i proširio carstvo do današnje južne Ukrajine zauzimajući utvrđenja [[Hotin]] i [[Podolija|Podoliju]]. Ovaj period obnovljenog samopouzdanja je imao razoran kraj, kada je veliki vezir [[Kara Mustafa-paša]] u maju 1683. izvršio drugu osmanlijsku opsadu Beča tokom [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] (1683 - 1687). Tokom konačnog napada, osmanlijske snage su zbrisane od strane habsburških, njemačkih i poljskih snaga koje je predvodio poljski kralj [[Ivan III, kralj Poljske|Ivan III]]. Nakon poraza od [[Sveta liga|Svete lige]] kod Beča, Veliki turski rat je okončan potpisivanjem epohalnog [[Karlovački mir|sporazuma u Sremskim Karlovcima]] 26. januara 1699.  Po prvi put, Osmansko Carstvo je predalo kontrolu nad značajnim evropskim teritorijima, uključujući i cijelu Mađarsku. Tada je carstvo dostiglo kraj svoje sposobnosti sprovođenja efikasne, samopouzdane i ekspanzionističke politike i od tog trenutka je bilo prisiljeno da donosi suštinske odbrambene strategije. U ovom periodu su samo dva sultana imali snažnu vojnu i političku kontrolu nad carstvom; energični [[Murat IV]] (1612 - 1640) koji je ponovo zauzeo [[Jerevan]] i [[Bagdad]] od [[Safavidsko carstvo|Safavidskog carstva]] i [[Mustafa II]] (1695 - 1703) koji je predvodio osmanlijski kontranapad protiv habsburgovaca kako bi poništio katastrofalan [[Bitka kod Sente|poraz kod Sente]] 1697. == Stagnacija i reforme (1683 - 1827) == {{Glavni|Stagnacija i reforme Osmanskog Carstva}}Tokom ovog perioda najveća prijetnja Osmanskom Carstvu je dopirala od tradicionalnog neprijatelja [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], kao i novog neprijatelja rastućeg [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Nakon mnogih ratova, osmanlije su Habsburškoj monarhiji ustupile mnoge teritorije na Balkanu. Osmanlijska područja u Africi, poput [[Egipat|Egipta]] i [[Alžir]]a, su se osamostalile, ali su kasnije došla pod uticaj [[Kraljevina Velika Britanija|Velike Britanije]] i Francuske. U 18. stoljeću je centralna vlast Osmanskog Carstva dala određen stepen autonomije lokalnim guvernerima i vođama. Osmanskom Carstvu je rusko proširenje predstavljalo veliku i rastuću prijetnju. Zbog toga je švedski kralj [[Karlo XII, kralj Švedske|Karlo XII]] postao saveznik Osmanskog Carstva poslije poraza od Rusije u [[Bitka kod Poltave|bici kod Poltave]] 1709. On je nagovorio sultana [[Ahmed III|Ahmeda III]] da objavi rat Rusiji, koji je završen osmanlijskom [[Osmanlijsko-ruski rat (1710 - 1711)|pobjedom kod rijeke Prut]] 1711. Nakon potpisivanja [[Požarevački mir|mirovnog sporazuma u Požarevcu]] 21. jula 1718. nastupio je period mira. Tokom [[Tulipanska era|Tulipanske ere]] (1718 - 1730), koja je nazvana zbog ljubavi sultana Ahmeda III prema cvijetu [[tulipan]]u i njegovoj upotrebi kao simbola njegove mirne vladavine, politika carstva u Evropi je doživjela pomak. Osmansko Carstvo je započelo gradnju utvrđenja u balkanskim gradovima koji su služili za odbranu od evropskog ekspanzionizma. Tokom ovog perioda cvjetali su kulturni radovi, likovna umjetnost i arhitektura koja je bila pod uticajem [[barok]]nog i [[rokoko]] stila. Klasičan primjer je [[fontana sultana Ahmeda III]] koja se nalazi ispred [[Topkapi saraj|Topkapi palače]]. Čuveni francuski slikar [[Jean-Baptiste van Mour]] je posjetio Osmansko Carstvo tokom Tulipanske ere i izgradio neka od najpoznatijih umjetničkih djela koja prikazuju scene svakodnevnog života u Osmanskom Carstvu i carskom dvorcu. Nakon smrti [[Petar I, car Rusije|Petra Velikog]] 1725, njegova supruga [[Katarina I, carica Rusije|Katarina]] je naslijedila prijestolje ruskog carstva i zajedno sa Austrijom objavila rat Osmanskom Carstvu 1735. [[Beogradski mir|Mirovnim sporazumom u Beogradu]] 18. septembra 1739, Osmansko Carstvo je izgubilo Malu Vlašku od Austrije i luku Azov od Rusije. Međutim, nakon sporazuma u Beogradu, Osmansko Carstvo je živjelo u miru jer su Austrija i Rusija bili prisiljeni na odbranu svojih granica zbog uspona [[Pruska|Pruske]] tokom vladavine [[Fridrik II, kralj Pruske|Fridrika Velikog]]. Ovaj dugi period osmanlijskog mira je bio period neuspješnih reformi. U drugom dijelu ovog perioda je došlo do [[Nauka i tehnologija Osmanskog Carstva|obrazovnih i tehnoloških reformi]], uključujući i osnivanje visokoškolskih ustanova, kao što je [[Tehnički univerzitet u Istanbulu]]. Osmanlijska nauka i tehnologija je tokom srednjeg vijeka bila visoko cijenjena, zbog rezultata osmanlijskih naučnika u sintezi klasičnog učenja sa islamskom filozofijom i matematikom i poznavanja kineskih dostignuća u tehnologiji kao što su barut i magnetni kompas. Godine 1734. osnovana je artiljerijska škola u kojoj su francuski nastavnici širili zapadne metode artiljerijskog ratovanja, dok su se islamski naučnici uspješno usprotivili temeljima [[Teodiceja|Teodiceje]]. U ovom periodu se pojavila [[Johannes Gutenberg|Gutenbergova]] [[štamparska mašina]] i u početku su je koristili samo [[Sefardi]] koji su migrirali iz Španije 1493. Kasnije je [[Ibrahim Muteferika]] uvjerio velikog vezira [[Nevsehirli Damat Ibrahim-paša|Nevsehirli Damat Ibrahim-pašu]] i velikog muftiju na efikasnost štamparije i oni su mu dali dozvolu da objavljuje ne-vjerske knjige, uprkos protivljenju nekih [[Islamska kaligrafija|kaligrafa]] i vjerskih vođa. Muteferika je odštampao prvu knjigu 1729, a do 1743. je izdao 17 knjiga i svaka je štampana između 500 i 1.000 primjeraka. Nakon dugog perioda mira, Rusija je 1768. ponovo započela svoju ekspanzionističku politiku. Pod izgovorom traganja za poljskim revolucionarnim bjeguncima, ruske trupe su ušle u grad [[Balta|Baltu]] na granici [[Besarabija|Besarabije]] i izmasakrirali građane i spalili ga do temelja. To je izazvalo [[Prvi rusko-turski rat]] (1768 - 1774). [[Kučukkainardžijski mir|Kučukkainardžijskim mirom]] 1774. hrišćanskim građanima u Vlaškoj i Moldaviji data je potpuna vjerska sloboda. Tokom vladavine [[Selim III|Selima III]] (1789 - 1807) započeta je [[Osmanlijske vojne reforme|vojna reforma]] i prvi veliki pokušaj modernizacije vojske. Ovi napori su, međutim, bili otežani zbog neslaganja janjičara koji su željeli sačuvati svoje privilegije. Zbog toga su izazvali [[Janjičari|janjičarsku pobunu]] koja je sultana Selima III koštala prijestolja i života. Ovu pobunu je njegov nasljednik [[Mahmud II]] riješio na efektan i krvav način u kojem je uništio janjičarske korpuse 1826. [[Srpska revolucija]] (1804 - 1815) je označila početak ere [[Nacionalni identitet|nacionalnog buđenja]] na Balkanu nazvanog [[Istočno pitanje]]. Suverenitet [[Kneževina Srbija|Srbije]] kao nasljedne monarhije je priznat 1830. Godine 1821. [[Osmanlijska Grčka|Grci]] su [[Grčki rat za nezavisnost|objavili rat]] sultanu. Pobuna koja je nastala u Moldaviji kao diverzija je izazvala glavnu revoluciju na [[Peloponez]]u, koji je zajedno sa sjevernim dijelom [[Korintski zaliv|Korintskog zaliva]], postigao nezavisnost 1829. Do sredine 19. stoljeća, Osmansko Carstvo je nazvano "bolesnik" Evrope. Nakon ovih uspjeha, tokom 1860.-ih i 1870.-ih nezavisnost su dobile i Vlaška, Moldavija i [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]]. == Opadanje moći i modernizacija (1828 - 1908) == {{Glavni|Pad i modernizacija Osmanskog Carstva}} Tokom ovog perioda, Osmansko Carstvo se suočilo sa brojnim izazovima u odbrani carstva od strane invazije i okupacije. Carstvo je prestalo da ulazi samo u konflikte uspostavljajući saveze sa mnogim evropskim državama kao što su Francuska, Holandija, Velika Britanija i Rusija. Na primjer, u [[Krimski rat|Krimskom ratu]] 1853, Osmansko Carstvo je zajedno sa Velikom Britanijom, [[Drugo Francusko carstvo|Francuskom]] i [[Kraljevina Sardinija|Kraljevinom Sardinijom]] vodilo rat protiv [[Rusko Carstvo|Rusije]]. === Modernizacija === Tokom perioda [[Tanzimat]]a (1839 - 1876), mnoge ustavne reforme su dovele do uspostavljanja moderne vojske, reforme bankarskog sistema, zamjene vjerskih prava sa sekularnim zakonom i izgradnje modernih fabrika. [[Hatišerif]]om iz 1856, sultan je obećao jednakost svim osmanlijskim građanima bez obzira na njihovu etničku i vjersku pripadnost. Generalno, reforme tokom perioda tanzimata su imale dalekosežne efekte. Uspostavljene su obrazovne škole u kojima su znanje stekli mnogi budući progresivni lideri i mislioci Republike Turske, Balkana, Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Kako bi se izvršila modernizacija, Osmansko Carstvo je 1840. uvelo prvi osmanlijski papirni novac, prvu poštu, sistem finansiranja po francuskom modelu i građanski i krivični zakon. Nakon toga, došlo je do uspostave medžlis-i Maarifi Umumiye (1841), koji je bio prototip prvog osmanlijskog parlamenta (1876); reorganizacije vojske i metode redovne regrutacije (1844); usvajanja osmanlijske nacionalne himne i osmanlijske nacionalne zastave (1844); prvog nacionalnog osmanlijskog popisa stanovništva (1844); uspostavljanja institucije Vijeća javnih instrukcija (1845) i ministarstva prosvjete (Mekatib-i Umumiye Nezareti; 1847) koji je kasnije postao Maarif Nezareti (1857); osnivanja prvog modernog univerziteta i akademije (1848); osnivanja ministarstva zdravlja (Tıbbiye Nezareti, 1850); osnivanja ministarstva za trgovinu (1850); osnivanja Akademije nauka (Encümen-i Daniş, 1851); osnivanja sudova u evropskom stilu (Medžlis-i Ahkam-ı Adliye, 1853); osnivanja vrhovnog pravosudnog vijeća (Medžlis-i Ali-yi Tanzimat, 1853); uspostavljanja modernog grada Istanbula (Şehremaneti, 1854); uspostavljanja gradskog vijeća za prostorno uređenje (İntizam-ı Şehir Komisyonu, 1855); ukidanja poreza za nemuslimane (1856); osnivanja prve telegrafske mreže (1855); osnivanja prve željeznice (1856); osnivanja Osmanlijske Centralne banke (Bank-ı Osmanî-i Şahane, 1863); osnivanja osmanlijske berze (Dersaadet Tahvilat Borsası, 1866); osnivanja prve štamparije (Serbesti-i Kürşad Nizamnamesi, 1857) i osnivanja škole ekonomskih i političkih nauka (Mekteb-i Mülkiye, 1859). Period Tanzimata je dostigao vrhunac uspostavom novog Ustava pod nazivom [[Osmanlijski Ustav iz 1876|Kanun-u Esâsî]] (Osnovni zakon) 23. novembra 1876. Ovaj Ustav, napisan od strane pripadnika pokreta [[Mlade Osmanlije]], je uspostavio slobodu vjeroispovijesti i ravnopravnost svih građana pred zakonom. Međutim, [[Prva Ustavna era]] carstva je bila kratkog vijeka. Grupa reformatora poznata kao Mlade Osmanlije je vjerovala da će ustavna monarhija dati sve odgovore na sve veće socijalne nemire u carstvu. [[Državni udar|Državnim udarom]] 1876, oni su prisilili sultana [[Abdulaziz (sultan)|Abdulaziza]] (1861 - 1876) da abdicira u korist sultana [[Murat V|Murata V]]. Međutim, Murat V je zbog mentalne nesposobnosti svrgnut u roku od nekoliko mjeseci. Njegov nasljednik [[Abdul Hamid II]] (1876 - 1909) je preuzeo vlast i proglasio ustavnu monarhiju 23. novembra 1876. Nakon samo dvije godine, sultan Abdulhamid II je ukinuo Kanun-u Esâsî. === Krimski rat === {{Glavni|Krimski rat}}[[Krimski rat]] (1853 - 1856) je bio dio dugotrajnog takmičenja između velikih evropskih sila za uticaj nad teritorijama [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|opadajućeg Osmanskog Carstva]]. U ovom ratu Britanija i Francuska su uspješno branile Osmansko Carstvo od Rusije. Većina borbi su vođene na [[Krim]]u, dok su manje borbe vođene u [[Anadolija|Anadoliji]], [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], [[Baltičko more|Baltičkom moru]], [[Tihi okean|Tihom okeanu]] i [[Bijelo more|Bijelom moru]]. To je bio jedan od prvih "modernih" ratova, jer su uvedene nove tehnologije kao što je prva taktička upotreba željeznice i telegrafa. Kasnijim [[Sporazum u Parizu 1856|sporazumom u Parizu]] 1856. osigurana je osmanlijska kontrola nad [[Balkan]]om i [[Crno more|crnomorskim slivom]]. Međutim, to je trajalo do osmanlijskog poraza u [[Rusko-turski rat (1877 - 1878)|Rusko-turskom ratu]] (1877 - 1878). Krimski rat je izazvao egzodus [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]]. Od ukupno 300.000 stanovnika Krima, oko 200.000 Krimskih Tatara se u talasu iseljavanja preselilo u Anadoliju. Pred kraj [[Kavkaski rat|Kavkaskog rata]], 90% prognanih [[Čerkezi|Čerkeza]] sa Kavkaza se nastanilo u Anadoliji. Osim njih, početkom 19. stoljeća je došlo do egzodusa velikog broja muslimanskog stanovništva sa Balkana, Kavkaza, Krima i [[Kreta|Krete]] na teritoriju Anadolije. Nakon pada Osmanskog Carstva 1922, polovina gradskog stanovništva Turske je bila potomak muslimanskih izbjeglica. Krajem 19. stoljeća, Krimski Tatari su imali značajnu ulogu u modernizaciji turskog obrazovanja. === Etnički nacionalizam === {{Glavni|Uspon nacionalizma u Osmanskom Carstvu}}Nacionalizam je tokom 19. stoljeća, pored mnogih država, pogodio i razne teritorije Osmanskog Carstva. Rastuća nacionalna svijest, zajedno sa sve većim osjećajem [[Etnički nacionalizam|etničkog nacionalizma]], je uspostavila nacionalističku misao kao jednu od najznačajnijih zapadnih ideja u Osmanskom Carstvu. Veliki broj revolucionarnih političkih stranaka i ustanaka su imali dalekosežne posljedice u određivanju osmanlijske politike tokom 19. i početkom 20. stoljeća. Mnoge Osmanlije su smatrale da je politika carstva kriva za ovo stanje, dok su neki smatrali da je izvor [[Etnički sukob|etničkih sukoba]] bio vanjski faktor. Etnički nacionalizam je toliko ojačao da je paralelno sa Napoleonovom invazijom 1804, došlo do izbijanja [[Srpska revolucija|Srpske revolucije]] na Balkanu. Nakon njenog završetka, Srbija je dobila status [[Kneževina Srbija|samoupravne monarhije]] pod Osmanlijskim [[sizerenstvo]]m. Ohrabreni srpskim uspjehom, Grci su započeli [[Grčki rat za nezavisnost|rat za nezavisnost]] uspostavivši [[Prva Helenska republika|Prvu Helensku republiku]] 1821. Ovu novu državu je [[Visoka porta|Porta]] priznala 1829. === Balkan === {{Glavni|Historija Balkana}}Reforme Tanzimata nisu zaustavile rast nacionalizma u [[Dunavske kneževine|Dunavskim kneževinama]] i [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]], koje su bile polunezavisne skoro šest decenija. To je dovelo do jednostranog proglašenja nezavisnosti Kneževine Srbije i [[Velika kneževina Vlaška i Moldavija|Velike kneževine Vlaške i Moldavije]] 1875. Nakon [[Rusko-turski rat (1877 - 1878)|Rusko-turskog rata]] (1877 - 1878), ove dvije kneževine i [[Kneževina Bugarska|Bugarska]] su dobile nezavisnost. === Berlinski kongres === [[Berlinski kongres]] (13. juni - 13. juli 1878) je bio sastanak vodećih državnika velikih sila Evrope i Osmanskog Carstva. Nakon [[Rusko-turski rat (1877 - 1878)|Rusko-turskog rata]] (1877 - 1878) koji je završen odlučujućom pobjedom Rusije i njenih pravoslavnih saveznika na [[Balkan]]u, stvorila se potreba za stabilizacijom i reorganizacijom Balkana i uspostave teritorije novih država. Njemački kancelar [[Otto von Bismarck]] je preuzeo obavezu da prilagodi granice kako bi se smanjio rizik od velikog rata. Kao rezultat toga, osmanlijske teritorije na Balkanu su se drastično smanjile. Osnovana je nova nezavisna [[Kneževina Bugarska]] unutar Osmanskog Carstva, koja nije mogla zadržati sve svoje ranije teritorije; izgubila je [[Istočna Rumelija|Istočnu Rumeliju]] i Makedoniju. [[Rumunija]] je ostvarila potpunu nezavisnost, ali je morala da preda dio [[Besarabija|Besarabije]] Rusiji. [[Kneževina Srbija|Srbija]] i [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]] su konačno stekli potpunu nezavisnost, ali sa manjom teritorijom. [[Austro-Ugarska]] je 1878. jednostrano okupirala osmanlijsku pokrajinu [[Bosanski pašaluk|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Novopazarski sandžak|Novi Pazar]], ali je Osmansko Carstvo osporilo ovaj potez i održalo svoje trupe u obje pokrajine. Ova pat pozicija je trajala 30 godina do 1908, kada su austrijanci iskoristili politička previranja u Osmanskom Carstvu koja su proizašla iz [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]] i [[Aneksijska kriza|aneksije Bosne i Hercegovine]]. Kako bi postigli kompromis i izbjegli rat sa Osmanskim Carstvom, Austro-Ugarska je povukla svoje trupe iz Novog Pazara. U zamjenu za ponovno uspostavljanje Osmanlijske teritorije na Balkanu, Britanija je preuzela upravljanje nad [[Kipar|Kiprom]] 1878, da bi kasnije poslala trupe u [[Egipat]] 1882. pod izgovorom da pomogne Osmanlijskoj vladi da uguši [[Urabi revolucija|Urabi revoluciju]]. Britanija je formalno anektirala osmanlijske teritorije Kipar i Egipat 5. novembra 1914, kao odgovor na odluku Osmanskog Carstva na ulazak u [[Prvi svjetski rat]] na strani [[Centralne sile|Centralnih sila]]. Ovi rezultati su pohvaljeni kao veliko dostignuće izgradnje mira i stabilizacije. Međutim, većina učesnika nije bila u potpunosti zadovoljna. Srbija, Bugarska i Grčka su dobile samostalnost, ali sa daleko manjom teritorijom nego što su mislili. Osmansko Carstvo, u tom trenutku nazvano "bolesnik Evrope", je bilo poniženo i znatno oslabljeno. Iako je Rusija bila pobjednik u ratu, ponižena je na Berlinskom kongresu. Austrija je stekla veliku teritoriju ali je razljutila Južne Slavene što je dovelo do decenijske napetosti u Bosni i Hercegovini, dok je Bismarck je postao meta mržnje ruskih nacionalista. === Egipat === {{Glavni|Egipatski kedivat}}Nakon sticanja autonomije tokom ranih 1800.-ih, Egipat je ušao u period političkih previranja. U aprilu 1882, britanski i francuski ratni brodovi su stigli na obalu [[Aleksandrija|Aleksandrije]] kako bi podržali [[Teufik paša|Teufik pašu]] i spriječili da zemlja padne u ruke anti-evropskih nacionalista. U augustu 1882, britanske snage su napale i okupirale Egipat pod izgovorom uvođenja reda. Zatim su obnovili stabilnost što je posebno bilo korisno za britanske i francuske finansijske interese. Egipat i Sudan su ostali osmanlijske provincije do 1914, kada se Osmansko Carstvo pridružilo Centralnim silama. === Ekonomija === Ekonomski, Osmansko Carstvo je imalo problema u otplati osmanlijskog javnog duga evropskim bankama, što je dovelo do osnivanja [[Osmanlijska uprava za javni dug|Osmanlijske uprave za javni dug]]. Do kraja 19. stoljeća, glavni razlog očuvanja carstva od strane evropskih sila je bio njihov pokušaj zadržavanja [[Balans moći|balansa moći]] na tom području. Austrija i Rusija su željele povećati sferu uticaja i teritoriju na račun Osmanskog Carstva, ali su to pod kontrolom držali Britanci koji su strahovali od ruske dominacije nad istočnim Mediteranom. == Raspad Osmanskog Carstva (1908 - 1922) == {{Glavni| Raspad Osmanskog Carstva}}Osmansko Carstvo je nakon niza balkanskih ratova proglašeno "[[Bolesnik Evrope|bolesnikom Evrope]]". Nakon [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]] 1908, započela je [[Druga ustavna era]] u kojoj je sultan obnovio Ustav iz 1876. i Osmanlijski parlament. To je označilo početak [[Raspad Osmanskog Carstva|raspada Osmanskog Carstva]]. Ovom erom je dominirala politika [[Stranka unije i napretka|stranke unije i napretka]] (CUP), a pokret je postao poznat kao [[Mladoturci]]. Iako je započela kao ujedinjena napredna stranka, stranka unije i napretka se raspala 1911, pa su Mladoturci osnovali novu stranku [[Liberalna unija|Liberalnu uniju]]. Preostali članovi stranke unije i napretka su se borili za slobodu i napredak carstva što je dovelo do posebnog rukovodstva koje je bilo poznato kao [[tri paše]]. Profitirajući od građanskog sukoba, [[Austro-Ugarska]] je izvršila [[Aneksijska kriza|aneksiju Bosne i Hercegovine]] 1908, ali je kasnije povukla svoje snage iz [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]] kako bi izbjegla rat sa Osmanskim Carstvom. Tokom [[Italijansko-turski rat|Italijansko-turskog rata]] (1911 - 1912) Osmansko Carstvo je izgubilo [[Libija|Libiju]]. Uvidjevši slabost Osmanskog Carstva, [[Balkanski savez]] je objavio rat Osmanskom Carstvu (1912 - 1913) u kojem je Osmansko Carstvo izgubilo sve [[balkan]]ske teritorije osim [[Istočna Trakija|istočne Trakije]] i historijske Osmanlijske prijestolnice [[Edirne|Hadrijanopolja]]. U ovom ratu se više od 400.000 muslimana, strahujući od grčkih, bugarskih i srpskih zločina, preselilo u [[Anadolija|Anadoliju]]. === Prvi svjetski rat (1914 - 1918) === Mladoturska vlada je u augustu 1914. potpisala tajni sporazum sa Njemačkom uspostavivši [[Osmanlijsko-njemački savez]] čiji je cilj bio uništenje zajedničkog neprijatelja Rusije. Osmansko Carstvo je ušlo u rat nakon [[Incident sa brodovima Goeben i Breslau|incidenta sa brodovima Goeben i Breslau]], u kojem je pružilo utočište njemačkim brodovima koji su bježali od britanskih brodova. Ovi brodovi su zajedno sa [[Osmanlijska mornarica|osmanlijskom mornaricom]] učestvovali u napadu na rusku luku u [[Sevastopolj]]u, čime je Osmansko Carstvo jasno dalo do znanja da je stalo na stranu [[Centralne sile|Centralnih sila]]. Nakon nekoliko pobjeda, kao što su [[bitka kod Galipolja]] i [[opsada Kuta]], Osmansko Carstvo je doživjelo katastrofalan poraz na [[Kavkaski front|Kavkaskom frontu]] protiv rusa. Nakon toga je [[ruska kavkaska armija]] uz pomoć [[Armenske dobrovoljačke jedinice|armenskih dobrovoljačkih jedinica]] počela napredovati prema istočnoj Anadoliji. Početak [[Arapski ustanak|Arapskog ustanka]] 1916. je preokrenuo tok rata na Bliskoistočnom frontu. Nakon potpisivanja [[Primirje u Mudrosu|primirja u Mudrosu]] 30. oktobra 1918, pod Osmanlijskom kontrolom su bili samo [[Jemen]], pokrajina [[Asir (pokrajina)|Asir]] i dijelovi sjeverne [[Sirija|Sirije]] i [[Irak]]a. Ove teritorije su nakon [[Sporazum u Sevresu|sporazuma u Sevresu]] bile predate britanskim snagama 23. januara 1919. Osmanlije su bile prisiljene i da predaju teritorije koje su dobili izlaskom Rusije iz Prvog svjetskog rata 1917.(današnja [[Gruzija]], [[Armenija]] i [[Azerbejdžan]]). === Turski rat za nezavisnost (1919 - 1922) === {{Glavni|Turski rat za nezavisnost|Ukidanje Osmanskog Sultanata}}Nakon [[Okupacija Carigrada|okupacije Carigrada]] i [[Okupacija Izmira|Izmira]] uspostavljen je [[turski nacionalni pokret]] pod vodstvom [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafe Kemala]]. Nakon [[Ukidanje Osmanskog Sultanata|ukidanja sultanata]] 1. novembra 1922, posljednji sultan Osmanskog Carstva [[Mehmed VI]] (1918 - 1922) je napustio zemlju. Međunarodno priznata [[Velika narodna skupština Turske]] je zvanično proglasila [[Turska|Republiku Tursku]] 29. oktobra 1923. Nakon ukidanja [[Hilafet|halifata]] 3. marta 1924, sultan i njegova porodica su proglašeni nepoželjnim osobama Turske. == Reference == {{Refspisak|}} {{stub-hist}} {{Commonscat|History of the Ottoman Empire}} [[Kategorija:Historija Osmanskog Carstva]] s6zfwruzwgz0n4c5bomkw6d3snyopgi Novopazarski sandžak 0 11872 3829599 3778229 2026-04-12T11:43:58Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva, . godine. → ., . godine → . (17) using [[Project:AWB|AWB]] 3829599 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Novopazarski sandžak | izvorno_ime = Yeni Pazar sancağı | ime_genitiv = | razdoblje = 1790{{Mdashb}}1817 <br> 1865{{Mdashb}}1902 | država_prije1 = Bosanski pašaluk | država_prije_zastava1 = Flag of the Ottoman Empire.svg | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Kraljevina Crna Gora | država_poslije_zastava1 = Flag of Montenegro (1905–1918).svg | država_poslije2 = Kraljevina Srbija | država_poslije_zastava2 = Flag of Serbia (1882–1918).svg | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | država_poslije6 = | država_poslije_zastava6 = | zastava = | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Sanjak of Novi Pazar, Ottoman Balkans (late 19th century).png | glavni_grad = [[Novi Pazar]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Osmanlijski turski jezik]] | etničke_grupe = | državno_uređenje = Pokrajina [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] | vrsta_vlasti = | godina_prve_vlasti = 1880 | vladar_prva_vlast = [[Pljevaljski sandžak]] | godina_druge_vlasti = 1902 | vladar_druga_vlast = [[Sjenički sandžak]] | godina_treće_vlasti = 1912 | vladar_treća_vlast = Podijeljen nakon [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} '''Novopazarski sandžak''' bio je jedan od [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], osnovan poslije 1790. u sastavu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]].<ref name="hazimsaban">Hazim Šabanović: ''Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela'', Naučno društvo NR BiH, 1959.</ref> == Skopsko Krajište (1392-1463) == {{Glavni|Skopsko Krajište}} Poslije [[Kosovska bitka|Kosovske bitke]] 1389. Osmanlijama je otvoren put osvajanja ka zapadu i sjeveru. Već 1392. Osmanlije su osvojili [[Skoplje]], a 1396. osvojena su mnoga mjesta u oblasti gdje će se kasnije osnovati grad [[Novi Pazar]], kao što su Zvečan, Jeleč i Gluhavica. 1399. [[Paša Jigit-beg]] otvara pogranični prijelaz na [[Lim]]u. Dugo vremena u oblasti današnjeg Sandžaka vladala je dvovlast Turaka i Srba. Osmanlije ove krajeve u potpunosti osvajaju 1455. Do osvajanja Bosne 1463. teritorija Sandžaka je pripadala skopskom Krajištu. Kada je Sultan [[Mehmed II|Mehmed Fatih]] sa svojim [[vezir]]om [[Adni Mahmud-paša Anđelović|Mahmud-pašom]] osvojio Bosnu odmah je osnovan [[Bosanski sandžak]], kome je priključena teritorija kasnijeg Novopazarskog sandžaka. === Osnivanje Novog Pazara === Smatra da ga je 1456. osnovao Isa-beg sin Ishak-bega, odmah poslije osvajanja [[Ras]]a (1455). Već 1461. primjećuje se dolazak dubrovačkih trgovaca u Novi Pazar. Kada su Osmanlije osvojili Ras dali su mu naziv Pazar, jer se u Ras još od 1382. nazivao Trgovištem zbog trgovinskog sajma koji se organizirao u njegovoj blizini. Zbog toga su Turci novoosnovani grad nazvali Jeni Pazar (Novi Pazar), a Ras Eski Pazar (Stari Trg). Novi Pazar se po prvi put u zvaničnim izvorima spominje 1477. == Bosanski sandžak (1463-1877) == Novi Pazar je od 1463. do negdje poslije 1790. pripadao Bosanskom sandžaku, ali je već od početka turske vlasti predstavljao neki corpus separatum.<ref name="hazimsaban" /> === Novopazarski sandžak (1790-1817) === Negdje poslije 1790. je osnovan prvi put Novopazarski sandžak sa [[Kadiluk|kadilucima]]: Novi Pazar, Stari Vlah (ili Nova Varoš sa Sjenicom), Kosovsku Mitrovicu i Trgovište. Već 1817. je ukinut i njegova teritorija opet priključena Bosanskom sandžaku.<ref name="hazimsaban" /> === Novopazarski kajmakamluk (1850-1865) === Za vrijeme vladavine [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]] (1850-1852) je osnovan Novopazarski [[kajmakamluk]] koji se dijelio na šest [[mudirluk]]a i četiri nahije: Novi Pazar (s Mitrovicom i Banjskom), Višegrad, Sjenica (glavno mjesto), Akovo (Bijelo Polje s Bihorom), Trgovište (s Rožajem) i Nova Varoš.<ref name="hazimsaban" /> === Novopazarski sandžak (1865-1877) === 1865. je obnovljen Bosanski vilajet a time i Novopazarski sandžak. On se dijelio na deset [[kadiluk]]a: [[Novi Pazar]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenica]], [[Pljevlja|Pljevlja (Taslidža)]], [[Nova Varoš]], [[Prijepolje]], [[Bijelo Polje|Bijelo Polje (Ak-ova)]], [[Kosovska Mitrovica|Mitrovica]], [[Berane]], [[Kolašin]] i [[Rožaje|Trgovište]]. Jula 1872. je izdvojen Novopazarski sandžak i s [[Niški sandžak|Niškim sandžakom]] iz [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog vilajeta]] je osnovan poseban Novopazarski vilajet, ali je to stanje trajalo kratko i ponovo uvedeno ranije stanje. 2. februara 1877. je sandžak priključen [[Kosovski vilajet|Kosovskom vilajetu]].<ref name="hazimsaban" /> == Novi Pazar u sastavu Kosova (1877-1912) == [[Datoteka:Vilayet of Kosovo (1881–1912) map.png|150p|desno|mini|Kosovski vilajet (1881-1912)]] === Balkanski ratovi === {{Glavni|Prvi balkanski rat}} Sve do balkanskih ratova 1912-13, Sandžak je činio jedinstveno-administrativnu cjelinu s upravom i kulturnim sjedištem u Novom Pazaru. [[Mir u Bukureštu (1913)|Mirom u Bukureštu]] iz 1913. Crnoj Gori se ustupa teritorija površine od oko 5.000&nbsp;km<sup>2</sup> sa gradovima: [[Pljevlja]], [[Bijelo Polje]], [[Berane]], [[Rožaje]], [[Plav]], [[Gusinje]], [[Tuzi]] i dio [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]]. Srbija dobija sljedeće gradove u Sandžaku: [[Novi Pazar]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenicu]], [[Tutin]], [[Prijepolje]], [[Priboj]] i [[Novu Varoš]]. Pred sami balkanski rat štampa u Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj i Grčkoj svakodnevno objavljuje napise o teškom stanju potčinjenih kršćana. Ona je isticala da je došao "posljednji tren obračuna između križa i polumjeseca". Neizvjesna situacija uslovljavala je da ono nastavi sa iseljavanjem u Tursku. Poslije završetka balkanskih ratova nastavljen je proces iseljavanja muslimanskog stanovništva u Tursku. Preko luke Bar u Tursku se iz crnogorskog dijela Sandžaka tokom aprila i juna 1914. iselilo 16.500, a iz srbijanskog dijela 40.000 stanovnika. == Također pogledajte == * [[Sandžak]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Crna Gora portal}} {{Commonscat|Sandžak}} {{Upravne jedinice Bosanskog pašaluka}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Geografija Crne Gore]] [[Kategorija:Geografija Srbije]] [[Kategorija:Bosanski pašaluk]] [[Kategorija:Sandžaci Osmanskog Carstva u Evropi]] j2x1dd2dzoe3qmrehn4ux77rweaghel Murat I 0 11911 3829356 3711152 2026-04-11T16:53:57Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ), . - → - (2), {{sultani}} → {{Sultani}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829356 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Murat I | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika =Murat Hüdavendigar.jpg | Opis slike = | Vladavina =1362 - 15. juni 1389. | Prethodnik =[[Orhan|Sultan Orhan]] | Nasljednik =[[Bajazid I]] | Supružnik =[[Gülçiçek Hatun]]<br>[[Marya Thamara Hatun]]<br>[[Paşa Melek Hatun]]<br>[[Fûl-Dâne Hâtûn]] | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Orhan]] | Majka =[[Hirofira Nilufer Hatun]] | Datum rođenja =1326. | Datum smrti = 15. juni 1389. |}} '''Murat I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: مراد اول‎; 29. juni 1326 – 15. juni 1389) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1362. do 1389.<ref>{{Cite web|title = OTTOMAN WEB SITE - MURAD HUDAVENDIGAR|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/03index.html|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 20. 2. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|title = Murad I {{!}} Ottoman sultan|url = http://www.britannica.com/biography/Murad-I|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 20. 2. 2016}}</ref> Osvojio je [[Osmnalijsko osvajanje Jedrena|Jedrene]] i preimenovao ga u [[Edirne]] koji 1362. postaje novi glavni grad Osmanskog Carstva. On je dodatno proširio Osmansko Carstvo zauzimajući istočne dijelove Balkana prisiljavajući kneževe [[Srpsko carstvo|Srbije]] i [[Drugo Bugarsko carstvo|Bugarske]] te Bizantijskog cara [[Ivan V Paleolog|Ivana V Paleologa]] da mu odaju priznanje. Murat je administrativno podijelio carstvo na dvije pokrajine; [[Anadolijski pašaluk|Anadoliju]] (Mala Azija) i [[Rumelijski pašaluk|Rumeliju]] (Balkan). Njegova smrt je zaustavila širenje Osmanskog Carstva na zapad što je usmjerilo sve veću pažnju na bolesno [[Bizantijsko Carstvo]]. == Vladavina == Murat I postaje sultan poslije smrti oca [[Orhan|Orhana I]] 1362. Sa željom da dostigne očeve uspjehe odlučuje se na daljnje ratove protiv nemoćne žrtve – [[Bizantijsko Carstvo|bizantijskog]] [[car]]a, nesposobnog [[Ivan V|Ivana V]]. Tokom svoje vladavine njegova vojska iznenađujuće lahko 1362. osvaja važan bizantijski grad [[Adrianopole]] čime je umiruće Carstvo prerezano na dva dijela i uskoro postaje turska [[Vazalstvo|vazalna]] država. Ni druge [[balkan]]ske države ne prolaze puno bolje tako da Murat I osvaja [[Sofija|Sofiju]] i [[Niš]] i pobjeđuje u bitkama na rijeci [[Marica|Marici]] na [[Kosovo|Kosovu]] gdje gubi život. Najbolji dokaz tadašnje slabosti svih balkanskih državica bio je uspjeh [[Krstaški ratovi|križarskog]] pohoda [[grof]]a [[Amadeo VI|Amedea VI]] od [[Savoji|Savoje]] 1366. protiv [[Osmansko Carstvo|Turske]] kada on oslobađa dobar dio [[Balkan]]a od njihove vlasti samo da bi se poslije njegovog povratka kući sve vratilo natrag Muratu I. Godine 1387. turska vojska je potučena od [[Srbija|srpske]] u bitki kod [[Pločnik]]a što je dalo hrabrost tamošnjim [[plemić]]ima za novu veliku [[Kosovska bitka|bitku]], onu na [[Kosovska bitka|Kosovu polju]] 1389. U toj bitki, iako je Srbija dobila vojnu pomoć iz [[Bosna|Bosne]], njena vojska je poražena. Ipak Murat I nije uspio proslaviti svoj najveći uspjeh na bojnom polju jer ga je na prevaru ubio [[Miloš Obilić]]. Naslijedio ga je sin [[Bajazid I]]. = Reference = {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Orhan|Orhan I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1359 - 1389) |poslije= [[Bajazid I]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat|Murad I}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Murat I]] [[Kategorija:Rođeni 1326.]] [[Kategorija:Umrli 1389.]] 3s7ycgx8fccq2wgrtcpg0zjb5p2a4hf Sultani Osmanskog Carstva 0 11913 3829541 3688088 2026-04-12T11:01:08Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, {{reference}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829541 wikitext text/x-wiki [[Sultan]]i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], članovi [[osmanlijska dinastija|osmanlijske dinastije]], vladali su ogromnim transkontinentalnim carstvom od 1299. do 1922. Na svom vrhuncu, carstvo se prostiralo od [[Mađarska|Mađarske]] na sjeveru do [[Somalija|Somalije]] na jugu, i od [[Alžir]]a na zapadu do [[Iran]]a na istoku. Prvo sjedište carstva je bilo u gradu [[Bursa|Bursi]] u [[Anadolija|Anadoliji]], zatim se glavni grad preselio u [[Edirne]] 1366, a zatim u [[Carigrad]] (trenutno poznat kao [[Istanbul]]) 1453. nakon uništenja Bizantijskog carstva. Početak Osmanskog Carstva je bio predmet različitih narativa zbog poteškoća sa činjenicama iz legendi, ali većina modernih naučnika se slaže da je carstvo nastalo 1299. i da je prvi vladar bio [[Osman I]] vođa [[Kayi pleme]]na [[Oguz Turci|Oguz Turaka]]. Osmansko Carstvo je trajalo duže od šest stoljeća kroz vladavinu 36. sultana. Osmansko Carstvo je nestalo kao rezultat poraza [[Centralne sile|Centralnih sila]] sa kojima je bio u savezu tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. To je dovelo do [[turski rat za nezavisnost|turskog rata za nezavisnost]], [[ukidanje sultanata|ukidanja sultanata]] i rođenja moderne republike [[Turska|Turske]]. == Osmanlijska državna organizacija == Osmanlijska država je bila [[apsolutna monarhija]] tokom većeg dijela svog postojanja. Sultan je bio na vrhu hijerarhije Osmanlijskog sistema i djelovao je u političkom, vojnom, sudskom, društvenom i vjerskom kapacitetu pod različitim naslovima. Bio je teoretski odgovoran samo [[Bog]]u i [[Božiji zakon|Božijem zakonu]] (islamski [[šerijet]]). Njegov nebeski mandat se ogledao u Irano-islamskim naslovima kao što su "sjena Boga na Zemlji" ([[arapski jezik|arapski]]: ظل الله في العالم‎ zill Allah fi'l-alem) i "halifa na Zemlji" ([[perzijski jezik|perzijski]]: خلیفه روی زمین‎ khalife-i ru-yi zemina). Svi uredi su bili pod njegovim autoritetom, a svaki zakon je izdavao u obliku uredbe pod nazivom [[ferman]]. Bio je vrhovni vojni zapovjednik. Ertoghrul je služio kao izabrani vođa Osmanlija od 1230. do svoje smrti 1281. 1281. Ertoghrulov sin Osman, izabran je za lidera Osmanlija. Od 1299. do svoje smrti 1324, Osman je imao titulu kao [[Osman I]] "Sultan Osmanskog Carstva". Nakon [[pad Carigrada|pada Carigrada]] 1453, Osmanski sultani su sebe smatrali nasljednicima Rimskog carstva. Nakon osvajanja Egipta 1517, [[Selim I]] je dobio titulu halife, čime je postao univerzalni muslimanski vladar. Iako je imao teokratsku i apsolutnu moć u teoriji, moć sultana je bila ograničena u praksi. Kako bi donio političke odluke morao je uzeti u obzir mišljenja i stavove važnih članova dinastije, kao i vjerskih vođa. Od 17. stoljeća, carstvo je stupilo u dugoročni period stagnacije, tokom kojeg su sultani bili mnogo oslabljeni. Mnogi od njih su na kraju bili svrgnuti od strane moćnih [[Janjičari|janjičarskih]] korpusa. Uprkos tome što je bilo zabranjeno ženama da vladaju, žene iz [[harem]]a, posebno sultanova majka, poznata kao [[Valide sultanija]], igrala je iza scene važnu političku ulogu. Padom ovlasti sultana pokazuje se razlika u dužini vladavine početnih sultana i onih kasnije. [[Sulejman I]] je sultan koji je najduže vladao carstvom, punih 46 godina. [[Murat V]] je sultan koji je najkraće vladao: bio je na vlasti samo 93 dana a je svrgnut od strane vijeća koji je osnovan za vrijeme njegove vladavine. Muratov nasljednik [[Abdul Hamid II]] je tako postao prvi ustavni monarh. Iako je Abdulhamid II ukinuo parlament i ustav kako bi vratio ličnu vlast, ponovo je bio prisiljen da vrati ustav i parlament koji ga je svgnuo. Od 2009, šef [[Osmanlijska dinastije|Osmanlijske dinastije]] i pretendent na mrtvo Osmansko prijestolje je [[Bajazit Osman]], praunuk [[Abdulmedžid I|Abdulmedžida I]]. == Vladari Osmanskog Carstva == [[Datoteka:Osmanli-nisani.svg|desno|250px|mini|Grb Osmanskog Carstva]] Zvanični puni naslov Osmanskog sultana je: Njegovo sveto carsko veličanstvo [[sultan]], [[kan]], [[padišah]], [[Monarh (titula)|monarh]], sultan nad sultanima, kan nad kanovima, zapovjednik vjernicima i nasljednik poslanika Gospodara Svemira, čuvar dvije plemenite svetinje svetih gradova Meke i Medine, Rimski car, car tri grada Carigrada, Adrianopolja i Burse, gradova Damaska i Kaira, svog Azerbejdžana, Magreba, Barke, Kairouana, Alepa, arapskog i perzijskog Iraka, Basre, Al-Hasa, Ar Raqqaha, Mosula, Diyarbakira, Kilikija, pokrajine Erzurum, Sivasa, Adane, Karamana, Vana, Barbarije, Abisinije, Tunisa, Tripolija, Damaska, Kipra, Rodosa, Krita, pokrajine Morea, Sredozemnog mora, Crnog mora, kao i njegovih obala, Anadolije, Rumelije, Bagdada, Grčke, Turkistana, Tartarije, Circassie, dvaju regiona Kabardije, Gruzije, stepe u Kypchaksu, cijele zemlje Tatara, Kufe i svih susjednih regija, Bosne, grada i tvrđave Beograd, pokrajine Srbije, sa svim dvorcima i gradovima, cijele Albanije, cijelog Eflaka i Bogdanije, kao i svih zavisnih država, i mnogih drugih zemalja i gradova. {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! width="250px" | Ime ! width="150px" | Život ! width="150px" | Vladavina |- bgcolor="efefef" | colspan="3" align=center | '''Predosmanlijsko doba''' |- | [[Ertuğrul Gazi]] | 1198 - 1281 | 1227 - 1281 |- bgcolor="efefef" | colspan="3" align=center | '''Sultani Osmanskog Carstva''' |- | [[Osman I]] | 1258/1259 - 1326 | 1288 - 1326 |- | [[Orhan]] | 1281 - 1359 | 1326 - 1359 |- | [[Murat I]] | 1326 - 1389 | 1359 - 1389 |- | [[Bajazid I]] | 1360 - 1403 | 1389 - 1402 |- | ''[[Sulejman]]'' <ref name="Osmanlijski interegnum">[[Osmanlijski interegnum]]</ref> | ''1402 - 1410'' | ''1402 - 1410'' |- | ''[[Musa Čelebija|Musa]]'' <ref name="Osmanlijski interegnum"/> | ''1411 - 1413'' | ? - ''1413'' |- | ''[[Isa (vladar)|Isa]]'' <ref name="Osmanlijski interegnum"/> | ''? - 1408'' | ''? - ?'' |- | [[Mehmed I]] | 1389 - 1421 | 1413 - 1421 |- | [[Murat II]] | 1403 - 1451 | 1421 - 1444 i 1445 - 1451 |- | [[Mehmed II]] | 1432 - 1481 | 1444 i 1451 - 1481 |- | [[Bajazid II]] | 1447 - 1512 | 1481 - 1512 |- | [[Selim I]] | 1470 - 1520 | 1512 - 1520 |- | [[Sulejman I]] | 1495 - 1566 | 1520 - 1566 |- | [[Selim II]] | 1524 - 1574 | 1566 - 1574 |- | [[Murat III]] | 1546 - 1595 | 1574 - 1595 |- | [[Mehmed III]] | 1566 - 1603 | 1595 - 1603 |- | [[Ahmed I]] | 1590 - 1617 | 1603 - 1617 |- | [[Mustafa I]] | 1592 - 1639 | 1617 - 1618 i 1622 - 1623 |- | [[Osman II]] | 1604 - 1622 | 1618 - 1622 |- | [[Murat IV]] | 1612 - 1640 | 1623 - 1640 |- | [[Ibrahim I]] | 1615 - 1648 | 1640 - 1648 |- | [[Mehmed IV]] | 1642 - 1693 | 1648 - 1687 |- | [[Sulejman II]] | 1642 - 1691 | 1687 - 1691 |- | [[Ahmed II]] | 1643 - 1695 | 1691 - 1695 |- | [[Mustafa II]] | 1664 - 1703 | 1695 - 1703 |- | [[Ahmed III]] | 1673 - 1736 | 1703 - 1730 |- | [[Mahmud I]] | 1696 - 1754 | 1730 - 1754 |- | [[Osman III]] | 1699 - 1757 | 1754 - 1757 |- | [[Mustafa III]] | 1717 - 1774 | 1757 - 1774 |- | [[Abdul Hamid I]] | 1725 - 1789 | 1774 - 1789 |- | [[Selim III]] | 1761 - 1808 | 1789 - 1807 |- | [[Mustafa IV]] | 1779 - 1808 | 1807 - 1808 |- | [[Mahmud II]] | 1785 - 1839 | 1808 - 1839 |- | [[Abdulmedžid I]] | 1823 - 1861 | 1839 - 1861 |- | [[Abdulaziz (sultan)|Abdulaziz]] | 1830 - 1876 | 1861 - 1876 |- | [[Murat V]] | 1840 - 1904 | 1876 |- | [[Abdul Hamid II]] | 1842 - 1918 | 1876 - 1909 |- | [[Mehmed V]] | 1844 - 1918 | 1909 - 1918 |- | [[Mehmed VI]] | 1861 - 1926 | 1918 - 1922 |- |- bgcolor="efefef" | colspan="3" align=center | '''[[Turska|Republika Turska]]''' |- | [[Abdulmedžid II]] | 1868 - 1944 | 1922 - 1924 |- bgcolor="FFFFFF" | colspan="3" | <small>{{Refspisak}}</small> |} == Također pogledajte == * [[Osmansko Carstvo]] * [[Tugra]] {{Turska po temama}} {{Commonscat|Sultans of the Ottoman Empire}} [[Kategorija:Spiskovi vezani za Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za historiju]] ci2aiatwa1v54f2m52c73ew564uk0lk Selim I 0 11914 3829380 3694628 2026-04-11T17:11:06Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ) (3), . - → - (4), {{sultani}} → {{Sultani}}, “ → ", ” → " using [[Project:AWB|AWB]] 3829380 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Selim I | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika =Yavuz Sultan Selim Han.jpg | Opis slike = | Vladavina =26. maj 1512 - 22. septembar 1520. | Krunidba =1512 | Prethodnik =[[Bajazid II]] | Nasljednik =[[Sulejman I]] | Supružnik =[[Ajša Hafsa Sultanija]] | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Bajazid II]] | Majka =[[Gulbahar Hatun]] | Datum rođenja ={{Datum rođenja|1470|10|10}} | Datum smrti ={{Datum smrti i godine|1520|9|22|1470|10|10}} ||Djeca = [[Sulejman I]]<br>[[Hatidže sultanija]]<br>[[Bejhan sultanija]]<br>[[Šah sultanija]]<br>[[Fatma sultanija]]<br>[[Šehzade sultanija]] }} '''Selim I''' (10. oktobar 1470 – 22. septembar 1520) bio je sultan [[Osmancsko Carstvo|Osmanskog Carstva]]<ref>{{Cite web|title = Selim I {{!}} Ottoman sultan|url = http://www.britannica.com/biography/Selim-I|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 20. 2. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|title = OTTOMAN WEB SITE - YAVUZ SULTAN SELIM|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/09index.html|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 20. 2. 2016}}</ref><ref>{{Cite journal|title = Selim I - Oxford Reference|url = http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100453532|doi = 10.1093/oi/authority.20110803100453532}}</ref> od 1512. do 1520. Za vrijeme njegove vladavine došlo je do ogromne ekspanzije carstva i [[Osmansko-Memlučki rat (1516 - 1517)|osvajanja]] [[memlučki sultanat|Memlučkog Egipta]] 1517, koji je obuhvatao [[Levant]], [[Hedžaz]], [[Tihaman]] i [[Egipat]]. Time je dobio naziv "Khadim ul Haramain ish Sharifain" (sluga svetih gradova Meke i Medine) od strane [[Šerif Meke|Šerifa Meke]] 1517. Osvajanjem i ujedinjenjem islamskih zemalja, Selim je postao branilac svetih gradova [[Mekka|Meke]] i [[Medina|Medine]] koji je ojačao osmanlijsko pravo na [[osmanlijski halifat|halifat]] u [[islamski svijet|islamskom svijetu]]. Selimova ekspanzija na [[Bliski istok]] predstavlja iznenadnu promjenu proširenja politike carstva, koja je prije njegove vladavine, uglavnom bila usmjerena na [[Balkan]] ([[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]]) i [[Anadolija|Anadoliju]] (Malu Aziju). Neposredno pred njegovu smrt 1520, Osmansko Carstvo se protezalo na gotovo 1 milijardu jutara (oko 4 miliona kvadratnih kilometara). == Biografija == Rođen u [[Amasya|Amasyi]] 1470, Selim je bio najmlađi sin sultana [[Bajazid II|Bajazida II]] (1481 - 1512). Selimova majka je bila [[Gulbahar Ajše Hatun]], turska princeza iz države [[Dulkadir]] koja je koncentrisana oko [[Elbistan]]a; njen otac je bio Alaudevle Bozkurt beg, 11. vladar Dulkadira. neki akademici tvrde da je Selimova majka bila Grkinja, ali hronološka analiza to ne potvrđuje. Do 1512, [[princ Ahmed]] je bio najbolji kandidat da naslijedi svog oca. Bajazit, koji je dugo oklijevao o tome ko će nastaviti njegovu vladavinu, je predstavio Ahmeda za [[Prestolonasljednik|nasljednika]] trona. Čuvši ovu obavijest Selim se pobunio. Iako je izgubio prvu bitku protiv snaga svoga oca, Selim je uspješno svrgnuo svoga oca Bajazita II. Selim je naredio protjerivanje svoga oca u udaljeni [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžak]] [[didymoteicho|Dimetoka]]. Bajazitova smrt je uslijedila odmah nakon toga. Kao i njegov djed [[Mehmed II]] (1451 - 1481), ubio je sve svoje nećake i braću kako bi uklonio potencijalne pretendente na tron. Ova bratoubilačka politika je motivisana namjerom da se spriječe nastupi građanskog bijesa i nesloge povodom razdora između Selimovog oca Bajazida i njegovog ujaka [[princ Cem|Cema]], te samog Selima i njegovog brata [[princ Ahmed|Ahmeda]]. Selim je opisan kao visok mladić, sa širokim ramenima i dugim [[brkovi]]ma. Bio je vješt u politici i volio je borbu. Selim je 1494. oženio [[sultanija Ajše Hafsa|Ajše Hafsom]], kćerku [[Menli I Giraj|Menlija I Giraja]]. == Osvajanja na Bliskom Istoku == === Safavidsko Carstvo === Za Selima, jedan od prvih izazova kao sultana je bio sukob između njegovog carstva i moćnog [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Carstva]]. [[Ismail I|Šah Ismail]] je bio poglavar šiitskih islamista u toj regiji, i bio je prijetnja za sunitske vladare Osmanskog Carstva. Šah Ismail je do 1510. osvojio [[Azerbejdžan]], južni [[Dagestan]] (grad [[Derbent]]), [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], [[Armenija|Armeniju]], [[veliki Horasan|Horasan]], [[Istočna Anadolija|Istočnu Anadoliju]], te postao vazal sa gruzijskim kraljevstvima [[Kraljevstvo Kartli|Kartli]] i [[Kraljevstvo Kakheti|Kakheti]]. Selim je morao ukloniti svaki rizik od napada sa zapada iz Irana u [[Anadolija|Anadoliju]] dok je napadao Memluke u Egiptu. Zbog toga, Selim je okupio svoju vojsku i poveo ih u marš na Iran godine 1514. porazivši Šaha Ismaila u [[Bitka za Šaldiran|Bici za Šaldiran]]. Ismailova vojska je bila više mobilna i njegovi vojnici su bili bolje pripremljeni, ali su Osmanlije imale efikasno modernu vojsku koja je posjedovala artiljeriju, crni barut i muskete. Osmanlijska vojska je potom paradirala kroz glavni grad upravo poraženog Safavidskog Carstva, [[Tabriz]]. Pobuna među Selimovim trupama u strahu od kontranapada i uklještenjem od svježih Safavidskih snaga koja je došla iz unutrašnjosti, prisilila je Osmanlije da se povuku. Bitka za Šaldiran je pokazala šahu Ismailu prednosti modernog vatrenog oružja i artiljerije. === Sirija, Palestina, Egipat i Arapsko poluostrvo === Selim je zatim osvojio [[Memlučki sultanat]] u Egiptu, porazivši Memlučke egipćane prvo u [[bitka kod Marj Dabiqa|bici kod Marj Dabiqa]], a zatim u [[bitka kod Ridaniya|bici kod Ridaniya]]. To je dovelo do osmanlijske aneksije cijelog sultanata, od [[Egipat|Egipta]], [[Sirija|Sirije]] i [[Palestina|Palestine]] do [[Hedžaz]]a i [[Tihamah]]a na [[Arapsko poluostvo|Arapskom poluostvu]]. Tada je od Šerifa Meke dobio sultanat kako bi štitio svete gradove Meku i Medinu. Umjesto "Hakim ul Haremeyn" (vladar dvije svetinje) prihvatio je pobožni naslov "Khadim ul Haremeyn" (sluga dvije svetinje). Nakon osvajanja Egipta i svetih gradova 1517, Selim poziva [[Al-Mutawakkil III|Al-Mutawakkila III]] (1509 - 1517), kao zadnjeg u nizu Abasidskih halifa koji su boravili u Kairu od 1261. i kao de facto sultana [[Memlučki sultanat|Memlučkog sultanata]], da formalno preda titulu [[Hilafet|halife]] i njegove ambleme, mač i plašt poslanika [[Muhammed|Muhameda]]. Sve se ovo čuva u [[Topkapi saraj|muzeju Topkapi palače]] u [[Istanbul]]u u [[Turska|Turskoj]]. == Smrt == [[File:Selim-i.jpg|thumb|200px|Selim I]] Nakon povratka s egipatske kampanje, Selim je počeo pripremati ekspediciju za koju se smatra da je bila protiv ostrva [[Rodos]]a. Ova kampanja je prekinuta uslijed njegove bolesti i ubrzo smrti u devetoj godini njegove vladavine. Imao je oko 50 godina. Kaže se da je Selim podlegao uslijed sirpensne bolesti, infekcije kože koja se razvila uslijed njegove kampanje po Egiptu, uslijed dugog jahanja konja. Neki historičari tvrde da je umro od otrova kojeg mu je dao njegov doktor, a drugi da je riječ o raku kože, treći da je umro od raka. Kada je umro nosio je titulu: Kralj Dvije Zemlje (kontinenti Evropa i [[Azija]]), Khagan Dva Mora ([[Sredozemno more|Sredozemno]] i [[Indijski okean]]), Vođa Dvije Armije (evropska i safavidska), i Sluga dvije svete škrinje (Meka i Medina). Pokopan je u jednom turbetu u [[Konstantinopolj]]u. Njegov nasljednik [[Sulejman I]], dao je tamo kasnije izgraditi poznatu Sulejman-džamiju. == Ličnost == Po mnogim izvorima, Selim je imao vatren temperament i punokrvni karakter. Čini se da je imao velika očekivanja od svih podređenih, te je pogubio mnoge svoje vezire. Također, njegov dvor je bio vrlo dinamičan, sa mnogim nagradama kao i rizicima. Vjerovatno je bio vrlo energičan i efektan, iako ponekada okrutan vladar. Njegova vladavina je bila kratka, ali je svakako otvorila put mnogim mogućnostima za njegovog sina. Poznata legenda kaže da je Selim napunio carski trezor do vrha i onda ga zaključao svojim pečatom. Tada je rekao: {{Citat|"Onaj ko nakupi više blaga od ovog ima pravo da otključa i ovo blago i pridruži ga svome."}} Njegov trezor je ostao neotvoren sve do pada carstva. = Reference = {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Bajazid II]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1512 - 1520) |poslije= [[Sulejman I]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Selim I]] [[Kategorija:Rođeni 1470.]] [[Kategorija:Umrli 1520.]] 9cvei8fe8badbatcx6a8qstqndjdfwa Selim II 0 11920 3829358 3694632 2026-04-11T16:55:24Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ) (3), . godine. → ., {{reference}} → {{Refspisak}}, . - → - (2), {{sultani}} → {{Sultani}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829358 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Selim II | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika =II. Selim Han.jpg | Opis slike = | Vladavina =[[5. septembar]] [[1566.]] - [[12. decembar]] [[1574.]] | Prethodnik =[[Sulejman I]] | Nasljednik =[[Murat III]] | Supružnik =[[Nurbanu sultanija]]<br> [[Selimija sultanija]] | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Sulejman I]] | Majka =[[Rokselana|Hürem sultanija]] | Datum rođenja =[[28. maj]] [[1524.]] | Datum smrti =[[12. decembar]] [[1574.]] ||Djeca = [[Murat III]]<br>[[Ismihan sultanija]]<br>[[Gevherhan sultanija]]}} '''Selim II''' ([[Osmanski turski jezik|Osmanski turski]]: سليم ثانى, Selīm-i sānī; 28. maj 1524 - 12. decembar 1574), također poznat kao "Selim pijanica" na zapadu i "plavokosi Selim" na istoku, je bio [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] od 1566. do svoje smrti 1574. Bio je sin sultana [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] i Hurem sultanije. == Biografija == Rođen je u [[Carigrad]]u kao sin [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] i [[Rokselana|Hurem sultanije]]. Godine 1545. u [[Konya|Konji]] ženi [[Nurbanu sultanija|Nurbanu sultaniju]] koja je bila porijeklom iz Italije. Ona mu je rodila sina [[Murat III|Murata]]. Nakon dvorskih intriga i pobjede nad braćom tokom spora oko vlasti, naslijedio je oca [[Sulejman I|Sulejmana I (Veličanstvenog)]] [[5. septembar|5. septembra]] 1566. Sva vlast u državi tokom njegove kratke vladavine se nalazila u rukama očevog velikog [[vezir]]a [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Dvije godine nakon pristupanja na prijestolje, Selim II je u Carigradu zaključio sporazum (17. februara 1568) sa [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog Rimskog Carstva|carem Svetog Rimskog Sarstva]] [[Maksimilijan II, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijanom II]], u kojem se car složio da će plaćati Osmanskom Carstvu 30.000 [[dukat]]a godišnje te priznati autoritet Osmanskog Carstva nad [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Vlaška|Vlaškom]]. Za vrijeme vladavine njegovog oca Osmansko Carstvo je dostiglo svoj vrhunac. Za vrijeme vladavine njegovog neodgovornog sina carstvo je počelo sa dugim i sporim procesom opadanja moći. Selim je uspostavljao mirovne ugovore, ali ih je isto tako i kršio. Osvojio je ostrvo [[Kipar]], ali je izgubio pomorsku flotu.<ref>http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Selim_II</ref> Zbog svoje velike ljubavi prema vinu poznat je i kao Selim II Pijanica<ref>http://www.allaboutturkey.com/selim2.htm</ref><ref>Lord Patrick Kinross: ''Ottoman Centuries'', Harper Perennial (1. august 1979), {{ISBN|978-0-688-08093-8}}</ref>, a orijentalisti sa početka [[19. vijek]]a navodili su da je upravo zbog ljubavi prema vinu i osvojio [[Kipar]].<ref name="yursil">{{Cite web |url=http://www.yursil.com/blog/2007/11/a-taste-of-the-real-sultan-selim-ii/ |title=A taste of real Sultan Selim II |access-date=25. 12. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140529103513/http://www.yursil.com/blog/2007/11/a-taste-of-the-real-sultan-selim-ii/ |archive-date=29. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref> Međutim, turski i osmanlijski izvori smatraju da su takvi navodi pokušaj zapadnoevropskih pisaca da demonstriraju slabost sultanovog karaktera i omalovaže njegovu iskrenost po pitanjima vjere.<ref name="yursil" /> [[Osmansko Carstvo]] u njegovo doba zaključuje novi finansijski isplativi mir s [[Austrija|Austrijom]] 1568. i osvaja [[Kipar]] 1571. dok s druge strane doživljava poraze u pomorskoj [[bitka za Lepant|bitki za Lepant]] 1571. i kopnenoj [[Bitka za Astrahan|bitki za Astrahan]] 1569. Nakon što je čuo za poraz u bitki kod Lepanta, navodno je rekao {{Citat|''Kršćani su mi na Lepantu odrezali bradu, a ja sam njima na Kipru ruku. Meni će brada ponovno narasti.''}}. Poslije smrti 12. decembra 1574. njegov sin [[Murat III]] naslijeđuje državu i velikog [[vezir]]a. == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Sulejman I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]]<br />(1566 - 1574) |poslije= [[Murat III]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat|}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Selim II]] [[Kategorija:Rođeni 1524.]] [[Kategorija:Umrli 1574.]] h7uhno5w9931y0jdgcmg8jdmc3magv7 Tanzimat 0 11983 3829566 2929567 2026-04-12T11:33:52Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (3), Osmanlijskom Carstvu → Osmanskom Carstvu (3), Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva, Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, .) → ), . godine. → using [[Project:AWB|AWB]] 3829566 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''''Tanzimat''''' (na [[turski jezik|turskom]], "reorganizacija"), bio je period reformi u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] između [[1839]]-[[1876]]. Tanzimat je bio duhovni proizvod istaknutih osmanlijskih [[reformator]]a-[[birokrat]]a koji su bili obrazovani u Evropi. Mnogi od njih su nosili naslov [[paša|paše]], što je u njihovo vrijeme bio znak školovane osobe koja radi za osmalijsku vladu. Među njima su bili [[Ali Paša]], [[Fuat Paša]], [[Ahmed Dževdet Paša]] i [[Mithat Paša]]. Oni su shvatili da obnavljanje starih vjerskih i vojnih ustanova nije odgovor svjetskim izazovima. Prema tome, mnoge od ovih tanzimatskih reformi su zavedene kao pokušaj vještačkog presađivanja uspješnih evropskih praksi na Osmanlijsku carevinu. Među ovim reformama bile su opći vojni spisak svih građana carstva, bez obzira na njihovu vjeroispovijest (dakle uključujući i nemuslimansko osmanlijsko stanovništvo), zatim reforma obrazovanja i iskorjenjavanje korupcije. Najznačajniji tanzimatski akt "Hatišerif od Gulhane" donio je 03.11.1839. sultan Abdul Medžid na početku svoje vladavine. Razdoblje tanzimata trajalo je sve do donošenja ustava 1876. Ovaj ambiciozni projekt u namjeri borbe protiv sporog ali vidljivog propadanja carstva, čije su granice postajale sve uže a njegova moć sve slabija u poređenju sa evropskim silama. Tanzimat je obznanjen [[ferman]]om (dekretom) sultana [[Abdulmedžid I|Abdulmedžida I]]; ferman je također poznat pod imenom ''Hatt-ı Şerif'' ("Hati Šerif"), a izdat je 3. novembra, [[1839]]. == Uvod == Tanzimatske reforme je pokrenuo sultan [[Mahmut II]] ([[1808]]-[[1839]]), a kulminirale su u obliku jako naglašenog autokratskog kraljevstva pod kontrolom [[Abdulhamid II|Abdulhamita II]] ([[1876]]-[[1909]]) – još poznatog i kao "krvavi sultan". Mahmut II je preobratio polunezavisne državne institucije u centralizovana ministarstva po uzoru na evropske sisteme vladanja, zatim je ukinuo [[janjičari|janjičare]] (što je bio samo uvod u prave vojne reforme), i pokrenuo reforme u obrazovanju i finansijama. Međutim, Mahmut nije uspio da obavi svoj posao do kraja; umro je 1.7.1839. == Događaji == Planovi carske Rusije, tj. Katarine II, tadašnje ruske carice ([[1772]]-[[1787]]), podrazumijevali su okupiranje značajnih oblasti [[Evroazija|Evroazije]]; Rusija je planirala prisvojiti Malu Aziju i sva srednjeistočna područja do Indije, te je u sklopu priprema za ostvarenje svojih pretenzija počela u [[Crno more|Crnom moru]] graditi ratnu flotu. [[Porta]] je bila primorana na preventivni udar 1787. Rat je završen [[1792]]. mirovnim sporazumom u Jasiju, gdje je Porta pretrpjela teritorijalni gubitak pomjerivši granicu s Rusijom. Neprekidni porazi koje je osmanska armija trpjela posljednjih decenija, naveli su Selima III (1789-[[1807]]) da temeljno reorganizuje osmansku vojsku. Selim III je planirao izgradnju vojske po uzoru na evropske militantne organizacije, jer je shvatio da tradicionalnim vojnim sredstvima Osmanlija ne može više postići puno. Budući da je sa francuskim carstvom skoro dva i po vijeka održavana dobra veza, tj. uspješna prijateljska politika, u zemlji su se obreli brojni francuski vojni instruktori. Za to vrijeme mnoge evropske sile su se zanimale za Egipat, između njih i Engleska, te i sam [[Napoleon]]. Napad Napoleona na lokalne egipatske snage i njegova pobjeda protumačeni su od Porte kao direktan atak. Porta potpisuje savez s Engleskom, koja iskrcava trupe u [[Egipat]], nakon čega se francuska vojska povlači. [[1803]]. povlače se i engleske trupe, te Porta za upravnika Egipta postavlja Mehmet Alija, kojeg su lokalci nazvali Muhammed Ali. '''[[1806]]'''. Osmansko Carstvo dolazi u ponovni sukob s Rusijom, zbog svrgavanja proruskog vojvode Vlaške i Moldavske od strane Porte, te zaposijedanjem tih kneževina od strane Rusije. Istovremeno je [[Karađorđe]] digao ustanak protiv Porte [[1804]]. i uspio zadržati vlast nad većim dijelom Srbije do [[1813]]. Rat s Rusijom Porta privodi kraju tek [[1812]]. bez prevelikih teritorijalnih gubitaka. [[Miloš Obrenović]] [[1815]]. postaje [[regent]] Srbije, te postiže kompromis kojim dobija ograničenu autonomiju, ali i dalje ostaje osmanska vojna uprava. Uprkos svemu, moderna organizacija vojske je znatno kasnila. Formira se novi red vojske – ''eskinçi'', koji su zamijenili janjičare. Tako su janjičari izgubili svoj privilegovan položaj, i kada su se pobunili, trupe vjerne vladi su izvršile pokolj nad njima. Eskinçi su uglavnom bili sastavljeni od pripadnika bivših janjičara; bili su disciplinovani, moderno naoružani i uvježbani. Međutim, ukidanje janjičarskog odreda odbilo se u lice Osmanskom Carstvu; tako su znatno oslabile njegove odbrambene sposobnosti – Osmanlije su počinju gubiti na frontovima od Ruskog Carstva, te [[1829]]. potpisuju mirovni ugovor. Uporedo s tim događajima, Muhammed Ali je u Egiptu uspostavio jaku i centralizovanu poziciju moći, preuzeo dijelove carstva koji su nominalno pripadali sultanu, te od njega zatražio da mu prepusti Siriju. Kada mu to nije dopušteno, krenuo je u prodor protiv sultana njegov sin Ibrahim-paša [[1832]]. Pošto su Engleska i Francuska imale vlastite planove, nisu se uplitale u ovaj sukob, te je Porti u pomoć priskočila Rusija, natjeravši Muhammeda Alija da prizna vrhovnu osmansku vlast, dok je Porta prepustila Siriju Aliju. Likvidacija timarskog sistema je službeno obavljena 1831, te je tako pretežni dio tog zemljišta prešao u vid državnog vlasništva, a imao je i značajan vojni aspekt. Uspostavljena je centralna blagajna koja je kontrolisala prihode postojećih zadužbina, te iz čijeg se budžeta izdvajao novac za vjerske ciljeve i izdržavanje službenika. 1827. utemeljena je vojnomedicinska škola, a [[1843]]. ratna škola. Od 1827. primjenjuje se praksa slanja stipendista na vojne škole u evropske države. 1831. pokreću se prve turske novine – ''Takvimi Yekayi'' (kalendar događaja), kao službeni list Osmanskog Carstva. Zatim su preimenovana nadleštva u ministarstva, da bi se na kraju ured poglavara divanskih sekretara od 1836. zvao Ministarstvo vanjskih poslova. U gradovima je uveden evropski način odijevanja; nošenje turbana je zabranjeno, a uveden je fes, porijeklom iz sjeverne Afrike. Mahmut II nije doživio dovršetak započetog posla; nakon njeove smrti 1.7.1839. njegov posao je nastavio sin Abdulmesit I. Sveukupne mjere su dobile ime Tanzimati Hayriye (Spasonosni novi poredak). Časno carsko pismo je proglašeno 3.11.1839. Njime je, između ostalog, riješen problem diskriminacije nemuslimana u Carstvu; oni su postali punopravni osmanski građani, na sve njih su primjenjivani isti porezi, te pravedan postupak regrutacije u vojsku (zaživio od 1813). Pravosuđe je reorganizirano prema evropskom uzoru, te je uvedene snažna centralizovana provincijska uprava po francuskom modelu. [[1840]]. je osnovan prvi novčani zavod u Carstvu, ''Banque de Constantinople'', koja [[1854]]. pada pod stečaj, ali se, dvije godine kasnije, uspostavlja Osmanska Banka, čiji je glavni zadatak bio ''utjerivanje'' vanjskih dugova. Paralelno s ovim promjenama, Muhammed Ali je pokrenuo radnje koje su podrazumijevale širenje na račun Porte. Iako je imao podršku Francuske, pakt stvoren između Rusije, VB, Austrije i Pruske, je tražio od Alija da vrati Porti sjevernu Siriju, Meku i Medinu, te Krit i osmanske jedinice na Alijevu stranu. Ali je posustao tek kada su se engleske trupe iskrcale u Siriju. Tjesnaci koje je Osmansko Carstvo kontrolisalo sada su bili dostupni na upotrebu paktu sila kojima se pridružila i Francuska.Rusija gubi status zaštitnika Osmanskog Carstva, te kontrolu nad tjesnacima, te [[1853]]. kreće protiv Porte. Međutim, engleske i francuske snage priskaču u pomoć Porti, te ruska armija sve češće doživljava poraze, i u proljeće 1856. potpisuje mirovni ugovor u Parizu, gdje se garantuje integritet Osmanskog Carstva, koje je istovremeno primljeno u sastav evropskih država. Nemiri u Osmanskome Carstvu, počevši od onih u BiH [[1857]], pa do onih u Libanu, Kritu i Bugarskoj, uticali su na donošenje novog Ustava. On je objavljen 23.12.[[1876]], a u njemu su obnovljene temeljne vrijednosti – nedjeljivost države, vjerska sloboda nemuslimanima, a predviđena su i dva nova doma – senat i skupština. Uprkos svim preventnim mjerama, u aprilu 1877 Rusija objavljuje rat Porti, zbog njenog odbijanja da se odrekne Bugarske, BiH, Srbije i Crne Gore. Osmanlije se nisu mogle oduprijeti Rusima te su doživjeli nekoliko teških poraza, koji su ih prisilili na potpisivanje katastrofalnog mirovnog ugovora s Rusima u [[San Stefan]]u, kojim su se odrekli skoro svih evropskih posjeda. Međutim, Engleska i Austro-Ugarska nisu željele toliku premoć Rusije na Bliskom Istoku, te se situacija znatno zaoštrila. Oto von Bismarc, kao "pošteni posrednik" predlaže plan za razrješavanje krize, koji biva predmet rasprave u [[Berlin]]u 13.7.1878. Time je postignuta ravnoteža u Evropi, a iz osmanskog državnog sklopa istupaju Rumunija, Srbija i Crna Gora. == Dodatak == Tanzimatske reforme su imale odjeka i na Balkanskom poluostrvu. Između ostalog, Balkanska kriza 1876. je bila od većeg značaja, jer su bile upletene Srbija, Bugarska, Crna Gora, te hrišćanski seljaci iz Hercegovine. Krizu Porta privodi kraju, nanijevši pobunjenim snagama, posebno Srbiji, uništavajući poraz. Međutim, tanzimatske reforme uticale su pozitivno na područje BiH. U Sarajevu i Mostaru sve veće evropske sile uspostavljaju konzulate i konzularne agencije. Reorganizirana je lokalna uprava sa ciljem centralizacije, uvedeno je Upravno vijeće kojim je predsjedavao sam valija, te kajmekami (koji su kontrolisali sandžake). U drugoj polovini XIX vijeka ukida se [[esnaf]]ska organizacija u BiH, koja je bila kočnica proizvodnje i prometa. Privredni tokovi u BiH potpomažu se izgradnjom kolskih puteva, te željezničkom prugom. Telegrafski saobraćaj počinje se razvijati od [[1858]], a do [[1875]]. već 19 telegrafskih stanica u BiH je umreženo i povezano sa [[Istanbul|Stambolom]]. Nemuslimansko stanovništvo izgrađuje nove škole i bogomolje, a radi se i na izgradnji racionalne svijesti. == Zaključak == Tanzimatske reforme, iako predviđene da olakšaju život građana u Osmanskom Carstvu, da učvrste moć sultana i ojačaju carstvo u ekonomskom, političkom, vojnom i kulturnom smislu, nisu bile naročito uspješne. Sporost u njihovom sprovođenju, stalni sukobi Porte sa Rusijom i drugim silama, unutrašnji nemiri te slaba centralizovanost carstva su bile glavne kočnice provodjenja tanzimata. Iako su tanzimatske reforme približile Portu tadašnjim evropskim standardima, sporost u njihovom sprovođenju nije mogla zadovoljiti velike evropske sile. Možda je ukidanje janjičara imalo najlošiji efekat po vojnu moć Osmanskog Carstva. S druge strane, reforme u oblasti obrazovanja, finansija i kulture su značajno popravile ugled u očima mnogih evropskih sila, koje su u teškim vremenima priskočile Osmanlijama. Ako izuzmemo Balkansku krizu, reforme na područje BiH su ostavile mnogo više pozitivnih promjena nego negativnih. == Također pogledajte == * [[Pad Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Tanzimat]] 1aurh35jgaus63dxqaxr3twpzsb1jfc Fuad-paša 0 11985 3829406 3805167 2026-04-11T17:35:23Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (2), .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829406 wikitext text/x-wiki '''Fuad-paṣ̌a''' (Keçecizade Mehmet Fuat Pasha, Fuat Paşa; 1814. – 12. februar, 1869), bio je jedan od istaknutih [[tanzimat]]skih reformatora [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog castva]].<ref>{{Cite web|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/fuad-pasa-kececizade|title=FUAD PAŞA, Keçecizâde|website=TDV İslâm Ansiklopedisi|language=tr|access-date=20. 1. 2026|archive-date=15. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251215123243/https://islamansiklopedisi.org.tr/fuad-pasa-kececizade|url-status=live}}</ref> Fuad-paṣ̌a je tečno govorio [[francuski jezik]] i bio je sposoban da pregovara na istom nivou sa svojim evropskim sagovornicima. Postao je prvi sekretar turske ambasade u [[London]]u, 1840. Tokom 1848. je bio uposlen u specijalnim misijama u [[St. Petersburg]]u; 1851. je bio poslan u Egipat, koji je tada bio provincija [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao posebni komesar. Te je godine postao ministar vanjskih poslova, i na toj funkciji bio četiri puta uzastopno, sve do smrti. U krimskom ratu se istakao po hrabrosti. Dva puta je bio Veliki vezir i ministar rata. {{Commonscat|Fuad Pasha}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tanzimat]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Paše]] 6u0vwmp3xga6uk87ivmbk70ci0va1vo 3829429 3829406 2026-04-11T18:16:30Z PanaskoBot 180210 3829429 wikitext text/x-wiki '''Fuad-paṣ̌a''' (Keçecizade Mehmet Fuat Pasha, Fuat Paşa; 1814. – 12. februar, 1869), bio je jedan od istaknutih [[tanzimat]]skih reformatora [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]].<ref>{{Cite web|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/fuad-pasa-kececizade|title=FUAD PAŞA, Keçecizâde|website=TDV İslâm Ansiklopedisi|language=tr|access-date=20. 1. 2026|archive-date=15. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251215123243/https://islamansiklopedisi.org.tr/fuad-pasa-kececizade|url-status=live}}</ref> Fuad-paṣ̌a je tečno govorio [[francuski jezik]] i bio je sposoban da pregovara na istom nivou sa svojim evropskim sagovornicima. Postao je prvi sekretar turske ambasade u [[London]]u, 1840. Tokom 1848. je bio uposlen u specijalnim misijama u [[St. Petersburg]]u; 1851. je bio poslan u Egipat, koji je tada bio provincija [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao posebni komesar. Te je godine postao ministar vanjskih poslova, i na toj funkciji bio četiri puta uzastopno, sve do smrti. U krimskom ratu se istakao po hrabrosti. Dva puta je bio Veliki vezir i ministar rata. {{Commonscat|Fuad Pasha}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tanzimat]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Paše]] l5rbrhbhbgyn4n8b6batpckbsloj6tu 3829430 3829429 2026-04-11T18:17:00Z PanaskoBot 180210 3829430 wikitext text/x-wiki '''Fuad-paṣ̌a''' (Keçecizade Mehmet Fuat Pasha, Fuat Paşa; 1814 – 12. februar, 1869), bio je jedan od istaknutih [[tanzimat]]skih reformatora [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]].<ref>{{Cite web|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/fuad-pasa-kececizade|title=FUAD PAŞA, Keçecizâde|website=TDV İslâm Ansiklopedisi|language=tr|access-date=20. 1. 2026|archive-date=15. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251215123243/https://islamansiklopedisi.org.tr/fuad-pasa-kececizade|url-status=live}}</ref> Fuad-paṣ̌a je tečno govorio [[francuski jezik]] i bio je sposoban da pregovara na istom nivou sa svojim evropskim sagovornicima. Postao je prvi sekretar turske ambasade u [[London]]u, 1840. Tokom 1848. je bio uposlen u specijalnim misijama u [[St. Petersburg]]u; 1851. je bio poslan u Egipat, koji je tada bio provincija [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao posebni komesar. Te je godine postao ministar vanjskih poslova, i na toj funkciji bio četiri puta uzastopno, sve do smrti. U krimskom ratu se istakao po hrabrosti. Dva puta je bio Veliki vezir i ministar rata. {{Commonscat|Fuad Pasha}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tanzimat]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Paše]] 975l37myshnn1nvmk2rbv369e5h7u7l 3829550 3829430 2026-04-12T11:07:06Z Panasko 146730 /* top */ clean up, replaced: Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3829550 wikitext text/x-wiki '''Fuad-paṣ̌a''' (Keçecizade Mehmet Fuat Pasha, Fuat Paşa; 1814 – 12. februar, 1869), bio je jedan od istaknutih [[tanzimat]]skih reformatora [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref>{{Cite web|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/fuad-pasa-kececizade|title=FUAD PAŞA, Keçecizâde|website=TDV İslâm Ansiklopedisi|language=tr|access-date=20. 1. 2026|archive-date=15. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251215123243/https://islamansiklopedisi.org.tr/fuad-pasa-kececizade|url-status=live}}</ref> Fuad-paṣ̌a je tečno govorio [[francuski jezik]] i bio je sposoban da pregovara na istom nivou sa svojim evropskim sagovornicima. Postao je prvi sekretar turske ambasade u [[London]]u, 1840. Tokom 1848. je bio uposlen u specijalnim misijama u [[St. Petersburg]]u; 1851. je bio poslan u Egipat, koji je tada bio provincija [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao posebni komesar. Te je godine postao ministar vanjskih poslova, i na toj funkciji bio četiri puta uzastopno, sve do smrti. U krimskom ratu se istakao po hrabrosti. Dva puta je bio Veliki vezir i ministar rata. {{Commonscat|Fuad Pasha}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tanzimat]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Paše]] 7xeu7decr9sf5lb7msp30h5wav3dmow Ahmed Dževdet Paša 0 11986 3829378 3627441 2026-04-11T17:08:47Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ahmed Dževdet Paša | slika = Ahmed Cevdet Pasha.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1822|3|27}} | mjesto rođenja = Loveč/Lofça, Osmansko Carstvo | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1895|3|26|1822|3|27}} | mjesto_smrti = Istanbul, Osmansko Carstvo | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ahmed Cevdet Paşa'''<ref>{{Cite book|last=Shaw|first=J.|url=https://psi427.cankaya.edu.tr/uploads/files/Shaw%2C%20History_of_the%20Ott%20Empire.pdf|title=History of the Ottoman Empire and the Modern Turkey, volume III, Reform, Revolution and Republic: The Rise of the Modern Turkey 1808-1975|last2=Kural Shaw|first2=Ezel|publisher=Cambridge Universitys Press|year=1977}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Ahmed-Cevdet-Pasa|title=Ahmed Cevdet Paşa {{!}} Ottoman Empire, Tanzimat, Reforms {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=28. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Ardel|first=Ayten|date=2015|title=Bosna müfettişi Ahmet Cevdet Paşa’nin Bosna’dan ailesi ile mektuplaşmalari|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/43|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|language=en|issue=64|pages=467–490|issn=2303-8586}}</ref>([[Loveč]], 27. mart 1822 - [[Istanbul]], 26. mart 1895, bio je jedan od istaknutih [[tanzimat]]skih reformatora [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref>{{Cite web|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/cevdet-pasa|title=CEVDET PAŞA|website=TDV İslâm Ansiklopedisi|language=tr|access-date=28. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.isam.org.tr/404|title=Sayfa Bulunamadı! {{!}} İSAM - İslam Araştırmaları Merkezi|website=www.isam.org.tr|language=tr|access-date=2024-06-20}}</ref> == Biografija == Ahmed Dževdet Paša, sin Ismail-age, rođen je 1822. u gradu Lofka, u današnjoj [[Bugarska|Bugarskoj]]. Studirao je [[islam]]ske nauke u Istanbulu, a samouk je bio u [[astronomija|astronomiji]], [[matematika|matematici]] i [[geografija|geografiji]]. Govorio je [[perzijski jezik|perzijski]], [[arapski jezik|arapski]] i [[francuski jezik]]. Radio je kao sudija, učitelj i činovnik, da bi kasnije postao upravnik grada [[Halepp]]a u [[Sirija|Siriji]]. Za vrijeme vlade sultana [[Abdul Hamid II|Abdul Hamida II]] bio je ministar finansija, a poslije i vrhovni činovnik u ministarstvima pravosuđa, trgovine i školstva te jedan od savjetnika [[sultan]]a. Umro je 1895. u Istanbulu. Njegov [[mezar]] se nalazi u haremu [[Fatih džamija|Fatih džamije]] u Istanbulu. == Djela == * "Tarihi Dževdet", u 12 tomova obrađeno vrijeme od 1774. do 1825. * "Kisasil enbija we tarih hulefa", priče iz života [[Allah]]ovih [[Poslanici u islamu|poslanika]] i [[halif]]a * "Tezakiri Dževdet", [[politika|političko]] i [[sociologija|sociološko]] djelo koje obrađuje vijek u kome je on živio * "Kavaid Osmanije", djelo o osmanskom jeziku * "Miyari sedad", djelo o [[logika|logici]] == Također pogledajte == * [[Tanzimat]] * [[Osmansko Carstvo]] == Reference == {{Refspisak}} {{stub-biog-islam}} {{DEFAULTSORT:Ahmed Dževdet Paša}} [[Kategorija:Tanzimat]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Paše]] [[Kategorija:Biografije, Loveč]] [[Kategorija:Rođeni 1822.]] [[Kategorija:Umrli 1895.]] jbklpjcix2zd5rkwpgoo13bdzbs7jrk Pašaluk 0 11989 3829587 3778282 2026-04-12T11:40:40Z Panasko 146730 /* Historija */ sitne korekcije, replaced: Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829587 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Pašaluk''' ([[Turski jezik|turskom]], ''paşalık'') je predstavljao primarni oblik [[Administrativna jedinica|administrativne jedinice]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Od 1453. do početka 19. vijeka osmanlijska lokalna vlast je bila labavo struktuirana. Carstvo je prvo bilo podijeljeno na pašaluke kojima je upravljao [[paša]]. [[Veliki vezir]] je bio odgovoran za predlaganje svih visokih državnih službenika, kako u glavnom gradu, tako i u provincijama, odnosno pašalucima. U periodu između 1861. i 1866. pašaluci su ukinuti, a teritorija je u administrativne svrhe podijeljena na [[vilajet]]e.<ref name="rm39">{{cite book |url=https://archive.org/stream/handbookofasiami01greauoft#page/203 |title=A handbook of Asia Minor |year=1919 |publisher=Naval Staff. Intelligence Department |page=203}}</ref> Vilajeti su podijeljeni na manje administrativne jedinice nazvane [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaci]] kojim je upravljao [[sandžak-beg]].<ref>{{cite book|author1=Raymond Detrez|author2=Barbara Segaert|title=Europe and the historical legacies in the Balkans|url=https://books.google.com/books?id=htMUx8qlWCMC&pg=PA167|access-date=1. 10. 2019|date=1. 1. 2008|publisher=Peter Lang|isbn=978-90-5201-374-9|page=167}}</ref> Paša je imao široka ovlaštenja i apsolutnu vlast u pašaluku, predstavljao je šefa vojnog i finansijskog odjela a bili su mu potčinjeni i odjeli policije i pravosuđa. Za vrijeme osmanlijske vladavine, Bosna je uglavnom organizaciono bila ustrojena kao [[Bosanski pašaluk|pašaluk]], izuzev perioda poslije 1867. == Etimologija == Izraz pašaluk se tokom Osmanlijskog perioda koristio za jedan vid teritorijalne jedinice. Zavisno o vrsti vladara, ove teritorijalne jedinice su se ponekad nazivale i begler-begluci (kojima upravlja begler-beg), kapudanlici (kojima upravlja kapudan-paša). i sl. Pašaluk je općenito apstraktna riječ izvedena od termina ''paša'', a označava kvalitetu, dužnost ili nadležnost paše ili teritoriju kojim paša upravlja. Izraz ''ejalet'' počeo se primjenjivati na najveću administrativnu jedinicu Osmanliskog carstva umjesto begler-begluka od 1590-ih godina a nastavio se upotrebljavati do 1867.<ref name="Somel2010">{{cite book|author=Selcuk Aksin Somel|title=The A to Z of the Ottoman Empire|url=https://books.google.com/books?id=UU8iCY0OZmcC&pg=PA88|access-date=3. 6. 2013|date=23. 3. 2010|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-1-4617-3176-4|page=88}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Bosnia_Eyalet,_Central_europe_1683.png|desno|250px|mini|Položaj [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] kao najzapadnijeg pašaluka u Evropi]] Treći sultan Osmanskog Carstva [[Murat I]] je oko 1365. započeo sa velikom administrativnom reorganizacijom sultanata u dva pašaluka: [[Rumelijski pašaluk|Rumelijski]] i [[Anadolijski vilajet|Anadolijski]].<ref name="Pitcher1972p125">{{cite book|author=D. E. Pitcher|title=An Historical Geography of the Ottoman Empire: From Earliest Times to the End of the Sixteenth Century|url=https://books.google.com/books?id=8gs4AAAAIAAJ&pg=PA125|access-date=1. 10. 2019|year=1972|publisher=Brill Archive|page=125}}</ref> Teritorijalnom ekspanzijom Carstva na istok, za vrijeme sultana [[Bajazid I|Bajazida I]], oko 1390. nastaje i treći pašaluk [[Ejalet Rum|Rumski]], sa [[Amasya|Amasyjom]] kao glavnim gradom. Ova oblast postaje sjedište Bajazidovog najmlađeg sina [[Mehmeda I]].<ref name=Imber>{{cite web|last=Imber|first=Colin|title=The Ottoman Empire, 1300-1650: The Structure of Power|url=http://www.fatih.edu.tr/~ayasar/HIST236/Colin%20_Imber.pdf|year=2002|pages=177–200|archive-url=https://web.archive.org/web/20140726115700/http://www.fatih.edu.tr/~ayasar/HIST236/Colin%20_Imber.pdf|archive-date=26. 7. 2014}}</ref> U narednom periodu se uspostavljaju i drugi pašaluci kao što je [[Rumelijski pašaluk]], nastao u jugoistočnom dijelu Balkana pobjedom Osmanlija nad posljednim bugarskim carom iz loze Šišmanovića kao i Karamanski vilajet 1468. koji je predat na upravljanje sinu Mustafi, sa sjedištem u [[Konya|Konyi]]. Tokom 16. vijeka usljed osvajanja velike teritorije i ogromnog širenja Carstva za vrijema sultana [[Selim I|Selima I]] i [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] nastaje najveći broj pašaluka. Ti pašaluci su formirani kako bi se osvojena teritorija uključila u Carstvo a dijelom i zbog reorganizacije postojeće teritorije. Prema podacima iz 1527. postojećim pašalucima (njih 4) pridodata su još četiri nova pašaluka: [[Egipatski vilajet|Egipatski]], [[Vilajet Damask|Damask]], [[Vilajet Diyarbekir|Diyarbekir]] i Kurdistanski koji nije preživio kao administrativna jedinica duži period. Sulejmanova osvajanja istočne Turske, Iraka i Mađarske je također rezultiralo osnivanjem novih pašaluka.<ref name=Imber /> Prvobitna kneževina Dulkadir nakon što je osvojena 1522. postaje pašaluk Dulkadir. Nakon vojne kampanje koju je Carstvo vodilo protiv Irana u periodu od 1533. do 1536. od novoosvojenih područja formirani su pašaluci Erzurum, Van, Šarazora i Bagdad.<ref name=Imber /> Nakon pobjede nad Mađarima u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bitci]] 1526. i pada Budimpešte 1541, od novoosvojenih teritorija formiran je [[Budimski pašaluk]].<ref name=Imber /> Sulejman I je 1533. od priobalnih područja i ostrva u [[Egejsko more|Egejskom moru]] formirao Arhipelaški pašaluk specijalno za admirala osmanlijske mornarice [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina Barbarosu]]. Godine 1580, Bosna, koja je do tada bila u sastavu Rumelijskog pašaluka postaje samostalni [[Bosanski pašaluk]] s obzirom na svoj strateški položaj prema [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj monarhiji]]. Vjerovatno iz istog strateškog razloga došlo je i do stvaranja Kanijskog pašaluka od teritorije koja je pala u ruke Osmanlijama 1600. U istom periodu, od teritorija aneksiranih u donjem dijelu toka [[Dunav]]a i na obali Crnog mora formiran je Silistra pašaluk. U isto vrijeme, na jugoistočnoj obali Crnog mora formiran je i Pašaluk Trebizond. Svrha ove teritorijalne reorganizacije, a posebno stvaranja pašaluka Ozi, vjerojatno je bila poboljšati obranu crnomorskih luka protiv kozaka. Do 1609, prema podacima Ayn Alije, U sastavu Osmanskog Carstva bilo je 32 pašaluka. Neki od njih, poput Tripolija, kipra ili Tunisa, bili su rezultat teritorijalne ekspanzije carstva. Drugi su pašaluci, međutim, proizvodi administrativne podjele. Godine 1795. vlada je pokrenula veliku reorganizaciju pokrajinske uprave, zakonom kojim je bilo propisano da će postojati 28 teritorijalnih jedinica, kojima će upravljati veziri. Ti pašaluci su bili: Adanski, Halepski, Anadolijski, Bagdadski, Pašaluk Basra, Bosanski, Čildirski, Kretski, Pašaluk Damask, Dijarbakirski, Egipatski, Erzurumski, Habeški, Karamanski, Karski, Dulkadirski, Arhipelaški, Moreški, Mosulski, Urfski, Rumelijski, Sidonski, Šahrizorski, Silistrijski, Rumski, Trabzonski, Tripolijski i Vanski. U praksi je, međutim, centralna kontrola ostala slaba, a beglergezi su umjesto vezira i dalje vladali nekim pašalucima. == Također pogledajte == * [[Vilajet]] * [[Sandžak (upravna jedinica)|Sandžak]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Pašaluci Osmanskog Carstva|*]] [[Kategorija:Bivše vrste administrativnih podjela u Bosni i Hercegovini]] mjq0ztbq9q45qa8pq3v2w9uubmod83e Vezir 0 12020 3829354 3773050 2026-04-11T16:53:15Z Panasko 146730 /* Poznati veziri */ clean up, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3829354 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Sadrazamlik-nisanlari.svg|mini|desno|200px|Oznaka Osmanskog vezira]] '''Vezir''' (Arapskim pismom: وزير‎ (Perzijski, Urdu i Arapski); Hindi: वज़ीर; nekada izgovarano kao vazir, vizir, vasir, wazir, vesir, ili vezir) se odnosi na političara visokog položaja, u različitim [[islam]]skim društvima i kulturama, a u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] je bila izraz za ministra ili [[sultan]]ovog savjetnika. Skupina vezira je činila Osmanlijsku vladu koja se nazivala Porta. Njom je predsjedavao [[Veliki vezir]]. U modernoj upotrebi, izraz se koristi u arapskom svijetu za ministra, također i u [[Iran]]u, [[Afganistan]]u, [[Pakistan]]u, i [[Indija|Indiji]] (pisano kao वज़ीर). == Poznati veziri == * Burzoe ilior bozorgmehr, je bio veliki vezir Khosrau I, Sasanidski Šahanšah Perzijskog carstva * Yahya ibn Khalid - Harun al Rašid * Amir Kabir iz Qajar dinastije * Hasanak vezir iz dinastije Gaznevida * Nizam al-Mulk, Malik Šah I * Mehmed Sokolović, [[Paša]] Osmanskog Carstva * Köprülü Mehmet Paša i njegov sin Köprülü Fazıl Ahmet Paš, Osmansko Carstvo {{Stub-polit}} [[Kategorija:Titule]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Šefovi država]] qnlgmu8yjnydjamtywlpddcsiskegry Mehmed III 0 12090 3829369 3694639 2026-04-11T17:04:41Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ), . - → - (2), {{sultani}} → {{Sultani}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829369 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Mehmed III | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika = Sultan Mehmet III of the Ottoman Empire.jpg | Opis slike = | Vladavina = 15. januar 1595 - 22. decembar 1603. | Prethodnik = [[Murat III]] | Nasljednik = [[Ahmed I]] | Supružnik = [[Sultanija Handan]] | Dinastija = [[Osmanlije]] | Otac = [[Murat III]] | Majka = [[Sultanija Safija]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1566|5|26}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1603|12|22|1566|5|26}} }} '''Mehmed III''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: محمد ثالث Meḥmed-i sālis; 26. maj 1566 – 22. decembar 1603) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1595. do 1603.<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Mehmed-III|title = Mehmed III {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 18. 3. 2016}}</ref> Njegova vladavina poznata je po mnogim pobunama i nelagodama. == Biografija == On je posljednji sultan koji po starom turskom običaju pogubljuje svoju braću pri stupanju na prijestolje. Tokom druge godine njegove vladavine počinje rat s [[Austrija|Austrijom]] koji će biti prepušten sljedećem sultanu. Mehmed III je bio jedan od posljednjih sultana tokom čije vladavine se [[Osmansko Carstvo]] širilo. Nakon njega počinje teritorijalno propadanje Turske koje više neće biti zaustavljeno. Naslijedio ga je sin [[Ahmed I]]. == Reference == {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Murat III]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] <br> (1595 - 1603) |poslije= [[Ahmed I]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1566.]] [[Kategorija:Umrli 1603.]] nim2khwxg7sj06lye66jvd973il1gea Bizantijsko Carstvo 0 12117 3829350 3752489 2026-04-11T16:49:48Z Panasko 146730 clean up, replaced: ., → ,, {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829350 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Bizantijsko Carstvo | izvorno_ime = Βασιλεία Ῥωμαίων<br />Ῥωμανία<br />Basileia Rhōmaiōn<br />Imperium Romanum | genitiv = Bizantijskog Carstva | razdoblje = 330–1453. | država_prije1 = Rimsko Carstvo | država_prije_zastava1 = Vexilloid of the Roman Empire.svg | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Osmansko Carstvo | država_poslije_zastava1 = Ottoman flag.svg | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | zastava = Byzantine imperial flag, 14th century.svg | grb = Byzantine Palaiologos Eagle.svg | uzrečica = Βασιλεὺς Βασιλέων, Βασιλεύων Βασιλευόντων <br /><small>([[grčki jezik|grčki]]: "Kralj kraljeva, Vladar vladara")</small> | himna = | karta = Byzantine Empire animated.gif | glavni_grad = [[Konstantinopolj]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = [[Konstantinopolj]] | službeni_jezik = [[Latinski jezik|latinski]] <small>(zvaničan do 620)</small><br /> [[grčki jezik|grčki]] <small>(zvaničan nakon 620)</small> | etničke_grupe = | državno_uređenje = Apsolutna [[autokratija]] | vrsta_vlasti = car | godina_prve_vlasti = 330–337. | vladar_prva_vlast = [[Konstantin I]] (prvi) | godina_druge_vlasti = 1449–1453. | vladar_druga_vlast = [[Konstantin XI]] (zadnji) | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | stanovnika = 26.000.000 (565)<br />10.000.000 (1143) | valuta = [[Histamenon]], [[hiperpiron]] }} '''Bizantijsko''' ili '''Istočno Rimsko Carstvo''' bilo je carstvo u kojem se pretežno govorilo [[Grčki jezik|grčkim jezikom]] tokom kasne [[Antika|antike]] i [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Njegov glavni grad bio je [[Konstantinopolj]] (današnji [[Istanbul]]), prvobitno osnovan kao [[Bizantijum]]. Bizantijsko Carstvo preživjelo je fragmentaciju i [[pad Zapadnog Rimskog Carstva|pad]] [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] u 5. stoljeću i nastavilo postojati još hiljadu godina dok ga nisu osvojile Osmanlije 1453. Tokom većeg dijela postojanja bilo je najmoćnija ekonomska, kulturna i vojna sila u [[Evropa|Evropi]]. ''Bizantija'' i ''Istočno Rimsko Carstvo'' historiografski su termini nastali nakon nestanka Carstva; njegovi građani nastavili su se odnositi prema carstvu kao prema Rimskom Carstvu ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: Βασιλεία Ῥωμαίων, Basileia Rhomaion; [[Latinski jezik|latinski]]: Imperium Romanum). {| style="border-spacing: 3px; border: 1px solid #a2a9b1; width: 10em; float: right; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 95%; clear: right;" cellspacing="2" ! style="background:#ccf;" colspan=2 align=center |<big>Rimsko (Bizantijsko) Carstvo</big> |- | colspan=2 align=center | [[Datoteka:Byzantine Palaiologos Eagle.svg|224x224piksel]]<br /><small>(Amblem dinastije [[Paleolog (loza bizantijskih careva)|Paleolog]])</small> ''[[Moto]]'': '''Βασιλεὺς Βασιλέων<br />Βασιλεύων Βασιλευόντων''' <br />([[grčki jezik|grčki]]: "Kralj kraljeva, Vladar vladara") |- ! style="background:#ccf;" colspan=2 align=center |Hronologija |- |style="font-size: 90%;" align=center | 330. |style="font-size: 90%;"| [[Konstantin Veliki]] učinio [[Konstantinopolj]] svojom prestonicom. |- |style="font-size: 90%;" align=center| 395. |style="font-size: 90%;"| Carstvo je podijeljeno na zapadnu i istočnu polovinu nakon smrti [[Teodozije I Veliki|Teodozija I Velikog]]. |- |style="font-size: 90%;" align=center| 527. |style="font-size: 90%;"| [[Justinijan I]] krunisan za cara. |- |style="font-size: 90%;" align=center| 532–537.<br /> |style="font-size: 90%;"| Justinijan gradi crkvu [[Aja Sofija|Aja Sofiju]] ("Presveta Mudrost"; [[grčki jezik|grčki]]: Ιερός Ναός Αγίας Σοφίας, ''Hieros Naos Hagias Sofias''; [[turski jezik|turski]]: [[Aja Sofija|Aya Sofja]]) |- |style="font-size: 90%;" align=center| 533–554. |style="font-size: 90%;"| Justinijanovi generali ponovo osvajaju [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i Italiju od [[Vandali|Vandala]] i [[Ostrogoti|Ostrogota]]. |- |style="font-size: 90%;" align=center| 568. |style="font-size: 90%;"| [[Langobardi|Langobardska]] invazija uzrokuje gubitak velikih teritorija u Italiji. |- |style="font-size: 90%;" align=center| 634–641. |style="font-size: 90%;"| [[Arapi|Arapska]] vojska osvaja [[Levant]] i [[Egipat]]. U sljedećih nekoliko desetina godina, Arapi zauzimaju većinu Sjeverne Afrike, da bi kasnije osvojili [[Sicilija|Siciliju]]. |- |style="font-size: 90%;" align=center| 730–787; 813–843. |style="font-size: 90%;"| Kontroverza u vezi s [[Ikonoklazam|ikonoklazmom]], uništavanjem svetih [[ikona]]. Rezultat je bilo gubljenje većeg dijela italijanskih teritorija koje su bile u sastavu Carstva, kao i nekih teritorija na jugu. |- |style="font-size: 90%;" align=center| 1054. |style="font-size: 90%;"| [[Crkveni raskol]]. Podjela crkve na [[Rimokatolička crkva|rimokatoličku]] (Rim) i [[Pravoslavna crkva|pravoslavnu]] (Konstantinopolj) |- |style="font-size: 90%;" align=center| 1071. |style="font-size: 90%;"| Vojsku cara [[Roman IV Diogen|Romana IV Diogena]] porazili [[Seldžuci]] u [[Bitka kod Manzikerta|Bici kod Manzikerta]]. Izgubljena većina [[Anadolija|Male Azije]]. Iste godine [[Normani]] osvajaju bizantijska uporišta u Italiji. |- |style="font-size: 90%;" align=center| 1204. |style="font-size: 90%;"| Konstantinopolj zauzeli [[Krstaški ratovi|krstaši]]. |- |style="font-size: 90%;" align=center| 1261. |style="font-size: 90%;"| Konstantinopolj oslobodio biznatski car [[Mihael VIII Paleolog]], čije je sjedište bilo u [[Nikeja|Nikeji]]. |- |style="font-size: 90%;" align=center| 1453. |style="font-size: 90%;"| Turci [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] pod zapovjedništvom sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]] osvojili Konstantinopolj. Kraj Bizantijskog Carstva. |} Nekoliko događaja od 4. do 6. stoljeća označava prelazni period tokom kojeg je Rimsko Carstvo podijeljeno na dva dijela: Istočno (Bizantijsko) i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]]. Car [[Dioklecijan]] 285. podijelio je administraciju Rimskog Carstva na istočnu i zapadnu. Između 324. i 330. [[Konstantin Veliki]] prebacio je glavni grad iz [[Rim]]a u [[Bizantijum]], kasnije poznat kao Konstantinopolj (Konstantinov grad) i Novi Rim (Nova Roma). Za vrijeme cara [[Teodozije I Veliki|Teodozija I]] [[kršćanstvo]] je postalo zvanična religija Carstva. Za vrijeme vladavine cara [[Heraklije|Heraklija]], vojska i administracija restukturirani su i usvojen je grčki jezik umjesto [[Latinski jezik|latinskog]]. Iako je nastavila djelovati kao rimska država i održavati rimsku državnu tradiciju, moderni historičari razlikuju Bizantiju od [[antički Rim|antičkog Rima]] otkad se počela orijentirati prema grčkoj, a ne prema latinskoj kulturi i otkad je karakterizira [[Pravoslavna crkva|pravoslavlje]], a ne [[Religija drevnog Rima|politeizam]]. Granice Carstva čestno su se mijenjale, tako da je za vrijeme cara [[Justinijan I|Justinijana I]] ono dostiglo najveći opseg nakon ponovnog osvajanja zapadne obale [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]], Italije i samog Rima. Za vrijeme vladavine cara [[Mauricije|Mauricija]] istočna granica Carstva proširena je, a granica na sjeveru stabilizirana. Međutim, njegovo nasilno smjenjivanje izazvalo je [[Bizantijsko-perzijski rat]] koji je iscrpio Carstvo i doprinijelo velikim teritorijalnim gubicima tokom muslimanskih osvajanja u 7. stoljeću. Tokom samo nekoliko godina Carstvo je u sukobima s Arapima izgubilo svoje najbogatije pokrajine, [[Egipat]] i [[Sirija|Siriju]].<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=iSWPAgAAQBAJ |title=Warfare, State And Society In The Byzantine World 560–1204 |work= |page=47|isbn=9781135364373 |author1=Haldon |first1=John |last2=Haldon |first2=Shelby Cullom Davis 3.0. Professor of European History Professor of History Hellenic Studies John |date=2002}}</ref> Za vrijeme [[Makedonska dinastija|Makedonske dinastije]] (10–11. stoljeće) Carstvo se ponovo proširilo i doživjelo dva stoljeća [[makedonska renesansa|makedonske renesanse]], ali su na kraju izgubili [[Anadolija|Malu Aziju]] od [[seldžuci|Seldžučkih Turaka]] nakon [[bitka kod Manzikerta|bitke kod Manzikerta]] 1071. Ova bitka otvorila je put Turcima da se nasele u [[Anadolija|Anadoliji]]. Bizantijsko Carstvo je u posljednjim stoljećima postojanja bilo izloženo stalnom padu moći. Bizantija se borila i oporavljala, ali je u 12. stoljeću doživjela smrtni udarac, kada su za vrijeme [[četvrti krstaški rat|četvrtog krstaškog rata]], krstaši osvojili Konstantinopolj i raspustili Carstvo. Ponovo je reafirmirano 1261, kada je Bizantija porazila krstaše, te oslobodila Konstantinopolj, ali su izgubili mnoge druge teritorije. Izgubljene teritorije su [[Bizantijsko-osmanski ratovi|postepeno preuzimale osmanlije]] tokom 15. stoljeća. [[Pad Konstantinopolja|Osvajanjem Konstantinopolja]] od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] 1453. konačno je nestalo Bizantijsko Carstvo. == Historija == {{Glavni|Historija Bizantijskog Carstva}} === Rana historija === [[Rimska vojska]] uspjela je osvojiti mnoge teritorije koje su pokrivale cijelu Mediteransku regiju i priobalna područja [[Pirenejsko poluostrvo|jugozapadne Evrope]] i sjeverne Afrike. Te teritorije su bile dom mnogim različitim kulturnim narodima, s urbanom populacijom i ruralnim stanovništvom. Generalno govoreći, istočne mediteranske pokrajine su bile više urbanizirane nego na zapadu jer su prethodno bile ujedinjene u [[Antička Makedonija|Makedonsko Carstvo]] pod utjecajem [[Helenizacija|grčke kulture]], dok je Zapad patio od nestabilnosti do 3. stoljeća. Ova razlika između etabliranog [[helenizam|helenističkog]] Istoka i latinskog Zapada postala je sve važnija u kasnijim stoljećima, što je dovelo do postepenog otuđenja na dva svijeta. Prvi pokušaj podjele Rimskog Carstva na Istočni i Zapadni se dogodio 293, kada je car [[Dioklecijan]] stvorio novi administrativni sistem ([[Tetrarhija|tetrarhiju]]) koji je jamčio sigurnost svih ugroženih regija Rimskog Carstva. Svaka tetrarhija je imala svog vladara koji je bio zadužen za dio Rimskog Carstva. Nakon propasti tetrarhija 313 car [[Konstantin Veliki|Konstantin I]] ponovo je ujedinio dvije administrativne podjele Rimskog Carstva kao jedini [[August (titula)|August]]. === Kršćanstvo i podjela carstva === [[Datoteka:Rome-Capitole-StatueConstantin.jpg|thumb|200px|lijevo|Car Konstantin Veliki]] Car [[Konstantin Veliki]] preselio je 330. sjedište Rimskog Carstva u [[Konstantinopolj]], koji je osnovao kao drugi Rim na mjestu starog grčkog [[polis]]a [[Bizantijum]]a. Novonastali grad Konstantinopolj bio je strateški smješten na razmeđi trgovačkih puteva između [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]] te [[Sredozemno more|Sredozemnog]] i [[Crno more|Crnog mora]]. Car Konstantin Veliki je izvršio mnoge reforme u vojnoj, monetarnoj, građanskoj i vjerskoj politici, čime je njegov zlatni [[solid]] postao stabilna valuta koja je transformirala ekonomiju i potakla razvoj. Tokom njegove vladavine kršćanstvo nije postalo isključivo državna religija, ali je uživalo carsku sklonost davanjem velikodušnih privilegija. Nakon uspostavljanja načela da carevi ne mogu sami rješavati pitanja doktrine sazvao je [[Prvi nikejski sabor]] kako bi riješio jedinstvo Crkve. Uspon kršćanstva nakratko je prekinut dolaskom na vlast cara [[Julijan]]a, koji je uložio odlučan napor na obnovi politeizma u cijelom carstvu. Posljednji car koji je vladao istočnim i zapadnim dijelom Rimskog Carstva bio je [[Teodozije I Veliki|Teodozije I]], koji je izdao niz edikata koji su zabranjivali pagansku religiju. Nakon zabrane pristupa svim paganskim hramovima, Teodozije I je 395. podijelio Rimsko Carstvo na dva dijela dajući ih svojim sinovima [[Arkadije|Arkadiju]] (Istočni dio) i [[Honorije|Honoriju]] (Zapadni dio). Tokom 5. stoljeća istočni dio carstva uveliko je bio pošteđen poteškoća s kojima se Zapad suočio – djelomično zahvaljujući uspostavljenoj urbanoj kulturi i većim finansijskim sredstvima – što mu je omogućilo unajmljivanje stranih plaćenika. Ovaj uspjeh je omogućio [[Teodozije II|Teodoziju II]] da se usredsredi na [[Teodozijev zakonik|kodifikaciju rimskog zakona]] i utvrđivanje [[Zidovi Konstantinopolja|zidova Konstantinopolja]], čime je grad postao gotovo neuništiv. Veliki dijelovi [[Zidine cara Teodozija I|Teodozijevih zidina]] sačuvani su do danas. === Justinijanova dinastija === {{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom Justinijanove dinastije}} [[Datoteka:Mosaic of Justinianus I - Basilica San Vitale (Ravenna).jpg|thumb|150px|lijevo|Car Justinijan I]] [[Datoteka: Meister_von_San_Vitale_in_Ravenna_013.jpg|thumb|150px|lijevo|General Belizar, bio je glavni zapovjednik bizantijske vojske, koji je po naredbi Justinijana I osvojio mnoga nekadašnja područja koja su pripadala zapadnom dijelu Rimskog Carstva]] Justinijanovu dinastiju je osnovao [[Justin I]], koji je, iako nepismen, prošao kroz sve redove [[Bizantijska vojska|vojske]] i postao car. Naslijedio ga je njegov nećak [[Justinijan I]], koji je postao najvažnija ličnost kasne antike i posljednji rimski car koji je govorio latinski jezik. Njegova vladavina obilježena je ambicioznom obnovom carstva stvaranjem novog [[Justinijanov zakonik|Justinijanovog zakonika]]. Ovaj zakonik predstavlja osnovu civilnog prava mnogih modernih država. Kako bi osigurao istočnu granicu carstva, Justinijan I 532. potpisao je mirovni sporazum s perzijskim carem [[Hozroje I|Hozrojem I]] pristajući na plaćanje godišnjeg danka. To je dovelo do [[Pobuna nika|ustanka]] koji je učvrstio njegovu moć nakon ubistva 35.000 ustanika. Nakon lagahnog zauzimanja bivše [[Afrika (rimska provincija)|rimske provincije Afrike]] od [[Vandali|Vandala]] 533, bizantijska vojska pod komandom generala [[Belizar]]a se iskrcala na [[Sicilija|Siciliju]] i započela opsadu Napulja i Rima. Tada je ostrogotski kralj [[Teodad]] poslao [[Papa Agapet I|papu Agapeta I]] u Konstantinopolj kako bi pokušao nagovoriti bizantijskog cara na sklapanje mira. Papa Agapet I nije uspio sklopiti mir sa bizantijskim carem jer se tome protivio patrijarh [[Antim I Carigradski|Antim I]] koji je imao podršku carice Teodore. Nakon [[Pljačka Rima 546|zauzimanja Rima]] od strane Ostrogota 546, armenski eunuh [[Narzes]] je sa 35.000 vojnika pobijedio Ostrogote u [[Bitka kod Tagine|bici kod Tagine]] i [[Bitka kod Vezuva|bici kod Vezuva]] 552. Uprkos kontinuiranom otporu nekoliko gotskih garnizona i invazije [[Franci|Franaka]] i [[Alemani|Alemana]], rat za Apeninsko poluostrvo je bio gotov. Kada je vizigotski plemić [[Atanagild]] zatražio Justinijanovu pomoć u pobuni protiv kralja 551, bizantijski car je poslao vojnog zapovjednika [[Liberije|Liberija]] koji je svrgnuo vizigotskog kralja [[Agila I|Agilu I]]. Novi [[Rimsko-perzijski ratovi|Rimsko-perzijski rat]] je doveo do 50-godišnjeg mira kada se Justinijan I suočio sa upadima [[Slaveni|Slavena]] i [[Gepidi|Gepida]] na [[Balkan|Balkansko poluostrvo]]. Iako je politeizam potisnut tokom vladavine Konstantina I, tradicionalna grčko-rimska kultura je bila još utjecajna u Bizantijskom Carstvu. Helenistička filozofija postepeno se objedinjavala u noviju hrišćansku filozofiju jer su se filozofi poput [[Jovan Filopon|Jovana Filopona]] oslanjali na [[Neoplatonizam|neoplatonske ideje]] i [[empirizam]]. Zbog aktiviranja [[Paganizam|paganizma]] Justinijan I je 529. zatvorio [[Platonova akademija|Platonovu akademiju]]. Religijske pjesme koje je napisao [[Roman Slatkopojac]] obilježile su razvoj [[Božanska liturgija|božanske liturgije]], dok su arhitekti [[Isidor Miletski]] i [[Antemije Tralski]] radili na izgradnji nove crkve [[Aja Sofija|Aja Sofije]], koja je zamijenila staru crkvu uništenu tokom [[Pobuna nika|pobune nika]]. Nakon završetka izgradnje 537. [[Aja Sofija]] danas stoji kao jedan od glavnih spomenika bizantijske arhitektonske historije. Tokom 6. i 7. stoljeća Bizantijsko Carstvo pogodila je [[Justinijanova kuga|epidemija]], koja je uveliko uništila stanovništvo i doprinijela znatnom ekonomskom padu i slabljenju Carstva. Nakon smrti Justinijana I, njegov nasljednik [[Justin II]] odbio je platiti veliki danak [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidima]]. U međuvremenu su [[Langobardi]] napali Apeninsko poluostrvo, pa je krajem 6. stoljeća samo trećina poluostrva bila u bizantijskim rukama. Justinov nasljednik [[Tiberije II]] dodjeljivao je subvencije [[Avari]]ma tokom vojnih akcija protiv Perzijanaca. Iako je general [[Mauricije]] vodio efikasnu kampanju na istočnoj granici, subvencije nisu uspjele da obuzdaju Avare koji su zauzeli balkansku tvrđavu [[Sirmijum]] 582. Mauricije, koji je u međuvremenu naslijedio Tiberija, je intervenisao u perzijskom građanskom ratu postavivši legitimnog kralja [[Hozroje II|Hozroja II]] na prijestolje. Nakon ženidbe njegovom kćerkom i proširivanja teritorija na Istoku, Mauricije se usredsredio na Balkansko poluostrvo, gdje je [[Mauricijevi balkanski pohodi|nizom uspješnih pohoda]] protjerao Avare i Slavene preko Dunava. Međutim, odbijanje otkupa za nekoliko hiljada zarobljenih Avara i naređenje da zimuju na Dunavu prouzrokovali su pobunu koja je ubila njega i njegovu porodicu. === Heraklijeva dinastija === {{Glavni|Bizantijsko carstvo tokom Heraklijeve dinastije}} [[Datoteka:Piero della Francesca 021.jpg|thumb|250px|desno|Bitka između bizantijske vojske koju je predvodio car Heraklije i Perzijanaca. Freska koju je naslikao italijanski renesansni umjetnik [[Piero della Francesca]], približno 1452.]] Nakon Mauricijevog ubistva od strane Foke Hozroje II ponovo je osvojio [[Mezopotamija (rimska provincija)|rimsku provinciju Mezopotamiju]]. Nepopularni vladar [[Foka (bizantski car)|Foka]], koga su bizantijski izvori opisivali kao "tiranina", je bio meta velikog broja zavjera od strane Senata. Njega je na kraju svrgnuo [[Heraklije]], koji je protjerao Sasanide iz Levanta zauzevši [[Damask]] i [[Jerusalem]]. Kontranapad koji je započeo Heraklije je poprimio karakter svetog rata jer se ikona [[Isus|Isusa Krista]] nosila kao vojni standard; slično je bilo prilikom kombinovane avarsko-sasanidsko-slavenske opsade Konstantinopolja koja je pripisana Bogorodičnim ikonama koje je patrijarh [[Sergej I Carigradski|Sergej I]] nosio u povorci oko gradskih zidina. Tokom [[Opsada Konstantinopolja 626.|opsade Konstantinopolja]] 626. kombinovane avarsko-sasanidsko-slavenske snage su bezuspješno opsjedale bizantijsku prijestonicu, pa je sasanidska vojska bila prisiljena povući se u Anadoliju. Nakon pobjede nad sasanidskom vojskom u [[Bitka kod Ninive|bici kod Ninive]] 627. Heraklije je zauzeo Egipat, Levant, Mezopotamiju i Armeniju, vrativši [[pravi križ]] u Jerusalem tokom velike ceremonije. [[Datoteka:Byzantiumby650AD.svg|thumb|250px|lijevo|Do 650. [[Pravedni halifat|Pravedni Halifat]] je zauzeo sve južne provincije Bizantijskog Carstva, osim [[Egzarhat Afrika|Egzarhata Afrike]]. Istovremeno, [[Južni Slaveni]] izveli su invaziju na [[Balkan|Balkansko poluostrvo]], gdje su se ubrzo i naselili.]] Nakon bizantijskog poraza od muslimanskih snaga u [[Bitka na Jermuku|bici na Jermuku]] 636. i [[Muslimansko osvajanje Sirije|gubljenja Sirije i Levanta]], uslijedili su novi napadi na Anadoliju i [[Prva arapska opsada Konstantinopolja|opsada Konstantinopolja]] 674. Pobjedom nad arapskom flotom nakon upotrebe [[Grčka vatra|grčke vatre]], potpisano je 30-godišnje primirje između Bizantijskog Carstva i [[Emevijski halifat|Emevijskog halifata]]. Zauzimanje Egipta i prestanak besplatne isporuke žita je ubrzao propadanje klasične urbane kulture; mnogi stanovnici su se zbog gladi preselili u ruralna područja čime je Konstantinopolj sa 500.000 stanovnika opao na 70.000 stanovnika. Praznina nastala nestankom starih poluautonomnih građanskih institucija je bila popunjena [[temat]]ima koji su podrazumijevali podjelu Male Azije na provincije koje su imale svoju vlast i odgovarale carskoj administraciji. Ovaj sistem je možda imao korijene u određenim mjerama koje je poduzeo Heraklije jer se tokom 7. stoljeća razvio potpuno novi sistem carske uprave. Povlačenje velikog broja trupa sa Balkanskog poluostrva u borbi protiv Arapa je otvorila vrata za postepeno širenje slavenskih naroda. Dolaskom [[Hazari|Hazara]], [[Bugari]] su potisnuti preko Dunava gdje su došli u sukob sa bizantijskim snagama. Nakon bizantijskog poraza 680, [[Konstantin IV]] potpisao je sporazum s bugarskim kanom [[Asparuh]]om prema kojem je [[Prvo Bugarsko Carstvo]] preuzelo suverenitet nad mnogim slavenskim plemenima koji su priznali bizantijsku vlast. Novi car [[Justinijan II]] nakon zauzimanja Trakije i Makedonije pokušao je slomiti moć urbane aristokratije ozbiljnim oporezivanjem i imenovanjem autsajdera na administrativne položaje. Nakon svrgavanja 695. sklonio se kod Bugara gdje je uz pomoć bugarskog kana [[Tervel]]a ponovo zauzeo prijestolje pokrenuvši vladavinu terora. Nakon konačnog svrgavanja na vlast je došla nova dinastija Isaurijska dinastija. === Isaurijska dinastija === {{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom Isaurijske dinastije}} Nakon arapske [[Druga arapska opsada Konstantinopolja|opsade Konstantinopolja]] 717, [[Leon III Isaurijanac|Leon III]] počeo je reorganizaciju i konsolidaciju temata u Maloj Aziji. Njegov nasljednik [[Konstantin V Kopronim|Konstantin V]] tokom [[Treća Fitna|nestabilnosti Emevijskog halifata]] zauzeo je Siriju i [[Kahramanmaras|Germanikeju]]. Nakon bizantijske pobjede u [[Bitka kod Kerameje|bici kod Kerameje]] 746. širenje Emevijskog halifata je završeno. Tokom 8. stoljeća dominirala je vjerska podjela u vezi s [[Ikonoklazam|ikonoklazmom]], koja je bila glavno političko pitanje Bizantijskog Carstva više od jednog stoljeća. Nakon zabrane ikona došlo je do [[Drugi nikejski sabor|Drugog nikejskog sabora]] na kojem je carica [[Irena, bizantijska carica|Irena]] nastojala omogućiti brak s [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]]. Nakon što je [[Leon V Armenac|Leon V]] ponovo uveo politiku [[Bizantijski ikonoklazam|ikonoklazma]], dogodio se [[focijski raskol]], u kojem je [[papa Nikola I]] osporavao izbor [[Focije I|Focija I]] za patrijarha. === Makedonska dinastija === {{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom Makedonske dinastije}} [[Datoteka:Byzantine Empire Themes 1025-en.svg|300px|thumb|desno|Bizantijsko Carstvo nakon smrti cara [[Bazilije II Porfirogenet|Bazilija II]] 1025.]] Iskoristivši slabost Bizantijskog Carstva tokom [[Ustanak Tome Slavena|ustanka Tome Slavena]], Arapi su zauzeli [[Kretski Emirat|Krit]] i napali Siciliju, ali je general [[Petronas]] 863. izvojevao [[Bitka kod Lalakaona|odlučnu pobjedu]] protiv [[Omar al-Akta|Omara al-Akte]], emira [[Malatija|Malatije]]. Dolaskom [[Bazilije I Makedonac|Bazilija I]] na bizantijsko prijestolje počinje vladavina Makedonske dinastije, koja je vladala sljedećih 250 godina. Ova dinastija obuhvatala je najsposobnije careve u historiji Carstva, pa zajedno s povećanjem političke i vojne moći događa se i kulturni preporod. Ovaj period nazvan je "zlatnim dobom Bizantijskog Carstva" iako je ono bilo znatno manje nego tokom Justinijanove vladavine. Tokom njegove vladavine došlo je do neuspješnih [[Opsada Dubrovnika 873|arapskih napada]] na obalu Dalmacije, što je omogućilo bizantijskim misionarima da preobrate lokalno stanovništvo u unutrašnjosti na kršćanstvo. Nakon ponovnog zauzimanja južnog dijela Apeninskog poluostrva 873, Bazilije I izveo je ofanzivu na [[Abasidski halifat]] zauzimanjem [[Samsat|Samosate]]. Njegov sin [[Leon VI Mudri|Leon VI]] nakon poraza u [[Bitka kod Bugarofigona|bici kod Bugarofigona]] 896. od Bugarskog Carstva nastavio je rat protiv Abasidskog halifata zauzimajući Siciliju 902. Nakon uspješnog arapskog napada na [[Solun]] 904. arapska mornarica nanijela je odlučujući poraz kod [[Kreta|Krete]] 911. Iskoristivši slabost Bizantijskog Carstva, bugarski car [[Simeon I]] s velikom vojskom marširao je prema Konstantinopolju zauzimajući [[Trakija (regija)|Trakiju]] i [[Edirne|Adrijanopolj]]. Nakon bizantijskog poraza u [[Bitka kod Anhilaja|bici kod Anhilaja]] 917. Bugari su opustošili sjevernu Grčku. Slabljenje Bugarskog Carstva nakon smrti cara Simeona I omogućilo je Bizantijskom Carstvu dugi period mirnih odnosa, tokom kojeg su se usredotočili na istočni front. Nakon zauzimanja Malatije 934, general [[Jovan Kurkuas]] je nastavio ofanzivu prema [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] koja je kulminirala osvajanjem [[Edesa|Edese]], [[Halep]]a i [[Kreta|Krita]]. Zaustavljanje arapske navale je omogućilo Grčkoj da ponovo procvjeta. Širenje Bizantijskog Carstva nastavljeno je tokom vladavine [[Ivan I Cimickije|Ivana I]], koji je iskoristio rat Bugarskog Carstva protiv [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] i zauzeo istočnu Bugarsku. Nakon toga se usredotočio na istočni front zauzimanjem [[Kipar|Kipra]], [[Antiohija|Antiohije]], [[Damask]]a, [[Bejrut]]a, [[Akra|Akre]], [[Sidon]]a, [[Cezarija|Cezarije]] i [[Tiberijada|Tiberijade]]. Nakon njegove smrti Bizantijsko Carstvo prostiralo se od Sicilije do Eufrata i od Dunava do Sirije. Njegov nasljednik [[Bazilije II]] izveo je invaziju na Bugarsku koja je rezultirala porazom u [[Bitka kod Trajanovih vrata|bici kod Trajanovih vrata]] 986. To je dovelo do unutrašnjih pobuna koje su iskoristili Bugari za dalje proširenje do bizantijske [[Bitka kod Skoplja|pobjede kod Skoplja]] 1004. Nakon bizantijske pobjede u [[Bitka na Belasici|bici na Belasici]] 1014. i uništenja bugarske vojske, Bugarsko Carstvo postalo je dio Bizantijskog, koje se prostiralo od Armenije na istoku do Kalabrije na zapadu. Tokom vladavine Makedonske dinastije Konstantinopolj je postao najveći i najbogatiji grad u Evropi sa 400.000 stanovnika. Tada je Bizantijsko Carstvo imalo snažnu državnu službu koja je nadgledala naplatu poreza, unutrašnju i vanjsku politiku. Poticanje trgovine sa zapadnom Evropom dovelo je do pokrštavanja Bugara i [[Pokrštavanje Slavena|Slavena]]. Međutim, stalni ratovi su izazvali smanjenje broja vojnika, pa je Bizantijsko Carstvo sve više zavisilo od stranig plaćenika. Kako su plaćenici bili sve skuplji, tako je carska riznica bila sve praznija. Nasljednici Bazilija II nisu imali nikakav vojni i politički talenat, pa su ogromni napori za oživljavanje bizantijske ekonomije rezultirali ozbiljnom inflacijom i slabljenjem zlatne valute. Tada se vojska doživljavala kao nepotreban trošak i politička prijetnja. U isto vrijeme Bizantijsko Carstvo suočilo se s novim neprijateljem koji je sve više ugrožavao njene teritorije na Apeninskom poluostrvu. Zategnuti odnosi između istočne i zapadne crkve kulminirali su [[Crkveni raskol|crkvenim raskolom]] 1054. Nakon navale Normana na Siciliju [[Konstantin IX Monomah|Konstantin IX]] rasformirao je Iberijsku vojsku, koja se sastojala od 50.000 ljudi, čime je nanio katastrofalnu štetu u očuvanju istočne granice Carstva. To je dovelo do vanredne situacije u kojoj je vojna aristokratija postavila svog generala [[Roman IV Diogen|Romana Diogena]] za cara. On je poduzeo veliki pohod pokušavajući da privuče Seldžuke u bizantijsku vojsku. Nakon iznenađujućeg poraza u [[Bitka kod Manzikerta|bici kod Manzikerta]] 1071, bio je zarobljen od strane sultana [[Alp Arslan|Alpa Arslana]] koji se prema njemu odnosio sa poštovanjem. Nakon državnog udara i dolaska na vlast [[Mihael VII Parapinak|Mihaela VII]] (1071–1078), Seldžuci su proširili svoju vlast nad cijelom Anadolskom visoravni od Armenije na istoku do [[Bitinija|Bitinije]] na zapadu. === Dinastija Komnen === {{Glavni|Bizantijsko Carstvo tokom dinastije Komnen}} Tokom vladavine [[Komnen|dinastije Komnen]] (1081–1185) obnavlja se vojna, teritorijalna i ekonomska moć Bizantijskog Carstva. Tada je ono, pomažući krstašima tokom krstaških ratova u Svetoj zemlji, imalo ogroman kulturni i politički utjecaj u Evropi, na Bliskom istoku i u zemljama Sredozemlja. Trgovačka saradnja s mletačkim i italijanskim trgovcima dovela je do prisustva velikog broja latinskih plaćenika, koji su proširili bizantijsku tehnologiju, umjetnost, književnost i kulturu na cijeli latinski zapad. Zahvaljujući miru i prosperitetu, Konstantinopolj je postao najveći i najbogatiji grad hrišćanskog svijeta. Nakon ponovnog interesovanja za [[Starogrčka filozofija|klasičnu grčku filozofiju]] i izdavanja sve većeg broja knjiga na grčkom jeziku, Bizantijska umjetnost i književnost je zauzimala istaknuto mjesto u Evropi. Konstantinopolj je bio ne samo središte Bizantijskog Carstva, nego i trgovinsko raskršće Istoka i Zapada. Do 1180. u gradu je bilo 60. 000 stranaca, koji su bili lahko prepoznatljivi po svojim maternjim jezicima i odijevanju, te su živjeli i trgovali u gradskim komercijalnim četvrtima. Skladišta i tržnice bile su preplavljene raskošnom [[Svila|svilom]], sjajnim nakitom, emajliranim metalnim predmetima, delikatno izrezbarenom bjelokošću, parfemima, začinima i kožnim proizvodima, kao i svim vrstama predmeta za svakodnevni život. [[Francuska|Francuski]] ljetopisac Geoffroi de Villehardouin zadivljeno je zapisao: "teško da se može povjerovati da postoji tako bogat grad na cijelom svijetu."<ref name="BE">''Bizantijsko Carstvo 330–1453: kakav je bio život usred sjaja, raskoši i spletki", "Time Life Inc.", 1998, str. 89; {{ISBN|0-7835-5457-5}}}}</ref> [[Datoteka:Alexios I Komnenos.jpg|thumb|200px|desno|Car Aleksije I, osnivač dinastije Komnen]] Novi vladar [[Aleksije I Komnen]] (slika desno) suočio se s normanskim vojskovođom [[Robert Gviskard|Robertom Gviskardom]] i njegovim sinom [[Bohemund I, knez Antiohije|Bohemundom I]], koji su zauzeli [[Drač]], [[Krf]] i [[Larisa (grad)|Larisu]]. Nakon smrti normanskog vojvode i otklanjanja normanske opasnosti Aleksije I je pobijedio i uništio [[Pečenezi|Pečeneze]] u [[Bitka kod Levuniona|bici kod Levuniona]] 1091. Postigavši stabilnost na zapadu, Aleksije I skrenuo je pažnju na ozbiljne ekonomske poteškoće i raspad tradicionalne odbrane Carstva. Kako nije imao dovoljno vojnika da povrati izgubljene teritorije u Maloj Aziji, poslao je izaslanike [[Papa Urban II|papi Urbanu II]], kome je objasnio da bez pomoći Zapada ne može spasiti hrišćane koji pate pod muslimanskom vlašću. Papa Urban II je 27. novembra 1095. sazvao [[Klermonski sabor]] pozvavši sve prisutne da uzmu oružje i pokrenu oružano [[hodočašće]] kako bi oslobodili Jerusalem od muslimana. Aleksije I Komnen je očekivao pomoć u obliku plaćenika, ali je bio potpuno nespreman za neizmjernu i nedisciplinovanu silu koju su predvodili normani i njihov vojskovođa Bohemund I. Pošto je križarska vojska morala proći kroz Konstantinopolj, Aleksije I Komnen je tražio da se zakunu da će Bizantijskom Carstvu vratiti sve gradove i teritorije koje su Seldžuci osvojili. Nakon osvajanja mnogih gradova i ostrva, krstaši su, prema [[Devolski sporazum|Devolskom sporazumu]] 1108, postali Aleksijevi vazali. Njegov sin [[Ivan II Komnen]], nakon pobjede nad [[Pečenezi]]ma i [[Mađari]]ma, sklopio je savez sa [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]] protiv normanskog kralja [[Rogerije II, kralj Sicilije|Rogerija II]]. Nakon toga je promijenio odnos snaga na istoku pobijedivši [[Danišmendski emirat]] čime je primorao antiohijskog kneza [[Raymond Poitiers|Raymonda Poitiersa]] da prizna bizantijski suverenitet. Želeći da se dokaže kao vođa hrišćanskog svijeta, Ivan II je sa križarima umarširao u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]; razočaran izdajom krstaša, vratio se u Antiohiju gdje je umro. Njegov nasljednik [[Manuel I Komnen]], vodeći agresivnu politiku, poslao je veliku flotu na [[Fatimidski halifat]]. Nakon neuspješnog pokušaja u obnovi bizantijske kontrole nad lukama na jugu Apeninskog poluostrva, njegova vojska je uspješno porazila Mađare u [[Sremska bitka|Sremskoj bici]] 1167. Uprkos sklapanju saveza s papom i krstašima, njegova vojska pretrpjela je veliki poraz od Turaka u [[Bitka kod Miriokefalona|bici kod Miriokefalona]] 1176. Uprkos tome, njegova politika rezultirala je ogromnim teritorijalnim dobicima, koji su povećali stabilnost granica u Maloj Aziji i osigurali stabilizaciju Carstva. To je zapadnim provincijama omogućilo ekonomski preporod i porast broja stanovnika. === Pad === {{Glavni|Pad Bizantijskog Carstva}} Nakon smrti Manuela I na bizantijsko prijestolje dolazi njegov 11-godišnji sin [[Aleksije II Komnen]]. Kao izrazito nesposoban vladar, svrgnut je od rođaka [[Andronik I Komnen|Andronika I Komnena]], koji je, koristeći se ogromnom vojnom popularnošću, potakao [[pokolj Latina]]. Nakon eliminacije potencijalnih suparnika iskorijenio je korupciju i uveo reforme koje su dovele do znatnog napretka Carstva. Uprkos ekonomskom napretku, nije uspio pobijediti ugarskog kralja [[Bela III, kralj Ugarske|Belu III]], koji je zauzeo Hrvatsku, i srpskog kneza [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanju]], koji je proglasio nezavisnost Srbije. Nakon neuspješne odbrane od snaga sicilijanskog kralja [[Vilim II, kralj Sicilije|Vilima II]] (1166–1189), Andronik I je svrgnut od strane [[Isak II Angelos|Isaka II Angelosa]] (1185–1195). Tokom njegov vladavine Normani su protjerani iz Grčke, što je dovelo do pobune Bugara i stvaranja [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugog Bugarskog Carstva]]. Njegova unutrašnja politika karakterizirana je rasipanjem javnog bogatstva i fiskalnim nepravilnostima. To je dovelo do slabljenja bizantijske moći što je navelo [[Papa Inocentije III|papu Inocentija III]] da organizira novi krstaški rat čija je namjera bila osvajanje [[Egipat u srednjem vijeku|Egipta]], centra muslimanske moći na [[Levant]]u. Krstaška vojska stigla je u [[Venecija|Veneciju]] u ljeto 1202. i unajmila venecijansku flotu, s kojom se dogovorila da zauzme dalmatinsku luku [[Zadar]], koju je zauzela Ugarska 1186. Ubrzo nakon toga, sin svrgnutog cara Isaka II, [[Aleksije IV Angelos|Aleksije Angelos]], je uspostavio kontakt sa krstašima ponudivši ponovno ujedinjenje bizantijske crkve sa Rimom, plaćanje 200.000 srebrnjaka i osiguranje svih potrepština za odlazak u Egipat u zamjenu za dolazak na bizantijsko prijestolje. Križari su nakon toga stigli u [[Konstantinopolj]] i podmetnuli veliki požar koji je oštetio velike dijelove grada. Nakon što je [[Aleksije III Angelos|Aleksije III]] pobjegao, Aleksije Angelos postavljen je na bizantijsko prijestolje kao [[Aleksije IV Angelos|Aleksije IV]]. Budući da nije mogao ispuniti svoja obećanja, svrgnut je od krstaša, koji su zauzeli i opljačkali grad. Nakon uspostavljanja reda krstaši su postavili [[Balduin I Flandrijski|Balduina Flandrijskog]] za cara novog [[Latinsko carstvo|Latinskog carstva]], a Venecijanca [[Tomas Morosini|Tomasa Morosinija]] za patrijarha. To je dovelo do rata između Latinskog Carstva i bizantijskih zemalja nasljednica [[Nikejsko carstvo|Nikeje]], [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezunta]] i [[Epirska despotovina|Epira]]. Nakon zauzimanja Konstantinopolja i uspostavljanja [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]] 1204, [[Nikejsko Carstvo]] je nastojalo preživjeti sljedećih nekoliko decenija. Slabljenje [[Rumski sultanat|Rumskog sultanata]] nakon invazije Mongola 1243. je omogućilo mnogim [[Anadolski bejluci|bejlucima]] i [[gazija]]ma uspostavljanje vlastitih kneževina u Anadoliji. Nikejsko carstvo, koje je osnovala [[dinastija Laskaris]], je uspjelo poraziti Epir i zauzeti Konstantinopolj 1261. To je dovelo do kratkotrajnog oživljavanja Bizantijskog carstva tokom vladavine [[Mihael VIII Paleolog|Mihaela VIII Paleologa]], koji je započeo saniranje ratnih šteta. Umjesto da se drži posjeda u Maloj Aziji, Mihael VIII Paleolog je odlučio proširiti carstvo postižući kratkotrajan uspjeh. Kako bi izbjegao novi krstaški rat, primorao je crkvu da se pokori Rimu što je dovelo do slabljenja moći Carstva. Ogromni napori njegovog sina [[Andronik II Paleolog|Andronika II]] i unuka [[Andronik III Paleolog|Andronika III]] su obilježili posljednje istinske pokušaje vraćanja bizantijske moći. Nakon smrti Andronika III dogodio se [[Bizantijski građanski rat (1341-1347)|šestogodišnji građanski rat]] koji je razorio carstvo, što je iskoristio srpski car [[Stefan Uroš IV Dušan|Stefan Dušan]] (1331–1346) uspostavivši [[Srpsko Carstvo]]. Nakon završetka bizantijskog građanskog rata, [[Osmansko Carstvo|osmanlije]] su porazili Srpsko Carstvo i zauzeli veliki dio Balkanskog poluostrva. Nakon što je bizantijski car [[Konstantin XI Paleolog]] zatražio pomoć zapada, papa je poslao pismo u kojem je zahtijevao ujedinjenje pravoslavne i katoličke crkve. Jedinstvo crkve moglo je biti postignuto samo carskim ukazom, ali je to odbijeno žestokim negodovanjem pravoslavnog građanstva i sveštenstva. Pošto papa i europski vladari nisu ništa učinili u vraćanju bizantijskih teritorija, Konstantinopolj je bio nedovoljno naseljen. To je iskoristio sultan [[Mehmed II]] koji je sa vojskom od 80.000 vojnika izvršio opsadu Konstantinopolja. Uprkos očajničkoj odbrani grada od strane 7.000 vojnika, Konstantinopolj je nakon dvomjesečne opsade pao 29. maja 1453. Nakon [[Pad Konstantinopolja|pada Konstantinopolja]] jedina slobodna teritorija Bizantijskog Carstva je bila [[Morejska despotovina]] ([[Peloponez]]), kojom su vladala braća posljednjeg bizantijskog cara, [[Tomas Paleolog]] i [[Dimitrije Paleolog]]. Morejska despotovina je nastavila dalje kao nezavisna država, plaćajući godišnji danak osmanlijama. Neplaćanje godišnjeg danka i pobuna protiv osmanlija je dovela do invazije Mehmeda II na Moreju 1460. Nakon nekoliko mjeseci, preostalo je samo ostrvo [[Monemvasija]] kojim je kratko vladao aragonski gusar. Kada ga je lokalno stanovništvo protjeralo, dobili su Tomasov pristanak da se stave pod papinu zaštitu do kraja 1460. Posljednje područje koje je odolijevalo osmanlijskim napadima bio je [[dvorac Salmeniko]], kojim je zapovijedao bizantijski vojskovođa [[Graitzas Paleolog]]. Nakon predaje Graitzas i njegov garnizon su pobjegli u [[Mletačka Republika|Mletačku republiku]], pa je Trapezuntsko Carstvo postalo posljednja država nasljednica Bizantijskog Carstva. Napori cara [[David Trapezuntski|Davida]] da regrutira europske sile za protivosmanlijski krstaški rat su izazvali Osmansko-trapezuntski rat u kojem je nakon jednomjesečne opsade grad pao 14. augusta 1461. Posljednji ostatak Trapezuntskog Carstva, [[Kneževina Teodoro]], se predao Osmanlijama 1475. Nećak bizantijskog cara Konstantina XI, [[Andrija Paleolog]], je tvrdio da je naslijedio titulu bizantijskog cara. Međutim, prema bizantijskom zakonu, on nije bio pravi nasljednik bizantijskog cara jer to nije odobrila crkva. Živio je u Moreji do njenog pada 1460. kada je pobjegao u Rim, gdje je čitav život živio pod zaštitom [[Papinska Država|Papinske države]]. Da Konstantinopolj nije pao, Konstantina XI bi možda naslijedili sinovi njegovog starijeg brata koji su odvedeni na palatu sultana Mehmeda II. Stariji sin, preimenovan u [[Has Murat-paša|Has Murat-pašu]], je postao Berlegbeg (glavni guverner) Balkana, a mlađi sin, preimenovan u [[Mesih-paša|Mesih-pašu]], je postao admiral osmanlijske flote i sandžak-beg (guverner) provincije Galipolje. Sultan Mehmed II i njegovi nasljednici su se smatrali nasljednicima Rimskog Carstva do propasti Osmanskog Carstva 1922. Zbog toga su sve pravoslavce koji su živjeli u Osmanskom Carstvu nazivali [[Rum]]. Međutim, nakon smrti posljednjeg bizantijskog cara Konstantina XI, ulogu cara-zaštitnika pravoslavaca je polagao moskovski knez [[Ivan III, veliki knez Moskve|Ivan III]] koji je oženio Andrijinu sestru [[Sofija Paleolog|Sofiju Paleolog]]. Njihov unuk [[Ivan IV Grozni|Ivan IV]] je zbog toga postao prvi car Rusije i pravi nasljednik Rima i Konstantinopolja. Ideja o [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] kao [[Nasljednici Rimskog carstva|Trećem Rimu]] održavala se u životu do propasti Ruskog Carstva tokom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] 1917. == Uređenje carstva == Iako je Bizantijsko Carstvo bilo dio cjelokupnog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], nakon pada njegovog zapadnog dijela istočni dio tog carstva nastavio je postojati sljedećih 11 stoljeća. Za to vrijeme razvilo je svoj vlastiti identitet, politički sistem i [[umjetnost]]. Prebacivanje sjedišta vlade Rimskog Carstva na [[Bosfor]] od strane [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] u maju 330. označilo je početak velikih promjena u njegovoj historiji. Od tog trenutka nekoliko činilaca doprinijelo je stvaranju novog entiteta. Tri činioca dala su Bizantijskom Carstvu prepoznatljiv karakter: rimski politički sistem, grčka kultura i kršćanstvo. Proces u kojem su se svi ovi činioci ispreplitali i stapali u novi entitet bio je postepen. Sami Bizantinci, koji su jednostavno nastavili nazivati sebe Romejcima, tj. Rimljanima ([[Grčki jezik|grčki]] Ρωμαίους), nisu bili ni svjesni rađanja nove nacije. Historičari smatraju da je međusobni utjecaj ovih činilaca doveo do stvaranja novog carstva najkasnije u vrijeme smrti [[Justinijan I|Justinijana I]] 565. Isti ti historičari nazivaju ga posljednjim istinskim rimskim imperatorom kome je [[Latinski jezik|latinski]] bio maternji jezik.<ref>Byzantine Aspects of Italy, Daniel Crena Iongh, izdavač W. W. Norton & Company Inc, New York City, prvo izdanje 1967, Kongresna biblioteka SAD-a, pod brojem 67-19211, str. 17–181.</ref> Malo je država organizovano na način koji je tako dobro odgovorio svom vremenu i tako promišljeno upravljen da se spriječi da vlast ostane u rukama nesposobnog čovjeka. Ova organizacija nije svjesno i promišljeno djelo jednog čovjeka ili jednog trenutka. U osnovi, ona je nasljeđe iz rimske prošlosti, ali je stalno bila prilagođavana i dopunjavana tokom vijekova, tako da bi odgovarala različitim zahtjevima vremena. U političkom razvoju Bizantija je nastojala ojačati, zatečeni sistem centralizacije i [[Apsolutna monarhija|apsolutizma]]. Do svog kraja ona je po obliku vladavine bila autokratska, despotska [[monarhija]]. U prvoj fazi razvitka ta je monarhija bila i teokratska, jer je vladar bio poglavar crkve. Sve je to dalo osnovu da Bizantiju karakteriše cezaropapizam. Čak i onda kada je crkva dobila autonomiju političkog djelovanja i tada je u Bizantiji ostala premoć [[Država|države]] nad crkvom. Po obliku državnog uređenja, bila je to unitarna, strogo centralizovana država. Car je bio vrhovna vlast u Carstvu. Mogao je po svojoj volji postaviti i otpustiti sve službenike, imao je potpunu finansijsku kontrolu, zakonodavstvo je bilo samo u njegovim rukama, bio je glavni zapovjednik svih snaga Carstva. Osim toga, bio je glava crkve, prvi sveštenik Carstva. Njegova politika i njegove ćudi uobličavali su sudbinu miliona njegovih podanika. U ranom periodu Carstva njegova titula bila je imperator august, a od 17. stoljeća, po ugledu na grčku terminologiju, naziva se bazilej. Iako nije bilo nikakve ustavne zabrane njegovoj vlasti, careva samovlada ipak je bila ograničena. On je uvijek priznavao svoju obavezu da poštuje osnovne zakone rimskog naroda, a duboko u svijesti ljudi provlačila se misao da je narod suveren i da je samo povjerio caru svoju vlast. Birači cara bili su senat, vojska i narod Carigrada. Svaki car morao je biti proglašen od ta tri tijela, pa se tek tada podvrgnuti obredu krunisanja. On je poslije toga postajao apsolutan, sve dok je njegova vladavina zadovoljavala; ali, ako bi se pokazao nesposobnim, svakom biraču bilo je slobodno da proglasi novog cara. Obično to je činila vojska ili dio nje. I ako bi tako postavljen car mogao navesti Senat i narod Carigrada da ga prime, njegova uzurpacija bila je ozakonjena. Ali, princip izbornosti pretrpio je u praksi jednu veliku izmjenu. Dio careve vrhovne vlasti sastojao se i u mogućnosti da kooptira druge careve. Zbog toga se nikad nije moglo dogoditi da carstvo ostane bez cara. Nije bilo ograničenja broja careva koji to mogu postati u isto vrijeme, ali je samo jedan car imao vlast (''autocrator basileus''). Ostali su bili pasivni partneri i kada bi umro ''autokrator'', sljedeći car po starješinstvu automatski je nasljeđivao carsku vlast. Time je bilo omogućeno da se stvore dinastije koje su trajale dok god bi njihovi predstavnici bili sposobni da vladaju. Pošto je car bio izabran ili kooptiran, trebalo je još da bude krunisan. To je davalo vjersku potvrdu njegovoj vlasti, tako da je mogao istinski da vrši funkciju božijeg namjesnika. Smatrao se da je krunisanje davalo caru položaj poluboga, namjesniku svevišnjeg. Car je bio svjestan da je glava kršćanske crkve. Car je svoju vlast vršio preko brojnog i široko razgranatog činovničkog aparata. Centralni državni aparat sastojao se od niza visokih državnih funkcionera, koji su sve do sredine 7. vijeka nosili stare rimske nazive. ''Magister officiorum'' bio je neka vrsta ministra carske kuće i kancelarije, stajao je na čelu carske garde i službe sigurnosti. On je rukovodio poštama i međunarodnim odnosima i preko njegovih ureda osiguravalo se prenošenje carskih naredbi, davanje uputstava nižim funkcionerima. Kvestor dvora (quaestor sacri palatii) brinuo se za zakonodavnu djelatnost i rukovodio je državnim finansijama; acones rerum privatarum, upravljao je mnogobrojnim carskim imanjima. U prijestolnici je važnu ulogu i položaj imao prefekt, koji je upravljao glavnim gradom države. Najvažniji funkcioneri u pokrajini bili su praefecti praeterio, koji su stajali na čelu dviju profektura: Orjenta i Ilirika. Od izmjena koje su se vršile u vrhovnim organima najvažnije su bile izvršene 7. vijeka za vrijeme cara Heraklija. Uvode se novi grčki nazivi i ustanovljuju nove funkcije logoteta: * Magister officicrum (nunistar carske kuće) stajao je na čelu carske garde i službe sigurnosti, rukovodio je poštama i međunarodnim odnosima, * Questor sacri palatii (kvestar dvora) imao je u nadležnosti zakonodavnu djelatnost i bio je na čelu pravosuđa, * Cones sacrarum largitionum rukovodio je državnim finansijama * Comes rerum privatorum upravljao je carskim imanjem U prvoj fazi razvitka uz cara su stajala dva kolektivna tijela: carski savjet ili konzistorij, koji su sačinjavali svi najviši državni funkcioneri i jedno šire tijelo (Senat ili Sinktit), u koji su pored tadašnjih ulazili i bivši najviši državni funkcioneri. Ta tijela imala su savjetodavni karakter. Međutim, Senat je formalno vršio i izbor cara, raspravljao o najvažnijim političkim pitanjima, ali je postepeno sve više gubio na važnosti. Senat nikad nije potpuno išćezao iako je u 6. i 7. stoljeću bio na vrhuncu u Carigradu. Senat u Carigradu nikad nije bio sličan onom starorimskom. Carigradski Senat sačinjavali su sadašnji i bivši držaoci službe dostojanstva iznad izvjesnog stepena, kao i njihovi potomci. Tako je Senat bio veliko amorfno tijelo koje je obuhvatalo sve ljude od ugleda, bogatstva ili odgovornog položaja u Carstvu. Stvarna vlast Senata bila je neodređena. Članovi senatske klase uživali su izvjesna prava i preimućstva utvrđene Starim Rimskim zakonima i uglavnom potvrđena od strane cara Justinijana I. Kad je car bio slab, Senat je bio najozbiljniji autoritet u Carstvu, a naročito je bio ugledan u 6. i 7. stoljeću. Ali, krajem 7. stoljeća vlast Senata je opala, izobličila se, dok je na kraju nije ukinuo Lav VI. Senat je životario kao tijelo koje je car mogao pozvati kao uvaženog svjedoka svojih postupaka. Senat je do samog kraja Carstva prisustvovao svakoj svečanoj prilici u Carigradu. Konzisterij je u carevo ime vršio funkciju najvišeg gradskog organa s Kvestorom dvora na čelu: rješavao je žalbe protiv presuda nižih sudova. Kao što je već rečeno Bizant je bio svojevrsna strogo centralistička država. Međutim, tokom vremena razvitka društvenih odnosa neizbježno je došlo do decentralizacije i naglašavanja nezavisnosti krupnih zemljoposjednika. Međutim, za razliku od zapadnih feudalnih državama, ta decentralizacija nije postigla onakav stepen sve do pred kraj bizantske države. == Lokalna uprava == Administrativno sudska podjela u prvoj fazi razvoja Bizantije bila je ista kao za vrijeme donunata u Rimu. Država je bila podjeljena na dvije prefekture, kojima su na čelu bili praefecti praetorio. Oni su u svojim rukama ujedinjavali upravnu i sudsku vlast dok su komandu nad vojskom imali magistri militum. Prefekture su se djelili na niže upravno-sudske jedinice – dijeceze (bilo ih je 7 do 8), kojima su na čelu bili civilni funkcioneri, vikari, neposredni saradnici prefekta. Vojničko komandovanje u jednoj diecezi ili u više njih imali su tzv. duces. Dieceze su se dalje djelile na provincije (bilo ih je oko 60) spraesesima na čelu, koji su brinuli za ubiranje poreza i koji su vršili sudsku vlast. Centralizacija uprave ogledala se u tome što je sve činovnike imenovao direktno vladar. Izvjesnu autonomiju unutar provincije sačuvale su gradske općine, civitates imunicipia, ali je u toku daljeg razvoja lokalna autonomija gubila svaku važnost. Organizacija lokalne uprave doživjela je korjenitu reformu u 7. vijeku. Civilna vlast u provincijama podvrgnuta je vojnim komandantima. Čitava država podjeljena je na vojne ovlasti različite veličine koje su dobile naziv Teme. Tematska podjela i organizacija države imala je u početku vojni karakter. Tema postepeno dobija upravno finansijska i sudska ovlaštenja. Na čelu teme bio je strateg komandant vojne ovlasti (grčki: strategos), okružen štabom sastavljenim od raznih funkcionera. Šef štaba rukovodio je vojnim poslovima, a Protonotar je obavljao poslove civilne uprave i ujedno bio sudija u datoj vojnoj oblasti. Tematska organizacija doživjela je puni razvitak tokom 10. vijeka. Vojnu snagu tema sačinjavali su seljaci, vojnici (konjanici), stratisti. Teme su bile podjeljene na niže jedinice-Turme, s turmahom na čelu, a najniže jedinice bile su tzv. baude. Uz sav birokratizam i centralizam prisutan u upravi Bizanta bilo je izvjesnih tragova [[Demokratija|demokratije]]. U V i VI vijeku postojale su u većim gradovima autonomne političke organizacije zvane Deme. Narod Carigrada bio je organizovan u 4 dijela ili deme nazvane Plava, Bijela, Zelena i Crvena. Najbolje se mogu opisati kao samoupravna gradska tijela, dalje podjeljena na civilna i vojna. Civilna tijela zvala su se politici i njima je upravljao Demark, a vojna peratici, njima je upravljao Demokrat. Politici su imali civilne dužnosti kao što su čuvanje javnih parkova i preduzimanje mjera protiv požara. Peratici su vjerovatno djelovali kao teritorijalni garnizoni grada. Ujedinjene deme kao organizacija siromašnih slojeva digle su poznatu [[Nika pobuna|Nika pobunu]] 532, prilikom koje zamalo nije oboren sa vlasti car Justinijan I. U kasnijem razvoju deme su izgubile ulogu društvenog i političkog faktora. === Religijsko uređenje === {{Glavni|Organizacija u bizantijskoj pravoslavnoj crkvi}} [[Datoteka:Hagia Sophia Mars 2013.jpg|thumb|250px|desno|[[Aja Sofija|Haja Sofija]], "Velika Crkva" kako su je zvali Bizantinci, bila je glavna sakralna građevina u kojoj su krunisani svi bizantijski carevi]] U političkom životu Bizantije hrišćanska crkva i njena hijerarhija s carigradskim patrijarhom na čelu igrala je veoma važnu ulogu. Međutim, bizantijski car je bio taj koji se povremeno slobodno uplitao u pitanja koja su bila u nadležnosti Crkve. Bizantijsko pravo definiralo je državu koja se sastoji od dviju osnovnih poluga vlasti: carske moći (basileia), i sveštenstva (sacerdotium). Njihova saradnja izražena je u gradskom planu Carigrada nasuprotnim postavljanjem carske palate i katedralnog kompleksa sa obje strane [[Augusteion]]a, glavnog trga. Očekivalo se da će ove dvije glavne poluge biti ravnopravni partneri u promociji [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] i regulisanju državničkih poslova. Ali s praktičnog stanovišta, carske odgovornosti za mirno djelovanje obuhvatale su i mnoge dužnosti crkvenog upravljanja. Iako je dolazilo do izvjesnih suprotnosti između crkvenih vrhova s jedne i visoke [[Birokratija|birokratije]] krupnih zemljoposjednika s druge strane, crkva je ipak dosljedno vršila ulogu ideološko religiozne poluge državne vlasti u svrhu držanja potlačenih masa u pokornosti. Obaveza bizantijskog cara bila je da sazove Generalno vijeće i objavi njegove odluke. Dalje, zakoni careva, posebno Jutinijana I i [[Leon VI Mudri|Leona VI Mudrog]], bili su ti koji su uspostavili zakonske parametre za monaške i druge crkvene temelje. Osnivanje novih biskupija također je bio carski prerogativ. Odlučujuća dužnost bizantijskog cara bila je ta da je imao pravo imenovati novog patrijarha iz spiska od tri kandidata koje su predali metropolitanski episkopi, a imao je čast da dodijeli službene funkcije kandidatu po svom izboru. To također znači i da je mogao ukloniti patrijarha koji se opirao njegovoj volji. Sveštenstvo u Bizantiji nikada nije sačinjavalo tako krutu društvenu cjelinu kao u latinskom svijetu, gdje su na društvenoj ljestvici bili visoko iznad laika. U Bizantu su laici "arhonti" ili plemići sudjelovali na biskupskim izborima i mogli su sami biti birani za biskupe, pa čak i za patrijarhe. Sveštenstvo nije bilo odvojeno od laika celibatom, osim biskupa, koji su inače dolazili iz redova redovnika. Sveštenstvo nije imalo visoke funkcije i nije imalo monopol na obrazovanje, za razliku od njihovih zapadnih kolega, budući da je [[Sekularizam|sekularni]] obrazovni sistem i dalje postojao. Obično sveštenstvo i episkopat bili su slabi, čija je finansijska osnova narušena popularnom privlačnošću monaštva. Seoski sveštenik je obično bio oženjen muškarac, uzdržavao je porodicu baveći se poljoprivredom, kao i njegovi susjedi. <ref name="GOB">Helen C. Evans, William D. Wixom, ''The Glory of Byzantium: Art and Culture of the Middle Byzantine Era'', [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan]], New York City, drugo izdanje, 1997, str. 21-24; {{ISBN| 0-87099-777-7}}</ref> ==== Monaštvo ==== {{Glavni|Kršćansko monaštvo}} [[Datoteka:Saint Anthony The Great.jpg|thumb|200px|desno|[[Ikona]] svetog [[Antonije Veliki|Antonija Velikog]], osnivača hrišćanskog monaštva]] Monaštvo je imalo izuzetnu važnost u Bizantiji. Cijenjeni zbog svog celibata i visokog moralnog ugleda, monasi su bili neprestano traženi zbog njihovih savjeta, a njihovi su manastiri bili korisnici čestih darova, koje su dobijali od bizantijske elite i običnih ljudi. Prema riječima bizantijskog monaha i mističkog pisca [[Simeon Novi Teolog|Simeona Novog Teologa]]: {{Citat|"Onaj koji je monah drži se odvojeno od svijeta i hoda zauvijek s [[Bog]]om samim."}} Bizantijsko monaštvo odlikovalo se velikom fleksibilnošću. Iako su manastiri zakonski bili podložni episkopatu, izuzeća su ih obično činila nezavisnim u većini njihovog poslovanja. Za razliku od hijerarhijske organizacije zapadnog monaštva koji se razvio u međunarodne institucije, poput [[Benediktinci|benediktinaca]] i [[Franjevci|franjevaca]], u Bizantiji je svaki samostan bio jedinica za sebe. Manastiri su sagrađeni po nahođenju njihovih laičkih osnivača, a mogli su biti osnovani sa samo tri monaha za relativno malu zadužbinu. Veliki manastiri često su bili carske zaklade, izdašno podržani stalnim prihodima od imanja koja su im bila priložena. Na selu, manastiri su služili kao poljoprivredne zajednice, opstajući na zemlji, poput [[Manastir Velika Lavra|manastira Velika Lavra]] na [[Sveta gora|Svetoj gori]], kojeg je car [[Nikifor II Foka]] osnovao 963. za svog prijatelja igumana [[Atanasije Atonski|Atanasija Atonskog]]. Manastir cvjeta do danas, čuvajući netaknut veći dio svog srednjovjekovnog blaga, [[Iluminacija|iluminiranih rukopisa]] i ikona. S druge strane, u gradovima su manastiri vršili važne javne i društvene uloge: vodili škole, bolnice, sirotišta i domove za starije osobe. Monasi su imali vodeću ulogu u teološkom razvoju, održavanju tradicije slikanja ikona i uopšte u oblikovanju pobožnosti i bizantijske religiozne prakse.<ref name="GOB"/> == Bizantijsko pravo == [[Datoteka:CorpusIurisCivilis.jpg|thumb|200px|desno|Justinijanov zakonik iz 1583.]] {{Glavni|Bizantijsko pravo}} Bizantskoj administraciji pogodovalo je uređeno poštovanje zakona, naslijeđeno od Rima, a efikasnost [[Vlada|vlade]] dokazana je organizacijom pravosuđa. Poznavanje prava smatrano je važnim za svakog carskog službenika, pa je postojalo više [[Pravo|pravnih]] škola. [[Car]] je bio "vrhovni sudija", niži od njega su bili provincijski sudovi i kvestori u [[Carigrad]]u, gdje je zasjedao i vrhovni parnični sud od 12 sudija. Parnica je, naime, bila jedan od malog broja prihvatljivih razloga za posjetu Carigradu. Crkveni sudovi postepeno proširuju svoju nadležnost, dok pod [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] nisu preuzeli cjelokupnu jurisdikciju nad kršćanskim stanovništvom. Kazne za krivična djela bile su novčane ili konfiskacija imovine ili sakaćenje, koje se smatrala humanijom zamjenom za smrtnu kaznu. Zatvor je bio skup i nereproduktivan za državu i praktično je nepoznat, pa je korišten samo dok okrivljeni čekaju na suđenje. U Bizantu je car bio izvor prava, ali je pravo bilo iznda njega. Da bi se pravo poštovalo, nužno je da bude pažljivo i jasno kodificirano. == Umjetnost == {{Glavni|Bizantijska umjetnost}} == Također pogledajte == * [[Osmansko Carstvo]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Mustafa Imamović, ''Predavanja iz opće historije prava i političkih institucija'', [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], Sarajevo, 2005. * Raifa Festić, ''Opća historija države i prava'', Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1998. * Georgije Ostrogorski, ''Istorija Vizantije'', Izdavačko preduzeće Srbije "Prosveta", Beograd, 1947. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Byzantine Empire}} * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLG6HMr6sRAxnrj_vhUfJXtXvsKzBrR7XQ Bizantijski svijet (RTS Obrazovno-naučni program – zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLxbMnBfiy6iEfmHb_uq4jaMBlaSanaZph 313. (1700 godina slobode hrišćanstva), RTS Kulturno-umetnički program – zvanični kanal] * [https://www.youtube.com/watch?v=1WmmjzBIdMw Putevi rimskih imperatora: Otkrivanje metropole Ilirika (RTS Kulturno-umetnički program – zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLxbMnBfiy6iHowQFv2rhSwh1ptyhmEpVc Balkan (RTS Kulturno-umetnički program – zvanični kanal)] {{Imperije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bizantijsko Carstvo|Bizantijsko Carstvo]] [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Carstva]] [[Kategorija:Historija Evrope]] [[Kategorija:Historija Turske]] [[Kategorija:Srednji vijek]] [[Kategorija:Tributarne države Osmanskog Carstva]] j1nnju9kqqitgk5daft5mmkz622ptnp Pad Konstantinopolja 0 12247 3829382 3752512 2026-04-11T17:11:54Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829382 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Le siège de Constantinople (1453) by Jean Le Tavernier after 1455.jpg|mini|Opsada Konstantinopolja, savremena francuska minijatura iz 15. vijeka]] '''Pad [[Konstantinopolj]]a''' označava čin osvajanja [[Bizantijsko carstvo|bizantijske]] prijestonice od strane [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], pod zapovjedištvom [[sultan]]a [[Mehmed II|Mehmeda II Osvajača]]. Grad je pao u osmanske ruke u utorak [[29. maj]]a, [[1453]]. Ovaj čin je označio ne samo razaranje [[Istočno rimsko carstvo|Istočnog rimskog carstva]] i smrt [[Konstantin XI|Konstantina XI]], posljednjeg bizantijskog [[car]]a, nego i stratešku pobjedu koja je bila od suštinske važnosti za daljnji napredak Osmanskog Carstva, te njegova osvajanja i upravu nad istočnim [[Sredozemlje]]m i [[Balkan]]om. Pod novim imenom [[Istanbul]], grad će ostati prijestonica novog, Osmanlijskog, carstva, sve do ukidanja carstva, [[1922]]. == Također pogledajte == * [[Konstantinopolj]] * [[Istanbul]] {{Commonscat|Fall of Constantinople}} [[Kategorija:Bizantijsko Carstvo]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] qwc50077oik5q8nqz7t2nkcmsfrc9lt Rumelija 0 12260 3829405 3807286 2026-04-11T17:35:06Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva, .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829405 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Rumelia map.jpg|mini|desno|229x229px|Karta Rumelije (1801)]] '''Rumelija''' (na [[Turski jezik|turskom]], ''Rumeli'', turski naziv za [[Istočno rimsko carstvo|Istočno rimsko]] ili [[Bizantijsko carstvo]]) je ime koje se koristilo nakon [[15. vijek]]a za dio [[Balkan|Balkanskog poluostrva]] pod upravom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Međutim, riječ "Rumeli" doslovno znači "zemlja Rimljana," time se odnoseći na Istočno rimsko carstvo. U tom smislu, izraz se u [[11. vijek|11.]] i [[12. vijek]]u uveliko odnosio i na [[Anadolija|Anadoliju]], jer je ova, u to vrijeme, također bila u sastavu Istočnog rimskog carstva ([[Bizantija|Bizantije]]). == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] 47dtpqcboobwyltoiggjdxpd0gzt39f Irak 0 12479 3829598 3816440 2026-04-12T11:43:43Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, ., → , using [[Project:AWB|AWB]] 3829598 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Irak | izvorno_ime = جمهورية العراق <br />''Al-Jumhuriyah Al-Iraqiyah'' {{Simboli jezika|ar|arapski}} | ime_genitiv = Iraka | zastava = Flag of Iraq.svg | grb = Coat of arms (emblem) of Iraq 2008.svg | uzrečica = [[Tekbir|Allahu Ekber]] | himna = [[Mawtini]] {{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Mawtini.ogg]]}} | mapa = Iraq in its region.svg | glavni_grad = [[Bagdad]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|33|35|N|44|4|E|type:city|title=Bagdad}} | najveći_grad = [[Bagdad]] | službeni_jezik = [[arapski]], [[kurdski]] | državno_uređenje = [[Republika]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Iraka|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Barham Salih]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak predsjednika vlada Iraka|Predsjednik vlade]] | vladar_druga_vlast = [[Mustafa Al-Kadhimi]] | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = od [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]] | nezavisnost_priznato = [[3. oktobar]] [[1932]] | površina = 437.072 | po_površini_na_svijetu = 57. na svijetu | procenat_vode = 1,1% | stanovnika = 27.499.638 | stanovnika_godina = 2008 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 44. na svijetu | gustoća = 63,3 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 112. na svijetu | bdp_ukupno = $113,9 milijardi | bdp_godina = 2008 | po_broju_bdp_na_svijetu = 59. na svijetu | bdp_per_capita = $4.000 | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Irački dinar]] ([[IQD]]) | vremenska_zona = ([[UTC]]+3) | najveća_tačka_ime = [[Rawanduz]] | najveća_tačka_metara = 3.658 | najveće_jezero_ime = ? | najveće_jezero_površina = - | najveća_rijeka_ime = [[Eufrat]] | najveća_rijeka_dužina = 2.800 | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = [[.iq]] | pozivni_broj = +964 | komentar = |}} '''Irak''' je [[suverena država]] u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]]. Obuhvata područje [[Mezopotamija|Mezopotamije]] između rijeka [[Eufrat]] i [[Tigris]] i susjedna planinska i pustinjska područja. Na jugoistoku kratkom obalom (58&nbsp;km) izlazi na [[Perzijski zaliv]]. Na jugu graniči s [[Kuvajt]]om i [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]], na zapadu s [[Jordan]]om i [[Sirija|Sirijom]], na sjeveru s [[Turska|Turskom]] i na sjeveru i istoku s [[Iran]]om. Irak je poznat po grčkom toponimu "Mezopotamija" (što znači: zemlja između rijeka) i dom je najranijih civilizacija koje sežu još od 6. milenija p.n.e. Regija koja se nalazi između rijeka [[Tigris]] i [[Eufrat]] se često naziva kolijevka civilizacije i mjesto gdje je nastalo prvo pismo. U različitim periodima u svojoj historiji, Irak je bio centar autohtonih carstava: Akadijskog, [[Sumer]]skog, [[Asirija|Asirskog]] i [[Babilon|Babilonskog carstva]]. Također je bio dio [[Medijsko carstvo|Medijskog]], [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog]], [[Antička Grčka|Grčkog]], [[Partsko Carstvo|Partskog]], [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog]], [[Rimsko Carstvo|Rimskog]], [[Pravedni halifat|Rašidunskog]], [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog]], [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i dr. Pod britanskom kontrolom se našao kao rezultat mandata [[Društvo naroda|Društva naroda]].<ref>{{cite web|url=http://www.livescience.com/history/top10_iraq_battles.html |title=Top 10 Battles for the Control of Iraq |publisher=Livescience.com |access-date=23. 3. 2009}}</ref> U Iraku se nalaze dva najsvetija mjesta [[Šiizam|šiizma]]: [[Nedžef]] i [[Kerbela]].<ref>On Point: The United States Army In Operation Iraqi Freedom - Page 265, Gregory Fontenot - 2004</ref> ==Historija== [[Datoteka:Cylinder Seal, Old Babylonian, formerly in the Charterhouse Collection 03.jpg|mini|lijevo|150px|Cilindrični pečar, [[babilon]]ski period]] Područje savremenog Iraka je bilo skoro istovjetno području prve civilizacije u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Mezopotamska ravnica, smještena između [[Tigris]]a i [[Eufrat]]a, je dio ''Plodnog polumjeseca''. Tim područjem su vladale mnoge dinastije i carstva kao što su [[Sumer]], [[Akad]], [[Asirija]] i [[Babilon]]. ===Stari vijek=== U Mezopotamiji se sumerska kultura razvila oko 3000. p. n. e. Život sumerske kulture je bio obilježen s dva važna faktora: nepredvidljivosti dviju rijeka, koje su u svakom času mogle poplavama uništiti kompletno stanovništvo, kao i bogatstvo riječnih dolina, izazvano vijekovima natapanja tla. Takvo stanje stvari je stvorilo ekonomsku osnovu za civilizaciju, ali i potrebu za čvrstom društvenom organizacijom radi odbrane od poplava. Sumerani su se također bili prisiljeni braniti od susjednih naroda, kao što su [[Elamiti]] u današnjem zapadnom [[Iran]]u. Sumersku dominaciju nad Mezopotamijom su prvi uspješno izazvali [[Akađani]], semitski narod porijekom s [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]]. 234. p. n. e. veliki akadski vladar [[Sargon Akadski|Sargon]] je osvojio Sumer i stvorio [[Akad|Akadsko Carstvo]] koje je zavladalo većinom sumerskih gradova-država i proširilo se sve do [[Libanona]]. Sargonovo carstvo nije dugo potrajalo. Godine 2125. p. n. e, sumerski grad [[Ur]] u južnoj Mezopotamiji se pobunio, a Akadsko carstvo je palo i bilo zamijenjeno obnovljenim sumerskim gradovima-državama. Oko godine 800. p. n. e. na području Mezopotamije se naseljava semitski narod zvan [[Kaldejci]], koji će s vremenom dobiti važnu ulogu u kulturnom razvoju Iraka i antičkog svijeta, ali i političkim sukobima Asirije i Babilona. Na njih je važan utjecaj imao novi uspon Asirije, koja će s vremenom postati poznata kao veliko tzv. ''Novo Asirsko Carstvo''. Ono se s vremenom proširilo na Babilon, iako su Babilonci tome vijekovima pružali žestoki otpor i dizali ustanke. Asirija se s vremenom proširila na [[Sirija|Siriju]], dijelove današnje istočne [[Turska|Turske]], potom na [[Palestina|Palestinu]] da bi svoj vrhunac dobilo sredinom 7. vijeka p. n. e. Tada je pod [[Asarhadon]]om osvojen [[Egipat]], a pod [[Asurbanipal]]om današnji jugozapadni Iran. Ta se država smatra prvim svjetskim carstvom u historiji, ali je kratko potrajala. Odmah nakon smrti Asurbanipala, Babilonci i Kaldejci pod [[Nabopolassar]]om su 626. p. n. e. digli ustanak, otjerali Asirce, a potom napali njihovu zemlju uz pomoć medijskih saveznika. Godine 612. p. n. e. je uništena asirska prijestolnica [[Niniva]], a pet godina kasnije Egipćani su poraženi u bitci kod Karkemiša kojom je uspostavljena babilonska dominacija nad najvećim dijelom nekadašnjih asirskih područja. Pod dugom i uspješnpm vladavinom Nabukodnonosora Velikog je stvorena država poznata kao ''Novo Babilonsko Carstvo''. ===Perzijsko carstvo=== [[Datoteka:Darius In Parse.JPG|mini|desno|200px|[[Darije I]]]] Za vrijeme Nabukodonosorovih nasljednika babilonska država je oslabila, a što su najbolje iskoristili njeni istočni susjedi [[Perzijanci]]. Oni su pod vodstvom dinastije Ahemenida stvorili državu i godine 539. p.n.e. pod vodstvom [[Kir Veliki|Kira Velikog]] osvojili ne samo [[Babilon]], nego i cijelu teritoriju današnjeg Iraka. Ona se tako našla u centru još većeg carstva koje se na svom vrhuncu prostiralo od [[Dunav]]a do [[Indija|Indije]], odnosno od [[Nila]] do [[Centralna Azija|Centralne Azije]]. Mezopotamija je dijelila sudbinu te države sve do 331. p.n.e. kada je Ahemenide srušio makedonski kralj [[Aleksandar Veliki]] koji je Babilon učinio centrom svoje države. Godine 323. p. n. e. Aleksandar je umro, a njegovo carstvo se raspalo zbog ambicija i svađa među njegovim generalima. Među njima je [[Seleuk I Nikator]] do 305. p. n. e. uspio osvojiti najveći dio, koji je uključio Irak, te stvoriti vlastitu državu koja će kasnije biti poznata kao [[Seleukidsko Carstvo]]. Ta je, država, međutim u 2. vijeku p. n. e. oslabila u ratovima s Rimljanima na zapadu, kako i u unutrašnjim sukobima. To su najbolje iskoristili Parti, iranski nomadski narod iz Centralne Azije koji su prodrli na Iransku visoravan, a potom krajem 2. vijeka p. n. e. uspjeli Seleukide istjerati iz Mezopotamije. Tako je stvoreno [[Partsko Carstvo]] koje je svoju prijestolnicu imalo u [[Ktesifon]]u. Parti će se s vremenom početi sukobljavati s Rimljanima, a današnji Irak će povremeno dolaziti pod rimsku vlast, kao za vrijeme cara [[Trajan]]a. ===Arapski i osmanlijski period=== [[Datoteka:Abbasid Caliphate and Umayyad Emirate.png|mini|lijevo|350px|[[Bagdad]] je bio glavni grad [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]]]] Dugotrajni ratovi Bizantinaca i Perzijanaca koji su eskalirali u [[7. vijek]]u, doveli su do pustošenja [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] i prekida najvažnijih trgovačkih ruta između istoka i zapada. Kao alternativna trgovačka ruta se nametnula Arabija, a i tamošnje stanovništvo - Arapi - se postepeneo počelo naseljavati u opustošena područja, uključujući Irak. Pojava islama u Arabiji je Arapima dala i ideološku osnovu da zauzmu ta područja. U odlučujućoj bici kod al-Qadisiyaha 636. Arapi su porazili Perzijance te je današnji Irak pao pod arapsku kontrolu i postao dio, a kasnije i centar prvog arapskog, odnosno islamskog halifata koji će svoj vrhunac imati pod dinastijom [[Abasidi|Abasida]] 750. Uz arapske doseljenike, koji su ispočetka sagradili vlastite tvrđave, a kasnije gradove kao [[Basra]], lokalno stanovništvo se relativno brzo islamiziralo. Nekadašnji izraz ''Khvarvārān'' je sve više počeo zamjenivati izraz ''Iraq'', arabizirane perzijske riječi ''Erak'' koja je označavala "donji Iran". Period od 8. do 13. vijeka se često naziva [[Zlatno doba islama]], a upravo tada je [[Bagdad]] kao abasidska prijestolnica bio i glavnim ekonomskim i kulturnim središtem, odnosno najvećim i najvažnijim gradom na svijetu. Iako Irak nije bio neposredno pogođen križarskim ratovima, haos u regiji se s vremenom odrazio i na to područje. Invazija [[Mongoli|Mongola]] 1258. i uništenje Bagdada je, pak, Iraku zadalo udarac nakon koga je to područje počelo gubiti svoju kulturnu i ekonomsku važnost. Haos koji su iza sebe ostavili [[Mongoli]] su najbolje iskoristili razni turski nomadski narodi. Krajem 14. vijeka dijelove sjevernog Iraka je zauzela turkmenska država ''Kara Koyunlu''. Nju je godine 1466. potukla turkmenska Ak Koyunlu država. Njih je porazila i iz Iraka otjerala perzijska dinastija Safavida 1508. Safavidi se, međutim, nisu mogli nositi s još moćnijom turskom državom - Osmanskom Imperijom. Irak je pod njenu vlast došao 1533, iako je na nekim područjima ta vlast bila nominalna, odnosno svodila se na simbolični autoritet osmanskog kalifa nad lokalnim plemenima. Irak je nastavio gubiti svoju ekonomsku važnost, postavši graničnim uporištem prema Safavidima, koji su ga u 17. vijeku nakratko uspjeli zauzeti. Slabljenje osmanske vlasti se u [[18. vijek]]u odrazilo i na Irak. Godine 1747. je dana autonomija mamelucima, da bi godine 1831. Porta ponovno preuzela direktnu vlast. === Ratovi 1980-1991. === Nakon što je na vlast došla stranka Baath, uslijedila su masovna hapšenja i ubistva, uglavnom [[komunizam|komunistički]] orijentiranih intelektualaca. Naročito nakon što je sa pozicije predsjednika otišao al-Bakrs, na vlast je 16. jula 1979. došao [[Sadam Husein]]. Uslijedili su brojni slučajevi kršenja [[ljudska prava|ljudskih prava]], a žrtve su bile čak i pripadnici Baath stranke. Nakon povremenih provokacija i sukoba sa [[Iran]]om, Sadam naređuje vojni napad na susjednu zemlju, te su 22. septembra 1980. Iran napalo devet od dvanaest divizija iračke vojske. Poslije početnih uspjeha, iračka vojska se od 1982. počela sve više povlačiti, te su 1984. ratna dejstva prešla na teritoriju Iraka. Ovaj [[Iransko-irački rat|Prvi zalivski rat]] trajao je sve do 1988. a u njemu je poginulo oko 250.000 Iračana. Tokom tog rata, Irak je nekoliko puta koristio i hemijske bojne otrove protiv Iranaca ali i protiv neistomišljenika unutar vlastitog naroda. Na Sadama je izvršen neuspješni atentat 17. jula 1982, a za odmazdu uhapšeno je 600 stanovnika malog grada Dudžail, od čega je 148 osoba ubijeno. Od 1988. iračka vojska je otpočela i takozvanu ''operaciju Anfal'' pri čemu je stradalo oko 180.000 iračkih Kurda. Iračka vojska 2. augusta 1990. iznenada prelazi granicu sa [[Kuvajt]]om i okupira zemlju. Tek nakon intervencije međunarodnih trupa pod vodstvom SAD, u februaru 1991. Kuvajt je oslobođen u [[Zalivski rat|Drugom zalivskom ratu]]. Zbog toga su Ujedinjeni narodi stavili sankcije Iraku, što je dovelo do međunarodne izolacije države i osiromašenja većeg dijela stanovništva. == Zastava i grb == [[Datoteka:Flag of Iraq.svg|mini|lijevo|170px|Zastava Iraka]] [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Iraq.svg|mini|desno|100px|Grb Iraka]] Zastava Iraka u sadašnjem izgledu je na snazi od 2008. Sastoji je se od trobojke karakteristične za arapske zemlje, crveno-bijelo-crno. Unutar bijelog polja napisan je [[tekbir]] na arapskom pismu. Grb Iraka se sastoji od [[Salahudin]]ovog orla, na čijim prsima se nalazi zastava Iraka. Orao drži natpis "''الجمهورية العراقية''" (Republika Irak). Grb je kao i zastava usvojen 2008. === Historijske zastave Iraka === <gallery> Datoteka:Flag of Iraq (1921–1959).svg|1921-1959 Datoteka:Flag of Iraq 1959-1963.svg|1959-1963 Datoteka:Flag of Iraq (1963-1991).svg|1963-1991 Datoteka:Flag of Iraq (1991–2004).svg|1991-2004 Datoteka:Flag of Iraq 2004-2008.svg|2004-2008 </gallery> == Geografija == [[Datoteka:Iraq NASA.jpg|mini|desno|250px|Satelitski snimak Iraka]] Irak se nalazi u Jugozapadnoj Aziji, između 29. i 38. [[Stepen (ugao)|stepena]] [[sjever]]ne [[Geografska širina|geografske širine]] i 39. i 49. stepena [[Istok|istočne]] [[geografska dužina|geografske dužine]] (s malim dijelom teritorije leži zapadno od 39°). Zauzima teritoriju od 437.072&nbsp;km<sup>2</sup> te je 58. po veličini država na svijetu. Irak se uglavnom sastoji od pustinje kroz koju protiču dvije velike rijeke ([[Eufrat]] i [[Tigris]]) koje tvore plodnu aluvijalnu ravnicu. Rijeke do svoje delte u Perzijskom zalivu, godišnje odnesu oko 60.000.000 m<sup>3</sup> mulja. Sjever zemlje je uglavnom planinski, a najviša tačka je na 3.611 m. Irak ima malu obalu koja izlazi na Persijski zaliv, dužine oko 58&nbsp;km. === Klima === Irak se nalazi u suhoj klimatskoj zoni. Ljeta su vruća i s malo padavina, a zime blage i vlažne. Dok u Sirijskoj pustinji mogu proći godine a da ne padne kiša, u planinskoj regiji na sjeveroistoku zemlje zimi pada snijeg. Godišnji nivo padavina u ovom području prelazi 1.000 milimetara, dok je u Mezopotamiji količina padavina uglavnom manja od 30 milimetara. U [[Bagdad]]u, koji je smješten u njenom središtu, prosječna temperatura u [[januar]]u iznosi 9&nbsp;°C, a u [[juli|julu]] 33&nbsp;°C. Temperaturne vrijednosti nerijetko ljeti pređu ekstremnu granicu od 50&nbsp;°C. === Vode === [[Datoteka:Euphrates River.jpg|mini|lijevo|220px|Rijeka [[Eufrat]]]] Regija između reka [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a naziva se Mezopotamija i predstavlja žitnicu bliskoistočnih zemalja. Rijeke teku kroz Irak sa sjeverozapada prema jugoistoku. Središnji dijelovi njihovih tokova natapaju polja i plantaže agruma i palmi datula podignute na mjestu posječenih šuma u kojima su najzastupljenija bila stabla hrasta, platana, vrbe i topole. Donje tokove ovih rijeka prate močvarna područja s puno trske koja su stanište brojnih ptica selica. Oko 150 kilometara sjeverno od ušća u [[Perzijski zaliv]] Eufrat i Tigar se spajaju u rijeku [[Šat el Arab]]. Iračka morska obala duga je oko 60 kilometara. Na zapadu toka rijeke Eufrat reljef se postupno uspinje prelazeći u Sirijsku pustinju, koja se prostire i po susjednim zeljama. U ovom prirodnom prostoru vegetacija je pustinjska s tek pokojim grmom trave ili trnovitim trajnicama. ==Politika== [[Datoteka:Fuad Masum.jpg|mini|desno|180px|[[Fuad Masum]], predsjednik Iraka]] Prema Ustavu od 15. oktobra 2005. Irak je savezna republika s parlamentarnim sistemom vlasti. Na čelu države je predsjednik republike, kojeg za mandat od 4 godina i na najviše dva mandata bira parlament. [[Izvršna vlast|Izvršnu vlast]] ima ''Vijeće ministara'', koje se sastoji od premijera i ministara. Vijeće ministara potvrđuje parlament i ono mu je odgovorno za svoj rad. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] ima jednodomno ''Iračko zastupničko vijeće'' s 325 zastupnika (317 biraju građani u pojedinim gubernijama, dok je 8 mjesta rezervirano za pripadnike manjina), koji služe mandat od 4 godine. Ustav ističe obavezu uspostavljanja ''Vijeća federacije'' kao drugog doma saveznog parlamenta. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Dan republike je 14. jula.<ref name="enciklopedija.hr">http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27805</ref> [[Sudska vlast|Pravosudni sistem]] Iraka se dijeli na sudove na nivou regija i provincija i na federalne sudove. Na nivou provincija i regija postoje prvostepeni sudovi koji se dijele po nadležnosti na: ''Krivične sudove'', ''Građanske sudove'' i ''Sud za statusna pitanja''. Na nivou provincija i regija u drugom stepenu sude ''Žalbeni sudovi''. Najviši sud na nivou provincija i regija je ''Kasacioni sud''. ===Administrativna podjela=== Irak se sastoji od 18 pokrajina. Pokrajine se dalje dijele na okruge. [[Irački Kurdistan]] (koji se sastoji od pokrajina Erbil, Duhok, Sulejmanija) je jedina zakonski definisana regija u Iraku, uz svoju vladu i kvazi-službenu vojsku Peshmerg. Iračke pokrajine su: {| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" | # [[Provincija Bagdad|Bagdad]] # [[Provincija Salahuddin|Salahuddin]] # [[Provincija Dijala|Dijala]] # [[Provincija Vasit|Vasit]] # [[Provincija Mejsan|Mejsan]] # [[Provincija Basra|Basra]] # [[Provincija Zi Kar|Zi Kar]] # [[Provincija Musenna|Musenna]] # [[Provincija El-Kadisija|El-Kadisija]] || <ol start="10"> <li>[[Provincija Babil|Babil]] <li>[[Provincija Kerbela|Kerbela]] <li>[[Provincija Nedžef|Nedžef]] <li>[[Provincija El-Enbar|El-Enbar]] <li>[[Provincija Nejneva|Nejneva]] <li>[[Provincija Dahuk|Dahuk]] <li>[[Provincija Erbil|Erbil]] <li>[[Provincija Kirkuk|Kirkuk]] <li>[[Provincija Sulejmanija|Sulejmanija]] ||[[Datoteka:Iraqi Governorates (numbered).png|200px|right|Numbered map of Governorates of Iraq]] |} == Privreda == [[Datoteka:2006Iraqi exports.PNG|mini|lijevo|300px|Izvoz u [[2006.]] godini]] Ekonomijom Iraka dominira naftni sektor, koji tradicionalno pruža oko 95% devizne zarade Iraka. Nedostatak razvoja drugih privrednih sektora je rezultiralo stopom od 18-30% nezaposlenih i smanjenjem BDP-a od 4.000 $ po stanovniku.<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/iz.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 2. 2014 |archive-date=24. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224211125/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/iz.html |url-status=dead }}</ref> Zaposlenost u javnom sektoru čini gotovo 60% od ukupno zaposlenih na puno radno vrijeme u 2011.<ref name=usaid11>{{cite web|title=Unemployment Threatens Democracy in Iraq|url=https://www.inma-iraq.com/sites/default/files/10_unemployment_threatens_democracy_2011jan00.pdf|publisher=USAID Iraq|date=januar 2011|access-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20130511015353/https://www.inma-iraq.com/sites/default/files/10_unemployment_threatens_democracy_2011jan00.pdf|archive-date=11. 5. 2013|url-status=dead}}</ref> Naftna industrija, koja dominira iračkom privredom, zapošljava relativno mali broj radnika. Prije američke okupacije, u Iraku je bio zastupljen sistem centralno planirane ekonomije sa zabranom stranog vlasništva nad iračkim privrednim subjektima. U takvom ekonomskom sistemu, većina velikih industrijskim preduzeća su bila u državnom vlasništvu a stranoj robi su nametnute velike tarife. Uprkos svjetski značajnim zalihama nafte Irak je među siromašnijim zemljama na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Uzroci višegodišnjoj krizi i siromašenju državi su izdatci i ratne štete u iračko-iranskom ratu 1980–88 (oko 35 milijardi USD), štete od rata sa SAD-om i njihovim saveznicima nakon iračke okupacije [[Kuvajt]]a 1991. (oko 65 milijarda USD) te međunarodne sankcije pod kojima je Irak od 1990. (stanje donekle ublažava izvoz nafte u okviru programa [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih]] nacija ''[[Program nafta za hranu i lijekove|Nafta za hranu i lijekove]]'', koji se ostvaruje od decembra 1996). Glavni su poljoprivredni proizvodi [[pšenica]], [[raž]], [[riža]], [[paradajz]], [[Hurma|hurme]], [[pamuk]]; u stočarstvu se najviše uzgajaju ovce i perad. Većina je proizvodnih potencijala u državnom vlasništvu (ostvaruju oko 80% BDP-a). Godine 2001. vrijednost izvoza bila je 15 milijardi USD, a uvoza oko 12 milijardi USD; glavni su vanjskotrgovinski partneri [[Rusija]], [[Francuska]], [[Egipat]] i [[Kina]].<ref name="enciklopedija.hr"/> ==Stanovništvo== [[Datoteka:Children puppy sulaimania.jpg|mini|desno|200px|[[Kurdi]] u [[Sulejmanija (grad)|Sulejmaniji]]]] Stanovništvo Iraka etnički je i vjerski heterogeno, iako je [[Islam]] najzastupljenija religija i pripada mu više od 95% stanovništva. Tri dominantne zajednice su Arapi-[[Šiizam|Šiiti]] (oko 60% stanovništva), Arapi-[[Sunitski islam|Suniti]] (oko 20%) i [[Kurdi]] (oko 15%). Gustoća naseljenosti varira od vrlo rijetke (manje od 10 st./km2) u polupustinjskim i pustinjskim krajevima na zapadu i jugu, do vrlo guste u Donjoj Mezopotamiji. Posebno su gusto naseljena šire područje oko glavnog grada i područje delte [[Shatt al Arab]]a. Gustoćom se ističe i brdsko područje [[Kurdistan]]a te uska zona uz gornji tok [[Tigris]]a i nešto manje [[Eufra]]ta. U gradovima živi više od polovine stanovništva i taj dio zbog snažnih migracija ubrzano raste. Najveći je glavni grad je [[Bagdad]]. Ostali veći gradovi: [[Mosul]], [[Basra]], [[Irbil]], [[Kirkuk]], [[Sulejmanija (grad)|Sulejmanija]], [[Nadžaf]] i [[Karbala]]. Broj stanovnika raste vrlo brzo, po godišnjoj stopi 29‰ (prosj. 1980–2001).<ref>* http://proleksis.lzmk.hr/28202/</ref> ===Religija=== [[Datoteka:ImamAliMosqueNajafIraq.JPG|mini|lijevo|300px|Džamija [[Alija ibn Ebu-Talib|Imam Ali]] u [[Nadžaf]]u]] [[Ustav Iraka]] proglašava [[islam]] kao zvaničnu religiju. Takođe, Ustav Iraka predviđa da islam treba smatrati izvorom zakonodavstva, i nijedan zakon ne može biti usvojen ukoliko se protivi utvrđenim odredbama islama. Religijsku strukturu Iraka čine većinski [[musliman]]i kojih ima 97%, te [[kršćani]] i ostale religije koje čine 3% populacije. [[Šiizam|šiiti]] predstavljaju većinu, sa oko 60-65 %, a [[Sunitski islam|suniti]] oko 32-37% stanovništva. U Iraku postoje i manje vjerske zajednice [[Bahajci|Bahajaca]], [[Jezidi|Jezida]] i [[Šabaci|Šabaka]], koji zajedno sa kršćanima čine 3% populacije Iraka koji nisu muslimani. Pripadnici [[kurdi|kurdskog]] naroda pripadaju uglavnom sunitskom ogranku islama, ali manji dio Kurda (''Faili Kurdi'') su pripadnici šiitskog ogranka islama. [[Hajledci]], uz [[Asirci|Asirce]] i [[Armeni|Armene]] čine najveći dio hrišćanske populacije Iraka, koja broji od 400.000 od 600.000 pripadnika. ''Kakai'' zajednica je nastanjena uglavnom u blizini [[Kirkuk]]a. Manje od deset [[Jevreji|Jevreja]] živi u [[Bagdad]]u, a mali broj jevrejskih porodica živi u regiji [[Irački Kurdistan]], na sjeveru Iraka. Zajednica Jezida broji od 500.000 do 600.000 pripadnika, i oni uglavnom žive na sjeveru zemlje, oko 15% njih živi u ''Dohuk'' provinciji, a ostatak u ''Ninewa'' provinciji. Zajednica ''Šabaka'' broji od 400.000 do 500.000 ljudi, i oni žive uglavnom za sjeveru zemlje u provinciji ''Ninawa'', kao i u blizini [[Mosul]]a. Šiiti pretežno žive na jugu i istoku Iraka, ali predstavljaju većinu stanovništva u Bagdadu. Suniti čine većinu na zapadu, sjeveru i u centralnom dijelu Iraka.<ref>http://www.apc-cza.org/fr/irak-pozadina-zemlje.html</ref> ===Jezik=== Zvanični jezici u Iraku su [[Arapski jezik|arapski]] i [[kurdski jezik|kurdski]] jezik. Oko 75% stanovništva govori arapski, dok oko 20% govori kurdski jezik. U upotrebi su još i [[turkmenski jezik|turkmenski]] (turski dijalekt), [[asirski jezik|asirski]] i [[armenski jezik]]. Također, od "zapadnjačkih" jezika najčešće se govori [[engleski jezik]]. Kurdski jezik se govori uglavnom na sjeveru zemlje. Armenski jezik govore pripadnici preostalog kršćanskog stanovništva. [[Aramejski]] i ''južni azeri'' jezik, su regionalni jezici. armenski i [[Perzijski jezik|perzijski]] su zastupljeni, ali u manjoj mjeri. Većina iračkih Kurda govore i kurdski i arapski jezik. Turkmeni govore jezikom ''južni azeri'', Asirci govore različitim eramejskim dijalektima, a ''Feyli Kurdi'' govore feyli jezik, sa kurdskim dijalektom. Prema Ustavu Iraka svi građani imaju pravo na obrazovanje na maternjem jeziku. ==Reference== {{Refspisak|2}} {{Commonscat|Iraq}} {{Države Azije}} {{Arapska liga-dno}} {{OPEC}} {{OIS}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Irak]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1932.]] gp85ixepvicq0nkb481fj348o56rgx2 Visoko u sastavu Osmanskog Carstva 0 13538 3829362 3635971 2026-04-11T17:00:19Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva (3), .) → ) (7), „ → " (13), “ → " (13) using [[Project:AWB|AWB]] 3829362 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilustracija.jpg|mini|desno|245p|Crtež Visokog iz Osmanskog perioda]] Visoko je u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] bilo i prije definitivnog pada [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]]. Visočka [[nahija]] je osnovana već 1462. Postavši dijelom novog carstva prekinut je način dotadašnjeg razvoja [[Visoko]]g obzirom da Osmanlije donose novi tip gradnje. Od [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovnog grada,]] Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. U okvirima ovog novog tipa grada historijsku ulogu imao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]] koji je u Visokom podigao kompleks građevinskih objekata koji su činili novu urbanu jezgru. 1477. Ajas-paša je izgradio hamam, mekteb, vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio [[vakuf]] i [[tekija|tekiju]] [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda koja i danas postoji. [[Džamija]] se ne spominje u vakufnami, ali znamo iz izvora iz 1704. da je postojala Ajas-pašina džamija koju je srušio [[Eugen Savojski]].<ref>GHb MD, IV, (preveo: Abdulah Polimac P) 468;MD, 2942/318-1, (preveo: Abdulah Polimac).</ref> Visoko je tokom osmanskog razdoblja prošlo kroz različite faze urbanog i arhitektonskog razvoja. Koristeći se informacijama koje su dostupne u nekolicini vakufnama<ref>Vakufnama Isa-bega Ishakovića (1462) Vakufnama Ajas-bega (1477) Vakufnama Hadži-Mustafe Čekrekčije (1526)</ref> a koje se odnose na Visoko, moguće je uočiti da je srednjovjekovno manje naselje ([[selo]]) za kratko vrijeme postalo [[Kasaba|kasabom]], odnosno naselje s urbanim karakteristikama koje neophodno moraju sačinjavati i javni i infrastrukturni elementi što ga jasno odvaja od sela. To je značilo postojanje stalno naseljenog [[musliman]]skog stanovništva, najmanje jedne džamije, čaršije i održavanje sedmičnog pazara. Na kraju Visoko postaje [[nahija]], što će i ostati sve do austrougarske okupacije 1878. Visoko nije sačuvalo skoro ništa od onoga što je sačinjavalo njegovo urbanističko srednjovjekovno tkivo. [[Stari grad Visoki|Utvrđeni grad]], nakon osmanskog osvajanja, nije ni popravljan ni održavan, dok je podgrađe bilo podvrgnuto intervencijama koje su u konačnici dovele do stvaranja naselja osmanskog tipa. == Historija == [[Datoteka:SidzilVisoko.png|mini|Sidžil Visočkog kadija (1825-1829)]] O prvim decenijama razvoja Visokog pod osmanskom upravom vrlo malo se zna. Skromni uvid u to prvo doba donose sačuvane vakufname, koje imaju važnu historijsku, pravnu, umjetničku i jezičku vrijednost. Prvenstveno je to pravni dokument kojim se definiraju razlozi, svrha, predmet uvakufljenja, uvjeti i način korištenja te način upravljanja zadužbinom.<ref>Adem Handžić, "O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI stoljeću", 133.</ref> Najstariji do sada poznati izvor u kojem se pominje Visoko kao dio osmanskog teritorija jeste vakufnama Isa-bega Ishakovića iz 1462.<ref>Čar-Drnda, "Teritorijalna i upravna organizacija visočke nahije do početka 17. stoljeća", 186.</ref> Prema [[Vakufnama|vakufnami]] [[Isa-beg Ishaković|Isa-bega Ishakovića]] iz 1462, koji je udario temelje današnjeg Sarajeva stoji ''"[Dalje je zavještao] sve mlinove pod jednim krovom na rijeci Željeznici u nahiji Visoko"''<ref>Šabanović, "Dvije najstarije vakufname u Bosni", 22.</ref> Par godina poslije tačnije 1477, nastala je vakufnama Ajas-bega, koji se smatra osnivačem osmanskog Visokog. U njegovoj zadužbinskoj povelji navodi se da ''"je zavještao svoje kupatilo, dućane i vrt koji se nalaze u selu Visokom."'' <ref>Šabanović, "Dvije najstarije vakufname u Bosni", 35.</ref> Visočka nahija je najprije pripadala kraljevoj oblasti, oblasti koja je bila pod neposrednom vlašću bosanskog vladara. Nakon što je izvršena reorganizacija bosanskog sandžaka u administrativno-teritorijalnom smislu, krajem sedme decenije 15. stoljeća, kraljeva oblast je podijeljena na tri manje oblasti: sarajevski, brodski i neretvanski (kadiluk). Visočka nahija je priključena Sarajevskom kadiluku. Obzirom da se kadiluk sastojao od više nahija, kadija je, u sjedištima većih nahija postavljao svoje zastupnike, naibe, koji su obavljali sudsko-administrativne poslove, a Visoko je već 1483. imalo svog [[Kadija|naib-kadiju]] koji se zvao Ibrahim, sin Mehmeda.<ref>Hatidža Čar-Drnda, "Sidžil visočkog kadiluka (1755.-1810) kao historijski izvor", 253.</ref> Političke neprilike vezane za Veliki turski rat prisilile su franjevce da 1688. napuste samostan u Visokom koji su otišli u Gradišku izuzevši gvardijana koji je ostao radi čuvanja crkve i samostanske imovine. Franjevci definitivno napuštaju samostan 1697. gdoine. Tom su se prilikom u Slavoniju otišli i preostali visočki katolici, koji se pridružuju Eugenu Savojskom prilikom njegovog povratka nakon vojnog pohoda na Sarajevo.<ref>Fra Igmacije Gavran, ''Vrata u život'', Uz 100. obljetnicu postojanja zgrade Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, : Svjetlo riječi, 2000, 19</ref><ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3391|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=30. 10. 2019|archive-date=16. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200616084332/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3391|url-status=dead}}</ref> Samostan je tada srušen, i nije više obnavljan do dolaska Austrougarskih vlasti, iako po nekim izvorima kao što je isprava Kreševskog kadije Derviša neki od franjevaca su ostali u Visokom sve do 1737.<ref name=":0" /> U prvoj polovini 1827. Abdurahman-paša je pobio ili protjerao iz zemlje velik broj uglednih i aktivnih protivnika. Za vrijeme rusko-turskog rata protiv njega su se pobunili Visočani i Sarajlije i natjerali ga da napusti Sarajevo.<ref>{{Cite web|url=http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_9_l.html|title=Vladimir Corovic: Istorija srpskog naroda|website=www.rastko.rs|access-date=22. 5. 2019}}</ref> == Demografija == Jedan od važnijih pokazatelja urbanog razvoja naselja je brojno stanje njegovog stanovništva. Na osnovu podataka katastarskog popisa Bosanskog sandžaka iz 1468-69. u Visokom je živjelo oko 1.800 stanovnika. Potrebno je uzeti u obzir da su ovom vrstom izvora, nastalom iz potrebe kontrolisanja feudalnih poreza, evidentirani samo poreski obveznici tako da ovim brojem nisu bili obuhvaćeni stanovnici administrativnih službi, vojni stalež te drugi. Evidentirano stanovništvo je bilo većinom kršćanske vjeroispovjesti, obzirom da je srednjovjekovno Visoko tek postalo dijelom Osmanskog Carstva.<ref>Čar-Drnda, "Visoko u sastavu Osmanskog Carstva – XV i XVI stoljeće", 198.</ref> {| class="wikitable" |+Demografsko kretanje u varoši 1489-1604. !Godina !Domaćinstva !Razlika !Broj stanovnika |- |1489 |222 | |1100 |- |1516 |277 |55 |1400 |- |1530 |172 | -105 |860 |- |1540 |228 |58 |1150 |- |1570 |160 | -68 |800 |- |1604 |106 | -54 |530 |} Narednim katastarskim popisom za Bosanski sandžak, 1485, evidentirane su 232 kršćanske porodice i 7 muslimanskih, dok popis iz 1489. broji 11 muslimanskih i 216 kršćanskih porodica. Početak 16. vijeka obilježile su velike demografske promjene. U tom periodu migracije su bile svakodnevna pojava. Epidemija kuge i drugih zaraznih bolesti, zatim elementarne nepogode imale su izrazito nepovoljan uticaj na brojnost stanovništva. Ovi faktori djelovali su i na samu populaciju u Visokom. Stabilizacija političkih prilika na prostoru Osmanskom prostoru poslije 1526. povoljno se odrazila i na demografski razvoj u Visokom a razvoj zanatstva i trgovine privlačio je okolno stanovništvo<ref name="ReferenceA">Čar-Drnda, "Visoko u sastavu Osmanskog Carstva XV i XVI stoljeće", 199.</ref> Naročit demografski razvoj Visoko doživljava u drugoj polovini 16. stoljeća. Godine 1516. evidentirano je 257 porodica, 1540. 254, dok je 1570. zabilježeno preko 700 porodica. To je vrijeme kada su Osmanlije uživale veliki politički uspjeh i kada su granice Carstva obuhvatale širok, geografski prostor. Početak 17. stoljeća označio je izrazit demografski pad u Visokom, pa je tako 1604. evidentirano samo 308 porodica. Ne zna se sa sigurnošću šta su bili uzoroci ovakvog stanja kada se ima u vidu da je u okolnim selima zabilježen demografski rast. Pretpostavlja se da epidemija kuga koja je 1602. i 1604. decinirala stanovništvo Skoplja, Foče i Carigrada možda nije zaobišla ni Visoko.<ref name="ReferenceA"/> Početak 15. stoljeća označio je i promjene koje se tiču konfesionalne strukture visočkog stanovništva. Domaće kršćansko stanovništvo postepeno je prihvatalo islam i tekovine islamske civilizacije. Prema podacima iz dostupnih izvora u Visokom je 1485. zabilježeno sedam muslimanskih porodica a 1489. jedanaest porodica. Već tokom 16. stoljeća dolazi do izrazitijih promjena u konfesionalnoj strukturi stanovništva. Evidentno je opadanje kršćanskog i porast muslimanskog stanovništva. U Visokom je 1485. evidentirano 3% muslimanskog stanovništva, 1489. 5%, 1516. 38%, 1528./30. 60%, 1540. 78%, a 1570. 93%. Do kraja 16. stoljeća ono je činilo apsolutnu većinu što se neće značajnije mijenjati sve do propasti Osmanskog Carstva == Ekonomija == [[Datoteka:Tabhanska mosque in Visoko, Bosnia.jpg|thumb|Tabhanska džamija u Visokom posebno je bila napravljena za radnike u kožarskoj industriji za vrijeme Osmanskog Carstva.]] Transformacijom Visokog u naselje osmanskog tipa dolazi do razvijanja novih vrsta zanata koje su nastale kao potreba zadovoljenja novih i raznovrsnijih oblika života. Zanatstvo se, po pravilu, razvija u okviru esnafskih organizacijâ. Njegovane različite vrste zanatskih struktura. Naročito se razvilo zanatstvo vezano za preradu stočnih proizvoda, prvenstveno obrada kože, pa su tako razvijeni kožarski, obućarski, krznarski i sarački zanat. O važnosti zanata za obradu obradu kože, kao najbrojnijeg i najefikasnijeg u Visokom, svjedoči i postojanje mahale tabaka Muruvveta, formirane prije 1570. Visoko se, na ekonomskom planu, razvilo i kao tržni centar lokalnog i tranzitnog značaja. To su mu omogućili, prije svega, situiranost na putu važnih prometnica s udaljenim i značajnim gradskim aglomeracijama kao i raznovrsna zanatska i agrarna djelatnost. Visoko se nalazilo na raskršću važnih prometnica, od kojih je jedna dolinom rijeke Bosne povezivala srednju Bosnu s Panonijom a druga ušće Neretve sa srednjim primorjem i dalje s Ugarskom. Neposredna blizina rudarskog bazena omogućili su mu da se razvije u centar preko kojeg se uvozila roba iz Dubrovnika, Venecije i nekih drugih italijanskih gradova. To je predstavljalo jedno od naslijeđa srednjeg vijeka, jer je Visoko kao važan centar Bosanskog kraljevstva bilo mjesto u kojem su boravili Dubrovački trgovci. == Urbani razvoj == [[Datoteka:Kraljevac mosque in Visoko.jpg|thumb|Kraljevačka džamija]] Na urbanističkom planu, osmansko Visoko je bilo podijeljeno na zanatsko-trgovački dio – [[Čaršija|čaršiju]] i [[Mahala|mahalu]], te stambeni dio grada. Strukturu čaršije činili su različiti poslovni objekti, zatim sakralni objekti, [[hamam]], javne kuhinje i drugi neophodni prostori. Gradskim prostorom dominirali su minareti džamija koji su davali Visokom karakterističnu fizionomiju grada osmanskog tipa. Stambeni dio grada je pružao prijatnu sliku sa bujnim, zelenim baštama. Varoš Visokog imala je šest mahala: Božana, Boljašina, Radiča, Ivana, Nenada i Tvrdisava. Tokom [[15. vijek]]a niti se mijenjao broj mahala, niti su se mijenjali njihovi nazivi. Tek u 16. vijeku došlo je do promjena u nazivima mahala koje su i dalje nosile isključivo nemuslimanska imena: mahala Grgura, mahala Pavla Cvitkova, mahala Stipana, mahala Mateja, mahala Radula i mahala Božidara. Ovakav naziv mahala ostao je do kraja 16. vijeka. s tom razlikom što je mahala Grgura dobila novo ime: mahala Nesuha sina Valdisavova.<ref>Istanbul, BOA, TD, 18, TD 24, TD 157, TD 56, TD 211, TD 379. Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604, Sv. I/1, Obradio: Adem Handžić, Sarajevo, 2000, str. 455-652. BOA, TD, 742, str. 281-393.</ref> Osnovu stambenog dijela grada činile su mahale koje su dobijale imena na osnovu džamijâ koje su u njima podizane. Do početka [[17. vijek]]a Visoko je brojalo jedanaest mahala od kojih je najbrojnija bila mahala džamije Alauddina Kebira. Dalje slijede mahale Muslihuddina Čekrekčije, potom mahala tabaka Muruvveta, zatim mahala Piri hodže i mahala Šerefuddina. [[Datoteka:Old Town Visoko 1.jpg|thumb|Današnji izgled mahala]] Na osnovu navedenih podataka, moguće je zaključiti da Visoko, već na početku osmanskog osvajanja, dobija osnovne komponente koje su činile sastavni dio jednog naselja. Ovi objekti predstavljaće početno jezgro, privredni centar novog naselja koji se formira na prostoru srednjovekovnog trga. U sredini čaršije, koja je i danas smještena na istom mjestu, nalazio se [[sebilj]]. Od Sebilja izgrađivalo se Visoko niz lijevu obalu Fojnice prema ušću i niz Bosnu prema mostu i dalje. Nosioci islamske kulture bile su džamije i njihovi službenici, stoga ni ne čudi činjenica da prva džamija u Visokom, Šerefuddinova, nastaje najvjerovatnije nedugo nakon osvajanja srednjovjekovnog naselja čime započinje proces intenzivnije urbanizacije. Džamije su bile ne samo vjerski već i kulturno-prosvjetni centri. Skoro cijelo 17. stoljeće obilježila je gradnja Tabačke, Kraljevačke, Šadrvanske, Donjomahalske i džamije Saračice. Dvije posljednje džamije koje nastaju u drugoj polovini 18. stoljeća jesu džamija na Novom Brdu i u Rosuljama. Nigdje nema pismenih dokaza o tome ko je i kada podizao visočke džamije te se zapravo ni za jednu ne zna tačan datum gradnje pa je zbog toga jedino moguće datiranje po stoljećima. Pored devet džamija i tekije Visoko je imalo još [[Musalla|musallu]], otvoreni prostor za molitvu, gdje su se klanjale džume i bajram-namazi. Na musalli se nalazio kameni mihrab s mimberom vrlo jednostavne gradnje, skromne dekoracije. Nalazila se na mjestu koje se danas naziva Jalija. Starost ovog zdanja nije moguće tačno utvrditi, iako je najvjerovatnije iz 17. stoljeća. [[Datoteka:Old Town Visoko 2.jpg|thumb|Današnji izgled mahala]] Usporedo s gradnjom džamija u Visokom se grade i mostovi, mektebi, tekije, medrese, hamami, hanovi, ruždija, musalu kao i vjerski objekti za pravoslave, između ostalog crkva i srpska pravoslavna škola. [[Hamdija Kreševljaković]] navodi "da je i nakon 1463. u Visokom postojao Franjevački samostan s katoličkom crkvom. Također, u samostanu je bila i škola."<ref name=":0"/> Kreševljaković dalje navodi "prema jednoj ispravi kreševskog kadije Derviša, bili su fratri u Visokom još 1737. i imali su tu svoju kuću." Nisu podizani samo vjerski objekti nego i oni neophodni za svakodnevno, nesmetano funkcionisanje jednog naselja koje je moglo zadovoljiti potrebe stanovništva. Uz džamije su postojali mektebi, a prvi nastaje već 1477. kao dio zadužbine Ajas-bega. Kako su tekije imale neosporno veliku zaslugu ne samo u prihvatanju i širenju islama već i islamske kulture, zabilježena je gradnja jedne tekije 1485.<ref>Durajlić, Islamski sakralni spomenici iz osmanlijskog perioda na području općine Visoko, 209.</ref> Prvi visočki most nastaje prije 1477. kojeg podiže Ajas-beg, a zatim tačno pedeset godina poslije, tačnije, 1526. most gradi i Muslihuddin Čekrekčija.<ref>Čar-Drnda, "Visočka nahija u 15. i 16. stoljeću", 26-28.</ref> U periodu između 1833. i 1878, u dva navrata, gradi se Davud-pašin most, čiji je vakif jedan od velikih vezira Osmanskog Carstva.<ref name=":0">Kreševljaković, "Visoko", 11.</ref> Most se nalazio na rijeci Bosni, na mjestu današnjeg Betonskog ili Gradskog mosta. Također, Visoko je imalo i dva hamama, od kojih prvi nastaje prije 1477. a za njegovu gradnju zaslužan je Ajas-beg. U zadnjim decenijama osmanske uprave u Visokom sagrađena je i otvorena nova medresa (1840) a zatim i ruždija (1870). [[Crkva svetog Prokopija|Pravoslavna crkva Sv. Prokopija]] sagrađena je 1857, a nedugo i pravoslavna škola. U 1861. otvoren je put Visoko-[[Kiseljak]]. Zbog sve većeg povezivanja Visokog saobraćajnica u gradu dolazi do promjena, tako se 1870. gradi veliki podzid uz rijeku, kaldrmiše prostor od Tabhane do mosta, i izgrađuje novi konak. Slabljenjem Osmanskog Carstva dolazi do Austrougarske okupacije 1878. kojoj se suprotstavlja manja Visočka milicija koja biva poražena te se tako završava preko 400 godina vladavine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] na prostoru Visokog i visočke općine. Prva javna kupatila, prvu javnu rasvjetu<ref>Čar-Drnda, "Visoko u sastavu Osmanskog Carstva – XV i XVI stoljeće", 214.</ref>, vodovod i besplatna konačišta i svratišta u Visokom egzistiraju od vremena uspostave osmanske vlasti. U Visokom je prvo javno kupatilo postojalo još od 15. stoljeća. == Medresa == Medresa Ahmed-efendije podignuta je 1838. zahvaljujući dobrovoljnim prilozima visočkih muslimana te je iste godine i otvorena. Zemljište za medresu darovao je Ahmed ef. Pinjagić. Izgorjela je u velikom požaru 1911. da bi nova zgrada medrese bila podignuta već naredne godine. Stara medresa se nalazila na istom mjestu gdje je poslije požara izgrađena nova. Tokom 1945. tadašnje vlasti su zabranile dalje izvođenje nastave u ovoj medresi, te je ona zvanično i zatvorena iste godine. Sada se u ovoj zgradi nalazi Medžlis Islamske zajednice Visoko. Na zgradi nekadašnje bivše medrese nalazi se na kamenoj ploči isklesan ovaj natpis ispisan u osam elipstastih polja nes ta'lik pismom. Natpis je kroz sredinu i sa strana uokviren bordurom sa cvjetovima. ''"Kada je Ahmet-efendija ustupio zemljište, Iskreni vjernici se potrudiše da tu podignu zgradu medrese. Koja će služiti oživotvorenju vjere, A za to će djelo uslijediti nagrada. Kako je lijepa zgrada... (nečitko) Pomognuta od stvoritelja svjetova. Kada je gradnja dovršena, Rašid joj izreče kronogram: Ovo je stjecište dobrih i kuća savršenih ljudi. Godina 1254. ([[1838.|1838]])."'' <ref>Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II, 455.</ref> == Također pogledajte == * [[Nasuh Matrakčija]] * [[Osman Šuglija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.zavicajnimuzej.com/otvorena-izlozba-arhitektura-i-urbanizam-visocke-nahije-kroz-muzejsku-fototeku-u-kaknju/ Arhitektura i urbanizam Visočke nahije kroz muzejsku fototeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200930143134/https://www.zavicajnimuzej.com/otvorena-izlozba-arhitektura-i-urbanizam-visocke-nahije-kroz-muzejsku-fototeku-u-kaknju/ |date=30. 9. 2020 }} {{Visoko}} [[Kategorija:Historija Visokog]] 87j0kc1rrx083aho1b2291xogu8y0f3 9. august 0 14979 3829488 3755800 2026-04-12T08:14:03Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3829488 wikitext text/x-wiki {{AugustKalendar}} '''9. august / kolovoz (9. 8)''' jest 221. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (222. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 144 dana. == Događaji == * [[1945]] – Bačena [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki|atomska bomba]] pod nazivom "Fat Man" na [[Nagasaki]], drugo i posljednje korištenje nuklearnog oružja u Drugom svjetskom [[rat]]u. 70.000 ljudi odmah je poginulo. * [[1952]] – U [[Helsinki]]ju počela [[Šahovska olimpijada 1952.|Deseta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 25 država. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1861]] – [[Dorothea Klumpke]], američka astronomkinja === 20. vijek === * [[1912]] – [[Bojan Adamič]], slovenski kompozitor filmske muzike * [[1931]] – [[Mário Zagallo]], brazilski nogometaš i trener * [[1939]] – [[Romano Prodi]], italijanski političar * [[1943]] – [[Ken Norton]], američki bokser * [[1956]] – [[Boris Rađenović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije * [[1960]] – [[Našir Budimlić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački muzičar ([[Divlje jagode]]) * [[1963]] – [[Whitney Houston]], američka pjevačica i glumica * [[1982]] – [[Magda Rezlerová]], [[češka]] [[biatlon]]ka * [[1985]] – [[Tina Laco]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] teatrologinja i [[Glumac|glumica]] * [[1993]] – [[Tamara Kotevska]], sjevernomakedonska filmska redateljica == Umrli == * [[117]] – [[Trajan]], rimski car * [[1904]] – [[Friedrich Ratzel]], njemački geograf, sociolog i etnograf * [[1919]] – [[Ernst Haeckel]], njemački zoolog i filozof * [[1975]] – [[Dmitrij Šostakovič]], sovjetski [[kompozitor]] * [[1992]] – [[Blaž Kraljević]], zapovjednik [[HOS]]-a u Bosni i Hercegovini i [[general]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] * [[2008]] – [[Mahmoud Darwish]], palestinski pjesnik * [[2025]] – [[Nina Erak]], hrvatska glumica == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|9 August}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/9 Na današnji dan (9. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-9/ Na današnji dan (9. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|august009]] qib1p48y09xjgin10xrozt8od4q0ul3 Kosovska bitka 0 15779 3829568 3784278 2026-04-12T11:34:17Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva (3), ., → , (2), ,) → ), „ → " (2), “ → " (3), . godine → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829568 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija rat | sukob = Kosovska bitka | slika = [[Datoteka:Kosovska bitka 1389, freska u crkvi Lazarici, Biograd.JPG|300px]] | datum = 15. juni 1389. | dio = Osmanlijski ratovi u Evropi | mjesto = [[Gazimestan]], [[Kosovo]] | rezultat = bosanska i srpska pobjeda<ref>Fermendžin, Euzebije (1892). Acta Bosniae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752. Zagrabiae: Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium. Pismo kralja Tvrtka I Trogiru, 1. august 1389, objavljuje pobjedu nad Turcima. (Latin)</ref> | strana1 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Sultanate (1299-1453).svg|20px]] [[Osmansko Carstvo]] | strana2 = [[Datoteka:Grb Lazarevic.png|20px]] [[Srbija|Kneževina Srbija]]<br /> [[Kraljevina Bosna]] | komandant1 = [[Murat I]] † <br /> [[Bajazid I]] <br /> Jakub † | komandant2 = [[Lazar Hrebeljanović]] † <br /> [[Vuk Branković]] <br /> [[Vlatko Vuković]] | snage1 = ~27,000-40,000<ref name=Sedlar/><ref name=Cox/><ref name=Cowley/> | snage2 = ~12,000-30,000<ref name=Sedlar>{{cite book | last = Sedlar | first = Jean W. | title = East Central Europe in the Middle Ages, 1000-1500 | year = 1994 | url = https://archive.org/details/eastcentraleurop0003sedl | publisher = University of Washington Press | pages=[https://archive.org/details/eastcentraleurop0003sedl/page/244 244] | quote = Nearly the entire Christian fighting force (between 12,000 and 20,000 men) had been present at Kosovo, while the Ottomans (with 27,000 to 30,000 on the battlefield) retained numerous reserves in Anatolia.}}</ref><ref name=Cox>{{cite book | last = Cox | first = John K. | title = The History of Serbia | year = 2002 | url = https://archive.org/details/historyofserbia0000coxj | publisher = Greenwood Press | pages=[https://archive.org/details/historyofserbia0000coxj/page/30 30] | quote = The Ottoman army probably numbered between 30,000 and 40,000. They faced something like 15,000 to 25,000 Eastern Orthodox soldiers.}}</ref><ref name=Cowley>{{cite book | last = Cowley | first = Robert | author2 = Geoffrey Parker | title = The Reader's Companion to Military History | publisher = Houghton Mifflin Books | pages=249 | quote=On June 28, 1389, an Ottoman army of between thirty thousand and forty thousand under the command of Sultan Murad I defeated an army of Balkan allies numbering twenty-five thousand to thirty thousand under the command of Prince Lazar of Serbia at Kosovo Polje (Blackbird's Field) in the central Balkans.}}</ref><ref name=VE9-0>{{cite book | title = [[Vojna Enciklopedija]] | publisher = Vojnoizdavacki zavod | location = Belgrade | year = 1972 | pages = 659-660 | chapter = Kosovska bitka}}</ref> | žrtve1 = Ubijen je [[Murat I]] | žrtve2 = Većina srpskih feudalaca je ubijeno, ubijen je i [[Lazar Hrebeljanović]] }}{{Bosansko-osmanski srednjovjekovni ratovi}} '''Bitka na Kosovu polju''' je bitka vođena [[1389]]. između [[Srbija|Srbije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Sa strane Srbije su učestvovale i [[Kraljevina Bosna|bosanske]] i [[Albanci|albanske]] snage.<ref>[http://www.nytimes.com/books/first/v/vickers-serb.html Miranda Vickers, A History of Kosovo]</ref><ref>[http://www.etno-institut.co.yu/Zbornik/zbornik25/Malesevic_25.pdf Miroslava Malešević, Nasilje identiteta]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |title=Final report of the United Nations Commission of Experts |access-date=11. 11. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |archive-date=4. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> Bitka se odigrala na [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] u blizini današnje [[Priština|Prištine]].<ref>[http://www.rferl.org/featuresarticle/2007/06/56679477-132f-4def-bcd6-6705a7279e80.html Serbs Mark Anniversary Of 1389 Battle Of Kosovo]</ref> Srpski knez [[Lazar Hrebeljanović]] okupio je vojsku od oko 12-30.000 vojnika<ref name=Sedlar>{{cite book | last = Sedlar | first = Jean W. | title = East Central Europe in the Middle Ages, 1000-1500 | year = 1994 | url = https://archive.org/details/eastcentraleurop0003sedl | publisher = University of Washington Press | pages=[https://archive.org/details/eastcentraleurop0003sedl/page/244 244] | quote = Nearly the entire Christian fighting force (between 12,000 and 20,000 men) had been present at Kosovo, while the Ottomans (with 27,000 to 30,000 on the battlefield) retained numerous reserves in Anatolia.}}</ref><ref name=Cox>{{cite book | last = Cox | first = John K. | title = The History of Serbia | year = 2002 | url = https://archive.org/details/historyofserbia0000coxj | publisher = Greenwood Press | pages=[https://archive.org/details/historyofserbia0000coxj/page/30 30] | quote = The Ottoman army probably numbered between 30,000 and 40,000. They faced something like 15,000 to 25,000 Eastern Orthodox soldiers.}}</ref><ref name=Cowley>{{cite book | last = Cowley | first = Robert | author2 = Geoffrey Parker | title = The Reader's Companion to Military History | publisher = Houghton Mifflin Books | pages=249 | quote=On June 28, 1389, an Ottoman army of between thirty thousand and forty thousand under the command of Sultan Murad I defeated an army of Balkan allies numbering twenty-five thousand to thirty thousand under the command of Prince Lazar of Serbia at Kosovo Polje (Blackbird's Field) in the central Balkans.}}</ref><ref>name=VE9-0>{{cite book | title = [[Vojna Enciklopedija]] | publisher = Vojnoizdavacki zavod | location = Belgrade | year = 1972 | pages = 659-660 | chapter = Kosovska bitka}}</ref> sastavljenu od Srba, Bosanaca (koje je predvodio [[Vlatko Vuković Kosača]]) i Albanaca. Zajedno sa njima su se borili i odredi [[Bugari|Bugara]], [[Vlasi|Vlaha]], [[Česi|Čeha]]<ref name="bvis235">Ангелов, Д, Чолпанов, Б. ''Българска военна история през Средновековието (X-XV век)'', Издателство на БАН, София 1994, стр. 235</ref>. Smatra se da je jedan odred [[Hrvat]]a predvodio Ivaniš Paližna. [[Mađarska]] i [[Poljska]] su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.<ref>Military history of Hungary (Magyarország hadtörténete), Ed.: Ervin Liptai, Zrínyi Military Publisher, [[1985]] [[Budapest]] {{ISBN|963-05-0929-6}}</ref> Na drugoj strani se nalazio osmanlijski sultan [[Murat I]] sa vojskom iz svih dijelova Osmanskog Carstva, koja je brojala oko 27-40.000 vojnika.<ref name=Sedlar/><ref name=Cox/><ref name=Cowley/> Obje vojske su bile raspoređene u uobičajenu formaciju, sa centrom i dva krila. Središnjim dijelom savezničke balkanske vojske je upravljao knez Lazar Hrebeljanović. Jednim krilom je komandovao [[Vuk Branković]] a drugim, bosanski velmoža veliki vojvoda Vlatko Vuković. U osmanlijskoj vojsci je sultan Murat I upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i Bajazid. U početku bitke saveznička kršćanska koalicija je uspjela probiti osmanlijske redove u centru i krilom kojim je zapovijedao Jakub, ali je Bajazid ostao čvrst. U ovoj bici je poginuo osmanski sultan Murat I. Tačan način smrti osmanlijskog sultana Murata je nepoznat. Među historičarima preovladava mišljenje da je u toku bitke izvjesni [[Miloš Obilić]] na prevaru, nakon što je izrazio pokornost sultanu, ubio Murata. Nakon ovoga Osmanlije su izvršile protivudar. U ovom napadu je ubijen i srpski knez Lazar Hrebeljanović. Zbog smrti osmanlijskog sultana, Bajazid je povukao vojsku unutar Osmanskog Carstva da bi osigurao tron. Karakter bitke i njen ishod čest su predmet spora među historičarima. Radi se o pokušaju balkanskih velmoža da zaustave daljnje prodiranje Osmanlija. Saveznike je okupljao knez Lazar Hrebeljanović čija oblast je bila najviše ugrožena. Bitka je dio niza operacija koje su poduzimali evropski vladari koji su nastojali da zaustave osmanlijska osvajanja. Izvještaj Tvrtka I Kotromanića bio je da su kršćani pobijedili, no očito je da je to bila [[Pirova pobjeda]], jer poslije bitke kneginja Milica, udovica kneza Lazara Hrebljanovića, morala je priznati vazalne obaveze prema Osmanlijama. Prema podacima [[Ignacij Voje|Ignacija Vojea]], početkom [[15. vijek]]a [[Bosanci]] su imali informacije da su neki od njihovih vlastelina, učesnika Kosovske bitke, a koji su bili zarobljeni od strane [[Osmanlije|Osmanlija]], još bili živi. Poduzimali su diplomatske napore preko [[Dubrovnik]]a da se oni pokušaju spasiti.<ref>Ignacij Voje, Sitni prilozi za istoriju srednjovjekovne Bosne, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 16, Sarajevo 1965; Pavle Dragičević, Четири писма о ратницима заробљеним у Косовској бици, "Грађа о прошлости Босне 3", Академија наука и умјетности Републике Српске, Одјељење друштвених наука, Бања Лука 2010, 97-110.</ref> == Reference == {{reference|2}} == Izvori i literatura == * [[Sima Ćirković]], O sastavu i snazi Lazarevog tabora na Kosovu, Vojnoistorijski glasnik, XL-2, Beograd maj-avgust 1989. 151-168. * [[Sima Ćirković]], Перцепција исхода косовске битке, Историјски гласник, 1-2, Београд 1994. * [[Pavle Dragičević]], Четири писма о ратницима заробљеним у Косовској бици, "Грађа о прошлости Босне 3", Академија наука и умјетности Републике Српске, Одјељење друштвених наука, Бања Лука 2010, 97-110. [https://www.academia.edu/3678309/%C4%8Cetiri_pisma_o_ratnicima_zarobljenim_u_kosovskoj_bici_Quatre_lettres_concernant_des_soldats_faits_prisonniers_lors_de_la_bataille_de_Kosovo_] * [[Rade Mihaljčić]], Косовска битка, Историја српског народа, Књ. 2, Доба борби за очување и обнову државе (1371-1537) 36-48, Српска књижевна задруга, Београд 1994. * [[Rade Mihaljčić]], Раде Михаљчић, Лазар Хребељановић; Историја, култ, предање, Нолит, Београд 1984. * [[Gavro Škrivanić]], Косовска битка (15. јуна 1389), Историски институт НР Црне Горе, Цетиње 1956. * [[Petar Tomac]], Косовска битка, Војноисторијски гласник 1, Београд 1950. * [[Đuro Tošić]], Косовска битка у историографији о средњовјековној Босни, у: Косовска битка у историографији, Београд 1990, 101-107. * [[Đuro Tošić]], Босна и Турци од косовске до Ангорске битке, Зборник за историју Босне и Херцеговине 1, Београд 1995, 85-97. * [[Đuro Tošić]], Родоначелник племена Косача – војвода Влатко Вуковић, ‘Четврти научни скуп историчара у Гацку: Косаче – оснивачи Херцеговине’, "Српска проза данас. Косаче – оснивачи Херцеговине (Зборник радова)”, СПКД Просвјета Билећа, СПКД Просвјета Гацко, Фонд ‘Владимир и Светозар Ћоровић’ Београд, Билећа-Гацко-Београд 2002, 243-260. * [[Ignacij Voje]], Sitni prilozi za istoriju srednjovjekovne Bosne, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 16, Sarajevo 1965. == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=DbL5nEAEPyw Lazar Hrebeljanović, 1. dio], RTS Obrazovno - naučni program - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=zceKmded6wU Lazar Hrebeljanović, 2. dio], RTS Obrazovno - naučni program - Zvaniči kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=RD0qKDvFUdE Miloš Obilić], RTS Obrazovno - naučni kanal - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=zAWaBg6elhA Vuk Branković], RTS Obrazovno - naučni program - Zvanični kanal * [https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_13_l.html Vladimir Ćorović: Boj na Kosovu] * [http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/105978-bajke-o-crnogorskom-ueu "Bajke o crnogorskom učešću u Kosovskoj bici"]{{Mrtav link}} {{Commonscat|Battle of Kosovo}} [[Kategorija:Bitke]] [[Kategorija:Politički razvoj srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Kontroverze srednjovjekovne bosanske historije]] [[Kategorija:Vojna historija Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:1389.]] [[Kategorija:Bitke Osmanskog Carstva]] 293ql2y6c8pwoof90r86jl6g92nlk9b Sjenica (Srbija) 0 17055 3829422 3582139 2026-04-11T17:50:07Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo (3), Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, . godine. → . (3), {{reference}} → {{Refspisak}}, . godinu → . , . godine → . (21) using [[Project:AWB|AWB]] 3829422 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Srbiji | ime = Sjenica | vrsta = Grad | službeni_naziv = | slogan = | slika = Valide Sultan mosque in Sjenica.jpg | opis_slike = Centralna gradska džamija u Sjenici, Pertevnihal Valide sultan poznata kao "Sultan Valida" | grb = COA_Sjenica.png | veličina_slike = | okrug = [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborski okrug]] | općina = | nadmorska_visina = 1026 | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 16 | širina_sekundi = 00 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 20 | dužina_minuta = 00 | dužina_sekundi = 00 | dužina_IZ = E | površina_metro = 1059 | stanovništvo_urban = 14060 | stanovništvo_metro = 26392 | stanovništvo urban godina = 2011 | stanovništvo procjena godina = | stanovništvo_gustoća = 24.9 | poštanski_broj = 36310 | pozivni broj = (+381) 020 | gradonačelnik = Hazbo Mujović | gradonačelnik_stranka = SDA Sandžaka | autooznaka = SJ | web_stranica = https://sjenica.rs }} '''Sjenica''' je grad i istoimena općina koja se nalazi u jugozapadnom dijelu Srbije, na Sjeničko-Pešterskoj visoravni u [[Zlatoborski okrug|Zlatiborskom okrugu]]. Stanovništvo opštine, prema popisu iz 2022, iznosi 24.951.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://sjenica.rs/geografski-polozaj/|title=Geografski položaj|date=19. 1. 2015|website=Zvanična prezentacija opštine Sjenica|language=en-US|access-date=27. 1. 2023}}</ref> Po površini (1.059&nbsp;km²), Sjenica je 11. općina po veličini u Srbiji. Multietnička sredina u kojoj žive [[Bošnjaci]], [[Srbi]], [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Turci]], [[Romi]] i drugi.<ref>{{Cite web|url=https://sjenica.rs/opsti-podaci/|title=Opšti podaci|date=30. 3. 2015|website=Zvanična prezentacija opštine Sjenica|language=en-US|access-date=27. 1. 2023}}</ref> Prema stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave za 2014, općina Sjenica spada u četvrtu grupu koju čine 44 izrazito nerazvijene jedinice lokalne samouprave čiji je stepen razvijenosti ispod 60% republičkog proseka. == Historija == Sjenica je stara naseobina, prvi put se spominje 1253. kao mjesto na dubrovačkom putu, gdje su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci. Vijekovima se u Sjenici trgovalo stokom i stočnim proizvodima. U osmansko doba Sjenica je bila dobro utvrđena kasaba i značajna trgovačka i karavanska stanica. [[Osmanlije]] su, na uzvišenom dijelu podigli utvrđenje Grad koje je kasnije porušeno. U blizini utvrđenja bila je čaršija sa dućanima i kućama od brvana i dasaka. U 16. i 17. vijeku Sjenica se spominje kao stanica na trgovačkom putu [[Dubrovnik]]-[[Novi Pazar]]. Zbog svog strateškog, vojnog i političkog značaja u 19. vijeku Sjenica se od samog početka ovog vijeka smatra važnom strategijskom tačkom, pa su prema njoj bile usmjeravane vojne operacije i u [[I Srpski ustanak|I srpskom ustanku]] kojima je rukovodio Karađorđe. Po jednom zapisu iz 1809. "Karađorđe osvoji Sjenicu, poruši grad i izgna [[Turci|Turke]]" (K. Kostić, Naši gradovi na jugu, Beograd 1922, str. 64-65). Po zapisima iz 1809. Karađorđevi ustanici su boravili u Sjenici gdje su počinili zločine nad domaćim stanovništvom.<ref>Antonije Protić, Povesnica, od početka vremena Vožda Srpskog Karađorđa Petrovića, objavljeno 1853. u Smederevu</ref> Sjenica im je bila usputna stanica na putu k Novom Pazaru i Rogozni. Karađorđe je potom obustavio ratovanje u [[Sandžaku]] i povukao se u [[Šumadija|Šumadiju]]. Nema podataka da li je bilo neke graditeljske aktivnosti poslije razaranja Sjenice, ali je poznato da je 1821. obnovljena tvrđava i opremljena sa šest topova. Uskoro je uslijedio novi talas nemira u ovom kraju, vezan za pokret otpora radikalnim reformama [[Sultan Mahmud II|Sultana Mahmuda II]] (1809-1839). Ukidanje [[janičari|janičara]] i zavođenje regularne vojske (nizama) izazvalo je širom carstva otpore, što se odrazilo i na feudalce u [[Bosna|Bosni]] i [[Albanija|Albaniji]]. Počev od 1831. kada su Bosanci predvođeni [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseinom-kapetanom Gradaščevićem]] krenuli u okršaj sa sultanovom vojskom na Kosovu, u narednim godinama sve do slamanja otpora 1850. od strane [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]], bosansko pobunjeničko plemstvo je stajalo na putu [[Porta|Porti]] da sprovede zacrtane reforme. Sjenica je tada bila u sastavu [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] kao nahija Stari Vlah. Kroz Sjenicu je tada prolazio put koji je preko [[Nova Varoš|Nove Varoši]] i [[Priboj]]a vezivao [[Bosanski pašaluk]] sa ostalim dijelovima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Ovim putem prošla je kroz Sjenicu [[bosanska vojska]] na čelu sa Huseinom Kapetanom Gradaščevićem, pozdravljena ispaljivanjem topovske salve iz topova sa tvrđave, a na isti način pozdravljena je i pobjeda ustanika na povratku. Za bosanskom vojskom, koja nije znala pravilno da iskoristi pobjedu već je došlo do rasula pri povratku prema Bosni, nastupala je sultanova vojska sa zadatkom da smiri Bosnu. Sjenički kraj je tada stradao zbog svoje podrške ustanicima. Koliko je Sjenica postradala i osiromašila u svim tim ratnim pohodima govori opis Anri Bue-a iz 1836. , koji Sjenicu naziva selom od 150 kuća-brvnara, daskama pokrivenim. Ostalo je zabilježeno da je stanovništvo bilo većinom [[Bošnjaci|bošnjačko]] i da je Sjenica, s obzirom da je bila na važnom drumu imala poštu. Za poređenje o padu broja stanovnika treba navesti podatke putopisca Baron Božura (kraj 18. vijeka) po kome varošica Sjenica, koju je branila četvrtasta tvrđava ima 3000-4000 stanovnika, i zapis Anri Pokolje (sam početak 19. vijeka) koji je u svom opisu naveo 700 kuća i 9 džamija. Omer-paša Latas je osnovao Novopazarski ejalet sa sjedištem u Sjenici koji je obuhvatao mudirluke: Novi Pazar, Višegrad, Sjenica, [[Bijelo Polje]], [[Trgovište]] i Nova Varoš. Poslije smjene Sultana u Carigradu, novom uredbom od 1865. obnovljen je Bosanski vilajet sastavljen od sedam [[Sandžak (osmanlijska upravna oblast)|sandžaka]]. Novopazarski sandžak sa kazama (srezovima): Novi Pazar, Sjenica, [[Pljevlja]], Nova Varoš, [[Prijepolje]], [[Kosovska Mitrovica|Mitrovica]], [[Berane]] i [[Kolašin]] imao je sjedište u Sjenici, čime je definitivno potvrđen njen strateški značaj. Cio [[Novopazarski sandžak]] je za portu dobio povećan značaj u trenutku kada su počeli da se javljaju novi ratovi. Ojačavanjem linije na [[Lim]]u i utvrđenih mjesta Nova Varoš, Sjenica i Novi Pazar formiran je trougao utvrđenja koji je trebao da štiti Novopazarski sandžak od napada [[Srbija|Srbije]] sa sjevera. U Sjenici je bilo glavno utvrđenje čitavog područja, a istovremeno sjedište civilnih i vojnih vlasti, što je sigurno bilo praćeno značajnom graditeljskom aktivnošću, od popravljanja tvrđave do izgradnje čitavog niza objekata različite namjene. Kada su buknuli ustanak u [[Hercegovina|Hercegovini]] i srpsko-osmanski ratovi (1876-1878) [[Osmansko Carstvo]] je popustilo pod htjenjima velikih kršćanskih sila [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Rusija|Rusije]] da se suoči sa gubitkom pobunjenog [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]] i da Srbiji i Crnoj Gori prizna samostalnost. Na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. Austro-Ugarska je stekla pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu, sa motivom da se vojno, politički i ekonomski konsoliduje ova regija. Osmansko Carstvo je izgubilo i gradove [[Niš]], [[Vranje]], [[Pirot]], [[Prokuplje]], [[Nikšić]], [[Podgorica|Podgoricu]], [[Bar]] sa okolicom koji su pripojeni novoproglašenim državama Srbiji i Crnoj Gori. Okupacija Bosne i Hercegovine uslijedila je 1878. a nepunu godinu poslije toga Austro-Ugarske trupe ušle su i u Priboj, Prijepolje, i Pljevlja. Kaze Pljevlja, Prijepolje kao i nahija Priboj odvojene su od Novopazarskog sandžaka i pripojene novostvorenom [[Pljevaljski sandžak|Pljevaljskom sandžaku]] (1880) čije su se granice poklopile sa granicama okupacionog područja. Sjenica je ostala središte sandžaka sa kazama: Sjenica, Novi Pazar, Bijelo Polje, Nova Varoš i Kolašin koja je priključena Kosovskom vilajetu u čijem je sastavu ostao do 1912. kada je Turska napustila ove krajeve. Za vrijeme [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] srpska vojska je ušla u Sjenicu 10. oktobra 1912. U toku Drugog svjetskog rata Sjenica je 8. juna 1941. , odlukom tadašnjih gradskih vlasti o pozivu, ulaskom ustaških jedinica na čelu sa Stjepanom Jakovljevićem pripala [[NDH|Nezavisnoj državi Hrvatskoj]], te je uspostavljen Kotar sjenički, sa cjelokupnom administracijom<ref name=":0">(Vladimir Dedijer - Antun Miletić: "Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata", Sarajevo, 1990</ref>(Vladimir Dedijer - Antun Miletić: "Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata", Sarajevo, 1990). Snage NOP-a su oslobodile Sjenicu 8. januara 1945. == Geografija == [[Datoteka:Sunset at a floral meadows with flocks of sheep at the Pester Plateau in Serbia.jpg|mini|desno|270px|Stado [[Pramenka|sjeničko-pešterske ovce]] na ispaši na Pešterskoj visoravni.]] Sjenica se nalazi u jugozapadnom dijelu Srbije, na nadmorskoj visini 1000–1030 m, u sjeničkoj kotlini na desnoj strani rijeke [[Uvac]] i obalama riječice [[Grabovice]] i predstavlja sjedište stočarskog kraja [[Pešterska visoravan|Pešterske visoravni]], na putu Raška-Novi Pazar-Sjenica-Nova Varoš koji spaja Ibarsku magistralu sa Zlatiborskom magistralom pa ima saobraćajne veze sa Prijepoljem, Novim Pazarom, Ivanjicom i Novom Varoši. Dobila je naziv po obilju sijena, koje se u okolini Sjenice kosi i po tri puta godišnje, Sjenica na staroslavenskom znači "Zemlja sijena". Čitavo područje Sjeničko-pešterske visoravni je planinskog karaktera. Iako riječ visoravan asocira na određen pojam prostora sa izvesnom crtom monotonije, morfologija Sjeničko-pešterske visoravni je s planinama i rijekama , vodopadima i slapovima , pećinama i jamama, klisurama i kanjonima, vrelima i ponornicama, vrtačama, škrapama, uvalama, poljima, močvarama i jezerima, šumama i pašnjacima. U okolini Sjenice nalaze se planine: [[Jadovnik]] (1734m), [[Zlatar]] (1627m), Ozren (1680m), Giljeva (1617m), Žilidar (1616m), [[Javor]] (1520m) i [[Golija]] (1833m). Ima smučarskih terena, a na Radišića brdu, igrađen ski-lift. [[Datoteka:Мост на реци Увац - Жвале.jpg|mini|desno|270px|Stari most na rijeci [[Uvac (rijeka)|Uvac]] 1975. Danas se nalazi na dnu jezera.]] Na Sjeničko-pešterskoj visoravni preovladavaju krečnjački tereni pa ima razvijenih kraških oblika reljefa. Kao osobene prirodne ljepote i rijetkosti izdvajaju se: jame (Bezdan, Suho Polje i Turski Vrh) i pećine od kojih su najpoznatije Tubića pećina i Ušačka pećina. Okolina je bogata rijekama, sa vodopadima i slapovima (Skudline i Uvac) i raznovrsnom ribom (mladicom, pastrmkom, lipljenom, krkušom i drugima). Vapa spada u rijeke bogatije ribom. U blizini Sjenice nalazi se i vještačko jezero Uvac dugačko 20&nbsp;km je Peštersko polje. U pradavnim geološkim periodima polje je bilo ispunjeno velikim jezerom koje je oteklo a čiji je ostatak sadašnje malo jezero u ataru sela Tuzinje. Pešter je uglavnom nenastanjena i neobrađena (nastanjen je djelimično samo njen obodni dio).Velika nadmorska visina, oštra klima nisu pogodovali razvoju zemljoradnje, a obzirom da nema ni bogatih šuma to ni eksploatacija drveta. Pašnjaci pogoduju gajenju svih vrsta stoke a posebno ovaca, od čijeg se mlijeka pravi sjenički sir. == Okolina Sjenice == Šume u okolini Sjenice, su mješovite gdje preovladavaju četinari. Od zimzelenih vrsta drveća zastupljeni su: bor, jela, smrča i kleka, a od listopadnih breza, ljeska, jesika, dren, grab, bukva na višim terenima, a pored rijeka joha i vrba. Šume su bogate visokom i niskom divljači. Pored puta Sjenica-Novi Pazar, nalaze se Sjenički borići (borova šuma zasađena 1929-34. na nadmorskoj visini 1000–1045 m. Sjenica se odlikuje posebnom vrstom kontinentalne klime sa izrazitim temperaturnim razlikama u toku godine, godišnjeg doba pa i jednog dana kao i sa velikim sniježnim padavinama u toku zime, koja u ovim krajevima dugo traje. Sjenica ima i meteorološku stanicu u kojoj su zabilježene posebno niske tempersture, a 26. januara 1954. u Sjenici je zabilježena najniža temperatura u Srbiji od -36&nbsp;°C. Sjenica je poznata i po karakterističnom načinu gradnje pojedinih seoskih naselja koja i dan danas postoje (poznati Tuzinjski stanovi). == Stanovništvo == Sjenica (gradsko područje) je 1910. imala 4840 stanovnika. U 710 kuća ovog naselja 1921. bilo je 3503 stanovnika, 1931. Sjenica je imala 3446 stanovnika. Po popisu 1948. ona je imala 4083 stanovnika, 1953. 4801 stanovnika, 1961. 5494 stanovnika dok je u opštini živjelo 36 950 stanovnika. Aprila 1971. Sjenica ima 8834 stanovnika. 1981. Sjenica sa okolinom ima 33681 stanovnika a 2002 oko 34500 u 101 naselju od kojih najviše ima Muslimana 80,1%, pa zatim Srba 19,6% i neznatno ostalih. Od većih privrednih organizacija tu su: Fabrika lasteksa, pozamaterije i ženske modne konfekcije "Vesna", Rudnik uglja "Štavalj", Poljoprivredno-šumarski kombinat "Pešter" koji se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom, otkupom poljoprivrednih proizvoda, domaćom radinošću a posjeduje za preradu mesa i šumski kompleks od 9000 hektara šuma. == Gradovi partneri == * {{ZD|DAN}} '''[[Nakskov]]''', [[Danska]] == Također pogledajte == * [[Sandžak]] == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Sjenica}} [http://www.sjenica.com Zvanična prezentacija grada Sjenica na internetu] {{Zlatiborski upravni okrug}} {{Općine u Srbiji}} [[Kategorija:Sandžak]] [[Kategorija:Općine u Srbiji]] [[Kategorija:Sjenica|*]] [[Kategorija:Općine u Zlatiborskom okrugu]] [[Kategorija:Općine Šumadije i zapadne Srbije]] 8axi24ksvuh36vaizmkvc5hfzfqvmq5 Simple Plan 0 17723 3829464 3263343 2026-04-12T04:46:50Z Tulum387 155909 3829464 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija muzičar | ime = Simple Plan | pozadina = skupina | slika = Sposaka.JPG|290px | žanr = [[Punk muzika|Punk - rock, progressive rock]] | karijera = 1999- | trenutni_članovi = [[Jeff Stinco]]<br />[[Chuck Comeau]]<br />[[Pierre Bouvier]]<br />[[Sébastien Lefebvre]]<br />[[David Desrosiers]] | bivši_članovi = | izdavač = [[Lava Records|Lava]]/[[Atlantic Records|Atlantic]] | porijeklo = [[Kanada]] | album1 = [[No Pads, No Helmets...Just Balls]] | godina1 = 2002 | album2 = [[Still No Gettin Any]] | godina2 = 2004 | najnoviji_album = [[Simple plan]] | godina3 = 2008 }} '''Simple Plan''' je [[Pank-rok|punk-rock]] grupa formirana [[1999]]. godine u [[Quebec]]u u [[Kanada|Kanadi]] (svi članovi benda su rođeni i odrasli u toj provinciji). Bend je do sada objavio četiri studijska albuma: [[No Pads, No Helmets... Just Balls]] ([[2002]]), [[Still Not Getting Any]] ([[2004]]), Simple Plan ([[2008]]) i [[Get Your Heart On]] ([[2011]]), kao i tri live albuma: [[Live in Japan 2002]] ([[2003]]), [[Live in Anaheim]] (2004), [[MTV Hard Rock Live]] ([[2005]]). == Diskografija == === Studio albumi === * ''[[No Pads, No Helmets...Just Balls (Simple Plan)|No Pads, No Helmets...Just Balls]]'' (2002) #35 u SAD-u [2x Platinum], #29 u Australiji, #8 u Kanadi [4x Platinum], #1 u Japanu (2x Platinum) * ''[[Still Not Getting Any... (Simple Plan)|Still Not Getting Any...]]'' (2004) #3 u SAD-u [Platinum], #6 u Australiji [2x Platinum], #1 u Kanadi [3x Platinum], #6 u Japanu [Platinum], #12 u Francuskoj * ''Simple Plan (2008) #14 na U.S. Billboard 200 ljestvici === Albumi uživo === * ''[[Live in Japan 2002 (Simple Plan)|Live in Japan 2002]]'' (2002) * ''[[MTV: Hard Rock Live (Simple Plan)|MTV: Hard Rock Live]]'' (2005) === Singlovi === ==== Sa albuma ''No Pads, No Helmets... Just Balls.'' ==== * "[[I'm Just a Kid (Simple Plan)|I'm Just a Kid]]" (2001) * "[[I'd Do Anything (Simple Plan)|I'd Do Anything]]" (2002) #51 u SAD-u * "[[Addicted (Simple Plan)|Addicted]]" (2003) #45 u SAD-u, #63 u Ujedinjenom kraljevstvu, #10 u Australiji (izdat 2004.) * "[[Perfect (Simple Plan)|Perfect]]" (2004) #24 u SAD-u, #6 u Australiji (izdat 2004.) ==== Sa albuma ''Still Not Getting Any...'' ==== * "[[Welcome to My Life (Simple Plan)|Welcome To My Life]]" (2004) * "[[Shut Up! (Simple Plan)|Shut Up!]]" (2004) * "[[Untitled (How Could This Happen to Me) (Simple Plan)|Untitled (How Could This Happen to Me)]]" (2005) * "[[Crazy (Simple Plan)|Crazy]]" (2005) * "[[Perfect World]]" (2006) ==== Sa albuma ''Simple Plan'' ==== * "[[When I'm Gone]]" (2008) #11 u Kanadi,#26 u Ujedninjenom kraljevstvu * "[[Your Love Is A Lie]]" (2008)#16 u Kanadi, #8 na U.S. Billboard Bubbling Under Hot 100 Singles ljestvici * "[[Save You]]" (2008) #18 u Kanadi === Ostala izdanja === * ''[[A Big Package for You]]'' ([[DVD]]) (1999–2003) * ''MTV: Live at Hardrock "FAN PACK" '' ([[DVD]]) (2005) {{stub-muz}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Kanadske muzičke grupe]] j7bn7vv5r8de00tdqm7txh8bkxiywzl Stjepan Ostojić, kralj Bosne 0 18075 3829419 3331808 2026-04-11T17:48:24Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, . godine. → ., {{reference}} → {{Refspisak}}, . godine → . (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3829419 wikitext text/x-wiki '''Stjepan Ostojić''' (umro prije aprila 1422) bio je kralj Bosne od 1418. do 1421. == Porodica == Stjepan Ostojić je bio jedini poznati zakoniti sin bosanskog kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]. Majka mu je bila Ostojina druga supruga, kraljica [[Kujava Radinović]], a imao je i dva vanbračna polubrata: budućeg protukralja [[Radivoj Ostojić|Radivoja]] i budućeg kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]].<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, {{ISBN|0-472-08260-4}}</ref> Godine 1415. njegov otac je otjerao njegovu majku pošto je bila sestra ili rodica [[Pavle Radinović|Pavla Radinovića]] s kojim je bio u lošim odnosima i pošto je želio oženiti veliku vojvotkinju bosansku [[Jelena Nelipčić|Jelenu Nelipčić]], udovicu svog rivala [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. Stjepan Ostojić, razljućen postpucima svoga oca, pridružio se njegovoj opoziciji i mnogobrojnim neprijateljima.<ref name="Fine"/> == Vladavina == Otac mu je iznenada umro 1418. , a on ga je naslijedio. Njegova majka je odjednom postala moćna i utjecajna, a između nje i kraljice Jelene bjesnio je sukob koji je slabio kraljevstvo. Ovaj sukob je okončan u ljeto 1419, kada je Ostojić, pod majčinim utjecajem, naredio da se njegova maćeha zatvori.<ref name=Fajfrić>Željko Fajfrić, ''Kotromanići'', 2000.</ref> Vojvoda [[Sandalj Hranić Kosača]] i [[Zlatonosovići]] su ga odbili priznati kao kralja, dok su ga [[Nikolići]] odmah priznali. Ubrzo je osigurao Kosačinu podršku, ali ona nije bila dugog vijeka. Naime, Stjepan Ostojić je odlučio obnoviti savez s [[Mlečani]]ma koji je značio i akciju protiv [[Balšići|Balšića]], s kojima je Kosača bio u dobrim odnosima. Kosača je stoga [[1420]]. prekinuo primirje i obratio se za pomoć Osmanlijama. Uvidjevši nadmoć svojih protivnika, Ostojić je pokušao ponovo uspostaviti primirje s Kosačom, ali bilo je prekasno. Kosača i Osmanlije ga skidaju s vlasti, a na prijestolje ponovo postavljaju njegovog amidžu, kralja [[Tvrtko II|Tvrtka II]].<ref name="Fine"/> == Egzil i smrt == Bivši kralj je pobjegao na obalu, gdje je pomoću raznih intriga pokušavao povratiti izgubljenu vlast. Bio je neuspješan i bosansko plemstvo ga je ubrzo počelo potpuno ignorirati. Umro je prije aprila [[1422]]. ,<ref name="Fine"/> a sahranjen je najvjerovatnije u kraljevskom mauzoleju na [[Bobovac|Bobovcu]].<ref name="Ibrahimagić">Omer Ibrahimagić, ''Bosanska srednjovjekovna država i suvremenost: zbornik radova'', Fakultet političkih nauka u Sarajevu, 1996.</ref><ref name="Anđelić">Pavao Anđelić, ''Bobovac i kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću'', Veselin Masleša, 1973.</ref> == Reference == {{Refspisak}} ==Literatura== * {{Cite book | ref= harv|last=O. Filipović|first=Emir|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386-1463)|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|year=2019|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556}} {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 1 na 1 |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]] |godine=1418-1421 |prethodnik=[[Stjepan Ostoja]] |nasljednik=[[Stjepan Tvrtko II]] }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Kotromanići}} {{Bosanski vladari i velikaši}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ostojić, Stjepan}} [[Kategorija:Bosanski kraljevi]] [[Kategorija:Kotromanići]] cp6v80vhkoh16e7yb66l4pcno5o6bk8 Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978. 0 20731 3829445 3627389 2026-04-11T22:38:40Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829445 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1978. | ostali_nazivi = Copa Mundial de Fútbol Argentina '78 {{es simbol}} | slika = Logo Mundial 78.svg | veličina = 200px | tekst = | država = Argentina | datumi = 1–25. juni 1978. | br_ekipa = 16 | konfederacije = 5 | stadioni = 6 | gradovi = 5 | šampion_drugo = {{NOG|ARG}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|HOL}} | treći_drugo = {{NOG|BRA|1968}} | četvrti_drugo = {{NOG|ITA|1946}} | utakmice = 38 | golovi = 102 | posjećenost = 1545791 | najbolji_strijelac = {{ZD|ARG}} [[Mario Kempes]]<br>(6 golova) | igrač = {{ZD|ARG}} [[Mario Kempes]] | najbolji_mladi_nogometaš = {{ZD|ITA|1946}} [[Antonio Cabrini]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.''' bilo je 11. po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Argentina|Argentini]] od 1. do 25. juna 1978. godine. Šampionsku titulu osvojio je domaćin [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] pobijedivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandiju]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrano 38 utakmica gdje je postignuto 102 gola što je prosječno iznosilo 2.68 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Argentine [[Mario Kempes]] sa šest postignutih golova.<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1978/wc78index.html |title=FIFA SP 1978. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=6. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#argentina |title=FIFA SP 1978. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=6. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#argentina |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donijeta je u julu 1966. godine. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva bili su: [[Argentina]] i [[Meksiko]]. [[FIFA]] je u [[London]]u 6. jula 1966. godine organizaciju svjetskog prvenstva dodijelila Argentini. Meksiko se povukao jer je već dobio organizaciju svjetskog prvenstva za 1970. godinu.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=4. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> Rezultati: #'''{{ZID|Argentina}}''', #<s>{{ZID|Meksiko}}</s> - povukli se jer im je dodijeljena organizacija [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|svjetskog prvenstva 1970]]. godine. == Kvalifikacije == [[Datoteka:1978 world cup qualification.png|mini|desno|275px|{{small| {{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1978.}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati.}} {{legenda|black|Države nisu učestvovale u kvalifikacijama.}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e.}}}}]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.}} Od ukupno 107 reprezentacija koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu 105 ekipa je učestvovalo u kvalifikacijama za završni turnir dok su Argentina kao organizator turnira i [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] kao aktuelni prvak imali obezbjeđeno učestvovanje na svjetskom prvenstvu bez učešća u kvalifikacijama. Ostalih 14 ekipa učešće je obezbedilo kroz kvalifikacije. Debitanti turnira bili su [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] i [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]]. Kvalificirane ekipe: {{Div col|3}} ;[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] (0) * {{NOG|IRN|1964}} ;[[CAF]] (1) * {{NOG|TUN|1959}} ;[[OFC]] (0) * {{small|bez učesnika}} ;[[CONCACAF]] (1) * {{NOG|MEX}} ;[[CONMEBOL]] (3) * {{NOG|ARG}} (domaćin) * {{NOG|BRA|1968}} * {{NOG|PER}} ;[[UEFA]] (9) * {{NOG|AUT}} * {{NOG|FRA}} * {{NOG|HOL}} * {{NOG|ITA|1946}} * {{NOG|MAĐ}} * {{NOG|POLJ|1928}} * {{NOG|ŠKO}} * {{NOG|ŠPA|1977}} * {{NOG|ŠVE}} * {{NOG|Z NJE}} {{Div col end}} == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! rowspan="10" |{{Lokacijska karta+ |Argentina |width=300 |caption= |places= {{Lokacijska karta~|Argentina|lat=-34.545270|long=-59.449735 |label=[[Buenos&nbsp;Aires]] |position=left}} {{Lokacijska karta~|Argentina|lat=-31.369004|long=-64.246115 |label=[[Córdoba (Argentina)|Córdoba]] |position=top}} {{Lokacijska karta~|Argentina|lat=-38|long=-59.55 |label=[[Mar del Plata]] |position=right}} {{Lokacijska karta~|Argentina|lat=-32.95|long=-61.666667 |label=[[Rosario (Argentina)|Rosario]] |position=left}} {{Lokacijska karta~|Argentina|lat=-32.889664|long=-68.879749|label=[[Mendoza (Argentina)|Mendoza]] |position=left| }} }} !colspan=2| [[Buenos Aires]] ! [[Córdoba (Argentina)|Córdoba]] |- | [[Stadion Antonio Vespucio Liberti|El Monumental – Antonio Vespuci]] | [[Stadion José Amalfitani|José Amalfitani]] | [[Stadion Mario Alberto Kempes|Olímpico Chateau Carreras]] |- | {{small|{{Coord|34|32|43.1|S|58|26|59.1|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=El Monumental – Antonio Vespuci}}}} | {{small|{{Coord|34|38|07.2|S|58|31|14.4|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=José Amalfitani}}}} | {{small|{{Coord|31|22|08.1|S|64|14|46.3|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Olímpico Chateau Carreras}}}} |- | Kapacitet: '''74.624''' | Kapacitet: '''49.318''' | Kapacitet: '''46.986''' |- | [[Datoteka:Estadio Monumental Mundial 78.jpg|200px]] | [[Datoteka:Estadio José Amalfitani.JPG|200px]] | [[Datoteka:Estadio Córdoba (Arg vs Ghana) 1.jpg|200px]] |- ! [[Mar del Plata]] ! [[Rosario (Santa Fe)|Rosario]] ! [[Mendoza (Argentina)|Mendoza]] |- | [[Stadion José María Minella|José María Minella]] | [[Stadion Gigante de Arroyito|Arroyito – Dr. Lisandro de la Torre]] | [[Stadion Malvinas Argentinas|San Martin]] |- | {{small|{{Coord|38|01|04.4|S|57|34|55.8|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=José María Minella}}}} | {{small|{{Coord|32|54|50.2|S|60|40|28.4|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Arroyito – Dr. Lisandro de la Torre}}}} | {{small|{{Coord|32|53|22.6|S|68|52|47.5|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=San Martin}}}} |- | Kapacitet: '''43.542''' | Kapacitet: '''41.654''' | Kapacitet: '''34.954''' |- | [[Datoteka:PT ESTADIO2.jpg|200px]] | [[Datoteka:Postal 1978-2.JPG|200px]] | [[Datoteka:Estadio Malvinas Argentinas en 1978.jpg|200px]] |} == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 16 ekipa podijeljenih u četiri grupe. Pobijednici i drugoplasirane ekipe iz svih grupa kvalificirali su se u drugu grupnu fazu. U drugoj grupnoj fazi formirane su dvije grupe po četiri ekipe. Pobjednici grupa druge grupne faze igrali su utakmicu za novog svjetskog prvaka dok su drugoplasirane ekipe iz obje grupe druge grupne faze igrali utakmicu za treće mjesto. U slučaju da su dvije reprezentacije imale isti broj bodova u prvoj i drugoj grupnoj fazi odlučivala je gol-razlika. == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1978.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1978.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1978.}} == Rezultati == === Prva grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u drugu grupnu fazu.|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 9}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 12}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 17}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 1|SP 1978 - utakmica 20}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 10}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 11}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 18}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 2|SP 1978 - utakmica 19}} ==== Grupa 3 ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 3}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[3. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}} |rezultat = 2–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2216/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠPA|1977}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |golovi1 = [[Walter Schachner|Schachner]] {{gol|10}}<br />[[Hans Krankl|Krankl]] {{gol|76}} |golovi2 = [[Daniel Ruiz|Dani]] {{gol|21}} |stadion = [[Estadio José Amalfitani]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 40,841 |sudac = [[Károly Palotai]] {{ZD|MAĐ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[3. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2253/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |golovi1 = [[José Reinaldo de Lima|Reinaldo]] {{gol|45}} |golovi2 = [[Thomas Sjöberg|Sjöberg]] {{gol|37}} |stadion = [[Estadio José Maria Minella]] |lokacija = [[Mar del Plata]] |gledalaca = 32,569 |sudac = [[Clive Thomas]] {{ZD|WAL}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[7. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2224/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |golovi1 = [[Hans Krankl|Krankl]] {{gol|42|pen.}} |stadion = [[Estadio José Amalfitani]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 41,424 |sudac = [[Charles Corver]] {{ZD|HOL}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[7. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2246/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠPA|1977}} [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |stadion = [[Estadio José Maria Minella]] |lokacija = [[Mar del Plata]] |gledalaca = 34,771 |sudac = [[Sergio Gonella]] {{ZD|ITA}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[11. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] {{ZD|ŠPA|1977}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2337/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠVE}} [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |golovi1 = [[Juan Manuel Asensi|Asensi]] {{gol|75}} |stadion = [[Estadio José Amalfitani]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 46,765 |sudac = [[Ferdinand Biwersi]] {{ZD|NJE}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[11. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{ZD|BRA|1968}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2215/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |golovi1 = [[Roberto Dinamite]] {{gol|40}} |stadion = [[Estadio José Maria Minella]] |lokacija = [[Mar del Plata]] |gledalaca = 35,221 |sudac = [[Robert Wurtz]] {{ZD|FRA}} }} ==== Grupa 4 ==== {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa 4}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[3. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] {{ZD|PER}} |rezultat = 3–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2451/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] |golovi1 = [[César Cueto|Cueto]] {{gol|43}}<br />[[Teófilo Cubillas|Cubillas]] {{gol|70||76}} |golovi2 = [[Joe Jordan (footballer)|Jordan]] {{gol|19}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 37,927 |sudac = [[Ulf Eriksson]] {{ZD|ŠVE}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[3. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandija]] {{ZD|HOL}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2388/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|IRN|1964}} [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] |golovi1 = [[Rob Rensenbrink|Rensenbrink]] {{gol|40|pen.|62||78|pen.}} |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 33,431 |sudac = [[Alfonso González Archundia]] {{ZD|MEX}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[7. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] {{ZD|ŠKO}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2408/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|IRN|1964}} [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] |golovi1 = [[Andranik Eskandarian|Eskandarian]] {{gol|43|a.g.}} |golovi2 = [[Iraj Danaeifard|Danaeifard]] {{gol|60}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 7,938 |sudac = [[Youssou N'Diaye]] {{ZD|SEN}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[7. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandija]] {{ZD|HOL}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2394/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|PER}} [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 28,125 |sudac = [[Adolf Prokop]] {{ZD|DRNJ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[11. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] {{ZD|PER}} |rezultat = 4–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2405/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|IRN|1964}} [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] |golovi1 = [[José Velásquez (footballer)|Velásquez]] {{gol|2}}<br />[[Teófilo Cubillas|Cubillas]] {{gol|36|pen.|39|pen.|79}} |golovi2 = [[Hassan Rowshan|Rowshan]] {{gol|41}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 21,262 |sudac = [[Alojzy Jarguz]] {{ZD|POLJ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[11. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] {{ZD|ŠKO}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2395/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|HOL}} [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandija]] |golovi1 = [[Kenny Dalglish|Dalglish]] {{gol|44}}<br />[[Archie Gemmill|Gemmill]] {{gol|46|pen.|68}} |golovi2 = [[Rob Rensenbrink|Rensenbrink]] {{gol|34|pen.}}<br />[[Johnny Rep|Rep]] {{gol|71}} |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 35,130 |sudac = [[Erich Linemayr]] {{ZD|AUT}} }} === Druga grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1978.|finale]].|boja_linije=#000000}} {{legenda|#e7faec|Ekipa se kvalificirala u takmičenje za bronzanu medalju.|boja_linije=#000000}} ==== Grupa A ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa A}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa A}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[14. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}} |rezultat = 1–5 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2220/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|HOL}} [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandija]] |golovi1 = [[Erich Obermayer|Obermayer]] {{gol|80}} |golovi2 = [[Ernie Brandts|Brandts]] {{gol|6}}<br />[[Rob Rensenbrink|Rensenbrink]] {{gol|35|pen.}}<br />[[Johnny Rep|Rep]] {{gol|36||53}}<br />[[Willy van de Kerkhof|W. van de Kerkhof]] {{gol|82}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 25,050 |sudac = [[John Gordon]] {{ZD|ŠKO}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[14. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2349/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |stadion = [[Estadio Monumental Antonio Vespucio Liberti|Estadio Monumental]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 67,547 |sudac = [[Dušan Maksimović]] {{ZD|JUG}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandija]] {{ZD|HOL}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2348/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |golovi1 = [[Arie Haan|Haan]] {{gol|27}}<br />[[René van de Kerkhof|R. van de Kerkhof]] {{gol|82}} |golovi2 = [[Rüdiger Abramczik|Abramczik]] {{gol|3}}<br />[[Dieter Müller|D. Müller]] {{gol|70}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 40,750 |sudac = [[Ramón Barreto]] {{ZD|URU}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2221/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] |golovi1 = [[Paolo Rossi|Rossi]] {{gol|13}} |stadion = [[Estadio Monumental Antonio Vespucio Liberti|Estadio Monumental]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 66,695 |sudac = [[Francis Rion]] {{ZD|BEL}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{ZD|AUT}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2217/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Zapadna Njemačka]] |golovi1 = [[Berti Vogts|Vogts]] {{gol|59|o.g.}}<br />[[Hans Krankl|Krankl]] {{gol|66||87}} |golovi2 = [[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] {{gol|19}}<br />[[Bernd Hölzenbein|Hölzenbein]] {{gol|72}} |stadion = [[Estadio Olímpico Chateau Carreras|Estadio Chateau Carreras]] |lokacija = [[Córdoba, Argentina|Córdoba]] |gledalaca = 38,318 |sudac = [[Abraham Klein]] {{ZD|IZR}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2391/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|HOL}} [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandija]] |golovi1 = [[Ernie Brandts|Brandts]] {{gol|19|o.g.}} |golovi2 = [[Ernie Brandts|Brandts]] {{gol|49}}<br />[[Arie Haan|Haan]] {{gol|76}} |stadion = [[Estadio Monumental Antonio Vespucio Liberti|Estadio Monumental]] |lokacija = [[Buenos Aires]] |gledalaca = 67,433 |sudac = [[Angel Franco Martínez]] {{ZD|ŠPA|1977}} }} ==== Grupa B ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa B}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - grupa B}} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[14. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] {{ZD|PER}} |rezultat = 0–3 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2251/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |golovi2 = [[Dirceu]] {{gol|15||27}}<br />[[Zico]] {{gol|72|pen.}} |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 31,278 |sudac = [[Nicolae Rainea]] {{ZD|RUM|1965}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[14. juni]] [[1978]] |vrijeme = 19:15 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2202/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |golovi1 = [[Mario Kempes|Kempes]] {{gol|16||72}} |stadion = [[Estadio Gigante de Arroyito]] |lokacija = [[Rosario, Santa Fe|Rosario]] |gledalaca = 37,091 |sudac = [[Ulf Eriksson]] {{ZD|ŠVE}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1978]] |vrijeme = 13:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] {{ZD|PER}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2450/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|POLJ}} [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |golovi2 = [[Andrzej Szarmach|Szarmach]] {{gol|64}} |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 35,288 |sudac = [[Pat Partridge]] {{ZD|ENG}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[18. juni]] [[1978]] |vrijeme = 19:15 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2196/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |stadion = [[Estadio Gigante de Arroyito]] |lokacija = [[Rosario, Santa Fe|Rosario]] |gledalaca = 37,326 |sudac = [[Károly Palotai]] {{ZD|MAĐ}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1978]] |vrijeme = 16:45 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{ZD|POLJ}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2252/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|BRA|1968}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] |golovi1 = [[Grzegorz Lato|Lato]] {{gol|45}} |golovi2 = [[Nelinho]] {{gol|13}}<br />[[Roberto Dinamite]] {{gol|58||63}} |stadion = [[Estadio Malvinas Argentinas|Estadio Ciudad de Mendoza]] |lokacija = [[Mendoza, Argentina|Mendoza]] |gledalaca = 39,586 |sudac = [[Juan Silvagno Cavanna]] {{ZD|ČIL}} }} {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = [[21. juni]] [[1978]] |vrijeme = 19:15 (UTC -3) |tim1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{ZD|ARG}} |rezultat = 6–0 |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/archive/edition=50/results/matches/match=2201/report.html Izvještaj] |tim2 = {{ZD|PER}} [[Nogometna reprezentacija Perua|Peru]] |golovi1 = [[Mario Kempes|Kempes]] {{gol|21||49}}<br />[[Alberto Tarantini|Tarantini]] {{gol|43}}<br />[[Leopoldo Luque|Luque]] {{gol|50||72}}<br />[[René Houseman|Houseman]] {{gol|67}} |stadion = [[Estadio Gigante de Arroyito]] |lokacija = [[Rosario, Santa Fe|Rosario]] |gledalaca = 37,315 |sudac = [[Robert Wurtz]] {{ZD|FRA}} }} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - nokaut faza}} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - nokaut faza|SP 1978 - utakmica 37}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1978.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978 - nokaut faza|SP 1978 - utakmica 38}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1978.|Argentina|1.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1978.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1978.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1978}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.rsssf.com/tables/78full.html SP 1978]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1978_world_cup.php SP 1978.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1978.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1978]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Argentini]] [[Kategorija:1978. u nogometu]] [[Kategorija:1978. u Argentini]] pwad8calrefy07i38r1ad9hvx6857wh Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974. 0 20733 3829444 3501189 2026-04-11T22:38:11Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829444 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1974. | ostali_nazivi = Fußball-Weltmeisterschaft 1974 | slika = FIFA World Cup 1974 - logo.svg | veličina = 200px | tekst = | država = Zapadna Njemačka | datumi = 13. juni – 7. juli 1974. | br_ekipa = 16 | konfederacije = 5 | stadioni = 9 | gradovi = 9 | šampion_drugo = {{NOG|Z NJE}} | broj = 2 | drugi_drugo = {{NOG|HOL}} | treći_drugo = {{NOG|POLJ|1928}} | četvrti_drugo = {{NOG|BRA|1968}} | utakmice = 38 | golovi = 97 | posjećenost = 1865762 | najbolji_strijelac = {{ZD|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]<br>(7 golova) | najbolji igrač = {{ZD|HOL}} [[Johan Cruyff]] | najbolji_mladi_nogometaš = {{ZD|POLJ}} [[Władysław Żmuda]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|1978]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.''' bilo je 10. po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] od 13. juna do 7. jula 1974. godine. Šampionsku titulu osvojio je domaćin [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] pobijedivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Holandije|Holandiju]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljskoj]]. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrano 38 utakmica gdje je postignuto 97 golova što je prosječno iznosilo 2.55 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Poljske [[Grzegorz Lato]] sa sedam postignutih golova.<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1974/wc74index.html |title=FIFA SP 1974. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=4. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#west germany |title=FIFA SP 1974. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=4. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#west |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donesena je u julu 1966. godine. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva bili su: [[Španija]] i [[Zapadna Njemačka]]. [[FIFA]] je u [[London]]u 6. jula 1966. godine organizaciju svjetskog prvenstva dodijelila [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]]. [[Španija]] se povukla u zamjenu za dobijanje organizacije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|svjetskog prvenstva 1982]]. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=4. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> Rezultat: # '''{{ZID|Zapadna Njemačka}}''', # <s>{{ZID|Španija|1945}}</s> - povukli se u zamjenu za dobijanje organizacije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|svjetskog prvenstva 1982]]. == Kvalifikacije == [[Datoteka:1974 world cup qualification.png|mini|desno|275px|{{small| {{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1974.}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati.}} {{legenda|black|Države nisu učestvovale u kvalifikacijama.}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e.}}}}]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.}} Od ukupno 98 reprezentacija koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu 96 ekipa je učestvovalo u kvalifikacijama za završni turnir dok su Zapadna Njemačka kao organizator turnira i [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] kao aktuelni prvak imali obezbjeđeno učestvovanje na svjetskom prvenstvu bez učešća u kvalifikacijama. Ostalih 14 ekipa učešće je obezbedilo kroz kvalifikacije. Debitanti turnira bili su [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]], [[Nogometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]], [[Nogometna reprezentacija Haitija|Haiti]] i [[Nogometna reprezentacija Zaira|Zair]]. Kvalificirane ekipe: {{Div col|3}} ;[[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] (0) * {{small|bez učesnika}} ;[[CAF]] (1) * {{NOG|ZAI}} ;[[OFC]] (1) * {{NOG|AUS}} ;[[CONCACAF]] (1) * {{NOG|HAI|1964}} ;[[CONMEBOL]] (4) * {{NOG|ARG}} * {{NOG|BRA|1968}} * {{NOG|ČIL}} * {{NOG|URU}} ;[[UEFA]] (9) * {{NOG|BUG|1971}} * {{NOG|HOL}} * {{NOG|DRNJ}} * {{NOG|ITA|1946}} * {{NOG|JUG}} * {{NOG|POLJ|1928}} * {{NOG|ŠKO}} * {{NOG|ŠVE}} * {{NOG|Z NJE}} (domaćin) {{Div col end}} == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[München]] ! [[Zapadni Berlin]] ! [[Stuttgart]] |- | [[Olimpijski stadion (München)|Olympiastadion München]] | [[Olimpijski stadion (Berlin)|Olympiastadion Berlin]] | [[Mercedes-Benz Arena|Neckarstadion]] |- | <small>{{Coord|48|10|23.0|N|11|32|48.0|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Olympiastadion München}}</small> | <small>{{Coord|52|30|53.0|N|13|14|22.0|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Olympiastadion Berlin}}</small> | <small>{{Coord|48|47|32.2|N|9|13|55.3|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Neckarstadion}}</small> |- | Kapacitet: '''77.573''' | Kapacitet: '''86.000''' | Kapacitet: '''72.200''' |- ! [[Datoteka:Olympiastadion Muenchen.jpg|200px]] | [[Datoteka:Berliner Olympiastadion innen.jpg|200px]] | [[Datoteka:Gottlieb-daimler-stadion.jpg|200px]] |- ! [[Gelsenkirchen]] |colspan=2 rowspan=15| {{Lokacijska karta+|Zapadna Njemačka|width=445|caption=|places= {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=48.173056 |long=11.546667 |label='''[[München]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=52.514722 |long=13.239444 |label='''[[Zapadni Berlin]]'''|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=53.587158 |long=9.898617 |label='''[[Hamburg]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=51.492569 |long=7.451842 |label='''[[Dortmund]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=51.260278 |long=6.734167 |label='''[[Düsseldorf]]'''|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=51.559167 |long=7.066667 |label='''[[Gelsenkirchen]]'''|position=top}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=50.068572 |long=8.645458 |label='''[[Frankfurt]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=52.360067 |long=9.731197 |label='''[[Hanover]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna Njemačka|lat=48.792269 |long=9.232031 |label='''[[Stuttgart]]'''|position=left}} }} |- | [[Parkstadion]] |- | <small>{{Coord|51|33|33.0|N|7|04|00.0|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Parkstadion}}</small> |- | Kapacitet: '''72.000''' |- | [[Datoteka:Parkstadion gelsenkirchen 2.jpg|200px]] |- ! [[Düsseldorf]] |- | [[Rheinstadion]] |- | <small>{{Coord|50|04|07.0|N|8|38|43.0|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Rheinstadion}}</small> |- | Kapacitet: '''70.100''' |- | [[Datoteka:Altes_Rheinstadion.jpg|200px]] |- ! [[Frankfurt]] |- | [[Commerzbank-Arena|Waldstadion]] |- | <small>{{Coord|46.2091|N|6.1182|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Waldstadion}}</small> |- | Kapacitet: '''62.200''' |- | [[Datoteka:Waldstadionold1.jpg|200px]] |- ! [[Hamburg]] ! [[Hanover]] ! [[Dortmund]] |- | [[Volksparkstadion]] | [[Niedersachsenstadion]] | [[Westfalenstadion]] |- | <small>{{Coord|53|35|13.8|N|9|53|55.0|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Volksparkstadion}}</small> | <small>{{Coord|52|21|36.2|N|9|43|52.3|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Niedersachsenstadion}}</small> | <small>{{Coord|51|29|33.3|N|7|27|06.6|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Westfalenstadion}}</small> |- | Kapacitet: '''61.300''' | Kapacitet: '''60.400''' | Kapacitet: '''53.600''' |- | [[Datoteka:RK 1009 9831 Volksparkstadion.jpg|200px]] | [[Datoteka:AWD Eingang08.jpg|200px]] | [[Datoteka:Dortmund Westfalenstadion, 18 Mai 1985, RVR Arcchiv (1304-85).jpg|200px]] |- |} == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 16 ekipa podijeljenih u četiri grupe. Pobijednici i drugoplasirane ekipe iz svih grupa kvalificirali su se u drugu grupnu fazu. U drugoj grupnoj fazi formirane su dvije grupe po četiri ekipe. Pobjednici grupa druge grupne faze igrali su utakmicu za novog svjetskog prvaka dok su drugoplasirane ekipe iz obje grupe druge grupne faze igrali utakmicu za treće mjesto. U slučaju da su dvije reprezentacije imale isti broj bodova u prvoj i drugoj grupnoj fazi odlučivala je gol-razlika. == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1974.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1974.}} == Rezultati == === Prva grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u drugu grupnu fazu.|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 9}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 11}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 18}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 1|SP 1974 - utakmica 20}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 10}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 12}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 17}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 2|SP 1974 - utakmica 19}} ==== Grupa 3 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 6}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 13}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 14}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 21}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 3|SP 1974 - utakmica 23}} ==== Grupa 4 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 7}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 15}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 16}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 22}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa 4|SP 1974 - utakmica 24}} === Druga grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.|finale]].|boja_linije=#000000}} {{legenda|#e7faec|Ekipa se kvalificirala u takmičenje za bronzanu medalju.|boja_linije=#000000}} ==== Grupa A ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 26}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 27}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 29}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 31}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 34}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa A|SP 1974 - utakmica 35}} ==== Grupa B ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 25}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 28}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 30}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 32}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 33}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - grupa B|SP 1974 - utakmica 36}} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - nokaut faza}} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - nokaut faza|SP 1974 - utakmica 37}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974 - nokaut faza|SP 1974 - utakmica 38}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1974.|Zapadna Njemačka|2.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1974.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1974.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1974}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.rsssf.com/tables/74full.html SP 1974]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1974_world_cup.php SP 1974.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1974.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1974]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Zapadnoj Njemačkoj]] [[Kategorija:1974. u nogometu]] [[Kategorija:1974. u Zapadnoj Njemačkoj]] mfj8eeebzuv2oe99oe7jftktrxi6lt6 Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970. 0 20735 3829443 3761492 2026-04-11T22:37:38Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829443 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1970. | ostali_nazivi = Copa Mundial de Fútbol México 70 {{es simbol}} | slika = 1970 FIFA World Cup.svg | veličina = 200px | tekst = | država = Meksiko | datumi = 31. maj – 21. juni 1970. | br_ekipa = 16 | konfederacije = 5 | stadioni = 5 | gradovi = 5 | šampion_drugo = {{NOG|BRA|1960}} | broj = 3 | drugi_drugo = {{NOG|ITA}} | treći_drugo = {{NOG|Z NJE}} | četvrti_drugo = {{NOG|URU}} | utakmice = 32 | golovi = 95 | posjećenost = 1604065 | najbolji_strijelac = {{ZD|Z NJE}} [[Gerd Müller]]<br>(10 golova) | najbolji igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = {{ZD|PER}} [[Teófilo Cubillas]] | fair_play = {{NOG|PER}} | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.''' bilo je deveto po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Meksiko|Meksiku]] od 31. maja do 21. juna 1970. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.footballhistory.org/world-cup/1970-mexico.html|title=Football World Cup 1970 in Mexico|website=www.footballhistory.org|access-date=31. 8. 2025}}</ref> Šampionsku titulu osvojio je [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] pobijedivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Italije|Italiju]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadnoj Njemačkoj]]. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrane 32 utakmice gdje je postignuto 95 golova što je prosječno iznosilo 2.97 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Zapadne Njemačke [[Gerd Müller]] sa 10 postignutih golova.<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1970/wc70index.html |title=FIFA SP 1970. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#west germany |title=FIFA SP 1970. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#west |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donesena je u oktobru 1964. godine. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva bili su : [[Meksiko]] i [[Argentina]]. [[FIFA]] je u [[Tokio|Tokiju]] 8. oktobra 1964. godine sa većim brojem glasova u odnosu na [[Argentina|Argentinu]] organizaciju svjetskog prvenstva dodijelila Meksiku. Rezultati glasanja: #'''{{ZID|Meksiko}}''', 56 glasova, #{{ZID|Argentina}}, 32 glasa.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == [[Datoteka:1970 world cup qualification.png|mini|desno|275px|{{small| {{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1970.}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati.}} {{legenda|black|Države nisu učestvovale u kvalifikacijama.}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e.}}}}]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.}} Od ukupno 75 reprezentacija koliko ih se prijavilo za učešće na svjetskom prvenstvu 73 države učestvovale su u kvalifikacijama za završni turnir dok su [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] kao organizator turnira i [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] kao aktuelni prvak imali obezbjeđeno učestvovanje na svjetskom prvenstvu bez učešća u kvalifikacijama. Ostalih 14 ekipa učešće je obezbjedilo kroz kvalifikacije. Za učestvovanje kroz kvalifikacije [[Evropa]] je dala osam ekipa, [[Južna Amerika]] tri, [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i [[Srednja Amerika]] jednu kao i [[Afrika]] i [[Azija]] u sklopu [[Okeanija|Okeanije]]. Debitanti turnira bili su [[Nogometna reprezentacija El Salvadora|El Salvador]], [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izrael]] i [[Nogometna reprezentacija Maroka|Maroko]]. == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[Ciudad de México|Mexico]] |rowspan=10 colspan=2| {{Lokacijska karta+ |Meksiko|width=550|caption=|places= {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat_deg=20.666714|lon_deg=-103.350342|position=left|label='''[[Guadalajara]]'''}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat_deg=21.116667|lon_deg=-101.683333|position=top|label='''[[León (Guanajuato)|León]]'''}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat_deg=19.433333|lon_deg=-99.133333|position=top|label='''[[Ciudad de México|Mexico]]'''}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat_deg=19.051389|lon_deg=-98.217778|position=right|label='''[[Heroica Puebla de Zaragoza|Puebla]]'''}} {{Lokacijska karta~|Meksiko|mark=red pog.svg|lat_deg=19.2925|lon_deg=-99.656944|position=left|label='''[[Toluca]]'''}} }} |- | [[Stadion Azteca|Azteca]] |- |{{small|{{coord|19|18|10.7|N|99|09|01.9|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Azteca}}}} |- | Kapacitet: '''107.247''' |- | [[Datoteka:Interior Estadio Azteca CDMX.jpg|200px]] |- ! [[Guadalajara]] |- | [[Stadion Jalisco|Jalisco]] |- |{{small|{{coord|20|42|18.0|N|103|19|41.3|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Jalisco}}}} |- | Kapacitet: '''71.100''' |- | [[Datoteka:Estadio jalisco.jpg|200px]] |- ! [[Heroica Puebla de Zaragoza|Puebla]] ! [[León (Guanajuato)|León]] ! [[Toluca]] |- | [[Stadion Cuauhtémoc|Cuauhtémoc]] | [[Stadion León|Nou Camp – León]] | [[Stadion Nemesio Díez|Luis Dosal]] |- |{{small|{{coord|19|04|40.6|N|98|09|51.9|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Cuauhtémoc}}}} |{{small|{{coord|21|06|56.0|N|101|39|27.5|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=León}}}} |{{small|{{coord|19|17|14.3|N|99|40|00.8|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Cuauhtémoc}}}} |- | Kapacitet: '''35.563''' | Kapacitet: '''23.609''' | Kapacitet: '''26.900''' |- | [[Datoteka:El Estadio Cuauhtémoc.jpg|200px]] | [[Datoteka:EstadioLeon.jpg|200px]] | [[Datoteka:Nemesio diez.JPG|200px]] |} == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 16 ekipa podijeljenih u četiri grupe. Pobjednici grupa kao i drugoplasirane ekipe obezbjedile su plasman u nokaut fazu takmičenja. == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1970.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1970.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1970.}} == Rezultati == === Grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - nokaut faza#Četvrtfinale|četvrtfinale]].|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 1|SP 1970 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 1|SP 1970 - utakmica 8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 1|SP 1970 - utakmica 12}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 1|SP 1970 - utakmica 16}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 1|SP 1970 - utakmica 20}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 1|SP 1970 - utakmica 24}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 2|SP 1970 - utakmica 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 2|SP 1970 - utakmica 5}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 2|SP 1970 - utakmica 9}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 2|SP 1970 - utakmica 13}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 2|SP 1970 - utakmica 17}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 2|SP 1970 - utakmica 21}} ==== Grupa 3 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 3}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 3|SP 1970 - utakmica 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 3|SP 1970 - utakmica 7}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 3|SP 1970 - utakmica 11}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 3|SP 1970 - utakmica 15}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 3|SP 1970 - utakmica 19}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 3|SP 1970 - utakmica 23}} ==== Grupa 4 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 4}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 4|SP 1970 - utakmica 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 4|SP 1970 - utakmica 6}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 4|SP 1970 - utakmica 10}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 4|SP 1970 - utakmica 14}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 4|SP 1970 - utakmica 18}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - grupa 4|SP 1970 - utakmica 22}} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - nokaut faza}} {{Nokaut faza FIFA SP 1970.}} ==== Četvrtfinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - nokaut faza|SP 1970 - utakmica 25}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - nokaut faza|SP 1970 - utakmica 26}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - nokaut faza|SP 1970 - utakmica 27}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - nokaut faza|SP 1970 - utakmica 28}} ==== Polufinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - nokaut faza|SP 1970 - utakmica 29}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - nokaut faza|SP 1970 - utakmica 30}} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - nokaut faza|SP 1970 - utakmica 31}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1970.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970 - nokaut faza|SP 1970 - utakmica 32}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1970.|Brazil|3.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1970.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1970.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1970}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.rsssf.com/tables/70full.html SP 1970]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1970_world_cup.php SP 1970.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1970.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1970]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:1970. u nogometu]] [[Kategorija:1970. u Meksiku]] 81gcqd2aznq57y0cw1v5s70zeu3sv6p Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966. 0 20738 3829442 3707572 2026-04-11T22:37:13Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829442 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1966. | ostali_nazivi = World Cup 1966 {{en simbol}} | slika = 1966 FIFA World Cup.png | veličina = 200px | tekst = | država = Engleska | datumi = 11–30. juli 1966. | br_ekipa = 16 | konfederacije = 4 | stadioni = 8 | gradovi = 7 | šampion_drugo = {{NOG|ENG}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|Z NJE}} | treći_drugo = {{NOG|POR}} | četvrti_drugo = {{NOG|SSSR|1955}} | utakmice = 32 | golovi = 89 | posjećenost = 1563135 | najbolji_strijelac = {{ZD|POR}} [[Eusébio]]<br>(9 golova) | najbolji igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = {{ZD|Z NJE}} [[Franz Beckenbauer]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.''' bilo je osmo po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Engleska|Engleskoj]] od 11. do 30. jula 1966. godine. Šampionsku titulu osvojila je [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] pobijedivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadnu Njemačku]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugalu]]. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrane 32 utakmice gdje je postignuto 89 golova što je prosječno iznosilo 2.78 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Portugala [[Eusébio]] sa 9 postignutih golova.<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1966/wc66index.html |title=FIFA SP 1966. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=26. 2. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#england |title=FIFA SP 1966. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=26. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#england |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donijeta je u augustu 1960. godine. Kandidati za organizaciju svjetskog prvenstva bili su : [[Španija]], [[Engleska]] i [[Zapadna Njemačka]]. Neposredno prije odluke o organizatoru svjetskog prvenstva [[Španija]] je odustala. U [[Rim]]u 22. augusta 1960. [[FIFA]] je sa većim brojem glasova u odnosu na [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačkuu]] dodijelila organizaciju svjetskog prvenstva [[Engleska|Engleskoj]]. Rezultati glasanja: #'''{{ZID|Engleska}}''', 34 glasa #{{ZID|Zapadna Njemačka}}, 27 glasova #<s>{{ZID|Španija}}</s> ''povukli se''.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == [[Datoteka:1966 world cup qualification.png|mini|desno|275px|{{small| {{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1966.}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati.}} {{legenda|black|Države nisu učestvovale u kvalifikacijama.}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e.}}}}]] {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.}} Čak 16 reprezentacija iz Afričke zone kvalifikacija bojkotiralo je svjetsko prvenstvo. [[FIFA]] je donijela odluku da tri pobjednika druge faze kvalifikacija Afričke zone igraju sa pobjednicima Azijske zone kvalifikacija. Uprkos brojnom odustajanju reprezentacija iz Afrike rekordan broj reprezentacija do ovog svjetskog prvenstva učestvovao je u kvalifikacijama, čak njih 70. Osim Engleske kao organizatora svjetskog prvenstva direktan plasman bio je obezbjeđen i za aktuelnog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Ostalih 14 ekipa učestovanje je obezbjedilo kroz kvalifikacije. Debitanti turnira bili su [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] i [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]]. == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !colspan=2|[[London]] ![[Birmingham]] |- |[[Stadion Wembley (1923)|Wembley]] |[[Stadion White City|White City]] |[[Villa Park]] |- |{{small|{{Coord|51|33|20|N|0|16|47|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Wembley}}}} |{{small|{{Coord|51|30|49|N|0|13|39|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=White City}}}} |{{small|{{coord|52|30|33|N|1|53|5|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Villa Park}}}} |- |Kapacitet:'''98.600''' |Kapacitet:'''76.567''' |Kapacitet:'''52.000''' |- |[[Datoteka:Old Wembley Stadium (external view).jpg|170px]] |[[Datoteka:White City Stadium 1908.jpg|170px]] |[[Datoteka:Holt End in 1983.jpg|170px]] |- ![[Liverpool]] |colspan=2 rowspan=10| {{Lokacijska karta+ |Engleska|width=380|caption=|places= {{Lokacijska karta~ |Engleska|lat=51.555862|long=-0.279561|label='''[[London]]'''|position=top}} {{Lokacijska karta~ |Engleska|lat=53.463034|long=-2.291323|label='''[[Manchester]]'''|position=top}} {{Lokacijska karta~ |Engleska|lat=53.438889|long=-2.966389|label='''[[Liverpool]]'''|position=left}} {{Lokacijska karta~ |Engleska|lat=54.914465|long=-1.388354|label='''[[Sunderland]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~ |Engleska|lat=54.564167|long=-1.246944|label='''[[Middlesbrough]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~ |Engleska|lat=52.509065|long=-1.884799|label='''[[Birmingham]]'''|position=bottom}} {{Lokacijska karta~ |Engleska|lat=53.411425|long=-1.500793|label='''[[Sheffield]]'''|position=right}} }} |- |[[Goodison Park]] |- |{{small|{{coord|53|26|20|N|2|57|59|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Goodison Park}}}} |- |Kapacitet:'''50.151''' |- |[[Datoteka:Goodisonview1.JPG|170px]] |- ![[Manchester]] |- |[[Old Trafford]] |- |{{small|{{Coord|53|27|47|N|2|17|29|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Old Trafford}}}} |- |Kapacitet:'''58.000''' |- |[[Datoteka:Stretford end 1992.JPG|170px]] |- ![[Sheffield]] ![[Sunderland]] ![[Middlesbrough]] |- |[[Stadion Hillsborough|Hillsborough]] |[[Roker Park]] |[[Ayresome Park]] |- |{{small|{{Coord|53|24|41|N|1|30|2|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Hillsborough}}}} |{{small|{{Coord|54|55|17|N|1|22|32|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Roker Park}}}} |{{small|{{Coord|54|33|51|N|1|14|49|W|type:landmark_region:GB|display=inline|name=Ayresome Park}}}} |- |Kapacitet:'''42.730''' |Kapacitet:'''40.310''' |Kapacitet:'''40.000''' |- |[[Datoteka:Hillsborough Clock.JPG|170px]] |[[Datoteka:Roker Park August 1976.jpg|170px]] |[[Datoteka:Ayresome Park in 1991 - geograph.org.uk - 2796728.jpg|170px]] |} == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 16 ekipa podijeljenih u četiri grupe. Pobjednici grupa kao i drugoplasirane ekipe obezbjedile su plasman u nokaut fazu takmičenja. == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1966.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1966.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1966.}} == Rezultati == === Grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - nokaut faza#Četvrtfinale|četvrtfinale]].|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 1|SP 1966 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 1|SP 1966 - utakmica 5}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 1|SP 1966 - utakmica 9}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 1|SP 1966 - utakmica 16}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 1|SP 1966 - utakmica 17}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 1|SP 1966 - utakmica 21}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 2|SP 1966 - utakmica 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 2|SP 1966 - utakmica 7}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 2|SP 1966 - utakmica 10}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 2|SP 1966 - utakmica 14}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 2|SP 1966 - utakmica 18}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 2|SP 1966 - utakmica 23}} ==== Grupa 3 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 3}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 3|SP 1966 - utakmica 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 3|SP 1966 - utakmica 6}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 3|SP 1966 - utakmica 11}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 3|SP 1966 - utakmica 13}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 3|SP 1966 - utakmica 19}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 3|SP 1966 - utakmica 22}} ==== Grupa 4 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 4}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 4|SP 1966 - utakmica 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 4|SP 1966 - utakmica 8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 4|SP 1966 - utakmica 12}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 4|SP 1966 - utakmica 15}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 4|SP 1966 - utakmica 20}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - grupa 4|SP 1966 - utakmica 24}} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - nokaut faza}} {{Nokaut faza FIFA SP 1966.}} ==== Četvrtfinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - nokaut faza|SP 1966 - utakmica 25}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - nokaut faza|SP 1966 - utakmica 26}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - nokaut faza|SP 1966 - utakmica 27}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - nokaut faza|SP 1966 - utakmica 28}} ==== Polufinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - nokaut faza|SP 1966 - utakmica 29}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - nokaut faza|SP 1966 - utakmica 30}} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - nokaut faza|SP 1966 - utakmica 31}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1966.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966 - nokaut faza|SP 1966 - utakmica 32}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1966.|Engleska|1.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1966.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1966.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1966}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.rsssf.com/tables/66full.html SP 1966]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1966_world_cup.php SP 1966.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1966.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1966]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Engleskoj]] [[Kategorija:1966. u nogometu]] [[Kategorija:1966. u Engleskoj]] 1n16gl3zsrqbuoy3g8apg6j85t3ziph Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962. 0 20740 3829441 3497206 2026-04-11T22:36:42Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829441 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1962. | ostali_nazivi = Copa Mundial de Fútbol de 1962 {{Simboli jezika|es|španski}} | slika = 1962 Cile.jpg | veličina = 200px | tekst = | država = Čile | datumi = 30. maj – 17. juni 1962. | br_ekipa = 16 | konfederacije = 3 | stadioni = 4 | gradovi = 4 | šampion_drugo = {{NOG|BRA|1960}} | broj = 2 | drugi_drugo = {{NOG|ČSSR}} | treći_drugo = {{NOG|ČIL}} | četvrti_drugo = {{NOG|JUG}} | utakmice = 32 | golovi = 89 | posjećenost = 893172 | najbolji_strijelac = {{ZD|BRA|1960}} [[Garrincha]]<br>{{ZD|BRA|1889}} [[Vavá]]<br>{{ZD|ČIL}} [[Leonel Sánchez]]<br>{{ZD|JUG}} [[Dražan Jerković]]<br>{{ZD|MAĐ}} [[Flórián Albert]]<br>{{ZD|SSSR|1955}} [[Valentin Kozmič Ivanov|Valentin Ivanov]] <br>(svi po 4 gola) | najbolji_mladi_nogometaš = {{ZD|MAĐ}} [[Flórián Albert]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.|1966]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.''' bilo je sedmo po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Čile]]u od 30. maja do 17. juna 1962. godine. Šampionsku titulu osvojio je [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] pobijedivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačku]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čileu]]. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija. Na prvenstvu su odigrane 32 utakmice gdje je postignuto 89 golova što je prosječno iznosilo 2.78 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelci turnira po četiri postignuta gola bili su [[Garrincha]], [[Vavá]], [[Leonel Sánchez]], [[Dražan Jerković]], [[Flórián Albert]] i [[Valentin Kozmič Ivanov|Valentin Ivanov]].<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1962/wc62final.html |title=FIFA SP 1962. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=15. 2. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#chile |title=FIFA SP 1962. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=15. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#chile |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Odluka o organizatoru svjetskog prvenstva donijeta je u junu 1956. godine. Kandidati za organitaciju svjetskog prvenstva bili su: [[Argentina]], [[Čile]] i [[Zapadna Njemačka]]. Neposredno prije odluke o organizatoru svjetskog prvenstva Zapadna Njemačka je odustala. [[FIFA]] je 10. juna 1956. godine u [[Lisabon]]u sa većim brojem glasova u odnosu na [[Argentina|Argentinu]] dodijelila organizaciju [[Čile]]u. Rezultati glasanja: #'''{{ZID|Čile}}''', 32 glasa, #{{ZID|Argentina}}, 11 glasova, #<s>{{ZID|Zapadna Njemačka}}</s> ''povukli se''.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.}} [[Datoteka:1962 world cup qualification.png|mini|desno|275px|<small>{{legenda|#000cff|Države učesnice SP 1962.}} {{legenda|#ffb400|Države koje se nisu uspjele kvalificirati.}} {{legenda|black|Države nisu učestvovale u kvalifikacijama.}} {{legenda|#ababab|Države nisu članice FIFA-e.}}</small>]] Ukupno 56 nacionalnih reprezentacija učestvovalo je u kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo 1962. godine igranom u [[Čile]]u. Odigrane su 92 kvalifikacijske utakmice te pri tome postignuto 325 golova. Od 56 reprezentacija koliko ih je učestvovalo u kvalifikacijama samo 14 njih obezbjedilo je učešće na završnom turniru. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Čilea|Čile]] i aktuelni prvak [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] bili su automatski kvalificirani na turnir bez kvalifikacija. == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! rowspan=10| {{Lokacijska karta+|Čile|float=center|width=250|caption=|places= {{Lokacijska karta~|Čile|lat=-33.437833|long=-70.650333|background=#FFFFFF|label='''[[Santiago]]'''|position=right}} {{Lokacijska karta~|Čile|lat=-33|long=-71.516667|background=#FFFFFF|label='''[[Viña del Mar]]'''|position=left}} {{Lokacijska karta~|Čile|lat=-34.166667|long=-70.75|background=#FFFFFF|label='''[[Rancagua]]'''|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Čile|lat=-18.483333|long=-70.333333|background=#FFFFFF|label='''[[Arica]]'''|position=left}} }} ! [[Santiago de Chile|Santiago]] ! [[Viña del Mar]] |- | [[Stadion "Julio Martínez Prádanos"|Nacional]] | [[Stadion "Sausalito"|Sausalito]] |- |<small>{{Coord|33|27|52|S|70|36|38|W|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Nacional Julio Martínez Prádanos}}</small> |<small>{{Coord|33|00|51.83|S|71|32|6.84|W|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Sausalito}}</small> |- | Kapacitet: '''66.660''' | Kapacitet: '''18.037''' |- | [[Datoteka:Estadio Nacional de Chile.jpg|200px]] | [[Datoteka:EstadioSausalito.jpg|200px]] |- ! [[Rancagua]] ! [[Arica]] |- | [[Stadion "El Teniente"|El Teniente - Braden Copper Co.]] | [[Stadion "Carlos Dittborn"|Carlos Dittborn]] |- |<small>{{Coord|34|10|39.95|S|70|44|15.79|W|region:IT_type:landmark|display=inline|name=El Teniente}}</small> |<small>{{Coord|18|29|15.47|S|70|17|56.96|W|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Carlos Dittborn}}</small> |- | Kapacitet: '''18.000''' | Kapacitet: '''17.786''' |- | [[Datoteka:Estadio El Teniente 2009.jpg|200px]] | [[Datoteka:Estadio_Carlos_Dittborn_de_Arica.jpg|200px]] |} == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 16 ekipa podijeljenih u četiri grupe. Pobjednici grupa kao i drugoplasirane ekipe obezbjedile su plasman u nokaut fazu takmičenja. == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1962.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1962.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1962.}} == Rezultati == === Grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - nokaut faza#Četvrtfinale|četvrtfinale]].|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 1|SP 1962 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 1|SP 1962 - utakmica 5}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 1|SP 1962 - utakmica 9}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 1|SP 1962 - utakmica 13}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 1|SP 1962 - utakmica 17}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 1|SP 1962 - utakmica 21}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 2|SP 1962 - utakmica 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 2|SP 1962 - utakmica 8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 2|SP 1962 - utakmica 12}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 2|SP 1962 - utakmica 16}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 2|SP 1962 - utakmica 20}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 2|SP 1962 - utakmica 24}} ==== Grupa 3 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 3}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 3|SP 1962 - utakmica 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 3|SP 1962 - utakmica 6}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 3|SP 1962 - utakmica 10}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 3|SP 1962 - utakmica 14}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 3|SP 1962 - utakmica 18}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 3|SP 1962 - utakmica 22}} ==== Grupa 4 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 4}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 4|SP 1962 - utakmica 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 4|SP 1962 - utakmica 7}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 4|SP 1962 - utakmica 11}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 4|SP 1962 - utakmica 15}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 4|SP 1962 - utakmica 19}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - grupa 4|SP 1962 - utakmica 23}} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - nokaut faza}} {{Nokaut faza FIFA SP 1962.}} ==== Četvrtfinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - nokaut faza|SP 1962 - utakmica 25}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - nokaut faza|SP 1962 - utakmica 26}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - nokaut faza|SP 1962 - utakmica 27}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - nokaut faza|SP 1962 - utakmica 28}} ==== Polufinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - nokaut faza|SP 1962 - utakmica 29}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - nokaut faza|SP 1962 - utakmica 30}} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - nokaut faza|SP 1962 - utakmica 31}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1962.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962 - nokaut faza|SP 1962 - utakmica 32}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1962.|Brazil|2.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1962.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1962.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1962}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.rsssf.com/tables/62full.html SP 1962]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1962_world_cup.php SP 1962.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1962.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1962]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Čileu]] [[Kategorija:1962. u nogometu]] [[Kategorija:1962. u Čileu]] ei43n8ipyfuj890gx8g96hxjwmpvbod Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958. 0 20742 3829440 3497221 2026-04-11T22:36:11Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829440 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1958. | ostali_nazivi = Världsmästerskapet i Fotboll Sverige 1958 {{Simboli jezika|se|švedski}} | slika = 1958 Svedska.jpg | veličina = 200px | tekst = | država = Švedska | datumi = 8–29 juni 1958. | br_ekipa = 16 | konfederacije = 3 | stadioni = 12 | gradovi = 12 | šampion_drugo = {{NOG|BRA|1889}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|ŠVE}} | treći_drugo = {{NOG|FRA}} | četvrti_drugo = {{NOG|Z NJE}} | utakmice = 35 | golovi = 126 | posjećenost = 819810 | najbolji_strijelac = {{ZD|FRA}} [[Just Fontaine]]<br>(13 golova) | najbolji_mladi_nogometaš = {{ZD|BRA}} [[Pelé]] | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|1962]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.''' bilo je šesto po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Švedska|Švedskoj]] od 8. do 29. juna 1958. godine. Šampionsku titulu osvojio je [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] pobijedivši u finalnoj utakmici domaćina [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedsku]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuskoj]]. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija. Na prvenstvu je odigrano 35 utakmica gdje je postignuto 126 golova što je prosječno iznosilo 3.6 postignutih golova po utakmici. Najbolji stijelac turnira bio je reprezentativac Francuske [[Just Fontaine]] sa 13 postignutih golova.<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1958/wc58final.html |title=FIFA SP 1958. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=8. 2. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#sweden |title=FIFA SP 1958. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=8. 2. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#sweden |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Domaćin šestog po redu svjetskog prvenstva izabran je 23. juna 1950. godine. [[Argentina]], [[Čile]], [[Meksiko]] i [[Švedska]] pokazale su interes za organizaciju Svjetskog prvenstva u nogometu 1958. godine. Ipak, na kraju, [[Švedska]] je bila jedini kandidat za organizaciju ovog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.}} Domaćin [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i aktuelni svjetski prvak [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] učesvovale su na svjetskom prvenstvu bez učešća u kvalifikacijama. Preostalih 14 mjesta popunile su reprezentacije kroz kvalifikacije i to: 9 mjesta bilo je rezervisano za ekipe iz [[Evropa|Evrope]], 3 iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], jedno iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] odnosno [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]] i jedno mjesto iz [[Azija|Azije]]. == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[Solna (Stockholm)|Solna]] ([[Stockholm]]) ! [[Göteborg]] | rowspan=10 colspan=2| {{Lokacijska karta+|Švedska, 40 jug|width=375|float=center|caption=|places= {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=57.716667|lon_deg=12.933333|position=top|background=#FFFFFF|label=[[Borås]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=59.366667|lon_deg=16.516667|position=bottom|background=#FFFFFF|label=[[Eskilstuna]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=57.7|lon_deg=11.966667|position=bottom|background=#FFFFFF|label=[[Göteborg]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=56.666667|lon_deg=12.85|position=top|background=#FFFFFF|label=[[Halmstad]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=56.05|lon_deg=12.716667|position=right|background=#FFFFFF|label=[[Helsingborg]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=55.583333|lon_deg=13.033333|position=bottom|background=#FFFFFF|label=[[Malmö]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=58.6|lon_deg=16.2|position=bottom|background=#FFFFFF|label=[[Norrköping]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=59.266667|lon_deg=15.216667|position=left|background=#FFFFFF|label=[[Örebro]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=60.616667|lon_deg=16.783333|position=left|background=#FFFFFF|label=[[Sandviken]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=59.35|lon_deg=18|position=right|background=#FFFFFF|label=[[Stockholm]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=58.35|lon_deg=11.916667|position=top|background=#FFFFFF|label=[[Uddevalla]]}} {{Lokacijska karta~|Švedska, 40 jug|mark=red pog.svg|lat_deg=59.616667|lon_deg=16.533333|position=top|background=#FFFFFF|label=[[Västerås]]}} }} |- | [[Stadion Råsunda|Råsunda]] | [[Stadion Ullevi|Ullevi]] |- | <small>{{Coord|59|21|45.9|N|17|59|46.7|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Råsunda}}</small> | <small>{{Coord|57|42|21.0|N|11|59|14.0|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Ullevi}}</small> |- | Kapacitet: '''52.400''' | Kapacitet: '''53.500''' |- | [[Datoteka:Råsunda February 2013 01.jpg|170px]] | [[Datoteka:Aerial photo of Gothenburg 2013-10-27 225.jpg|170px]] |- ! [[Malmö]] ! [[Helsingborg]] |- | [[Stadion Malmö]] | [[Olympia (Helsingborg)|Olympia]] |- | <small>{{Coord|55|35|09.9|N|12|59|21.4|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Malmö}}</small> | <small>{{Coord|56|02|58.0|N|12|42|25.0|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Olympia}}</small> |- | Kapacitet: '''30.000''' | Kapacitet: '''27.000''' |- | [[Datoteka:South Stand, Malmö Stadion.jpg|170px]] | [[Datoteka:Olympia Helsingborg.jpg|170px]] |- ! [[Eskilstuna]] ! [[Norrköping]] ! [[Sandviken]] ! [[Uddevalla]] |- | [[Tunavallen]] | [[Nya Parken|Idrottsparken]] | [[Jernvallen]] | [[Rimnersvallen]] |- | <small>{{Coord|59|22|14.4|N|16|29|42.0|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Tunavallen}}</small> | <small>{{Coord|58|35|03.5|N|16|10|23.0|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Idrottsparken}}</small> | <small>{{Coord|60|36|24.0|N|16|46|18.0|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Jernvallen}}</small> | <small>{{Coord|58|21|25.8|N|11|56|56.9|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Rimnersvallen}}</small> |- | Kapacitet: '''20.000''' | Kapacitet: '''20.000''' | Kapacitet: '''20.000''' | Kapacitet: '''17.778''' |- | [[Datoteka:Tunavallen 2011.jpg|170px]] | [[Datoteka:Nyaparken.jpg|170px]] | [[Datoteka:Jernvallen.jpg|170px]] | [[Datoteka:Rimnersvallen.jpg|170px]] |- ! [[Borås]] ! [[Halmstad]] ! [[Örebro]] ! [[Västerås]] |- | [[Ryavallen]] | [[Örjans Vall]] | [[Behrn Arena|Eyravallen]] | [[Arosvallen]] |- | <small>{{Coord|57|44|08.6|N|12|56|05.7|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Tunavallen}}</small> | <small>{{Coord|56|41|04.1|N|12|52|00.4|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Idrottsparken}}</small> | <small>{{Coord|59|15|58.0|N|15|13|23.0|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Jernvallen}}</small> | <small>{{Coord|59|37|13.4|N|16|32|26.5|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Rimnersvallen}}</small> |- | Kapacitet: '''15.000''' | Kapacitet: '''15.000''' | Kapacitet: '''13.000''' | Kapacitet: '''10.000''' |- | [[Datoteka:Ryavallen, main stand, january 2008.JPG|170px]] | [[Datoteka:Örjans vall.jpg|170px]] | [[Datoteka:Behrn Arena 2008.JPG|170px]] | [[Datoteka:Arosvallen Gåsmyrevreten Västerås.jpg|170px]] |} == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 16 ekipa podijeljenih u četiri grupe. Pobjednici grupa kao i drugoplasirane ekipe obezbjedile su plasman u nokaut fazu takmičenja. == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1958.}} == Igrači == {{Glavni| Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1958.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1958.}} == Rezultati == === Grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - nokaut faza#Četvrtfinale|četvrtfinale]].|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 1|SP 1958 - utakmica 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 1|SP 1958 - utakmica 8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 1|SP 1958 - utakmica 14}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 1|SP 1958 - utakmica 15}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 1|SP 1958 - utakmica 19}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 1|SP 1958 - utakmica 24}} ===== Baraž ===== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 1|SP 1958 - utakmica 26}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 2|SP 1958 - utakmica 5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 2|SP 1958 - utakmica 6}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 2|SP 1958 - utakmica 11}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 2|SP 1958 - utakmica 12}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 2|SP 1958 - utakmica 21}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 2|SP 1958 - utakmica 22}} ==== Grupa 3 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 3}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 3|SP 1958 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 3|SP 1958 - utakmica 4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 3|SP 1958 - utakmica 10}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 3|SP 1958 - utakmica 16}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 3|SP 1958 - utakmica 17}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 3|SP 1958 - utakmica 20}} ===== Baraž ===== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 3|SP 1958 - utakmica 27}} ==== Grupa 4 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 4}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 4|SP 1958 - utakmica 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 4|SP 1958 - utakmica 7}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 4|SP 1958 - utakmica 9}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 4|SP 1958 - utakmica 13}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 4|SP 1958 - utakmica 18}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 4|SP 1958 - utakmica 23}} ===== Baraž ===== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - grupa 4|SP 1958 - utakmica 25}} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - nokaut faza}} {{Nokaut faza FIFA SP 1958.}} ==== Četvrtfinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - nokaut faza|SP 1958 - utakmica 28}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - nokaut faza|SP 1958 - utakmica 29}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - nokaut faza|SP 1958 - utakmica 30}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - nokaut faza|SP 1958 - utakmica 31}} ==== Polufinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - nokaut faza|SP 1958 - utakmica 32}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - nokaut faza|SP 1958 - utakmica 33}} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - nokaut faza|SP 1958 - utakmica 34}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1958.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958 - nokaut faza|SP 1958 - utakmica 35}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1958.|Brazil|1.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1958.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1958.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1958}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/58full.html SP 1958]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1958_world_cup.php SP 1958.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1958.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1958]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Švedskoj]] [[Kategorija:1958. u nogometu]] [[Kategorija:1958. u Švedskoj]] 0263zttr6zj52f2oozmlxoutf3tkbxu Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954. 0 20745 3829439 3497187 2026-04-11T22:35:37Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829439 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1954. | ostali_naslovi = ''FIFA Fussball-Weltmeisterschaft 1954 Schweiz''<br>''Championnat du Monde de Football 1954''<br>''Campionato mondiale di calcio 1954'' | slika = 1954 Svicarska.jpg | veličina = 200px | teskt = | država = Švicarska | datumi = 16. juni – 4. juli | br_ekipa = 16 | konfederacije = 4 | stadioni = 6 | gradovi = 6 | šampion_drugo = {{NOG|Z NJE}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|MAĐ|1940}} | treći_drugo = {{NOG|AUT}} | četvrti_drugo = {{NOG|URU}} | utakmice = 26 | golovi = 140 | posjećenost = 768607 | najbolji_strijelac = {{ZD|MAĐ|1940}} [[Sándor Kocsis]]<br>(11 golova) | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|1958]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.''' bilo je peto po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Švicarska|Švicarskoj]] od 16. juna do 4. jula 1954. godine. Šampionsku titulu osvojila je [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] pobijedivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarsku]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austriji]]. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija. Na prvenstvu je odigrano 26 utakmica gdje je postignuto 140 golova što je prosječno iznosilo 5.38 postignutih golova po utakmici. Najbolji stijelac turnira bio je reprezentativac Mađarske [[Sándor Kocsis]] sa 11 postignutih golova.<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1954/wc54final.html |title=FIFA SP 1954. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=24. 1. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#switzerland |title=FIFA SP 1954. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=24. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#switzerland |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Domaćin petog po redu svjetskog prvenstva izabran je 26. jula 1946. godine u [[Luksemburg]]u. [[Švicarska]] je bila jedini kandidat za organizaciju ovog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.}} Domaćin [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] i aktuelni svjetski prvak [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] imali su automatski obezbjeđeno mjesto na Svjetskom prvenstvu 1954. Ostalih 14 slobodnih mjesta popunjeno je kroz kvalifikacije. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]], [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] i [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] bili su debitanti na turniru. Škotska i Turska bili su kvalificirani i na prethodno [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|Svjetsko prvenstvo]] ali su se povukli sa turnira. == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[Basel]] ! [[Bern]] ! [[Ženeva]] |- | [[Stadion St. Jakob|St. Jakob]] | [[Stadion Wankdorf|Wankdorf]] | [[Stadion Charmilles|Charmilles]] |- | <small>{{Coord|47|32|29|N|7|37|12|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=St. Jakob}}</small> | <small>{{Coord|46|57|46|N|7|27|54|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Wankdorf}}</small> | <small>{{Coord|46.2091|N|6.1182|E|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Charmilles}}</small> |- | Kapacitet: '''54.800''' | Kapacitet: '''64.600''' | Kapacitet: '''35.997''' |- | [[Datoteka:ETH-BIB-Basel, St. Jakob, Stadion, Fussballspiel-LBS H1-016083.tif|200px]] | [[Datoteka:ETH-BIB-Bern, Wankdorf-Stadion, Fussballspiel-LBS H1-016069.tif|200px]] | [[Datoteka:Nedostupna fotografija.svg|150px]] |- ! colspan="3" | {{Lokacijska karta+ |Švicarska|width=525|float=center|caption= |places= {{Lokacijska karta~ |Švicarska |lat=47.541591 |long=7.620097 |label=[[Basel]]|position=left}} {{Lokacijska karta~ |Švicarska |lat=46.963132 |long=7.464887 |label=[[Bern]] |position=left}} {{Lokacijska karta~ |Švicarska |lat=46.2091 |long=6.1182 |label=[[Ženeva]] |position=right}} {{Lokacijska karta~ |Švicarska |lat=46.533333 |long=6.624167 |label=[[Lausanne]] |position=left}} {{Lokacijska karta~ |Švicarska |lat=46.023611 |long=8.961667 |label=[[Lugano]] |position=right}} {{Lokacijska karta~ |Švicarska |lat=47.392955 |long=8.504872 |label=[[Zürich]] |position=left}} }} |- ! [[Lausanne]] ! [[Lugano]] ! [[Zürich]] |- | [[Stade olympique de la Pontaise]] | [[Stadion Cornaredo|Cornaredo]] | [[Stadion Hardturm|Hardturm]] |- | <small>{{Coord|46|32|00|N|006|37|27|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Stade olympique de la Pontaise}}</small> | <small>{{Coord|46|01|25|N|8|57|42|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Cornaredo}}</small> | <small>{{Coord|47|23|35|N|8|30|17|E|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Hardturm}}</small> |- | Kapacitet: '''50.300''' | Kapacitet: '''35.800''' | Kapacitet: '''34.800''' |- | [[Datoteka:Stade Olympique.jpg|200px]] | [[Datoteka:Lugano Cornaredo Stadium.jpg|200px]] | [[Datoteka:Hardturm retouched.jpg|200px]] |- |} == Pravila takmičenja == Turnir je sačinjavalo 16 ekipa podijeljenih u četiri grupe. Pobjednici grupa kao i drugoplasirane ekipe obezbjedile su plasman u nokaut fazu takmičenja. == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1954.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1954.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1954.}} == Rezultati == === Grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - nokaut faza#Četvrtfinale|četvrtfinale]].|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 1|SP 1954 - utakmica 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 1|SP 1954 - utakmica 4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 1|SP 1954 - utakmica 11}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 1|SP 1954 - utakmica 12}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 2|SP 1954 - utakmica 5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 2|SP 1954 - utakmica 6}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 2|SP 1954 - utakmica 13}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 2|SP 1954 - utakmica 14}} ===== Baraž ===== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 2|SP 1954 - utakmica 17}} ==== Grupa 3 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 3}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 3|SP 1954 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 3|SP 1954 - utakmica 2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 3|SP 1954 - utakmica 9}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 3|SP 1954 - utakmica 10}} ==== Grupa 4 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 4}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 4|SP 1954 - utakmica 7}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 4|SP 1954 - utakmica 8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 4|SP 1954 - utakmica 15}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 4|SP 1954 - utakmica 16}} ===== Baraž ===== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - grupa 4|SP 1954 - utakmica 18}} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - nokaut faza}} {{Nokaut faza FIFA SP 1954.}} ==== Četvrtfinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - nokaut faza|SP 1954 - utakmica 19}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - nokaut faza|SP 1954 - utakmica 20}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - nokaut faza|SP 1954 - utakmica 21}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - nokaut faza|SP 1954 - utakmica 22}} ==== Polufinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - nokaut faza|SP 1954 - utakmica 23}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - nokaut faza|SP 1954 - utakmica 24}} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - nokaut faza|SP 1954 - utakmica 25}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1954.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954 - nokaut faza|SP 1954 - utakmica 26}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1954.|Zapadna Njemačka|1.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1954.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1954.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1954}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/54full.html SP 1954]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1954_world_cup.php SP 1954.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1954.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1954]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Švicarskoj]] [[Kategorija:1954. u nogometu]] [[Kategorija:1954. u Švicarskoj]] 4xq5lszz83vv7q4gu866roqjikv73t1 Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950. 0 20747 3829438 3497190 2026-04-11T22:35:07Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829438 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1950. | ostali_naslovi = ''IV Campeonato Mundial de Futebol'' | slika = Poster - World Cup 1950.jpg | veličina = 200px | tekst = | država = Brazil | datumi = 24. juni – 16. juli | br_ekipa = 13 | konfederacije = 3 | stadioni = 6 | gradovi = 6 | šampion_drugo = {{NOG|URU}} | broj = 2 | drugi_drugo = {{NOG|BRA}} | treći_drugo = {{NOG|ŠVE}} | četvrti_drugo = {{NOG|ŠPA|1945}} | utakmice = 22 | golovi = 88 | posjećenost = 1045246 | najbolji_strijelac = {{ZD|BRA|1889}} [[Ademir Marques de Menezes|Ademir]]<br>8 golova | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.''' bilo je četvrto po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Brazil]]u od 24. juna do 16. jula 1950. godine. Šampionsku titulu osvojio je [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] pobijedivši u odlučujućoj utakmici domaćina [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedskoj]]. Prvobitno je bilo 16 ekipa ali su se [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]], [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] i [[Nogometna reprezentacija Indije|Indija]] povukli sa takmičenja. Na prvenstvu je učestvovalo 13 reprezentacija raspoređenih u četiri grupe. Pobjednici sve četiri grupe kvalificirali su se u narednu finalnu grupu takmičenja. Na prvenstvu je odigrano 22 utakmice gdje je postignuto 88 golova što je prosječno iznosilo 4 postignuta gola po utakmici. Najbolji stijelac turnira bio je reprezentativac Brazila [[Ademir Marques de Menezes|Ademir]] sa 8 postignutih golova.<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1950/wc50final.html |title=FIFA SP 1950. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=23. 1. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#brazil |title=FIFA SP 1950. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=23. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#brazil |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == Zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] nije organizirano od 1938; planirana Svjetska prvenstva u 1942. i 1946. bila su otkazana. Nakon rata, [[FIFA]] je željela organizirati turnir u najkraćem mogućem roku. U razdoblju nakon rata, veći dio [[Evropa|Evrope]] ležao je u ruševinama. Kao rezultat toga, [[FIFA]] je imala poteškoća s pronalaženjem država zainteresiranih za organizaciju Svjetskog prvenstva, mnoge vlade država vjerovale su da bi njihova mala sredstva trebala biti posvećena višim prioritetima od sportskog događaja. Iako je [[FIFA]] planirala održati prvo svjetsko prvenstvo nakon rata 1949. godine, [[Brazil]] je u svojoj kandidaturi 1946. godine predložio da se turnir održi 1950. godine. Uz [[Brazil]], jedini konkurent bila je [[Njemačka]], koja je ujedno konkurirala Brazilu i za, nikada održano, SP 1942. godine. Zbog toga što su se prethodna dva prvenstva održala na evropskom tlu, [[FIFA]] je ponovno odlučila dati priliku [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] nakon što je [[Brazil]] odlučio biti organizator.<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1950/wc50index.html |title=URUGUAY SHOCK THE HOSTS |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=23. 1. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.}} Nakon osiguranog organizatora svjetskog prvenstva, [[FIFA]] se i dalje morala truditi da nagovori države da šalju svoje reprezentacije na takmičenje. [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] je bila zainteresirana da brani svoju titulu od prije 12 godina i posljednjeg svjetskog prvenstva, ali teško stanje u državi, kao i u čitavoj Evropi, odgovorilo je igrače od nastupa. Ipak, nakon što je [[FIFA]] Italijanima nadoknadila sve putne troškove, pristali su otputovati u daleki [[Brazil]]. Za razliku od [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] i [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]], dvije vrlo uspješne prijeratne reprezentacije, koje nisu bile predmet FIFA-inih sankcija, [[Nogometna reprezentacija Japana|Japanu]] i okupiranoj [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačkoj]] nastupanje u kvalifikacijama bilo je zabranjeno. Međutim, reprezentaciji [[Nogometna reprezentacija Saarlanda|Saarlanda]] nastupanje u kvalifikacijama bilo je dozvoljeno iako su bili pod francuskom okupacijom i usprkos tome što [[Nogometni savez Njemačke|nogometni savez Zapadne Njemačke]] nije ponovno pokrenut. Reprezentacijama Ujedinjenog Kraljevstva također je bilo dopušteno takmičenje nakon što su se vratile pod okrilje FIFA-e poslije sedamnaestogodišnjeg izbivanja. Odlučeno je da će se koristiti "British Home Championship", turnir s četiri reprezentacije od koje bi dvije najbolje dobile pravo nastupanja na prvenstvu. Prvoplasirani su bili [[Nogometna reprezentacija Engleske|Englezi]], a drugoplasirani [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škoti]], međutim [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škoti]] su odbili nastupiti razočarani time što nisu najbolja britanska reprezentacija. Indijci su odustali od takmičenja jer im FIFA nije dopustila da nastupaju bosonogi. Uz Indiju, odustala je i [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]], a kao zamjene pozvane su [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] i [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]. Ipak obje reprezentacije na kraju su odbile taj poziv. U početku Francuska je pristala nastupiti, ali kada je saznala da će odigrati dvije utakmice u gradovima međusobno udaljenim tri hiljade kilometara poslala je FIFA-i negativan odgovor. Na kraju, samo 13 reprezentacija učestvovalo je na svjetskom prvenstvu za razliku od predviđenih 16, baš kao i na prvom izdanju Svjetskog prvenstva, igranom 1930. godine. == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[Rio de Janeiro]] ! [[São Paulo]] ! [[Belo Horizonte]] |- | [[Stadion "Maracanã"|Maracanã]] | [[Stadion Pacaembu|Pacaembu]] | [[Stadion Independência|Independência]] |- | <small>{{Coord|22|54|43.8|S|43|13|48.59|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Maracanã}}</small> | <small>{{Coord|23|32|55.1|S|46|39|54.4|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Pacaembu}}</small> | <small>{{Coord|19|54|30|S|43|55|4|W|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Independência}}</small> |- | Kapacitet: '''199.854''' | Kapacitet: '''60.000''' | Kapacitet: '''30.000''' |- | [[Datoteka:Maracana Stadium.jpg|150px]] | [[Datoteka:Estadio Pacaembu3.jpg|150px]] | [[Datoteka:Independ1.jpg|150px]] |- ! colspan="3" | {{Lokacijska karta+ |Brazil|width=525|float=center|caption= |places= {{Lokacijska karta~ |Brazil |lat=-22.908333 |long=-43.196389 |label=[[Rio de Janeiro]]|position=right}} {{Lokacijska karta~ |Brazil |lat=-23.550000 |long=-46.633333 |label= [[São Paulo]] |position=left}} {{Lokacijska karta~ |Brazil |lat=-19.919133 |long=-43.938667 |label=[[Belo Horizonte]] |position=right}} {{Lokacijska karta~ |Brazil |lat=-25.416667 |long=-49.250000 |label=[[Curitiba]] |position=left}} {{Lokacijska karta~ |Brazil |lat=-30.033056 |long=-51.230000 |label=[[Porto Alegre]] |position=right}} {{Lokacijska karta~ |Brazil |lat=-8.050000 |long=-34.900000 |label=[[Recife]] |position=left}} }} |- ! [[Curitiba]] ! [[Porto Alegre]] ! [[Recife]] |- | [[Stadion Vila Capanema|Durival de Brito]] | [[Estádio dos Eucaliptos|Eucaliptos]] | [[Stadion Ilha do Retiro|Ilha do Retiro]] |- | <small>{{Coord|25|26|22|S|49|15|21|W|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Vila Capanema}}</small> | <small>{{Coord|30|3|42|S|51|13|38|W|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=dos Eucaliptos}}</small> | <small>{{Coord|8|3|46.63|S|34|54|10.73|W|format=dms|region:BR_type:landmark|display=inline|name=Ilha do Retiro}}</small> |- | Kapacitet: '''10.000''' | Kapacitet: '''20.000''' | Kapacitet: '''20.000''' |- | [[Datoteka:Vila Capanema aérea 2.jpg|150px]] | [[Datoteka:Nedostupna fotografija.svg|150px]] | [[Datoteka:Estádio Ilha do Retiro - 2.jpg|150px]] |- |} == Pravila takmičenja == Prvobitna ideja bila je 16 reprezentacija podijeljenih u četiri grupe sa po četiri reprezentacije. Zbog otkazivanja nekih reprezentacija na turniru je učestvovalo 13 reprezentacija, koje su bile podijeljene u četiri grupe. Prvu i drugu grupu sačinjavale su četiri reprezentacije, treću tri dok su posljednju četvrtu grupu sačinjavale samo dvije reprezentacije. Pobjednici grupa igrali bi u završnoj finalnoj grupi gdje bi pobjednik finalne grupe bio novi svjetski prvak. == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1950.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1950.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1950.}} == Rezultati == === Grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - finalno takmičenje|finalno takmičenje]]|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 1|SP 1950 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 1|SP 1950 - utakmica 5}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 1|SP 1950 - utakmica 6}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 1|SP 1950 - utakmica 7}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 1|SP 1950 - utakmica 11}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 1|SP 1950 - utakmica 15}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 2|SP 1950 - utakmica 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 2|SP 1950 - utakmica 3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 2|SP 1950 - utakmica 8}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 2|SP 1950 - utakmica 10}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 2|SP 1950 - utakmica 12}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 2|SP 1950 - utakmica 16}} ==== Grupa 3 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 3}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 3|SP 1950 - utakmica 4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 3|SP 1950 - utakmica 9}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 3|SP 1950 - utakmica 13}} ==== Grupa 4 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 4}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - grupa 4|SP 1950 - utakmica 14}} === Finalna grupa === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - finalno takmičenje}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - Finalna grupa}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - finalno takmičenje|SP 1950 - utakmica 17}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - finalno takmičenje|SP 1950 - utakmica 18}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - finalno takmičenje|SP 1950 - utakmica 19}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - finalno takmičenje|SP 1950 - utakmica 20}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - finalno takmičenje|SP 1950 - utakmica 21}} ---- {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1950.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950 - finalno takmičenje|SP 1950 - utakmica 22}} ---- == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1950.|Urugvaj|2.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1950.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1950.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1950}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/50full.html SP 1950]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1950_world_cup.php SP 1950.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1950.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1950]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Brazilu]] [[Kategorija:1950. u nogometu]] [[Kategorija:1950. u Brazilu]] todzofilz4ydx0ird02904w18zaz5jh Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938. 0 20749 3829437 3497318 2026-04-11T22:34:39Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829437 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1938. | ostali_naslovi = ''Coupe du Monde 1938'' | slika = 1938 fifa worldcup poster.jpg | veličina = 240px | teskt = | država = Francuska | datumi = 4. juni – 19. juni 1938. | br_ekipa = 15 | konfederacije = 4 | stadioni = 10 | gradovi = 10 | šampion_drugo = {{NOG|ITA|1861}} | broj = 2 | drugi_drugo = {{NOG|MAĐ|1940}} | treći_drugo = {{NOG|BRA|1889}} | četvrti_drugo = {{NOG|ŠVE}} | utakmice = 18 | golovi = 84 | posjećenost = 375700 | najbolji_strijelac = {{ZD|BRA}} [[Leônidas da Silva|Leônidas]]<br> (7 golova) | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|1950]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.''' bilo je treće po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Francuska|Francuskoj]] od 4. do 19. juna 1938. godine. Na prvenstvu je učestvovalo 15 reprezentacija. [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] je u finalnoj utakmici bila uspješnija od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]] rezultatom 4–2 te je odbranila šampionsku titulu osvojenu prije četiri godine. Treće mjesto osvojio je [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedsku]].<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1938/wc38final.html |title=FIFA SP 1938. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=9. 1. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyoftheworldcup.com/#france |title=FIFA SP 1938. |work=historyoftheworldcup.com |language=engleski |access-date=9. 1. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180121214936/http://www.historyoftheworldcup.com/#france |archive-date=21. 1. 2018 |url-status=dead }}</ref> == Izbor domaćina == [[Francuska]] je kao domaćin [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] od strane [[FIFA|FIFA-e]] izabrana u [[Berlin]]u 13. august 1936. godine. Već u prvom krugu glasanja [[Francuska]] je dobila organizaciju u odnosu na [[Argentina|Argentinu]] i [[Njemačka|Njemačku]]. Rezultati glasanja: #'''{{ZID|Francuska}}''', 19 glasova, #{{ZID|Argentina}}, 3 glasa, #{{ZID|Njemačka|Nazi}}, 1 glas.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.}} U kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo 1938. učestvovalo je 37 reprezentacija. Zbog ljutnje na odluku o održavanju drugog po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[Evropa|Evropi]], [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] i [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]] nisu učestvovali na natjecanju, dok [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] nije učestvovala zbog rata. To je bio prvi put da su domaćini ([[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]) i aktuelni prvaci ([[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]]) automatski kvalificirani. Aktuelni prvaci [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] dobili su automatski ulazak u naredno [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko prvenstvo]] sve do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|SP 2006]]. kada je to pravilo ukinuto. Od preostalih 14 mjesta, 11 mjesta dodijeljeno je Evropi, dva Sjevernoj i Južnoj Americi i jedno Aziji. Kao rezultat toga, samo tri ne-evropske reprezentacije učestvovale su na svjetskom prvenstvu 1938: [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]], [[Nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] i tadašnja [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Holandska istočna Indija]].<ref>{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/38q.html |title=Kvalifikacije za FIFA SP 1938. |work=[[RSSSF]].com |language=engleski |access-date=9. 1. 2018}}</ref> == Pravila takmičenja == Nokaut format takmičenja zadržao se kao i na prethodnom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|svjetskom prvenstvu]]: # ukoliko bi rezultat utakmice bio neriješen nakon 90 minuta igrali bi se dva produžetka po 15 minuta, # ako bi rezultat i nakon produžetaka bio neriješen igrala bi se druga utakmica. == Lokacije stadiona == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !colspan=2| [[Pariz]] ! [[Marseille]] |- | [[Olimpijski stadion "Yves du Manoir"|Olympique de Colombes]] | [[Park prinčeva]] | [[Stadion Vélodrome|Vélodrome]] |- | Kapacitet: 60.000 | Kapacitet: 48.712 | Kapacitet: 48.000 |- | [[Datoteka:Stade Yves du Manoir Colombes7.jpg|200px]] | [[Datoteka:Paris-Parc-des-Princes.jpg|200px]] | [[Datoteka:Vue du virage Depé.jpg|200px]] |- ! rowspan=8 colspan=2 | {{Lokacijska karta+|Francuska|width=400|float=center|caption= |places= {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=43.580834|long=7.123889|position=right |label=[[Antibes]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=44.8386|long=-0.5783|position=right |label=[[Bordeaux]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=49.49|long=0.1|position=bottom |label=[[Le Havre]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=50.637222|long=3.063333|position=top |label=[[Lille]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=black pog.svg|lat=45.759723|long=4.842223|position=left |label=[[Lyon]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=43.296386|long=5.369954|position=left |label=[[Marseille]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=48.856667|long=2.350833|position=right |label=[[Pariz]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=49.26278|long=4.03472|position=top |label=[[Reims]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=48.584445|long=7.748612|position=top |label=[[Strasbourg]]}} {{Lokacijska karta~|Francuska|mark=red pog.svg|lat=43.604503|long=1.444026|position=top |label=[[Toulouse]]}} }} ! [[Toulouse]] |- | [[Gradski stadion u Toulouseu|Chapou]] |- | Kapacitet: 35.472 |- | [[Datoteka:StadiumToulouse3.JPG|200px]] |- ! [[Strasbourg]] |- | [[Stade de la Meinau|De la Meinau]] |- | Kapacitet: 30.000 |- | [[Datoteka:Stade de la Meinau fassade2.JPG|200px]] |- ! [[Reims]] ! [[Lille]] ! [[Antibes]] |- | [[Stadion Auguste Delaune|Vélodrome]] | [[Stadion Henri-Jooris|Victor Boucquey]] | [[Stade du Fort Carré|Du Fort Carré]] |- | Kapacitet: 21.684 | Kapacitet: 15.000 | Kapacitet: 7.000 |- | [[Datoteka:Stade Auguste-Delaune 2 Tribünen.JPG|200px]] | [[Datoteka:LilleOM-1937.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade du Fort Carré, Antibes, France.jpg|200px]] |- ! [[Bordeaux]] ! [[Le Havre]] ! [[Lyon]] |- | [[Stadion Chaban-Delmas|Parc Lescure]] | [[Stadion "Jules Deschaseaux"|Gradski stadion]] | [[Stade de Gerland|Gerland]] |- | Kapacitet: 34.694 | Kapacitet: 22.000 | Kapacitet: 40.500 |- | [[Datoteka:Le Stade municipal de Bordeaux en 1938.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade municipal du Havre - Wedstrijd Nederland-Tsjechoslowakije, WK 1938.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stade-Gerland-RWC2007.JPG|200px]] |- |} == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1938.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1938.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1938.}} == Rezultati== {{Nokaut faza FIFA SP 1938.}} === Prvi krug === <section begin=SP 1938 - utakmica 1 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Švicarska – Njemačka|Švicarska – Njemačka]] | datum = 4. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ŠVI}} | rezultat = 1–1 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1165/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|NJE|Nazi}} | golovi1 = [[André Abegglen|Abegglen]] {{gol|43}} | golovi2 = [[Josef Gauchel|Gauchel]] {{gol|29}} | stadion = [[Park prinčeva]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 27.152 | sudac = {{ZD|BEL}} [[John Langenus]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 1 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 2 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Švedska – Austrija|Švedska – Austrija]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = | tim1 = {{NOG-D|ŠVE}} | rezultat = {{small|(otkazano)}} | izvještaj = | tim2 = {{NOG|AUT}} | golovi1 = | golovi2 = | stadion = [[Stade de Gerland|Gerland]] | lokacija = [[Lyon]] | gledalaca = | sudac = }}<section end=SP 1938 - utakmica 2 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 3 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Mađarska – Indonezija|Mađarska – Indonezija]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|MAĐ|1940}} | rezultat = 6–0 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1173/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|HII}} | golovi1 = [[Vilmos Kohut|Kohut]] {{gol|13}}<br>[[Géza Toldi|Toldi]] {{gol|15}}<br>[[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|28||89}}<br>[[Gyula Zsengellér|Zsengellér]] {{gol|35||76}} | stadion = [[Stadion Auguste Delaune|Velodrome Municipale]] | lokacija = [[Reims]] | gledalaca = 9.000 | sudac = {{ZD|FRA}} [[Roger Conrié]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 3 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 4 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Francuska – Belgija|Francuska – Belgija]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|FRA}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1146/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|BEL}} | golovi1 = [[Émile Veinante|Veinante]] {{gol|1}}<br>[[Jean Nicolas|Nicolas]] {{gol|16||69}} | golovi2 = [[Henri Isemborghs|Isemborghs]] {{gol|38}} | stadion = [[Olimpijski stadion "Yves du Manoir"|Olympique de Colombes]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 30.454 | sudac = {{ZD|ŠVI}} [[Hans Wüthrich]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 4 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 5 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Kuba – Rumunija|Kuba – Rumunija]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|KUB}} | rezultat = 3–3 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1156/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = [[Héctor Socorro|Socorro]] {{gol|44||103}}<br />[[José Magriñá|Magriñá]] {{gol|69}} | golovi2 = [[Silviu Bindea|Bindea]] {{gol|35}}<br />[[Iuliu Barátky|Barátky]] {{gol|88}}<br />[[Ștefan Dobay|Dobay]] {{gol|105}} | stadion = [[Gradski stadion u Toulouseu|Chapou]] | lokacija = [[Toulouse]] | gledalaca = 7.000 | sudac = {{ZD|ITA|1861}} [[Giuseppe Scarpi]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 5 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 6 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Italija – Norveška|Italija – Norveška]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} | rezultat = 2–1 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1179/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|NOR}} | golovi1 = [[Pietro Ferraris|Ferraris]] {{gol|2}}<br>[[Silvio Piola|Piola]] {{gol|94}} | golovi2 = [[Arne Brustad|Brustad]] {{gol|83}} | stadion = [[Stadion Vélodrome|Vélodrome]] | lokacija = [[Marseille]] | gledalaca = 19.000 | sudac = {{ZD|NJE|Nazi}} [[Alois Beranek]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 6 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 7 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Brazil – Poljska|Brazil – Poljska]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 17:30 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|BRA|1889}} | rezultat = 6–5 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1150/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|POLJ|1928}} | golovi1 = [[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|18||93||104}}<br>[[Romeu Pellicciari|Romeu]] {{gol|25}}<br>[[José Perácio|Perácio]] {{gol|44||71}} | golovi2 = [[Friedrich Scherfke|Scherfke]] {{gol|23|pen.}}<br>[[Ernst Wilimowski|Wilimowski]] {{gol|53||59||89||118}} | stadion = [[Stade de la Meinau|De la Meinau]] | lokacija = [[Strasbourg]] | gledalaca = 13.452 | sudac = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 7 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 8 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Holandija|Čehoslovačka – Holandija]] | datum = 5. juni 1938. | vrijeme = 18:30 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ČSSR}} | rezultat = 3–0 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1172/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|HOL}} | golovi1 = [[Josef Košťálek|Košťálek]] {{gol|93}}<br>[[Josef Zeman|Zeman]] {{gol|111}}<br>[[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|118}} | stadion = [[Stadion Jules Deschaseaux|Cavee Verte]] | lokacija = [[Le Havre]] | gledalaca = 11.000 | sudac = {{ZD|FRA}} [[Lucien Leclerq]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 8 /> ==== Baraž ==== <section begin=SP 1938 - utakmica 9 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Kuba – Rumunija|Kuba – Rumunija]] | datum = 9. juni 1938. | vrijeme = 18:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|KUB}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1157/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|RUM}} | golovi1 = [[Héctor Socorro|Socorro]] {{gol|51}}<br>[[Tomás Fernández|Fernández]] {{gol|57}} | golovi2 = [[Ștefan Dobay|Dobay]] {{gol|35}} | stadion = [[Gradski stadion u Toulouseu|Chapou]] | lokacija = [[Toulouse]] | gledalaca = 8.000 | sudac = {{ZD|NJE|Nazi}} [[Alfred Birlem]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 9 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 10 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Švicarska – Njemačka|Švicarska – Njemačka]] | datum = 9. juni 1938. | vrijeme = 18:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ŠVI}} | tim2 = {{NOG|NJE|Nazi}} | rezultat = 4–2 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=206/match=1166/index.html#nosticky | golovi1 = [[Eugen Walaschek|Walaschek]] {{gol|42}}<br>[[Alfred Bickel|Bickel]] {{gol|64}}<br>[[André Abegglen|Abegglen]] {{gol|75||78}} | golovi2 = [[Wilhelm Hahnemann|Hahnemann]] {{gol|8}}<br>[[Ernst Lörtscher|Lörtscher]] {{gol|22|a.g.}} | stadion = [[Park prinčeva]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 20.025 | sudac = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 10 /> === Četvrtfinale === <section begin=SP 1938 - utakmica 11 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Brazil – Čehoslovačka|Brazil – Čehoslovačka]] | datum = 12. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|BRA|1889}} | rezultat = 1–1 | aet = yes | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=429/match=1152/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|ČSSR}} | golovi1 = [[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|30}} | golovi2 = [[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|65|pen.}} | stadion = [[Stadion Chaban-Delmas|Parc Lescure]] | lokacija = [[Bordeaux]] | gledalaca = 22.021 | sudac = {{ZD|MAĐ|1940}} [[Pál von Hertzka]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 11 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 12 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Mađarska – Švicarska|Mađarska – Švicarska]] | datum = 12. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|MAĐ|1940}} | tim2 = {{NOG|ŠVI}} | rezultat = 2–0 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=429/match=1175/index.html#nosticky | golovi1 = [[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|40}}<br />[[Gyula Zsengellér|Zsengellér]] {{gol|89}} | stadion = [[Stadion Victor Boucquey|Victor Boucquey]] | lokacija = [[Lille]] | gledalaca = 15.000 | sudac = {{ZD|ITA|1861}} [[Rinaldo Barlassina]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 12 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 13 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Švedska – Kuba|Švedska – Kuba]] | datum = 12. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ŠVE}} | rezultat = 8–0 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=429/match=1158/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|KUB}} | golovi1 = [[Harry Andersson|H. Andersson]] {{gol|9||81||89}}<br>[[Gustav Wetterström|Wetterström]] {{gol|22||37||44}}<br>[[Tore Keller|Keller]] {{gol|80}}<br>[[Arne Nyberg|Nyberg]] {{gol|84}} | stadion = [[Stade du Fort Carré|Fort Carré]] | lokacija = [[Antibes]] | gledalaca = 7.000 | sudac = {{ZD|ČSSR}} [[Augustin Krist]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 13 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 14 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Italija – Francuska|Italija – Francuska]] | datum = 12. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} | tim2 = {{NOG|FRA}} | rezultat = 3–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=429/match=1164/index.html#nosticky | golovi1 = [[Gino Colaussi|Colaussi]] {{gol|9}}<br />[[Silvio Piola|Piola]] {{gol|51||72}} | golovi2 = [[Oscar Heisserer|Heisserer]] {{gol|10}} | stadion = [[Olimpijski stadion "Yves du Manoir"|Olympique de Colombes]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 58.455 | sudac = {{ZD|BEL}} [[Louis Baert]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 14 /> ==== Baraž ==== <section begin=SP 1938 - utakmica 15 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Brazil – Čehoslovačka|Brazil – Čehoslovačka]] | datum = 14. juni 1938. | vrijeme = 18:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|BRA|1889}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=429/match=1153/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|ČSSR}} | golovi1 = [[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|57}}<br>[[Roberto Emílio da Cunha|Roberto]] {{gol|63}} | golovi2 = [[Vlastimil Kopecký|Kopecký]] {{gol|25}} | stadion = [[Stadion Chaban-Delmas|Parc Lescure]] | lokacija = [[Bordeaux]] | gledalaca = 18.141 | sudac = {{ZD|FRA}} [[Georges Capdeville]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 15 /> === Polufinale === <section begin=SP 1938 - utakmica 16 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Mađarska – Švedska|Mađarska – Švedska]] | datum = 16. juni 1938. | vrijeme = 18:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|MAĐ|1940}} | rezultat = 5–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3489/match=1176/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|ŠVE}} | golovi1 = [[Sven Jacobsson|Jacobsson]] {{gol|19|a.g.}}<br>[[Pál Titkos|Titkos]] {{gol|37}}<br>[[Gyula Zsengellér|Zsengellér]] {{gol|39||85}}<br>[[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|65}} | golovi2 = [[Arne Nyberg|Nyberg]] {{gol|1}} | stadion = [[Park prinčeva]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 20.000 | sudac = {{ZD|FRA}} [[Lucien Leclerq]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 16 /> ---- <section begin=SP 1938 - utakmica 17 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Italija – Brazil|Italija – Brazil]] | datum = 16. juni 1938. | vrijeme = 18:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} | rezultat = 2–1 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3489/match=1149/index.html#nosticky | tim2 = {{NOG|BRA|1889}} | golovi1 = [[Gino Colaussi|Colaussi]] {{gol|51}}<br>[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{gol|60|pen.}} | golovi2 = [[Romeu Pellicciari|Romeu]] {{gol|87}} | stadion = [[Stadion Vélodrome|Vélodrome]] | lokacija = [[Marseille]] | gledalaca = 33.000 | sudac = {{ZD|ŠVI}} [[Hans Wüthrich]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 17 /> === Utakmica za treće mjesto === <section begin=SP 1938 - utakmica 18 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Brazil – Švedska|Brazil – Švedska]] | datum = 19. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|BRA|1889}} | tim2 = {{NOG|ŠVE}} | rezultat = 4–2 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3488/match=1151/index.html#nosticky | golovi1 = [[Romeu Pellicciari|Romeu]] {{gol|44}}<br>[[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|63||74}}<br>[[José Perácio|Perácio]] {{gol|80}} | golovi2 = [[Sven Jonasson|Jonasson]] {{gol|28}}<br>[[Arne Nyberg|Nyberg]] {{gol|38}} | stadion = [[Stadion Chaban-Delmas|Parc Lescure]] | lokacija = [[Bordeaux]] | gledalaca = 12.000 | sudac = {{ZD|BEL}} [[John Langenus]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 18 /> === Finale === {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1938.}} <section begin=SP 1938 - utakmica 19 />{{Sklopiva nogometna kutija | nobars = 1 | historija = [[Nogometne utakmice Italija – Mađarska|Italija – Mađarska]] | datum = 19. juni 1938. | vrijeme = 17:00 ([[WEST]]) | tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} | tim2 = {{NOG|MAĐ|1940}} | rezultat = 4–2 | izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3487/match=1174/index.html#nosticky | golovi1 = [[Gino Colaussi|Colaussi]] {{gol|6||35}}<br>[[Silvio Piola|Piola]] {{gol|16||82}} | golovi2 = [[Pál Titkos|Titkos]] {{gol|8}}<br>[[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|70}} | stadion = [[Olimpijski stadion "Yves du Manoir"|Olympique de Colombes]] | lokacija = [[Pariz]] | gledalaca = 45.000 | sudac = {{ZD|FRA}} [[Georges Capdeville]] }}<section end=SP 1938 - utakmica 19 /> == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1938.|Italija|2.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1938.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1938.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1938}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/38full.html SP 1938]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1938_world_cup.php SP 1938.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1938.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1938]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Francuskoj]] [[Kategorija:1938. u nogometu]] [[Kategorija:1938. u Francuskoj]] maukfxdlbsqt2flucioyw9b31xsgldg Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934. 0 20751 3829436 3678049 2026-04-11T22:34:04Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829436 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1934. | ostali_naslovi = ''Campionato Mondiale di Calcio'' | slika = 1934 fifa worldcup poster.jpg | veličina = 240px | tekst = | država = Italija | datumi = 27. maj – 10. juni 1934. | br_ekipa = 16 | konfederacije = 4 | stadioni = | gradovi = | šampion_drugo = {{NOG|ITA|1861}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|ČSSR}} | treći_drugo = {{NOG|NJE|carstvo}} | četvrti_drugo = {{NOG|AUT}} | utakmice = 17 | golovi = 70 | posjećenost = 363000 | najbolji_strijelac = {{ZD|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]<br>(5 golova) | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.''' bilo je drugo po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] a prvo prvenstvo održano u [[Evropa|Evropi]]. Na prvenstvu je učestvovalo 16 reprezentacija. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] u finalnoj utakmici nakon produžetaka bila je uspješnija od [[Nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačke]] rezultatom 2–1. Treće mjesto osvojila je [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austriju]].<ref>{{cite web |url=http://www.planetworldcup.com/CUPS/1934/wc34final.html |title=FIFA SP 1934. |work=Planet World Cup.com |language=engleski |access-date=2. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://thesefootballtimes.co/2016/07/27/when-the-world-cup-rolled-into-fascist-italy-in-1934/ |title=WHEN THE WORLD CUP ROLLED INTO FASCIST ITALY IN 1934 |work=thesefootballtimes.co |language=engleski |access-date=2. 12. 2017}}</ref> == Izbor domaćina == Domaćin drugog po redu svjetskog prvenstva izabran je 14. maja 1932. godine u [[Stockholm]]u. Iako je Švedska pokazala interesovanje za organizaciju svjetskog prvenstva pred početak glasanja odustali su od kandidature, te je [[Italija]] ostala jedini kandidat za organizaciju ovog svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Kvalifikacije == {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.}} U kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo 1934. učestvovale su 32 reprezentacije: 21 iz Evrope, 3 iz [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]], 4 iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i 4 iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Domaćin Italija također je učestvovala u kvalificijama. Zbog slabog odaziva evropskih timova na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930]]. aktuelni prvak [[Nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]] bojkotirao je igre te nije nastupio.<ref>{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tables/34q.html |title=Kvalifikacije za FIFA SP 1934. |work=RSSSF.com |language=engleski |access-date=2. 12. 2017}}</ref> == Lokacije stadiona == Utakmice Svjetskog prvenstva 1934. odigrale su se u Italiji u osam gradova: [[Firenca|Firenci]], [[Napulj]]u, [[Trst]]u i [[Torino|Torinu]] gdje su izgrađeni novi stadioni, dok su stadioni u [[Milano|Milanu]], [[Rim]]u, [[Bologna|Bolonji]] i [[Genova|Genovi]] renovirani. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- |[[Bologna]] |[[Firenca]] |[[Genova]] |- |[[Stadion "Littoriale"]] |[[Stadion "Giovanni Berta"]] |[[Stadion "Luigi Ferraris"]] |- |Kapacitet: 50.100 |Kapacitet: 47.290 |Kapacitet: 36.703 |- | [[Datoteka:Stadio Littoriale Bologna.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadio Comunale Giovanni Berta.jpg|200px]] | [[Datoteka:Vecchio Stadio Marassi 1.jpg|200px]] |- |[[Milano]] |rowspan="4"| {{Lokacijska karta+|Italija|width=270|float=right|caption= |places= {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=44.492314|lon_deg=11.309667|position=right |label=[[Bologna]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=43.780822|lon_deg=11.282258|position=right |label=[[Firenca]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=44.416431|lon_deg=8.952428|position=bottom |label=[[Genova]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=45.478025|lon_deg=9.124206|position=top |label=[[Milano]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=40.859722|lon_deg=14.293333|position=left |label=[[Napulj]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=41.927222|lon_deg=12.472222|position=left |label=[[Rim]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=45.633333|lon_deg=13.8|position=right |label=[[Trst]]}} {{Lokacijska karta~|Italija|mark=red pog.svg|lat_deg=45.04175|lon_deg=7.650014|position=top |label=[[Torino]]}} }} |[[Napulj]] |- |[[San Siro]] |[[Stadion "Giorgio Ascarelli"]] |- |Kapacitet: 55.000 |Kapacitet: 40.000 |- | [[Datoteka:San Siro stadium in 1934.jpg|200px]] | [[Datoteka:StadioPartenopeo.jpg|200px]] |- |[[Rim]] |[[Trst]] |[[Torino]] |- |[[Stadion "Nazionale PNF"]] |[[Stadion "Littorio"]] |[[Stadion "Benito Mussolini"]] |- |Kapacitet: 47.300 |Kapacitet: 8.000 |Kapacitet: 28.140 |- | [[Datoteka:Stadio Pnf.jpg|200px]] | [[Datoteka:StadiodelLittorio.jpg|200px]] | [[Datoteka:Stadio Comunale Benito Mussolini.jpg|200px]] |- |} == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1934.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1934.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1934.}} == Rezultati == {{Nokaut faza FIFA SP 1934.}} === Prvi krug === <section begin=SP 1934 - utakmica 1 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Francuska|Austrija – Francuska]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|AUT}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Austrija - Francuska</includeonly>|3–2]] |aet = yes |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1104/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|FRA}} |golovi1 = [[Matthias Sindelar|Sindelar]] {{gol|44}}<br>[[Anton Schall|Schall]] {{gol|93}}<br>[[Josef Bican|Bican]] {{gol|109}} |golovi2 = [[Jean Nicolas|Nicolas]] {{gol|18}}<br>[[Georges Verriest|Verriest]] {{gol|116|pen.}} |stadion = [[Stadion "Benito Mussolini"|Benito Mussolini]] |lokacija = [[Torino]] |gledalaca = 16.000 |sudac = {{ZD|HOL}} [[Johannes van Moorsel]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 1 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 2 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Mađarska – Egipat|Mađarska – Egipat]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|MAĐ|1940}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Mađarska - Egipat</includeonly>|4–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1119/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|EGI|1922}} |golovi1 = [[Pál Teleki (nogometaš)|Teleki]] {{gol|11}}<br>[[Géza Toldi|Toldi]] {{gol|31||61}}<br>[[Jenő Vincze|Vincze]] {{gol|53}} |golovi2 = [[Abdulrahman Fawzi|Fawzi]] {{gol|35||39}} |stadion = [[Stadion "Giorgio Ascarelli"|Giorgio Ascarelli]] |lokacija = [[Napulj]] |gledalaca = 9.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Rinaldo Barlassina]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 2 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 3 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Švicarska – Holandija|Švicarska – Holandija]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ŠVI}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Švicarska - Holandija</includeonly>|3–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1133/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|HOL}} |golovi1 = [[Leopold Kielholz|Kielholz]] {{gol|7||43}}<br>[[André Abegglen|Abegglen]] {{gol|66}} |golovi2 = [[Kick Smit|Smit]] {{gol|29}}<br>[[Leen Vente|Vente]] {{gol|69}} |stadion = [[San Siro]] |lokacija = [[Milano]] |gledalaca = 33.000 |sudac = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 3 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 4 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Švedska – Argentina|Švedska – Argentina]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ŠVE}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Švedska - Argentina</includeonly>|3–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1102/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|ARG}} |golovi1 = [[Sven Jonasson|Jonasson]] {{gol|9||67}}<br>[[Knut Kroon|Kroon]] {{gol|79}} |golovi2 = [[Ernesto Belis|Belis]] {{gol|4}}<br>[[Alberto Galateo|Galateo]] {{gol|48}} |stadion = [[Stadion "Littoriale"|Littoriale]] |lokacija = [[Bologna]] |gledalaca = 14.000 |sudac = {{ZD|AUT}} [[Eugen Braun]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 4 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 5 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Njemačka – Belgija|Njemačka – Belgija]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|NJE|1933}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Njemačka - Belgija</includeonly>|5–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1108/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|BEL}} |golovi1 = [[Stanislaus Kobierski|Kobierski]] {{gol|25}}<br>[[Otto Siffling|Siffling]] {{gol|49}}<br>[[Edmund Conen|Conen]] {{gol|66||70||87}} |golovi2 = [[Bernard Voorhoof|Voorhoof]] {{gol|29||43}} |stadion = [[Stadion "Giovanni Berta"|Giovanni Berta]] |lokacija = [[Firenca]] |gledalaca = 8.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Francesco Mattea]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 5 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 6 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Španija – Brazil|Španija – Brazil]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ŠPA|1931}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Španija - Brazil</includeonly>|3–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1111/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|BRA|1889}} |golovi1 = [[José Iraragorri|Iraragorri]] {{gol|18|pen.|25}}<br>[[Isidro Lángara|Lángara]] {{gol|29}} |golovi2 = [[Leônidas da Silva|Leônidas]] {{gol|55}} |stadion = [[Stadion "Luigi Ferraris"|Luigi Ferraris]] |lokacija = [[Genova]] |gledalaca = 21.000 |sudac = {{ZD|NJE}} [[Alfred Birlem]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 6 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 7 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Italija – Sjedinjene Američke Države|Italija – SAD]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Italija - Sjedinjene Američke Države</includeonly>|7–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1135/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|SAD|1912}} |golovi1 = [[Angelo Schiavio|Schiavio]] {{gol|18||29||64}}<br>[[Raimundo Orsi|Orsi]] {{gol|20||69}}<br>[[Giovanni Ferrari|Ferrari]] {{gol|63}}<br>[[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{gol|90}} |golovi2 = [[Aldo Donelli|Donelli]] {{gol|57}} |stadion = [[Stadion "Nazionale PNF"|Nazionale PNF]] |lokacija = [[Rim]] |gledalaca = 25.000 |sudac = {{ZD|ŠVI}} [[René Mercet]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 7 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 8 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Rumunija|Čehoslovačka – Rumunija]] |datum = 27. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ČSSR}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Čehoslovačka - Rumunija</includeonly>|2–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=204/match=1141/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|RUM}} |golovi1 = [[Antonín Puč|Puč]] {{gol|50}}<br>[[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|67}} |golovi2 = [[Ștefan Dobay|Dobay]] {{gol|11}} |stadion = [[Stadion "Littorio"|Littorio]] |lokacija = [[Trst]] |gledalaca = 9.000 |sudac = {{ZD|BEL}} [[John Langenus]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 8 /> === Četvrtfinale === <section begin=SP 1934 - utakmica 9 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Švicarska|Čehoslovačka – Švicarska]] |datum = 31. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ČSSR}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Čehoslovačka - Švicarska</includeonly>|3–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1143/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|ŠVI}} |golovi1 = [[František Svoboda|Svoboda]] {{gol|24}}<br>[[Jiří Sobotka|Sobotka]] {{gol|49}}<br>[[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|82}} |golovi2 = [[Leopold Kielholz|Kielholz]] {{gol|18}}<br>[[Willy Jäggi|Jäggi]] {{gol|78}} |stadion = [[Stadion "Benito Mussolini"|Benito Mussolini]] |lokacija = [[Torino]] |gledalaca = 12.000 |sudac = {{ZD|AUT}} [[Alois Beranek]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 9 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 10 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Njemačka – Švedska|Njemačka – Švedska]] |datum = 31. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|NJE|1933}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Njemačka - Švedska</includeonly>|2–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1129/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|ŠVE}} |golovi1 = [[Karl Hohmann|Hohmann]] {{gol|60||63}} |golovi2 = [[Gösta Dunker|Dunker]] {{gol|82}} |stadion = [[San Siro]] |lokacija = [[Milano]] |gledalaca = 3.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Rinaldo Barlassina]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 10 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 11 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Italija – Španija|Italija – Španija]] |datum = 31. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Italija - Španija</includeonly>|1–1]] |aet = yes |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1122/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|ŠPA|1931}} |golovi1 = [[Giovanni Ferrari|Ferrari]] {{gol|44}} |golovi2 = [[Luis Regueiro|Regueiro]] {{gol|30}} |stadion = [[Stadion "Giovanni Berta"|Giovanni Berta]] |lokacija = [[Firenca]] |gledalaca = 35.000 |sudac = {{ZD|BEL}} [[Louis Baert]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 11 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 12 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Mađarska|Austrija – Mađarska]] |datum = 31. maj 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|AUT}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Austrija - Mađarska</includeonly>|2–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1106/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|MAĐ|1940}} |golovi1 = [[Johann Horvath|Horvath]] {{gol|8}}<br>[[Karl Zischek|Zischek]] {{gol|51}} |golovi2 = [[György Sárosi|Sárosi]] {{gol|60|pen.}} |stadion = [[Stadion "Littoriale"|Littoriale]] |lokacija = [[Bologna]] |gledalaca = 23.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Francesco Mattea]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 12 /> ;Ponovljena utakmica <section begin=SP 1934 - utakmica 13 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Italija – Španija|Italija – Španija]] |datum = 1. juni 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=418/match=1123/index.html#nosticky |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Italija - Španija</includeonly>|1–0]] |tim2 = {{NOG|ŠPA|1931}} |golovi1 = [[Giuseppe Meazza|Meazza]] {{gol|11}} |stadion = [[Stadion "Giovanni Berta"|Giovanni Berta]] |lokacija = [[Firenca]] |gledalaca = 43.000 |sudac = {{ZD|ŠVI}} [[René Mercet]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 13 /> === Polufinale === <section begin=SP 1934 - utakmica 14 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Italija – Austrija|Italija – Austrija]] |datum = 3. juni 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Italija - Austrija</includeonly>|1–0]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3492/match=1107/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|AUT}} |golovi1 = [[Enrique Guaita|Guaita]] {{gol|19}} |stadion = [[San Siro]] |lokacija = [[Milano]] |gledalaca = 35.000 |sudac = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 14 /> ---- <section begin=SP 1934 - utakmica 15 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Čehoslovačka – Njemačka|Čehoslovačka – Njemačka]] |datum = 3. juni 1934. |vrijeme = 16:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ČSSR}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Čehoslovačka - Njemačka</includeonly>|3–1]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3492/match=1130/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|NJE|1933}} |golovi1 = [[Oldřich Nejedlý|Nejedlý]] {{gol|21||69||80}} |golovi2 = [[Rudolf Noack|Noack]] {{gol|62}} |stadion = [[Stadion "Nazionale PNF"|Nazionale PNF]] |lokacija = [[Rim]] |gledalaca = 15.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Rinaldo Barlassina]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 15 /> === Utakmica za treće mjesto === <section begin=SP 1934 - utakmica 16 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Njemačka – Austrija|Njemačka – Austrija]] |datum = 7. juni 1934. |vrijeme = 18:00 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|NJE|1933}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Njemačka - Austrija</includeonly>|3–2]] |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3491/match=1105/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|AUT}} |golovi1 = [[Ernst Lehner|Lehner]] {{gol|1||42}}<br>[[Edmund Conen|Conen]] {{gol|27}} |golovi2 = [[Johann Horvath|Horvath]] {{gol|28}}<br>[[Karl Sesta|Sesta]] {{gol|54}} |stadion = [[Stadion "Giorgio Ascarelli"|Giorgio Ascarelli]] |lokacija = [[Napulj]] |gledalaca = 7.000 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Albino Carraro]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 16 /> === Finale === {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1934.}} <section begin=SP 1934 - utakmica 17 />{{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |historija = [[Nogometne utakmice Italija – Čehoslovačka|Italija – Čehoslovačka]] |datum = 10. juni 1934. |vrijeme = 17:30 ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) |tim1 = {{NOG-D|ITA|1861}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.<includeonly>#Italija - Čehoslovačka</includeonly>|2–1]] |aet = yes |izvještaj = http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=3490/match=1134/index.html#nosticky |tim2 = {{NOG|ČSSR}} |golovi1 = [[Raimundo Orsi|Orsi]] {{gol|81}}<br>[[Angelo Schiavio|Schiavio]] {{gol|95}} |golovi2 = [[Antonín Puč|Puč]] {{gol|71}} |stadion = [[Stadion "Nazionale PNF"|Nazionale PNF]] |lokacija = [[Rim]] |gledalaca = 55.000 |sudac = {{ZD|ŠVE}} [[Ivan Eklind]] }}<section end=SP 1934 - utakmica 17 /> == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1934.|Italija|1.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1934.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1934.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1934}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/34full.html SP 1934]. na [[RSSSF]].com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1934_world_cup.php SP 1934.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1934.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1934]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Italiji]] [[Kategorija:1934. u nogometu]] [[Kategorija:1934. u Italiji]] memlh06cack3gv6i2yg4m2cfw235uxx Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930. 0 20753 3829435 3767995 2026-04-11T22:33:29Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829435 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 1930. | ostali_naslovi = ''Campeonato Mundial de Futebol'' | slika = Uruguay 1930 World Cup.jpg | veličina = 200px | tekst = | država = Urugvaj | datumi = 13–30. juli 1930. | br_ekipa = 13 | konfederacije = | stadioni = 3 | gradovi = 1 | šampion_drugo = {{NOG|URU}} | broj = 1 | drugi_drugo = {{NOG|ARG}} | treći_drugo = {{NOG|JUG}} | četvrti_drugo = {{NOG|SAD}} | utakmice = 18 | golovi = 70 | posjećenost = 590549 | najbolji_strijelac = {{ZD|ARG}} [[Guillermo Stábile]]<br>(8 golova) | prethodnasezona = | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]]. }} Prvo '''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]''' održano je 1930. godine u [[Urugvaj]]u, zbog toga što je Urugvaj bio dvostruki nogometni pobjednik [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] i zbog činjenice što je 1930. bila stogodišnjica urugvajske nezavisnosti. Prvi domaćini su ujedno postali i svjetski prvaci, pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentinu]] u finalu rezultatom 4–2. Ovo Svjetsko prvenstvo bilo je jedino u kojem su se reprezentacije našle u glavnom turniru bez kvalifikacija. Reprezentacijama su se dijelile pozivnice. Problem za evropske momčadi bilo je dugo putovanje preko [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i plaćanje skupih karata za brodove. Zato je [[FIFA]]-in tadašnji [[predsjednik]] [[Jules Rimet]] obećao da će troškove putovanja snositi [[FIFA]]. Na kraju su četiri [[Evropa|evropske]] ekipe odlučile su se natjecati: [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] i [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]]. Ždrijebom je odlučeno da će se ekipe raspodijeliti u 4 grupe. Sve utakmice odigrale su se u [[glavni grad|glavnom gradu]] Urugvaja [[Montevideo|Montevideu]]. Prve utakmice odigrale su se 13. jula 1930. gdje je Francuska pobijedila [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] rezultatom 4–1. Strijelac prvog gola svih Svjetskih prvenstava bio je Francuz [[Lucien Laurent]] postigavši gol u 19. minuti utakmice. Na drugoj utakmici, [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD]] su pobijedile [[Nogometna reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]] rezultatom 3–0. Na toj utakmici Bert Patenaud bio je prvi nogometaš koji je ostvario takozvani ''"hat-trick"''. Pobjednici grupa plasirali su se u polufinale. To su bili Argentina, Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države i Urugvaj. U polufinalima utakmicama Urugvaj je pobijedio Jugoslaviju, a Argentina Sjedinjene Američke Države identičnim rezultatom 6–1. Utakmica za treće mjesto između Jugoslavije i Sjedinjenih Američkih Država nije odigrana. U finalu Argentina i Urugvaj nisu se mogli dogovoriti oko nogometne lopte, pa se jedno poluvrijeme igralo s argentinskom, a drugo s urugvajskom loptom. Prvo poluvrijeme je pripalo Argentini rezultatom, međutim, u u drugom poluvremenu Urugvajci postižu tri gola te konačnim rezultatom 4–2 postaju prvi šampioni prvog Svjetskog prvenstva u nogometu. == Izbor domaćina == Domaćin prvog po redu svjetskog prvenstva izabran je 18. maja 1929. godine u [[Barcelona|Barceloni]]. Interesovanje za organizaciju svjetskog prvenstva pokazali su [[Mađarska]], [[Italija]], [[Holandija]], [[Španija]], [[Švedska]] i [[Urugvaj]]. Prvi kandidat koje je odustao od organizacije prvenstva bila je Holandija. Švedska se povukla u korist Italije. Treća država po redu, Mađarska, također je odustala od organizacije prvenstva. Da bi pokazali svoje simpatije prema Urugvaju, gdje je mnogo Italijana radilo, Italija je povukla kandidaturu u korist Urugvaja, kao i Španija koja je to uradila nešto kasnije. Urugvaj je na taj način ostao jedini kandidat za organizaciju svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |title=FIFA World Cup™ host announcement decision |work=FIFA.com |language=engleski |access-date=1. 3. 2018 |archive-date=12. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412114258/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/81/fs-201_13a_fwc-bidding.pdf |url-status=dead }}</ref> == Lokacije stadiona == Utakmice Svjetskog prvenstva 1930. odigrale su se u [[Montevideo|Montevideu]] na tri stadiona: [[Stadion Centenario|Centenario]], [[Stadion Gran Parque Central|Gran Parque Central]] i [[Stadion Pocitos|Pocitos]]. {| class="wikitable" style="text-align:center" |- |rowspan="4"| {{Lokacijska karta+|Urugvaj|float= |width=225|caption= |places= {{Lokacijska karta~|Urugvaj|lat=-34.90|long=-56.15|label='''[[Montevideo]]'''}} }} |[[Stadion Centenario]] |- |<small>{{Coord|34|53|40.38|S|56|9|10.08|W|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadion Centenario}}</small> |- |Kapacitet: '''90.000''' |- |[[Datoteka:Estadio Centenario 1930.jpg|250px]] |- |[[Stadion Gran Parque Central]] |[[Stadion Pocitos]] |- |<small>{{Coord|34|53|03.70|S|56|9|31.60|W|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadion Gran Parque Central}}</small> |<small>{{Coord|34|54|18.00|S|56|9|22.50|W|region:IT_type:landmark|display=inline|name=Stadion Pocitos}}</small> |- |Kapacitet: '''20.000''' |Kapacitet: '''1.000''' |- |[[Datoteka:Gran Parque Central 1900.jpg|226px]] |[[Datoteka:Estadio Pocitos 1930.jpg|226px]] |} == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 1930.}} == Igrači == {{Glavni|Igrači Svjetskog prvenstva u nogometu 1930.}} == Sudije == {{Sudije na FIFA SP 1930.}} == Rezultati == === Grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u polufinale|boja_linije=#000000}} ==== Grupa 1 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 5}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 6}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 10}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 11}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 1|SP 1930 – utakmica 15}} ==== Grupa 2 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 2}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 2}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 2|SP 1930 – utakmica 3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 2|SP 1930 – utakmica 7}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 2|SP 1930 – utakmica 12}} ==== Grupa 3 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 3}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 3}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 3|SP 1930 – utakmica 4}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 3|SP 1930 – utakmica 9}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 3|SP 1930 – utakmica 14}} ==== Grupa 4 ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 4}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 4|SP 1930 – utakmica 2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 4|SP 1930 – utakmica 8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – grupa 4|SP 1930 – utakmica 13}} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – nokaut faza}} {{Nokaut faza FIFA SP 1930.}} ==== Polufinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – nokaut faza|SP 1930 – utakmica 16}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – nokaut faza|SP 1930 – utakmica 17}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1930.}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930 – nokaut faza|SP 1930 – utakmica 18}} == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 1930.|Urugvaj|1.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 1930.}} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 1930.}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 1930}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.rsssf.com/tables/30full.html SP 1930.] na RSSSF.com {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/1930_world_cup.php SP 1930.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 1930.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|1930]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Urugvaju]] [[Kategorija:1930. u nogometu]] [[Kategorija:1930. u Urugvaju]] qt3yzkm33oyw5xra70fpyjzhwmhrk2r Vrhbosna 0 23913 3829399 3828133 2026-04-11T17:24:17Z Panasko 146730 /* Etimologija */ sitne korekcije, replaced: „ → ", ” → " using [[Project:AWB|AWB]] 3829399 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Vrhbosna (višeznačnica)}} '''Vrhbosna''' bilo srednjovjekovno ime za mjesto i malu regiju današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] oko istoimenog naselja koje će kasnije postati dio grada [[Sarajevo|Sarajeva]].<ref name="Gibb-1997">{{cite book |url = http://books.google.com/books?id=iu4pAQAAMAAJ|title = The Encyclopaedia of Islam: SAN-SZE|author = Hamilton Alexander Rosskeen Gibb|publisher = Brill|year = 1997|isbn = 9004104224|page = 29|access-date = 11. 9. 2012}}</ref><ref name="Cohen-1998">{{cite book |url = http://books.google.com/books?id=i5xpAAAAMAAJ|title = Hearts grown brutal: sagas of Sarajevo|author = Roger Cohen|publisher = Random House|year = 1998|isbn = |page = 115|access-date = 11. 9. 2012}}</ref><ref name="Šabanović-1959">{{cite book |url = http://books.google.com/books?id=kkQQAAAAIAAJ|language = [[bosanski jezik|bosanski]]|title = Bosanski pašaluk: postanak i upravna podjela|author = Hazim Šabanović|publisher = Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine|year = 1959|id = UDC 94(497.6)"14/17"|pages = 28&ndash;37|access-date = 11. 9. 2012}}</ref><ref name="Mandić-1927">{{cite journal |url = http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=90233&lang=en|language = [[hrvatski jezik|hrvatski]]|title = Postanak Sarajeva|author = Mihovil Mandić|journal = Naroda starina|publisher = Hrvatski državni arhiv|volume = 6|number = 14|date = 1. 12. 1927|pages = 4&ndash;13|access-date = 11. 9. 2012}}</ref> == Etimologija == Naziv ''Vrhbosna'' doslovno znači "vrelo Bosne", odnosno izvorište rijeke Bosne. U tom značenju srodan je toponimima poput ''Vrhprača'', koji također označavaju područja uz gornji tok ili izvor rijeke. {{Sfn|Dinić|1959}} == Historija == Jedino poznato utvrđenje ovog područja bio je [[Hodidjed]].<ref name="Šabanović-1959" /> Postojanje značajnih pojedinačnih naselja u Vrhbosni zabilježeno je u 14. i 15. vijeku.<ref name="Mandić-1927" /> Vrhbosnu je prvi put napalo [[Osmansko Carstvo]] 1416,<ref name="Mandić-1927" /> te je konačno zauzeta 1451.<ref name="Gibb-1997" /><ref name="Cohen-1998" /><ref name="Šabanović-1959" /><ref name="Mandić-1927" /> Vrhbosna je i dalje postojala nedugo nakon osmanlijskog osvajanja Bosne, ali je ime ubrzo izašlo iz upotrebe.<ref name="Šabanović-1959" /><ref name="Mandić-1927" /> Godine 1550, [[Mletačka Republika|venecijanski]] putnik Caterino Zeno bio je prvi zapadnjak koji je koristio pojam ''Sarraglio'' (italijanizirani oblik za riječ "Sarajevo") umjesto "Vrhbosna" kako bi opisao mjesto.<ref name="Mandić-1927" /> Ovo ime se i dalje koristi u imenu [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske rimokatoličke nadbiskupije]]. == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book | last = Dinić | first = Mihailo | title = Zbornik Konstantina Jirečeka | year = 1959 | publisher = Naučno delo | location = Beograd | pages = 242 | language = sr | author-link = Mihailo Dinić | url= https://archive.org/download/Serbian-Medieval-History/Zbornik%20Konstantina%20Jireceka%20I%2C%20ured.%20Mihailo%20Dinic%2C%20Beograd%201959.pdf }} {{Regije u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Historija Sarajeva]] [[Kategorija:Župe u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]] b902sx077cttqt6vqpszfh466m1xjgw Lubenica 0 24591 3829314 3690068 2026-04-11T12:32:11Z Palapa 383 3829314 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = Lubenica | slika = Watermelons.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = Lubenice | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Cucurbitales]] | familia = [[Cucurbitaceae]] | genus = [[Citrullus]] | species = '''''C. lanatus''''' | dvoimeno = ''Citrullus lanatus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Peter Thunberg|Thunb]].) [[Ninzo Matsumura|Matsum.]] & [[Takenoshin Nakai|Nakai]] }} '''Lubenica''' ({{lat|Citrullus lanatus}}) (lokalno: ''karpuz'', ''bostan'') je [[povrće]] iz porodice tikava ([[Cucurbitaceae]]). Ona je jednogodišnja zeljasta biljka.<ref name="agroklub.com">http://www.agroklub.com/sortna-lista/povrce/lubenica-154/</ref> Procentualno najviše u svom sastavu ima [[voda|vode]]. Lubenica je veoma zdravo povrće, a posebno je dobra za bubrege. Veoma je slatka i ljudi je najčešće koriste kao poslasticu. Najpoznatije države u kojoj se uzgajaju lubenice u [[Evropa|Evropi]] su [[Grčka]], [[Makedonija]],[[Hrvatska]] ,[[Italija]] i [[Španija]]. == Voće ili povrće == {{hranjiva vrijednost | name=Lubenica, sirova (jestivi dijelovi) | kJ=127 | protein=0.61 g | fat=0.15 g | carbs=7.55 g | fiber=0.4 g | water=91.45 g | sugars=6.2 g | iron_mg=0.24 | calcium_mg=7 | magnesium_mg=10 | phosphorus_mg=11 | potassium_mg=112 | zinc_mg=0.10 | vitA_ug=28 | vitC_mg=8.1 | pantothenic_mg=0.221 | vitB6_mg=0.045 | folate_ug=3 | thiamin_mg=0.033 | riboflavin_mg=0.021 | niacin_mg=0.178 | right=1 | source_usda=1}} U strogo botaničkom pogledu, lubenica je [[povrće]], jer spada u porodicu tikvi u kojoj se, između ostalih, nalazi i krastavac i bundeva.<ref name="web.archive.org">https://web.archive.org/web/20080302061550/http://cbs4denver.com/watercooler/Oklahoma.watermelon.state.2.282939.html</ref> Budući da se najčešće jede neprerađena, mnogi je ubrajaju u [[voće]].<ref>{{cite book |editor=Miroslav Nikolić |title=Rečnik srpskoga jezika |url=https://archive.org/details/reniksrpskogjezi00libg |year=2007 |publisher=[[Matica srpska]] |location=Novi Sad |pages=[https://archive.org/details/reniksrpskogjezi00libg/page/n165 166] |chapter=voće |quote = '''voće''' (vòće) s zb. '''1.''' ''plodovi (obično sočni) voćaka i nekih žbunastih i zeljastih biljaka koji se najčešće jedu presni, neprerađeni''}}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{stub-biol}} {{Commonscat|Citrullus lanatus}} [[Kategorija:Povrće]] [[Kategorija:Cucurbitales]] jt494ptawy82yx85fj8da7rpf1uhoic 3829315 3829314 2026-04-11T12:32:51Z Palapa 383 3829315 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = Lubenica | slika = Watermelons.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = Lubenice | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Cucurbitales]] | familia = [[Cucurbitaceae]] | genus = [[Citrullus]] | species = '''''C. lanatus''''' | dvoimeno = ''Citrullus lanatus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Peter Thunberg|Thunb]].) [[Ninzo Matsumura|Matsum.]] & [[Takenoshin Nakai|Nakai]] }} '''Lubenica''' ({{lat|Citrullus lanatus}}) (lokalno: ''karpuz'', ''bostan'') je [[povrće]] iz porodice tikava ([[Cucurbitaceae]]). Ona je jednogodišnja zeljasta biljka.<ref name="agroklub.com">http://www.agroklub.com/sortna-lista/povrce/lubenica-154/</ref> Procentualno najviše u svom sastavu ima [[voda|vode]]. Lubenica je veoma zdravo povrće, a posebno je dobra za bubrege. Veoma je slatka i ljudi je najčešće koriste kao poslasticu. Najpoznatije države u kojoj se uzgajaju lubenice u [[Evropa|Evropi]] su [[Grčka]], [[Makedonija]], [[Hrvatska]], [[Italija]] i [[Španija]]. == Voće ili povrće == {{hranjiva vrijednost | name=Lubenica, sirova (jestivi dijelovi) | kJ=127 | protein=0.61 g | fat=0.15 g | carbs=7.55 g | fiber=0.4 g | water=91.45 g | sugars=6.2 g | iron_mg=0.24 | calcium_mg=7 | magnesium_mg=10 | phosphorus_mg=11 | potassium_mg=112 | zinc_mg=0.10 | vitA_ug=28 | vitC_mg=8.1 | pantothenic_mg=0.221 | vitB6_mg=0.045 | folate_ug=3 | thiamin_mg=0.033 | riboflavin_mg=0.021 | niacin_mg=0.178 | right=1 | source_usda=1}} U strogo botaničkom pogledu, lubenica je [[povrće]], jer spada u porodicu tikvi u kojoj se, između ostalih, nalazi i krastavac i bundeva.<ref name="web.archive.org">https://web.archive.org/web/20080302061550/http://cbs4denver.com/watercooler/Oklahoma.watermelon.state.2.282939.html</ref> Budući da se najčešće jede neprerađena, mnogi je ubrajaju u [[voće]].<ref>{{cite book |editor=Miroslav Nikolić |title=Rečnik srpskoga jezika |url=https://archive.org/details/reniksrpskogjezi00libg |year=2007 |publisher=[[Matica srpska]] |location=Novi Sad |pages=[https://archive.org/details/reniksrpskogjezi00libg/page/n165 166] |chapter=voće |quote = '''voće''' (vòće) s zb. '''1.''' ''plodovi (obično sočni) voćaka i nekih žbunastih i zeljastih biljaka koji se najčešće jedu presni, neprerađeni''}}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{stub-biol}} {{Commonscat|Citrullus lanatus}} [[Kategorija:Povrće]] [[Kategorija:Cucurbitales]] 0fohskcaq6voyp0q0b6ecsijx8geilr Bosanski vilajet 0 24832 3829589 3782275 2026-04-12T11:40:53Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanlijskog carstva → Osmanskog Carstva (2), . godine. → . (2), . godine → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829589 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Bosanski Vilajet | izvorno_ime = | ime_genitiv = | razdoblje = 1867-1908 {{Small|''([[de jure]])''}}<br>1867-1878 {{Small|''([[de facto]])''}} | država_prije1 = Bosanski pašaluk | država_prije_zastava1 = Flag of the Ottoman Empire (1844–1922).svg | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj | država_poslije_zastava1 = OostenrijkHongarije-Bosnie.png | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | država_poslije6 = | država_poslije_zastava6 = | zastava = Flag of Independent Bosnia (1878).svg|image_border = <!-- Default: "border"; for non-rectangular flag, type "no" --> | grb                     = | uzrečica               = | himna = | karta = Bosnia Vilayet, Ottoman Balkans, 1880s.png | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik         = [[Osmanlijski turski jezik]] | etničke_grupe = | državno_uređenje       = | vrsta_vlasti           = | godina_prve_vlasti = | vladar_prva_vlast = | godina_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 46000 | procenat_vode = | stanovnika = 1.232.000 | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = [[Akče]] | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = |datum osnivanja=1867}} '''Bosanski vilajet''' je bivša upravna jedinica [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] nastala 1867, i obuhvatala je većinu teritorije današnje države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Na jugu je graničio sa [[Kosovski Vilajet|Kosovskim vilajeteom]]. Efektivno je prestao postojati nakon [[Austrougarskо osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarskog osvajanja Bosne i Hercegovine]] 1878. godine, iako je formalno postojao sve do 1908. Nije uključivao [[Stara Hercegovina|Staru Hercegovinu]] koja je 1878. ustupljena [[Kneževina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]]. Formalno je pripojen [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] 1908. Prije administrativnih reformi iz 1867, jedinica se zvala [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Od 1877. granice ovog vilajeta se nisu mijenjale. U istim granicama je Austrougarska formirala svoju provinciju. Bosna i Hercegovina je u tim granicama postojala i kao privremena pokrajina [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] do 1922. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] osnovana je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] u okviru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] u približno istim granicama, s tim što je NRBiH imala samo jedan izlaz na more, u općini [[Neum]], a naseljena mjesta [[Sutorina]] i Kruševice pripale su NR Crnoj Gori. == Administrativne podjele == Sandžaci vilajeta:<ref name="a-ids">[http://tarihvemedeniyet.org/2009/10/bosna-vilayeti/ Bosna Vilayeti | Tarih ve Medeniyet]</ref> # [[Bosanski sandžak]] (kadiluci Sarajevo, [[Visoko u sastavu Osmanskog Carstva|Visoko]], Fojnica, Čajniče, Višegrad, Rogatica i Kladine) # [[Zvornički sandžak]] (kadiluci [[Tuzla]], Maglaj, Gračanica, Gradačac, Brčko, Bijeljina, Zvornik) # [[Banjalučki sandžak]]  # [[Hercegovački sandžak]] (Mostar, kadiluci Foča, Konjic, Ljubuški, Stolac, Trebinje, Bileća, Nikšić i Gacko) # [[Travnički sandžak]] (kadiluci Jajce, Glamoč i Livno) # [[Bihaćki sandžak]] (kadiluci Ključ, Cazin, Krupa, Kostajnica i Prijedor) #[[Novopazarski sandžak]] (do 1877. godine, kada je pripojen [[Kosovski vilajet|Kosovskom vilajetu]]). == Valije == * [[Topal Osman-paša]] * [[Safvet-paša]] * [[Akif Mehmed-paša]] * [[Mehmed Asim-paša]] * [[Mehmed Rašid-paša]] * [[Mustafa Asim-paša]] * [[Derviš Ibrahim-paša]] * [[Ahmed Hamdi-paša]] * [[Reuf-paša]] * [[Ibrahim-paša Pečevija|Ibrahim-paša]] * [[Mehmed Nazif -paša]] == Također pogledajte == * [[Spisak bosanskih sandžak-begova i paša]] * [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] * [[Hercegovački pašaluk]] * [[Novopazarski sandžak]] == Reference == [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1867.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1908.]] [[Kategorija:Vilajeti Osmanskog Carstva u Evropi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Crna Gora u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Hrvatska u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Historijske regije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:19. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:20. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1860-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1870-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1880-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1890-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1900-te u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu]] tc47hqf3yt68r81vgzfta15cszvkgdo Abdikacija 0 27114 3829556 3808806 2026-04-12T11:18:07Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva (3), na primjer → naprimjer using [[Project:AWB|AWB]] 3829556 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Abdication napoleon01.jpg|mini|desno|250px|Napoleonova abdikacija]] '''Abdikacija''' ([[latinski jezik|lat]]. ''ab''... + ''dicere'' – reći, kazati, odricanje, odstup, ostavka) je čin dobrovoljnog odricanja od neke funkcije, zvanja ili časti (naročito prijestolja). Historijski gledano, abdikacije su se dešavale dobrovoljno ili silom, pri čemu je vladar svrgnut s prijestolja, pa je bio prisiljen da abdicira zbog straha od smrti ili drugih teških posljedica. Neki vladari abdicirali su u odsutnosti, napuštajući fizički prijesto, a time i svoju poziciju moći, iako su odluke o tome uglavnom izricali nasljednici kojima je bilo u interesu da vladar ​​abdicira, i često bez ili uprkos direktnom utjecaju svrgnutog monarha. U mnogim današnjim ustavnim monarhijama, zbog uglavnom ceremonijalne prirode vladara, mnogi monarsi abdicirali zbog starosti kao na primjerima: Belgije, Danske, Kambodže, Nizozemske i Japana.<ref>{{Cite web|url= https://www.britannica.com/topic/abdication|title= ''Abdication''|website= britannica.com|access-date= 1. 1. 2025}}</ref> == Poznate abdikacije == * [[305]] - [[Dioklecijan]] * [[1399]] - [[Rikard II Engleski]] * [[1444]] - [[Murat II|Murat II, sultan Osmanskog Carstva]] * [[1451]] - [[Murat II|Murat II, sultan Osmanskog Carstva]] * [[1512]] - [[Bajazid II|Bajazid II , sultan Osmanskog Carstva]] * [[1556]] - [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva]] * [[1567]] - [[Marija I Škotska]] * [[1654]] - [[Kristina Švedska]] * [[1724]] - [[Filip V Španski]] * [[1759]] - [[Karlo VII Napuljski]] * [[1804]] - [[Austrija|Austrijski]] [[car]] [[Ferdinand I Aragonski|Ferdinand I]] [[abdicirati|abdicirao]] u korist [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franca Jozefa I]]. * [[1806]] - [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva]] * [[1808]] - [[Karlo IV Španski]] * [[1814]] - [[Napoleon Bonaparte]] * [[1815]] - [[Napoleon Bonaparte]] * [[1830]] - [[Karlo X Francuski]] * [[1870]] - [[Izabela II Španska]] * [[1873]] - [[Amadeus I Španski]] * [[1893]] - [[Liliuokalani]] * [[1917]] - [[Nikolaj II Ruski]] * [[1936]] - [[Edvard VIII od Ujedinjenog Kraljevstva]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikisource-inline|list=** {{cite EB9 |wstitle = Abdication |volume= I | page=30 |short=1}} **{{Cite EB1911|wstitle=Abdication|volume=1 | page=33|short=x |noicon=x}} **{{Cite CE1913|wstitle=Abdication |short=x |noicon=x}} **{{Cite Collier's|wstitle=Abdication |short=x |noicon=x}} **[[Napoleon Bonaparte]], [[s:Speech of Abdication|Speech of Abdication]] **[[s:Napoleon's Proclamation to the French People on His Second Abdication|Napoleon's Proclamation to the French People on His Second Abdication]] **[[Wilhelm II of Germany]], [[s:Statement of Abdication|Statement of Abdication]] **[[s:Abdication of King Edward VIII|Abdication of King Edward VIII]] **[[O. Henry]], [[s:The Higher Abdication|"The Higher Abdication"]]}}{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Abdications}} [[Kategorija:Država]] 94aax3gqnvcw7xwo1nvseogijoea783 Ibrahim I 0 27134 3829389 3828462 2026-04-11T17:15:42Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ) (2), . - → - (2), {{sultani}} → {{Sultani}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829389 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Ibrahim I | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika = Ibrahim by John Young.jpg | Opis slike = | Vladavina = 1640 - 1648. | Prethodnik = [[Murat IV]] | Nasljednik = [[Mehmed IV]] | Supružnik = {{Plainlist| * [[Turhan Hatice sultanija]] * [[Saliha Dilaşub sultanija]] * [[Hatice Muazzez sultanija]] * [[Hümasah sultanija]] * [[Ajše sultanija]] * [[Mahienver sultanija]] * [[Sivekar sultanija]] }} | Dinastija = [[Osmanlije]] | Otac = [[Ahmed I]] | Majka = [[Sultanija Kösem]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1615|11|5}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1648|8|18|1615|11|5}} }} '''Ibrahim I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: ابراهيم; {{Jez-tr|Ibrahim}}; 5. novembar 1615 – 18. august 1648) bio je [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] od 1640. do 1648.<ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/18index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - IBRAHIM I|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 19. 3. 2016|archive-url = https://web.archive.org/web/20160314145606/http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/18index.html|archive-date=14. 3. 2016|url-status = dead}}</ref> Rođen je u [[Carigrad]]u kao sin [[Ahmed I|Ahmeda I]]<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Ahmed-I|title = Ahmed I {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 19. 3. 2016}}</ref> i njegove žene [[Kösem sultanija|Kösem sultanije]]. On je kasnije od strane historičara dvadesetog stoljeća nazvan ludi Ibrahim zbog svog mentalnog stanja. == Rani život == Ibrahim je rođen 5. novembra 1615. kao najmlađi sin sultana [[Ahmed I|Ahmeda I]] i njegove omiljene konkubine [[Sultanija Kösem|sultanije Kosem]]. U drugoj godini života, njegov otac iznenada umire i na prijestolje dolazi njegov stric [[Mustafa I]]. On protjeruje sultaniju Kosem i njenu djecu, uključujući mladog Ibrahima, u stari dvorac. Nakon Mustafinog svrgnuća, na prijestolje dolazi njegov polubrat [[Osman II]], koji se veoma lijepo ponašao prema sultaniji Kosem i njenoj djeci. Nakon dolaska njegovog brata [[Murat IV|Murata IV]] za sultana, Ibrahim je zatvoren u kavez što je uticalo na njegovo zdravlje. Nakon smrti brata, Ibrahim je postao sultan Osmanskog Carstva. == Rane godine na vlasti == Jedan od najzloglasnijih osmanskih sultana, Ibrahim je potrošio svoje rane godine života u zatočeništvu u [[kavez]]u, prije nego što je naslijedio svog brata [[Murat IV|Murata IV]] 1640. Njegova četvorica braće su bili pogubljeni od strane Murata, a Ibrahim je stalno živio u strahu od pogubljenja. Njegov život spasila je [[Kösem sultanija]], majka Ibrahima i Murata. Nakon Muratove smrti, Ibrahim je ostao jedini preživjeli princ dinastije. Kada je postao sultan Ibrahim je posumnjao da je Murat još uvijek živ. Veliki vezir Kemankes Kara Mustafa paša ga je lično odveo do mrtvog tijela njegovog brata i Ibrahim je prihvatio tron. Kara Mustafa paša je ostao veliki vezir prve četiri godine Ibrahimove vladavine, držeći carstvo stabilnim. Sporazumom u Szonu (15. marta 1642), on je obnovio mir sa Austrijom i tokom iste godine preoteo je [[Azov]] od Kozaca. Kara Mustafa je stabilizovao valutu reformom kovanica, nastojao je stabilizirati ekonomiju sa novim zemljišnim reformama, smanjio je broj janičara i obuzdao je moć neposlušnih pokrajinskih guvernera. Tokom tih godina, Ibrahim je pokazao zabrinutost pravilnim vladanjem carstvom, kao što je prikazano u njegovom rukom pisanom komunikacijom sa velikim vezirom. Kara Mustafa je zauzvrat napisao memorandum o javnim poslovima. Odgovor Ibrahima na izvještaje Kara Mustafe pokazuje da je imao dobro obrazovanje. Ibrahim je često prerušen vršio inspekciju tržnica u Istanbulu i naređivao je velikom veziru da ispravi probleme koje je uočavao. == Dekadencija i krize == Ibrahim je često imao glavobolje i napade fizičke slabosti, koje su možda uzrokovane traumama iz njegovih ranih godina. Pošto je bio jedini preživjeli muški član osmanske dinastije, Ibrahim je bio otac tri buduća sultana: [[Mehmed IV|Mehmeda IV]], [[Sulejman II|Sulejmana II]] i [[Ahmed II|Ahmeda II]]. Ometajući harem Kösem sultanija je dobila vlast, ali čak je i ona pala kao žrtva sultanske nemilosti i napustila je palaču. Ibrahim je došao pod utjecaj konkubine koja je bila šarlatan Cinci Hoče, koji se pretvarao da liječi sultansku fizičku bolest. On se zajedno sa svojim saveznicima Silahdar Jusuf agom i Sultanzade Mehmed pašom obogatio na mitu i na kraju je uzurpirao dovoljno snage da osigura egzekuciju velikog vezira Kara Mustafe. Cinci Hoče je postao Kadiasker (visoki sudija) Anadolije, Jusuf aga je postao kapudan paša (visoki admiral) a Sultanzade Mehmed je postao veliki vezir. Malteški gusarski brodovi su 1645. zaplijenili brod koji je prevozio hodočasnike u Meku. Razjareni sultan je odlučio da istrijebi sve kršćane u svom carstvu, ali pod pritiskom svojih ministara odlučio je da smanji broj rimokatoličkih sveštenika. Umjesto toga, svi kršćanski ambasadori su stavljeni u kućni pritvor. Budući da su gusari pristali na [[Kreta|Kretu]], kapudan Jusuf paša je ohrabrio Ibrahima da napadne otok. Ovo je bio početak dugog rata sa Venecijom, koji je trajao 24 godine; Kreta nije u potpunosti potpala pod osmansku dominaciju do 1669. Uprkos padu La Serenissime, [[venecija]]nski brodovi su ostvarili pobjede u [[Egejsko more|Egejskom moru]], zauzimajući [[Tenedos]] (1646) i blokirajući [[Dardaneli|Dardanele]]. Kapudan Jusuf je imao privremeni uspjeh osvajajući [[Caneo|Caneu]], započevši ljubomorno rivalstvo sa velikim vezirom koje je dovelo do njegove egzekucije u januaru 1646. i uklanjanja velikog vezira u decembru 1645. Sa svojim saradnicima na vlasti, Ibrahimova ekstravagantna tendencija je bila neprovjerena. Podigao je osam konkubina u haseki (kraljevske supruge) dajući im bogatstvo i zemljišta. Nakon što se zakonski oženio konkubinom Telli, naredio je da joj se da palača velikog vezira Ibrahima. == Depozicija i egzekucija == Venecijanska blokada Dardanela stvorila je oskudicu u glavnom gradu i nametanje teških poreza kako bi se nastavio rat. 1647. veliki vezir Salih paša, Kösem sultanija i [[šejhulislam]] Abdurrahim efendija bezuspješno su pokušavali svrgnuti sultana i zamijeniti ga jednim od njegovih sinova. Salih paša je pogubljen a Kösem sultanija je protjerana iz harema. Naredne godine su se janičari pobunili. 8. augusta 1648. korumpirani veliki vezir Ahmed paša je zadavljen i iskidan na komade od ljute gomile, čime je dobio posmrtni nadimak "Hezarpare" ("hiljadu komada"). Istog dana, Ibrahimu je oduzeta titula i zatvoren je u Topkapi palaču. Kösem sultanija je dala saglasnost za oduzimanje titule sinu rekavši: "Na kraju nećemo ostati ni vi ni mi u životu. Čitavo društvo je u ruševinama. Neka se ukloni odmah sa trona." Ibrahimov sedmogodišnji sin Mehmed je postao sultan. Novi veliki vezir [[Sofu Mehmed paša]] izdao je peticiju šejhulislamu za fetvu kako bi sankcionisao Ibrahima. To je bilo odobreno, s porukom "ako postoje dvojica halifa, jedan od njih mora biti ubijen". Kösem sultanija je dala svoj pristanak. Ibrahim je ubijen 18. augusta 1648. ispred svoje palate. On je postao drugi sultan koji je ubijen u historiji Osmanskog Carstva. Postoji apokrifna priča u kojoj se [[šejhulislam]] pridružio pobuni zbog Ibrahimove čuvene odluke da se udavi svih 280 članova njegovog [[harem]]a, ali je samo jedna Ibrahimova konkubina preživjela. To je bila [[Turhan Hatice]], koja je bila odgovorna tri godine kasnije za egzekuciju [[Kösem sultanija|Kösem sultanije]] (tada je sultan bio Turhanin sin [[Mehmed IV]]). Ova priča je vjerovatno kružila nakon puča kako bi se ocrnilo Ibrahimovo ime. == Privatni život == Ibrahimove najistaknutije konkubine bile su Ukrajinka [[Turhan Hatice]] (majka [[Mehmed IV|Mehmeda IV]]), Saliha Dilasub (majka [[Sulejman II|Sulejmana II]]) i Hatice Muazzez sultanija (majka [[Ahmed II|Ahmeda II]]). U jednom trenutku Ibrahim je davao veliku naklonost novorođenčetu jedne robinje. Turhan, Mehmedova majka, bila je izuzetno ljubomorna i osjećala je bijes prema Ibrahimu, koji je upao u bijes i uhvatio Mehmeda iz Turhanine ruke i bacio ga u bazen. Mehmed bi se udavio da ga nije sluga spasio. On je ostao sa stalnim ožiljkom na čelu. == Reference == {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Murat IV]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]]<br /> (1640 - 1648) |poslije= [[Mehmed IV]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Ibrahim I]] [[Kategorija:Rođeni 1615.]] [[Kategorija:Umrli 1648.]] 5d6pgfi9p3joszroa3x2xoow49ngjj0 Ahmed II 0 27135 3829583 3748160 2026-04-12T11:39:59Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva (3), .) → ) (2), . godine. → ., {{reference}} → {{Refspisak}}, . - → - (2), {{sultani}} → {{Sultan using [[Project:AWB|AWB]] 3829583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Ahmed II | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika =Ahmed II by John Young.jpg | Opis slike = | Vladavina =[[1691]] - [[1695]] | Krunidba =[[1691]] | Prethodnik =[[Sulejman II]] | Nasljednik =[[Mustafa II]] | Supružnik =[[Ayşe Haseki Sultan]],[[Rabi'a Haseki Sultan]],[[Şayeste Hanım]] | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Ibrahim I|Ibrahim Padišah]] | Majka =[[Hatice Muazzez Sultan]] | Datum rođenja =[[25. februar]] [[1643]] | Datum smrti =[[6. februar]] [[1695]] |}} '''Ahmed II''' ([[25. februar]] [[1643]] - [[6. februar]] [[1695]]) je bio [[Turska|turski]] [[sultan]].<ref>{{Cite web|url=http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/21index.html|title=OTTOMAN WEB SITE - AHMED II|website=www.osmanli700.gen.tr|access-date=19. 3. 2016}}</ref> Ahmed II ({{ArJ|أحمد الثانى}}) postaje sultan nakon smrti brata [[Sulejman II|Sulejmana II]] [[1691]]. Njegov otac je [[Ibrahim I|Sultan Ibrahim I]] i majka Hatidža Muazzez Sultana. Njegova majka se pobrinula za njegovo obrazovanje. Znao je [[Arapski jezik|arapski]] i [[perzijski jezik]], a imao je prosječno obrazovanje. Međutim, veoma je pažljivo pratio poslove vlade. Kada je sultan Ahmed II došao na tron [[Koprulu Mustafa paša]] je bio [[Veliki vezir (titula)|veliki vezir]]. Imao je sjajnu vojnu karijeru za vrijeme vladavine sultana Sulejmana II. Paša je prošao [[Beograd]] i napredovao preko rijeke [[Tisa (rijeka)|Tise]] marširajući kroz [[Austrija|Austriju]] sa namjerom da napadne austrijsku vojsku. Ali upao je u zasjedu i poražen je u [[Bitka kod Slankamena|bitci kod Slankamena]]<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/biography/Ahmed-II|title=Ahmed II {{!}} Ottoman sultan|website=Encyclopedia Britannica|access-date=19. 3. 2016}}</ref> gdje je i poginuo. Rat nije mogao biti završen i Osmanski napadi na [[Evropa|Evropu]] su završeni. Paša je planirao reformisati [[Otomansko carstvo]], ali nakon njegove smrti ovim reformatorskim pokretima je također došao kraj. Sultan Ahmed II je bio briljantan [[kaligraf]], a da je koristeći ovu tehniku prepisao mnoge stihove ([[ajet]]e) iz [[Kur'an]]a. Bio je ljubitelj [[Pjesništvo|pjesništva]] i [[Poezija|poezije]]. Umro je od ciroze jetre [[1695]]. godine, a sahranjen je u [[Istanbul]]u. Naslijedio ga je [[Mustafa II]], sin sultana [[Mehmed IV|Mehmeda IV]].<ref>http://ottomansultans.blogspot.com/2008/01/ahmed-ii-achmed-ii.html</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Ahmed II}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Sulejman II]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] ([[1691]] - [[1695]]) |poslije= [[Mustafa II]] }} {{S-end}} {{Sultani}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1643.]] [[Kategorija:Umrli 1695.]] kjwpywuqds0i24975pkqrst7w3kab2i Osman III 0 27139 3829549 3804233 2026-04-12T11:06:40Z Panasko 146730 /* Reference */ clean up, replaced: {{sultani}} → {{Sultani}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829549 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Osman III | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika = Osman III.jpg | Opis slike = | Vladavina = 1754 – 1757 | Krunidba = 1754 | Prethodnik = [[Mahmud I]] | Nasljednik = [[Mustafa III]] | Supružnik = | Dinastija = [[Osmanlije]] | Otac = [[Mustafa II]] | Majka = [[Şehsuvar Sultan]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1699|1|2}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1757|10|30|1699|1|2}} }} '''Osman III''' ({{Jez-ota|عثمان ثالث}}‎, Osmān-i sālis;‎ 2. januar 1699 - 30. oktobar 1757) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1754. do 1757.<ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/25index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - OSMAN III|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> == Biografija == Osman III rođen je 2. januara 1699. u Jedrenskoj palati (Edirne Sarayı). Bio je sin sultana [[Mustafa II|Mustafe II]] i Šehsuvar Sultan, te mlađi polubrat sultana [[Mahmud I|Mahmuda I]]. Nakon što je njegov otac svrgnut s prijestolja 1703, Osman je vraćen u [[Istanbul]] i zatvoren u Kafes (dio palate namijenjen izolaciji osmanskih prinčeva). U Kafesu je proveo ukupno 51 godinu.<ref>{{Cite book|last=Haskan|first=Mehmet Nermi|title=Yüzyıllar boyunca Üsküdar|date=2001|publisher=Üsküdar Belediyesi|others=Üsküdar Araştırmaları Merkezi|isbn=978-975-97606-0-1|series=Üsküdar Araştırmaları Merkezi|location=İstanbul}}</ref> Dana 17. aprila 1705, zajedno s ostalim prinčevima koji su boravili u Kafesu, tajno je obrezan. Bio je uključen u pratnju sultana [[Ahmed III|Ahmeda III]], a kasnije je povremeno učestvovao u putovanjima sultana unutar i izvan grada. Nakon ustoličenja njegovog starijeg brata Mahmuda I 1. oktobra 1730, Osman III postao je najstariji osmanski princ s pravom nasljeđa, odnosno glavni kandidat za prijesto.<ref>{{Cite book|last=Sakaoğlu|first=Necdet|url=http://archive.org/details/bumulkunsultanla0000saka|title=Bu mülkün sultanları : 36 Osmanlı padişahi|date=1999|publisher=Beyoğlu, İstanbul : Oğlak|others=Internet Archive|isbn=978-975-329-300-6}}</ref> == Reference == {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Mahmud I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1754 – 1757) |poslije= [[Mustafa III]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Osman III}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1699.]] [[Kategorija:Umrli 1757.]] 1ib29erpeiwpxkgyz49q0grhhr462bl Abdulhamid I 0 27141 3829383 3780033 2026-04-11T17:12:05Z Panasko 146730 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{sultani}} → {{Sultani}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829383 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Abdulhamid I | Slika = Portrait of Abdülhamid I of the Ottoman Empire.jpg | Opis slike = | Vladavina = 21. januar 1774 – 7. april 1789. | Prethodnik = [[Mustafa III]] | Nasljednik = [[Selim III]] | Djeca = [[Mustafa IV]]<br>[[Mahmud II]] | Otac = [[Ahmed III]] | Majka = Rabija Sermi Sultan | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1725|3|20}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1789|4|7|1725|3|20}} ||Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] }} '''Abdulhamid I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanlijski turski]]: عبد الحميد اول‎, `Abdü’l-Ḥamīd-i evvel; [[Turski jezik|turski]]: Birinci Abdülhamit; 20. mart 1725 – 7. april 1789)<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Abdulhamid-I|title = Abdulhamid I {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 18. 3. 2016}}</ref> bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] od 1774. do 1789. == Vladavina == Naslijedio je 21. januara 1774. svog brata [[Mustafa III|Mustafu III]]<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Mustafa-III|title = Mustafa III {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 18. 3. 2016}}</ref> poslije njegove smrti. Prvi potez njegove vladavine bilo je zaključivanje mirovnog sporazuma s [[Rusija|Rusijom]] u godini stupanja na prijestolje. Poslije toga se trudio izbjegavati nove sukobe u kojima bi Osmansko Carstvo moglo završiti upleteno. To novo vrijeme mira iskorištava se za nastavak daljnjih unutrašnjopolitičkih reformi. Pred kraj njegovog života dolazi do rata protiv Rusije 1787. Zahvalni narod dao mu je nadimak ''Sveti''. Naslijedio ga je [[Selim III]], sin [[Mustafa III|Mustafe III]]. Njegova dva sina kasnije su postali sultani [[Mustafa IV]] i [[Mahmud II]]. == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Mustafa III]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Sultan Osmanskog Carstva]] |poslije= [[Selim III]] }} {{S-end}} {{Commonscat|Abdül Hamid I}} {{Sultani}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1725.]] [[Kategorija:Umrli 1789.]] [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] n8lt2yg0e8lkremay8uif2frar5yknf Abdulmedžid I 0 27143 3829357 3745401 2026-04-11T16:54:41Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ) (2), {{reference}} → {{Refspisak}}, . - → - , {{sultani}} → {{Sultani}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829357 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Abdulmedžid I | slika = Sultan Abdülmecid - Google Art Project.jpg | opis = Abdul Medžid I, sultan | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1823|04|23}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1861|06|25|1823|04|23}} | mjesto_smrti = Istanbul, Osmansko Carstvo | zanimanje = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Abdul Medžid I''' (23. april 1823 - 25. juni 1861) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanlijski]] [[sultan]].<ref name="britannica">http://www.britannica.com/EBchecked/topic/971/Abdulmecid-I</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/31index.html|title=OTTOMAN WEB SITE - ABDULMECID|website=www.osmanli700.gen.tr|access-date=27. 3. 2016}}</ref> Abdul Medžid I ({{ArJ|عبد المجيد الأول}}) nasljeđuje svog oca [[Mahmud II|Mahmuda II]] 1. jula 1839. nekoliko dana nakon katastrofalnog turskog poraza od strane [[Egipat|Egipta]] tokom bitke kod [[Nezib]]a. Istovremeno s tim događajem tokom zadnjih dana života Mahmuda II mornarica se pobunila i doplovila u [[Aleksandrija|Aleksandriju]] kako bi se pridružila snagama Egipta. U takvoj situaciji 1839. sve [[Evropa|evropske]] velesile ponovno zahvaćene strahom od mogućeg nestanka [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] odlučuju vojno intervenirati. Po novozaključeno mirovnom sporazumu 1841. Egipat je prihvatio vratiti Turskoj sve zemlje izvan Egipta ([[Sirija|Siriju]], [[Palestina|Palestinu]] i [[Islam|muslimanska]] sveta mjesta). Taj povoljni sporazum predstavlja posljednje teritorijalno širenje Osmanskog Carstva. Uspješna diplomacija ovog sultana rezultira situacijom da kada 23. marta 1854. [[Rusko Carstvo]] njemu objavi rat na njegovoj strani se uključe [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[Sardinija]]. Ovaj rat koji dobija ime [[Krimski rat|Krimski]] po glavnom području borbi završava 1856. Ruskim porazom i [[genocid]]om [[Krimski tatari|Krimskih tatara]] koji tada postaju manjina u vlastitoj zemlji. Na unutrašnjopolitičkom planu nastavljaju se reforme koje se provode uz pomoć zaduživanja u inostranstvu što će rezultirati velikim problemima u budućnosti. Abdul Medžid I umire u 38. godini života 25. juna 1861. Naslijedio ga je najstariji brat [[Abdulaziz (sultan)|Abdulaziz]]. Njegova djeca [[Murat V]], [[Abdul Hamid II]], [[Mehmed V]] i [[Mehmed VI]] će u budućnosti uništiti Osmansko Carstvo. == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Mahmud II]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1839 - 1861) |poslije= [[Abdulaziz (sultan)|Abdulaziz]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat|Abdül Mecid I}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Abdulmedžid I}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1823.]] [[Kategorija:Umrli 1861.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] e3gabxtk19ubcmfq4br6m63417lizc7 Abdulaziz (sultan) 0 27144 3829376 3748158 2026-04-11T17:08:11Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ), . - → - , {{sultani}} → {{Sultani}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar | Ime = Abdulaziz | Naslov = Abdulaziz (sultan) | Slika = Abdul-aziz.jpg | Opis slike = Sultan Abdulaziz | Nasljeđivanje = Sultan Osmanskog Carstva | Vladavina = 1861 – 76 | Krunidba = | Ustoličenje = | Titule = Sultan | Prethodnik = [[Abdulmedžid I]] | Nasljednik = [[Murat V]] | Prestolonasljednik = | Supružnik = | Djeca = | Dinastija = Osman | Himna = | Otac = | Majka = | Datum rođenja = 9/18. februar 1830 | Mjesto rođenja = | Datum smrti = 4. juni 1876 | Mjesto smrti = | Datum sahrane = | Mjesto sahrane = }} '''Abdulaziz''' ({{ArJ|عبد العزيز}}), ( 8. februar 1830 - 4. juni 1876) bio je [[Osmansko Carstvo|osmanlijski]] [[sultan]].<ref>{{Cite web|url=https://www.historman.com/en/person/Abdulaziz/Q151500|title=Today in History|website=www.historman.com|language=en|access-date=1. 8. 2025}}</ref> Postaje sultan 25. juna 1861. poslije prerane smrti brata [[Abdulmedžid I|Abdulmedžida I]]. Jednostavno govoreći on je sultan laganog propadanja. Tokom njegove vladavine [[Osmansko Carstvo]] se svake godine sve više zadužuje do trenutka kada dolazi do proglašenja državnog bankrota 1875. Nemiri koji tada zahvaćaju državnu tvorevinu rezultiraju pobunom u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Općenarodno nezadovoljstvo inflacijom koja nastupa poslije bankrota dovodi do zavjere koja svrgava sultana [[30. maj]]a 1876. Nekoliko dana poslije Abdul Aziz navodno izvršava [[samoubistvo]]. Vijest o smrti [[Istanbul]] dočekuje s oduševljenjem. Pučisti su na čelo države doveli [[Murat V|Murata V]], sina sultana [[Abdulmedžid I|Abdulmedžida I]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Abdulmedžid I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1861 - 1876) |poslije= [[Murat V]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|Abdül Aziz I}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1830.]] [[Kategorija:Umrli 1876.]] b5j6coy9u20w40oxm8654prpvso85gd Perzija 0 27163 3829381 3828362 2026-04-11T17:11:43Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ) (25), . - → - using [[Project:AWB|AWB]] 3829381 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Achaemenid Empire.jpg|mini|400p|desno|Perzijsko Carstvo oko 500. p. n. e.]] '''Perzija''' je zajednički naziv za [[Iranski narodi|iranske]] [[Monarhija|monarhije]] koje su vladale teritorijom današnjeg [[Iran]]a počevši od [[Kir Veliki|Kirovog]] Perzijskog Carstva. Naziv dolazi od [[grčki jezik|grčke riječi]] ''Persis'', kojom se označavao današnji Iran, a koja je, pak označavala Kirov klan "Pars" ili "Parsa". U današnjem Iranu je "Parsu" nazvana [[provincija]] [[Fars]]. Grčki [[historičar]] [[Herodot]] je tvrdio da Perzijanci dolaze od mitskog junaka [[Perzej (mitologija)|Perzeja]]. Iranski [[Šah (titula)|šah]] [[Reza Pahlavi]] je godine 1935. zamolio strane [[Država|države]] da ubuduće za njegovu državu umjesto Perzije koriste endonim (udomaćeni izraz) [[Iran]]. == Nastanak == [[Grci]] su prvi dali ime Perzija cijelom Iranu, što dolazi od Parse, domovine [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenida]], današnje pokrajine Fars. Ta je Perzija, uz današnji [[Iran]], uključivala i djelove [[Srednja Azija|srednje Azije]], [[Afganistan]]a i [[Kavkaz]]a. Narodi ovih područja, povezani [[Perzijski jezik|perzijskim jezikom]] i [[Kultura|kulturom]], potekli su od [[Nomadi|nomadskih]] indo-evropskih [[Arijevci|Arijevaca]], koji su se doselili na visoravan u 2. vijeku p. n. e. Od kasnog 6. vijeka p. n. e. Perzijsko Carstvo ahemedinske dinastije, koje je obuhvatalo zemlje od srednje Azije do [[Ind]]a i od [[Egipat|Egipta]] do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], 200 godina bilo je najveće i najbolje organizovano carstvo u starom svijetu. [[Kir Veliki]], osnivač ovog carstva, po prvi je put ujedinio Iransku visoravan, koja je postala novo središte moći na [[Bliski istok|Bliskom]] i [[Srednji istok|Srednjem]] Istoku. == Ahemenidska dinastija == === Kir Veliki (559 - 529 p. n. e) === {{glavni|Kir Veliki}} [[Datoteka:Pasargades_cyrus.jpg|mini|150p|desno|Kirova grobnica u Pasargadeu.]] [[Kir Veliki]] došao je na vlast u [[Anšan]]u 559. p. n. e. kao nasljednik svoga oca [[Kambiz I|Kambiza I]], te je ujedinio nekoliko perzijskih i iranskih grupa. On je također stupio u bliže odnose s [[Babilon]]om koji se u to doba pobunio protiv [[Medija]]ca, koji su vladali nad Perzijancima. Godine 549. p. n. e. porazio je medijskoga kralja [[Astijag]]a, ušao u [[Ekbatana|Ekbatanu]] i postao kraljem Medijaca i Perzijanaca. Došavši na vlast Kir Veliki započinje osvajačke [[rat]]ove. Kroz sljedeće dvije do tri godine osvaja [[Lidija|Lidiju]] i grčke gradove u [[Jonija|Joniji]]. Nastavlja osvajačke pohode krećući se prema istoku i proširuje granice carstva do [[Baktrija|Baktrije]] i [[Sogdijana|Sogdijane]] i uz rijeku [[Sir Darja|Sir Darju]]. Nakon što je zavladao [[Anadolija|Anadolijom]] i proširio istočne djelove carstva Kir je svoju pažnju usmjerio na [[Babilon]], te ga osvaja početkom septembra 539. p. n. e. Ova je pobjeda Kiru donijela, ne samo [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], nego i cijelo Babilonsko kraljevstvo, koje se protezalo do granica [[Egipat|Egipta]]. Prilikom povratka u Iran Kir je poginuo u vojnom pohodu na sjeveroistočnoj granici 529. p. n. e. Njegovo tijelo prenijeto je u [[Pasargade]], glavni grad što ga je sam izgradio, navodno na mjestu njegove pobjede nad [[Astijag]]om. === Kambiz II (529 - 522 p. n. e) === Nakon smrti Kira Velikog 529. p. n. e. na vlast je došao njegov sin [[Kambiz II]] Četiri godine kasnije kreće na [[Egipat]] i napreduje sve do iza Prvog katarakta, a na zapad do [[Kirenaika|Kirenaike]]. Preuzimajući egipatske običaje, proglasio se [[faraon]]om. Međutim 522. p. n. e. do njega je doprla vijest o pobuni u Perziji. Dok je putovao iz [[Sirija|Sirije]] u Perziju, Kambiz II je nesretnim slučajem poginuo. Njegov kopljonoša [[Darije I|Darije]] koji je poticao iz jednog ogranka ahemenidske dinastije, nastavio je put prema Perziji i uspješno ugušio ustanak. === Darije I. (522 - 486 p. n. e) === [[Datoteka:Shekel Darius I firing CdM.jpg|mini|300p|desno|Darijev pečat.]] U prvim godinama svoje vladavine [[Darije I]] krenuo je prema [[Indija|Indiji]], gdje je pripojio [[Sind]]. U njegovo je doba Perzijsko Carstvo doživjelo najveći procvat, te je uključivalo zemlje od rijeke [[Ind]] na istoku do [[Libija|Libije]] na zapadu. Darije I izvršio je i teritorijalnu podjelu carstva na dvadesetak [[satrap]]ija. Na čelu njih su bili [[satrapi]] koji su bili ili članovi perzijskih uglednih porodica ili predstavnici lokalnog stanovništva. Darije premješta prijestolnicu iz Pasargade u [[Persepolis]], gdje gradi svoj dvor. Pred kraj Darijeve vladavine počeo je veliki sukob s [[Grci]]ma. Deset godina nakon pobune i njenog gušenja u grčkim gradovima [[Jonija|Jonije]], Darije Veliki poslao je [[Vojska|vojsku]] u [[Grčka|Grčku]] 490. p. n. e. Međutim, Perzijanci su poraženi na [[Maraton]]u. Darije I Veliki umro je 486. p. n. e. === Pad ahemenidske Perzije === Darija Velikog nasljeđuje njegov sin [[Kserks I od Perzije|Kserks I]] (486-465. p. n. e). Novi je vladar ugušio pobunu u Egiptu 485. p. n. e, a tri godine kasnije i u Babilonu. U oba je slučaja svoju pobjedu propratio okrutnošću, a onda je 480. p. n. e. sa vojskom od 70.000 ljudi Kserks I krenuo u veliki pohod na Grčku. Međutim, nakon početnog uspjeha, Perzijanci su na kraju poraženi. Drugi dio Kserksove vladavine bio je u znaku gradnje u Persepolisu i [[harem]]skih spletki, što je dovelo do [[atentat]]a na njega 465. p. n. e. Za vrijeme vladavine sljedeća tri kralja, vodio se [[Peloponeski rat]] između [[Sparta|Sparte]] i [[Atina (polis)|Atina]], a Perzija je pomagala čas jednoj čas drugoj strani. Od kasnog 5. vijeka Perzijsko Carstvo bilo je žarište stalnih sukoba i pobuna. 405. p. n. e. uspjela je pobuna u Egiptu; tri godine kasnije [[Kir Mlađi]], brat kralja [[Artakserks II|Artakserksa II]] (405-359. p. n. e), unajmio je 10.000 grčkih plaćenika i krenuo na istok, zauzeti [[vlast]], ali je prilikom tog poduhvata poražen. Artakserks je vratio satrapije satrapima koji su se pobunili 373. p. n. e. Vladavine posljednih kraljeva počinjale su i završavale [[Ubistvo|ubistvima]]. Godine 336. p. n. e. spletkarenje eunuha Babosa na prijestolje je dovelo [[Darije III|Darija III]]. Pet godina kasnije carstvo je zauzeo [[Aleksandar Veliki]], te ono postaje dio novog [[Helenistički svijet|helenističkog svijeta]]. === Religija, kultura i umjetnost === Veliko Perzijsko Carstvo u doba Ahemenida razvilo je svoju posebnu religiju, ali i kulturu i umjetnost. ==== Religija ==== [[Datoteka:Naqsh_i_Rustam._Temple.jpg|mini|200p|Naqsh-i Rustam (Iran). Ahemenidski hram nazvan "Zoroastrova kocka". (Foto: Ginolerhino 2002)]] Prevoladavajuća [[vjera]] Perzije u doba Ahemenida bio je [[zoroastrizam]], što ga je prema predaji osnovao [[Zaratustra]] ([[grčki jezik|grč.]] '''Zoroaster'''), a živio je na prelazu iz 7. u 6. vijek p. n. e. Ova religija je [[dualizam|dualistička]] i priznaje vrhovno božanstvo pod imenom [[Ahura Mazda]], koje je stvorilo snage dobra, istine i [[svjetlost]]i, te njemu suprotstavljenog [[Ahriman]]a koji je stvorio sile zla, laži i tame. O Ahura Mazdi zavise dobri duhovi, ''ahure'', dok o Ahrimanu zavise zli duhovi, ''deve''. Sukob ovih dviju strana na kraju završava pobjedom Ahura Mazde. Zoroastrizam još živi kao religija. Nakon [[Muslimansko osvajanje Perzije|muslimanskog osvajanja Perzije]] veća grupa pristalica zoroastrizma koji nisu htjeli prihvatiti [[Islam]], prebjegla je u [[Indija|Indiju]], gdje su nastavili širenje svoje religije. Danas se nazivaju [[Parsi]]ma, što znači "Perzijanci". ==== Kultura i umjetnost ==== Kraljevski gradovi [[Pasargada]], [[Persepolis]] i [[Susa]] bili su i središta [[Kultura|kulture]] i [[umjetnost]]i. Dok je religiozno graditeljstvo bilo siromašno i trijezno, u skladu sa zoroastrizmom, u ovim je [[grad]]ovima primjetan sjaj i prostranstvo kraljevskih palata, sagrađenih od [[kamen]]a, sjajno ukrašenih i položenih na umjetno uzvišenje, pogodno za obavljanje vjerskih i građanskih svečanosti. Upadljiva je važnost koju u njima imaju trijemovi i apadane, velika, natkrivena prijestolna dvorana. Veliki uticaj na perzijsku umjetnost imale su civilizacije njihovih susjeda: [[Asirija|Asirije]], [[Egipat|Egipta]] i [[Babilon]]a. Veliki niski reljefi isklesani u kamenu kojima su ukrašene kraljevske grobnice i podnožja terasa preuzeti su od Asiraca, dok je Darijeva palata bogata monumentalnim frizovima od obojene opeke uobičajene u Babilonu. Posebno je bilo razvijeno [[zlatarstvo]], u kojem se odražavala [[Animalizam|animalistička]] mašta [[stepa|stepskih]] naroda, te se putem slobodnih i naglih pokreta pretvaralo u elegantne oblike. == Helenističko razdoblje (330 - 150 p. n. e) == Za samo osam godina Ahemenidsko Carstvo je palo pod napadima [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]]. Nakon pobjede nad vojskom [[Darije III|Darija III]] u [[bitka kod Isa|bitki kod Ise]], zauzet je grad Susa, a posljednji otpor Ahemenidi pružaju kod "Perzijskih vrata" blizu kraljevske palate u [[Persepolis]]u. Otada počinje širenje [[helenizam|helenističke]] kulture u Perziji. Ubrzo nakon aleksandrove smrti carstvo se raspalo, a njime su zavladali [[dijadosi]], aleksandrove vojskovođe, koji postaju i osnivači [[dinastija]]. Perzijom je tada vladala dinastija [[Seleukidi|Seleukida]]. Sve do [[250. p. n. e.]] zajedno sa osvajačima u Perziju prodire [[grčki jezik]], [[historija filozofije|filozofija]] i [[grčka umjetnost|umjetnost]], a grčki postaje jezikom [[Diplomatija|diplomatije]] i [[književnost]]i. Jačaju [[Trgovina|trgovinske]] veze s okolnim zemljama, pa i onima na istoku. Sve je razvijeniji [[Put svile]] prema [[Kina|Kini]], a iz [[Indija|Indije]] prodire [[budizam]], dok je zoroastrizam na zapadu izvršio uticaj na [[judaizam]]. Pad kraljevstva Seleukida započeo je dosta rano. Istočne pokrajine [[Baktrija]] i [[Partsko Carstvo|Partija]] osamostalile su se 238. p. n. e, a samo je vojna vještina [[Antioh III|Antioha III]] odložila osvajanje seleukidske Perzije od strane Parta. U to vrijeme [[Rimska Republika]] počinje napadati seleukidsko kraljevstvo, dok se u isto vrijeme u [[Judeja|Judeji]] događa pobuna [[Makabejci|Makabejaca]], a na istoku se širi kraljevstvo [[Kuš (kraljevstvo)|Kušana]]. Na kraju je Perzija podijeljena između Partije i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. == Partski savez (150 p. n. e - 226 n. e) == [[Datoteka:Imperio_Parto.png|mini|250p|desno|Područje pod vlašću Parta na vrhuncu njihove moći (kraj 1. vijeka n. e).]] [[Parti]] su od 238. p. n. e. bili nezavisni od Seleukida, ali 170. p. n. e, dolaskom na prijestolje [[Mitridat I od Partije|Mitridata I]] iz dinastije Aršakida pod njima se ujedinjuju perzijske zemlje, te u gornjem toku [[Eufrat]]a počinju dijeliti granicu s [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]]. Tako ove dvije države postaju ozbiljni protivnici, naročito u borbi za prevlast nad [[Armenija|Armenijom]]. Teško naoružana partska [[konjica]], podržana vještim [[strelci]]ma, bila je dostojan protivnik Rimljana, što se i vidjelo u nizu bitaka, poput one u kojoj je partski vojskovođa '''Suran''', u [[Bitka kod Karhe|bitci kod Karhe]] pobijedio [[Marko Licinije Kras|Marka Licinija Krasa]] (Marcus Licinius Crassus), upravitelja [[Sirija|Sirije]]. [[Mezopotamija]] se u to doba pretvorila u pravo bojno polje. U ovom razdoblju uticaj [[helenizam|helenističke]] kulture je počeo popuštati pred izvornim perzijskim običajima. Ipak, partskoj državi je nedostajalo jedinstvo. Vlast je dijelilo sedam klanova koji su se ujedinili u savez, prema kojem je svaki od ovih klanova vladao po jednom pokrajinom. Do 1. vijeka n. e. Partija je sasvim decentralizovana, a njenim područjima, kao [[feud]]ima, vladali su lokalni velikaši, dok su zemlju sve više iscrpljivali ratovi s Rimljanima na zapadu i [[Kušani]]ma na sjeveroistoku. Kraljevi su u takvoj situaciji bili prisiljeni davati sve više samostalnosti lokalnim moćnicima, a [[Vazalstvo|vazali]] nisu više bili pokorni kralju. Ipak, posljednji partski kralj [[Artaban IV od Partije|Artaban IV]]. (216-224) uspio je donekle povratiti staru [[moć]], ali to nije dugo trajalo. Perzijski kralj vazal, Ardašir, pobunio se [[224]] godine i zauzeo [[Ktesifon]], što je označilo i kraj Partskog saveza. == Sasanidsko Carstvo (226-651) == [[Datoteka:Naqsh_i_Rustam._Investiture_d%27Ardashir_1.jpg|mini|350p|desno|Kameni reljef prikazuje boga dobra i svjetla [[Ahura Mazda|Ahura Mazdu]] kako [[Ardašir I|Ardašira I]] proglašava kraljem. Ahura Mazdin konj gazi mrtvog Ahrimana, boga tame i zla, dok Ardaširov konj gazi mrtvog [[Artaban V|Artabana V]], posljednjeg aršakidskog kralja. Naqš-i Rustam, Iran (oko 230). Foto: Ginolerhino 2002.]] U samo dvije godine [[Ardašir I]] postao je perzijskim [[šah]]om, kao prvi vladar iz pokrajine [[Pars]] nakon Ahemenida, zbog čega su se on i njegovivi nasljednici vidjeli kao nasljednici velikih vladara, Kira i Darija. Nova dinastija nazvana je [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidima]] po Ardaširovom djedu. Njihova politika je bila uglavnom osvajačka, tako da su povratili krajeve što su ih Partima bili oduzeli Kušani, te nastavili sukobe s [[Rimsko Carstvo|Rimskom imperijom]]. Jednom prilikom su 260. čak i zarobili [[Rimski car|rimskog cara]] [[Valerijan]]a. Svoju snagu i dugotrajnost Sasanidsko Carstvo je ostvarilo kroz snažnu centralizaciju, za razliku od prethodnog partskog razdoblja. Društvo je bilo jasno podijeljeno na [[kasta|kaste]], gdje su na vrhu društvene ljestvice bili [[Sveštenik|sveštenici]], slijedili su ih vojnici, zatim [[pisar]]i i na kraju obični ljudi. [[Zoroastrianizam]] je postao službenom državnom [[religija|religijom]] i to ne samo u Perziji, nego se širio i ostalim osvojenim pokrajinama. Ostale su religije povremeno progonjene. Posebno je to bio slučaj s [[Rimokatolička crkva|Katoličkom crkvom]] (tada još jedinstvenom prije raskola 1054), djelimično i zato što je od 4. vijeka postajala službenom religijom Rimskog Carstva. S druge strane, [[Nestorijanstvo|Nestorijanska hrišćanska crkva]], koja se 431. odvojila od Katoličke crkve bila je tolerisana, a ponekad i potpomognuta. Veliko širenje carstva pridonijelo je njegovoj sve većoj nestabilnosti, te su krajem 5. vijeka njegove istočne dijelove osvojili Bijeli [[Huni]]. Unutar Perzije dogodila se i pobuna sljedbenika filozofa [[Mazdak]]a (umro oko 529) koji je propovijedao mješavinu [[dualizam|dualizma]] i [[manihejstvo|manihejstva]], te oštro napadao strogu društvenu podjelu u carstvu. Ipak, [[Kušro I Anuširvan]] (531.-579) uspijeva povratiti vlast u državi, te je proširiti do [[Antiohija|Antiohije]] i [[Jemen]]a. Za vrijeme njegovih nasljednika, a posebno za [[Kušro II Parvez|Kušrova II Parveza]] (590.–628), carstvo će obuhvatiti cijeli [[Bliski istok]] i [[Egipat]]. Rat sa Rimljanima, koji je nakon toga uslijedio, doveo je do daljnjeg slabljenja Perzijskog Carstva. O pobjedi rimskog cara [[Heraklije|Heraklija]] u tom ratu govori i [[Kur'an]], koji spominje "pobjedu vjernika", budući da su Rimljani bili [[monoteizam|monoteisti]], za razliku od Sasanida koji su, kao sljedbenici zoroastrianizma, bili dualisti. U to doba rasula Sasanidskog Carstva, raste moć [[Arapi|arapskog]] [[hilafet]]a, što će za Perziju označiti novo doba. == Arapska vlast i islamizacija (650.-1037) == U osvajanjima od 643. do 650. Arapi osvajaju gotovo čitavo područje Perzije, a posljednji sasanidski vladar [[Jazdegerd III]] u narednih desetak godina pokušava vratiti zemlju pod svoju vlast. U tome najprije traži pomoć [[Turci|Turaka]] i [[Tatari|Tatara]], no muslimani ih s lakoćom pobjeđuju. Potom se obraća za pomoć [[Kinezi]]ma, no oni se odbijaju uplesti. I do danas se historičari ne slažu da li je Jazdegerd živio u već osvojenoj Perziji ili negdje na njenim rubnim područjima. Računa se da s arapskom vlašću za Perziju započinje [[Srednji vijek]]. Zahvaljujući prostranstvu i bogatstvu velike države u kojoj se našla, Perzija u ovom razdoblju daje niz značajnih mislilaca koji će, mnogo kasnije, uticati na [[Evropa|evropsku]] [[renesansa|renesansnu]] misao. Među njima su brojni [[Ljekar|liječnici]] i [[Filozofija|filozofi]], poput [[Ibn-Sina|Ibn Sine]] (latinski,Avićena), astronomi, književnici, hemičari (npr. [[Zaharije Razi|Zaharija Razija]], koji je otkrio [[alkohol]]) i matematičari (npr. [[Al-Kvarizmi]], koji je izumio [[algoritam]] i [[Algebra|algebru]]). === Omajadi === [[Datoteka:Al-Bawwâb_001.jpg|mini|350p|desno|Ornament iz [[Kur'an]]a. Slikar: Al-Bawwâb; početak 11. vijeka]] Perzija do 650. postaje dijelom velikog [[Emevijski halifat|omajadskog halifata]] koje se prostire od [[Pirenejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]] do rijeke [[Ind]] i od [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]] do [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]]. Središte carstva bio je [[Damask]] u [[Sirija|Siriji]]. Za vrijeme svoje vlasti, Omajadi su preuzeli perzijski oblik državne organizacije, ali i njihov je uticaj na Perziju bio primjetan. [[Arapski jezik|Arapski]] postaje glavni jezik službene komunikacije, a [[zoroastrizam]] je zamijenjen [[islam]]om, te se počinju graditi [[Džamija|džamije]]. Ipak, prvih stotinu godina arapske vlasti nije dolazilo do masovnog preobraćanja na islam, a nemuslimanskom stanovništvu bili su nametnuti [[porez]]i i posebna pravila odijevanja. Među prvim obraćenicima nalaze se velikaši i državni funkcioneri, a polako ih u tome slijedi i seljaštvo. Do kraja 10. vijeka većina Perzijanaca je prihvatila islam i to u njegovoj [[Sunitski islam|sunitskoj]] verziji. [[Perzijski jezik|Perzijski]] jezik se pokazao otpornijim od ostalih jezika nad kojima je premoć odnio arapski, pa se u ovom razdoblju počeo razvijati prema današnjem iranskom jeziku, uključujući arapske riječi i prešavši s posebne verzije [[Aramejsko pismo|aramejskog pisma]], kojim se dotad služio, na [[arapsko pismo]]. === Abasidi, Samanidi, Buvajhidi === Godine 750. Omajade zamjenjuju [[Abasidi]], a Perzija ima sve veću ulogu u državnoj upravi. [[Halifa]] [[Al-Ma'mun]] (813.-833), čija je majka bila Perzijanka, seli prijestonicu iz arapskih krajeva u [[Merv]] na istoku Perzije u današnjem [[Turkmenistan]]u. Isti halifa u [[Bagdad]]u osniva univerzitet [[Dom mudrosti (univerzitet)|Dom mudrosti]], po uzoru na perzijski '''univerzitet u Gundišapuru''' iz sasanidskog razdoblja. Godine 819. istočnu Perziju osvajaju [[Samanidi]], prva izvorno perzijska dinastija nakon arapskog osvajanja. Njihova su središta bila [[Samarkand]], [[Buhara (grad)|Buhara]] i [[Herat]], a u njihovo doba ponovno oživljavaju [[perzijski jezik]] i kultura. Pjesnik [[Firdusi]] u to doba piše svoju epsku pjesmu "[[Šahname]]" (Knjiga kraljeva) o perzijskim vladarima. Zapadnu Perziju 913. osvajaju [[Buvajhidi]], iranski savez plemena s obala [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]. Njihovo središte postaje grad [[Širaz]] na jugozapadu današnjeg [[Iran]]a. Bio je to početak kraja islamskog teritorijalnog jedinstva na [[Bliski istok|Bliskom]] i [[Srednji istok|Srednjem istoku]]. == Turska i mongolska vlast (1037.-1500) == Ovo je razdoblje označilo kraj arapske vlasti i početak samostalnog razvoja Perzije. === Seldžuci (1037.-1219) === [[Datoteka:Sughrat.jpg|mini|250p|desno|Rukopis sa "Sughratovim" ([[Sokrat]]ovim) tekstovima, djelo seldžučkog ilustratora iz 13. vijeka Muzej "Topkapi", Istanbul.]] [[Turci]] [[Seldžuci]] 1037. prodiru sa sjeveroistoka na područje Perzije, te stvaraju veliko bliskoistočno carstvo. Pod [[Malik Šah I|Malik Šahom I]] (1072.-1092) i njegovom dvojicom perzijskih [[vezir]]a Nizam al-Mulkom i Taj al-Mulkom, seldžučka se država proširila do krajnjih granica nekadašnjeg Perzijskog Carstva prije arapskih osvajanja, te je graničila s [[Kina|Kinom]] na istoku i [[Bizantijsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]] na zapadu. Nakon Malik Šahove smrti država je podijeljena između njegove četvorice sinova, ali treći od njih, [[Ahmed Sandžar]], nezadovoljan svojim dijelom, preuzima čitavo carstvo, što ostala braća ne priznaju. [[Mahmud II (Seldžuk)|Mahmud II]] proglašava se [[sultan]]om sa sjedištemu u [[Bagdad]]u. Ahmed Sandžar pao je 1153. u zarobljeništvo [[nomadi|nomadskih]] Turaka u kojem 1156. i umire. Carstvo je otada u stalnom raspadanju i više se nikad neće proširiti do svojih prvobitnih [[granica]], u čemu će ih spriječiti i [[Krstaški ratovi|krstaši]]. Nakratko je, krajem 12. vijeka, [[Torgul III]] bio sultan svih Seldžuka, osim [[Anadolija|Anadolije]], ali pobijedit će ga [[Šah]] Horezma, [[Ala ad-Din Tekiš]]. Od velikog carstva ostat će još samo [[Sultanat]] Ruma u Anadoliji, a 1260. i njega osvajaju [[Mongoli]] koji ga dijele na manje [[emirat]]e, od kojih je jedan bio prethodnica [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. U doba Seldžučkoga Carstva u Perziji je cvala [[srednji vijek|srednjevjekovna]] islamska kultura i umjetnost. Tu je djelovao poznati perzijski pisac [[ljubav]]ne [[Poezija|poezije]] [[Omar Hajjam]], a nastala su i zapažena [[Arhitektura|arhitektonska]] djela poput džamije u [[Isfahan]]u. U [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]], posebno kod ilustrovanja rukopisa, počinje se uvoditi prikazivanje ljudskih likova. === Vlast Mongola i njihovih nasljednika (1219.-1500) === [[Džingis-kan]], vođa [[Mongoli|Mongola]], 1218. šalje svoje poslanike i trgovce u grad Otrar koji je pripadao Horezmu. Upravitelj grada ih pogubljuje, a Mongoli pljačkaju Otrar i nastavljaju sve do [[Samarkand]]a i ostalih gradova na sjeveroistoku. Džingis Kanov unuk [[Hulagu Kan]] između 1255. i 1258. osvaja Horezam, [[Bagdad]] i veći dio [[Bliski istok|Bliskog istoka]], a područje [[Iran]]a postaje [[ilkanat]], pokrajina ogromnog [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]], a od 1295. postaje nezavisan. Vladari ilkanata bili su zaštitnici umjetnosti i [[Nauka|nauke]], koje su se razvijale u najboljoj tradiciji iranskog islama. Oko 1370. pojavljuje se novi osvajač, [[Tamerlan]], koji nastoji obnoviti Mongolsko Carstvo. Samo u Isfahanu pobio je 70.000 ljudi i izgradio kule s njihovim lobanjama. Nakon njegove smrti (1405) Iran ostaje u ruševinama, a Perzija je kroz sljedećih stotinu godina podijeljena na male emirate kojima vladaju Tamerlanovi nasljednici. == Safavidi (1500.-1722) == [[Datoteka:Reza Abbasi - Two Lovers (1630).jpg|mini|150p|desno|Riza-i Abbasi, ''Dvoje ljubavnika'', Iran 1630.]] Na području [[Azerbejdžan]]a, u gradu [[Ardebil]]u porasla je u međuvremenu moć Ismaila I (1487.-1524), potomka perzijskog [[sufi]]ja ''Safi al-Dina'' (1252.-1334). Kao jednogodišnji dječak Ismail je ostao bez oca koji je bio vođa azerbejdžanskih [[Šiizam|šiita]]. Vrlo mlad, kao trinaestgodišnjak, proglašava se 1500. [[Šah (titula)|šahom]] sa sjedištem u [[Tabriz]]u, te ponovno ujedinjava u jedinstvenu Perziju čitava područja današnjeg Irana, Azerbejdžana i [[Irak]]a, te dobar dio [[Afganistan]]a. Na taj način osniva dinastiju [[Safavidi|Safavida]]. Širenje Safavida prema zapadu zaustavit će [[Osmansko Carstvo]] u [[Bitka kod Haldirana|bitki kod Haldirana]] 1514. Nakon sedamdesetak godina haosa u državi 1588. na prijestolje stupa šah [[Abas I Safavid]], s čime počinje kulturna i politička obnova. Glavni grad premješten je u Isfahan, koji ubrzo postaje jednim od najznačajnijih kulturnih središta [[islam]]a. Procvat je omogućen i sklapanjem mira s Turcima. Za vrijeme safavidske vlasti šiitska verzija islama postaje službena vjera u carstvu, a Perzija postaje najvećom šiitskom državom u muslimanskom svijetu, što će Iran ostati sve do danas. Ovo je i razdoblje procvata umjetnosti, posebno [[Slikarstvo|slikarstva]], s bogatstvom tema, te arhitekture. Sporazumom s Osmanskim Carstvom iz 1639. određene su današnje zapadne granice Irana. == Kraj sjaja Perzije (1722.-1914) == [[Datoteka:Nadir_Shah.jpg|mini|150p|desno|Nadir Šah; Ilustracija njemačke knjige iz 1769.]] Perzija se 1722. našla istovremeno u ratu s carskom [[Rusko Carstvo|Rusijom]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], ali se uspjela se odbraniti. Ipak, safavidska dinastija je znatno oslabila. Nakon pokušaja nasilnog nametanja šiitskog islama [[Suniti|sunitskim]] Afganistancima, posljednji safavidski šah ubijen je iste godine. Otada počinju česte promjene na čelu države, a Perzija nespremna dočekuje [[Evropa|evropska]] [[kolonija]]lna osvajanja. Tridesetih i četrdesetih godina 18. vijeka [[Nadir Šah]] će označiti kratkotrajnu obnovu carstva, no nakon njegove smrti na vlast dolazi slaba [[Zand dinastija]]. Ponovno duže vrijeme stabilnosti nastupit će za vrijeme vladavine [[Kajar dinastija|dinastije Kajar]] u razdoblju od 1779. do 1925. Ipak, Perzija je ekonomski slaba i sve više zavisi o velikim silama: Rusiji na sjeveru, i [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]] u [[Indija|Indiji]]. Svaka od tih sila od nekadašnjeg je perzijskog teritorija zauzela dio za sebe: Rusija je osvojila [[Azerbejdžan]], [[Turkmenistan]] i [[Uzbekistan]], Britanija [[Bahrein]], a obje dijelove [[Afganistan]]a. Na kraju će 1907. sklopiti Anglo-rusku konvenciju, prema kojoj je podijeljena i sama teritorija Perzije na područja [[Ekonomija|ekonomskog]] uticaja. Osniva se i [[Anglo-perzijska naftna kompanija]], te počinje crpljenje [[nafta|nafte]] na jugozapadu Perzije. == Od Prvog svjetskog rata do današnjeg Irana == Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na području Perzije vodile su se bitke ponajprije između [[Rusija|Rusije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], i to oko kontrole naftnih polja. Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u Rusiji, Turci uspijevaju dobiti premoć, a stanovništvo [[Kavkaz]]a i zapadne Perzije prepušteno je gladi. 1918. Britanci uspijevaju malobrojnim jedinicama odvratiti združene [[Njemačka|njemačke]] i turske jedinice i zaštititi naftna polja gotovo do kraja rata. Tokom rata njemački špijuni su čak širili u Perziji glasine da je njemački car [[Vilim II, car Njemačke]] prešao na islam, ne bi li tako pridobili naklonost naroda. Ipak Perzija je ostala pod britanskim, a ubrzo i [[Sovjetski Savez|sovjetskim]] uticajem. godine 1925. dinastiju Kajar svrgava [[Muhamed Reza Pahlavi]] te osniva novu dinastiju. Želi modernizovati Perziju, ali ostaje pod dominantnim uticajem stranih sila. Dana 21. marta 1935. novo službeno ime zemlje postaje [[Iran]], a od 1953. do [[Islamska revolucija|Islamske revolucije]] moći će se uporedo koristiti i ime Perzija. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Reza Šah Pahlavi proglašava [[neutralnost]]. Budući da je odbio protjerati iz zemlje njemačke inžinjere, koje su saveznici smatrali špijunima, Britanci i Sovjeti u augustu 1941. okupiraju Iran, a Rezu Pahlavija šalju u izgnanstvo. Na prijestolje 16. septembra 1941. postavljaju njegovog sina Muhameda Rezu Šah Pahlavija, koji će nakon rata nastaviti s modernizacijom zemlje, što je uključivalo [[Agrarna reforma|agrarnu reformu]], davanje prava glasa [[žena]]ma i borbu protiv nepismenosti. Ti su njegovi pokušaji doveli do protesta među muslimanskim vođama, koji su se bojali da će izgubiti svoj uticaj. Šah Mohamad Reza Pahlavi, s druge strane, nije obraćao pažnju na raspoloženje javnosti, te se takmičio u upotrebi represivnih mjera. 1978. i 1979. podižu se mnogobrojni ustanci širom zemlje nakon čega šah bježi u [[Egipat]], a na vlast u Iranu dolaze islamističke vođe, na čelu s [[ajatolahom]] [[Ruholah Homeini|Homeinijem]]. Iran postaje [[Iran|Islamska Republika Iran]]. [[Kategorija:Historija Afganistana]] [[Kategorija:Historija Irana]] [[Kategorija:Perzijsko Carstvo| ]] 70u028cerf9wfvkgg6wn1ocvepc7nup Topal Osman-paša 0 30190 3829392 3822497 2026-04-11T17:16:46Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, {{reference}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829392 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Šerif Topal Osman-paša | slika = Topal_Sherif_Osman_Pasha.jpg | opis_slike = Portret Šerif Topal Osman-paše | redoslijed = [[Bosanski vilajet|Bosanski valija]] | vrijeme_na_vlasti = 17. februar 1869 – 25. maj 1869. | prethodnik = Omer Fevzi-paša | nasljednik = Safvet-paša | redoslijed2 = [[Bosanski vilajet|Bosanski valija]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1867 – 1. februar 1869. | prethodnik2 = ''Funkcija uspostavljena'' | nasljednik2 = Omer Fevzi-paša | redoslijed3 = [[Bosanski pašaluk|Bosanski vezir]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1861 – 1867. | prethodnik3 = Osman Mahzar-paša Skopljak | nasljednik3 = ''Funkcija ukinuta'' | datum_rođenja = 1804/1805. (1219. po hidžri) | mjesto_rođenja = [[Izmir]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = [[1874.]] | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | puno_ime = Šerif Osman-paša | nacionalnost = [[Turci|Turčin]] | etnicitet = | politička_stranka = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = | zanimanje = [[Političar]], vojno lice | vjera = [[Sunitski islam]] | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = {{ZID|Osmansko Carstvo}} | vojska = [[Vojska Osmanskog Carstva]] | godine_službe = | čin = [[Paša]], Mushir (Maršal) | komandovao = | ratovi = | ordeni = | fusnote = }} '''Šerif Topal Osman-paša''' ([[Izmir]], 1804/1805 – [[Istanbul]], [[1874]]),<ref name="Biscevic_Namjesnici_2006">{{cite book |last=Biščević |first=Vedad |date=2006 |title=Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463–1878. |publisher=Connectum |location=Sarajevo |url=https://pdfcoffee.com/qdownload/bosanski-namjesnici-osmanskog-doba-1463-1878-2-pdf-free.html |access-date=29. mart 2026 |language=bs}}</ref> bio je posljednji vezir [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] (1861-1867) i prvi valija [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]] (1867-1869 i 1869-1869). Tokom perioda službovanja u [[Bosanski pašaluk|Bosanskom pašaluku]] i [[bosanski vilajet|vilajetu]], Šerif Topal Osman-paša inicirao je reforme u oblasti [[Administracija|administracije]], [[Privreda Bosne i Hercegovine|privrede]] i [[Urbanizacija|urbanog]] razvoja. Posebna pažnja posvećena je modernizaciji uprave i jačanju lokalne [[Ekonomija|ekonomije]], što je ostavilo vidljiv utjecaj na razvoj [[Sarajevo|Sarajeva]] u drugoj polovini [[19. vijek]]a. == Biografija == === Porijeklo i rana karijera === Šerif Topal Osman-paša rođen je 1804/1805. (1219. po hidžri) u selu u blizini [[İzmir|Izmira]], (historijski [[Smirna]]), u [[Anadolija|Maloj Aziji]].<ref name="Biscevic_Namjesnici_2006"/> Potjecao je iz porodice Hadži Šerif-age, zbog čega se u osmanskim izvorima njegovo ime često bilježi kao sin Šerif-age. Nadimak Topal (Hromi) dobio je rano u mladosti nakon što je nesretnim slučajem pogođen [[metak|metkom]] u nogu, što mu je ostavilo trajne poteškoće pri hodu.<ref name="Islam_Ansiklopedisi_Topal_Osman">{{cite web |last=Beydilli |first=Kemal |date=2012 |title=Topal Osman Paşa |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/topal-osman-pasa--vali |website=TDV İslâm Ansiklopedisi |access-date=29. mart 2026 |language=tr}}</ref> Svoju karijeru započeo je u osmanskoj mornarici (Bahriye), gdje je stekao obrazovanje i napredovao do čina rijale, koji je u to vrijeme bio treći najviši čin u floti. Rana karijera Šerifa Topal Osman-paše bila je povezana je sa učešćem u predaji [[Osmanska flota|osmanske flote]] egipatskom valiji [[Mehmed Ali-paša|Mehmed Ali-paši]] 1839., pod komandom [[Ahmed Fevzi-paša|Ahmed Fevzi-paše]].<ref name="Biscevic_Namjesnici_2006"/><ref name="Celik_Husrev_Pasa_2005">{{cite thesis |last=Çelik |first=Yüksel |date=2005 |title=Hüsrev Mehmet Paşa: Siyasi Hayatı ve Askeri Faaliyetleri: 1756-1855 |type=Doktorska disertacija |publisher=İstanbul Üniversitesi, Sosyal Bilimler Enstitüsü |location=Istanbul |url=https://tez.yok.gov.tr/UlusalTezMerkezi/tezDetay.jsp?id=VUWpwZ1QtYTGVxCktaaeZA&no=7N3UgiWZT46A0-BOvXQZTw |access-date=29. mart 2026 |language=tr}}</ref> Zbog ovog događaja proveo je više od godinu i po dana u egzilu u [[Egipat|Egiptu]], sve dok 1841. nije proglašena opća [[amnestija]].<ref name="Islam_Ansiklopedisi_Topal_Osman" /> === Prelazak u civilnu upravu === Nakon povratka u [[Istanbul]], Osman-paša napustio je mornaričku službu i izvjesno vrijeme nije bio imenovan na dužnost. Ubrzo je ponovo uključen u državnu službu kao član Vijeća sigurnosti Istanbula, nakon čega je angažovan u civilnu upravu. Kao poreznik upućen je u [[Izmit]], a 1848. dodijeljen mu je čin [[mirimiran]]a. 1849. imenovan je za mutasarifa (upravnika sandžaka) Karesija, a potom Bige i [[Kipar|Kipra]].<ref name="Islam_Ansiklopedisi_Topal_Osman" /> U septembru 1856. imenovan je za [[valija|valiju]] [[Beograd]]a, gdje je upravljao u periodu reorganizacije srpske autonomije unutar [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name="Islam_Ansiklopedisi_Topal_Osman" /> === Uprava u Bosni (1861–1869) === Gradio je puteve uz [[Neretva|Neretvu]] i [[Bosna|Bosnu]]. Izgradio je prvu Pivaru u Sarajevu (1864., što je bio presedan u Imperiji, uključujući i Pašino aktivno učešće na svečanosti otvaranja); vlasnik Pivare u kvartu Kovačići bio je ''Josef Feldbauer''. Gradio je i pilane, telegrafije, poštu, kasarne (početno jezgro bivše kasarne ''Maršal Tito'', sada Kampus [[UNSA]]), rezidenciju Konak (na sarajevskom ''Bistriku''), prvu bolnicu u BiH (Sarajevo, Halilbašiča 16<ref name="Kresev">Kreševljaković H. (1991): Izabrana djela (reprint) [priredili: Sućeska A., Pelidija E.], "Veselin Masleša", Sarajevo.</ref><ref>Kurjaković N.: Vakufske bolnice u Sarajevu i Tuzli kao moguće nove vakufske bolnice u BiH. www.vakuf.ba</ref>), prvu Vojnu bolnicu u Sarajevu (1866., srušena zgrada u sadašnjoj Titovoj, prekoputa Vrazove), Veliki han (1883., u ulici Samardžije<ref>http://www.vakuf-gazi.ba: Gazi Husref-begov vakuf u Sarajevu.</ref>), prvu štampariju koja štampa (Sopronova pečatnija) nedjeljni list [[Bosanski vjestnik|"Bosanski vjestnik"]] (prvi broj izašao 07. 04. 1866.<ref>http://www.historija.ba/d/773-objavljen-prvi-broj-bosanskog-vjestnika/‎{{Mrtav link}}</ref>). Realizirajući svoj plan urbanističke modernizacije Sarajeva, između ostalog, probio je i ulicu Telali (od Mustaj-pašinog mejdana do Baščaršije<ref name="Kresev" />); sagradio je i ljetnikovac na onovremenoj periferiji (pri odlasku iz ovog grada prodao ga je porodici Čengić, po kojoj nosi naziv današnji kvart "Čengić vila"<ref name="Kresev" />). == Reference == {{Refspisak}} {{Veliki veziri Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Veliki veziri Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Paše]] s5v24f4eu2uqwz3qnh4w1qk7xuc67so Bosanski sandžak 0 32633 3829407 3778237 2026-04-11T17:36:28Z Panasko 146730 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829407 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Bosanski sandžak | izvorno_ime = | genitiv = Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1463–1878. | država_prije1 = Kraljevina Bosna | država_prije_zastava1 = Kraljevina Bosna steg.png | država_prije2 = | država_prije_zastava2 = | država_prije3 = | država_prije_zastava3 = | država_prije4 = | država_prije_zastava4 = | država_prije5 = | država_prije_zastava5 = | država_poslije1 = Bosanski pašaluk | država_poslije_zastava1 = Fictitious Ottoman flag 3.svg | država_poslije2 = | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = | država_poslije_zastava3 = | država_poslije4 = | država_poslije_zastava4 = | država_poslije5 = | država_poslije_zastava5 = | zastava = | grb = | uzrečica = | himna = | karta = Bosanski Sandžak (Bosnia Sanjak).png | glavni_grad = [[Jajce]] 1459–1462 <br/> [[Sarajevo]] 1462–1553 <br/> [[Banja Luka]] 1553–1580 (1639*) | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik                 = | etničke_grupe                 = | državno_uređenje = [[Sandžak (upravna jedinica)|Sandžak]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] | vrsta_vlasti = | godina_prve_vlasti = 1463. | vladar_prva_vlast = Pad Jajca | godina_druge_vlasti = 1580. | vladar_druga_vlast = Postao dio [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] | godina_treće_vlasti = 1878. | vladar_treća_vlast = Austro-Ugarska okupacija BiH | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} '''Bosanski sandžak''' ({{Jez-tr|Bosna Sancağı}}) bio je jedan od [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] uspostavljen 1463. nakon pada [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]]. [[Isa-beg Ishaković|Isa-beg Isaković]] bio je prvi sandžak-beg.<ref>{{cite book|title=Enciclopedia Croatica|url=https://www.scribd.com/doc/24124044/Hrvatska-enciklopedija-Sv-III-Boja-Bra%C5%BE%C4%91enje|archive-url=https://web.archive.org/web/20111205111654/http://www.scribd.com/doc/24124044/Hrvatska-enciklopedija-Sv-III-Boja-Bra%C5%BE%C4%91enje|archive-date=5. 12. 2011|access-date=15. 3. 2011|edition=III|year=1942|publisher=Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda|location=Zagreb|language=Croatian|page=157|quote=Krajišnik Isabeg imenovan je 1463. sandžak-begom novoustrojenog sandžaka Bosna|url-status=dead}}</ref> U periodu između 1463. i 1580. bio je sastavni dio [[Rumelijski pašaluk|Rumelijskog ejaleta]], a nakon što je [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]] uspostavio [[Bosanski pašaluk]] 1580, Bosanski sandžak postao je njegova glavna pokrajina. Između 1864. i [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije]] 1878. bio je dio Bosanskog vilajeta, koji je naslijedio ejalet (pašaluk) nakon administrativnih reformi 1864. Iako je Bosanski vilajet zvanično bio dio Osmanskog Carstva sve do 1908, Bosanski sandžak efektivno je prestao postojati 1878. == Administracija == # [[Mehmed-beg Minetović]], 1464. # [[Isa-beg Ishaković|Isa-beg Isaković]], 7. februara 1464. – 1470. # [[Ajas-beg]], 1470—1474. # [[Sinan-beg Hercegovac|Sinan-beg]], 1474. # [[Kodža Davud-paša|Arnaut Davud-beg]], 1474–1475. # [[Bali-beg Malkočević]] ({{Jez-tr|Bali Bey Malkoçoğlu}}), 1475–1477.   # [[Skender paša]], 1477–1479. # [[Kodža Davud-paša]], 1479–1480. # [[Skender Paša]], 1480–1482. # [[Jahja-beg]], 1482–1483. # [[Ajas-beg]], 1483–1484. # [[Mehmed-beg Ishaković]], 1484–1485. # [[Sinan-beg Hercegovac|Sinan-beg]], 1485–1490. # [[Hadum Jakub-paša]], 1490–1493. # [[Jahja-paša]], 1493–1495. # [[Feriz-beg]], 1495–1496{{Sfn|Sarajevu|2007}} # Skender-paša Mihajlović, 1498–1505. # [[Feriz-beg]], 1505–1512. # [[Sinan-paša Borovinić]], 1512–1513. # [[Junus-paša|Junuz-beg]], 1513. – 14. aprila 1515. # [[Mustafa-paša Skenderpašić]], 14. oktobar 1515. – 17. april 1516. # [[Gazi Hasan-paša|Gazi Hasan-beg]], 17. aprila 1516. – 1517. # [[Gazi Mehmed-beg Mihajlović]] ({{Jez-tr|Gazi Mehmed Bey Mihalzade}}), 1517–1519. # [[Gazi Bali-beg Jahjapašić]], 1519. – 15. septembar 1521. # [[Gazi Husrev-beg]], 15. septembra 1521. – 1525. # [[Gazi Hasan-paša|Gazi Hasan-beg]], 1525–1526. # [[Gazi Husrev-beg]], 1526–1534 # [[Ulama-paša]], 1534–1536. # [[Gazi Husrev-beg]], 1536. – 18. juni 1541. # [[Ulama-paša]], 18. juna 1541. – 1547. # [[Sofi Ali-beg]], 1547–1549. # [[Muhamed-han Zulkaderlu]], 1549–1550. # [[Hadim Ali-beg]] 1550–1551. # [[Sufi Mehmed-paša]], 1551–1553. # [[Hadim Gazi Ali-paša]], 1553. # [[Malkoč-beg Dugalić]], 1553–1554. # [[Kara Osman-han]], 1554–1555. # [[Kara Mustafa-beg Sokolović]], 1555–1557. # [[Hamza-beg Biharović]], 1557–1561. # [[Hasan-beg Sokolović]], 1561–1562. # [[Sinan-beg Boljanić]], 1562–1564. # [[Mustafa-beg Sokolović]], 1564–1566. # [[Mehmed-beg Sokolović]], 1566–1568. # [[Ferhad-beg Desisalić]], 1568. – 25. juni 1568. # [[Mehmed-beg Sokolović]], 25. juni 1568. – 1574. # [[Gazi Ferhad-paša Sokolović]] ({{Jez-tr|Ferhad Bey Sokollu}}), 1574–1580. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:15. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:16. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:17. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:18. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:19. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sandžaci Osmanskog Carstva u Evropi]] [[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u Osmanskom Carstvu]] io5ocsh7wyaj8lygi92hgnrkh1bmiri Konstantin Mihailović 0 33199 3829588 3474234 2026-04-12T11:40:49Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, .) → ), {{reference}} → {{Refspisak}}, “ → " (8) using [[Project:AWB|AWB]] 3829588 wikitext text/x-wiki '''Konstantin Mihailović, Janičarove uspomene''' Konstantin Mihailović iz Ostrovice, pisac spisa Janičarove uspomene ili Turska hronika Konstantin Mihailović rođen je [[1435]]. u [[Ostrovica|Ostrovici]] kod [[Novo Brdo (Despotovina)|Novog Brda]] u Srbiji ([[Despotovina]]). Kao vojnik u srpskim vazalnim trupama [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]] (sa 1500 vojnika) učestvovao je u osmanskom osvajanju [[Carigrad]]a [[1453]]. U Novom Brdu je zarobljen sa bratom [[1455]]. od strane [[Osmanlije|Osmanlija]]. U [[Anadolija|Andoliji]] je obučen za [[janičar]]a i u tom svojstvu učestvuje u svim bitkama Osmanlija (opsada [[Beograd]]a, [[Peloponez]], [[Trapezunt]], [[Vlaška]] i na kraju [[Bosna]] [[1463]]). Nakon osvajanja Bosne Konstantin Mihailović je postao zapovjednik tvrđave [[Zvečaj]] na [[Vrbas]]u. [[Mađari]] su ga zarobili prilikom prodora [[Matijaš Korvin|Matijaša Korvina]] u [[Jajce]] i predaje Zvečaja i odveli u [[Ugarska|Ugarsku]]. Iz Ugarske Konstantin je prešao u [[Poljska|Poljsku]]. Između [[1497]]-[[1501]]. Konstantin je napisao jedino svoje djelo čiji prvi naslov nije sačuvan, a posvetio ga je poljskom kralju [[Jan Olbraht|Janu Olbrahtu]] ([[1492]]-1501). U poljskoj nauci se uobičajio naziv Janičarove uspomene ili Janičarovi memoari. Drugi poznati naslov je Turska hronika. Konstantinov cilj je bio da prikaže evropskim [[dvor]]ovima kako je izgledala i kako izgleda osmanska vojna sila. Na kraju se daje poruka da se svi evropski vladari trebaju ujediniti da bi se suprotstavili Osmanlijama. Originalan [[rukopis]] djela nije sačuvan, već 9 poljskih i 3 češka teksta. Uzima se da su postojali po jedan ćirilski i jedan latinski tekst ovog djela. Moderno proučavanje djela Konstantina Mihailovića započelo je kada je [[krakov]]ski filolog [[Jan Losj]] [[1912]]. dao njegovo kritičko naučno izdanje. Izdanje Jana Losja objavljeno je u prijevodu i s predgovorom [[Đorđe Živanović|Đorđa Živanovića]] [[1959]]. i [[1986]]. Janičarove uspomene ili Turska hronika ima [[predgovor]] i 49 poglavlja. U prvim odjeljcima (1-8) prikazuju se uglavnom muslimanski narodi, njihova [[vjera]], praznici, vjerska organizacija, običaji te osmansko pravo. Poglavlja 9-14 daju historiju osmanske države, tj. osmanskih [[sultan]]a. Taj dio je više legendaran nego što počiva na historijskim izvorima. Poglavlja 15-17 govore o srpskoj državi od [[kralj]]a Milutina pa nadalje. Poglavlja 18-19 opisuju osmanske ratove na drugim stranama. U poglavljima 20-24 govori se o despotu Đurđu Brankoviću, ugarskom kralju Ladislavu, [[Janko Hunjadi|Janku Hunjadiju]] i bici kod [[Varna|Varne]]. Poglavlja 25-29 daju osmansku historiju za vlade [[Mehmed II Osvajač|Mehmeda II Osvajača]] (1451-1481). Poglavlja 30-34 daju osmanska osvajanja u [[Moreja|Moreji]], Trapezuntu, na [[Eufrat]]u, Vlaškoj i, najzad, osmansko osvajanje Bosne 1463. U poglavljima 35-36 Konstantin opisuje svoje učešće i zarobljavanje od Mađara. U poglavljima 37-48 opisan je osmanski život, politička i vojna organizacija kod Osmanlija. U posljednjoj 49 glavi Konstantin Mihailović se obraća poljskom kralju Janu Olbrahtu i ugarskom kralju Ladislavu da se slože i pokušaju načiniti savez za napad na [[Osmansko Carstvo]]. Konstantin Mihailović je živio u [[15. vijek]]u, u vrijeme velikih promjena i preokreta u jugoistočnoj [[Evropa|Evropi]]. Bio je [[svjedok]]om i [[sudionik]]om svih tih događanja. Iako nije bio [[historičar]], niti je koristio za svoje djelo historijsku građu, i iako u [[memoar]]skoj obradi, njegova lična svjedočanstva kao očevica otuda su bitna za historiju osmanskog osvajanja jugoistočne Evrope. Na njegovom opisu pravi se kompletna rekonstrukcija osmanskog osvajanja Bosne 1463. Konstantinovo djelo je bilo izuzetno popularno u ondašnjem svijetu zbog osmanskog približavanja srcu Evrope. Dosta je prepisivano. Pripada dosta širokom žanru tzv. [[Antiturska literatura|antiturske literature]]. Najinteresantniji dio za [[Historija srednjovjekovne Bosne|historiju srednjovjekovne Bosne]] je dat u 34 glavi pod nazivom O primirju kralja bosanskoga. XXXIV глава ''О примирју краља босанскога'' Тада је краљ Томаш тражио од цара Мухамеда примирје за петнаест година, а уто је цар послао по људе, да сви буду готови и да дођу у Једрене, и нико није знао куда ће се с тим људима окренути. Тада су босански посланици морали чекати одговор, не знајући шта се дешава све дотле док читава војска није била готова. И тако сам се десио ја у једној засвођеној одаји у којој је било дворско благо, и то зато што је моме млађем брату била поверена та одаја да одатле никуда не одлази. И тако пошто му је тешко било (самоме), послао је по мене да к њему дођем, а ја сам без одуговлачења пошао к њему. А домах после мене (два господина) саветника царска, Махмутпаша и Исакпаша, пођоше исто тако у ону одају, и то само њих двојица. И скочивши мој брат ми рече то; а ја пак, не могући учинити да ме не виде, остао сам сам међу сандуцима, а кад су дошли, мој брат им је простро ћилиме. Сео један поред другога и почели су се саветовати што се тиче босанског краља. Рече Махмутпаша: "Шта да радимо? Какав одговор да дамо босанском краљу?” одговори Исакпаша: "Ништа више, него му дајмо примирје, а сами кренимо за њима, јер иначе босанску земљу не бисмо могли освојити, јер је земља планинска, а к томе ће имати угарскога краља у помоћи, Хрвате и друге господаре, и тако ће се осигурати да му се после ништа неће моћи учинити. Па зато дајмо им примирје, да би могли отпутовати у суботу, а ми ћемо за њима кренути у среду све до Ситнице близу Босне. А нико неће знати куда ће се одатле цар окренути.” И пошто су тако своје савјетовање углавили и изишли да оду цару, и ја сам изашао за њима. Сутрадан рано ујутру утврђено им је било да се примирје потпуно и верно одржава за петнаест година. И отишао сам сутрадан, у петак, у њихов стан и рекао сам им: "Господо драга, имате ли с царем примирје или немате?”. Они су одговорили: "Захваљујемо господу богу, јер смо добили све што смо хтели”. А ја сам им рекао: "Тако ми бога, велим вам да ви немате никаквог примирја”. Старији је хтео од мене више да сазна, али му није дао млађи, мислећи да ја збијам шалу. И питао сам их: "Којега ћете дана поћи одавде!” Они рекоше: "Ако бог да, у суботу ујутру.” А ја им рекох: "А ми ћемо за вама, ако бог да, у среду, све до Босне. Ово вам доиста говорим да бисте добро запамтили.” (А они се на то засмејаше). И ја сам отишао од њих. На оном истом саветовању међу оним пашама закључено је било ово: чим цар изиђе из Једрена, одмах да буде посечен трапезунтски цар. И тако се одмах и збило: ми смо кренули на пут у среду, а цар је у петак погубљенм а ми смо ишли све до Босне и приспели смо до једне земље босанскога кнеза који се звао Ковачевић, и изненадно нападнут покорио се цару, и (цар је) потом наредио да се овај погуби, а онда је кренуо у краљевску земљу и опколио је најпре град Бобовац; са собом није имао топова, те је наредио да се одмах под градом лију и овим топовима је освојио град. А посланици који су путовали по примирје (ту смо их нашли) говорили су са мном сећајући се оних ранијих ствари, али је већ било касно. Пошто цар поседе град, кренули смо ка Јајцу, а због брзине послао је напред Махмут пашу са двадесет хиљада коњаника не би ли могли краља Томаша негде изненадити у којем граду, јер је чуо да никаквих пратилаца нема при себи. А он знајући већ о Турцима, мучио се јадник и ноћу и дању не би ли могао што је могуће брже скупити што људи. И тако је дошао у град звани Кључ, хотећи да ту мало у подне отпочине. Али су уто наједном Турци приспели (у овај град) и око града су јурили, не знајући да је ту краљ Томаш био, док не истрча из града један лупеж и не исприча Турцима за колач да је краљ у томе граду. Кад то чу Махмутпаша, опколи град, а сутрадан наговорише краља (да изиђе) из града доле, заклињући се на књигама од сапуна како његовој глави ништа неће бити. Потом је цар Мухамед стигао у Јајце, пред којега су довели краља самдругога (с другим његовим пријатељем). Кад видеше тада војници који су били у граду да је њихов господар сужањ, покорише се (Турцима). И посевши град, цар нареди да се краљ самдруги посече, а онда заузме читаву његову земљу. Посевши град, кренуо је назад у своју престоницу, а мене је био ту оставио у једном граду званом Звечај, недалеко од Јајца и дао ми је педесет јаничара за поседање града и плату за пола године за свакога, а и других Турака сам имао (око) тридесетак за помоћ. А кад је цар напустио земљу, краљ Матија је, не оклевајући, с јесени стигао у Босну и опколио је Јајце, а исто тако и Звечај, у којем сам ја био. А Бошњаци, који су се били Турцима покорили и (ипак) с Турцима били у граду и у вароши, утврдили су се у једној кули на којој је била истакнута турска застава. И утврдивши се тако (покорили су Турке и) бацили заставу доле, а Турке су тукли. Видећи то, Угри приступише хитро и смело оној кули, и ушли су у варош, па су се и у вароши утврдили. Турци су побегли у град и затворили се. А краљ Матија је остао ту осам недеља, нападајући их, а другу војску је послао с топовима ка Звечају, нападајући га; зидови су на овоме граду били веома слаби, а к томе су били тако рушени да смо увек ноћу радили, поправљајући их поново, и тако смо се дуго држали док најпре град Јајце би освојен, и кад га Матија заузе по уговору, крете ка својима у Звечај и ми смо се морали покорити; и тако колико год је било Турака на Јајцу и Звечају мало их се у Турску вратило, јер је Матија желео да их има при себи. А ја сам хвалио господа бога што сам се часно (из тамнице) вратио међу хришћане. Освојио је тада Матија Јајце и Звечај, а у то време Босном је управљао један војвода Мухамед Мумјатовић, а умјесто њега у Јајцу његов чиновник по имену Јусуф Харамбаша, а овај је био остао код краља Матије са мном и с другим Турцима.<ref>Константин Михаиловић, Јаничарове успомене или Турска хроника, (Превод и предговор Ђорђе Живановић) Споменик Српске академије наука 107, Београд 1959. Друго издање 1986, 49-52.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * [[Janko Šafarik|Јанко Шафарик]], Турска хроника, Гласник Српског ученог друштва 18, Београд 1865,25-188. * Jan Łoś (Jan Losj), Pamietniki Janczara (Kronika turecka Konstantego z ostrowicy), Razprawy Widzialu filologiezengo, Akademii Umiejetnosci w Krakowie, 51, Krakov 1912. * Константин Михаиловић из Островице, Јаничарове успомене или Турска хроника,(Превод и предговор Ђорђе Живановић) Споменик Српске академије наука 107, Београд 1959. Друго издање 1986. {{Srpska književnost}} [[Kategorija:Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Srednjovjekovna književnost]] 7lu74fukpqyim9nosm707c3rvbnni95 Sarajevo u rano osmansko doba 0 34732 3829351 3635982 2026-04-11T16:50:02Z Panasko 146730 /* top */ clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829351 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Historija Sarajeva}} Sarajevo koje danas poznajemo je osnovano u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom carstvo]] [[1450te|1450ih]] tokom osvajanja regiona, a godina [[1461]]. se najčešće koristi kao godina osnivanja grada. Prvi osmanski vladar [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Isa-beg Ishaković]], je razmijenio teritoriju sa njenim stanovnicima dajući im današnje prostore [[Hrasnica|Hrasnice]] na [[Ilidža|Ilidži]], i ubrzo započeo izgradnju [[Glavni grad|glavnog grada]] svoje pokrajine kako ga je on zamislio. Pretvorio je par zaselaka koji su tada bili tu u grad i centar države gradnjom jednog broja ključnih objekata, uključujući [[džamija|džamije]], zatvorenu tržnicu, javno kupatilo, hostel, i naravno vladarov dvor (''Saraj'') koji je gradu dao njegovo trenutno ime. Džamija je nazvana [[Careva džamija (Sarajevo)|"Careva Džamija"]] u čast sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]]. Sa napretkom Sarajevo je brzo naraslo u najveći grad u regionu. Mnogi [[kršćanstvo|kršćani]], su prešli na [[islam]] u to vrijeme, a osmanski izvještaji su govorili da je mnogo stanovnika nosilo muslimanska imena ali imena kršćanskih očeva, kao "Mehmed, sin Ivanov". U međuvremenu, pravoslavno stanovništvo se po prvi put pojavilo u Sarajevu, čim je izgrađena pravoslavna crkva. Naseobina [[Dubrovnik|dubrovačkih]] trgovaca se pojavila u Sarajevu u to vrijeme. Nešto kasnije, početkom [[16. vijek]]a, [[Sarajevska Hagada]] je došla u Sarajevo uz [[Sefardi|Jevreje]] iz [[Andaluzija|Andaluzije]]. Po prvi put u svojoj historiji, Sarajevo je bilo grad četiri religije. Jevrejska populacija se istaknula dajući gradu ime "Evropski [[Jeruzalem]]". Pod mudrim vodstvom ljudi poput [[Gazi Husrev-beg]]a (najveći [[vakuf|vakif]] grada koji je podigao većinu današnjeg starog dijela grada), Sarajevo je raslo velikom brzinom. Postalo je poznato po svojim velikim tržnicama i brojnim džamijama, kojih je bilo preko stotinu sredinom [[16. vijek]]a. Brojne druge građevine su se pojavile, uključujući vjerske škole, poput škole [[Sufi]] filozofije. Gazi Husrev-Beg je sam izgradio jedan broj građevina u svoju čast, kao Sarajevsku [[biblioteka|biblioteku]] koja je u to vrijeme bila u istoj kategoriji kao i [[Medresa]] [[Bajazid II|Bajazida II]]. Gazi Husrev-Beg je također izgradio gradsku [[sahat-kula|sahat-kulu]]. Sarajevo je postalo jedan od najnaprednijih gradova u [[Evropa|Evropi]]. Imalo je svoj vodovodni sistem, sahat-kulu, javna kupatila i škole. U vremenu kada je obrazovanje bilo mala stvar za imućne, i većina Evropljana je smatrala kupatila škodljivim, Sarajlije su imale jako raširene kulturne običaje i bile najčistiji stanovnici cijelog kontinenta. Poznati sarajevski pjesnik tog vremena je napisao: {{citat|Čovjeku izgleda da može živjeti durog vremena, na hiljadu mjesta u Sarajevu gdje teče voda dugovječnosti.}} <!--ne baš dobar prijevod :) --> Tada je Sarajevo bilo najveći i najvažniji [[Osmansko Carstvo|osmanski]] grad na [[Balkan]]u poslije [[Istanbul]]a. Godine [[1660]]. u Sarajevu je bilo preko 80000 stanovnika. Poređenja radi, [[Beograd]] je [[1838]]. godine imao samo 12963 stanovnika, a [[Zagreb]] kasne [[1851]]. mali broj od 14000 ljudi. Da se Sarajevo nastavilo širiti takvim tokom nakon [[1700]], postalo bi 10. najveći grad u [[Evropa|Evropi]]. Da se broj stanovništva nastavio povećavati tokom tog vremena, grad bi bio 7, odmah iza [[Rim]]a i [[Milano|Milana]]. Ovaj period ranog osmanskog vladanja će biti dugo zapamćen kao zlatno doba Sarajeva. [[16. vijek]] je bio najveća tačka, kada je skoro cijeli grad (koji je ostao takav do kraja 19. vijeka) izgrađen. Tokom [[17. vijek]]a, Sarajevo se nije širilo, iako se stanovništvo nastavilo povećavati. Stanovnici su živjeli luksuzno, i Sarajevo je bilo najbogatiji grad na zapadnom Balkanu nakon [[Dubrovnik]]a. Ipak, 1600te su donijele početak pada osmanskog carstva. Sa gubicima u [[Beč]]u, carstvo je slabilo, zajedno sa svim svojim dijelovima. Iako je Sarajevo cvjetalo do samog kraja 17. vijeka, sljedeća polovina je donijela početak kraja. {{Sarajevo}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Historija Sarajeva|Rano osmansko doba]] 5sft80o6tnjsn5o52ysenlotcv3ekwu Mustafa Golubić 0 34771 3829532 3824091 2026-04-12T10:06:17Z ~2026-22567-99 180228 /* Biografija */ 3829532 wikitext text/x-wiki {{Neutralnost}} {{Infokutija osoba | ime = Mustafa Golubić | slika = Mustafa Golubić.jpg | alt_slike = | opis = Golubić u [[Četnici|četničkoj]] uniformi tokom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1889|10|24}} | mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1941|06|11|1889|10|24}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Nedićeva Srbija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = obavještajac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Mustafa Golubić''' ([[24. oktobar]] [[1889]] - [[11. juni]] [[1941]]), poznat i po nadimku Mujko, rođen u [[Stolac|Stocu]], tajni agent i obavještajac [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], član Četvrte uprave sovjetskog generalštaba [[GRU]],<ref name="MatSrp"/> pukovnik<ref name="MatSrp"/> (general)<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/vesti/drustvo/mustafa-golubic-od-mlade-bosne-do-staljinovog-spijuna/yr9gkt0|title=Mustafa Golubić: Od "Mlade Bosne" do Staljinovog špijuna|publisher=Blic|date=14. 4. 2014|access-date=3. 4. 2016}}</ref> sovjetske tajne službe [[NKVD]], koordinator operativnih akcija [[Kominterna|Kominterne]] u Evropi i Americi. Bio je i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]] i surađivao je sa oficirima, članovima militarističke organizacije ''"Ujedinjenje ili smrt"'' ([[Crna ruka|Crne ruke]]), koji su učestvovali u [[Majski prevrat|Majskom prevratu]] 1903. godine.<ref name="MatSrp"/><ref>{{cite web|url=http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/156452/mustafa-golubic-covek-sa-stotinu-lica.html|title=Mustafa Golubić, čovek sa stotinu lica|publisher=Press|date=3. 4. 2011|access-date=3. 4. 2016|archive-date=14. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160414003240/http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/156452/mustafa-golubic-covek-sa-stotinu-lica.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/53419/izdao-me-tito-ali-neka-ga.html|title=Izdao me Tito! Ali, neka ga...|publisher=Press|date=14. 12. 2008|access-date=3. 4. 2016|archive-date=14. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160414005622/http://www.pressonline.rs/zabava/life-style/53419/izdao-me-tito-ali-neka-ga.html|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Rođen je u siromašnoj hercegovačkoj{{izvor}} porodici u [[Stolac|Stocu]], [[Bosna i Hercegovina]], tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Izjašnjavao se kao Srbin, iako su mu roditelji bili muslimani. Njegov otac Muhamed je umro dok je Mustafa još bio dijete. Njegova majka Nura živjela je 102 godine, a umrla je 1953.<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/172823/istine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita?url=clanak/172823/istine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita|title=DOSJEI Nevjerovatna priča o "čovjeku konspiracije"|publisher=Dnevni Avaz|date=11. 4. 2015|access-date=3. 4. 2016|archive-date=1. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201114319/http://www.avaz.ba/clanak/172823/istine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita?url=clanak%2F172823%2Fistine-i-lazi-ko-je-mustafa-golubic-staljinov-heroj-navodni-ubica-trockog-likvidator-tita|url-status=dead}}</ref> Kao najboljeg đaka osnovne škole, opština Stolac ga je poslala u gimnaziju u [[Sarajevo]]. Tu je tokom svog školovanja postao član ilegalne revolucionare organizacije [[Mlada Bosna]]<ref name="Masleša">{{Cite web |url=http://abrasmedia.info/content/veselin-masle%C5%A1-mlada-bosna-%E2%80%93-mrtvaci-na-odsustvu |title=Veselin Masleša: Mlada Bosna – mrtvaci na odsustvu |access-date=10. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160314062206/http://abrasmedia.info/content/veselin-masle%c5%a1-mlada-bosna-%e2%80%93-mrtvaci-na-odsustvu |archive-date=14. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>, moguće od [[1908]]. godine. Sarađivao je sa [[Bogdan Žerajić|Bogdanom Žerajićem]], [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]], [[Danilo Ilić|Danilom Ilićem]]<ref name="MatSrp">{{Cite web |url=http://www.maticasrpska.org.rs/biografije/biografije_sbr.pdf |title=Odabrane biografije Matice Srpske |access-date=22. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130228051054/http://www.maticasrpska.org.rs/biografije/biografije_sbr.pdf |archive-date=28. 2. 2013 |url-status=dead }}</ref> i drugim istaknutim "mladobosancima". U Sarajevu je završio pet razreda gimnazije, a onda nakon austrijske [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|aneksije Bosne i Hercegovine]] 1908. godine prelazi da živi u [[Kraljevina Srbija|Kraljevina Srbiju]]. Nastavlja školovanje u [[Beograd]]u, gdje ga je zatekao [[Prvi balkanski rat]]. === Balkanski ratovi === [[Datoteka:Vojvoda Tankosić with his band, Balkan Wars.jpg|mini|desno|275px|Mustafa Golubić (drugi s lijeva u srednjem redu) sa [[Miša Živanović|Mišom Živanovićem]], [[Risto Toholj|Ristom Toholjem]], [[Vlada Voskar|Vladom Voskarom]], [[Jevrem Gerasimović|Jevremom Gerasimovićem]], [[Đuro Šarac|Đurom Šarcem]], [[Vojislav Tankosić|Vojislavom Tankosićem]], [[Smajo Ferović|Smajom Ferovićem]], [[Dušan Dučić|Dušanom Dučićem]], [[Boško Arežina|Boškom Arežinom]] i [[Milan Milošević|Milanom Miloševićem]].]] Kao dobrovoljac učestvuje u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] odlazi na ratište i pridružuje se [[Četnici|četničkom]] [[Dobrovoljački odred (Vojvode Vuka)|dobrovoljačkom odredu]] [[Vojvoda (vojni čin)|vojvode]] [[Vojislav Tankosić|Vojislava Tankosića]], gdje se ističe hrabrošću u borbi na Merdaru. Tokom trajanja vojnih operacija šalje članke za časopise "[[Ilustrovana ratna hronika]]"<ref name="IRH">{{Cite web |url=http://ubsm.bg.ac.rs/engleski/dokument/1142/ilustrovana-ratna-kronika-1912-13 |title=Ilustrovana ratna hronika |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=6. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200206075224/http://ubsm.bg.ac.rs/engleski/dokument/1142/ilustrovana-ratna-kronika-1912-13 |url-status=dead }}</ref> i "[[Balkanski rat u slici i reči]]".<ref name="BRUS">{{Cite web |url=http://ubsm.bg.ac.rs/cirilica/dokument/1916/balkanski-rat-u-slici-i-reci |title=Balkanski rat u slici i reči |access-date=22. 1. 2019 |archive-date=30. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170430130001/http://ubsm.bg.ac.rs/cirilica/dokument/1916/balkanski-rat-u-slici-i-reci |url-status=dead }}</ref> Po završetku rata izlazi sa činom narednika u [[Vojska Kraljevine Srbije|srpskoj kraljevskoj vojsci]]. Tadašnji prijestolonasljednik [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]] ga je nagradio [[Medalja za hrabrost (1913)|Medaljom "Miloša Obilića"]] za pokazanu hrabrost. [[Zagreb]]ački [[Srbobran (novine)|Srbobran]] je objavio dezinformaciju o pogibiji Mustafe Golubića 1913. u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu.]] u velikim bojevima kod Krivolaka. List ga je nazvao čestitim i oduševljenim muslimanskim Srbinom i navodi njegove zasluge što se kao srpski komita borio za oslobođenje srpske zemlje u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]]. U tom ratu se istakao u boju na Bosiljevcu, a kasnije se opet prijavio kao dobrovoljac u Drugom balkanskom ratu.<ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Србобран, бр. 149., Мустафа Голубић|year=1913.|url= |publisher= |pages=|location=Загреб|id= }}</ref> === Studij === Maturirao je u [[Prva beogradska gimnazija|Prvoj muškoj gimnaziji]] 1913. godine. Upisao je najprije Tehnički, a zatim i [[Pravni fakultet u Beogradu]]. Kao najbolji učenik gimnazije, dobio je stipendiju vlade Kraljevine Srbije da studira prava u [[Lausanne|Lozanu]] i [[Ženeva|Ženevi]], a onda u [[Pariz]]u. Od kraja Drugog balkanskog rata, pa do početka Prvog svjetskog rata studirao je pravo u [[Toulouse|Toulousu]] u Francuskoj.<ref name="MatSrp"/> U [[Švicarska|Švicarskoj]] se za vrijeme svog školovanja upoznao sa mnogima iz ruske kolonije, moguće i sa [[Lenjin]]om. Na taj način se povezao sa [[Kominterna|kominternovskom]] organizacijom i počeo je da radi za nju. Vjerovatno je u Parizu stupio u tajnu oficirsku organizaciju "Crna ruka" kojom je rukovodio [[Dragutin Dimitrijević]] Apis. U arhivskim materijalima austro-ugarske istrage o djelovanju "Crne ruke", Golubić se označava kao jedan od najaktivnijih članova. U ovoj policijskoj istrazi označen je kao učesnik u poznatima akcijama ove organizacije, uključujući [[Sarajevski atentat]]. === Prvi svjetski rat === Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], prekinuo je studije i vratio se u [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]]. Kao član "Crne ruke"{{izvor}} pridružio se vojsci. Unaprijeđen je u čin poručnika i prebačen u [[Kraljeva garda|Kraljevu gardu]]. Učestvovao je u [[Bitka na Kolubari|bici na Kolubari]] i nagrađen ordenom. General Apis ga 1915, uz podršku Vrhovne komande, šalje u [[Rusija|Rusiju]] da među tamošnjim [[Jugoslaveni]]ma prikuplja dobrovoljce za [[Vojska Kraljevine Srbije|srpsku vojsku]]. Iz Rusije se vraća sa oko hiljadu dobrovoljaca, u trenutku kada se srpska vojska već uveliko povlači preko [[Albanija|Albanije]]. Mustafa Golubić učestvuje u svim borbama, te zajedno sa srpskom vojskom prelazi Albaniju, da bi kasnije učestvovao u probijanju [[Solunski front|Solunskog fronta]]. U [[Solun]]u se sprijateljio sa generalom [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutinom Dimitrijevićem Apisom]] i odbio je da svjedoči protiv njega na [[Solunski proces|Solunskom procesu]]. Zbog toga je osuđen na godinu dana zatvora i izbačen iz vojne službe. Interniran je na [[Grčka|grčko]] ostrvo [[Krf]], odakle mu je uspjelo da pobjegne. Uz novčanu pomoć dr. Jefta Dedijera odlazi u [[Francuska|Francusku]]. === Kraljevina SHS === Poslije rata dolazi u [[Beograd]], gdje je bio pod stalnim nazdorom policije. Ubrzo postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Juna 1919. je bio uhapšen zbog učešća u studentskim demonstracijama. Biva interniran u rodni Stolac, gdje provodi neko vrijeme, ali se tajno vratio u Beograd. 1921. godine Golubić je uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u pripremanju [[Atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića (1921)|atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića]], pa je zbog toga bio interniran u [[manastir Rakovica]]. === Emigracija u Beču === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|mini|180px|desno||Bečki emigrantski list [[La fédération balkanique|Balkanska federacija]], za koji je Golubović pisao.]] [[Datoteka:Srp i čekić.jpg|mini|180px|[[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]], ilegalni komunistički list koji je Golubić pokrenuo u Beču.]] Nakon protjerivanja iz Francuske i Švicarske 1921. godine odlazi u Beč, gdje 1923. godine postaje i član [[Komunistička partija Austrije|Komunističke partije Austrije]]. U Beču je živio narednih osam godina, te bio član jugoslavenskog "Kluba studenata marksista" i kao novinar sarađivao u međunarodnom listu "[[La fédération balkanique]]" od 1924-27. Člankom "Tajna beogradska kamarila" koji je pod pseudonimom Nikola Nenadović objavio u broju od 1. decembra 1924., Golubić je u listu "La fédération balkanique" pokrenuo međunarodnu kampanju za reviziju [[Solunski proces|Solunskog procesa]]. Godine 1925. je inicirao pokretanje komunističkog lista "[[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]]", u čijoj se redakciji nalazio duže vremena. Ovaj list su rasturali ilegalnim putem u Kraljevinu Jugoslaviju, najviše [[Dunav]]om preko radnika na brodovima. Iste godine je napisao i ilegalno izdao brošuru ''Lenjin o vojnim pitanjima''. Učestvovao je kao delegat 1926. godine na [[Treći kongres KPJ|Trećem kongresu KPJ]] u Beču. U Beču je živio oskudno i bez stalnih prihoda. Potpomagao ga je pukovnik [[Božin Simić]], član "Crne ruke" koji je živio u [[Nica|Nici]], ali najveću pomoć imao je od svog zemljaka Alije Mujkića, obućara kod kog su studenti popravljali cipele. On je bio član Kluba, volio je studente i kuhao im je [[bosanski lonac]]. Učestvovao je u [[Julski protesti u Beču 1927.|Julskim protestima]] u Beču, kao jedan od organizatora.<ref name="MatSrp"/> U [[Leskovac|Leskovcu]] je Mustafa boravio u više navrata tokom 1920-ih i 1930-ih. Kretao se sa lažnim ispravama, kao Milorad Nikolić i bio aktivan u Sindikatu. Smatrali su ga za obućara jer je izrađivao moderne ženske sandale "na štiklu" i rukotvorine prodavao radnicama u Radničkom domu i na drugim nmjestima. U Leskovcu je Mustafa otvorio radnju za izradu sandala koja se zvala "Venera" i zaposlio pedesetak radnika. Mustafa Golubić je u Beču na zahtjev tadašnjih jugoslavenskih vlasti bio četiri puta hapšen, da bi na kraju bio protjeran u [[Berlin]]. U Berlinu se obraća "[[Crvena pomoć|Crvenoj pomoć]]i" i od te organizacije dobija 10 [[Rentna marka|njemačkih rentnih maraka]] sedmično. Pomagao mu je [[Kosta Novaković]] koji je poznavao šefa organizacije "Crvena pomoć". Do januara 1931. je u Berlinu, a u isto vrijeme boravi u Parizu, [[Moskva|Moskvi]] i [[Prag]]u. Zvanično, u Parizu je po nalogu "Crvene pomoći", nabavljao falsifikovane pasoše za komuniste. === Sovjetski obavještajac === Početkom 1930-ih Golubić radi kao sovjetski obaveštajac i često boravi u Moskvi, u hotelu Luks, gdje su stanovali strani funkcioneri Kominterne. Tu se školovao za oficira [[NKVD]] i izlazi sa činom general-majora. U to vrijeme je dobio i rusko državljanstvo. Radio je u Četvrtom odjeljenju GPU (politička policija), čiji je jedan od poslova bio i uklanjanje političkih protivnika. Za vrijeme rada u Kominterni, kao čovjek NKVD služio je za objedinjavanje komunističkih organizacija koje su potpadale pod Kominternu. U zvaničnoj karakteristici sovjetske službe GPU stoji da je negativna osobina Golubića što uporno insistira "da nas poveže sa organizacijom Crna ruka", prema kojoj gaji određene simpatije, te da se "u svom poslu oslanja isključivo na ljude sa jugoslavenskog područja. Prema memoarima [[Rodoljub Čolaković|Rodoljuba Čolakovića]], Golubić ga je 1932. odveo u Kremaljski dvorac, gde su se sastajali sovjetski rukovodioci i upoznao ga sa [[Staljin]]om. Kapiju su prošli bez legitimisanja. Rodoljub Čolaković opisuje Golubića kao fanatičnog izvršioca [[Staljin]]ovih naloga, ali i kao čovjeka koji u trenucima slabosti čezne za rodnim Stocem. 1934. godine Mustava Golubić je već bio značajan sovjetski obaveštajac u [[Prag]]u.<ref name="Odić-Komarica">[http://www.znaci.net/00002/414 Slavko Odić, Slavko Komarica: PARTIZANSKA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U to vreme za njega je radio [[Ivo Vejvoda]], ne znajući njegov identitet: {{citat|Za vrijeme studija arhitekture u Pragu, radio sam za Mustafu Golubića. Nosio sam njegove šifrovane poruke u Beograd. O njemu, takoreći, nisam znao ništa, nisam imao pojma čime se zapravo bavi. Ali da sam znao tko je Mustafa Golubić - da je jedan od najvećih sovjetskih obavještajaca, kome su vrata Kremaljskog dvorca, gdje se sastajao sa Staljinom, uvijek bila otvorena - ja bih sebe smatrao aristokratom komunističkog pokreta. Jer, raditi za sovjetsku obavještajnu službu, za Kominternu i Staljina, bila je tada najveća čast koja je mogla zadesiti jednog komunistu. Mustafa je posjedovao nevjerojatan lični šarm. Od prvog sam ga dana zavolio kao rođenog oca.<ref name="stolac">{{Cite web |url=http://www.stolac.ba/komunisticki-james-bond-zvao-se-mustafa-golubic--2.aspx |title=Komunistički James Bond zvao se Mustafa Golubić |access-date=12. 1. 2019 |archive-date=7. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181207154022/http://www.stolac.ba/komunisticki-james-bond-zvao-se-mustafa-golubic--2.aspx |url-status=dead }}</ref>|[[Ivo Vejvoda]]}} Radeći kao sovjetski operativac, Golubić je pod lažnim imenima obišao pola svijeta, od Rusije, [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a na istoku, do [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] i [[Meksiko|Meksika]] na zapadu, dok su mu Beč, Moskva, Prag, Pariz, London i Berlin bile "kućne adrese". U zimu 1934-35, preselio se u [[Kanada|Kanadu]], gdje je ostao dvije godine, operišući u Sjedinjenim Državama i Meksiku. Prema tvrdnjama [[Stevan Dedijer|Stevana Dedijera]], Mustafa Golubić je bio jako aktivan, ako ne i glavni agent NKVD-a u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u tokom 1930-ih. Nekoliko puta je kao "slijepi putnik" putovao u SAD. U [[New York]]u je kidnapovao jednog sovjetskog dvostrukog agenta koji je počeo saradnju sa [[FBI|američkim tajnim službama]]. Uspio ga je oteti i organizovati njegov transport u Moskvu. Digao se na noge cijeli FBI I nastala je potjera za Golubićem, kome je [[Stevan Dedijer]] pomogao da umakne i vrati se u [[Evropa|Evropu]]. Prisjećajući se Golubića, Dedijer je rekao: "''Mustafa je jedan od svetaca u mome životu''." Godine 1937. odlazi u [[Španija|Španiju]], gdje je bjesnio [[Španski građanski rat]], ali mu je bilo naređeno da se naseli neko vrijeme u [[Pariz]]u da identifikuje "trockiste" u redovima jugoslavenskih komunista. Tih godina u [[Moskva|Moskvi]] je upoznao budućeg vođu jugoslavenskih komunista [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i imao je zadatak da vodi računa o njemu. Golubić je, kao i Tito, preživio Staljinovu [[Velika čistka|Veliku čistku]] 1936-38. u kojoj je ubijeno gotovo cijelo vođstvo [[KPJ]]. Godine 1938. novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista ([[Rajko Jovanović]], [[Pavle Bastajić]], [[Labud Kusovac]]...) optužujući ih da su "špijuni, provokatori i dupli agenti".<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> Više puta je po zadatku putovao u [[Meksiko]]. Tamo je u izbjeglištvu boravio [[Lav Trocki]], najveći i najopasniji Staljinov neprijatelj, koji ga je u svojim veoma čitanim tekstovima raskrinkavao kao komunističkog diktatora.Postoje indicije da je Mustafa Golubić bio jedan od organizatora ubistva [[Lav Trocki|Lava Trockog]]. === Povratak u Jugoslaviju === U martu 1940. Mustafa Golubić se vraća u Beograd. U to vrijeme, nakon uspostavljanja sovjetsko-jugoslavenskih odnosa 10. juna 1940. godine, uspostavljane su veze sovjetskih predstavnika i jugoslavenskih oficira u cilju saradnje protiv Hitlera.<ref name="automatski generisano1">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00003/584.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 1. 2019 |archive-date=30. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181030061644/http://www.znaci.net/00003/584.pdf |url-status=dead }}</ref> Mustafa Golubić je 1940. ili 1941. uspostavio u Beogradu kontakt sa [[Dragiša Vasić|Dragišom Vasićem]] i [[Mladen Žujović (četnik)|Mladenom Žujovićem]], koji su kasnije postali bliski politički savjetnici [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]].<ref>http://www.znaci.net/00001/40_68.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190927001405/http://www.znaci.net/00001/40_68.htm |date=27. 9. 2019 }} Jozo Tomasevich: CETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945</ref> Golubić je sa bivšim pripadnicima "Crne ruke" učestvovao u pripremanju [[Vojni puč od 27. marta 1941.|vojnog puča 27. marta 1941. godine]], protiv prostupanja Kraljevine Jugoslavije [[Trojni pakt|Trojnom paktu]]. On je preko Božina Simića bio u dosluhu sa generalom [[Dušan Simović|Dušanom Simovićem]]. Božin Simić je posjetio generala Simovića 26. marta i obavijestio ga je o raspoloženju Sovjeta da sa Jugoslavijom zaključe sporazum. Nakon uspješnog prevrata, Golubić je po zadatku sovjetske službe, pomoću svojih saradnika iz "Crne ruke", inicirao obraćanje nove vlade generala Simovića sovjetskom rukovodstvu. Odmah poslije [[Vojni puč od 27. marta 1941.|Vojni puč od 27. marta 1941.|vojnog puča]] 27. marta, on i [[Božin Simić]], su zajedno iz [[Beograd]]a, avionom otputovali za [[Moskva|Moskvu]] kako bi prisustvovali potpisivanju Sporazuma o prijateljstvu Jugoslavije i [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]-a (potpisan prekasno u zoru 6. aprila 1941. godine).<ref>[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:278211-Beli-ruski-knez Beli ruski knez! | Ostali članci | Novosti.rs], Pristupljeno 5. 4. 2013.</ref> Po izbijanju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nalazi se u [[Moskva|Moskvi]]. Kao specijalni povjerenik Kominterne dolazi u Beograd aprila 1941, za vrijeme trajanje [[Aprilski rat|aprilskog rata]], da izvrši konsolidovanje u redovima KPJ, a zatim da se uputi za Grčku i da utvrdi odgovornost zamjenika generalnog sekretara tamošnje [[Komunistička partija Grčke|komunističke partije]]. Kad je [[Rodoljub Čolaković]] 15. aprila 1941. godine sreo Mustafu u okupiranom Sarajevu ovaj mu je navodno rekao: "''Valter neće dugo trajati i moraće da bude maknut''". Čolaković u svojim memoarima piše da je to odmah javio Titu, čije je konspirativno ime u to doba bilo Valter. [[Milovan Đilas]] je kasnije tvrdio da je postojala odluka da se Mustafa Golubić ukloni, jer su dobili podatke da se on sprema lividirati Tita. Titovi najbliži saradnici tada su počeli govoriti o Golubiću kao neprijatelju i "trockisti", ali on se nije uzrujavao jer je imao podršku SSSR. U predustaničkim danima, u maju 1941. godine Golubić se sastajao sa Titom, koji je tada boravio u Beogradu, i sa još nekim članovima [[Politbiro]]a KPJ. Neki autori vjeruju da je između njih postojala tenzija ili konkurencija oko vođstva u predstojećim događajima. Neki publicisti vjeruju da je 5. juna 1941. godine Mustafa Golubić organizovao [[Eksplozija u smederevskoj tvrđavi 1941.|dizanje u vazduh tvrđave u Smederevu]], gdje su Nijemci uskladištili municiju poražene vojske Kraljevine Jugoslavije. Međutim, za tako nešto ne postoje dokazi, niti se takve optužbe pominju u dokumentima sa njegovog saslušanja u Gestapou. === Hapšenje i smrt === [[Datoteka:Ploča Mustafe Golubića.JPG|mini|desno|275px|Spomen ploča Mustafe Golubića u Aleji boraca NOR-a na Novom groblju u Beogradu.]] Golubić je stigao u Beograd odmah nakon [[Nijemci|njemačkog]] zauzimanja, kada se njihova uprava tek uspostavljala. Međutim, neko je u Beogradu 10. juna 1941. obavijestio novooformljeni [[Gestapo]] i Specijalnu policiju da se u jednom ilegalnom stanu nalazi veliki [[Boljševik|boljševički]] agent i general NKVD Golubić. Gestapo je odmah provalio u stan na adresi Mirijevski put 97, gdje se smjestio Mustafa Golubić i uhapsio ga. Tom prilikom je ubijena kćerka vlasnika stana pod sumnjom da je [[špijun]] NKVD. Uhapšeni Golubić je sproveden do zatvora Gestapoa, na današnjem Trgu Nikole Pašića. Tu je bio [[mučenje|mučen]] i pod batinama, ali unatoč svemu ništa nije priznao. 11. juna 1941, Nijemci su ga slomljenih ruku i nogu vezali za stolicu, streljali u dvorištu zgrade Gestapoa, raskomadali i zakopali pod velom noći na nekoliko lokacija u Pionirskom parku. Vojnici [[Crvena Armija|Crvene Armije]] su odmah po oslobođenju Beograda 1944. godine, po [[Staljin]]ovoj direktivi pronašli njegove ostatke, otkopali, a zatim poslali u Moskvu gdje je i sahranjen sa najvišim vojnim počastima. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Mustafa Golubić}} * [http://makdizdar.ba/mustafa-golubic/ Mustafa Golubić], makdizdar.ba * [http://www.marginalac.org/index.php?option=com_content&task=view&id=326&Itemid=86 Mustafa Golubić, Prva lozovača sa drugom Staljinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304214415/http://www.marginalac.org/index.php?option=com_content&task=view&id=326&Itemid=86 |date=4. 3. 2016 }}, marginalac.org * [https://www.blic.rs/vesti/drustvo/mustafa-golubic-od-mlade-bosne-do-staljinovog-spijuna/yr9gkt0/ Mustafa Golubić: Od "Mlade Bosne" do Staljinovog špijuna], blic.rs {{Mlada Bosna}} {{Četnici u balkanskim ratovima}} {{DEFAULTSORT:Golubić, Mustafa}} [[Kategorija:Rođeni 1889.]] [[Kategorija:Umrli 1941.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Heroji Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Solunski borci]] [[Kategorija:Oficiri NKVD-a]] [[Kategorija:Austrijski komunisti]] [[Kategorija:Sovjetski komunisti]] obc23hfzbrjur45vqak122mprc1cvwq Abasidi 0 37023 3829576 3813692 2026-04-12T11:38:32Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, ., → ,, .) → ) (4), . godine. → ., . - → - (5) using [[Project:AWB|AWB]] 3829576 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Abbasids850.png|desno|mini|300px|[[Abasidski halifat]] 850. godine]] '''Dinastija Abbasija''' je vladala od [[750]] - [[1258]]. i [[1261]] - [[1517]], što znači 764 godine sa prekidom. Ukupno je brojala 54 [[halifa|halife]]. == Historijski pregled == Abasidi su svrgnuli sa vlasti [[Dinastija Emevijja|Emevijje]] i zauzeli prijesto na osnovu krvne veze sa Poslanikom [[Muhammed]]om. Poticali su od [[Muhamed]]ovog najmlađeg amidže [[Abas ibn Abdulmutalib]]a.<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/topic/Abbasid-dynasty|title = Abbasid Dynasty|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 10. 3. 2016}}</ref> Smatrali su da imaju veće pravo na prijestol nego Emevije . Prvo što su uradili je premiještanje prijestonice u [[Bagdad]] čime su i ugodili i približili se [[Perzija|Perzijskom carstvu]] koje im je pomoglo pri dolasku na vlast. Zahvaljujući ovome došlo je do zauzimanja vladarskih pozicija i od strane ne-Arapa, što je kasnije omogućilo da istaknuti muslimani koji nisu imali nikakvih veza sa vladarskim pozicijama postanu uticajne vojskovođe, [[emir]]i ili [[vezir]]i. Abasidi su većinom bili orijentisani na vladanje unutar imperije, a ratovi za proširivanje carstva većinom nisu bili vođeni. Carstvo je bilo veliko i morali su postaviti regionalne vladare, međutim problemi su nastali u njihovoj borbi za vlast i želji da i njihove pozicije budu nasljedne. Jedan od ovih poduhvata je rezultirao i sada poznatom titulom [[sultan]]a. Naime, već u 11. vijeku Mahmud od Gazne se proglasio sultanom svoje teritorije odbijajući na taj način bilo kakvu vezu sa Abbasijama, pa i formalnu koja se relizirala u nazivima titula. Zadnji Abasid, El-Muste'sim, potomak Poslanikove loze je ubijen [[1258]]. Ubio ga je Hulagu Khan nakon osvajanja [[Bagdad]]a. Međutim, vladavina Abasida se nastavila i iako su izgubile stvarnu vlast nad zemljom, sve do [[halifa|halife]] [[Selim I|Selima I]] smatrali su se vladarima, prvenstveno u vjerskim pitanjima. Do kraja svoje dinastije djelovali su iz [[Egipat|Egipta]] (1261.-1517) pod vlašću Memluka. === Raskol sa Šiitima === U ranom periodu vladavine je došlo do prvog značajnijeg raskola između muslimana [[Sunitski islam|Sunita]] i [[Šiitski islam|Šita]]. Prvenstveno, Abasidi su zanijekali Šite jer su podržavali [[Emevije|emevijsku]] vlast a nijekali abasidsko pravo na prijesto putem krvne veze sa [[Muhamed|Poslanikom]]. Rezultat su bili mnogi konflikti između ovih dvaju grupa koji su završili osnivanjem nezavisne države Šita u sjevernoj [[afrika|Africi]] [[801]]. === Memluci === {{Glavni|Memluci}} U vrijeme abasidske vladavine, u 9. vijeku osnovana je snažna memlučka vojska. Cilj je bio podržavanje Abbasija i održavanje njihove vlasti. Sačinjavali su je većinom [[Turci]], ali i nešto [[slaveni|Slavena]] i [[barbari|Barbara]]. Iako su omogućili dinastiji Abasida da riješe unutrašnje i vanjske probleme, oni su ih i svrgnuli sa vlasti i osnovali moćno [[Osmansko Carstvo]]. == Značaj == U doba vladavine Abasida [[hilafet]] je dobio internacionalni karakter, pružen je doprinos prevođenju knjiga sa drugih jezika, prvenstveno [[grčki jezik|grčkog]] pa baš zahvaljujući njima uspjela su se sačuvati djela velikih mislioca poput [[Platon]]a i [[Aristotel]]a. Postigli su značajna dostignuća vezana za [[medicina|medicinu]], a najznačajnija djela su prevođena na [[latinski jezik|latinski]] i [[hebrejski jezik|hebrejski]]. Proučavali su ljudsku [[anatomija|anatomiju]] i uzroke [[bolest]]i. U tom periodu je djelovao i [[Ibn Sina]]. Bavili su se [[astronomija|astronomijom]], razvili [[algebra|algebru]]. Doprinijeli su i na drugim poljima nauke, između ostalog i napravili jedan od prvih, ako ne i prvi [[globus]]. == Najznačajnije abbasijske halife == * Ebul Abbas el-Sefaha, (750 - 754) prvi halifa značajan po izgradnji puta [[Kufa]] - [[Mekka]], te primitivni oblik vodovodnog sistema. * Ebu-Džafer el-Mensur, (754 - 775) osnovao [[Bagdad]] i učinio ga prijestonicom islamskog carstva. Tražio je grčka djela da bi ih preveo na [[arapski jezik]]. * Muhamed el Mahdi, (775 - 785) nasljedio veliko bogatstvo koje je darovao u dobrotvorne svrhe, proširio harem oko [[Kaba|Kabe]]. *Harun El-Rašid, (786-789) jedan od najznačajnijih abbasijkih halifa, učinio je Bagdad svjetskim, najljepšim gradom, izgradio odnose, kako trgovačke tako i prijateljske, sa Karlom Velikim, učestvovao na mnogim ratnim pohodima i doprinjeo širenju države == Spisak abbasijskih halifa u Bagdadu == [[Datoteka:Aghlabid dirham - Ibrahim ibn al-Aghlab - al-Maamoun.jpg|desno|mini|200px|Srebrni novčići iskopani u [[Kairuan]]u sa imenom Abasidskog [[Halifa|halife]] Me'muna]] * Ebu Abas El-Safah [[750]] - [[754]]<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Abu-al-Abbas-al-Saffah|title = Abu al-'Abbas as-Saffah {{!}} Abbasid caliph|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 10. 3. 2016}}</ref> * El-Mensur [[754]] - [[775]] * El-Mehdi [[775]] - [[785]] * El-Hadi [[785]] - [[786]] * Harun el-Rašid [[786]] - [[809]] * El-Emin [[809]] - [[813]] * El-Me'mun [[813]] - [[833]] * El-Mu'tesim [[833]] - [[842]]<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/al-Mutasim|title = al-Mu'tasim {{!}} Abbasid caliph|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 10. 3. 2016}}</ref> * El-Vatik [[842]] - [[847]] * El-Mutevekil [[847]] - [[861]] * El-Muntesir [[861]] - [[862]] * El-Muste'in [[862]] - [[866]] * El-Mu'taz [[866]] - [[869]] * El-Muhtedi [[869]] - [[870]] * El-Mu'temid [[870]] - [[892]] * El-Mu'tedid [[892]] - [[902]] * El-Muktefi [[902]] - [[908]] * El-Muktedir [[908]] - [[932]] * El-Kahir [[932]] - [[934]] * El-Radi [[934]] - [[940]] * El-Muteki [[940]] - [[944]] * El-Mustekfi [[944]] - [[946]] * El-Muti [[946]] - [[974]] * Et-Ta'i [[974]] - [[991]] * El-Kadir [[991]] - [[1031]] * El-Ka'im [[1031]] - [[1075]] * El-Muktedi [[1075]] - [[1094]] * El-Mustazir [[1094]] - [[1118]] * El-Musteršid [[1118]] - [[1135]] * El-Rašid [[1135]] - [[1136]] * El-Muktefi [[1136]] - [[1160]] * El-Mustendžid [[1160]] - [[1170]] * El-Mustadi [[1170]] - [[1180]] * El-Nasir [[1180]] - [[1225]] * El-Zahir [[1225]] - [[1226]] * El-Mustensir [[1226]] - [[1242]] * El-Muste'sim [[1242]] - [[1258]] == Spisak abasidskih vladara u Egiptu pod okriljem Memluka == * El-Mustensir [[1261]] * El-Hakim I (Cairo) [[1262]] - [[1302]] * El-Mustekfi I of Cairo [[1303]] - [[1340]] * El-Vatik I 1340-[[1341]] * El-Hakim II 1341-[[1352]] * El-Mu'tedid I 1352-[[1362]] * El-Mutevekil I 1362-[[1383]] * El-Vatik II 1383-[[1386]] * El-Mu'tesim 1386-[[1389]] * El-Mutevekil I 1389-[[1406]] * El-Muste'in 1406-[[1414]] * El-Mu'tedid II 1414-[[1441]] * El-Mustekfi II 1441-[[1451]] * El-Ka'im 1451-[[1455]] * El-Mustandžid 1455-[[1479]] * El-Mutevakil II 1479-[[1497]] * El-Mustemsik 1497-[[1508]] * El-Mutevekil III 1508-[[1517]] == Također pogledajte == * [[Emevije]] * [[Halifa]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * http://www.bbc.co.uk/programmes/p003hyfd (en) {{Commonscat|Abbasid Caliphate}} {{Islamske teme}} [[Kategorija:Dinastije]] [[Kategorija:Halife]] [[Kategorija:Historija Saudijske Arabije]] [[Kategorija:Historija islama]] jkdcfj5iyqwj8tzggrbea3r8ptr5buy Boris Nilević 0 37434 3829570 3682523 2026-04-12T11:34:58Z Panasko 146730 clean up, replaced: ., → , (17), .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829570 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Boris Nilević | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1947|6|2}} | mjesto_rođenja = Sarajevo, FNRJ | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1999|12|11|1947|6|2}} | mjesto_smrti = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = historičar | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Boris Nilević''' ([[Sarajevo]], 2. juni 1947 – Sarajevo, 11. decembar 1999) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] historičar srednjeg i ranog novog vijeka. Boris Nilević rođen je 2.juna 1947. u Sarajevu. U rodnom mjestu završio je osnovno i srednje obrazovanje. Studij historije završio je na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Magistrirao je [[1978]]. i doktorirao [[1986]]. u [[Beograd]]u. Od [[1974]]. do smrti, 11.12 1999, radio je u Javnoj ustanovi [[Institut za istoriju u Sarajevu]]. Bio je direktor Instituta za istoriju i urednik časopisa [[Prilozi Instituta za istoriju]]. Povremeno je radio na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] i na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u [[Tuzla|Tuzli]]. Predmet Nilevićevog naučnog interesovanja bio je bosanski kasni srednji vijek i osmanski period. Objavio je više radova o vlastelinskoj porodici [[Pavlovići]] i [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]] u Bosni i Hercegovini. == Literatura o prof. dr Borisu Nileviću == * [[Ibrahim Karabegović]], Prof. dr. Boris Nilević (1947-1999), Prilozi Instituta za istoriju 29, Sarajevo [[2000]], 475-478. * Ibrahim Karabegović, Veliki gubitak za bh. historiografiju (Na vijest o smrti prof. dr. Borisa Nilevića), [[Oslobođenje]] 56/18969, Sarajevo 15.12. 1999, 13. * [[Rade Mihaljčić]], Nilević Boris, "Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili [[Sima Ćirković]] i Rade Mihaljčić)", Knowledge, Beograd 1997, 538. * [[Budimir Miličić]], Bibliografija izdanja Instituta za istoriju u Sarajevu i radova saradnika Instituta za period 1959-1999. godine", Institut za istoriju, Sarajevo 2000. * [[Esad Kurtović]], Bibliografija prof. dr Borisa Nilevića, [[Bosna franciscana]] XIV/24, Sarajevo 2006, 113-122. [http://academia.edu/3639340/Bibliografija_prof._dr_Borisa_Nilevica_Bosna_franciscana_XIV_24_Sarajevo_2006_113-122] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130710073042/http://academia.edu/3639340/Bibliografija_prof._dr_Borisa_Nilevica_Bosna_franciscana_XIV_24_Sarajevo_2006_113-122 |date=10. 7. 2013 }} == Izvod iz bibliografije Borisa Nilevića == * Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije, Veselin Masleša, Biblioteka Kulturno nasljeđe, Sarajevo 1990. * Vojvoda Ivaniš Pavlović, Prilozi Instituta za istoriju XIV/14-15, Sarajevo 1978, 349-361. * Iz života posljednjih Pavlovića, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 28-30 (1977-1979), Sarajevo 1979, 59-74. * Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, Prilozi Instituta za istoriju XVI/17, Sarajevo 1980, 61-68. * Kulturna misija Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini, Prilozi Instituta za istoriju XX/21, Sarajevo 1985, 115-140. * Pitanje etničko-konfesionalnih promjena u Bosni i Hercegovini nastalih dolaskom osmanske vlasti, Prilozi Instituta za istoriju XXI/22, Sarajevo 1986, 221-233. * Iz historijske geografije Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini 1463-1557. godine, Anali Gazi Husref-begove biblioteke 13-14, Sarajevo 1987, 209-217. * Uloga i značaj manastira Mileševa u historiji srpskog naroda u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. godine, "Mileševa u istoriji srpskog naroda", Srpska akademija nauka i umetnosti, Naučni skupovi 38, Odeljenje istorijskih nauka 6, Beograd 1987, 175-187. * Prilog srpskoj crkvenoj organizaciji u Bosni i Hercegovini 1463-1557. godine, Prilozi za orijentalnu filologiju 37, Sarajevo 1988, 173-185. * Iz migrantske psihologije srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u XV i XVI stoljeću, Migracioni procesi i Bosna i Hercegovina od ranog srednjeg vijeka do najnovijih dana njihov uticaj i posljedice na demografska kretanja i promjene u našoj zemlji, 26. i 27. X 1989, u Sarajevu, "Migracije i Bosna i Hercegovina", Institut za istoriju i Institut za izučavanje nacionalnih odnosa, Sarajevo 1990, 51-56. * Neka zapažanja o srpsko-pravoslavnoj duhovnosti u Bosni i Hercegovini u osmansko-turskom vremenu, Prilozi za orijentalnu filologiju 42-43 (1992-1993), Sarajevo 1995, 201-209. * Osvrt na historiju Jevreja u Bosni i Hercegovini za vrijeme osmansko-turske uprave, "Zbornik radova Sefard '92, Sarajevo, 11.09.-14.09 1992.", Institut za istoriju i Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1995, 47-56. * Bosna i Osmansko Carstvo, "Bosna i Hercegovina i svijet", Institut za istoriju, Sarajevo 1996, 65-74. * O srednjovjekovnom bosanskom građaninu, "Urbano biće i Bosna i Hercegovina", Institut za istoriju - Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1996, 29-36. * O postanku stare pravoslavne crkve u Sarajevu, "Prilozi historiji Sarajeva, Radovi sa znanstvenog simpozija Pola milenija Sarajeva, održanog 19. do 21. marta 1993. godine", Orijentalni institut - Institut za istoriju, Sarajevo 1997, 61-65. * Mostar u djelu historičara Vladimira Ćorovića, Hercegovina 9, Mostar 1997, 151-157. * Srebrenik u srednjem vijeku na historijskoj sceni, Biljeg Srebrenika 1, Srebrenik 2003, 39-51. {{DEFAULTSORT:Nilević, Boris}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]] [[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1947.]] [[Kategorija:Umrli 1999.]] k48gvulz7irig8yemhicowllb9priwg Period civilne uprave 0 38890 3829596 3509603 2026-04-12T11:42:09Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, {{refspisak}} → {{Refspisak}}, . - → - , . godine → . (5) using [[Project:AWB|AWB]] 3829596 wikitext text/x-wiki '''Period civilne uprave''' je bio period od [[1882]] - [[1908]]. u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nakon [[aneksija|aneksije]] od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. == Odlike perioda == Okupacijom 1878. BiH je u punom smislu ušla u sastav Austrougarske monarhije iako je zaposjednuta teritorija sve do aneksije 1908. formalno-pravno ostala pod [[sultan]]ovim suverenitetom. Usljed osobenosti međunarodnih okolnosti u kojima je izvršena okupacija, unutrašnjih prilika i odnosa u okupiranoj zemlji i veoma složene ustavne strukture [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], BiH je u njenom okviru sve vrijeme imala poseban državno-pravni položaj i posebnu organizaciju i strukturu vlasti. Osnovni međunarodnopravni akti koji su određivali taj položaj bili su Član XXV Berlinskog ugovora i tzv. "''Novopazarska konvencija''", poznata i kao "''Carigradska konvencija''". Član XXV Berlinskog ugovora je uopšteno odredio austrougarski okupacioni mandat kao pravo zaposjedanja i upravljanja pokrajinom Bosnom i Hercegovinom. [[Osmansko Carstvo]] i Austro-Ugarska su 21.aprila 1879. zaključile u [[Istanbul]]u "''Međusobni sporazum''" ili "''Konvenciju''". U uvodu te konvencije na prvom se mjestu ističe da okupacija ne vrijeđa suverena prava sultana nad Bosnom i Hercegovinom. Konvencija obezbjeđuje slobodu vjeroispovijesti svim stanovnicima okupirane zemlje. [[Muslimani (nacionalnost)|Muslimanima]] se posebno garantuje lična i imovinska sloboda i sigurnost, pravo da održavaju veze sa svojim duhovnim poglavarom u [[Carigrad]]u, da javno u molitvama spominju ime [[halif]]a (sultana) i da na džamijama ističu osmansku zastavu tamo gdje je to već bio običaj. Konvencijom je određeno da se prihodi BiH mogu koristiti isključivo za upravu i potrebe ove pokrajine. Time je postavljen princip samofinansiranja bosanskohercegovačke uprave, kojeg se Austro-Ugarska cijelo vrijeme svoje vladavine pridržavala.<ref name="scribd">{{cite web|url=http://www.scribd.com/doc/65271025/Bosna-i-Hercegovina-Od-Najstarijih-Vremena-Do-Kraja-Drugog-Sv-Rata#scribd|title=Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata|work=scribd.com|access-date=14. 6. 2015}}</ref> === Organizacija vlasti === 22. februara [[1880]]. parlamenti Austrije i Ugarske su paralelno usvojili "''Zakon o upravljanju Bosnom i Hercegovinom''." Ovaj je zakon odredio da nadzor nad privremenom upravom u BiH pripada zajedničkoj vladi, ali da se pravci i načela te uprave (posebno izgradnja željeznica i drugih javnih građevina, donošenje propisa o carinama, indirektnim porezima i novcu) ne mogu utvrđivati bez saglasnosti vlada oba dijela Monarhije. Zakonom je posebno određeno da se bez saglasnosti parlamenta Austrije i Ugarske ne može promijeniti odnos u kojem se BiH nalazi prema Monarhiji. Austro-Ugarska je, tako, u biti zadržala: (1) zatečenu osmansku administrativnu organizaciju u BiH; (2) pravni poredak; (3) poreski sistem; (4) postojeće stanje agrarnih odnosa. Preduzimanjem zatečene upravne strukture, Bosna vilajet je postao Rekhsland, sandžaci ili live postali su okruzi, (srezovi) su prebačeni u kotare, a nahije u kotarske ispostave. Valija je postao zemaljski poglavar (njem. Landesschef), mutesarifi (upravnici sandžaka) postali su okružni predstojnici, a kajmakami ili mudiri (upravnici srezova) preimenovani su u kotarske predstojnike. Okupacija je zatekla u BiH 64 kotara i 23 kotarske ispostave, te sistem opštinskih samouprava u okviru seoskih opština ([[džemat]]a ) i gradskih opština ili beledija. Nova vlast je zadržala ovu opštinsku strukturu, ali su njena samoupravna prava i djelokrug bili veoma ograničeni. Slično upravi, i u pravosuđu je zadržana osmanska organizacija sudstva. Prvostepeni su bili kotarski sudovi kojih je bilo 48. U Sarajevu je od 7. jula 1879. počeo djelovati Vrhovni zemaljski sud (njem. Landesgericht). Pri svim kotarskim sudovima postojali su i [[šerijat]]ski sudovi za porodične i nasljednopravne poslove Muslimana. Pri Vrhovnom sudu u Sarajevu djelovao je u svojstvu apelacije Vrhovni šerijatski sud (njem. Scheriatsobergericht). Okružni sudovi su djelovali i kao trgovački sudovi.<ref name="scribd"/> == Također pogledajte == * [[Bosanski sabor]] * [[Okupacioni period]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]] 23qvjunz4hzeu6thpjitwa67u1eyqfz Admiral 0 58905 3829373 3636013 2026-04-11T17:07:00Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829373 wikitext text/x-wiki '''Admiral''' je u većini mornarica najviši ili drugi čin u komandnom lancu iza [[Admiral flote|Admirala flote]] (u mornaricama Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske npr). Ekvivalent činu admirala je čin generala. == Historija == Riječ admiral vuče porijeklo iz [[Arapski jezik|arapskog jezika]], tačnije od riječi ''Amīr-al-bahr'' (امير البحر ) što znači zapovjednik mora. Tokom [[Krstaški ratovi|krstaških ratova]] riječ je došla do evropljana, a Sicilijanci i Đenovljani spajaju prve dvije riječi i upotrebljavaju je kao ''Amiral''. Kroz upotrebu u zemljama evrope riječi je dodano i slovo "d", tako da u [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] već u 14. vijeku srećemo riječ "admyrall", a u 16. "admiral". Danas se riječ admiral koristi gotovo isključivo kao najviši ili jedan od najviših činova u mornaricama širom svijeta. Iz čina admirala su izvedeni i ostali niži ili viši admiralski činovi u mornarici: * [[Admiral flote]] * [[Admiral]] * [[Viceadmiral]] * [[Kontraadmiral]] * [[Komodor]] == Poznati admirali u historiji == [[Datoteka:US Navy O10 insignia.svg|116px|mini|desno|Oznake Admirala u mornarici SAD i Njemačke]] * Admiral oceana [[Kristofor Kolumbo]] (za [[Špansko Carstvo]]) * Admiral [[Barbarossa Hayreddin Pasha]] ([[Osmansko Carstvo]]) * Admiral Sir [[Francis Drake]] ([[Engleska]]) * Admiral Lord [[Horatio Nelson]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * Admiral [[Sergey Gorshkov]] ([[Sovjetski Savez|SSSR]]) * Admiral Hyman G. Rickover ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) * Admiral Elmo Zumwalt ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) * Admiral [[Isoroku Yamamoto]] ([[Japan]]) * Admiral [[Alfred von Tirpitz]] ([[Njemačko Carstvo]]) === Admirali iz BiH === * Admiral [[Halil-paša|Halil-paša Lijevčanin]] (Osmansko Carstvo) <ref>{{Cite web |url=http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1826 |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 7. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927005818/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1826 |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead |archive-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927005818/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1826 }}</ref> * Admiral [[Petar Ormučević]] (Špansko carstvo) == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Admirals}} [[Kategorija:Činovi u vojsci]] [[Kategorija:Flota]] cx3seqyuolqka9henp7ebnqc4kwy8sp Istočno pitanje 0 66364 3829363 3635882 2026-04-11T17:00:50Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829363 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Eastern Question in Europe and Asia WDL11691.png|mini|301x301piksel|''Istočno pitanje'' u Evropi i Aziji.]] U [[Historija diplomatije|historiji diplomatije]] '''"istočno pitanje"''' odnosi se na strategijska i [[Politika|politička]] razmatranja [[Evropa|evropskih]] [[Velesila|velikih sila]] tokom političke i [[Ekonomija|ekonomske]] nestabilnosti u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] od kraja 18. do početka 20. stoljeća. Okarakterizirano kao "[[bolesnik Evrope]]" (ili "bolesnik na [[Bosfor]]u"), nekada dominantno Osmansko Carstvo dospjelo je u period stagnacije i pada moći, koji je prijetio da ugrozi krhku ravnotežu [[Balans moći|odnosa snaga]] koji je u najvećoj mjeri oblikovao Evropu. Istočno pitanje obuhvatilo je mnoge međusobno povezane elemente: osmanlijske vojne poraze, institucionalnu nelikvidnost, neuspješnu političku i ekonomsku modernizaciju, uspon etno-[[Vjera|vjerskog]] [[Nacionalizam|nacionalizma]] u [[Pašaluk|pašalucima]] i rivalstvo velikih sila.<ref>Theophilus C. Prousis, prikaz knjige ''The Eastern Question, 1774-1923'' autora A. L. Macfieja, ''H-Net Reviews'', decembar 1996. [http://www.h-net.org/reviews/showrev.php?id=712]</ref> Upotreba termina ''istočno pitanje'' datira još iz 1774, perioda nakon osmanlijskog poraza u [[Rusko-turski rat (1768–1774)|Rusko-turskom ratu 1768–1774]]. Budući da se smatralo da će raspad Osmanskog Carstva biti neizbježan, evropske sile angažovale su se u tom pitanju kako bi zaštitile svoje vojne, strateške i komercijalne interese. [[Rusko Carstvo]] imalo je korist od pada Osmanskog Carstva. S druge strane, [[Austro-Ugarska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velika Britanija]] smatrale su da je njegov opstanak u njihovom interesu. Istočno pitanje riješeno je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Raspad Osmanskog Carstva|raspadom Osmanskog Carstva]]. == Početak == Kao diplomatsko pitanje opstanka i nasljedstva osmanlijske države na [[Balkan]]u i [[Levant]]u, istočno pitanje obuhvatalo je skup problema i događaja u vremenu od druge polovine 17. do prvih decenija 20. vijeka. U tu sferu prije svega spadaju odnosi [[Visoka Porta|Porte]] s evropskim silama, koje su u svojoj [[Imperijalizam|imperijalističkoj]] ekspanziji nastojale svaka za sebe otkinuti što veći dio osmanskog nasljedstva. Ti odnosi prepliću se s evolucijom unutrašnjih prilika u Carstvu. Na Balkanu i u evropskim zemljama Carstva te posebno u [[Egipatski pašaluk|Egiptu]] organiziraju se ustanci i oslobodilački pokreti. U to se upliću velike evropske sile, koje vlastite imperijalističke i [[Kolonijalizam|kolonijalističke]] ciljeve manje ili više vješto prikrivaju navodnom brigom za položaj potčinjenih naroda u Carstvu. Slabljenjem i povlačenjem Osmanskog Carstva iz [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]] otvara se problem popunjavanja tog [[Geopolitika|geopolitičkog]] prostora. Ključnu ulogu u tome igrale su dvije [[Kršćanstvo|kršćanske]] sile: [[Habsburška Monarhija]] i [[Mletačka Republika]]. Inicijativu u politici potiskivanja Osmanskog Carstva šezdesetih godina 18. vijeka preuzima [[Spisak ruskih careva|ruska carica]] [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]]. Ona je prvenstveno snažno oživila stare ambicije [[Petar I, car Rusije|Petra Velikog]] da Rusiji osigura prevlast na [[Crno more|Crnom moru]]. Uz njenu oružanu podršku za [[Spisak poljskih vladara|poljskog kralja]] 1764. izabran je [[Stanisław August Poniatowski]]. On je nastojao osigurati vjersku ravnopravnost nekatolicima, što je izazvalo otpor [[Rimokatoličanstvo|katolika]] i osnivanje poljske nacionalne konfederacije u današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Ta konfederacija obratila se Osmanlijama za pomoć. Porta je na to zatražila rusko povlačenje iz [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljske]], što je Katarina odbila. Uslijedio je šestogodišnji rat, u koji je [[sultan]] [[Mustafa III]] stupio po nagovoru [[Kraljevina Francuska|Francuske]]. Završen je potpisivanjem [[Kučukkajnardžijski mir|Kučukkajnardžijskog mira]] 1774, uz osmanlijske teritorijalne gubitke. Rusiji je priznat status sile zaštitnice [[Pravoslavlje|pravoslavnog]] stanovništva u Osmanskom Carstvu. To joj je omogućilo da se otvoreno upliće u unutrašnje stvari osmanlijske države, s težnjom da u krajnjoj liniji nad njom uspostavi svoj protektorat. S druge strane, sultan je, kao [[halifa]], prvi put dobio pravo [[Jurisdikcija|jurisdikcije]] nad [[musliman]]ima koji su došli pod nemuslimansku vlast. Bez obzira na tu pravnu konstrukciju, sama činjenica da su muslimani u teritorijalnom smislu došli pod nemuslimansku vlast označila je početak kraja univerzalnosti Osmanskog Carstva kao [[islam]]ske države. Da bi se ipak sačuvao neki privid univerzalnosti, počinje se smatrati da muslimani mogu živjeti teritorijalno pod nemuslimanskom vlašću, ali su vjerski potčinjeni sultanu kao halifi. Taj princip bit će primijenjen u Bosni i Hercegovini u trenutku austro-ugarske [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|okupacije]]. U to vrijeme unutar Carstva događaju se očito razgrađivanje i dekadencija njegove klasične državne i društvene organizacije. == Također pogledajte == * [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.britannica.com/event/Eastern-Question Eastern Question], ''[[Encyclopædia Britannica]]'' {{en simbol}} * [http://www.treccani.it/enciclopedia/questione-d-oriente_(Dizionario-di-Storia)/ Questione d'Oriente], ''Dizionario di Storia'', 2010. {{it simbol}} {{Diplomatija Velikih sila}} {{Velika istočna kriza}} [[Kategorija:Diplomatija]] [[Kategorija:Historija Balkana]] [[Kategorija:Nacionalna pitanja]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] np8huxp0cwelpyjd0j3bw30q2ijax9m Cher 0 70337 3829316 3812259 2026-04-11T12:35:49Z Palapa 383 3829316 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Cher |žanr = [[Pop muzika|pop]] |bgcolour = |slika = Cher in 2019 cropped.jpg |država = {{Sjedinjene Američke Države}} |karijera = 1963– |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|05|20}} |mjesto_rođenja = El Centro, [[Kalifornija]], [[SAD]] |smrt = |instrument = |izdavač = ''[[Imperial Records|Imperial]]'' ([[1965]]–[[1968]])<br />''[[Atlantic Records|Atlantic]]'' (1965–[[1967]])<br />''[[Atco Records|Atco]]'' ([[1969]])<br />''[[MCA Records|MCA]]'' ([[1971]]–[[1974]])<br />''[[Warner Bros. Records]]'' ([[1975]]–[[1977]])<br />''[[Casablanca Records|Casablanca]]'' ([[1979]]–[[1980]])<br />''[[Columbia Records|Columbia]]'' ([[1982]])<br />''[[Geffen Records|Geffen]]'' ([[1987]]–[[1991]])<br />''[[Warner Music Group|Warner Music UK]]'' ([[1995]]–[[2002]])<br />''Warner Bros.'' ([[2003]]–danas) |zanimanje = pjevačica, glumica |angažman = |URL = [http://www.cher.com/ www.cher.com] |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Cher''' (pravo ime '''Cherilyn Sarkisian LaPierre''') [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[Pop muzika|pop]] [[pjevanje|pjevačica]], tekstopisac, [[filmski producent|filmska producentica]], [[Glumac|glumica]] i [[pisac|spisateljica]]. Jednako kao što je mediji opisuju kao kraljicu [[Pop-muzika|popa]], Cher je okarakterisana i kao oličenje ženske autonomije u industriji u kojoj dominiraju muškarci. Poznata je po svom prepoznatljivom [[alt]]ovskom pjevačkom glasu i dobrom snalaženju u brojnim oblastima zabave, kao i usvajanju različitih stilova i nastupa tokom svoje skoro šestdecenijske karijere. Postala je popularna 1965. godine kao članica dueta ''Sonny & Cher'', folk rock grupe, nakon što je njihova pjesma ''[[I Got You Babe]]'' dostigla broj jedan na američkim i britanskim top listama. Do kraja 1967. godine prodali su 40 miliona kopija širom svijeta čime su postali, prema časopisu [[Time (časopis)|Time]], rock par.<ref name=time1998>{{cite journal|last=Bellafante|first=Ginia|authorlink=Ginia Bellafante|url=http://edition.cnn.com/ALLPOLITICS/1998/01/12/time/Bellafante.html|title=Appreciation: The Sonny Side of Life|magazine=Time|date=19. 1. 1998|access-date=16. 1. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201195234/http://edition.cnn.com/ALLPOLITICS/1998/01/12/time/Bellafante.html|archive-date=11. 10. 2018}}</ref> Istovremeno je započela svoju solističku karijeru, objavljujući 1966. svoju prvu solo pjesmu koja je postigla tiraž od milion kopija. Postala je televizijska ličnost 70-tih godina prošlog vijeka s emisijama: ''The Sonny & Cher Comedy Hour'', koju je tokom trogodišnjeg perioda gledalo u prosjeku više od 30 miliona gledalaca i [[Cher (TV serija|Cher]]. Danas vodi svoj show ''Cher at the Colloseum''. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.imdb.com/title/tt1126591/ {{stub-muz}} {{Commonscat|Cher (singer)}} {{Grammy za najbolji snimak plesne / elektronske muzike}} {{Grammy za životno djelo}} {{Oscar - glavna glumica}} {{Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu}} {{Zlatni globus za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl}} {{Cannes - najbolja glumica}} {{Nagrada "David di Donatello" - najbolja strana glumica}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Cher}} [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Dobitnici Emmyja]] [[Kategorija:Biografije, Los Angeles]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Armenije]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Francuske]] [[Kategorija:Američke glumice]] [[Kategorija:Američki filmski producenti]] tttey765z8kcwsw93zzbcsp7qsoigx0 Tugra 0 75656 3829544 3636187 2026-04-12T11:03:28Z Panasko 146730 clean up, replaced: “ → " (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829544 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Tugra Mahmuds II.gif|mini|desno|300px|Tugra [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] [[sultan]]a [[Mahmud II|Mahmuda II]]. Ona znači: ''Mahmud han, sin Abdülhamidov, zauvjek pobjednik''. Ispisano je: <br /> - <font size="large">{{color|#990000|محمود }}<font color="#000099">خان </font><font color="#009900">بن </font><font color="#999900">عبدالحميد </font>{{color|#009999|مظفر }}<font color="#990099">دائماً</font></font>]] '''Tugra''' je kaligrafski [[amblem]] ili potpis [[sultan]]a Osmanskog Carstva koji se nalazio na svim zvaničnim dokumentima i prepiscima. Također je bila urezana na njegov [[pečat]] i utisnuta na novčiće iskovane tokom njegove vladavine. Tugra bi bila oblikovana početkom sultanove vladavine i dvorski [[kaligraf]] bi je iscrtavao na pisane dokumente. Prva tugra je pripadala sultanu [[Orhan|Orhanu I]] (vl. 1324-1359), drugom vladaru Osmanskog Carstva. Ona se zatim razvijala i dostigla klasičan oblik tugrom sultana [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] (vl. 1520-1566). Tugre su imale sličnu funkciju kao [[kartuš]] u starom [[Egipat|Egiptu]]. Svaki osmanski sultan je imao sopstvenu tugru. == Vizualni elementi tugre == [[Datoteka:Tugra decomposed.png|mini|lijevo|200px|Vizualni elementi tugre]] Tugra ima karakterističnu formu: dvije petlje na lijevoj strani, tri okomite crte u sredini, odozdo ispis u vidu stoga i dva produžetka sa desne strane. Svaki element ima svojstveno značenje, a zajedno čine oblik koji se lako prepoznaje kao tugra. Sultanovo ime se ispisuje u donjem dijelu, koji se zove ''sere''. U prvom periodu ovo je moglo biti jednostavno kao "Orhan, sin Osmanov” u prvoj tugri iz 1326. U slijedećim periodima imenu nosioca i njegovog oca se dodaju i počasne titule i molitve. Petlje na lijevoj strani tugre se zovu ''beyze'', od [[arapski jezik|arapske]] riječi za [[jaje]]. Neka tumačenja tvrde da su ''beyze'' predstavljale dva [[more|mora]] nad kojima su vladali sultani: spoljna, veća, petlja za [[Sredozemno more]] i unutrašnja, manja, za [[Crno more]]. Okomite crte na vrhu tugre se zovu ''tug'', tj. "motka za zastavu”. Tri tuga označavaju [[nezavisnost]]. Linije S-oblika koje prelaze preko tugova se zovu ''zülfe'' i one, uz vrhove tugova koji također gledaju udesno, označavaju da vjetrovi pušu sa [[istok]]a na [[zapad]], što je tradicionalan pravac kretanja Osmanlija. Crte na desnoj strani tugre se zovu ''hancere'' i označavaju [[mač]] ([[handžar]]), simbol vlasti, moći i snage. == Također pogledajte == * [[Islamska kaligrafija]] {{Commonscat|Tughra}} [[Kategorija:Simboli]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] 8kbxxg11g0bvq1pz0we3sc5r5o6dk7z Skenderbeg 0 77536 3829374 3684681 2026-04-11T17:07:34Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ) (5), . - → - (5) using [[Project:AWB|AWB]] 3829374 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Gjergj Kastriot Skenderbeg | slika = Ritratto di Giorgio Scanderbeg.jpg | veličina_slike = | opis = Skenderbeg | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1405|5|6}} | mjesto_rođenja = [[Okrug Dibër|Debar]], Albanija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1468|1|17|1405|5|6}} | mjesto_smrti = [[Lješ]], Albanija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Đurađ Kastrioti''' ({{Jez-sq|Gjergj Kastrioti}}); (6. maj 1405 - 17. januar 1468), poznatiji kao '''Skenderbeg''' ([[Albanski jezik|albanski]]: Skënderbej; [[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: İskender Bey), bio je [[Albanci|albanski]] plemić i vojni komandant koji je služio [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] (1423 - 1443), [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]] (1443 - 1447) i [[Napuljska Kraljevina|Kraljevini Napulj]] (1447 - 1468). Nakon napuštanja osmanlijske službe, vodio je [[Pobuna Skenderbega|pobunu protiv Osmanskog Carstva]] na teritoriji današnje [[Albanija|Albanije]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]]. Skenderbeg se uvijek potpisivao kao gospodar Albanije ({{Jez-la| Dominus Albaniae}}) i nije tražio nikakve druge titule u zvaničnim dokumentima. Kao član plemićke [[Kastrioti|porodice Kastrioti]], odveden je kao zarobljenik u Osmansko Carstvo gdje se obrazovao i služio u vojsci narednih dvadeset godina. Njegova hrabrost je kulminirala imenovanjem za [[sandžak-beg]]a (guvernera) [[Debarski sandžak|Debarskog sandžaka]] 1440. Nakon [[Bitka kod Niša (1443)|bitke kod Niša]] napustio je osmanlijsku vojsku postavši vladar [[Kroja|Kroje]], [[Kodžadžik|Svetigrada]] i [[Modrič]]a. To je dovelo do imenovanja za glavnog komandanta kratkotrajne [[Lješka liga|Lješke lige]] koju je osnovalo albansko plemstvo. Uprkos svojoj vojnoj hrabrosti, nije bio u stanju da učini više od zadržavanja svoje imovine na maloj teritoriji u sjevernoj Albaniji, gdje su se desile gotovo sve njegove pobjede protiv Osmanlija. Godine 1451. osigurao je preko [[Gaetski sporazum|Gaetskog sporazuma]] savez sa Kraljevinom Napulj iako je ostao de facto nezavisni vladar. Učestvovao je na strani napuljskog kralja [[Ferdinand I, kralj Napulja|Ferdinanda I]] tokom Italijanskog građanskog rata (1460 - 1461) i Mletačke Republike tokom [[Osmansko-mletački rat (1463 - 1479)|Osmansko-mletačkog rata]] (1463 - 1479) do svoje smrti 1468. Vojne vještine Skenderbega prestavljale su veliku prepreku osmanskoj ofanzivi, a mnogi su ga u Zapadnoj Evropi smatrali primjerom kršćanskog otpora protiv osmanskih muslimana. == Također pogledajte == * [[Kastrioti]] {{stub-biog}} {{Commonscat|Skanderbeg}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Skenderbeg}} [[Kategorija:Albanski vladari]] [[Kategorija:Biografije, Dibër]] [[Kategorija:Rođeni 1405.]] [[Kategorija:Umrli 1468.]] [[Kategorija:Vojna historija Albanije]] piem0mwrzeu2vymjnb7in21l2191a4w Egipat za vrijeme osmanske vladavine 0 79775 3829565 3638214 2026-04-12T11:25:22Z Panasko 146730 clean up, replaced: ., → ,, .) → ) (6) using [[Project:AWB|AWB]] 3829565 wikitext text/x-wiki {{Historija Egipta}} '''[[Egipat]]''' je bio najveća provincija [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name="cambridge">M. W. Daly: ''The Cambridge history of Egypt: Modern Egypt 1517-20th c.'', University Press, Cambridge, 1998, {{ISBN|0-521-47137-0}}</ref> Potpada pod Osmanlijsku vlast 22. januara 1517, kada ga je osvojio sultan [[Selim I]]. Shvatajući važnost Egipta za Carstvo, Osmanlije su u njemu provodili posebno pragmatičnu i fleksibilnu politiku i ekonomiju. U Egiptu, za razliku od ostatka Carstva, nije važio [[timar|timarski sistem]]. Osmanlije su znale da prosperitet Egipta zavisi u velikoj mjeri od kompleksnog i osjetljivog sistema navodnjavanja prostora oko Nila. Da bi se osigurao dobar prinos od poljoprivrede, imalo je smisla ustezati se od promjene lokalnih načina proizvodnje, administracije i poreskog sistema.<ref name="cambridge" /> U usporedbi sa veličinom teritorije, u Egiptu je bilo stacionirano relativno malo Osmanlijske vojske, tek oko 10 hiljada vojnika, pošto se Egipat nalazio veoma daleko od glavnih frontova na kojima su ratovale Osmanlije, uglavnom u istočnoj Evropi i [[Perzija|Perziji]]. Smatralo se da je vojna služba u Egiptu veoma ugodna i mirna za razliku od vojne službe u drugim osmanlijskim provincijama.<ref>M. Winter: ''Ali Efendi's Anatolian Campaign Book: A Defense of the Egyptian Army in the Seventeenth Century'', Turcica, 15, 1983, str. 267-309</ref> Vojni zadaci u Egiptu su bili uglavnom odbrambene prirode: čuvanje luka, puteva, zaštita karavana koje su išle ka Mekki i slično. Povremeno je egipatska vojska učestvovala na pohodima ka [[Perzija|Perziji]] i Evropi ali u manjem obimu. == Egipat u 16. vijeku == [[Datoteka:Ottoman_Empire_16-17th_century.jpg|mini|190px|Osmansko Carstvo u 16. i 17. vijeku]] Značaj Egipta za Carstvo je bio i strateški i ekonomski. Egipat je bio važna baza za pohode u području [[Crveno more|Crvenog mora]], u [[Jemen]]u, Etiopiji i Hidžazu. U toku [[16. vijek]]a, luka Suec je dosta proširena, a pridodato joj je i brodogradilište. Čak je 1568. pokušana i konstrukcija kanala u Sueckom moreuzu. Nakon što su Portugalci osnivanjem svojih baza u [[Indija|Indiji]] zaprijetili muslimanskim moreplovcima presjecanjem njihovih trgovačkih veza sa Indijom, Osmanlije odlučuju da konsolidiraju svoj položaj u područjima oko Crvenog mora. Ovo je uključivalo osnivanje novih baza u Jemenu i [[Etiopija|Etiopiji]]. Pri osvajanju Etiopije, od strateškog značaja bile su osmanlijske baze u Egiptu. Nakon njenog osvajanja, oni u Etiopiji osnivaju 1555. Habeški ejalet sa prijestolnicom u gradu Massawa.<ref>H. Erlich: ''Ethiopia and the Middle East'', Boulder and London, 1994, str. 33-37</ref> Osvajanje Egipta Osmanlijama je donijelo ogromne ekonomske i finansijske prednosti. Prihodi od [[porez]]a na zemlju, [[carina]] na morskim i riječnim lukama su se koristili za finansiranje vojske, vojne pohode i rashoda namjesnika i njegove porodice. Pored toga Egipat je djelimično pokrivao i troškove karavana kojima su [[hadž]]ije išle ka [[Mekka|Mekki]], a dostavljali su i velike količine [[žitarice|žita]] stanovnicima Mekke i Medine. Viškovi iz [[budžet]]a Egipta su svake godine prenošeni u [[Istanbul]] kao ''irsalijja hazina'' (''irsaliye-i hazine'', doslovno: transfer blaga). Svota je prvobitno bila fiksirana na 16 miliona para, a do kraja 16. vijeka iznos je dostignuo 20 miliona para.<ref>Para je bila osnovna novčana jedinica u opticaju i predstavljala je četrdeseti dio standardnog zlatnika. Stanford J. Shaw: ''The Budget of Ottoman Egypt, 1005-1006/1596-1597'', Columbia University, Publications in Near and Middle East studies, 1968, Mouton (Hag) [http://openlibrary.org/b/OL5608101M]</ref> Pored toga, egipatska privreda je opskrbljavala Osmanlijsku prijestolnicu sa raznim proizvodima i namirnicama: [[šećer]]om, [[riža|rižom]], lećom i [[kahva|kahvom]], ali i vojsku i mornaricu sa [[barut]]om, konopima i užadima.<ref name="cambridge" /> Bilo bi veoma nezahvalno tvrditi da je ova očigledna eksploatacija zemlje predstavljala veće ekonomske poteškoće nego što su bile prije dolaska Osmanlija. Egipat je bio integrisan u ogromno [[carstvo]], uživajući u dugotrajnom periodu [[mir]]a, prosperiteta i dobre vlasti u odnosu na tadašnje standarde. Grad [[Kairo]] je imao velike koristi od trgovine, koju je stimuliralo godišnje hodočašće u [[Mekka|Mekku]]. Zahvaljujući Osmanlijskoj moći i prestižu, te sigurnošću koja je bila veća nego u prethodnom periodu, mnogo više je vjernika poduzimalo put na [[Hadž]]. Egipatski trgovci, ali i vlada, ostvarivali su [[profit]] od međunarodne trgovine kahvom, koja je otpočela početkom [[16. vijek]]a i zauzela značaj i važnost koju je dotada imala trgovina [[začin]]ima. Kairo za vrijeme Osmanlijske vladavine je bio sjedište [[paša|paše]] i središte zemlje sa stacioniranom vojskom i birokracijom koji su trošili ogromne količine luksuzne robe.<ref>A. Raymond: ''The Ottoman Conquest and the Development of the Great Arab Towns'', International Journal of Turkish Studies, 1/1, 1979-80, str. 84-101</ref> Izgradnja monumentalnih građevina koja je bila u punom jeku za vrijeme memlučke vladavine, pod Osmanlijama je gotovo zamrla. To bi se moglo objasniti činjenicom da su memlučki sultani i emiri smatrali Egipat svojom domovinom te su željeli ovjekovječiti svoju vladavinu izgradnjom monumentalnih [[džamija]] i turbeta. Vlast Osmanlijskih paša u Egiptu je često bila kratkog perioda, te oni nisu imali ni motivacije niti vremena za podizanje građevina. Pored toga, sultani nisu željeli da paše izgrađuju "carske" džamije u svoje ime.<ref name="cambridge" /> Ipak, postoje naznake da su egipatske paše dosta doprinijele osnivanju mnogih [[vakuf]]a i izgradnju džamija, mesdžida i [[Derviš|sufijskih]] [[tekija]]. Jedan od paša, Mustafa-paša (vladao od 1560-1563) izgradio je svoju rezidenciju u starom dijelu Kaira te koristio vakufske prihode za dobrotvorne svrhe. Također, ponovo je renoviran i čuveni [[Univerzitet Al-Azhar]]. == Egipat u 17. vijeku == [[Datoteka:Murad Bey by Dutertre in Description de l Egypte 1809.jpg|mini|150px|Portet Murata beg, Dutertre u: ''Description de l'Egypte'', 1809.]] Stalne promjene u vlasti uzrokovale se česte pobune u vojsci na kraju 16. i početkom [[17. vijek]]a. Smatra se da su te pobune bile uglavnom iz ekonomskih razloga<ref>Omer Lutfi Barkan: ''The Price Revolution of the Sixteenth Century: A Turning Point in the Economic History of the Near East'', International Journal of Middle East Studies, 6, 1975, str. 3-28</ref>, međutim često su motivi bili i etničke i [[rasa|rasne]] prirode.<ref name="cambridge" /> U nekoliko navrata, vojska je čak upadala u pašine odaje, pljačkajući i ubijajući neistomišljenike. Vrhunac pobuna je bilo ubistvo Ibrahim-paše 1604. Sve do 1609. stanje u Egiptu je gotovo na rubu anarhije. Nasljednik Ibrahim-paše, Muhammed-paša (vladao 1607-1611) uspjeva uz pomoć [[beduin]]a i dijela lojalne vojske ugušiti pobunu i ulazi u Kairo [[5. februar]]a 1610. Kao odgovor na krizu u Carstvu, Osmanlije su krajem 16. i početkom 17. vijeka počeli postepeno pretvarati svoju imperiju od osvajačke sve više prema birokratskoj državi i ''bedemu Islama''.<ref name="cambridge" /> U ovom aspektu, osmanlijsko osvajanje Egipta i Hidžaza je posmatrano kao odgovornost sultana i Carstva za sigurnost islamskih ''svetih'' mjesta Mekke i [[Medina|Medine]]. Od značajnijih uspjeha Osmanlija tokom 17. vijeka ističu se osvajanje [[Kreta|Krete]] 1669. i ponovno osvajanje [[Bagdad]]a 1636. od strane sultana [[Murat IV|Murata IV]]. Međutim, ova osvajanja su, ironično, još dodatno smanjila stratešku važnost Egipta unutar Carstva. Pošto je u međuvremenu smanjena opasnost od [[Portugal]]aca u [[Crveno more|Crvenom moru]], egipatske ekspedicije na tom području više nisu bile potrebne. Svi ti događaji su deprimirali vojne vođe u Egiptu, te im umanjivali vojni moral. Kao dodatni razlog demotivisanja egipatske vojske bilo je njihovo angažovanje u odbrani granica Carstva nakon katastrofalnog poraza Osmanlija u [[Opsada Beča 1683.|bici kod Beča]] 1683, kada su mnogi vojnici povučeni iz Egipta, koji se smatrao mirnim utočištem, daleko od burnih ratišta.<ref name="cambridge" /> === Religija u Egiptu tokom 17. vijeka === Postoje naznake da period 17. vijeka nije bilo vrijeme povećanja intelektualne integracije Egipta i drugih područja Carstva. Egipat se u duhovnom i obrazovnom smislu razvijao dosta specifično.<ref>Michael Winter: ''Egyptian Society under Ottoman Rule, 1517-1798'', [[London]] - New York, 1992, str. 76-77, 198, 253-54</ref> Glavni vjerski poglavari su i dalje bili usko povezani sa [[Istanbul]]om, naročito glavni [[kadija]] i ''nakib el-ashraf'' (poglavar iz redova potomaka [[Muhammed|Poslanikove]] porodice). Pored njih, mnogi eunusi, guverneri i razni osmanlijski administrativni činovnici igrali su određenu ulogu u "uvozu" obrazovnih i [[vjera|vjerskih]] pogleda u Egipat. [[Hanefijski mezheb|Hanefijsku]] pravnu školu, kojoj su osmanlijski [[sud]]ovi bili privrženi, slijedili su svi vjerski službenici koje je postavljala centralna vlast iz Istanbula, ali i egipatska [[aristokratija]]. Kao rezultat toga, hanefijski vjerski službenici su se postavili kao elita unutar egipatskog društva, ali i kao egipatska [[obrazovanje|obrazovna institucija]].<ref>Galal H. El-Nahal: ''The Judicial Administration of Ottoman Egypt in the Seventeenth Century'', Minneapolis - [[Chicago]], [[1979]], str. 16-17</ref> Međutim, značajan uticaj u egipatskom društvu imali su i drugi islamski pravci, koje su u Egipat donijeli Osmanlijske vojske iz raznih dijelova Carstva. Odmah nakon zauzimanja Egipta, vojska koja je bila ovdje stacionirana, dosta je bila privržena raznim varijantama [[Tesavuf|sufizma]], kojeg su donijeli u Egipat iz područja [[Anadolija|Anadolije]] i [[Srednja Azija|srednje Azije]] u 15. [[vijek]]u.<ref>B. G. Martin: ''A Short History of the Khalwati Order of Dervishes'' u: Nikki R. Keddie (ur): ''Scholars, Saints and Sufis: Muslim Religious Institutions since 1500'', Berkeley, Los Angeles, London, 1972, str. 275-97, {{ISBN|0-520-03644-1}}</ref> Kao i u drugim provincijama Carstva, ni Egipat nije bio uključen u [[hijerarhija|hijerarhiju]] osmanlijskih [[medresa]] koje su zapošljavale [[turski jezik|turkofonske]] predavače, što je bilo nepisano pravilo.<ref>Richard Repp: ''Some Observations on the Development of the Ottoman Learned Hierarchy'' u: Nikki R. Keddie (ur): ''Scholars, Saints and Sufis: Muslim Religious Institutions since 1500'', Berkeley, Los Angeles, London, 1972, str. 167-172, {{ISBN|0-520-03644-1}}</ref> Usprkos tome, Egipat je ostao važan centar islamskog obrazovanja. Tokom 17. vijeka, zabilježen je naročito snažan priliv studenata arapskog i nearapskog porijekla na univerzitet [[Univerzitet Al-Azhar|Azhar]]. Nimalo manje značajna je [[Migracija stanovništva|migracija]] mladih ljudi sa ruralnih područja Gornjeg i Donjeg Egipta, koji su na Azharu tražili vjersku obuku i obrazovanje. Ove migracije treba posmatrati i kao dio šireg trenda [[integracija|integracije]] grada i sela, kao i integracije historijskih područja Gornjeg i Donjeg Egipta.<ref>Gabriel Baer: ''Fellah and Townsman in Ottoman Egypt: A Study of Shirbini's Hazz alquhuf'', Asian and African Studies, 8 (1972), str. 221-256</ref> == Egipat u 18. vijeku == Tokom 18. vijeka Egipat se sve više približavao djelimičnoj autonomiji, kako je opadala važnost paša koje je vlast u [[Istanbul]]u često mijenjala, dok je u isto vrijeme rasla važnost i uticaj lokalnih memlučkih begova i [[šejh]]ova.<ref name="cambridge" /> Kada je zemlja izašla iz općeg pasivnog stanja nametnutog tokom dva vijeka turske dominacije i slobodno razvijanih bliskih veza sa [[Evropa|Evropom]] pod vodstvom agresivnih begova i ambicioznih memlučkih dinastija, Egipat je preuzeo središnju stratešku ulogu u evropskim planovima, koje je ona oduvijek imala.<ref>Daniel Crecelius (ur): ''Eighteenth Century Egypt, The Arabic Manuscript Sources'', Claremont, 1990</ref> Ova strateška važnost se najviše ogledala u jedinstvenom geografskom položaju Egipta, ali i održivoj i razvijenoj privredi. On je ostao najbogatija i najvažnija osmanlijska pokrajina, distribuirajući u ostale dijelove Osmanskog Carstva, a sve više i u mnoge evropske države, izdašne poljoprivredne usjeve, poput [[riža|riže]], [[šećer]]a, [[pšenica|pšenice]] kao i široku paletu drugih proizvoda, uglavnom kahve iz Jemena, Afrike, Azije i regije oko [[Crveno more|Crvenog mora]]. I pored nastavka tiranije vojnih vlasti i, naizgled, neprekidnog nasilja između rivalskih vojnih dinastija, te čestih [[epidemija]] [[kuga|kuge]], egipatska privreda je ostala dosta snažna tokom cijelog 18. vijeka. Duži period političke stabilnosti sredinom 18. vijeka pružio je prosperitet gornjoj i srednjoj klasi stanovništva, došlo je do većeg porasta broja stanovnika i fizičke ekspanzije grada Kaira i drugih obalnih gradova. Međutim, u drugoj polovini 18. vijeka počeli su se osjećati dugoročni učinci evropske ekspanzije u [[Novi svijet|Novom svijetu]], potražnja za jemenskom kahvom i egipatskom rižom je opala, a evropske zemlje su se okrenule trgovini sa Amerikom. Ovaj pad privrede je bio uveliko ubrzan u posljednjih trideset godina 18. vijeka, kada su Egipat zadesile brojne [[prirodna katastrofa|prirodne katastrofe]] i pogoršanim tiranskim odnosom vladajućih begova čije su kratke besciljne vladavine uništile prosperitet koji su izgradili njihovi prethodnici, upropastile domaće i strane trgovačke zajednice, ostavile selo u haosu i isprovocirale dvije vojne ekspedicije (1786. i ponovo u 1798) i potkopale temelje sistema koji je omogućavao održivu političku i vojnu vlast u pokrajini prethodnih vijekova. === Smanjenje uticaja osmanlijskih vladara === Već krajem 17. vijeka osmanlijska centralna vlast je polahko gubila svoju sposobnost da utiče na tok događaja u Egiptu, pošto je većina položaja u administraciji i vojnim jedinicama bila preuzeta od strane lokalnih emira. Ostali predstavnici osmanlijske vlasti, kao što su guverner (namjesnik) i glavni sudija (kadija), nisu bili u stanju kontrolisati prodiranje lokalnih dinastija u upravu i vojsku te preusmjeravanje poreskih prihoda u lokalne potrebe.<ref name="Holt">P.M. Holt (ur): ''Political and Social Change in Modern Egypt'', str.79-90</ref> Veoma često su izbijali sukobi između sekti, od kojih su dvije bile posebno uticajne: kasimije (za koje neki autori smatraju da imaju bosanske korijene)<ref name="Holt2">Holt: ''The pattern of Egyptian Political History from 1517-1798.''</ref> i fikarije (koji su bili porijeklom iz područja [[Kavkaz]]a).<ref name="Holt" /> Zabilježeno je da je tokom 1711. izbio krvavi sukob između ove dvije sekte koji je trajao osamdeset dana (od aprila do juna 1711.<ref name="cambridge" />). Sukob je okončan ubistvom vođe fikarija, ali neprijateljstva između ovih sekti trajaće još naredne dvije decenije. Centralna osmanlijska vlast je bila nemoćna da zavede red, te je svojim potezima, koji su uključivali ubistva vođa jedne ili druge sekte, samo izazivali proteste i otpor obiju strana. Tokom 1730tih ove sekte su se gotovo potpuno međusobno uništile, što je dovelo na vlast sektu Kazdagli (ili ''Kathuda'' po osnivaču Mustafi Kathuda), koji su komandovali [[Janjičari|janjičarskim]] trupama. Vojnu okosnicu dinastije Kazdagli činili su turski doseljenici iz [[Anadolija|Anadolije]] koji su se počeli doseljavati u Egipat krajem 17. vijeka<ref name="Holt" />, te su se raširili po cijeloj zemlji u potrazi za unosnom trgovinom (naročito [[duhan]]om, tada cijenjenom robom koja je došla u Egipat iz Male Azije i sjeverne [[Sirija|Sirije]]<ref>Andre Raymond (1991): ''Soldiers in Trade: The Case of Ottoman Cairo'', British Journal of Middle Eastern Studies, 18, str.16-37</ref>). Pored njih, veliki broj relativno nedisciplinovanih [[Albanci|albanskih]] trupa je dovedeno u Egipat za vrijeme ekspedicije osmanlijskog vojskovođe Gazi Hasan Paše 1786. koja je imala za cilj svrgavanje memlučke dinastije u Egiptu koja se sve više osamostavljavala te uskraćivala ubrane poreze namijenjene centralnoj vlasti u Istanbulu. Poslije ove ekspedicije, brojni Albanci su ostali u Egiptu, kada se Hasan Paša povukao 1787. da bi poveo Osmanlije protiv [[Rusija|Rusije]]. Spremnost Kazdagli dinastije da ignorira osmanlijske vladare i velikodušno prihvati trgovačke [[brod]]ove u luku [[Suez]] koji prevozili robu iz [[Indija|Indije]] u Evropu, dovela je do velikog interesovanja trgovaca iz svih evropskih zemalja. Naročito su se isticali Englezi koji su Egipat smatrali ''glavnim ključem cjelokupne svjetske trgovine''<ref>''Speculation on the Situation and Resources of Egypt'', India Office Archives (London), Factory Records, G/17/5, str. 2, 21</ref>. == Francuska okupacija Egipta == [[Datoteka:Francois-Louis-Joseph_Watteau_001.jpg|mini|180px|Bitka kod piramida, [[Francois-Louis-Joseph Watteau]], 1798-1799.]] Navodni razlog [[Francuska|francuske]] ekspedicije u Egipat je vratiti autoritet Turske Porte i suzbiti [[Memluci|Memluke]]. Ubrzo nakon što se iskrcao u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], [[Napoléon Bonaparte|Napoleon]] je najavio putem propagande i štampanih letaka, da on vjeruje u Boga, Poslanika [[Muhammed]]a i [[Kur'an]] mnogo više od Memluka, te je tvrdio da su svi ljudi jednaki, osim razlika u svojim intelektualnim i moralnim osobinama. U budućnosti svi poslovi u Egiptu su trebali biti otvoreni za sve klase stanovništva; vođenje poslova je trebalo biti predano talentiranim i učenim ljudima, te kao navodni dokaz tvrdnji da su Francuzi iskreni Muslimani naveo je svrgavanje [[Papa|papine vlasti]] u [[Rim]]u.<ref>''Napoleon Bonaparte as Quoted in Christian Cherfils'', ''Bonaparte et Islam,'' Pedone Ed, Pariz, Francuska, 1914, str. 105, 125</ref> Međutim, stvarni razlozi su bili presjecanje engleskih trgovačkih puteva iz Indije prema Evropi. Nakon [[Bitka kod piramida|bitke kod piramida]] (također poznata i kao ''Bitka kod Imbabe'') u kojoj su snage Murat-bega i Ibrahim-bega poražene, stanovništvo je počelo pljačkati kuće begova, a izaslanstvo je poslano iz El-[[Azhar]]a da bi Napoleona uvjerilo u svoje namjere, te se pokazalo mu lojalnost. Djelimično je uspostavljen dobar odnos između osvajača i Egipćana. Osnovano je gradsko vijeće u Kairu, koje se sastojalo od osoba iz redova šejhova, mameluka i [[Francuzi|Francuza]]. Ubrzo nakon toga, u to vijeće su ušli i delegati iz Aleksandrije i ostalih važnijih gradova. Ovo vijeće je malo toga učinilo, više je služilo kao registar uredbi francuskih zapovjednika, koji su nastavili sa diktatorskom vlasti. Uništavanje francuske flote u [[Bitka na Nilu|bici na Nilu]] i neuspjeh francuskih snaga poslanih u [[Gornji Egipat]] (gdje su stigli do prve katarakte) uzdrmao je vjeru Egipćana u svoju nepobjedivost, a kao posljedica niza nepotrebnih inovacija u odnosima između osvajača i lokalnog stanovništva svakodnevno je rasla napetost, te je na kraju, zbog uvođenja novog [[porez]]a, izbio ustanak u Kairu 22. oktobra 1798, a njegovo žarište je bilo u Azharu. Pobuna je kulminirala ubistvom francuskog generala Dupuya, guvernera Kaira. Hitna reakcija Napoleona, potpomognuta dolaskom generala [[Jean Baptiste Kléber]]a iz Aleksandrije, je brzo ugušila ustanak; ali je stalno stacioniranje francuske konjice untar džamije Azhar održavalo veliku i stalnu napetost. U prvim sedmicama marta 1801, Englezi pod komandom Sir [[Ralph Abercromby]]a uspješno se iskrcavaju u Abukir te prodiru do Aleksandrije gdje su napadnuti od strane francuskog generala [[Jacques-Francois Menou|Menoua]]. Francuzi su poraženi, ali je engleski komandant smrtno ranjen u borbi. 25. marta 1801. stiglo je pojaćanje engleskim trupama, te su zajedno sa Osmanlijama krenuli su prema gradu Roseta. 30. marta engleska i osmanlijska vojska dolazi do Kaira te postavlja ultimatum Francuzima da napuste grad i otplove nazad u Francusku. Drugi dio englesko-osmanlijskih trupa stiže do Aleksandrije, gdje postavljaju iste uslove Francuzima. Francuska vojska prihvata ultimatum te njihovo povlaćenje predstavlja kraj francuske okupacije Egipta. == Također pogledajte == *[[Historija starog Egipta]] *[[Vilajet Egipat]] == Reference == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Historija Egipta]] [[Kategorija:Vazalske države Osmanskog Carstva]] sb25q9s0fit74k92cva8nlq1ika6sy6 Magrib 0 95207 3829408 3665090 2026-04-11T17:36:42Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva, Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, {{Reference}} → {{Refspisak}}, „ → ", “ → " using [[Project:AWB|AWB]] 3829408 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Maghreb.png|mini|desno|250px|Karta Magriba]] '''Magrib''' (المغرب العربي al-Maġrib al-ʿArabī;), regija [[Afrika|afričkog]] [[kontinent]]a koja se nalazi sjeverno od Sahare, a zapadno od [[Nil]]a je zapadni dio arapskog svijeta. Obuhvata zapadne zemlje [[Maroko]], [[Zapadna Sahara|Zapadnu Saharu]], [[Alžir]], [[Tunis]], [[Libija|Libiju]] i u manjem dijelu Mauritaniju. Naziv potiče iz [[Arapski jezik|arapske]] riječi, a znači "zapadno"; prvobitno značenje tog naziva bilo je "zemlje zapadno od [[Egipat|Egipta]]". Pojam Magrib obično isključujući Egipat i Sudan, za koje se smatra da se nalaze u Mašriku - istočnom dijelu arapskog svijeta. Tokom ere El-Andaluza na Iberijskom poluostrvu (711-1492), stanovnici Magriba bili su poznati Evropljanima kao "Mauri" <ref>The Moors were simply Maghrebis, inhabitants of the Maghreb, the western part of the Islamic world, that extends from Spain to Tunisia, and represents a homogeneous cultural entity", Titus Burckhardt, Moorish Culture in Spain. Suhail Academy. 1997, p.7</ref>. Grci su ovu regiju nazivali "zemljom Atlasa", misleći na njene Atlas planine <ref>Amin, Samir (1970). The Maghreb in the modern world: Algeria, Tunisia, Morocco. Penguin. p. 10. ISBN 9780140410297. Archived from the original on 30 July 2023. Retrieved 27 August 2017.</ref>. Još krajem XIX vijeka, termin "Magrib" se koristio za označavanje zapadnog Mediterana u obalnoj sjevernoj Africi općenito, a posebno za Alžir, Maroko i Tunis <ref>Elisée Reclus, Africa, edited by A. H. Keane, B. A., Vol. II, North-West Africa, Appleton and company, 1880, New York, p.95</ref>. Za vrijeme vladavine Berberskog kraljevstva Numidije, regija je donekle ujedinjena kao nezavisni politički entitet. Nakon ovog perioda uslijedila je vladavina ili utjecaj Rimskog carstva. Germanski Vandali su izvršili invaziju nakon toga, nakon čega je uslijedilo isto tako kratko ponovno uspostavljanje slabe rimske vlasti od strane [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog Carstva]]. Potom su muslimani došli na vlast pod [[Emevijski halifat|Emevijskim]], [[Abasidski halifat|Abasidskim]] i Fatimidskim halifatom. Najtrajnija vladavina bila je vladavina lokalnih arapskih imperija Aglabida, Idrisida, Salihida, Sulejmanida, Emevija iz Kordobe, Hamudida, Nasrida, Saadijanaca, Alavita i Senusida, kao i berberskih carstava Ifranida, Almoravida, Hamadidi, Ziridi, Marinidi, Zajanidi, Hafsidi i Vatasidi, koji se protežu od VIII do XIII vijeka. Osmansko Carstvo je također kontrolisalo dijelove regije neko vrijeme. Od 2018. godine, oblast naseljava populacija od preko 100 miliona ljudi. == Historija == Nakon završetka [[Ledeno doba|ledenog doba]] područje na kojem se danas nalazi [[Sahara]] osušilo se i nastala je [[pustinja]]. Zbog poteškoća prelaska pustinje dodir između Magriba i [[Subsaharska Afrika|subsaharske Afrike]] je bio krajnje ograničen. Tako je bilo sve do [[Arapi|arapske]] ekspanzije i širenja [[Islam]]a. Čak i tada [[trgovina]] je bila ograničena na skupe (ali često profitabilne) karavanske ekspedicije, kojima se vršila trgovina dobara poput [[so]]li, [[Zlato|zlata]], [[Robovlasništvo|robova]] i [[Slonovača|slonovače]]. U početku je Magrib bio naseljen "bijelim" kromanjoidima na sjeveru i "crnim" narodima u Sahari. Kasnije su oko 8000te p. n. e. s istoka tamo stigli "bijeli" govornici sjevernih afroazijatskih jezika poput [[Berberi|Berbera]] istovremeno sa pojavom kapsijske [[Kultura|kulture]]. Mnoge luke duž obale Magriba zauzeli su [[Feničani]], posebno Kartažani. Porazom [[Kartaga|Kartage]] mnoge luke su došle pod vlast [[Antički Rim|Rima]], koji je na kraju preuzeo nadzor nad čitavom regijom Magriba sjeverno od planine Atlas osim nad nekim najvišim planinskim regijama poput marokanskog Rifa. Arapi su dosegli Magrib u vrijeme Omejida, ali je njihova kontrola nad njime bila prilično slaba. Različite islamske "hereze" poput Abasida i [[Šiitski islam|šiita]], koje su prihvatili neki Berberi, ubrzo su zbacili [[hilafet]]ovu kontrolu u ime svojih interpretacija Islama. Arapski jezik tek se kasnije u 1100ima raširio kao posljedica invazije Banu Hilala (otpustili su ga, ironično, berberski fatimidi radi kažnjavanja zbog iznevjerenja ziridskih klijenata). Kroz taj period Magrib je varirao između povremenog jedinstva (kao pod vlašću Almohada, i kratko pod Hafsidima) i uobičajenije podjele na tri države koje su grubo odgovarale modernom Maroku, zapadnom i istočnom Alžiru i Tunisu. Nakon [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] područje se skoro cijelo nalazilo pod kontrolom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] osim Maroka. Nakon XIX vijeka Magrib su [[Kolonijalizam|kolonizovale]] [[Francuska]], [[Španija]] i kasnije [[Italija]]. == Demografija == [[Datoteka:Algiers coast.jpg|mini|desno|215px|Alžir]] [[Kultura]] Magriba vrlo je složena, jer ljudi koji žive na tom području imaju i afričke i srednjoistočne korijene. Većina Magribljana su [[muslimani]] koji govore arapskim ili berberskim jezikom, neki su pretežno afričkog porijekla. U velikim obalnim gradovima većinom žive stanovnici francuskog, španskog, italijanskog i [[Turska|turskog]] porijekla, koje su ovdje u velikom broju naselili korsari. Arapski dalekti Magriba dijele mnogo zajedničkih karakteristika (poput prvog lica jednine u prezentu na n-) koje su ih odvojile od dijalekata Srednjeg istoka i većinom od Egipta. Berberski jezici gotovo se isključivo govore u Magribu. Magrib uveliko dijeli zajedničku [[Kulinarstvo|kulinarsku]] tradiciju. Zaista, Habib Bourguiba je šaljivo odredio Magrib kao dio Severne Afrike gdje je kuskus osnovna [[hrana]]. Unija Arapskog Magriba (Union du Maghreb Arabe) je nastojanje za koordinacijom [[Politika|političkih]] i [[Ekonomija|ekonomskih]] poslova širom regije. Neslaganja među njenim članicama i sigurnosni problemi u Alžiru predstavljali su ozbiljne smetnje. Zapadni islamski svijet (sjeverozapadna Afrika) razlikuje se od [[Mašrek]]a ili istočnog islamskog svijeta ([[Srednji istok]]). Doslovno označava "vrijeme i mjesto zalaska sunca - zapad." Za svoje arapske osvajače regija je bila "ostrvo zapada" (jazirat al maghrib), zemlja između "mora pijeska" (Sahare) i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Tradicionalno uključuje Maroko, Alžir, Tunis i Tripolitaniju (u Libiji). Nedavno su neki izvori određivali Mauritaniju kao dio regije Magriba. == Moderne teritorije Magriba == * [[Alžir]] * [[Ceuta]] * [[Libija]] * [[Mauritanija]] * [[Melilla]] * [[Maroko]] * [[Tunis]] * [[Zapadna Sahara]] == Srednjovekovne regije Magriba == * Ifriqiya * Djerid * Sus/Sousse * Zab * Hodna * Rif * Magrib al-Awsat (Srednji Magrib) * Maroko (Magrib al-Aqsa) * Tamesna == Također pogledajte == * [[Berberi]] * [[Historija Maroka]] * [[Mašrek]] * [[Mauri]] == Reference == {{Refspisak}} {{Regija}} {{Commonscat|Magreb}} [[Kategorija:Afrika]] 8vkmt43du0ahkc9r8vsy0wargd3n4nf 3829551 3829408 2026-04-12T11:08:16Z Panasko 146730 clean up, replaced: ., → , using [[Project:AWB|AWB]] 3829551 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Maghreb.png|mini|desno|250px|Karta Magriba]] '''Magrib''' (المغرب العربي al-Maġrib al-ʿArabī;), regija [[Afrika|afričkog]] [[kontinent]]a koja se nalazi sjeverno od Sahare, a zapadno od [[Nil]]a je zapadni dio arapskog svijeta. Obuhvata zapadne zemlje [[Maroko]], [[Zapadna Sahara|Zapadnu Saharu]], [[Alžir]], [[Tunis]], [[Libija|Libiju]] i u manjem dijelu Mauritaniju. Naziv potiče iz [[Arapski jezik|arapske]] riječi, a znači "zapadno"; prvobitno značenje tog naziva bilo je "zemlje zapadno od [[Egipat|Egipta]]". Pojam Magrib obično isključujući Egipat i Sudan, za koje se smatra da se nalaze u Mašriku - istočnom dijelu arapskog svijeta. Tokom ere El-Andaluza na Iberijskom poluostrvu (711-1492), stanovnici Magriba bili su poznati Evropljanima kao "Mauri" <ref>The Moors were simply Maghrebis, inhabitants of the Maghreb, the western part of the Islamic world, that extends from Spain to Tunisia, and represents a homogeneous cultural entity", Titus Burckhardt, Moorish Culture in Spain. Suhail Academy. 1997, str. 7</ref>. Grci su ovu regiju nazivali "zemljom Atlasa", misleći na njene Atlas planine <ref>Amin, Samir (1970). The Maghreb in the modern world: Algeria, Tunisia, Morocco. Penguin. str. 10. ISBN 9780140410297. Archived from the original on 30 July 2023. Retrieved 27 August 2017.</ref>. Još krajem XIX vijeka, termin "Magrib" se koristio za označavanje zapadnog Mediterana u obalnoj sjevernoj Africi općenito, a posebno za Alžir, Maroko i Tunis <ref>Elisée Reclus, Africa, edited by A. H. Keane, B. A, Vol. II, North-West Africa, Appleton and company, 1880, New York, p.95</ref>. Za vrijeme vladavine Berberskog kraljevstva Numidije, regija je donekle ujedinjena kao nezavisni politički entitet. Nakon ovog perioda uslijedila je vladavina ili utjecaj Rimskog carstva. Germanski Vandali su izvršili invaziju nakon toga, nakon čega je uslijedilo isto tako kratko ponovno uspostavljanje slabe rimske vlasti od strane [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog Carstva]]. Potom su muslimani došli na vlast pod [[Emevijski halifat|Emevijskim]], [[Abasidski halifat|Abasidskim]] i Fatimidskim halifatom. Najtrajnija vladavina bila je vladavina lokalnih arapskih imperija Aglabida, Idrisida, Salihida, Sulejmanida, Emevija iz Kordobe, Hamudida, Nasrida, Saadijanaca, Alavita i Senusida, kao i berberskih carstava Ifranida, Almoravida, Hamadidi, Ziridi, Marinidi, Zajanidi, Hafsidi i Vatasidi, koji se protežu od VIII do XIII vijeka. Osmansko Carstvo je također kontrolisalo dijelove regije neko vrijeme. Od 2018, oblast naseljava populacija od preko 100 miliona ljudi. == Historija == Nakon završetka [[Ledeno doba|ledenog doba]] područje na kojem se danas nalazi [[Sahara]] osušilo se i nastala je [[pustinja]]. Zbog poteškoća prelaska pustinje dodir između Magriba i [[Subsaharska Afrika|subsaharske Afrike]] je bio krajnje ograničen. Tako je bilo sve do [[Arapi|arapske]] ekspanzije i širenja [[Islam]]a. Čak i tada [[trgovina]] je bila ograničena na skupe (ali često profitabilne) karavanske ekspedicije, kojima se vršila trgovina dobara poput [[so]]li, [[Zlato|zlata]], [[Robovlasništvo|robova]] i [[Slonovača|slonovače]]. U početku je Magrib bio naseljen "bijelim" kromanjoidima na sjeveru i "crnim" narodima u Sahari. Kasnije su oko 8000te p. n. e. s istoka tamo stigli "bijeli" govornici sjevernih afroazijatskih jezika poput [[Berberi|Berbera]] istovremeno sa pojavom kapsijske [[Kultura|kulture]]. Mnoge luke duž obale Magriba zauzeli su [[Feničani]], posebno Kartažani. Porazom [[Kartaga|Kartage]] mnoge luke su došle pod vlast [[Antički Rim|Rima]], koji je na kraju preuzeo nadzor nad čitavom regijom Magriba sjeverno od planine Atlas osim nad nekim najvišim planinskim regijama poput marokanskog Rifa. Arapi su dosegli Magrib u vrijeme Omejida, ali je njihova kontrola nad njime bila prilično slaba. Različite islamske "hereze" poput Abasida i [[Šiitski islam|šiita]], koje su prihvatili neki Berberi, ubrzo su zbacili [[hilafet]]ovu kontrolu u ime svojih interpretacija Islama. Arapski jezik tek se kasnije u 1100ima raširio kao posljedica invazije Banu Hilala (otpustili su ga, ironično, berberski fatimidi radi kažnjavanja zbog iznevjerenja ziridskih klijenata). Kroz taj period Magrib je varirao između povremenog jedinstva (kao pod vlašću Almohada, i kratko pod Hafsidima) i uobičajenije podjele na tri države koje su grubo odgovarale modernom Maroku, zapadnom i istočnom Alžiru i Tunisu. Nakon [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] područje se skoro cijelo nalazilo pod kontrolom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] osim Maroka. Nakon XIX vijeka Magrib su [[Kolonijalizam|kolonizovale]] [[Francuska]], [[Španija]] i kasnije [[Italija]]. == Demografija == [[Datoteka:Algiers coast.jpg|mini|desno|215px|Alžir]] [[Kultura]] Magriba vrlo je složena, jer ljudi koji žive na tom području imaju i afričke i srednjoistočne korijene. Većina Magribljana su [[muslimani]] koji govore arapskim ili berberskim jezikom, neki su pretežno afričkog porijekla. U velikim obalnim gradovima većinom žive stanovnici francuskog, španskog, italijanskog i [[Turska|turskog]] porijekla, koje su ovdje u velikom broju naselili korsari. Arapski dalekti Magriba dijele mnogo zajedničkih karakteristika (poput prvog lica jednine u prezentu na n-) koje su ih odvojile od dijalekata Srednjeg istoka i većinom od Egipta. Berberski jezici gotovo se isključivo govore u Magribu. Magrib uveliko dijeli zajedničku [[Kulinarstvo|kulinarsku]] tradiciju. Zaista, Habib Bourguiba je šaljivo odredio Magrib kao dio Severne Afrike gdje je kuskus osnovna [[hrana]]. Unija Arapskog Magriba (Union du Maghreb Arabe) je nastojanje za koordinacijom [[Politika|političkih]] i [[Ekonomija|ekonomskih]] poslova širom regije. Neslaganja među njenim članicama i sigurnosni problemi u Alžiru predstavljali su ozbiljne smetnje. Zapadni islamski svijet (sjeverozapadna Afrika) razlikuje se od [[Mašrek]]a ili istočnog islamskog svijeta ([[Srednji istok]]). Doslovno označava "vrijeme i mjesto zalaska sunca - zapad." Za svoje arapske osvajače regija je bila "ostrvo zapada" (jazirat al maghrib), zemlja između "mora pijeska" (Sahare) i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Tradicionalno uključuje Maroko, Alžir, Tunis i Tripolitaniju (u Libiji). Nedavno su neki izvori određivali Mauritaniju kao dio regije Magriba. == Moderne teritorije Magriba == * [[Alžir]] * [[Ceuta]] * [[Libija]] * [[Mauritanija]] * [[Melilla]] * [[Maroko]] * [[Tunis]] * [[Zapadna Sahara]] == Srednjovekovne regije Magriba == * Ifriqiya * Djerid * Sus/Sousse * Zab * Hodna * Rif * Magrib al-Awsat (Srednji Magrib) * Maroko (Magrib al-Aqsa) * Tamesna == Također pogledajte == * [[Berberi]] * [[Historija Maroka]] * [[Mašrek]] * [[Mauri]] == Reference == {{Refspisak}} {{Regija}} {{Commonscat|Magreb}} [[Kategorija:Afrika]] olspyp81cdd4nzkfzsmhs2td4washel Lala Šahin-paša 0 102626 3829396 3627714 2026-04-11T17:21:35Z Panasko 146730 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{reference}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829396 wikitext text/x-wiki '''Lala Šahin-paša''' (1330 – oko 1382) bio je osmanski vojskovođa i prvi [[begler-beg]] [[Rumelija|Rumelije]]. Bio je učitelj (''lala'') [[sultan]]a [[Murat I|Murata I]]. Po Muratovom dolasku na prijesto 1359. vodio je osmansko osvajanje [[Trakija|Trakije]].<ref>M. Villani, "Istoria", RISS, XIV, [[Milano]], 1729, str. 549–550.</ref> Godine 1360. zauzeo je Didimotiko, a 1362. Adrijanopolj, koji je potom postao osmanska prijestonica [[Edirne]].<ref>Halil İnalcik, "The Conquest of Edirne", The Ottoman Empire: Conquest, Organization and Economy, [[London]], 1978, str. 155–159.</ref> Godine 1364. zauzeo je Boruj i Filipopolj ([[Plovdiv]]). Bio je jedan od osmanskih predvodnika u [[Bitka na Marici|Bitki na Marici]] 1371. i predvodnik u [[Bitka kod Bileće|Bitki kod Bileće]] 1388. Od 1382. vladao je u [[Sofija|Sofiji]]. Pokopan je vjerovatno u grobnici svog sina Šahbedin-paše u plovdivskoj Šahbedinovoj Imaret-[[džamija|džamiji]]. Po njemu je nazvano manje mjesto Lalapașa u gornjoj Trakiji u [[Turska|Turskoj]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Paše]] oqzejt9az14fbao7xxuqskml8iq10hr Razgovor:Demografija Centra 1 132743 3829326 3824249 2026-04-11T15:58:40Z Palapa 383 /* Statistika.ba */ odgovor 3829326 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Statistika.ba == O broju stanovnika u BIH postoje zvanični podaci. Stranica "statistika.ba" nije pouzdan izvor. Već smo više puta o tome diskutirali. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:37, 5 april 2026 (CEST) :ne sjećam se [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:58, 11 april 2026 (CEST) qcnntxr089qxftukd3j0o8gnjog6pv6 Ratatouille 0 140851 3829311 3182824 2026-04-11T12:22:05Z Palapa 383 3829311 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ratatouille02.jpg|desno|mini|Ratatouille]] '''Ratatouille'''<ref>{{Cite web|url=https://www.loveandlemons.com/ratatouille-recipe/|title=Ratatouille|last=Donofrio|first=Jeanine|date=2024-08-04|website=Love and Lemons|language=en-US|access-date=2026-04-11}}</ref> je [[mediteranska kuhinja|mediteranski specijalitet]] od povrća, koji potječe iz južnofrancuske regije [[Provansa|Provanse]], a nastanak se najviše veže uz grad [[Nica|Nizzu]]. Služi se kao toplo ili hladno predjelo, a jede se i kao glavno jelo. Može se zgotoviti i dan prije, a prožimanjem sastojaka nakon što odstoji neko vrijeme, postaje baš kao i naši bosanski specijaliteti poput [[bosanski lonac|bosanskog lonca]] ili [[grah]]a još ukusniji. Svojom formom i sastojcima dosta je sličan našim dinstanim povrtnim specijalitetima, najviše [[sataraš]]u i [[đuveč]]u, samo bez riže. Priprema se od zrelih [[patlidžan]]a, [[tikvica]], [[paprika]] očišćenih od sjemenki (za ljepši izgled jela i raznovrsnost aroma, mogu se uzeti raznobojne paprike; crvena, zelena i žuta), mesnatog i oguljenog [[paradajz]]a, a uzima se po želji i [[crveni luk]]. Od začinskog bilja prednost imaju svježe nasjeckani: [[bosiljak]], [[majčina dušica]], [[mažuran]], [[peršin]], eventualno [[korijander]], malo šećera prema želji, kao i malo [[lavanda|lavande]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * <ref>{{Cite web|url=https://www.billyparisi.com/make-classic-ratatouille-recipe/|title=Ratatouille Recipe|last=Parisi|first=Chef Billy|date=2024-03-01|website=Chef Billy Parisi|language=en-US|access-date=2026-04-11}}</ref> {{Normativna kontrola}}{{Commonscat}} [[Kategorija:Hrana]] lrnmv17r5urp816gfizcuwn3bbvkyfp Matija Vojsalić 0 143032 3829586 3694972 2026-04-12T11:40:34Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, . - → - , . godine → . (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829586 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Matija Vojsalić Hrvatinić''' je bio drugi i posljednji od dva [[kralj Bosne|osmanska kralja Bosne]]. Bio je praunuk Vojislava Hrvatinića, brata [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. Osmanski sultan [[Mehmed II]] ga je [[1472]]. proglasio kraljem Bosne. Na toj poziciji, koja je nosila malo pravih ovlasti, naslijedio je [[Matija Radivojević|Matiju Radivojevića Kotromanića]]. Godinu dana prije ugarski kralj [[Matija Korvin]] je bosanskim kraljem proglasio [[Nikola Iločki|Nikolu Iločkog]]. Vojsalić je smijenjen [[1476]]. zbog stvaranja urote s Mađarima protiv Osmanskog Carstva. Tada se posljednji put spominje, i to u dubrovačkim zapisima. Posljednji je poznati član porodice [[Hrvatinići|Hrvatinića]]. {{S-start}} {{Redoslijed | prije =[[Matija Radivojević]] | naslov =[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]]<br>[[1471]] - [[1476]]. | poslije =[[Nikola Iločki]] }} {{S-end}} {{Bosanski vladari i velikaši}} {{DEFAULTSORT:Vojsalić, Matija}} [[Kategorija:Pretendenti na bosansko prijestolje]] [[Kategorija:Hrvatinići]] 7074w23kvdehc5cjqe5iz99l3av77k8 Bitka kod Bileće 0 148074 3829384 3784277 2026-04-11T17:12:25Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo using [[Project:AWB|AWB]] 3829384 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = | sirina = <!-- širina infokutije --> | dio = [[Pad Bosne 1463.|Pada Bosne]] i [[Osmanski ratovi u Evropi|osmanskih ratova u Evropi]] | slika = | velicina_slike = | alt = | opis_slike = | datum = oko 26. augusta 1388. | mjesto = [[Bileća]], [[Bosansko Kraljevstvo]] | koordinate = {{coord|42.866667|18.433333|type:event_region:BA|display=it}} | karta_vrsta = | karta_reljef = | karta_velicina = | karta_znakvel = | karta_opis = | karta_oznaka = | teritorija = | rezultat = | akcija = | status = <!-- ako je sukob završen koristiti |rezultat = --> | strane_zaglavlje = | strana1 = [[Bosansko Kraljevstvo]] | strana1a = <!-- od 'a' do 'd' --> | strana2 = [[Osmansko Carstvo]] | strana2a = [[Zeta u doba Balšića]] | strana3 = | strana3a = <!-- od 'a' do 'd' --> | komandant1 = [[Vlatko Vuković Kosača]] <br /> [[Radič Sanković]] | komandant1a = | komandant2 = [[Lala Šahin-paša]] | komandant2a = <!-- od 'a' do 'd' --> | komandant3 = | komandant3a = <!-- od 'a' do 'd' --> | jedinice1 = | jedinice2 = | jedinice3 = | snage1 = 7000 | snage2 = 18000 | snage3 = | polsnaga1 = | polsnaga2 = | polsnaga3 = | vojsnaga1 = | vojsnaga2 = | vojsnaga3 = | žrtve1 = | žrtve2 = | žrtve3 = | napomena = | vojna_kampanja = <!-- ime šablona napravljenog korištenjem šablona {{vojna kampanja}} --> }} {{Bosansko-osmanski srednjovjekovni ratovi}} '''Bitka kod Bileće'''<ref name="slideshare.net">{{Cite web |url=http://www.slideshare.net/shirazthegreat/osmans-dream-the-history-of-the-ottoman-empire-caroline-finkel |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527033710/http://www.slideshare.net/shirazthegreat/osmans-dream-the-history-of-the-ottoman-empire-caroline-finkel |archive-date=27. 5. 2015 |url-status=dead}}</ref> se vojevala 27. augusta 1388, nedaleko od [[Bileća|istoimenog grada]], između [[Osmansko Carstvo|osmanlijskih]] odreda predvođenih vojskovođom Šajinom (odnosno Isaimom, koje treba razlikovati od poznatijeg [[Lala Šahin-paša|Lala Šahin-paše]], rumelijskog begler-bega i učitelja sultana Murata I)<ref>{{Cite book|last=Filipović|first=Emir O.|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386-1463)|publisher=Orijentalni institut|year=2019|location=Sarajevo}}</ref> i odreda [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]], koje su predvodili [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatko Vuković]] i [[Radič Sanković]]. Okončana je potpunim porazom Osmanlija, u kojem se i sam Lala Šahin-paša jedva spasio bijegom, dok su gubici u pobjedničkim redovima bili neznatni. Nepunih godinu dana kasnije velika osmanlijska vojska sukobila se u [[Kosovska bitka|Kosovskom boju]] sa kombiniranom [[Srbi|srpskom]] i bosanskom vojskom, čije su lijevo krilo činili bosanski vojnici prvog bosanskog kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] (1353—1377, 1377-1392), predvođeni Vlatkom Vukovićem. == Uzroci i pozadina == Već u posljednoj četvrtini 14. stoljeća Osmanlije su bile važan vojni i politički faktor na zapadnom [[Balkan]]u. Nakon što su vladare i velmože [[Makedonija (regija)|Makedonije]] sveli u vazalni položaj, usmjerili su [[Akindžije|akindžijske]] napade i upade zapadno prema Jadranskoj obali.<ref name=":0">{{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|title=Istorija srednjovekovne bosanske države|publisher=Srpska književna zadruga|year=1964|pages=158}}</ref> U tome su vješto koristili sukobe među balkanskim feudalcima i vladarima, pomažući jedne protiv drugih kako bi dodatno oslabili njihove zemlje. Položaj kraljevine Bosne je bio takav da se smatrala sigurnom od osmanskih upada, budući da je još uvijek bila daleko od početnih osmanskih položaja i unekoliko zaštićena pojasom državica nastalih raspadom Dušanovog carstva.<ref name=":0" /> Međutim, za brzu i laku osmansku konjicu udaljenost Bosne nije bila veći problem. Neprijateljstvo između bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i vladara Zete, [[Đurađ II Balšić|Đurđa II Balšića]] koji je bio u vazalnom odnosu spram sultana [[Murat I|Murata I]], dovela je do sukoba između Bošnjana i Turaka ranije nego što se to očekivalo. Prvi osmanski upad u Bosnu, o kojem se malo zna, dogodio se već u oktobru 1386. Vjerovatno je taj napad predložio i ohrabrio sam Đurađ, što je izazvalo paniku u susjednoj [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]].<ref name=":0"/> Godine 1388. Đurađ je uspostavio kontakt s Lala Šahin-pašom, koji je tada vojevao u Epiru, sa željom da uzdrma Tvrtkovu vlast.<ref name=":1">{{Cite book|last=Ćorović|first=Vladimir|title=Istorija srpskog naroda|publisher=Ars Libri|year=1997|chapter=Treći dio, 12. poglavlje}}</ref> == Osmanski napad == Opasnost od osmanskog napada na Bosnu pojavila se ranog augusta 1388. godine<ref name=":0" />, kada je sultan Murad I poslao vojvodu Šajina da pomogne Đurđa.<ref name=":2">{{Cite book|last=Imber|first=Colin|title=The Ottoman Empire, 1300-1650: The Structure of Power|publisher=Palgrave Macmillan|year=2009|isbn=978-1137014061|pages=12}}</ref> Neke od glavnih izvora za sami tok upada Osmanlija u Bosnu predstavlja [[Dubrovački arhiv]]. Tako iz njega saznajemo da su dubrovačke vlasti poslale izaslanika Đurđu u vezi s Turcima koji su provalili u južne krajeve bosanskog kraljevstva, dosta blizu granica same Republike.<ref name=":0" /> Dana 15. augusta, Dubrovčani su odlučili da pruže utočište izbjeglicama iz bosanskog kraljevstva koje su se sklanjale pred osmanskim napadom,<ref name=":0" /> pri čemu su plemići imali pristup Dubrovniku, a obični puk [[Ston]]u na Pelješcu.<ref name=":1" /> Zidovi grada Stona su bili učvršćeni i pripremljeni za odbranu, a 19. augusta svim stanovnicima (Dubrovčanima) naređena je pripravnost za odbranu [[Pelješac|Pelješca]].<ref name=":1" /> Narednog dana, kralj Tvrtko je poslao hiljadu vojnika kao ispomoć braniteljima.<ref name=":1" /> Istog dana, republika [[Sveti Vlaho|Sv. Vlaha]] šalje izaslanika Šajinu, koji se već nalazio u neposrednoj blizini.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Dubrovčani su namjeravali da se osiguraju u slučaju bitke<ref name=":0" />, te je izaslanik kojeg su poslali Osmanlijama vjerovatno imao dvostruku misiju: da pregovara, ali i da sazna namjere i stanje napadača.<ref name=":1" /> Dana 22. augusta, šalju izaslanika i na ugarski dvor, tražeći "savjet".<ref name=":1" /> Veličina vojske koju je sultan poslao protiv kralja Tvrtka nije poznata, ali vjerovatno je bila zamašna, jer su se u njoj nalazili i sultanovi sinovi. S druge strane, to nije bila ni ogromna osvajačka sila, iako je sigurno da njen jedini zadatak nije bila prosta pljačka. Pored plijena, ona je imala i da pokaže vojnu silu rastuće Muratove države.<ref name=":1" /> Bosanska vojska, na čelu s pouzdanim i najsposobnijim generalom kralja Tvrtka, velikim vojvodom bosanskim [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]], pustila je Osmanlijama da dopru do [[Bileća|Bileće]].<ref name=":0" /> Bosanska vojska su se sukobili s napadačima u [[Humska zemlja|humskim]] gudurama i kršu,<ref name=":1" /> gdje su ih potukli do nogu.<ref name=":1" /><ref>{{Cite book|last=Finkel|first=Caroline|title=Osman's Dream: The History of the Ottoman Empire|url=https://archive.org/details/osmansdreamstory0000fink|publisher=Basic Books|year=2007|isbn=978-0465023974|pages=[https://archive.org/details/osmansdreamstory0000fink/page/20 20]-21}}</ref> Sami Šajin je jedva spasio goli život, dok većina njegovih vojnika nije bila iste sreće.<ref name=":1" /> O tačnom datumu odigravanja Bilećke bitke postoji više mišljenja. Prema kasnijim hronikama, bitka se odigrala 27. augusta. Međutim, već 26. augusta Dubrovčani su obavijestili [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|ugarskog kralja Sigismunda I]] o rezultatima bitke, kada su iz zarobljeništva pustili [[Zeta|zetske]] i [[Albanija|albanske]] zarobljenike koji su ratovali u osmanskoj vojsci.<ref name=":0" /> == Posljedice == Osmanski napad i poraz je nagnao kralja Tvrtka i Đurđa da dođu do međusobnog sporazuma. Bosanska pobjeda nije mogla tek tako potisnuti posljedice osmanskog vojnog pljačkanja. Iako je postojao strah od ponovnog napada, Bosanska vojska nije došli u sukob s Osmanlijama skoro čitavu godinu nakon Bitke kod Bileće.<ref name=":0" /> Međutim, juna 1389. sultan Murat je lično poveo osmansku vojsku prema zapadu, možda namjeravajući da se osveti Tvrtku.<ref name=":2" /><ref>{{Cite book|last=Fine|first=John Van Antwerp, Jr.|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|publisher=University of Michigan Press|year=1994|isbn=0-472-08260-4|pages=408}}</ref> Moguće je i da je sumnjao da je [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] imao određenu ulogu u porazu Osmanlija kod Bileće.<ref>{{Cite book|last=Veinstein|first=Gilles|title=Europe and the Islamic World: A History|url=https://archive.org/details/europeislamicwor0000tola|publisher=Princeton University Press|year=2013|isbn=978-0691147055|pages=[https://archive.org/details/europeislamicwor0000tola/page/124 124]|chapter=The Great Turk and Europe}}</ref> Kao pretendent na bivše teritorije [[Nemanjići|nemanjićke krune]], kralj Tvrtko će poslati odred bosanske vojske na čelu s Vlatkom Vukovićem u čuveni [[Kosovska bitka|Boj na Kosovu]], gdje će bosanska vojska zauzeti lijevo krilo i proći bez većih gubitaka. ==Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Bitka na Dubočici]] * [[Bitka kod Pločnika]] * [[Kosovska bitka]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bitke]] [[Kategorija:Politički razvoj srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Historija Turske]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:1388.]] [[Kategorija:Bileća]] [[Kategorija:Bitke Osmanskog Carstva]] lludgejeyvgl9o1c3nwtn5m4iaorkqo Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. 0 151039 3829434 3501139 2026-04-11T22:32:03Z Semso98 54573 /* Lokacije stadiona */ 3829434 wikitext text/x-wiki {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2018. | ostali_nazivi = Чемпионат мира по футболу 2018 | slika = 2018 FIFA World Cup.svg | veličina = 200px | tekst = | država = Rusija | datumi = 14. juni – 15. juli | br_ekipa = 32 | konfederacije = 5 | stadioni = 12 | gradovi = 11 | šampion_drugo = {{NOG|FRA}} | broj = 2 | drugi_drugo = {{NOG|HRV}} | treći_drugo = {{NOG|BEL}} | četvrti_drugo = {{NOG|ENG}} | utakmice = 64 | golovi = 169 | posjećenost = 3031768 | najbolji_strijelac = {{ZD|ENG}} [[Harry Kane]] {{nowrap|(6 golova)}} | najbolji_igrač = {{ZD|HRV}} [[Luka Modrić]] | najbolji_mladi_nogometaš = {{ZD|FRA}} [[Kylian Mbappé]] | najbolji_golman = {{ZD|BEL}} [[Thibaut Courtois]] | fair_play = {{NOG|ŠPA}} | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]. | sljedećasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.''' bilo je 21. po redu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje je održano u [[Rusija|Rusiji]] od 14. juna do 15. jula 2018. godine. Šampionsku titulu osvojila je [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] pobijedivši u finalnoj utakmici [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatsku]]. Bronzana medalja pripala je [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgiji]]. Na takmičenju su učestvovale 32 reprezentacije, te odigrano 64 utakmice gdje je postignuto 169 golova što je prosječno iznosilo 2.64 postignuta gola po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] [[Harry Kane]] sa šest postignutih golova. == Izbor domaćina == {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! Natjecatelji ! 1. kolo ! 2. kolo ! Napomena |- | align=left| {{ZD|RUS}} Rusija || 9 || bgcolor=CCFFCC|13 || align=left|&nbsp; – |- | align=left| {{ZD|ŠPA}} [[Španija]] / {{ZD|POR}} [[Portugal]] || 7 || 7 || align=left|&nbsp; Španija je već imala organizaciju SP 1982, a Portugal EP 2004. |- | align=left| {{ZD|HOL}} [[Holandija]] / {{ZD|BEL}} [[Belgija]] || 4 || 2 || align=left|&nbsp; Zajedno su bili domaćini EP 2000. |- | align=left| {{ZD|ENG}} [[Engleska]] || bgcolor=FFCCCC|2 || bgcolor=E0E0E0|– || align=left|&nbsp; Domaćin SP-a 1966. i EP-a 1996. |- |} <small>Napomena: Trebalo je imati apsolutnu većinu, što odgovara 12 glasova. Dok taj uvjet nije postignut, ispadao je po krugu kandidat sa najmanje glasova. </small> == Kvalifikacije == {{Glavni|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.}} === Kvalificirane ekipe === [[Datoteka:2018 FIFA World Cup qualification map.png|thumb|center|695px|{{legend|#0000ff|Kvalifikovane ekipe za Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Ekipe nisu uspjele da se kvalifikuju na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#000000|Ekipe odstranjene sa turinira od strane FIFA-e prije igranja utakmica}} {{legend|#cccccc|Države nisu članice FIFA-e}}]] {{Kvalificirane ekipe FIFA SP 2018.}} == Lokacije stadiona == FIFA je prvobitno objavila spisak 13 gradova i 16 stadiona u kojima će se održati prvenstvo. To su bili [[Kalinjingrad]], [[Kazanj]], [[Krasnodar]], [[Moskva]], [[Nižnji Novgorod]], [[Rostov na Donu]], [[Sankt Peterburg]], [[Samara]], [[Saransk]], [[Soči]], [[Volgograd]], [[Jaroslavlj]] i [[Jekaterinburg]].<ref>{{cite web |url=http://www.fifa.com/mm/document/tournament/competition/01/33/74/52/b5ruse.pdf |format=PDF |title=Izvještaj o kandidaturi za Svjetsko prvenstvo 2018 |publisher=[[FIFA]].com |access-date=10. 12. 2010 |archive-date=14. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101214044951/http://www.fifa.com/mm/document/tournament/competition/01/33/74/52/b5ruse.pdf |url-status=dead }}</ref> Međutim, u oktobru 2011, Rusija je objavila kako će smanjiti broj stadiona na četrnaest. Gradnju predviđenog stadiona za [[Moskovska oblast|Moskovsku oblast]] je otkazala regionalna vlada, a preostalo mjesto se tražilo između [[Stadion Spartak|stadiona Spartaka]] i [[VTB Arena|stadiona Dinama]].<ref>{{cite web|url=http://www.izvestia.ru/news/503276 |title=Почему у России осталось только 14 стадионов к ЧМ-2018 - Известия (Why are there only 14 stadiums for the Russia 2018 World Cup) |publisher=Izvestia.ru |date=7. 10. 2011 |access-date=8. 10. 2011}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !colspan=2|[[Moskva]] ![[Sankt Peterburg]] ![[Kalinjingrad]] |- |[[Stadion "Lužnjiki"]] |[[Otkritije Arena]] |[[Stadion "Krestovski"]] |[[Stadion "Kalinjingrad"]] |- |Kapacitet: '''81.000''' |Kapacitet: '''45.360''' |Kapacitet: '''68.134''' |Kapacitet: '''35.212''' |- |[[Datoteka:Luzhniki Stadium1.jpg|200px]] |[[Datoteka:Stadium Spartak in Moscow.jpg|200px]] |[[Datoteka:Spb 06-2017 img40 Krestovsky Stadium.jpg|200px]] |[[Datoteka:Kaliningrad stadium - 2018-04-07.jpg|200px]] |- ![[Kazanj]] !rowspan=8 colspan=2|{{Lokacijska karta+ |Evropska Rusija |width=400 |float=center |caption= |places= {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=55|lat_min=45|lon_deg=37|lon_min=37|position=left |label='''[[Moskva]]'''}} {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=59|lat_min=58|lon_deg=30|lon_min=13|position=right |label='''[[Sankt Peterburg]]'''}} {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=54|lat_min=53|lon_deg=20|lon_min=29|position=right |label='''[[Kalinjingrad]]''' }} {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=56|lat_min=16|lon_deg=43|lon_min=53|position=top |label='''[[Njižni Novgorod]]''' }} {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=55|lat_min=49|lon_deg=49|lon_min=09|position=right |label='''[[Kazanj]]''' }} {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=53|lat_min=14|lon_deg=50|lon_min=16|position=right |label='''[[Samara]]''' }} {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=48|lat_min=44|lon_deg=44|lon_min=32|position=right |label='''[[Volgograd]]''' }} {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=54|lat_min=10|lon_deg=45|lon_min=11|position=bottom|label='''[[Saransk]]''' }} {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=43|lat_min=34|lon_deg=39|lon_min=51|position=right |label='''[[Soči]]''' }} {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=47|lat_min=14|lon_deg=39|lon_min=43|position=right |label='''[[Rostov na Donu]]''' }} {{Lokacijska karta~ |Evropska Rusija |lat_deg=56|lat_min=50|lon_deg=60|lon_min=35|position=bottom|label='''[[Jekaterinburg]]''' }} }} ![[Njižni Novgorod]] |- |[[Kazanj Arena]] |[[Stadion "Njižni Novgorod"]] |- |Kapacitet: '''45.379''' |Kapacitet: '''44.899''' |- |[[Datoteka:Kazan Arena 08-2016.jpg|200px]] |[[Datoteka:Nizhny Novgorod Stadium 2018-05-02 (2).jpg|200px]] |- ![[Samara]] ![[Volgograd]] |- |[[Cosmos Arena]] |[[Volgograd Arena]] |- |Kapacitet: '''44.918''' |Kapacitet: '''45.568''' |- |[[Datoteka:Samara Arena.jpg|200px]] |[[Datoteka:Volgograd. Stadium P8060424 2200.jpg|200px]] |- ![[Saransk]] ![[Rostov na Donu]] ![[Soči]] ![[Jekaterinburg]] |- |[[Mordovia Arena]] |[[Rostov Arena]] |[[Olimpijski stadion Fišt]] |[[Centralni stadion (Jekaterinburg)|Centralni stadion]] |- |Kapacitet: '''44.442''' |Kapacitet: '''45.000''' |Kapacitet: '''47.659''' |Kapacitet: '''35.696''' |- |[[Datoteka:Mordovia Arena stadium.jpg|200px]] |[[Datoteka:Rostov Arena (2).jpg|200px]] |[[Datoteka:Fisht Stadium in January 2018.jpg|200px]] |[[Datoteka:CentralStadium.jpg|200px]] |} === Baze ekipa === 32 reprezentacije će koristiti bazne kampove za svoj boravak i treninge prije i tokom svjetskog prvenstva. 9. februara 2018, FIFA je objavila lokacije baznih kampova svih učesnika prvenstva.<ref>{{cite web |title=Team Base Camps for 2018 FIFA World Cup™ confirmed |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2018/m=2/news=team-base-camps-for-2018-fifa-world-cuptm-confirmed.html |publisher=FIFA.com (Fédération Internationale de Football Association) |date=9. 2. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180210181446/http://www.fifa.com/worldcup/news/y=2018/m=2/news=team-base-camps-for-2018-fifa-world-cuptm-confirmed.html |archive-date=10. 2. 2018 |language=engleski}}</ref> {{div col|colwidth=20em}} * Argentina: [[Bronici]], [[Moskovska oblast]] * Australija: [[Kazanj]], [[Tatarstan|Republika Tatarstan]] * Belgija: [[Krasnogorski region (Moskovska oblast)|Krasnogorski]], Moskovska oblast * Brazil: [[Soči]], [[Krasnodarski kraj]] * Danska: [[Anapa]], Krasnodarski kraj * Egipat: [[Grozni]], [[Čečenija]] * Engleska: [[Repino (Sankt Peterburg)|Repino]], Sankt Peterburg<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/44455055 |title=World Cup 2018: Life inside the England bubble – what they can expect in Repino |last=McNulty |first=Phil |date=12. 6. 2018 |publisher=BBC |access-date=15. 6. 2018 |language=engleski}}</ref> * Francuska: [[Istra (Moskovska oblast)|Istra]], Moskovska oblast * Hrvatska: [[Roščino]], [[Lenjingradska oblast]]<ref>{{cite web |url=https://www.fourfourtwo.com.au/feature/croatia-defender-pivaric-says-he-has-excellent-1st-impression-of-training-base-493455 |title=Croatia defender Pivaric says he has 'excellent' 1st impression of training base |date=12. 6. 2018 |website=fourfourtwo.com.au |access-date=15. 6. 2018 |language=engleski |archive-date=15. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180615061812/https://www.fourfourtwo.com.au/feature/croatia-defender-pivaric-says-he-has-excellent-1st-impression-of-training-base-493455 |url-status=dead }}</ref> * Iran: Bakovka, Moskovska oblast * Island: [[Gelendžik]], Krasnodarski kraj * Japan: Kazanj, Republika Tatarstan * Južna Koreja: Sankt Peterburg * Kolumbija: [[Verhnejslonski region|Verhnejslonski]], Republika Tatarstan * Kostarika: [[Sankt Peterburg]] * Maroko: [[Voronjež]], [[Voronješka oblast]] * Meksiko: [[Himki]], Moskovska oblast * Nigerija: [[Jesentuki]], [[Stavropoljski kraj]] * Njemačka: [[Moskva]] * Panama: [[Saransk]], [[Mordovija|Republika Mordovija]] * Peru: Moskva * Poljska: Soči, Krasnodarski kraj * Portugal: [[Ramenskoje]], Moskovska oblast * Rusija: Himki, Moskovska oblast * Saudijska Arabija: Sankt Peterburg * Senegal: [[Kaluga]], [[Kaluška oblast]] * Srbija: [[Svetlogorsk (Kalinjingradska oblast)|Svetlogorsk]], [[Kalinjingradska oblast]] * Španija: [[Krasnodar]], Krasnodarski kraj * Švedska: Gelendžik, Krasnodarski kraj * Švicarska: [[Toljati]], [[Samarska oblast]] * Tunis: Pervomaski, Moskovska oblast * Urugvaj: [[Bor (Nižnjenovgorodska oblast)|Bor]], [[Nižnjenovgorodska oblast]] {{div col end}} == Nosioci == {{Nosioci na FIFA SP 2018.}} == Rezultati == === Pravila takmičenja === Pozicija reprezentacija u grupama određuje se na sljedeći način (član 32.5):<ref name="regulations">{{cite web |url=http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/84/35/19/regulationsfwc2018en_neutral.pdf |title=Regulations – 2018 FIFA World Cup Russia |language=engleski |publisher=FIFA.com |access-date=2. 12. 2017 |archive-date=2. 5. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200502145217/https://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/84/35/19/regulationsfwc2018en_neutral.pdf |url-status=dead }}</ref> {{ordered list|start=1 | broj bodova računajući sve utakmice po grupama; | gol-razlika računajući sve utakmice po grupama: | broj postignutih golova u svim utakmicama po grupama; }} Ako dva ili više timova budu jednaki na osnovu gore navedenih kriterija, njihov plasman odrediće se na sljedeći način: {{ordered list|start=4 | veći broj osvojenih bodova u odigranim utakmicama između ekipa koje su u pitanju; | bolja gol-razlika koja proizlazi iz odigranih utakmica između ekipa koje su u pitanju; | veći broj postignutih golova u odigranim utakmicama između ekipa koje su u pitanju; | "fair-play" bodovi:{{Bulleted list | žuti karton: minus 1 bod; | crveni karton (dva žuta kartona): minus 3 boda; | crveni karton: minus 4 boda; | žuti + crveni karton: minus 5 bodova; }} | izvlačenje FIFA-inog organizacijskog odbora. }} === Grupna faza === {{legenda|#bbf3bb|Ekipa se kvalificirala u osminu finala|boja_linije=#000000}} ==== Grupa A ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A|SP 2018 - utakmica 1}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A|SP 2018 - utakmica 2}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A|SP 2018 - utakmica 17}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A|SP 2018 - utakmica 18}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A|SP 2018 - utakmica 33}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa A|SP 2018 - utakmica 34}} ==== Grupa B ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B|SP 2018 - utakmica 4}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B|SP 2018 - utakmica 3}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B|SP 2018 - utakmica 19}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B|SP 2018 - utakmica 20}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B|SP 2018 - utakmica 35}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa B|SP 2018 - utakmica 36}} ==== Grupa C ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C|SP 2018 - utakmica 5}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C|SP 2018 - utakmica 6}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C|SP 2018 - utakmica 22}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C|SP 2018 - utakmica 21}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C|SP 2018 - utakmica 37}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa C|SP 2018 - utakmica 38}} ==== Grupa D ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa D}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa D}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa D|SP 2018 - utakmica 7}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa D|SP 2018 - utakmica 8}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa D|SP 2018 - utakmica 23}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa D|SP 2018 - utakmica 24}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa D|SP 2018 - utakmica 39}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa D|SP 2018 - utakmica 40}} ==== Grupa E ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa E}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa E}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa E|SP 2018 - utakmica 10}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa E|SP 2018 - utakmica 9}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa E|SP 2018 - utakmica 25}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa E|SP 2018 - utakmica 26}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa E|SP 2018 - utakmica 41}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa E|SP 2018 - utakmica 42}} ==== Grupa F ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F|SP 2018 - utakmica 11}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F|SP 2018 - utakmica 12}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F|SP 2018 - utakmica 28}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F|SP 2018 - utakmica 27}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F|SP 2018 - utakmica 43}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa F|SP 2018 - utakmica 44}} ==== Grupa G ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa G}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa G}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa G|SP 2018 - utakmica 13}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa G|SP 2018 - utakmica 14}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa G|SP 2018 - utakmica 29}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa G|SP 2018 - utakmica 30}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa G|SP 2018 - utakmica 45}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa G|SP 2018 - utakmica 46}} ==== Grupa H ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa H}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa H}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa H|SP 2018 - utakmica 16}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa H|SP 2018 - utakmica 15}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa H|SP 2018 - utakmica 32}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa H|SP 2018 - utakmica 31}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa H|SP 2018 - utakmica 47}} {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - grupa H|SP 2018 - utakmica 48}} === Nokaut faza === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza}} {{Nokaut faza FIFA SP 2018.}} ==== Osmina finala ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 50}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 49}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 51}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 52}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 53}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 54}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 55}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 56}} ==== Četvrtfinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 57}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 58}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 59}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 60}} ==== Polufinale ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 61}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 62}} ==== Utakmica za treće mjesto ==== {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 63}} ==== Finale ==== {{Glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.}} ---- {{#lst:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 - nokaut faza|SP 2018 - utakmica 64}} ---- == Rezultat == {{Pobjednici|NOG|Pobjednik Svjetskog prvenstva 2018.|Francuska|2.}} == Statistika == === Lista strijelaca === {{Lista strijelaca FIFA SP 2018.}} === Nagrade === {| class="wikitable" style="margin:auto;text-align:center" !Zlatna lopta !Srebrena lopta !Bronzana lopta |- |{{ZD|HRV}} [[Luka Modrić]] |{{ZD|BEL}} [[Eden Hazard]] |{{ZD|FRA}} [[Antoine Griezmann]] |- !Zlatna kopačka !Srebrena kopačka !Bronzana kopačka |- |{{ZD|ENG}} [[Harry Kane]] |{{ZD|FRA}} [[Antoine Griezmann]] |{{ZD|BEL}} [[Romelu Lukaku]] |- |6 golova, 0 asistencija |4 gola, 2 asistencije |4 gola, 1 asistencija |- !colspan="3"|Zlatna rukavica |- |colspan="3"|{{ZD|BEL}} [[Thibaut Courtois]] |- !colspan="3"|Najbolji mladi nogometaš |- |colspan="3"|{{ZD|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |- !colspan="3"|FIFA Fair-play nagrada |- |colspan="3"|{{NOG|ŠPA}} |} === Tabela === {{Tabela FIFA SP 2018.}} == Marketing == [[Datoteka:Zabivaka-Maskottchen. 2H1A1576WI.jpg|150px|mini|desno|Zabivaka, maskota FIFA SP 2018.]] === Maskota === Zvanična maskota Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. jeste vuk po imenu "Zabivaka". Maskota Zabivaka predstavljena je 21. oktobra 2016. Predstavljajući [[antropomorfizam]], vuk na sebi ima majicu plave i bijele boje sa natpisom "RUSSIA 2018" i narandžaste sportske naočale. Kombinacija bijele i plave boje na majici, te crvene na šorcu prikazane su nacionalne boje ruskog tima. Dizajner maskote je Ekaterina Bočarova, a maskota je odabrana putem glasanja na internetu. Izborni rezultati objavljeni su 22. oktobra 2016. na prvom kanalu ruske nacionalne televizije. Vuk po imenu Zabivaka osvojio je 53% glasova, ispred tigra (27%). Treće mjesto osvojila je mačka sa 20% glasova. Više od milion ljudi učestvovalo je na glasanju, koji se održao tokom septembra 2016. godine na FIFA-inim platformama, kao i tokom emisije uživo na prvom kanalu ruske nacionalne televizije gdje su objavljeni rezultati takmičenja.<ref>{{cite press release |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2016/m=10/news=wolf-chosen-2018-fifa-world-cup-official-mascot-and-named-zabivaka-2845435.html |title=Wolf chosen as 2018 FIFA World Cup Official Mascot and named Zabivaka |publisher=[[FIFA]] |language=engleski |date=21. 10. 2016 |access-date=15. 1. 2018 |archive-date=22. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161022165539/http://www.fifa.com/worldcup/news/y=2016/m=10/news=wolf-chosen-2018-fifa-world-cup-official-mascot-and-named-zabivaka-2845435.html |url-status=dead }}</ref> {{-}}<!-- Ukloniti kad/ako se proširi. --> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2018}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} * [http://www.thesoccerworldcups.com/world_cups/2018_world_cup.php SP 2018.] na The Soccerworldcups.com {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2018.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2018]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Rusiji]] [[Kategorija:2018. u nogometu]] [[Kategorija:2018. u Rusiji]] igph8c0jskdoj6by860ynq70xev78mr Wikipedia:Bot/Zahtjevi 4 152922 3829415 3671859 2026-04-11T17:46:02Z PanaskoBot 180210 zahtjev za bota 3829415 wikitext text/x-wiki __BEZSADRŽAJA__ {{Zahtjevi}} {| style="border: 1px solid #a2a9b1; float: right; clear: right;" |- |align="center"|[[Datoteka:Bot icon.svg|150px]] |- |} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 3 |indeks = Wikipedia:Bot/Zahtjevi/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 0 |maks_starost_teme = staro(60d) |arhiva = Wikipedia:Bot/Zahtjevi/Arhiva %(brojač)d }} {{/Instrukcije}} = Zahtjevi (requests) = <table style="background:#E6E6FA; border-top:2px solid #9370DB; width:100%;"><tr><td style="text-align:center;"> <big><span class=plainlinks>[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Bot/Zahtjevi&action=edit&section=new Podnesi zahtjev - Request bot flag]</span></big></td></tr></table> [[Kategorija:Wikipedia]] == InternetArchiveBot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|InternetArchiveBot}} * '''Operator:''' —[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 09:31, 3 oktobar 2019 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:InternetArchiveBot|sulutil]] * '''Bot framework:''' Custom made PHP bot * '''Function summary:''' The bot will go around Wikipedia articles and fix any links that no longer function by appending, or replacing with, an archive URL. The bot will also go around searching for book references and linking to a digital preview of the book, that can be checked out. If the reference has a page number, the preview will go to that page. *'''Discussion:''' {{ping|AnToni}}{{ping|Edinwiki}} I'm pinging both of you as you appear to be the active bureaucrats on this language Wikipedia. Any chance this can move forward. I will be making 50 test edits shortly, but I also need help with translations from anybody that is able and willing.—[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 01:22, 9 oktobar 2019 (CEST) *:See https://tools.wmflabs.org/iabot/index.php?page=wikiconfig&wiki=bswiki for more info.—[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 01:23, 9 oktobar 2019 (CEST) :: Erledigt!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:11, 9 oktobar 2019 (CEST) == WumpusBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|WumpusBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 00:11, 13 januar 2020 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:ime vašeg bota|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' Primarno AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. *'''Diskusija:''' : Lakše je odvojiti ovakve poslove na poseban račun, ha? ;) Mislim da bi isto bilo dobro da napraviš njegovu korisničku stranicu, tako da je vidljivo da je tvoj, a i da se vidi šta radi itd. Što se tiče zahtjeva inače: samo naprijed! :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 13 januar 2020 (CET) :: {{Urađeno}} – napravio sam korisničku. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:23, 13 januar 2020 (CET) :::{{ok}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:26, 20 januar 2020 (CET) :: {{Ping|Edinwiki}}: Mislim da bi trebala i sysop-zastavica za brisanje stavki da ne brišem s glavnog masivno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 03:01, 23 januar 2020 (CET) ::: Kakve stavke tačno hoćeš da brišeš? Mogu pustiti i preko EdinBot-a ako trebaš da obrišeš neki spisak stranica its. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:33, 24 januar 2020 (CET) :::: {{Ping|Edinwiki}}: Neke nekorištene datoteke, odnosno [[Special:UnusedImages]]. Šemso i ja pokušavamo smanjiti broj lokalnih datoteka i vidjeti šta s licencama. Mijenjali smo one za IC i NGC objekte, tako da su u člancima sada datoteke s Commonsa, umjesto lokalnih, tako da ima dosta za izbrisati. Imam već spisak za pywikibota od jedno 5000 početnih slika u formatu IC(XXX)-SDSS.gif i Datoteka:NGC(XXX)-DSS2.gif i sl. koje se ne koriste. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:41, 24 januar 2020 (CET) ::::: Ništa onda mi samo prebaci spisak pa ću ja pobrisati. Što se tiče tih slučajeva, jesi li siguran da se nekoristi? Jer ja sam nekad u prošlosti ubacivao te IC i NGC slike, a to je bilo potrebno za članke. Razlog zašto je lokalno ubačeno je zbog licence, koja je ovdje prihvaćena a na commonsu nije. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:32, 25 januar 2020 (CET) :::::: {{Ping|Edinwiki}}: Koriste se još uvijek neke, ali ne više od jedno 50-ak. Zamijenio sam sve s Commonsa što je moglo, a Šemso je onda ručno zamijenio one kojih nije bilo; ono što nije bilo na Commonsu onda sam vratio u članke. Inače, evo spiska: https://pastebin.com/raw/SpaSkFMW. Napravio sam ga upotrebom API-ja, https://bs.wikipedia.org/w/api.php?format=xmlfm&action=query&list=querypage&qppage=Unusedimages&qplimit=4999 , te uklonio druge nepovezane slike s IC-ovima i NGC-ovima. Samo je problem što API ne može izlistati više od 5.000 odjednom, pa će trebati ponovo kad se ovo izbriše. Ako znaš za neki bolji način da dobijem cijeli spisak, volio bih čuti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 25 januar 2020 (CET) {{izvuci|:::::::::}} Pa to je u principu ok. Prodješ tih 5k i onda osvježiš spisak. Ako hoćeš baš potpuni spisak onda je najbolje ovo uraditi direktnim upitom u bazu podataka. Napravit ću neki skript da to prođe i ujednom automatski da provjeri da li članak ima kakvu drugu sliku. Onda može na brisanje. :)-- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:54, 25 januar 2020 (CET) == NeptuneBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|NeptuneBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:20, 23 juni 2020 (CEST) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:NeptuneBot|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. *'''Diskusija:''' Kakve popravke su zamišljene?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:27, 24 juni 2020 (CEST) :Mahom pravopisne naravi, po potrebi [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:33, 24 juni 2020 (CEST) :{{ok}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 2 mart 2021 (CET) == Dušan Kreheľ (bot) == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|Dušan Kreheľ (bot)}} * '''Operator:''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 16:02, 19 decembar 2021 (CET) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' Hrwiki, srwiki and plwiki. [[sulutil:Dušan Kreheľ (bot)|sulutil]] * '''Bot framework:''' Used / based on Wikimate (PHP). * '''Function summary:''' Replace syntax from <code>&lt;ref name=text&gt;</code> on <code>&lt;ref name=<b style="color:brown">"</b>text<b style="color:brown">"</b>&gt;</code>. *'''Discussion:''' == IviBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|IviBot}} * '''Vlasnik bota:''' —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 01:05, 5 januar 2022 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:IviBot|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' AWB, WPCleaner, pywikibot, vlastite JS skripte * '''Funkcija:''' razni ispravci sintakse i wikikoda uz stalni nadzor (npr. čišćenje [[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]]; čišćenje [[Posebno:LintErrors|Linter grešaka]]; čišćenje CheckWiki grešaka - zahtjev za dodavanje konfiguracije za bswiki [[:en:Special:Diff/1063706509|podnesen]] i čeka ispunjenje, [https://checkwiki.toolforge.org/cgi-bin/checkwiki.cgi?project=hrwiki&view=all primjer vrsti grešaka za hrwiki]; čišćenje zastarjelog HTML koda (tagovi center, font, strike, source i drugi); ostalo po potrebi (čišćenje novo-zastarjelog HTML koda, npr. [[:phab:T287701]], ispunjavanje zahtjeva korisnika, ...). ::Bswiki je dodana na CheckWiki listu [https://checkwiki.toolforge.org/cgi-bin/checkwiki.cgi?project=bswiki&view=project ovdje]. Napravio sam još nekoliko testnih ispravaka ovog tipa. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 14:54, 6 januar 2022 (CET) * '''Diskusija:''' * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:34, 6 januar 2022 (CET) == Leaderbot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|Leaderbot}} * '''Operator:''' [[Korisnik:Leaderboard|Leaderboard]] ([[Razgovor s korisnikom:Leaderboard|razgovor]]) 09:15, 6 oktobar 2024 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:Leaderbot|sulutil]] and [[meta:Global reminder bot/global]] * '''Bot framework:''' None * '''Function summary:''' [[meta:Global reminder bot]]. The bot will run rarely on this wiki, but the process is required because this wiki has opted out of [[meta:Global bots]]. Please ping me in a response. [[Korisnik:Leaderboard|Leaderboard]] ([[Razgovor s korisnikom:Leaderboard|razgovor]]) 09:15, 6 oktobar 2024 (CEST) *'''Discussion:''' : Seems fine to me. {{Ping|AnToni}} Mislim da se ovo odmah može dodijeliti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 09:48, 6 oktobar 2024 (CEST) ::Erledigt! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:58, 6 oktobar 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2024 (CET) == MGA73bot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|MGA73bot}} * '''Operator:''' [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:05, 11 oktobar 2024 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:MGA73bot|MGA73bot]] (completed tasks on some wikis so no longer have flag there and the sisterbot [[sulutil:MGA73bot2|MGA73bot2]] have 1.3 million edits. * '''Bot framework:''' pywikipedia * '''Function summary:''' Complete license migration. See [[Razgovor_o_Wikipediji:Ambasada#GFDL_license_migration]] *'''Discussion:''' I only did 10 bot edits now. I would be happy to make more but the total number of edits is about 220 so if I do 50 I would do a big part of the edits also the edits are very similar. Either it add migration=relicense, migration=not-eligible or migration=redundant. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:05, 11 oktobar 2024 (CEST) :Erledigt! Gruß! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:15, 11 oktobar 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:41, 9 decembar 2024 (CET) == PanaskoBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|PanaskoBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:45, 11 april 2026 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' nema * '''Vrsta programa:''' Primarno AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. 8ayvgmguiv2ss6hv640pudcrr7iti42 3829427 3829415 2026-04-11T17:59:46Z AnToni 2325 /* PanaskoBot */ 3829427 wikitext text/x-wiki __BEZSADRŽAJA__ {{Zahtjevi}} {| style="border: 1px solid #a2a9b1; float: right; clear: right;" |- |align="center"|[[Datoteka:Bot icon.svg|150px]] |- |} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 3 |indeks = Wikipedia:Bot/Zahtjevi/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 0 |maks_starost_teme = staro(60d) |arhiva = Wikipedia:Bot/Zahtjevi/Arhiva %(brojač)d }} {{/Instrukcije}} = Zahtjevi (requests) = <table style="background:#E6E6FA; border-top:2px solid #9370DB; width:100%;"><tr><td style="text-align:center;"> <big><span class=plainlinks>[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Bot/Zahtjevi&action=edit&section=new Podnesi zahtjev - Request bot flag]</span></big></td></tr></table> [[Kategorija:Wikipedia]] == InternetArchiveBot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|InternetArchiveBot}} * '''Operator:''' —[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 09:31, 3 oktobar 2019 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:InternetArchiveBot|sulutil]] * '''Bot framework:''' Custom made PHP bot * '''Function summary:''' The bot will go around Wikipedia articles and fix any links that no longer function by appending, or replacing with, an archive URL. The bot will also go around searching for book references and linking to a digital preview of the book, that can be checked out. If the reference has a page number, the preview will go to that page. *'''Discussion:''' {{ping|AnToni}}{{ping|Edinwiki}} I'm pinging both of you as you appear to be the active bureaucrats on this language Wikipedia. Any chance this can move forward. I will be making 50 test edits shortly, but I also need help with translations from anybody that is able and willing.—[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 01:22, 9 oktobar 2019 (CEST) *:See https://tools.wmflabs.org/iabot/index.php?page=wikiconfig&wiki=bswiki for more info.—[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 01:23, 9 oktobar 2019 (CEST) :: Erledigt!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:11, 9 oktobar 2019 (CEST) == WumpusBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|WumpusBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 00:11, 13 januar 2020 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:ime vašeg bota|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' Primarno AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. *'''Diskusija:''' : Lakše je odvojiti ovakve poslove na poseban račun, ha? ;) Mislim da bi isto bilo dobro da napraviš njegovu korisničku stranicu, tako da je vidljivo da je tvoj, a i da se vidi šta radi itd. Što se tiče zahtjeva inače: samo naprijed! :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 13 januar 2020 (CET) :: {{Urađeno}} – napravio sam korisničku. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:23, 13 januar 2020 (CET) :::{{ok}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:26, 20 januar 2020 (CET) :: {{Ping|Edinwiki}}: Mislim da bi trebala i sysop-zastavica za brisanje stavki da ne brišem s glavnog masivno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 03:01, 23 januar 2020 (CET) ::: Kakve stavke tačno hoćeš da brišeš? Mogu pustiti i preko EdinBot-a ako trebaš da obrišeš neki spisak stranica its. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:33, 24 januar 2020 (CET) :::: {{Ping|Edinwiki}}: Neke nekorištene datoteke, odnosno [[Special:UnusedImages]]. Šemso i ja pokušavamo smanjiti broj lokalnih datoteka i vidjeti šta s licencama. Mijenjali smo one za IC i NGC objekte, tako da su u člancima sada datoteke s Commonsa, umjesto lokalnih, tako da ima dosta za izbrisati. Imam već spisak za pywikibota od jedno 5000 početnih slika u formatu IC(XXX)-SDSS.gif i Datoteka:NGC(XXX)-DSS2.gif i sl. koje se ne koriste. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:41, 24 januar 2020 (CET) ::::: Ništa onda mi samo prebaci spisak pa ću ja pobrisati. Što se tiče tih slučajeva, jesi li siguran da se nekoristi? Jer ja sam nekad u prošlosti ubacivao te IC i NGC slike, a to je bilo potrebno za članke. Razlog zašto je lokalno ubačeno je zbog licence, koja je ovdje prihvaćena a na commonsu nije. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:32, 25 januar 2020 (CET) :::::: {{Ping|Edinwiki}}: Koriste se još uvijek neke, ali ne više od jedno 50-ak. Zamijenio sam sve s Commonsa što je moglo, a Šemso je onda ručno zamijenio one kojih nije bilo; ono što nije bilo na Commonsu onda sam vratio u članke. Inače, evo spiska: https://pastebin.com/raw/SpaSkFMW. Napravio sam ga upotrebom API-ja, https://bs.wikipedia.org/w/api.php?format=xmlfm&action=query&list=querypage&qppage=Unusedimages&qplimit=4999 , te uklonio druge nepovezane slike s IC-ovima i NGC-ovima. Samo je problem što API ne može izlistati više od 5.000 odjednom, pa će trebati ponovo kad se ovo izbriše. Ako znaš za neki bolji način da dobijem cijeli spisak, volio bih čuti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 25 januar 2020 (CET) {{izvuci|:::::::::}} Pa to je u principu ok. Prodješ tih 5k i onda osvježiš spisak. Ako hoćeš baš potpuni spisak onda je najbolje ovo uraditi direktnim upitom u bazu podataka. Napravit ću neki skript da to prođe i ujednom automatski da provjeri da li članak ima kakvu drugu sliku. Onda može na brisanje. :)-- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:54, 25 januar 2020 (CET) == NeptuneBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|NeptuneBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:20, 23 juni 2020 (CEST) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:NeptuneBot|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. *'''Diskusija:''' Kakve popravke su zamišljene?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:27, 24 juni 2020 (CEST) :Mahom pravopisne naravi, po potrebi [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:33, 24 juni 2020 (CEST) :{{ok}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 2 mart 2021 (CET) == Dušan Kreheľ (bot) == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|Dušan Kreheľ (bot)}} * '''Operator:''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 16:02, 19 decembar 2021 (CET) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' Hrwiki, srwiki and plwiki. [[sulutil:Dušan Kreheľ (bot)|sulutil]] * '''Bot framework:''' Used / based on Wikimate (PHP). * '''Function summary:''' Replace syntax from <code>&lt;ref name=text&gt;</code> on <code>&lt;ref name=<b style="color:brown">"</b>text<b style="color:brown">"</b>&gt;</code>. *'''Discussion:''' == IviBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|IviBot}} * '''Vlasnik bota:''' —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 01:05, 5 januar 2022 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:IviBot|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' AWB, WPCleaner, pywikibot, vlastite JS skripte * '''Funkcija:''' razni ispravci sintakse i wikikoda uz stalni nadzor (npr. čišćenje [[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]]; čišćenje [[Posebno:LintErrors|Linter grešaka]]; čišćenje CheckWiki grešaka - zahtjev za dodavanje konfiguracije za bswiki [[:en:Special:Diff/1063706509|podnesen]] i čeka ispunjenje, [https://checkwiki.toolforge.org/cgi-bin/checkwiki.cgi?project=hrwiki&view=all primjer vrsti grešaka za hrwiki]; čišćenje zastarjelog HTML koda (tagovi center, font, strike, source i drugi); ostalo po potrebi (čišćenje novo-zastarjelog HTML koda, npr. [[:phab:T287701]], ispunjavanje zahtjeva korisnika, ...). ::Bswiki je dodana na CheckWiki listu [https://checkwiki.toolforge.org/cgi-bin/checkwiki.cgi?project=bswiki&view=project ovdje]. Napravio sam još nekoliko testnih ispravaka ovog tipa. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 14:54, 6 januar 2022 (CET) * '''Diskusija:''' * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:34, 6 januar 2022 (CET) == Leaderbot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|Leaderbot}} * '''Operator:''' [[Korisnik:Leaderboard|Leaderboard]] ([[Razgovor s korisnikom:Leaderboard|razgovor]]) 09:15, 6 oktobar 2024 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:Leaderbot|sulutil]] and [[meta:Global reminder bot/global]] * '''Bot framework:''' None * '''Function summary:''' [[meta:Global reminder bot]]. The bot will run rarely on this wiki, but the process is required because this wiki has opted out of [[meta:Global bots]]. Please ping me in a response. [[Korisnik:Leaderboard|Leaderboard]] ([[Razgovor s korisnikom:Leaderboard|razgovor]]) 09:15, 6 oktobar 2024 (CEST) *'''Discussion:''' : Seems fine to me. {{Ping|AnToni}} Mislim da se ovo odmah može dodijeliti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 09:48, 6 oktobar 2024 (CEST) ::Erledigt! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:58, 6 oktobar 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2024 (CET) == MGA73bot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|MGA73bot}} * '''Operator:''' [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:05, 11 oktobar 2024 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:MGA73bot|MGA73bot]] (completed tasks on some wikis so no longer have flag there and the sisterbot [[sulutil:MGA73bot2|MGA73bot2]] have 1.3 million edits. * '''Bot framework:''' pywikipedia * '''Function summary:''' Complete license migration. See [[Razgovor_o_Wikipediji:Ambasada#GFDL_license_migration]] *'''Discussion:''' I only did 10 bot edits now. I would be happy to make more but the total number of edits is about 220 so if I do 50 I would do a big part of the edits also the edits are very similar. Either it add migration=relicense, migration=not-eligible or migration=redundant. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:05, 11 oktobar 2024 (CEST) :Erledigt! Gruß! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:15, 11 oktobar 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:41, 9 decembar 2024 (CET) == PanaskoBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|PanaskoBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:45, 11 april 2026 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' nema * '''Vrsta programa:''' Primarno AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. {{Urađeno}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 11 april 2026 (CEST) 6o3ht38v490w69jat5fne3nhq0j6o93 3829428 3829427 2026-04-11T18:03:46Z Panasko 146730 /* PanaskoBot */ odgovor 3829428 wikitext text/x-wiki __BEZSADRŽAJA__ {{Zahtjevi}} {| style="border: 1px solid #a2a9b1; float: right; clear: right;" |- |align="center"|[[Datoteka:Bot icon.svg|150px]] |- |} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 3 |indeks = Wikipedia:Bot/Zahtjevi/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 0 |maks_starost_teme = staro(60d) |arhiva = Wikipedia:Bot/Zahtjevi/Arhiva %(brojač)d }} {{/Instrukcije}} = Zahtjevi (requests) = <table style="background:#E6E6FA; border-top:2px solid #9370DB; width:100%;"><tr><td style="text-align:center;"> <big><span class=plainlinks>[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Bot/Zahtjevi&action=edit&section=new Podnesi zahtjev - Request bot flag]</span></big></td></tr></table> [[Kategorija:Wikipedia]] == InternetArchiveBot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|InternetArchiveBot}} * '''Operator:''' —[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 09:31, 3 oktobar 2019 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:InternetArchiveBot|sulutil]] * '''Bot framework:''' Custom made PHP bot * '''Function summary:''' The bot will go around Wikipedia articles and fix any links that no longer function by appending, or replacing with, an archive URL. The bot will also go around searching for book references and linking to a digital preview of the book, that can be checked out. If the reference has a page number, the preview will go to that page. *'''Discussion:''' {{ping|AnToni}}{{ping|Edinwiki}} I'm pinging both of you as you appear to be the active bureaucrats on this language Wikipedia. Any chance this can move forward. I will be making 50 test edits shortly, but I also need help with translations from anybody that is able and willing.—[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 01:22, 9 oktobar 2019 (CEST) *:See https://tools.wmflabs.org/iabot/index.php?page=wikiconfig&wiki=bswiki for more info.—[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 01:23, 9 oktobar 2019 (CEST) :: Erledigt!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:11, 9 oktobar 2019 (CEST) == WumpusBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|WumpusBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 00:11, 13 januar 2020 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:ime vašeg bota|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' Primarno AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. *'''Diskusija:''' : Lakše je odvojiti ovakve poslove na poseban račun, ha? ;) Mislim da bi isto bilo dobro da napraviš njegovu korisničku stranicu, tako da je vidljivo da je tvoj, a i da se vidi šta radi itd. Što se tiče zahtjeva inače: samo naprijed! :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 13 januar 2020 (CET) :: {{Urađeno}} – napravio sam korisničku. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:23, 13 januar 2020 (CET) :::{{ok}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:26, 20 januar 2020 (CET) :: {{Ping|Edinwiki}}: Mislim da bi trebala i sysop-zastavica za brisanje stavki da ne brišem s glavnog masivno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 03:01, 23 januar 2020 (CET) ::: Kakve stavke tačno hoćeš da brišeš? Mogu pustiti i preko EdinBot-a ako trebaš da obrišeš neki spisak stranica its. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:33, 24 januar 2020 (CET) :::: {{Ping|Edinwiki}}: Neke nekorištene datoteke, odnosno [[Special:UnusedImages]]. Šemso i ja pokušavamo smanjiti broj lokalnih datoteka i vidjeti šta s licencama. Mijenjali smo one za IC i NGC objekte, tako da su u člancima sada datoteke s Commonsa, umjesto lokalnih, tako da ima dosta za izbrisati. Imam već spisak za pywikibota od jedno 5000 početnih slika u formatu IC(XXX)-SDSS.gif i Datoteka:NGC(XXX)-DSS2.gif i sl. koje se ne koriste. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:41, 24 januar 2020 (CET) ::::: Ništa onda mi samo prebaci spisak pa ću ja pobrisati. Što se tiče tih slučajeva, jesi li siguran da se nekoristi? Jer ja sam nekad u prošlosti ubacivao te IC i NGC slike, a to je bilo potrebno za članke. Razlog zašto je lokalno ubačeno je zbog licence, koja je ovdje prihvaćena a na commonsu nije. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:32, 25 januar 2020 (CET) :::::: {{Ping|Edinwiki}}: Koriste se još uvijek neke, ali ne više od jedno 50-ak. Zamijenio sam sve s Commonsa što je moglo, a Šemso je onda ručno zamijenio one kojih nije bilo; ono što nije bilo na Commonsu onda sam vratio u članke. Inače, evo spiska: https://pastebin.com/raw/SpaSkFMW. Napravio sam ga upotrebom API-ja, https://bs.wikipedia.org/w/api.php?format=xmlfm&action=query&list=querypage&qppage=Unusedimages&qplimit=4999 , te uklonio druge nepovezane slike s IC-ovima i NGC-ovima. Samo je problem što API ne može izlistati više od 5.000 odjednom, pa će trebati ponovo kad se ovo izbriše. Ako znaš za neki bolji način da dobijem cijeli spisak, volio bih čuti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 25 januar 2020 (CET) {{izvuci|:::::::::}} Pa to je u principu ok. Prodješ tih 5k i onda osvježiš spisak. Ako hoćeš baš potpuni spisak onda je najbolje ovo uraditi direktnim upitom u bazu podataka. Napravit ću neki skript da to prođe i ujednom automatski da provjeri da li članak ima kakvu drugu sliku. Onda može na brisanje. :)-- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:54, 25 januar 2020 (CET) == NeptuneBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|NeptuneBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:20, 23 juni 2020 (CEST) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:NeptuneBot|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. *'''Diskusija:''' Kakve popravke su zamišljene?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:27, 24 juni 2020 (CEST) :Mahom pravopisne naravi, po potrebi [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:33, 24 juni 2020 (CEST) :{{ok}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 2 mart 2021 (CET) == Dušan Kreheľ (bot) == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|Dušan Kreheľ (bot)}} * '''Operator:''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 16:02, 19 decembar 2021 (CET) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' Hrwiki, srwiki and plwiki. [[sulutil:Dušan Kreheľ (bot)|sulutil]] * '''Bot framework:''' Used / based on Wikimate (PHP). * '''Function summary:''' Replace syntax from <code>&lt;ref name=text&gt;</code> on <code>&lt;ref name=<b style="color:brown">"</b>text<b style="color:brown">"</b>&gt;</code>. *'''Discussion:''' == IviBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|IviBot}} * '''Vlasnik bota:''' —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 01:05, 5 januar 2022 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:IviBot|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' AWB, WPCleaner, pywikibot, vlastite JS skripte * '''Funkcija:''' razni ispravci sintakse i wikikoda uz stalni nadzor (npr. čišćenje [[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]]; čišćenje [[Posebno:LintErrors|Linter grešaka]]; čišćenje CheckWiki grešaka - zahtjev za dodavanje konfiguracije za bswiki [[:en:Special:Diff/1063706509|podnesen]] i čeka ispunjenje, [https://checkwiki.toolforge.org/cgi-bin/checkwiki.cgi?project=hrwiki&view=all primjer vrsti grešaka za hrwiki]; čišćenje zastarjelog HTML koda (tagovi center, font, strike, source i drugi); ostalo po potrebi (čišćenje novo-zastarjelog HTML koda, npr. [[:phab:T287701]], ispunjavanje zahtjeva korisnika, ...). ::Bswiki je dodana na CheckWiki listu [https://checkwiki.toolforge.org/cgi-bin/checkwiki.cgi?project=bswiki&view=project ovdje]. Napravio sam još nekoliko testnih ispravaka ovog tipa. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 14:54, 6 januar 2022 (CET) * '''Diskusija:''' * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:34, 6 januar 2022 (CET) == Leaderbot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|Leaderbot}} * '''Operator:''' [[Korisnik:Leaderboard|Leaderboard]] ([[Razgovor s korisnikom:Leaderboard|razgovor]]) 09:15, 6 oktobar 2024 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:Leaderbot|sulutil]] and [[meta:Global reminder bot/global]] * '''Bot framework:''' None * '''Function summary:''' [[meta:Global reminder bot]]. The bot will run rarely on this wiki, but the process is required because this wiki has opted out of [[meta:Global bots]]. Please ping me in a response. [[Korisnik:Leaderboard|Leaderboard]] ([[Razgovor s korisnikom:Leaderboard|razgovor]]) 09:15, 6 oktobar 2024 (CEST) *'''Discussion:''' : Seems fine to me. {{Ping|AnToni}} Mislim da se ovo odmah može dodijeliti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 09:48, 6 oktobar 2024 (CEST) ::Erledigt! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:58, 6 oktobar 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2024 (CET) == MGA73bot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|MGA73bot}} * '''Operator:''' [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:05, 11 oktobar 2024 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:MGA73bot|MGA73bot]] (completed tasks on some wikis so no longer have flag there and the sisterbot [[sulutil:MGA73bot2|MGA73bot2]] have 1.3 million edits. * '''Bot framework:''' pywikipedia * '''Function summary:''' Complete license migration. See [[Razgovor_o_Wikipediji:Ambasada#GFDL_license_migration]] *'''Discussion:''' I only did 10 bot edits now. I would be happy to make more but the total number of edits is about 220 so if I do 50 I would do a big part of the edits also the edits are very similar. Either it add migration=relicense, migration=not-eligible or migration=redundant. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:05, 11 oktobar 2024 (CEST) :Erledigt! Gruß! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:15, 11 oktobar 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:41, 9 decembar 2024 (CET) == PanaskoBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|PanaskoBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:45, 11 april 2026 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' nema * '''Vrsta programa:''' Primarno AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. {{Urađeno}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 11 april 2026 (CEST) :Hval Toni [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 11 april 2026 (CEST) fq87huiudcu9fsb018sps8w9d3qhcmy 3829539 3829428 2026-04-12T10:57:41Z PanaskoBot 180210 /* PanaskoBot */ 3829539 wikitext text/x-wiki __BEZSADRŽAJA__ {{Zahtjevi}} {| style="border: 1px solid #a2a9b1; float: right; clear: right;" |- |align="center"|[[Datoteka:Bot icon.svg|150px]] |- |} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 3 |indeks = Wikipedia:Bot/Zahtjevi/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 0 |maks_starost_teme = staro(60d) |arhiva = Wikipedia:Bot/Zahtjevi/Arhiva %(brojač)d }} {{/Instrukcije}} = Zahtjevi (requests) = <table style="background:#E6E6FA; border-top:2px solid #9370DB; width:100%;"><tr><td style="text-align:center;"> <big><span class=plainlinks>[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Bot/Zahtjevi&action=edit&section=new Podnesi zahtjev - Request bot flag]</span></big></td></tr></table> [[Kategorija:Wikipedia]] == InternetArchiveBot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|InternetArchiveBot}} * '''Operator:''' —[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 09:31, 3 oktobar 2019 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:InternetArchiveBot|sulutil]] * '''Bot framework:''' Custom made PHP bot * '''Function summary:''' The bot will go around Wikipedia articles and fix any links that no longer function by appending, or replacing with, an archive URL. The bot will also go around searching for book references and linking to a digital preview of the book, that can be checked out. If the reference has a page number, the preview will go to that page. *'''Discussion:''' {{ping|AnToni}}{{ping|Edinwiki}} I'm pinging both of you as you appear to be the active bureaucrats on this language Wikipedia. Any chance this can move forward. I will be making 50 test edits shortly, but I also need help with translations from anybody that is able and willing.—[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 01:22, 9 oktobar 2019 (CEST) *:See https://tools.wmflabs.org/iabot/index.php?page=wikiconfig&wiki=bswiki for more info.—[[:en:User:Cyberpower678|'''<span style="color:darkgrey;font-family:monospace">CYBERPOWER</span>''']] <span style="font-family:Rockwell">([[:en:User talk:Cyberpower678|<span style="color:red">razgovor</span>]])</span> 01:23, 9 oktobar 2019 (CEST) :: Erledigt!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:11, 9 oktobar 2019 (CEST) == WumpusBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|WumpusBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 00:11, 13 januar 2020 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:ime vašeg bota|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' Primarno AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. *'''Diskusija:''' : Lakše je odvojiti ovakve poslove na poseban račun, ha? ;) Mislim da bi isto bilo dobro da napraviš njegovu korisničku stranicu, tako da je vidljivo da je tvoj, a i da se vidi šta radi itd. Što se tiče zahtjeva inače: samo naprijed! :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 13 januar 2020 (CET) :: {{Urađeno}} – napravio sam korisničku. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:23, 13 januar 2020 (CET) :::{{ok}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:26, 20 januar 2020 (CET) :: {{Ping|Edinwiki}}: Mislim da bi trebala i sysop-zastavica za brisanje stavki da ne brišem s glavnog masivno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 03:01, 23 januar 2020 (CET) ::: Kakve stavke tačno hoćeš da brišeš? Mogu pustiti i preko EdinBot-a ako trebaš da obrišeš neki spisak stranica its. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:33, 24 januar 2020 (CET) :::: {{Ping|Edinwiki}}: Neke nekorištene datoteke, odnosno [[Special:UnusedImages]]. Šemso i ja pokušavamo smanjiti broj lokalnih datoteka i vidjeti šta s licencama. Mijenjali smo one za IC i NGC objekte, tako da su u člancima sada datoteke s Commonsa, umjesto lokalnih, tako da ima dosta za izbrisati. Imam već spisak za pywikibota od jedno 5000 početnih slika u formatu IC(XXX)-SDSS.gif i Datoteka:NGC(XXX)-DSS2.gif i sl. koje se ne koriste. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 13:41, 24 januar 2020 (CET) ::::: Ništa onda mi samo prebaci spisak pa ću ja pobrisati. Što se tiče tih slučajeva, jesi li siguran da se nekoristi? Jer ja sam nekad u prošlosti ubacivao te IC i NGC slike, a to je bilo potrebno za članke. Razlog zašto je lokalno ubačeno je zbog licence, koja je ovdje prihvaćena a na commonsu nije. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:32, 25 januar 2020 (CET) :::::: {{Ping|Edinwiki}}: Koriste se još uvijek neke, ali ne više od jedno 50-ak. Zamijenio sam sve s Commonsa što je moglo, a Šemso je onda ručno zamijenio one kojih nije bilo; ono što nije bilo na Commonsu onda sam vratio u članke. Inače, evo spiska: https://pastebin.com/raw/SpaSkFMW. Napravio sam ga upotrebom API-ja, https://bs.wikipedia.org/w/api.php?format=xmlfm&action=query&list=querypage&qppage=Unusedimages&qplimit=4999 , te uklonio druge nepovezane slike s IC-ovima i NGC-ovima. Samo je problem što API ne može izlistati više od 5.000 odjednom, pa će trebati ponovo kad se ovo izbriše. Ako znaš za neki bolji način da dobijem cijeli spisak, volio bih čuti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:35, 25 januar 2020 (CET) {{izvuci|:::::::::}} Pa to je u principu ok. Prodješ tih 5k i onda osvježiš spisak. Ako hoćeš baš potpuni spisak onda je najbolje ovo uraditi direktnim upitom u bazu podataka. Napravit ću neki skript da to prođe i ujednom automatski da provjeri da li članak ima kakvu drugu sliku. Onda može na brisanje. :)-- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:54, 25 januar 2020 (CET) == NeptuneBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|NeptuneBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:20, 23 juni 2020 (CEST) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:NeptuneBot|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. *'''Diskusija:''' Kakve popravke su zamišljene?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:27, 24 juni 2020 (CEST) :Mahom pravopisne naravi, po potrebi [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:33, 24 juni 2020 (CEST) :{{ok}}--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:02, 2 mart 2021 (CET) == Dušan Kreheľ (bot) == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|Dušan Kreheľ (bot)}} * '''Operator:''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 16:02, 19 decembar 2021 (CET) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' Hrwiki, srwiki and plwiki. [[sulutil:Dušan Kreheľ (bot)|sulutil]] * '''Bot framework:''' Used / based on Wikimate (PHP). * '''Function summary:''' Replace syntax from <code>&lt;ref name=text&gt;</code> on <code>&lt;ref name=<b style="color:brown">"</b>text<b style="color:brown">"</b>&gt;</code>. *'''Discussion:''' == IviBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|IviBot}} * '''Vlasnik bota:''' —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 01:05, 5 januar 2022 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' [[sulutil:IviBot|sulutil]] * '''Vrsta programa:''' AWB, WPCleaner, pywikibot, vlastite JS skripte * '''Funkcija:''' razni ispravci sintakse i wikikoda uz stalni nadzor (npr. čišćenje [[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]]; čišćenje [[Posebno:LintErrors|Linter grešaka]]; čišćenje CheckWiki grešaka - zahtjev za dodavanje konfiguracije za bswiki [[:en:Special:Diff/1063706509|podnesen]] i čeka ispunjenje, [https://checkwiki.toolforge.org/cgi-bin/checkwiki.cgi?project=hrwiki&view=all primjer vrsti grešaka za hrwiki]; čišćenje zastarjelog HTML koda (tagovi center, font, strike, source i drugi); ostalo po potrebi (čišćenje novo-zastarjelog HTML koda, npr. [[:phab:T287701]], ispunjavanje zahtjeva korisnika, ...). ::Bswiki je dodana na CheckWiki listu [https://checkwiki.toolforge.org/cgi-bin/checkwiki.cgi?project=bswiki&view=project ovdje]. Napravio sam još nekoliko testnih ispravaka ovog tipa. —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 14:54, 6 januar 2022 (CET) * '''Diskusija:''' * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:34, 6 januar 2022 (CET) == Leaderbot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|Leaderbot}} * '''Operator:''' [[Korisnik:Leaderboard|Leaderboard]] ([[Razgovor s korisnikom:Leaderboard|razgovor]]) 09:15, 6 oktobar 2024 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:Leaderbot|sulutil]] and [[meta:Global reminder bot/global]] * '''Bot framework:''' None * '''Function summary:''' [[meta:Global reminder bot]]. The bot will run rarely on this wiki, but the process is required because this wiki has opted out of [[meta:Global bots]]. Please ping me in a response. [[Korisnik:Leaderboard|Leaderboard]] ([[Razgovor s korisnikom:Leaderboard|razgovor]]) 09:15, 6 oktobar 2024 (CEST) *'''Discussion:''' : Seems fine to me. {{Ping|AnToni}} Mislim da se ovo odmah može dodijeliti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 09:48, 6 oktobar 2024 (CEST) ::Erledigt! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 09:58, 6 oktobar 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2024 (CET) == MGA73bot == * '''Bot's name:''' {{Korisnik|MGA73bot}} * '''Operator:''' [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:05, 11 oktobar 2024 (CEST) * '''Bot status in other wikimedia projects/language versions:''' [[sulutil:MGA73bot|MGA73bot]] (completed tasks on some wikis so no longer have flag there and the sisterbot [[sulutil:MGA73bot2|MGA73bot2]] have 1.3 million edits. * '''Bot framework:''' pywikipedia * '''Function summary:''' Complete license migration. See [[Razgovor_o_Wikipediji:Ambasada#GFDL_license_migration]] *'''Discussion:''' I only did 10 bot edits now. I would be happy to make more but the total number of edits is about 220 so if I do 50 I would do a big part of the edits also the edits are very similar. Either it add migration=relicense, migration=not-eligible or migration=redundant. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:05, 11 oktobar 2024 (CEST) :Erledigt! Gruß! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:15, 11 oktobar 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11:41, 9 decembar 2024 (CET) == PanaskoBot == * '''Ime bota:''' {{Korisnik|PanaskoBot}} * '''Vlasnik bota:''' [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:45, 11 april 2026 (CET) * '''Status na drugim wikipedijama:''' nema * '''Vrsta programa:''' Primarno AWB. * '''Funkcija:''' Popravke AWB-om. {{Urađeno}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:59, 11 april 2026 (CEST) :Hvala Toni [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:03, 11 april 2026 (CEST) : {{Spomeni|AnToni}} mozes li mi jos odobriti koristenje AWB-a na ovom useru? 08yq2kasnuk90lmffjrc371asyuyg3p Devširma 0 165264 3829400 3627716 2026-04-11T17:24:34Z Panasko 146730 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{reference}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829400 wikitext text/x-wiki '''Devširme''', glagolska imenica od turskog glagola devşirmek, "skupljati", osmanski izraz koji označava povremeno uzimanje kršćanske djece obučavane da kasnije popunjavaju odjele janjičara i da obavljaju funkcije na Dvoru i u upravi, poznato i kao "danak u krvi".<ref>{{Cite book|last=Smailagić|first=Nerkez|title=Leksikon islama|publisher=Svjetlost|year=1990|isbn=86-01-01813-0|location=Sarajevo|pages=}}</ref> Prvi ga je uveo [[sultan]] [[Murat II]] [[1430]].<ref>V.L. Ménage: Devshirme. In: The Encyclopedia of Islam. New Edition [EI2]. 12 Bde. Leyden. London : Brill. Luzac 1960–2004. Bd.2 (1965), str. 210–212.</ref> godine zbog nedostatka vojno sposobnih muškaraca u brzorastućem carstvu. Zbog mogućnosti za izuzetno napredovanje [[Bošnjaci]] su tražili dozvolu od sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]] da i nakon što prihvate islam njihovi sinovi mogu biti janjičari, kasnije je slična praksa provođena i u Albaniji. Danak se ubirao [[balkan]]skim zemljama koje su bile pod osmanlijskom vlašću i djelimično u [[Anatolija|Anatoliji]]<ref>↑ Bursa, Lefke, Iznik, Batum, ganz Kleinasien; Ménage, Devshirme, S.212</ref>, i to na način da su dječaci u dobi od osam do 20 godina odvođeni svake četiri godine i iz svake 40. porodice. Danak je skupljao viši janjičarski oficir (''yayabaşı'') sa svojom vojskom, a prikupljena djeca bila su dijeljena u dvije grupe. Ona koja su bila u odličnoj tjelesnoj spremi slana su na sultanov dvor, dok su ostala slana osmanskim porodicama u [[Anadolija|Anadoliji]] i [[Rumelija|Rumeliji]] na obuku iz osmanskog načina života. To je trajalo tri do sedam godina. Dječaci koji su bili prikupljani zvali su se kul, gilman i olgan, a nakon prvog dijela obuke dobivali su ime adžami oglamlar što bi u prijevodu značilo ''strani sinovi''. Obučavani su na razne načine: teške tjelovježbe, teorijska predavanje, učenje [[turski jezik|turskog]], [[perzijski jezik|perzijskog]] i [[arapski jezik|arapskog jezika]], [[kaligrafija]], te učenje književnosti [[teologija|teologije]] i zakonodavstva. Nakon što bi napunili 20 godina, bili su raspoređeni u janjičarske vojne jedinice. Većina muškaraca nije ostajala na dvoru. Neki od njih su dobili zemlju i postali [[spahija|spahije]], i činili su dio konjice. Ono koji su ostajali na dvoru imali su izgledniju priliku napredovati u karijeri. Naprimjer, mogli su biti postavljeni za [[sandžak-beg]]ove (upravitelje malih jedinica nazvanih [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaci]]), [[begler-beg]]ove (upravnike pokrajina), a često i za [[vezir]]e i velike vezire. Ovaj sistem ubiranja danka počeo je polahko nestajati početkom 17. vijeka da bi krajem istog vijeka iščezao. == Poznati janjičari == * [[Sinan]], 1490–1588, osmanski arhitekt * [[Ibrahim paša]], 1493–1536, veliki vezir * [[Semiz-ali paša|Semiz Ali-paša]], ? – 1565, veliki vezir * [[Koçi Beg]], ? – 1650, savjetodavac dva sultana * [[Abdurahman Abdi paša]], ? – 1686, posljednji begler-beg * [[Mehmed paša Sokolović]], 1505–1579, veliki vezir i vojskovođa * [[Nasuh Matrakčija]], 1480–1564, polimat == Također pogledajte == * [[Memluci]] * [[Janjičari]] == Literatura == *[http://i-cias.com/e.o/devsirme.htm Istočnjačka enciklopedija: Danak u krvi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100205191624/http://i-cias.com/e.o/devsirme.htm |date=5. 2. 2010 }} ==Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] 279qf2rlgy3w7xpf7o4g39avbbfc7ga Ahmed Sudi Bosnevi 0 167562 3829388 3536880 2026-04-11T17:15:09Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, {{reference}} → {{Refspisak}}, . god. → . (3), „ → " (11), “ → " (11) using [[Project:AWB|AWB]] 3829388 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} '''Ahmed Sudi Bosnevi''' ili '''Ahmed Sudi-efendija''' ([[Foča]], [[Osmansko Carstvo]], sada [[Bosna i Hercegovina]], 1592-3/8 Maj 1598)<ref name="brill">BURRILL, KATHLEEN. "SUDI, AHMED". U ''Encyclopaedia of Islam''. izdanje 9, San-Sze. druga edicija, Leiden: E. J. Brill, 1997. 762. {{ISBN|90-04-10422-4}}.</ref> je najznačajniji [[iranolog]]-[[lingvista]] kojeg je dalo [[balkan]]sko područje i unutar višestoljetnog postojanja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] zauzima istaknuto mjesto među onima koji su, kao podanici, bilo [[Turci]] ili pripadnici drugih naroda, Osmanske carevine dali značajan doprinos proučavanju perzijske [[književnost]]i, osobito njenom prevođenju i komentiranju.<ref>{{Cite journal|last=|first=|date=|title=AHMED SUDI BOŠNJAK – KOMENTATOR PERZIJSKIH KLASIKA|url=http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Ahmed_Sudi_Bosnjak-Komentator_perzijskih_klasika.pdf|journal={{ISBN|978-9958-525-42-1}} 1. Drkić, Munir COBISS.BH-ID 21266438|doi=|access-date=|archive-date=2. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201202095145/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Ahmed_Sudi_Bosnjak-Komentator_perzijskih_klasika.pdf|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Vrlo je malo pouzdanih biografskih podataka koji bi nam mogli baciti više svijetla na Sudijev život. Rođen je u selu Sudići, blizu Čajniča.<ref>{{Cite journal|last=Džaka|first=Bećir|date=1990|title=Sudijevi komentari na perzijskom jeziku|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/414|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|language=en|issue=39|pages=173–181|issn=2303-8586}}</ref> Oko imena postoji dvojba, spominje se "najčešće Ahmed efendija, a nekad Muhamed". Interesantno je da se u svim radovima na perzijskom jeziku isključivo navodi ime Muhamed Sudi Bosnavi, ime Ahmed se uopće ne spominje. [[Šaćir Sikirić]] u vezi Sudija ističe kako mu "ne znamo ni pravog imena".<ref>{{Cite web|url=https://bastinaobjave.com/sudi-u-savremenoj-perzijskoj-knjizevnosti/|title=Sudi u savremenoj perzijskoj književnosti - Bastina Objave|date=12. 4. 2011|language=bs-BA|access-date=10. 8. 2023}}</ref> Školovao se najprije u domovini, po svoj prilici u Sarajevu, nakon toga svoj školovanje je nastavio u Istanbulu, a perzijski jezik je naučio tokom školovanja kod Muslihuddina Larija, inače Iranca, muftije grada Dijarbekira. Njegovi biografi navode da je Sudi potom bio učitelj djece dvorske administracije i uglednika na Osmanskom dvoru, da bi potom bio smijenjen i u toj svojevrsnoj izolaciji Sudi prevodi i piše komentare o djelima perzijske književne klasike. Sudi je umro 1592.,premda o godini Sudijeve smrti različiti izvori spominju i različite datume. Međutim on je komentar Sadijevog "Bustana" napisao 1006.po hidžri, dakle 1598.; prema tome, godina smrti mogla bi biti te ili u godinama nakon toga. == Djela == Sudi Bosnavi je prevođenjem s perzijskog na [[turski jezik]], uz veoma opširne komentare, četiri temeljna djela klasične perzijske kniževnosti: "Divan" Hafiza Širazija, "Bustan" i "Gulistan" šejha [[Sadi Širazi|Sadija Širazija]] i "[[Mesnevija]]" Dželaluddina Rumija ostavio sebi trajan spomen kako kod turskih tako i perzijskih književnih krugova i kritike. Šezdesetih i početkom sedamdesetih godina vijeka kojeg smo tek ispratili, Sudijevi komentari Hafizovog "Divana" te Sadijevog "Bustana" i "Gulistana" prevedeni su sa turskog na [[perzijski jezik]] i tom prilikom dati su kraći osvrti na Sudijeva djela i njegovu obradu iranskih književnika. Od tri navedena komentara Sudijev komentar [[Hafiz (pjesnik)|Hafiz]]ovog "Divana" kod iranskih književnih krugova pobudio je najveću pažnju i, dakako, najpoznatiji je. == Kritike == Općenito, Sudi, kao dobar poznavalac perzijskig jezika i književnosti, uvažavajući činjenicu da ne potječe iz perzijskog govornog područja, veoma je poznat i citiran, osobito među prosječnom iranskom književnom publikom. Elitistički i visokoobrazovani iranski književni krugovi, također, uvažavajući Sudijevo djelo i Sudija, prije svega, vide ga osobom koja je doprinijela promoviranju perzijske književnosti i nastojala je približiti čitaocima koji je nisu mogli razumijevati na jeziku kojim je pisana. Smatraju da su njegova djela prevashodno pisana čitaocima koji ne poznaju perzijski jezik. Ovu činjenicu naglašavaju svi iranski autori. Stoga oni u njegovim komentarima Hafizove [[poezija|poezije]], u biti najtežeg i umjetnički najprestižnijeg ostvarenja cjelokupne perzijske književnosti, i dvaju Sadijevih djela, ne vide posebno značajan naučni doprinos rasvjetljavanju njihovih književnih i semantičkih teškoća. Prema uvjerenju ovih krugova, mnoge riječi i sintagme, gramatičke karakteristike i pravila na koja je Sudi uložio mnogo truda da ih objasni turskim čitateljima za [[Iranski narodi|Irance]], obzirom da im je to maternji jezik, su razumljivi sami po sebi i njihovo objašnjavanje čini se suvišnim. Ipak, i naučni književni krugovi Sudiju priznaju izvanredno poznavanje perzijskog jezika i književnosti, veliki književni i prevodilački dar, dobro prevođenje i komentiranje nekih stihova i konstrukcija, zavidan nivo gramatičkih i jezičkih objašnjenja, ali istodobno, na brojnim mjestima njegova objašnjenja podvrgavaju kritici i drže da nije dokučio smisao pojedinih stihova, da se ograničio samo na formalno i jezičko značenje, da nije obratio pažnju na metaforičku upotrebu pojedinih riječi i književnu tradiciju njihove primjene i, u tom kontekstu, njihovih specifičnih značenja u književnoj upotrebi. == Također pogledajte == * [[Derviš-paša Bajezidagić]] (1552-1603) - mostarski pjesnik, učenjak, sufija i vojskovođa, koji insistira na njegovanju tradicije mesnevihanstva u Mostaru, učenik je Ahmeda Sudija. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20130802125455/http://www.ibn-sina.net/bs/component/content/article/528-tradicija-mesnevihanstva-u-bosni-i-hercegovini.html * [http://books.google.ba/books?id=EcB1kSO68lwC&pg=PA332&lpg=PA332&dq=Ahmed+Sudi+Bosnevi&source=bl&ots=yW952HFPlK&sig=gC72nS5YLFV6fS_xCJiaXoA86Hc&hl=en&sa=X&ei=eb2xUb7FOJP24QTCo4DgCw&ved=0CGwQ6AEwBw#v=onepage&q=Ahmed%20Sudi%20Bosnevi&f=false http://books.google.ba/ A Catalogue of the Turkish Manuscripts in the John Rylands University] *https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/580/1125 *http://www.ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/74_75/031_DZEMAL_CEHAJIC.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191105182025/http://www.ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/74_75/031_DZEMAL_CEHAJIC.pdf |date=5. 11. 2019 }} {{Normativna kontrola}} kgn0fvuto0ra952b0jn6o1z898edkp0 3829548 3829388 2026-04-12T11:06:18Z Panasko 146730 clean up, replaced: ., → , using [[Project:AWB|AWB]] 3829548 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Kategorizacija}} '''Ahmed Sudi Bosnevi''' ili '''Ahmed Sudi-efendija''' ([[Foča]], [[Osmansko Carstvo]], sada [[Bosna i Hercegovina]], 1592-3/8 Maj 1598)<ref name="brill">BURRILL, KATHLEEN. "SUDI, AHMED". U ''Encyclopaedia of Islam''. izdanje 9, San-Sze. druga edicija, Leiden: E. J. Brill, 1997. 762. {{ISBN|90-04-10422-4}}.</ref> je najznačajniji [[iranolog]]-[[lingvista]] kojeg je dalo [[balkan]]sko područje i unutar višestoljetnog postojanja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] zauzima istaknuto mjesto među onima koji su, kao podanici, bilo [[Turci]] ili pripadnici drugih naroda, Osmanske carevine dali značajan doprinos proučavanju perzijske [[književnost]]i, osobito njenom prevođenju i komentiranju.<ref>{{Cite journal|last=|first=|date=|title=AHMED SUDI BOŠNJAK – KOMENTATOR PERZIJSKIH KLASIKA|url=http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Ahmed_Sudi_Bosnjak-Komentator_perzijskih_klasika.pdf|journal={{ISBN|978-9958-525-42-1}} 1. Drkić, Munir COBISS.BH-ID 21266438|doi=|access-date=|archive-date=2. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201202095145/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Ahmed_Sudi_Bosnjak-Komentator_perzijskih_klasika.pdf|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Vrlo je malo pouzdanih biografskih podataka koji bi nam mogli baciti više svijetla na Sudijev život. Rođen je u selu Sudići, blizu Čajniča.<ref>{{Cite journal|last=Džaka|first=Bećir|date=1990|title=Sudijevi komentari na perzijskom jeziku|url=https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/414|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|language=en|issue=39|pages=173–181|issn=2303-8586}}</ref> Oko imena postoji dvojba, spominje se "najčešće Ahmed efendija, a nekad Muhamed". Interesantno je da se u svim radovima na perzijskom jeziku isključivo navodi ime Muhamed Sudi Bosnavi, ime Ahmed se uopće ne spominje. [[Šaćir Sikirić]] u vezi Sudija ističe kako mu "ne znamo ni pravog imena".<ref>{{Cite web|url=https://bastinaobjave.com/sudi-u-savremenoj-perzijskoj-knjizevnosti/|title=Sudi u savremenoj perzijskoj književnosti - Bastina Objave|date=12. 4. 2011|language=bs-BA|access-date=10. 8. 2023}}</ref> Školovao se najprije u domovini, po svoj prilici u Sarajevu, nakon toga svoj školovanje je nastavio u Istanbulu, a perzijski jezik je naučio tokom školovanja kod Muslihuddina Larija, inače Iranca, muftije grada Dijarbekira. Njegovi biografi navode da je Sudi potom bio učitelj djece dvorske administracije i uglednika na Osmanskom dvoru, da bi potom bio smijenjen i u toj svojevrsnoj izolaciji Sudi prevodi i piše komentare o djelima perzijske književne klasike. Sudi je umro 1592,premda o godini Sudijeve smrti različiti izvori spominju i različite datume. Međutim on je komentar Sadijevog "Bustana" napisao 1006.po hidžri, dakle 1598.; prema tome, godina smrti mogla bi biti te ili u godinama nakon toga. == Djela == Sudi Bosnavi je prevođenjem s perzijskog na [[turski jezik]], uz veoma opširne komentare, četiri temeljna djela klasične perzijske kniževnosti: "Divan" Hafiza Širazija, "Bustan" i "Gulistan" šejha [[Sadi Širazi|Sadija Širazija]] i "[[Mesnevija]]" Dželaluddina Rumija ostavio sebi trajan spomen kako kod turskih tako i perzijskih književnih krugova i kritike. Šezdesetih i početkom sedamdesetih godina vijeka kojeg smo tek ispratili, Sudijevi komentari Hafizovog "Divana" te Sadijevog "Bustana" i "Gulistana" prevedeni su sa turskog na [[perzijski jezik]] i tom prilikom dati su kraći osvrti na Sudijeva djela i njegovu obradu iranskih književnika. Od tri navedena komentara Sudijev komentar [[Hafiz (pjesnik)|Hafiz]]ovog "Divana" kod iranskih književnih krugova pobudio je najveću pažnju i, dakako, najpoznatiji je. == Kritike == Općenito, Sudi, kao dobar poznavalac perzijskig jezika i književnosti, uvažavajući činjenicu da ne potječe iz perzijskog govornog područja, veoma je poznat i citiran, osobito među prosječnom iranskom književnom publikom. Elitistički i visokoobrazovani iranski književni krugovi, također, uvažavajući Sudijevo djelo i Sudija, prije svega, vide ga osobom koja je doprinijela promoviranju perzijske književnosti i nastojala je približiti čitaocima koji je nisu mogli razumijevati na jeziku kojim je pisana. Smatraju da su njegova djela prevashodno pisana čitaocima koji ne poznaju perzijski jezik. Ovu činjenicu naglašavaju svi iranski autori. Stoga oni u njegovim komentarima Hafizove [[poezija|poezije]], u biti najtežeg i umjetnički najprestižnijeg ostvarenja cjelokupne perzijske književnosti, i dvaju Sadijevih djela, ne vide posebno značajan naučni doprinos rasvjetljavanju njihovih književnih i semantičkih teškoća. Prema uvjerenju ovih krugova, mnoge riječi i sintagme, gramatičke karakteristike i pravila na koja je Sudi uložio mnogo truda da ih objasni turskim čitateljima za [[Iranski narodi|Irance]], obzirom da im je to maternji jezik, su razumljivi sami po sebi i njihovo objašnjavanje čini se suvišnim. Ipak, i naučni književni krugovi Sudiju priznaju izvanredno poznavanje perzijskog jezika i književnosti, veliki književni i prevodilački dar, dobro prevođenje i komentiranje nekih stihova i konstrukcija, zavidan nivo gramatičkih i jezičkih objašnjenja, ali istodobno, na brojnim mjestima njegova objašnjenja podvrgavaju kritici i drže da nije dokučio smisao pojedinih stihova, da se ograničio samo na formalno i jezičko značenje, da nije obratio pažnju na metaforičku upotrebu pojedinih riječi i književnu tradiciju njihove primjene i, u tom kontekstu, njihovih specifičnih značenja u književnoj upotrebi. == Također pogledajte == * [[Derviš-paša Bajezidagić]] (1552-1603) - mostarski pjesnik, učenjak, sufija i vojskovođa, koji insistira na njegovanju tradicije mesnevihanstva u Mostaru, učenik je Ahmeda Sudija. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20130802125455/http://www.ibn-sina.net/bs/component/content/article/528-tradicija-mesnevihanstva-u-bosni-i-hercegovini.html * [http://books.google.ba/books?id=EcB1kSO68lwC&pg=PA332&lpg=PA332&dq=Ahmed+Sudi+Bosnevi&source=bl&ots=yW952HFPlK&sig=gC72nS5YLFV6fS_xCJiaXoA86Hc&hl=en&sa=X&ei=eb2xUb7FOJP24QTCo4DgCw&ved=0CGwQ6AEwBw#v=onepage&q=Ahmed%20Sudi%20Bosnevi&f=false http://books.google.ba/ A Catalogue of the Turkish Manuscripts in the John Rylands University] *https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/580/1125 *http://www.ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/74_75/031_DZEMAL_CEHAJIC.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191105182025/http://www.ibn-sina.net/images/pdf/znakovi/74_75/031_DZEMAL_CEHAJIC.pdf |date=5. 11. 2019 }} {{Normativna kontrola}} 0s51dvdj4o7ox6xvc025nxix63dz51q Sulejman Veličanstveni (serija) 0 171651 3829394 3681989 2026-04-11T17:17:20Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3829394 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | bgcolour = | ime serije = Sulejman Veličanstveni | originalni naslov = Muhteşem Yüzyıl (Veličanstveno stoljeće) | slika = | opis slike = | žanr = [[historijska serija]] | format = | baziran_na = životu osmanlijskog sultana Sulejmana I | autor = [[Meral Okay]] | režiser = [[Yagmur Taylan]] <br /> [[Durul Taylan]] <br /> [[Mert Baykal]] <br /> [[Yağız Alp Akaydın]] | razvoj = | glasovi = | glumci = [[Halit Ergenç]] <br /> [[Meryem Uzerli]] <br /> [[Vahide Perçin]] <br /> [[Nur Fettahoğlu]] <br /> [[Okan Yalabık]] <br /> [[Nebahat Çehre]] <br /> [[Selma Ergeç]] <br /> [[Mehmet Günsür]] <br /> [[Pelin Karahan]] <br /> [[Engin Öztürk]] | narator = | država = [[Turska]] | jezik = | broj sezona = 4 sezone | broj epizoda = 139 epizoda <!-- Produkcija --> | producent = [[Timur Savci]] | izvršni producent = | montaža = | lokacija = | kinematografija = | trajanje epizode = 110 minuta <!-- Emitiranje --> | tv kuća = [[Show TV]] <br /> [[Star TV]] | početak serije = [[5. januar]] [[2011]]. | kraj serije = [[11. juni]] [[2014]]. | u BiH = [[Televizija OBN]] <!-- Hronologija --> | prethodna = | sljedeća = <!-- Vanjski linkovi --> | web stranica = | imdb = }} '''''Sulejman Veličanstveni''''' ({{lang-tr|Muhteşem Yüzyıl}}) jest turska historijska serija koja je svoju premijeru doživjela 5. januara 2011. godine na turskoj televiziji Star TV. == Scenario == Počinje veličanstveni vijek Osmanskog Carstva. Veličanstveni uspon Sultana Sulejmana u svom je zamahu... Kada je kao dvadesetšestogodišnjak otpočeo svoju vladavinu, Sultan Sulejman imao je cilj - ojačati Osmansko Carstvo, tako da bude nepobjedivo, snažnije čak i od imperije Aleksandra Velikog. Vladao je 46 godina i za to vrijeme postao je najveći ratnik i vladar Istoka i Zapada. Sulejman je vijest o nasljeđivanju prijestolja primio 1520. godine, dok je bio u lovu. Nesvjestan da će morati da vlada u suprotnosti sa svojim uvjerenjima i snovima, on ostavlja suprugu Mahidevran i svog sina, princa Mustafu, u palati u Manisi. Sa svojim prijateljem Ibrahimom kreće da preuzme prijestolje u Topkapi palati u Istanbulu. Dok su oni započinjali dugo putovanje, Otomanski brod zaplovio je sa Krima preko Crnog mora, donoseći robinje, kao dar Palati. Tu je bila i Aleksandra la Rosa, kćerka ukrajinskog pravoslavnog svećenika. Ova mlada devojka oteta je od porodice i prodata u bijelo roblje. Bila je neprijatna prema otomanskim slugama na brodu, nesvjesna da će postati Hurem, sultanija, majka prinčeva, koja će zajedno za suprugom vladati Veličanstvenim Carstvom i biti svjedok mnogih krvoprolića i intriga. Kao i bacanje svijeta pod noge, i velika strast koja Sultana veže za Hurem imat će veliku cijenu. Kada vidi da je njegov najbolji prijatelj i Veliki vezir Ibrahim pogubljen, Sulejman će biti prinuđen da naredi pogubljenje rođenih sinova... Igra moći za Hurem će biti krvava i nemilosrdna. Ali ona će prihvatiti sve što vodi do konačne pobjede... == Uloge == * [[Halit Ergenç]] - [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]] * [[Meryem Uzerli]] - [[Rokselana|Sultanlija Hürrem]] * [[Nur Fettahoğlu]] - [[Mahidevran|Sultanija Mahidevran]] * [[Mehmet Günsür]] - [[Šehzade Mustafa|princ Mustafa]] * [[Okan Yalabık]] - Ibrahim * [[Nebahat Çehre]] - Sultanija Ajiša * [[Selma Ergeç]] - Sultanija Hatidža [[Kategorija:Turske TV-serije]] [[Kategorija:Turske TV-serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Turske TV-serije sa početkom prikazivanja 2011.]] [[Kategorija:TV-emisije na turskom jeziku]] [[Kategorija:Turske dramske serije]] j00gd5krz074h1kdfrxmf05642wqm9s Najveća carstva svijeta 0 263796 3829359 3812035 2026-04-11T16:55:51Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: ., → , (6), .) → ) (64) using [[Project:AWB|AWB]] 3829359 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} Ovaj članak pruža pregled '''najvećih [[carstvo|carstava]] u [[historija|historiji]]'''. == Opis načina mjerenja == Računanje površine kopna pojedinog carstva temelji se na objedinjavanju bilo koje teritorije koja je bila istražena, čak i ako je ista bila naseljena ili nenaseljena. Naprimjer, veliki dio [[Sibir]]a bio je u sklopu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i nije pripadao [[Mongolsko Carstvo|Mongolskom Carstvu]]. Granice Mongolskog Carstva bile su slabo određene, a uglavnom su ih sačinjavale prirodne granice između [[stepa|stepe]] i [[Tajga|tajge]]. Osvojena područja sjevera ubrajaju se u Rusko Carstvo, ali je većina tajge i [[Tundra|tundre]] bila neistražena i nenaseljena. Ta područja su kasnije također bila slabo naseljena u doba Ruskog Carstva, ali su [[Rusi]] službeno polagali pravo na te teritorije još od 17. vijeka, dok su istu teritoriju istražili do kraja 19. vijeka. Slična situacija je i s [[Kanada|kanadskim]] ostrvima poput Ellesmerea, koje je [[Britansko Carstvo]] istražilo, a zatim na njega polagalo pravo (prije toga je cijelo ostrvo bilo veoma slabo naseljeno). Carstva poput [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]] ili [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]] uvrštena su i na listu [[Antika|antike]] i [[Srednji Vijek|srednjeg vijeka]], u skladu s veličinom njihove teritorije u navedenim periodima. Polaganje prava na teritoriju [[Antarktik]]e nije uvršteno u površinu nijednog carstva. Prema historijskim trendovima rasta [[Stanovništvo (biologija)|stanovništva]] i [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] (BDP), spisak najvećih carstava u tim kategorijama veoma zavisi o relativnim današnjim političkim entitetima koji se definiraju kao ''carstva''. Mjerenje ukupnog broja stanovništva i veličine bruto domaćeg proizvoda u odnosu na svjetske razmjere uzima u obzir taj historijski rast, iako se BDP računa tek posljednjih nekoliko vijekova, a za još preciznije izračunavanje BDP-a uzima se posljednjih nekoliko decenija. == Najveća carstva prema kopnenoj površini == === [[Antika|Antička]] carstva === [[Datoteka:Perserreich_500_v.Chr.jpg|thumb|400px|right|[[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] oko 500. p. n. e, najveće carstvo [[Antika|antičkog doba]].]] [[Datoteka:Maps of the Armenian Empire of Tigranes.gif|300px|thumb|[[Armjansko Carstvo]] oko 95-55. p. n. e.]] # [[Ahemenidsko Carstvo]] - 10,7 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Darije I|Darije I. Veliki]]) # [[Sasanidsko Carstvo]] - 7,4 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Hozroje II|Hozroje II. Parviz]]) # [[Dinastija Han|Han Carstvo]] - 6,0 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Wu Di]]) # [[Rimsko Carstvo]] - 5,9 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Trajan]]) # [[Makedonsko Carstvo]] - 5.9 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Aleksandar Veliki|Aleksandar Makedonski]]) # [[Maurijsko Carstvo]] - 5,9 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Ašoka|Ašoka Veliki]]) # [[Gupta Carstvo]] - 4,5 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Čandragupta II]]) # [[Partsko Carstvo]] - 4 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Mitridat II. Veliki]]) # [[Huni|Hunsko Carstvo]] - 4 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Atila]]) # [[Seleukidi|Seleukidsko Carstvo]] - 3,9 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Seleuk I Nikator|Seleuk I. Nikator]]) # [[Xiongnu|Xiongnu Carstvo]] - 3,5 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Modu Chanyu|Modu Shanyu]]) # [[Bizantijsko Carstvo]] - 3,4 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Justinijan I]]) # [[Historija Kine|Qin Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Qin Shi Huang]]) # [[Medijci|Medijsko Carstvo]] - 2,8 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Kijaksar]]) # [[Asirija|Novoasirsko Carstvo]] - 1,4 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Tiglat-Pileser III]]) # [[Aksum|Aksumsko Carstvo]] - 1,25 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Zoskal]]) # [[Dinastija Satavahana|Satavahana Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> (vladar: [[Gautamiputra Satakarni]]) # [[Novo kraljevstvo|Egipatsko Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> (vladar: [[Ramzes II]]) # [[Akad|Akadsko Carstvo]] - 650.000&nbsp;km<sup>2</sup> (vladar: [[Sargon Akađanin]]) # [[Magadha Carstvo]] - 650.000&nbsp;km<sup>2</sup> (vladar: [[Bimbisara]]) # [[Hetiti|Hetitsko Carstvo]] - 510.000&nbsp;km<sup>2</sup> (vladar: [[Muršiliš I]]) # [[Babilonija|Novobabilonsko Carstvo]] - 500.000&nbsp;km<sup>2</sup> (vladar: [[Nabokodonozor II.]]) # [[Armenija|Armensko Carstvo]] - 400.000&nbsp;km<sup>2</sup> (vladar: [[Tiridat|Tiridat III]]) === [[Srednji vijek|Srednjovjekovna]] carstva === [[Datoteka:Mongol Empire map.gif|mini|250px|desno|Razvoj [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]], najvećeg cjelovitog carstva u historiji]] # [[Mongolsko Carstvo]] - 29 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Qing|Qing Carstvo]] - 13 miliona km<sup>2</sup> # [[Emevijski halifat]] - 10,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Abasidski halifat]] - 10 miliona km 2 # [[Pravedni halifat]] - 9 miliona km<sup>2</sup> # [[Sasanidsko Carstvo]] - 7,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Ming|Ming Carstvo]] - 5,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Tang|Tang Carstvo]] - 5,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Mogulsko Carstvo]] - 5 miliona km<sup>2</sup> # [[Pala|Pala Carstvo]] - 4,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Bizantijsko Carstvo]] - 4,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Seldžuci|Seldžučki sultanat]] - 3,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Čola Carstvo|Chola Carstvo]] - 3,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Gaznavidska Monarhija|Gaznavidsko Carstvo]] - 3,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Delhijski sultanat]] - 3,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Uyghur|Uyghur kaganat]] - 3,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Rouran|Rouran kaganat]] - 3,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Kadžari|Kadžarsko Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Kalmarska unija]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Khazari|Khazarsko Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Inka|Carstvo Inka]] - 2 miliona km<sup>2</sup> # [[Songaji|Songhai Carstvo]] - 1,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Aksum|Aksumsko Carstvo]] - 1,25 miliona km<sup>2</sup> # [[Čalukja|Chalukya Carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Šrividžaja|Srivijaya Carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Franačka|Franačko Carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Zapadno Chalukya carstvo|Zapadno Čalukija Carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Malijsko Carstvo]] - 1,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Sveto Rimsko Carstvo]] - 1,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Harša|Harsha Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Almoravidi|Almoravidsko Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Kmersko Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Marata carstvo|Marata Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Historija Litvanije|Velika Kneževina Litvanija]] - 930.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Samuilo|Bugarsko Carstvo]] - 700.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Vijayanagara|Vijajanagara Carstvo]] - 360C.000&nbsp;km<sup>2</sup> ===[[Novi vijek|Moderna]] carstva=== [[Datoteka:The British Empire1.png|350px|right|thumb|[[Britansko Carstvo]] 1921, najveće (prekomorsko) carstvo u historiji.]] # [[Britansko Carstvo]] - 33 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Đuro V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|George V.]], 1922) # [[Rusko Carstvo]] - 24,8 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Nikola I, ruski car|Nikola I.]], 1855, uključujući Aljasku) # [[Historija Francuske|Francusko Carstvo]] - 24 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Qing|Qing Carstvo]] - 13 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Qianlong]]) # [[Špansko Carstvo]] - 20 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Karlo III, španski kralj|Karlo III.]]) # [[Portugalsko Carstvo]] - 10,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] - 10 miliona km<sup>2</sup> (1898.-1902. i 1906.-1908) # [[Brazilsko Carstvo]] - 8,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Japana|Japansko Carstvo]] - 7,4 miliona km<sup>2</sup> ([[Drugi svjetski rat]]) # [[Osmansko Carstvo]] - 5,5 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Mehmed IV]], 1680) # [[Mogulsko Carstvo]] - 5 miliona km<sup>2</sup> # [[Meksičko Carstvo|Prvo Meksičko Carstvo]] - 4,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Perzijska Monarhija|Afšaridsko Perzijsko Carstvo]] - 4 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Nadir Šah]]) # [[Kraljevina Italija|Italijansko Carstvo]] - 3,8 miliona km<sup>2</sup> ([[Drugi svjetski rat]]) # [[Kraljevina Holandija|Holandsko Carstvo]] - 3,7 miliona km<sup>2</sup> # [[Nacistička Njemačka]] - 3,6 miliona km<sup>2</sup> ([[Drugi svjetski rat]]) # [[Perzijska Monarhija|Safavidsko Carstvo]] - 3,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Njemačko Carstvo]] - 3,5 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Vilim II, car Njemačke|Vilim II.]]) # [[Perzijska monarhija|Kajarsko Perzijsko Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Belgije|Belgijsko Carstvo]] - 2,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Tajland|Sijamsko Carstvo]] - 1,12 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Buddha Yodfa Chulaloke]], 1782) # [[Historija Švedske|Švedsko Carstvo]] - 1,1 miliona km<sup>2</sup> (vladar: [[Karlo X.|Karlo X. Gustav]], 1658) # [[Poljsko-litavska unija]] - 990.000&nbsp;km<sup>2</sup> (vladar: [[Sigismund III. Vasa]], 1619) # [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska monarhija]] - 676.615&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Siksko carstvo|Siksko Carstvo]] - 560.900&nbsp;km<sup>2</sup> (vladar: [[Maharajah Sher Singh]], 1845) # [[Koreja|Korejsko Carstvo]] - 220.186&nbsp;km<sup>2</sup> ===Sva carstva=== # [[Britansko Carstvo]] - 36,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Mongolsko Carstvo]] - 33,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Rusko Carstvo]] - 24,8 miliona km<sup>2</sup> # [[Špansko Carstvo]] - 20 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Qing|Qing Carstvo]] - 13 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Francuske|Francusko Carstvo]] - 12,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Ahemenidsko Carstvo]] - 10,7 miliona km<sup>2</sup> # [[Portugalsko Carstvo]] - 10,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Emevijski halifat]] - 10,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Abasidski halifat]] - 10 miliona km 2 # [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] - 10 miliona km<sup>2</sup> # [[Pravedni halifat]] - 9 miliona km<sup>2</sup> # [[Brazilsko Carstvo]] - 8,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Sasanidsko Carstvo]] - 7,4 million km<sup>2</sup> # [[Historija Japana|Japansko Carstvo]] - 7,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Han|Han Carstvo]] - 6,0 miliona km<sup>2</sup> # [[Maurijsko Carstvo]] - 5,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Rimsko Carstvo]] - 5,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Makedonsko Carstvo]] - 5,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Osmansko Carstvo]] - 5,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Ming|Ming Carstvo]] - 5,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Tang|Tang Carstvo]] - 5,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Mogulsko Carstvo]] - 5 miliona km<sup>2</sup> # [[Pala|Pala Carstvo]] - 4,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Gupta Carstvo]] - 4,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Bizantijsko Carstvo]] - 4,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Meksičko carstvo|Prvo Meksičko Carstvo]] - 4,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Parti|Partsko Carstvo]] - 4 miliona km<sup>2</sup> # [[Huni|Hunsko Carstvo]] - 4 miliona km<sup>2</sup> # [[Perzijska monarhija|Afšaridsko Perzijsko Carstvo]] - 4 miliona km<sup>2</sup> # [[Seleukidska monarhija|Seleukidsko Carstvo]] - 3,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Seldžuci|Seldžučki sultanat]] - 3,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Kraljevina Italija|Italijansko Carstvo]] - 3,8 miliona km<sup>2</sup> # [[Kraljevina Holandija|Holandsko Carstvo]] - 3,7 miliona km<sup>2</sup> # [[Nacistička Njemačka]] - 3,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Čola Carstvo]] - 3,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Perzijska Monarhija|Safavidsko Perzijsko Carstvo]] - 3,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Xiongnu|Xiongnu Carstvo]] - 3,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Njemačko Carstvo]] - 3,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Gaznavidska Monarhija|Gaznavidsko Carstvo]] - 3,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Delhijski sultanat]] - 3,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Ujguri|Ujghurski kaganat]] - 3,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Rouran|Rouran kaganat]] - 3,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Kine|Qin Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Perzijska monarhija|Kajarsko Perzijsko Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Kadžari|Kadžarsko Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Kalmarska unija]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Hazari|Hazarsko Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Medijska monarhija|Medijsko Carstvo]] - 2,8 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Belgije|Belgijsko Carstvo]] - 2,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Inka|Carstvo Inka]] - 2 miliona km<sup>2</sup> # [[Neoasirsko Carstvo|Novoasirsko Carstvo]] - 1,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Songaji|Songhai Carstvo]] - 1,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Aksumsko Carstvo]] - 1,25 miliona km<sup>2</sup> # [[Čalukja|Čalukja Carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Šrividžaja|Šrividžaja Carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Franačka|Franačko carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Zapadno Čalukja Carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Tajland|Sijamsko Carstvo]] - 1,12 miliona km<sup>2</sup> # [[Malijsko Carstvo]] - 1,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Sveto Rimsko Carstvo]] - 1,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Švedske|Švedsko Carstvo]] - 1,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Satavahana|Satavahana Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Novo kraljevstvo|Egipatsko Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Harša|Harša Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Almoravidi|Almoravidsko Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Kmersko Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Marata Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Poljsko-litvanska unija]] - 990.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Historija Litve|Veliko vojvodstvo Litva]] - 930.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Samuilovo carstvo|Bugarsko Carstvo]] - 700.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Austro-Ugarska]] - 676.615&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Akadsko Carstvo]] - 650.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Magadha Carstvo]] - 650.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Sikhsko Carstvo]] - 560.900&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Hetiti|Hetitsko Carstvo]] - 510.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Babilonija|Novobabilonsko Carstvo]] - 500.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Armenija|Armensko Carstvo]] - 400.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Vijayanagara|Vijayanagara Carstvo]] - 360.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Korejsko Carstvo]] - 220.186&nbsp;km<sup>2</sup> ===Cjelovita carstva=== # [[Mongolsko Carstvo]] - 33,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Rusko Carstvo]] - 24,8 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Qing|Qing Carstvo]] - 13 miliona km<sup>2</sup> # [[Ahemenidska monarhija|Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] - 10,7 miliona km<sup>2</sup> # [[Omejadi|Omejidski halifat]] - 10,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Abasidi|Abasidski halifat]] - 10 miliona km 2 # [[Pravedni halifat]] - 9 miliona km<sup>2</sup> # [[Brazilsko Carstvo]] - 8,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Sasanidsko Carstvo]] - 7,4 million km<sup>2</sup> # [[Dinastija Han|Han Carstvo]] - 6,0 miliona km<sup>2</sup> # [[Maurijsko Carstvo]] - 5,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Rimsko Carstvo]] - 5,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Makedonsko Carstvo]] - 5,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Osmansko Carstvo]] - 5,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Ming|Ming Carstvo]] - 5,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Tang|Tang Carstvo]] - 5.4 miliona km<sup>2</sup> # [[Mogulsko Carstvo]] - 5 miliona km<sup>2</sup> # [[Pala|Pala Carstvo]] - 4,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Gupta Carstvo]] - 4,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Bizantijsko Carstvo]] - 4,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Meksičko Carstvo|Prvo Meksičko Carstvo]] - 4,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Parti|Partsko Carstvo]] - 4 miliona km<sup>2</sup> # [[Huni|Hunsko Carstvo]] - 4 miliona km<sup>2</sup> # [[Perzijska Monarhija|Afšaridsko Carstvo]] - 4 miliona km<sup>2</sup> # [[Seleukidska monarhija|Seleukidsko Carstvo]] - 3,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Seldžuci|Seldžučki sultanat]] - 3,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Kraljevina Italija|Italijansko Carstvo]] - 3,8 miliona km<sup>2</sup> # [[Kraljevina Holandija|Holandsko Carstvo]] - 3,7 miliona km<sup>2</sup> # [[Nacistička Njemačka]] - 3,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Čola Carstvo]] - 3,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Perzijska Monarhija|Safavidsko Carstvo]] - 3,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Xiongnu|Xiongnu Carstvo]] - 3,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Njemačko Carstvo]] - 3,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Gaznavidska Monarhija|Gaznavidsko Carstvo]] - 3,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Delhijski sultanat]] - 3,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Ujguri|Ujhurski kanat]] - 3,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Rouran|Rouran kaganat]] - 3,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Kine|Qin Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Perzijska Monarhija|Kajarsko Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Kadžari|Kadžarsko Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Kalmarska unija]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Kazari|Kazarsko Carstvo]] - 3 miliona km<sup>2</sup> # [[Medijska monarhija|Medijsko Carstvo]] - 2,8 miliona km<sup>2</sup> # [[Inka|Carstvo Inka]] - 2 miliona km<sup>2</sup> # [[Neoasirsko Carstvo|Novoasirsko Carstvo]] - 1,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Songaji|Songhai Carstvo]] - 1,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Aksumsko Carstvo]] - 1,25 miliona km<sup>2</sup> # [[Čalukja|Čalukja Carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Franačka|Franačko carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Zapadno Chalukya carstvo|Zapadno Čalukja Carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> # [[Tajland|Sijamsko Carstvo]] - 1,12 miliona km<sup>2</sup> # [[Malijsko Carstvo]] - 1,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Sveto Rimsko Carstvo]] - 1,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Švedske|Švedsko Carstvo]] - 1,1 miliona km<sup>2</sup> # [[Dinastija Satavahana|Satavahana Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Novo kraljevstvo|Egipatsko Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Harša|Harša Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Almoravidi|Almoravidsko Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Kmersko Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Maratha Carstvo]] - 1 milion km<sup>2</sup> # [[Poljsko-litvanska unija]] - 990.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Historija Litve|Veliko vojvodstvo Litva]] - 930.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Samuilovo Carstvo|Bugarsko Carstvo]] - 700.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Austro-Ugarska]] - 676.615&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Akadsko Carstvo]] - 650.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Magadha Carstvo]] - 650.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Sikhsko Carstvo]] - 560.900&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Hetiti|Hetitsko Carstvo]] - 510.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Babilonija|Novobabilonsko Carstvo]] - 500.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Armenija|Armensko Carstvo]] - 400.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Vijayanagara|Vijayanagara Carstvo]] - 360.000&nbsp;km<sup>2</sup> # [[Koreja|Korejsko Carstvo]] - 220.186&nbsp;km<sup>2</sup> ===Prekomorska carstva=== # [[Britansko Carstvo]] - 36,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Špansko Carstvo]] - 20 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Francuske|Francusko Carstvo]] - 12,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Ahemenidska monarhija|Ahemenidsko Carstvo]] - 10,7 miliona km<sup>2</sup> # [[Portugalsko Carstvo]] - 10,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] - 10 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Japana|Japansko Carstvo]] - 7,4 miliona km<sup>2</sup> # [[Rimsko Carstvo]] - 5,9 miliona km<sup>2</sup> # [[Kraljevina Italija|Italijansko Carstvo]] - 3,8 miliona km<sup>2</sup> # [[Kraljevina Holandija|Holandsko Carstvo]] - 3,7 miliona km<sup>2</sup> # [[Nacistička Njemačka]] - 3,6 miliona km<sup>2</sup> # [[Historija Belgije|Belgijsko Carstvo]] - 2,5 miliona km<sup>2</sup> # [[Šrividžaja|Srivijaya Carstvo]] - 1,2 miliona km<sup>2</sup> ==Najveća carstva prema broju stavnovnika== ''Procjene broja stanovnika mnogih antičkih zemalja nisu poznate pa nisu na listi''. ===Broj stanovnika=== # [[Britansko Carstvo]] - 531,3 miliona (1938) # [[Sovjetski Savez]] - 286,717 miliona (1989) # [[Mongolsko Carstvo]] - 110 miliona (13. stoljeće) # [[Kraljevina Holandija|Holandsko Carstvo]] - 80 miliona (1940) # [[Ahemenidska monarhija|Ahemenidsko Carstvo]] - 70-80 miliona (4. stoljeće p. n. e) # [[Sasanidsko Carstvo]] - 78 miliona (7. stoljeće n. e) # [[Nacistička Njemačka]] - 75,4 miliona (1938) # [[Rimsko Carstvo]] - 70 miliona (1. stoljeće n. e) # [[Špansko Carstvo]] - 64,2 miliona # [[Omejadi|Omejidski halifat]] - 62 miliona (7. stoljeće n. e) # [[Historija Belgije|Belgijsko Carstvo]] - 35,3 miliona # [[Bizantijsko Carstvo]] - 34 miliona # [[Koreja|Korejsko Carstvo]] - 27 miliona # [[Vijayanagara|Vijayanagara Carstvo]] - 25 miliona # [[Portugalsko Carstvo]] - 24,3 miliona ===Postotak ukupnog svjetskog broja stanovnika=== # [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidsko Carstvo]] - 46,0% (70-80 miliona od 152 miliona stanovnika u 4. stoljeću p. n. e) # [[Sasanidska monarhija|Sasanidsko Carstvo]] - 38,0% (78 miliona od 210 miliona stanovnika u 7. stoljeću n. e) # [[Dinastija Qing|Qing Carstvo]] - 36,6% (381 miliona od 1.041 milijadre 1820) # [[Maurijsko Carstvo]] - 33,3% (50 miliona od 150 miliona u 2. stoljeću p. n. e) # [[Rimsko Carstvo]] - 31,0% (70 miliona od 226 miliona u 1. stoljeću n. e) # [[Omejadi|Omejidski halifat]] - 29,5% (62 miliona od 210 miliona u 7. stoljeću n. e) # [[Mogulsko Carstvo]] - 29,2% (175 miliona od 600 miliona 1700) # [[Dinastija Ming|Ming Carstvo]] - 28,8% (160 miliona od 556.2 miliona 1600) # [[Dinastija Han|Han Carstvo]] - 26,5% (59.6 miliona od 226 miliona in 2. stoljeću n. e) # [[Mongolsko Carstvo]] - 25,6% (110 miliona od 429 miliona u 13. stoljeću) # [[Britansko Carstvo]] - 23,15% (531.3 miliona od 2.295 milijarde 1938) # [[Dinastija Sung|Sung Carstvo]] - 22% (59 miliona od 268 miliona 1000) # [[Pravedni halifat]] - 19,19% (40.3 miliona od 210 miliona u 7. stoljeću n. e) # [[Špansko Carstvo]] - 12,3% (68.2 miliona od 556 miliona u 17. stoljeću) # [[Rusko Carstvo]] - 9,8% (176.4 miliona od 1.791 milijarde 1913) # [[Osmansko Carstvo]] - 7,1% (39 miliona od 556 miliona u 17. stoljeću) # [[Historija Japana|Japansko Carstvo]] - 5,9% (134.8 miliona od 2.295 milijarde 1938) # [[Vijayanagara|Vijayanagara Carstvo]] - 5,7% (25 miliona od 438 miliona u 16. stoljeću) # [[Sovjetski Savez]] - 5,5% (286.717 miliona od 5.175 milijardi 1989) # [[Historija Francuske|Francusko Carstvo]] - 4,9% (112.9 miliona 2.295 milijarde 1938) # [[Kraljevina Holandija|Holandsko Carstvo]] - 3,5% (60 miliona od 1.7 milijarde 1907) # [[Nacistička Njemačka]] - 3,3% (75.4 miliona od 2.295 milijarde 1938) # [[Austro-Ugarska]] - 2,8% (50.6 miliona od 1.791 milijarde 1913) # [[Kraljevina Italija|Italijansko Carstvo]] - 2,3% (51.9 miliona od 2.295 milijarde 1938) # [[Poljsko-litvanska unija]] - 1,9% (10.5 miliona od 556 miliona u 17. stoljeću) # [[Koreja|Korejsko Carstvo]] - 1,0% (17 miliona od 1.7 milijarde 1907) # [[Portugalsko Carstvo]] - 0,8% (14.7 miliona od 1.791 milijarde 1913) ==Najveća carstva prema privredi== ''Procjene [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a su izračunate prema podacima novijeg doba, od 18. do 20. vijeka. Obračun [[dolar]]a je iz 1990.'' ===Prema BDP-u=== # [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] - 1.644,8 milijardi dolara (1945) # [[Britansko Carstvo]] - 683,3 milijarde dolara (1938) # [[Nacistička Njemačka]] - 375,6 milijarda dolara (1938) # [[Historija Japana|Japansko Carstvo]] - 260,7 milijarda dolara (1938) # [[Rusko Carstvo]] - 257,7 milijarda dolara (1913) # [[Dinastija Qing|Qing Carstvo]] - 241,3 milijarde dolara (1912) # [[Historija Francuske|Francusko Carstvo]] - 234,1 milijarda dolara (1938) # [[Kraljevina Italija|Italijansko Carstvo]] - 143,4 milijarde dolara (1938) # [[Perzijska monarhija|Afšaridsko Carstvo]] - 129,85 milijarda dolara (1750) # [[Austro-Ugarska]] - 100,5 milijarda dolara (1913) # [[Mogulsko Carstvo]] - 90,8 milijarda dolara (1700) # [[Osmansko Carstvo]] - 26,4 milijarde dolara (1913) # [[Portugalsko Carstvo]] - 12,6 milijarda dolara (1913) ===Postotak ukupnog svjetskog BDP-a=== # [[Perzijska monarhija|Afšaridsko Carstvo]] - 35% (129,85 milijarda od 694,4 milijarde dolara) # [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] - 35% (1,644.8 milijarda od 4,699 milijarda dolara 1945) # [[Dinastija Qing|Qing Carstvo]] - 32,9% (228,6 milijarda od 694,4 milijarda dolara 1820) # [[Mogulsko Carstvo]] - 24,5% (90,8 milijarda od 371 milijarde dolara 1700) # [[Britansko Carstvo]] - 23,8% ($265 milijarda od 1.111 milijarda 1870) # [[Rusko Carstvo]] - 9,4% (257,7 milijarda od 2,733 milijarde dolara 1913) # [[Nacistička Njemačka]] - 8,3% (375,6 milijarda od 4.502 milijarde dolara 1938) # [[Historija Japana|Japansko Carstvo]] - 5,8% (260,7 milijarda od 4.502 milijarde dolara 1938) # [[Historija Francuske|Francusko Carstvo]] - 5,2% (234,1 milijarda od 4.502 milijarde dolara 1938) # [[Austro-Ugarska]] - 3,7% (100,5 milijarda od 2.733 milijarde dolara 1913) # [[Kraljevina Italija|Italijansko Carstvo]] - 3,2% (143,4 milijarde od 4.502 milijarde dolara 1938) # [[Osmansko Carstvo]] - 1% (26,4 milijarde od 2.733 milijarda dolara 1913) # [[Portugalsko Carstvo]] - 0,5% (12,6 milijarda od 2.733 milijarde dolara 1913) == Također pogledajte == * [[Država]] * [[Spisak suverenih država|Spisak država]] * [[Spisak država po površini]] * [[Spisak država po stanovništvu|Spisak država po broju stanovnika]] * [[Carstvo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Carstva]] [[Kategorija:Bivše države]] kbi2rqn1gcnu2llohspkum88mhhjjv4 Ermin Bičakčić 0 264152 3829433 3824310 2026-04-11T21:08:31Z Bakir123 110053 3829433 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ermin Bičakčić | slika = 20150331 2025 AUT BIH 2132.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|01|24}} | rodnigrad = [[Zvornik]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | visina = 185&nbsp;cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|odbrambeni]] | trenutniklub = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | brojnadresu = 4 | omladinskegodine = 1995–2005.<br/>2005.<br>2005–2010. | omladinskipogoni = SpVgg Möckmühl <br/> [[FC Heilbronn]] <br/> [[VfB Stuttgart]] | godine1 = 2010–2012. | klubovi1 = [[VfB Stuttgart II]] | nastupi(golovi)1 = 23 (0) | godine2 = 2010–2012. | klubovi2 = [[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)2 = 1 (0) | godine3 = 2012–2014. | klubovi3 = [[Eintracht Braunschweig]] | nastupi(golovi)3 = 79 (5) | godine4 = 2014–2023. | klubovi4 = [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] | nastupi(golovi)4 = 130 (6) | godine5 = 2023–2025. | klubovi5 = [[Eintracht Braunschweig]] | nastupi(golovi)5 = 54 (6) | godine6 = 2026– | klubovi6 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)6 = 7 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2008. | nacionalneekipe1 = [[Mlada nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka U-18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) | nacionalnegodine2 = 2009. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1) | nacionalnegodine3 = 2013– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 43 (3) | zadnjeuređivanje = 11. aprila 2026 }} '''Ermin Bičakčić''' (rođen 24. januara 1990) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]]. Trenutno nastupa za [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Srednji bek (štoper)|centralnog beka]]. ==Klupska karijera== U oktobru 2010, Bičakčić je debitirao za prvi tim [[VfB Stuttgart]]a u 2. kolu [[DFB-Pokal 2010/2011.|njemačkog kupa]] protiv ekipe [[Chemnitzer FC]]-a.<ref>{{cite web|url=http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/dfb-pokal/2-_runde/2010/1.php|title=Debut for Ermin Bicakcic|work=VfB Stuttgart|access-date=27. 10. 2010|date=27. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20120318203410/http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/dfb-pokal/2-_runde/2010/1.php|archive-date=18. 3. 2012|url-status=dead}}</ref> Početkom decembra iste godine imao je i prvi nastup u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]] protiv [[BSC Young Boys|Young Boysa]].<ref>{{cite web|url=http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000128/match=2003023/postmatch/lineups/index.html|title=Lineups Young Boys – VfB Stuttgart|work=[[UEFA]]|access-date=1. 12. 2010|date=1. 12. 2010}}{{Mrtav link}}</ref> A u decembru iste godine bilježi svoj prvi nastup u [[Bundesliga|Bundesligi]], protiv [[FC Bayern München|Bayerna]]. U januaru 2012, Bičakčić prelazi u [[Eintracht Braunschweig]].<ref>{{cite web|url=http://www.vfb.de/en/aktuell/meldungen/news/2011/wechsel-bicakcic/page/1223-0-1-1326102747.html|title=Bicakcic to Braunschweig|work=VfB Stuttgart|access-date=8. 1. 2012|date=8. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140301162328/http://www.vfb.de/en/aktuell/meldungen/news/2011/wechsel-bicakcic/page/1223-0-1-1326102747.html|archive-date=1. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> Tu je izborio mjesto u prvom timu, propustivši samo 1 utakmicu u periodu od februara 2012. do maja 2013. Na kraju [[2. Bundesliga 2012/2013.|sezone 2012/13.]] u [[2. Bundesliga|2. Bundesligi]] Bičakčić je sa svojim timom ušao u najjaču njemačku ligu, Bundesligu. U maju 2014. godine, nakon što je Eintracht ispao u [[2. Bundesliga|drugu njemačku ligu]], Bičakčić prelazi u [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]].<ref>{{Cite web|url=http://www.goal.ba/bicakcic-prelazi-u-hoffenheim/|title=Goal.ba {{!}} Bičakčić prelazi u HoffenheimGoal.ba|website=www.goal.ba|access-date=17. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Reprezentacija== U maju 2008, Bičakčić dobiva njemački pasoš i debitirao za [[Mlada nogometna reprezentacija Njemačke|njemačku reprezentaciju U-18]], šest dana kasnije u utakmici protiv [[Turska|Turske]].<ref>{{cite web|url=http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/laenderspiele/2007/21771.php|title=U18's draw 1:1 with Turkey|work=VfB Stuttgart|access-date=29. 10. 2010|date=22. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20120318203425/http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/laenderspiele/2007/21771.php|archive-date=18. 3. 2012|url-status=dead}}</ref> U aprilu 2009. odigrao je prvu utakmicu za bh. [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|U-19 reprezentaciju]] protiv [[Slovenija|Slovenije]]. Nakon svog 21. rođendana odrekao se bh. državljanstva kako bi se prilagodio njemačkim zakonima o državljanstvu.<ref>{{cite web|url=http://www.stuttgarter-nachrichten.de/inhalt.ermin-bicakcic-auf-den-spuren-von-serdar-tasci.7c2b745b-baff-4a19-ac79-69dc95690000.html|title=Ermin Bicakcic: Auf den Spuren von Serdar Tasci |work=stuttgarter-nachrichten.de|access-date=16. 10. 2012|date=7. 1. 2011}}</ref> U junu 2013. godine, nakon što se pojavila mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva između BIH i Njemačke, Bičakčić je ponovo stekao i državljanstvo BIH i sada ima dvojno državljanstvo.<ref>{{cite web|url=http://bhfudbal.ba/ino-fudbal/europa-svijet/item/6542-ermin-bi%C4%8Dak%C4%8Di%C4%87-najbolji-stoper-druge-bundeslige/|title=Ermin Bičakčić najbolji stoper druge Bundeslige!|work=bhfudbal.ba|access-date=2. 7. 2013|date=2. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140702030813/http://bhfudbal.ba/ino-fudbal/europa-svijet/item/6542-ermin-bi%C4%8Dak%C4%8Di%C4%87-najbolji-stoper-druge-bundeslige/|archive-date=2. 7. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.sport.ba/fudbal/ermin-bicakcic-postao-bh-drzavljanin/|title=Igrač Braunschweiga Ermin Bičakčić postao državljanin BiH|work=sport.ba|access-date=5. 6. 2013|date=5. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130608074600/http://www.sport.ba/fudbal/ermin-bicakcic-postao-bh-drzavljanin/|archive-date=8. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> U julu 2013. godine, Bičakčić dobiva prvi poziv za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|A-reprezentaciju BiH]], a debitirao je protiv [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD-a]] 14. augusta 2013. Već u 3. utakmici postigao je i svoj prvi gol za BIH, a to je bio izjednačujući gol u veoma važnoj utakmici [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 (UEFA)|kvalifikacija]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014.]] u gostima protiv [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] [[10. septembar|10. septembra]] 2013, u [[Žilina|Žilini]] u sklopu [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|grupe G]]. BiH je na kraju dobila tu utakmicu rezultatom 1-2.<ref>{{cite web | url=http://espnfc.com/uk/en/report/334762/hajrovic-hero | title=Hajrovic the hero | publisher=espnfc.com | date=10. 9. 2013 | access-date=11. 9. 2013}}</ref> Bičakčić je bio jedan od učesnika [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije BIH]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014.]] godine. Nastupio je u prvoj utakmici grupne faze takmičenja, kada je BIH poražena od reprezentacije [[Argentina|Argentine]] rezultatom 2-1.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285099|title=World Cup: Argentina 2-1 Bosnia-Hercegovina|access-date=17. 8. 2016}}</ref> Međutim, u preostale dvije utakmice grupne faze, Bičakčić nije zabilježio nastupe. Naredni nastup za BIH bilježi u utakmicama [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|kvalifikacija za EURO 2016]], te veže ukupno 11 uzastopnih nastupa za BIH u kvalifikacijama i prijateljskim utakmicama. ==Statistika== ===Klubovi=== ''Ažurirano: 18. augusta 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ermin-bicakcic/leistungsdaten/spieler/51676|title=Ermin Bicakcic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |Kup ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |UEFA ! colspan="2" |Ukupno |- !Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="4" |[[VfB Stuttgart II|Stuttgart II]] |2009/10. |[[3. Fußball-Liga|3. Liga]] |12||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||12||0 |- |2010/11. |3. Liga |10||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||10||0 |- |2011/12. |3. Liga |1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||1||0 |- ! colspan="2" |Ukupno !23!!0!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!23!!0 |- | rowspan="3" |[[VfB Stuttgart|Stuttgart]] |2010/11. |[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] |1||0||2||0|| colspan="2" |–||2||0||5||0 |- |2011/12. |Bundesliga |0||0||1||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||1||1 |- ! colspan="2" |Ukupno !1!!0!!3!!1!! colspan="2" |–!!2!!0!!6!!1 |- | rowspan="4" |[[Eintracht Braunschweig|Eintracht<br>Braunschweig]] |2011/12. |[[2. Bundesliga]] |15||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||15||1 |- |2012/13. |2. Bundesliga |33||3||2||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||35||3 |- |2013/14. |Bundesliga |31||1||1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||32||1 |- ! colspan="2" |Ukupno !79!!5!!3!!0!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!82!!5 |- | rowspan="3" |[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] |2014/15. |[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] |24||1||4||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||28||2 |- |2015/16. |Bundesliga |21||0||1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||13||0 |- ! colspan="2" |Ukupno !45!!1!!5!!1!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!50!!2 |- ! colspan="3" |Karijera ukupno !148!!6!!11!!2!! colspan="2" |–!!2!!0!!161!!8 |} ===Reprezentacija=== ''Ažurirano: 7. juna 2025.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ermin-bicakcic/nationalmannschaft/spieler/51676|title=Ermin Bicakcic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=7. 6. 2025}}</ref> '''Nastupi za reprezentaciju''' {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="14" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- |2013.||6||1 |- |2014.||4||0 |- |2015.||4||1 |- |2016.||3||0 |- |2017.||3||1 |- |2018.||5||0 |- |2019.||9||0 |- |2020.||1||0 |- |2021.||0||0 |- |2022.||0||0 |- |2023.||0||0 |- |2024.||6||0 |- |2025.||2||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||43||3 |} '''Golovi za reprezentaciju''' {| class="wikitable" ! !Datum !Lokacija !Protivnik !Gol !Rezultat !Takmičenje |- |1. |10. septembar 2013. |[[Štadión pod Dubňom]], [[Žilina]], [[Slovačka]] |{{ZID|Slovačka}} |<center>'''1'''–1 |<center>2–1 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] |- |2. |6. septembar 2016. |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] |{{ZID|Andora}} |<center>'''1'''–0</center> |<center>3–0</center> |[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije UEFA EURO 2016.]] |- |3. |25. mart 2017. |Bilino Polje, Zenica, Bosna i Hercegovina |{{ZID|Gibraltar}} |<center>'''5'''–0</center> |<center>5–0</center> |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] |} ==Porodica== Porijeklom je iz [[Kozluk]]a kod Zvornika. Sa porodicom je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] izbjegao u [[Njemačka|Njemačku]].<ref>{{citeweb|url=https://sportsport.ba/fudbal/bicakciceva-izjava-mnogima-moze-posluziti-za-primjer/289946|title=Bičakčićeva izjava mnogima može poslužiti za primjer|publisher=sportsport.ba|date=14. 9. 2018|access-date=13. 12. 2018}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Ermin Bičakčić}} *[https://web.archive.org/web/20140702083238/http://www.vfb.de/en/teams/saison-2010-2011/page/256-0-1-1296152668.html?8111 Ermin Bičakčić] na VfB-Stuttgart.de *[http://www.fussballdaten.de/spieler/bicakcicermin/ Ermin Bičakčić] na [[fussballdaten.de]] {{simboli jezika|njem|njemački}} {{Navkutije |ime = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00; |podaci1 = {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Bičakčić, Ermin}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zvornik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Njemačkoj]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši Eintracht Braunschweiga]] [[Kategorija:Nogometaši 1899 Hoffenheima]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] l48k273aqvpa5k66v0llwoghz4ppzs5 Opsada Novog Zrina 0 268147 3829545 3748658 2026-04-12T11:04:16Z Panasko 146730 /* top */ clean up, replaced: ., → , using [[Project:AWB|AWB]] 3829545 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat |sukob= Opsada Novog Zrina |dio= [[Hrvatsko-osmanski ratovi]]<br>[[Austrijsko-osmanski rat 1663–1664.]] |slika= [[Datoteka:Opsada Novog Zrina 1664.jpg|desno|270px]] |opis= Jedna od niza pojedinačnih bitaka na rijeci Muri (''Muhr flus'') za vrijeme jednomjesečne opsade [[Novi Zrin|Novog Zrina]] (''Serinwar''), autor nepoznat |datum= 5. juni – 7. juli 1664. |mjesto= [[Novi Zrin]] na [[Mura|Muri]], [[Međimurska županija|Međimurje]], [[Hrvatska]] (tada na granici od Osmanlija okupirane [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]]) |casus= [[Hrvatsko-osmanski ratovi]], [[Austrijsko-osmanski rat 1663–1664.]] |rezultat= Pobjeda [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i rušenje tvrđave Novi Zrin |posjed= |strana1= [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|35x24px]] [[Habsburška Monarhija]]<br /> *[[Datoteka:CoA of the Kingdom of Croatia.svg|15px]] [[Kraljevina Hrvatska]] *[[Datoteka:Coat of Arms of Hungary.svg|14px]] [[Kraljevina Ugarska]] |strana2= {{ZD|OSM}} [[Osmansko Carstvo]] |strana3= |komandant1= [[Datoteka:CoA of the Kingdom of Croatia.svg|15px]] [[Nikola Zrinski]]<br>[[Datoteka: Flag of the Habsburg Monarchy.svg|22px]] general Wolfgang Julius [[Hohenlohe]]-Neuenstein<br>[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|22px]] general Peter [[Strozzi]] † |komandant2= {{ZD|OSM}} [[Fazil Ahmed-paša Ćuprilić]], [[veliki vezir]] |komandant3= |snage1= ~ 3000 (još oko 27.000 u rezervi) |snage2= 70.000-100.000 |snage3= |žrtve1= ~ 2000 poginulih |žrtve2= ~ 10.000 poginulih |žrtve3= |napomena= }} '''Opsada Novog Zrina''' bio je oružani sukob između [[Kršćanstvo|kršćanske]] vojske, sastavljene od [[Hrvatska|hrvatskih]], [[Austrija|austrijskih]], [[Njemačka|njemačkih]] i [[Kraljevina Mađarska|ugarskih]] jedinica, te [[Osmansko Carstvo|osmansko]]-[[Krimski kanat|tatarskih]] snaga, koji se zbio 1664. radi kontrole nad novosagrađenom strateškom [[Tvrđava|tvrđavom]] [[Novi Zrin]]. Tvrđavu je 1661. sagradio hrvatski [[ban]] [[Nikola Zrinski]] na svom posjedu na rijeci [[Mura|Muri]] u [[Međimurska županija|Međimurju]], [[Hrvatska|sjeverna Hrvatska]], na graničnom području prema tada od Osmanlija okupiranoj teritoriji Ugarske. Na čelu kršćanske vojske koja je branila tvrđavu bio je Nikola Zrinski, te habsburški carski generali Wolfgang Julius grof [[Hohenlohe]]-Neuenstein i Peter grof [[Strozzi]], a Osmanlije koji su je napadali predvodio je [[veliki vezir]] [[Fazil Ahmed-paša Ćuprilić]] (tur. ''Köprülü''), uz pomoć [[Ismail-paša Bošnjak|Ismail-paše Bošnjaka]] i drugih visokih oficira i plemića. Osmansko-tatarska opsada trajala je oko mjesec dana, počevši od prvih dana juna pa do početka jula 1664, i bila je posljednji u nizu više oružanih konflikata vezanih za tu važnu tvrđavu. Za vrijeme trajanja opsade Osmanlije su [[top]]ovima pucale po zidinama i šančevima Novog Zrina te preduzeli mnogo pješadijskih napada, ali su odbrambene snage uspjele dugo odolijevati. Budući da su u blizini, kod naselja [[Legrad]], bile rezevne kršćanske jedinice, posada u tvrđavi povremeno je dobijala pojačanja, koja su se uspijevala probiti preko riječnih rukavaca i [[Močvara|močvarnog]] terena pokraj osmanskih trupa do same tvrđave. Ipak, potkraj juna postalo je jasno da umorni branioci neće moći spasiti Novi Zrin od mnogostruko brojnijih napadača, a glavni habsburški carski vojni komandant [[Raimondo Montecuccoli]] nije dozvolio da dođu pojačanja, jer ih je čuvao za odbranu [[Beč]]a. Na kraju su početkom [[juli|jula]] Osmanlije savladale posljednje džepove otpora u Novom Zrinu, iskopale podzemne lagume (potkope), postavili [[Mina|mine]] i 7. jula 1664. potpalile ih. Tvrđava je do temelja razvaljena, a osmanska vojska uputila na sjever, prema Velikoj Kaniži. == Također pogledajte == * [[Knezovi Zrinski]] * [[Hrvatska vojna historija]] * [[Osmansko Carstvo]] == Vanjski linkovi == * [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-u-novom-vijeku/2008/utvrda-novi-zrin/ Historičar Hrvoje Petrić o gradnji Novog Zrina, njegovom padu i rušenju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328083118/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-u-novom-vijeku/2008/utvrda-novi-zrin/ |date=28. 3. 2014 }} * [http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_nemzetisegek/horvatok/hrvatski_kalendar_2010/pages/013_novi_zrin.htm Tvrđava Novi Zrin nakon razvaljivanja nikad nije više sagrađena] * [https://web.archive.org/web/20130108115541/http://www.hrdomobran-vzck.com/p/vazni-datumi.html Društvo Hrvatski domobran 7. jula obilježava kao komemorativni dan za Novi Zrin] {{coord|46.33260|16.87829|display=title}} [[Kategorija:Bitke]] [[Kategorija:Vojna historija Hrvatske]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:1664.]] [[Kategorija:Hrvatske bitke|Novi Zrin]] pmk7nuh487udobos8qzczq22s34hk95 Spisak velikih vezira Osmanskog Carstva 0 268866 3829348 3655660 2026-04-11T16:42:23Z Panasko 146730 /* top */ clean up, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829348 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} Veliki vezir Osmanskog Carstva bio je drugi čovjek Osmanskog Carstva, kojem je Sultan dao apsolutnu punomoć. Držao je carski pečat i mogao je sazvati sve paše da prisustvuju Divanu u Topkapi palati. Njegove su se odaje nalazile odmah do Sultana. Na početku Osmanske države Vezir je bio jedini naslov koji se koristio. Prvi od Osmanskih Vezira koji je bio pod naslovom Veliki vezir je Candarli Kara Halil Hajrudin paša. Svrha pokretanja titule Velikog Vezira je da se razlikuje nosilac Sultanovog pečeta od drugih paša. U 19. stoljeću Veliki Vezir je imao položaj sličan onom Premijera kod ostalih evropskih država. == Spisak == # [[Alaedin paša]] (1320–1331) # [[Nizamudin Ahmet paša]] (1331–1348) # [[Hadži paša]] (1348–1349) # [[Sinanudin Fakih Jusuf paša]] (1349–1364) # [[Candarli Kara Halil Hajredin paša]] (1364–1387) # [[Candarli Ali paša]] (1387–1406) # [[Imamzade Halil paša]] (1406–1413) # [[Bajazit paša]] (1413–1421) # [[Candarli Ibrahim paša]] (1421–1429) # [[Kodža Mehmed Nizamudin paša]] (1429–1439) # [[Candarli Halil paša]] (1439–1453) # [[Zaganos paša]] (1453–1456) # [[Mahmud paša Angelović]] (1456–1468) # [[Rum Mehmed paša]] (1468–1469) # [[Ishak paša]] (1469–1472) # [[Mahmud paša Angelović]] (1472–1474) # [[Gedik Ahmed paša]] (1474–1477) # [[Karamanli Mehmed paša]] (1477–1481) # [[Ishak paša]] (1481–1482) # [[Kodža Davud paša]] (1482–1497) # [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]] (1497–1498) # [[Candarli Ibrahim paša mlađi]] (1498–1499) # [[Mesih paša]] (1499–1501) # [[Hadim Ali paša]] (1501–1503) # [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]] (1503–1506) # [[Hadim Ali paša]] (1506–1510) # [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]] (1510–1511) # [[Kodža Mustafa paša]] (1511–1512) # [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]] (1512–1514) # [[Dukakinzade Ahmed paša]] (1514–1515) # [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]] (1515–1516) # [[Hadim Sinan paša]] (1516–1517) # [[Junus paša]] (1517–1518) # [[Piri Mehmed paša]] (1518–1523) # [[Pargali Ibrahim paša]] (1523–1536) # [[Ajas Mehmed-paša]] (1536–1539) # [[Celebi Lutfi paša]] (1539–1541) # [[Hadim Sulejman paša]] (1541–1544) # [[Rustem paša Opuković]] (1544–1553) # [[Kara Ahmed paša]] (1553–1555) # [[Rustem paša Opuković]] (1555–1561) # [[Semiz-ali paša|Semiz Ali paša]] (1561–1565) # [[Mehmed-paša Sokolović]] (1565–1579) # [[Semsi paša]] (1579–1580) # [[Lala Kara Mustafa paša]] (1580–1581) # [[Kodža Sinan paša]] (1581–1582) # [[Kanijeli Sijavus paša]] (1582–1584) # [[Ozdemiroglu Osman paša]] (1584–1585) # [[Hadim Mesih paša]] (1585–1586) # [[Kanijeli Sijavus paša]] (1586–1589) # [[Kodža Sinan paša]] (1589–1591) # [[Kodža Ferhat paša]] (1591–1592) # [[Kanijeli Sijavus paša]] (1592–1593) # [[Kodža Sinan paša]] (1593–1595) # [[Tekeli Lala Mehmed paša]] (novembar 1595 – decembar 1595) # [[Kodža Sinan paša]] (1595–1596) # [[Ibrahim paša]] (april 1596 – oktobar 1596) # [[Džigalazade Jusuf Sinan paša]] (oktobar 1596 – decembar 1596) # [[Ibrahim paša]] (1596–1597) # [[Hadim Hasan paša]] (1597–1598) # [[Džerah Mehmed paša]] (1598–1599) # [[Ibrahim paša]] (1599–1601) # [[Jemišči Hasan Paša]] (1601–1603) # [[Javuz Ali paša]] (1603–1604) [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] ooz8k9hgm5wm8tc1xfflqxbxns1oter Wikipedia:Čaršija/Tehnika 4 270098 3829431 3813494 2026-04-11T18:26:09Z SimplyFreddie 109846 /* Ilma Karahmet */ novi odlomak 3829431 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Čaršija|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starija pitanja možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija/Tehnika break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> Ovdje možete postaviti sva Vaša tehnička pitanja. Ovo mogu, naprimjer, biti problemi oko šablona, modula, ili uopćeno oko wiki sintakse. Ispod dodajte novi odlomak. Kad se problem riješi, onda ga označite šablonom {{tl|Urađeno}} ili {{tl|ok}}. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novo pitanje|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Tehnika&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #6C71C4; border: #6C71C4; color:white;}} </div> }} __TOC__ == Template:End date == Da i neko zna da li je kod nas preveden [[:en:Template:End date|ovaj šablon]]? Šablon [[:en:Template:Start date|Start date]] je preveden kao [[Šablon:Početni datum|Početni datum]]! Generalno je problem kad se šablon prebaci i prevede, da se ne kategorizira ili ne napravi dokumentacija, pa je kasnije gotovo nemoguće pravilno koristiti, ali i naći potrebne šablone.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:33, 26 novembar 2020 (CET) : htio sam ga ja prevesti https://bs.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Palapa/%C5%A0ablon:End_date [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:33, 3 maj 2021 (CEST) == Omogućivanje proširenja Kartographer == {{Phabricator-kutija|T279635|riješeno}} [[:mw:Extension:Kartographer|Ovo proširenje]] omogućuje ugrađivanje interaktivnih karti koje bismo mogli upotrijebiti npr. u infokutijama o parkovima, muzejima, školama, zgradama i slično. Trenutno ga nemamo aktiviranog [[:phab:T229726#5419327|zbog jednog buga povezanog s FlaggedRevsima]], no budući da rijetko ko mijenja koordinate stavki, ne bi trebalo uticati na rad proširenja. Ispod se možete izjasniti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 23:33, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:36, 8 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 00:00, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 07:31, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 09:33, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 09:48, 9 april 2021 (CEST) * {{za}} - [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:24, 3 maj 2021 (CEST) == Tamna tema == Odsad je dostupan dodatak koji omogućuje prikazivanje elemenata na sajtu u crnoj boji ili nekoj tamnoj nijansi. Može se aktivirati u [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-gadgets|Dodacima]] pod "Interfejs" (treća stavka). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:58, 26 april 2021 (CEST) : Dark mode! To smo čekali. 😎 -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:48, 29 april 2021 (CEST) == IK "Sportska nagrada" == [[:en:Template:Infobox sports award|Evo je]]. Imamo za "nagradu", ali ne znam može li obuhvatiti i sportske. A imamo članaka o sportskim nagradama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:07, 23 maj 2021 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST) == IK "Stonoteniser" == Izgleda da će nam i [[:en:Template:Infobox table tennis player|ova]] trebati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 26 juni 2021 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:32, 28 juni 2021 (CEST) ==Okvir infoslika== Gdje je nestala kutija za Infosliku? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 11:35, 18 august 2021 (CEST) == Prebacivanje modula == Trebalo bi paziti prilikom prebacivanja modula kao: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul%3AFootnotes&type=revision&diff=3376486&oldid=3150039 ovdje - Modul:Footnotes], jer to dovodi do grešaka u postojećim člancima (vidi: [https://bs.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Napomene ovdje]) Generalno bi trebalo izbjegavati kompletno kopiranje bez koordinacije i provjere od nekog ko može provjeriti kod! Može li neko ({{ping|Edinwiki}}, {{ping|Srđan}}...) provjeriti greške i popraviti?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 10:30, 30 novembar 2021 (CET) : ja ću probati ispraviti, sorry [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:41, 30 novembar 2021 (CET) : Nemojte ove module koji su u širokoj upotrebi tek tako kopirati s enwiki bez ikakvog testiranja. Ako treba nešto ažurirati javite ovdje pa ćemo istestirati da izbjegnemo slučajeve da se u šablonima i člancima pojavljuju greške. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:57, 15 decembar 2021 (CET) ::Izvinjavam se [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:18, 15 decembar 2021 (CET) == Šablon:Pgnviewer == Ovaj šablon prikazuje šahovsku partiju kao: [[:ru:Матч_за_звание_чемпиона_мира_по_шахматам_2021#Партия_1:_Непомнящий_—_Карлсен,_½–½|ovdje]]! Ja sam ga prekopirao i probao na [[Korisnik:AnToni/test|probnoj stranici]] ali nema prikaza kao na ruskoj Wiki. Zna li neko u čemu je problem? Možda je problem u [[Šablon:Pgnviewer/Onegame|ovom šablonu]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:07, 3 decembar 2021 (CET) :{{ping|AnToni}} Bok! Kako bi predložak ispravno radio potrebno je učitati skriptu koja pruža interaktivnu komponentu. Dodaj sljedeći kod u [[Korisnik:AnToni/common.js]]: <code>mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:קיפודנחש/pgnwrapper.js&action=raw&ctype=text/javascript');</code>. Ako želiš da predložak radi za sve korisnike, administratori sučelja ovog projekta trebali bi gornju skriptu uvesti u [[MediaWiki:Common.js]] ili napraviti [[MediaWiki:Gadgets-definition|dodatak]] koji pokreće ovaj kod i postaviti da je zadano uključen (parametrom <code>|default=true</code>). [[Korisnik:Ivi104|Ivi104]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivi104|razgovor]]) 12:52, 4 januar 2022 (CET) :: Postavio sam to kao predodređeni dodatak. Trebalo bi sad raditi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:23, 4 januar 2022 (CET) :::Radi! Prva liga! Hvala {{ping|Ivi104}} i {{ping|Srđan}}! Posebna dobrošlica za perfektan start {{ping|Ivi104}}: Dugujem paketić Mozartkuglica!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:29, 4 januar 2022 (CET) :@ [[Posebno:Doprinosi/200.68.141.3|200.68.141.3]] 12:10, 30 januar 2024 (CET) == IK ulica == Čini mi se da [[:en:Template:Infobox street|je]] nemamo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 12 maj 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija ulica]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 14:26, 12 maj 2022 (CEST) == Šablon "Riječni protok" == Pogledati na [[:en:Template:River discharge|EN]] (mada su i oni uzeli s [[:fr:Modèle:Relevé hydrologique|FR]]). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:58, 15 juli 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Riječni protok]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:06, 14 novembar 2022 (CET) ::Budući da se šablon daleko više koristi [https://fr.wikipedia.org/wiki/Sp%C3%A9cial:Pages_li%C3%A9es/Mod%C3%A8le:Relev%C3%A9_hydrologique na FR] nego [https://en.wikipedia.org/wiki/Special:WhatLinksHere/Template:River_discharge na EN], bilo bi dobro napraviti preusmjerenje (ili šta već treba) s francuskim kodom radi lakšeg kopiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 14 novembar 2022 (CET) == Šablon:IK kršćanski čelnik == Vidjeti na [[:hr:Predložak:Infookvir kršćanski čelnik|HR Wiki]], po potrebi na [[:en:Template:Infobox Christian leader|EN]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:36, 23 septembar 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija kršćanski čelnik]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:11, 7 februar 2023 (CET) == Šablon:IK proizvod == Nemamo ni [[:en:Template:Infobox product|ovu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 20 oktobar 2022 (CEST) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija proizvod]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:20, 17 novembar 2022 (CET) == Wiki-linkovi == Zašto su mi se izgubili svi strani jezici sa lijeve strane?[[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 14:21, 25 oktobar 2022 (CEST) :možete vratiti na stari izgled [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:25, 25 oktobar 2022 (CEST) :Članci na drugim jezicima su sada desno gore, tako da se lako mogu pozvati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 23:29, 25 oktobar 2022 (CEST) == Šablon:"IK sir" == [[:en:Template:Infobox cheese|EN]], [[:hr:Predložak:Infookvir sir|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија сир|SR]], [[:sh:Šablon:Sir|SH]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 8 decembar 2022 (CET) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija sir]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:38, 4 februar 2023 (CET) == Šablon:IK lednik == [[:en:Template:Infobox glacier|EN]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Ледник|SR]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:04, 27 decembar 2022 (CET) :{{Urađeno}} [[:Šablon:Infokutija lednik]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 00:38, 4 februar 2023 (CET) == Šablon: IK oblik reljefa == [[:en:Template:Infobox landform|EN]] - [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:15, 2 februar 2023 (CET) : {{Urađeno}} – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:41, 8 februar 2023 (CET) ::{{Spomeni|Semso98}} Tražio sam je prvenstveno radi [[Strokkur]]a, ali onda zavirih na FR Wiki i vidim da su tamo upotrijebili [[:en:Template:Infobox spring|ovu kutiju]], specifično za izvore raznih vrsta. Valja nekad i na druge baciti oko, nije sve na EN :-) (mada je i oni imaju, ali je iz nekog razloga nisu stavili u ovaj članak). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 9 februar 2023 (CET) :::{{Spomeni|Srđan}} Nešto nam je Šemso zauzet, pa možeš li ti ovo preuzeti nekad? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:03, 11 oktobar 2023 (CEST) :::: {{Spomeni|Semso98}}, {{Spomeni|Srđan}}: Malo listam unazad, pa vidim da ovo čeka da dođe na red od svega ostalog. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:44, 23 april 2024 (CEST) == Šablon:IK serijal videoigara == [[:en:Template:Infobox video game series|EN]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија серијал видео-игре|SR]]. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:11, 14 februar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Šablon:Infokutija serijal videoigara]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 09:44, 23 maj 2023 (CEST) == Šablon:IK staza == Evo na [[:en:Template:Infobox trail|EN]]. Može se naziv još precizirati ako nije dovoljno uzak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:47, 19 april 2023 (CEST) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:42, 23 april 2024 (CEST) == Šablon:IK sezona košarkaške lige == Na [[:en:Template:Infobox basketball league season|EN]]. Ne znam može li se nešto prekopirati iz [[Šablon:Infokutija sezona nogometne lige|one za nogometnu]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:35, 23 maj 2023 (CEST) :{{Urađeno}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2023 (CET) == Slika dana == Šta nam je s ovim šablonom? Ista slika stoji ko zna otkad. Može li se podesiti da automatski vuče novu svakog dana? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 16 august 2023 (CEST) : Nažalost, zasad nemaju nikakvu čarobnu riječ niti način da se automatski povuče slika s [[:c:|Commonsa]], što je poprilično glupo jer mobilna aplikacija to radi automatski (provjerio sam kad sam dorađivao šablon prije par godina). Možda bi se moglo botom, ali opet bi trebalo ručno pisati opise za svaki datum. Ako pogledaš [[Šablon:Početna strana/Slika dana|kod šablona]], definirano je dosta datuma. Većinu sam preuzeo [[:c:Template:Potd/2005-01|odavde]] (pomoću table / spiska na vrhu pa onda slika ispod), u zavisnosti od toga šta je meni nekako najljepše izgledalo za određeni dan. Nedostaju slike za još nekoliko mjeseci pa ako ima voljnih da ih dodaju, mislim da bi se time riješio problem dok ne uvedu neki način da ih automatski preuzimamo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 16 august 2023 (CEST) ::OK. Taman možemo napraviti projekt od ovoga; stavi u Site Notice. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 17 august 2023 (CEST) == IK biblioteka == [[:en:Template:Infobox library|EN]], [[:hr:Predložak:Infookvir knjižnica|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Библиотека|SR]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 10 oktobar 2023 (CEST) : {{Urađeno}}. == nacrt == Kako da prebacim članak iz kategorije nacrt u drugo kategoriju? [[Korisnik:Todoroviccc|Todoroviccc]] ([[Razgovor s korisnikom:Todoroviccc|razgovor]]) 10:58, 1 novembar 2023 (CET) == Infokutija kanal i poluostrvo == Trebale bi nam infokutije [[:en:Template:Infobox canal|canal]] i Poluostrvo [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:38, 21 novembar 2023 (CET) :Na EN Wiki IK "poluostrvo" preusmjerava na "ostrvo". Upotrijebljena je, npr., [[:en:Armutlu Peninsula|ovdje]], ali vjerovatno je većina parametara jednaka, pa su kasnije samo preusmjerili na "ostrvo". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 21 novembar 2023 (CET) ::onda za poluostrvo da i mi koristimo kutiju za ostrvo? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:00, 21 novembar 2023 (CET) == Ubacivanje parametra == @[[Korisnik:Nerko65|Nerko65]], @[[Korisnik:Panassko|Panassko]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Trebali bismo združenim snagama ubaciti parametar "|kompozitor" u članke s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:Infokutija_singl&limit=250 ovog spiska] (u one za koje je taj podatak poznat / dostupan, naravno). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:49, 31 januar 2024 (CET) == Šablon Godina u drugim kalendarima == Ne radi za godine pne. Ujedno, i modul je kraći od engleskog 911-1050 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:01, 3 februar 2024 (CET); {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} {{Spomeni|Panasko}} == IK mačevalac == {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Kad ko bude mogao prije kraja mjeseca, tj. projekta "Feminizam i folklor". [Imam u nekom planu [[:en:Valentina Vezzali|Valentinu Vezzali]]. Discipline su mač (''épée''), floret (''foil'') i sablja (''sabre'').] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:55, 7 mart 2024 (CET) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija mačevalac]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:29, 8 mart 2024 (CET) == Zabrana IP-korisnicima stvaranja stranica u imenskim prostorima Modul i Šablon == {{Phabricator-kutija|T363898|utoku}} Svojim nedavnim izmjenama, [[:m:Special:CentralAuth/Obsuser|globalno zaključani i višestruko trajno lokalno blokirani kolega Obsuser]], dao mi je ovu ideju jer principijalno stvarno nema nikakvog smisla da IP-korisnici smiju stvarati ovakve stranice. Ovo neće imati utjecaja na uređivanje određenih modula i šablona jer to već možemo ručno određivati zaštitama. S obzirom na to da će za ovo trebati konsenzus zajednice na Phabricatoru, ostavljam otvoreno 7 dana, a izjasniti se možete (uz obrazloženje ako ste protiv iz nekog razloga). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 15:48, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} Slažem se. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] – ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:51, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:21, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} najviše jer obično IP korisnici ne znaju dovoljno o generisanju šablona (o modulima da ne pričamo). – [[Korisnik:Njamu|Njamu]] ([[Razgovor s korisnikom:Njamu|razgovor]]) 16:29, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:44, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} - [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 17:36, 23 april 2024 (CEST) * {{za}} LGTM. --[[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 10:25, 7 maj 2024 (CEST) == Dark mode for logged-out users coming soon! == [[File:Accessibility_for_reading_mockup_with_dark_mode_on.png|thumb]] Hi everyone, [[diffblog:2023/11/24/dark-mode-is-coming/|for the past year]], the [[mediawikiwiki:Reading/Web|Web team at the Wikimedia Foundation]] has been working on dark mode. This work is part of the [[mediawikiwiki:Reading/Web/Accessibility_for_reading|Accessibility for Reading]] initiative that introduces changes to the Vector 2022 and Minerva skins. It improves readability, and allows everyone, both logged-out and logged-in users, to customize reading-focused settings. Since early this year, dark mode has been available as a [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta feature]] on both the mobile and the desktop website. We have been collaborating with template editors and other technical contributors to prepare wikis for this feature. This work included fixing templates and ensuring that many pages can appear with dark mode without any accessibility issues. We would like to express immense gratitude to everyone involved in this. Because so much has been done, '''over the next three weeks''', we will be releasing the feature to all Wikipedias! '''Deployment configuration and timeline''' * Tier 1 and 2 Wikipedias: wikis where the '''[https://night-mode-checker.wmcloud.org/ number of issues] in dark mode when compared to light mode is not significant.''' These wikis will receive dark mode for both logged-in and logged-out users. Some small issues might still exist within templates, though. We will be adding ways to report these issues so that we can continue fixing templates together with editors. * Tier 3 Wikipedias: wikis where the number of issues in dark mode when compared to light mode is significant. These wikis will only receive dark mode for logged-in users. We would like to make dark mode available to all users. However, some wikis still require work from communities to adapt templates. Similar to the group above, these wikis will also receive a link for reporting issues that will help identify remaining issues. * '''Week of July 1:''' mobile website (Minerva skin) on the Tier 1 Wikipedias ('''including Bosnian Wikipedia''') * '''Week of July 15:''' desktop website (Vector 2022 skin) on all Wikipedias; mobile website: logged-in and logged-out on the Tier 2 Wikipedias, logged-in only on the Tier 3 Wikipedias '''How to turn on dark mode''' The feature will appear in the Appearance menu alongside the options for text and width. Depending on compatibility and technical architecture, some pages might not be available in dark mode. For these pages, a notice will appear in the menu providing more information. '''How to make dark mode even better!''' If you would like to help to make more pages dark-mode friendly, go to our [[mediawikiwiki:Reading/Web/Accessibility_for_reading/Updates/2024-04|previous message]] and see the section "What we would like you to do (template editors, interface admins, technical editors)". Thank you everyone. We're looking forward to your questions, opinions, and comments! [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 19:39, 27 juni 2024 (CEST) == Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Ancient Olympiads' not found. == može li neko pogledati ovo [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:23, 25 juli 2024 (CEST) :vratio sam srđanovu verziju, ali je problem ostao za godine pne [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:56, 25 juli 2024 (CEST) == IK "Umjetnički pokret / pravac" == {{Spomeni|Semso98}} Rekao bih da bi nam i [[:en:Template:Infobox art movement|ova]] mogla zatrebati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 18 oktobar 2024 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Infokutija umjetnički pokret]]--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:59, 17 novembar 2024 (CET) ::@[[Korisnik:Semso98|Semso98]] možeš li pogledati IK anatomija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:50, 17 novembar 2024 (CET) :::{{Urađeno}}, imaju još 2-3 parametra koja nisam znao prevesti i vjerovatno sam neke pogrešno preveo. Ako negdje naiđeš na grešku, označi me pa ću ispraviti.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 16:59, 17 novembar 2024 (CET) ::::odlično, hvala ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:06, 17 novembar 2024 (CET) == Question from the CEE Hub regarding your technical Village Pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 13:08, 10 februar 2025 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član Upravnog odbora [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]]. Jedan od pravaca djelovanja Huba za 2025. godinu je tehnička podrška zajednicama članicama, uključujući tehničke forume. Željeli bismo razumjeti kako koristite ovu stranicu, pa bih vam bio zahvalan na odgovorima na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li ovdje obično dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovarati na takva pitanja? #Da li u vašoj zajednici nedostaju određeni profili? (na primjer: kreatori gedžeta, kreatori botova, ljudi s grafičkim vještinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko vam je važno da dobijete odgovor na jeziku vašeg projekta? #Da li biste bili voljni pomagati manjim zajednicama u rješavanju tehničkih problema ako biste dobijali obavještenja o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušat ćemo ponuditi neke ideje koje bi vam mogle pomoći u narednim mjesecima. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 13:08, 10 februar 2025 (CET) :{{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Vi možete bolje odgovoriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 10 februar 2025 (CET) == IK dolina == Vidjeti na [[:hr:Predložak:Infookvir dolina|HR]], [[:sr:Шаблон:Инфокутија Долина|SR]], [[:en:emplate:Infobox valley|EN]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:15, 10 mart 2025 (CET) == Modul:Lang == Da li radi ovaj [[Modul:Lang|modul]]? U članku [[Sura (rijeka)|Sura ]] ne pokazuje čuvaški jezik.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:13, 13 april 2025 (CEST) == IK bilijarist == @[[Korisnik:Semso98|Semso98]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Ne znam koliko se može iskoristiti iz [[Šablon:Infokutija snukeraš|IK snukeraš]] (i na [[:en:Template:Infobox pool player|EN]] su odvojene). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:33, 6 maj 2025 (CEST) == IK muzička kompozicija == [[:en:Template:Infobox musical composition|EN]]. (Ima i na SR i MK, ali uglavnom nisu prevodili.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:09, 9 maj 2025 (CEST) == IK nauka == [[:hr:Predložak:Infookvir znanost|HR]], [[:fr:Modèle:Infobox Discipline|FR]], [[:ru:Шаблон:Комплексная наука|RU]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 maj 2025 (CEST) == IK predstava == Trrebala bi nam i Infokutija Predstava, ima na [[:en:Template:Infobox play|EN]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:54, 21 maj 2025 (CEST) :{{Urađeno}} [[Šablon:Indokutija predstava]]--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:01, 30 decembar 2025 (CET) == Širina glavne stranice == Citat probija desnu marginu i aktivira vodoravni skrol, pri mobilnom prikazu. [[Posebno:Doprinosi/5.43.101.148|5.43.101.148]] 09:15, 20 august 2025 (CEST) :[[:Korisnik:Srđan|Batmane]], reflektor je uključen. :-) [[:Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[:Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:27, 20 august 2025 (CEST) ::Popravljeno nije. Možda privremeno kopirati sadržaj iz [[Šablon:Citat3]] u [[Šablon:Citat2]] i staviti da je drugi po redu parametar ime autora a ne širina navodnika. [[Posebno:Doprinosi/5.43.101.148|5.43.101.148]] 00:50, 27 august 2025 (CEST) == Šablon:Geokutija == u ovom šablonu imamo: vođa. mislim da to treba mijenjati [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:32, 31 august 2025 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 15:52, 20 januar 2026 (CET) == * [[Blastocel]] * [[Heuserova membrana]] * [[Vitelinski kanal]] * [[Gestacijska vrećica]] }}<noinclude> {{opcija za savijanje}} {{obavijest|Ovaj predložak je dio [[Wikipedia:Navigacijski predložak#Medicina|Medicinska serija]] od [[Wikipedia:Navigacijski predložak|navigacijski okviri]]. Pogledajte [[Predložak:Medicina]] i njegovu [[Razgovor o predlošku:Medicina|stranicu za razgovor]] za prijedloge o stilu i uređivanju.}} [[Kategorija:Predlošci za embriologiju u medicini]] </noinclude> == Prijavljen sam"[[Korisnik:Exsiler|Exsiler]] ([[Razgovor s korisnikom:Exsiler|razgovor]]) 21:45, 17 februar 2026 (CET) == Modul:InfoboxImage == Nedostaje mu autoWithCaption, a ne bih za sada sam da kopiram modul [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:38, 28 februar 2026 (CET) == [[Ilma Karahmet]] == Pozdrav, zamolio bih da se razmotri vraćanje ove stranice koju sam napisao pre više godina koja tada nije bila odobrena (pretpostavljam da nije prelazila prag značaja, sad već može jer ima studijski album). [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 20:26, 11 april 2026 (CEST) lifl2xmi0vmxog6mqzxar73di37kwt5 Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km 0 351071 3829342 3829248 2026-04-11T16:38:25Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3829342 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 15 km (žene) | slika = 2018-01-04 IBU Biathlon World Cup Oberhof 2018 - Sprint Women 43.jpg | veličina_slike = | opis_slike = [[Darja Domračeva]], pobjednica utrke | mjesto = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]] | datum = 14. februar 2014. | broj_učesnika = 82 | broj_zemalja = 32 | broj_ekipa = | godina = 2014 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Darja Domračeva]] | zlato_NOK = BLR | srebro = [[Selina Gasparin]] | srebro_NOK = SUI | bronza = [[Nadzeja Skardzina]] | bronza_NOK = BLR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|2010.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|2018]] }} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}} {{Biatlon na ZOI 2014.}} '''Takmičenje u pojedinačnoj trci na [[Biatlon#Discipline|15 km]] u ženskoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&nbsp;km udaljenoj od Sočija [[14. februar]]a, [[2014]]. sa početkom u 18:00 sati po lokalnom vremenu. ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|15 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za žene održava na kružnoj stazi od 15 kilometara. Trči se 5 krugova po 3&nbsp;km. Takmičarke počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Zemlje učesnice == Učestvovalo je 82 takmičara iz 32 zemlje. {| class="wikitable" |- valign="top" | width="33%" | * {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] <small>(4)</small> * {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] <small>(4)</small> * {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] <small>(2)</small> * {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] <small>(3)</small> * {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] <small>(3)</small> * {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] <small>(4)</small> * {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] <small>(3)</small> | width="33%" | * {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] <small>(3)</small> * {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] <small>(3)</small> * {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] <small>(1)</small> * {{ZD|LIT}} [[Litvanija na ZOI 2014.|Litvanija]] <small>(1)</small> * {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] <small>(4)</small> * {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] <small>(4)</small> * {{ZD|RUM}} [[Rumunija na ZOI 2014.|Rumunija]] <small>(1)</small> | width="33%" | * {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] <small>(4)</small> * {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] <small>(3)</small> * {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] <small>(2)</small> * {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] <small>(3)</small> * {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] <small>(4)</small> * {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] <small>(1)</small> * {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] <small>(3)</small> |} == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni <br>broj !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref>[http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1314/BT/SWRL/OG__/SWIN/BTW015101_C73A_1.0.pdf Final Results]</ref> !! Promašaji !! Zaostatak |- |[[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] | 13 | align=left| [[Darja Domračeva]] | align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} | 43:19.6 | 1 <small>(0+1+0+0)</small>|| — |- | [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 27 ||align=left|[[Selina Gasparin]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} ||44:35.3 ||0 <small>(0+0+0+0)</small>||+1:15.7 |- |[[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] || 18 ||align=left|[[Nadzeja Skardzina]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} ||44:57.8 ||0 <small>(0+0+0+0)</small>||+1:38.2 |- |4|| 30 ||align=left|[[Gabriela Soukalová]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} ||45:17.1 ||2 <small>(0+1+0+1)</small>||+1:57.5 |- |5|| 45 ||align=left|[[Anaïs Bescond]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} ||45:34.0 ||2 <small>(0+2+0+0)</small>||+2:14.4 |- |6|| 23 ||align=left|[[Veronika Vítková]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} ||45:46.0 ||1 <small>(0+0+0+1)</small>||+2:26.4 |- |7|| 62 ||align=left|[[Julija Džima]]|| align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} ||45:49.9 ||1 <small>(0+1+0+0)</small>||+2:30.3 |- |8|| 25 ||align=left|[[Olena Pidhrušna]]|| align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} ||45:59.5 ||1 <small>(0+0+0+1)</small>||+2:39.9 |- |9|| 21 ||align=left|[[Kaisa Mäkäräinen]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2014|Zimskim}} ||46:02.5 ||3 <small>(0+1+0+2)</small>||+2:42.9 |- |10|| 57 ||align=left|[[Krystyna Pałka]]|| align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} ||46:27.3 ||0 <small>(0+0+0+0)</small>||+3:07.7 |- |11|| 31 ||align=left|[[Teja Gregorin]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2014|Zimskim}} ||46:38.7 ||2 <small>(1+0+0+1)</small>||+3:19.1 |- |12|| 50 ||align=left|[[Monika Hojnisz]]|| align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} ||46:44.3 ||2 <small>(1+0+0+1)</small>||+3:24.7 |- |13|| 63 ||align=left|[[Laura Dahlmeier]]|| align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} ||46:45.7 ||1 <small>(1+0+0+0)</small>||+3:26.1 |- |14|| 32 ||align=left|[[Karin Oberhofer]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} ||46:46.6 ||2 <small>(0+0+0+2)</small>||+3:27.0 |- |15|| 15 ||align=left|[[Tora Berger]]|| align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} ||47:12.6 ||3 <small>(1+2+0+0)</small>||+3:53.0 |- |16|| 58 ||align=left|[[Marie-Laure Brunet]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} ||47:13.6 ||0 <small>(0+0+0+0)</small>||+3:54.0 |- |17|| 10 ||align=left|[[Tiril Eckhoff]]|| align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} ||47:20.4 ||3 <small>(0+1+1+1)</small>||+4:00.8 |- |18|| 1 ||align=left|[[Valentina Semerenko]]|| align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} ||47:28.2 ||2 <small>(1+0+1+0)</small>||+4:08.6 |- |19|| 79 ||align=left|[[Evi Sachenbacher-Stehle]]|| align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} ||47:30.4 ||3 <small>(3+0+0+0)</small>||+4:10.8 |- |20|| 8 ||align=left|[[Éva Tófalvi]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2014|Zimskim}} ||47:30.8 ||1 <small>(0+0+1+0)</small>||+4:11.2 |- |21|| 43 ||align=left|[[Eva Puskarčíková]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} ||47:34.6 ||1 <small>(0+0+0+1)</small>||+4:15.0 |- |22|| 60 ||align=left|[[Hannah Dreissigacker]]|| align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} ||47:51.7 ||2 <small>(1+0+0+1)</small>||+4:32.1 |- |23|| 59 ||align=left|[[Elise Ringen]]|| align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} ||47:54.0 ||2 <small>(0+0+0+2)</small>||+4:34.4 |- |24|| 61 ||align=left|[[Ljudmila Kalinčik]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} ||48:06.2 ||2 <small>(0+1+0+1)</small>||+4:46.6 |- |25|| 80 ||align=left|[[Marine Bolliet]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} ||48:12.1 ||2 <small>(0+2+0+0)</small>||+4:52.5 |- |26|| 35 ||align=left|[[Anastasiya Kuzmina]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} ||48:14.1 ||4 <small>(0+1+0+3)</small>||+4:54.5 |- |27|| 51 ||align=left|[[Katharina Innerhofer]]|| align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2014|Zimskim}} ||48:28.3 ||4 <small>(1+1+1+1)</small>||+5:08.7 |- |28|| 37 ||align=left|[[Vita Semerenko]]|| align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} ||48:29.2 ||3 <small>(0+0+0+3)</small>||+5:09.6 |- |29|| 3 ||align=left|[[Megan Imrie]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} ||48:32.7 ||2 <small>(1+0+1+0)</small>||+5:13.1 |- |30|| 14 ||align=left|[[Weronika Nowakowska-Ziemniak]]|| align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} ||48:35.2 ||4 <small>(1+1+2+0)</small>||+5:15.6 |- |31|| 78 ||align=left|[[Magdalena Gwizdoń]]|| align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} ||48:44.1 ||2 <small>(1+1+0+0)</small>||+5:24.5 |- |32|| 7 ||align=left|[[Elisa Gasparin]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} ||48:46.9 ||3 <small>(1+1+1+0)</small>||+5:27.3 |- |33|| 5 ||align=left|[[Susan Dunklee]]|| align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} ||48:54.1 ||5 <small>(1+1+2+1)</small>||+5:34.5 |- |34|| 47 ||align=left|[[Nadzeja Pisarava]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} ||48:55.4 ||3 <small>(0+3+0+0)</small>||+5:35.8 |- |35|| 33 ||align=left|[[Lisa Hauser]]|| align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2014|Zimskim}} ||48:56.4 ||1 <small>(0+0+0+1)</small>||+5:36.8 |- |36|| 66 ||align=left|[[Irene Cadurisch]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} ||49:01.0 ||1 <small>(0+0+1+0)</small>||+5:41.4 |- |37|| 24 ||align=left|[[Franziska Hildebrand]]|| align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} ||49:06.4 ||2 <small>(0+2+0+0)</small>||+5:46.8 |- |38|| 19 ||align=left|[[Marie Dorin Habert]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} ||49:06.5 ||4 <small>(2+1+0+1)</small>||+5:46.9 |- |39|| 53 ||align=left|[[Darja Usanova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} ||49:13.5 ||2 <small>(1+0+0+1)</small>||+5:53.9 |- |40|| 70 ||align=left|[[Galina Višnjevska (biatlonka)|Galina Višnjevska]]|| align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} ||49:26.9 ||2 <small>(1+1+0+0)</small>||+6:07.3 |- |41|| 20 ||align=left|[[Diana Rasimovičiūtė]]|| align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2014|Zimskim}} ||49:32.5 ||3 <small>(1+1+0+1)</small>||+6:12.9 |- |42|| 64 ||align=left|[[Alexia Runggaldier]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} ||49:35.6 ||1 <small>(1+0+0+0)</small>||+6:16.0 |- |43|| 52 ||align=left|[[Kadri Lehtla]]|| align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} ||49:44.8 ||2 <small>(1+0+1+0)</small>||+6:25.2 |- |44|| 74 ||align=left|[[Nicole Gontier]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} ||49:51.2 ||4 <small>(0+1+2+1)</small>||+6:31.6 |- |45|| 54 ||align=left|[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2014|Zimskim}} ||49:57.0 ||0 <small>(0+0+0+0)</small>||+6:37.4 |- |46|| 11 ||align=left|[[Jelena Hrustaljova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} ||50:00.1 ||3 <small>(2+1+0+0)</small>||+6:40.5 |- |47|| 28 ||align=left|[[Laure Soulié]]|| align=left| {{ZastavaMOK|AND|2014|Zimskim}} ||50:04.2 ||3 <small>(1+1+0+1)</small>||+6:44.6 |- |48|| 82 ||align=left|[[Olga Podčufarova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} ||50:13.3 ||2 <small>(0+1+0+1)</small>||+6:53.7 |- |49|| 49 ||align=left|[[Jana Gereková]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} ||50:20.8 ||5 <small>(0+1+1+3)</small>||+7:01.2 |- |50|| 83 ||align=left|[[Megan Heinicke]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} ||50:26.8 ||4 <small>(3+0+0+1)</small>||+7:07.2 |- |51|| 17 ||align=left|[[Fuyuko Suzuki]]|| align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2014|Zimskim}} ||50:27.4 ||3 <small>(0+1+0+2)</small>||+7:07.8 |- |52|| 48 ||align=left|[[Jana Romanova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} ||50:42.1 ||4 <small>(1+1+2+0)</small>||+7:22.5 |- |53|| 39 ||align=left|[[Victoria Padial]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ESP|2014|Zimskim}} ||50:48.5 ||3 <small>(1+0+1+1)</small>||+7:28.9 |- |54|| 41 ||align=left|[[Sara Studebaker]]|| align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} ||50:53.4 ||4 <small>(2+1+1+0)</small>||+7:33.8 |- |55|| 55 ||align=left|[[Ann Kristin Aafedt Flatland]]|| align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} ||51:00.0 ||4 <small>(1+2+0+1)</small>||+7:40.4 |- |56|| 4 ||align=left|[[Tang Jialin]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2014|Zimskim}} ||51:03.7 ||3 <small>(0+1+0+2)</small>||+7:44.1 |- |57|| 65 ||align=left|[[Grete Gaim]]|| align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} ||51:28.5 ||2 <small>(0+0+0+2)</small>||+8:08.9 |- |58|| 76 ||align=left|[[Martina Chrapánová]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} ||52:00.5 ||5 <small>(2+0+1+2)</small>||+8:40.9 |- |59|| 68 ||align=left|[[Jitka Landová]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} ||52:05.7 ||6 <small>(2+1+2+1)</small>||+8:46.1 |- |60|| 67 ||align=left|[[Ekaterina Glazyrina]]|| align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} ||52:13.7 ||4 <small>(1+0+2+1)</small>||+8:54.1 |- |61|| 46 ||align=left|[[Aita Gasparin]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} ||52:14.9 ||5 <small>(1+3+1+0)</small>||+8:55.3 |- |62|| 44 ||align=left|[[Zina Kocher]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} ||53:00.7 ||8 <small>(1+4+0+3)</small>||+9:41.1 |- |63|| 81 ||align=left|[[Lanny Barnes]]|| align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} ||53:02.2 ||3 <small>(1+0+1+1)</small>||+9:42.6 |- |64|| 84 ||align=left|[[Alina Rajkova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} ||53:15.6 ||3 <small>(1+0+1+1)</small>||+9:56.0 |- |65|| 71 ||align=left|[[Terézia Poliaková]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} ||53:19.8 ||6 <small>(0+3+1+2)</small>||+10:00.2 |- |66|| 73 ||align=left|[[Rosanna Crawford]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} ||53:29.8 ||5 <small>(2+1+1+1)</small>||+10:10.2 |- |67|| 77 ||align=left|[[Miki Kobayashi]]|| align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2014|Zimskim}} ||54:01.0 ||4 <small>(1+2+1+0)</small>||+10:41.4 |- |68|| 26 ||align=left|[[Mun Ji-hee]]|| align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2014|Zimskim}} ||54:06.7 ||3 <small>(0+0+2+1)</small>||+10:47.1 |- |69|| 56 ||align=left|[[Emőke Szőcs]]|| align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2014|Zimskim}} ||54:12.3 ||6 <small>(1+1+1+3)</small>||+10:52.7 |- |70|| 6 ||align=left|[[Amanda Lightfoot]]|| align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2014|Zimskim}} ||54:38.1 ||5 <small>(1+2+1+1)</small>||+11:18.5 |- |71|| 29 ||align=left|[[Desislava Stojanova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2014|Zimskim}} ||54:41.1 ||6 <small>(1+2+0+3)</small>||+11:21.5 |- |72|| 9 ||align=left|[[Johanna Talihärm]]|| align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} ||55:16.5 ||6 <small>(2+1+0+3)</small>||+11:56.9 |- |73|| 75 ||align=left|[[Daria Jurlova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} ||55:18.0 ||6 <small>(0+2+2+2)</small>||+11:58.4 |- |74|| 42 ||align=left|[[Yuki Nakajima]]|| align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2014|Zimskim}} ||56:00.2 ||6 <small>(3+2+1+0)</small>||+12:40.6 |- |75|| 12 ||align=left|[[Jaqueline Mourão]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BRA|2014|Zimskim}} ||57:22.6 ||7 <small>(1+2+3+1)</small>||+14:03.0 |- |76|| 72 ||align=left|[[Song Na]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2014|Zimskim}} ||59:43.3 ||6 <small>(0+2+2+2)</small>||+16:23.7 |- |77|| 36 ||align=left|[[Lucy Glanville]]|| align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2014|Zimskim}} ||1:01:00.7 ||4 <small>(1+0+1+2)</small>||+17:41.1 |- ||| 16 ||align=left|[[Žanna Juškāne]]|| align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ||6 <small>(2+2+2)</small>|| |- ||| 34 ||align=left|[[Tanja Karišik]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BIH|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ||1 <small>(1)</small>|| |- ||| 38 ||align=left|[[Franziska Preuß]]|| align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ||5 <small>(2+3)</small>|| |- ||| 69 ||align=left|[[Rina Suzuki]]|| align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ||2 <small>(0+2)</small>|| |- ||| 22 ||align=left|[[Mari Laukkanen]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |||| |- ||| 40 ||align=left|[[Dorothea Wierer]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}|||| |-bgcolor=pink |'''{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}'''{{efn|name=Doping|Zbog dokazanog dopinga, [[Međunarodni olimpijski komitet]], a na osnovu izvještaja agencije [[WADA]], diskvalifikovao je i oduzeo medalje ruskim sportistima <ref>{{cite web |url= https://www.wada-ama.org/sites/default/files/resources/files/wada-2013-adrv-report-en.pdf |title= 2013 Anti-Doping Rule Violations (ADRVs) Report |publisher= World Anti-Doping Agency |date=26. 6. 2015 |page= 63 }}</ref><ref>[https://www.olympic.org/news/ioc-suspends-russian-noc-and-creates-a-path-for-clean-individual-athletes-to-compete-in-pyeongchang-2018-under-the-olympic-flag IOC suspends Russian NOC and creates a path for clean individual athletes to compete in PyeongChang 2018 under the Olympic Flag] {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref>|}}|| 2 ||align=left|[[Olga Zajceva]]|| align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} ||47:06.9 ||2 <small>(0+0+1+1)</small>||+3:47.3 |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|1992.]] godine}} |Broj = 7 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"| 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|BUL}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="5"| 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="5"| 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|UKR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|KAZ}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}}{{Ujedinjeni tim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|SUI}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | 12. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2010|Zimskim Olympics}} * [http://www.sochi2014.com/biatlon-individualnaya-gonka-20-km-muzh Zvanični rezultati na službenim stranicama ZOI 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140212223711/http://www.sochi2014.com/biatlon-individualnaya-gonka-20-km-muzh |date=12. 2. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}´ * {{Sport365-u|682|F}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] lfmqmdq63frmtym0mlfmt7u6v738230 3829345 3829342 2026-04-11T16:40:56Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3829345 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 15 km (žene) | slika = 2018-01-04 IBU Biathlon World Cup Oberhof 2018 - Sprint Women 43.jpg | veličina_slike = | opis_slike = [[Darja Domračeva]], pobjednica utrke | mjesto = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]] | datum = 14. februar 2014. | broj_učesnika = 82 | broj_zemalja = 32 | broj_ekipa = | godina = 2014 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Darja Domračeva]] | zlato_NOK = BLR | srebro = [[Selina Gasparin]] | srebro_NOK = SUI | bronza = [[Nadzeja Skardzina]] | bronza_NOK = BLR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|2010.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|2018]] }} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}} {{Biatlon na ZOI 2014.}} '''Takmičenje u pojedinačnoj trci na [[Biatlon#Discipline|15 km]] u ženskoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&nbsp;km udaljenoj od Sočija [[14. februar]]a, [[2014]]. sa početkom u 18:00 sati po lokalnom vremenu. ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|15 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za žene održava na kružnoj stazi od 15 kilometara. Trči se 5 krugova po 3&nbsp;km. Takmičarke počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Zemlje učesnice == Učestvovalo je 82 takmičara iz 32 zemlje. {| class="wikitable" |- valign="top" | width="33%" | * {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] <small>(4)</small> * {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] <small>(4)</small> * {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] <small>(2)</small> * {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] <small>(3)</small> * {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] <small>(3)</small> * {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] <small>(4)</small> * {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] <small>(3)</small> | width="33%" | * {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] <small>(3)</small> * {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] <small>(3)</small> * {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] <small>(1)</small> * {{ZD|LIT}} [[Litvanija na ZOI 2014.|Litvanija]] <small>(1)</small> * {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] <small>(4)</small> * {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] <small>(4)</small> * {{ZD|RUM}} [[Rumunija na ZOI 2014.|Rumunija]] <small>(1)</small> | width="33%" | * {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] <small>(4)</small> * {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] <small>(3)</small> * {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] <small>(2)</small> * {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] <small>(3)</small> * {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] <small>(4)</small> * {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] <small>(1)</small> * {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] <small>(3)</small> |} == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni <br>broj !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref>[http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1314/BT/SWRL/OG__/SWIN/BTW015101_C73A_1.0.pdf Final Results]</ref> !! Promašaji !! Zaostatak |- |[[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] | 13 | align=left| [[Darja Domračeva]] | align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} | 43:19.6 | 1 <small>(0+1+0+0)</small>|| — |- | [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 27 ||align=left|[[Selina Gasparin]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} ||44:35.3 ||0 <small>(0+0+0+0)</small>||+1:15.7 |- |[[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] || 18 ||align=left|[[Nadzeja Skardzina]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} ||44:57.8 ||0 <small>(0+0+0+0)</small>||+1:38.2 |- |4|| 30 ||align=left|[[Gabriela Soukalová]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} ||45:17.1 ||2 <small>(0+1+0+1)</small>||+1:57.5 |- |5|| 45 ||align=left|[[Anaïs Bescond]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} ||45:34.0 ||2 <small>(0+2+0+0)</small>||+2:14.4 |- |6|| 23 ||align=left|[[Veronika Vítková]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} ||45:46.0 ||1 <small>(0+0+0+1)</small>||+2:26.4 |- |7|| 62 ||align=left|[[Julija Džima]]|| align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} ||45:49.9 ||1 <small>(0+1+0+0)</small>||+2:30.3 |- |8|| 25 ||align=left|[[Olena Pidhrušna]]|| align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} ||45:59.5 ||1 <small>(0+0+0+1)</small>||+2:39.9 |- |9|| 21 ||align=left|[[Kaisa Mäkäräinen]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2014|Zimskim}} ||46:02.5 ||3 <small>(0+1+0+2)</small>||+2:42.9 |- |10|| 57 ||align=left|[[Krystyna Pałka]]|| align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} ||46:27.3 ||0 <small>(0+0+0+0)</small>||+3:07.7 |- |11|| 31 ||align=left|[[Teja Gregorin]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2014|Zimskim}} ||46:38.7 ||2 <small>(1+0+0+1)</small>||+3:19.1 |- |12|| 50 ||align=left|[[Monika Hojnisz]]|| align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} ||46:44.3 ||2 <small>(1+0+0+1)</small>||+3:24.7 |- |13|| 63 ||align=left|[[Laura Dahlmeier]]|| align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} ||46:45.7 ||1 <small>(1+0+0+0)</small>||+3:26.1 |- |14|| 32 ||align=left|[[Karin Oberhofer]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} ||46:46.6 ||2 <small>(0+0+0+2)</small>||+3:27.0 |- |15|| 15 ||align=left|[[Tora Berger]]|| align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} ||47:12.6 ||3 <small>(1+2+0+0)</small>||+3:53.0 |- |16|| 58 ||align=left|[[Marie-Laure Brunet]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} ||47:13.6 ||0 <small>(0+0+0+0)</small>||+3:54.0 |- |17|| 10 ||align=left|[[Tiril Eckhoff]]|| align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} ||47:20.4 ||3 <small>(0+1+1+1)</small>||+4:00.8 |- |18|| 1 ||align=left|[[Valentina Semerenko]]|| align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} ||47:28.2 ||2 <small>(1+0+1+0)</small>||+4:08.6 |- |19|| 79 ||align=left|[[Evi Sachenbacher-Stehle]]|| align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} ||47:30.4 ||3 <small>(3+0+0+0)</small>||+4:10.8 |- |20|| 8 ||align=left|[[Éva Tófalvi]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2014|Zimskim}} ||47:30.8 ||1 <small>(0+0+1+0)</small>||+4:11.2 |- |21|| 43 ||align=left|[[Eva Puskarčíková]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} ||47:34.6 ||1 <small>(0+0+0+1)</small>||+4:15.0 |- |22|| 60 ||align=left|[[Hannah Dreissigacker]]|| align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} ||47:51.7 ||2 <small>(1+0+0+1)</small>||+4:32.1 |- |23|| 59 ||align=left|[[Elise Ringen]]|| align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} ||47:54.0 ||2 <small>(0+0+0+2)</small>||+4:34.4 |- |24|| 61 ||align=left|[[Ljudmila Kalinčik]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} ||48:06.2 ||2 <small>(0+1+0+1)</small>||+4:46.6 |- |25|| 80 ||align=left|[[Marine Bolliet]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} ||48:12.1 ||2 <small>(0+2+0+0)</small>||+4:52.5 |- |26|| 35 ||align=left|[[Anastasija Kuzmina]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} ||48:14.1 ||4 <small>(0+1+0+3)</small>||+4:54.5 |- |27|| 51 ||align=left|[[Katharina Innerhofer]]|| align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2014|Zimskim}} ||48:28.3 ||4 <small>(1+1+1+1)</small>||+5:08.7 |- |28|| 37 ||align=left|[[Vita Semerenko]]|| align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2014|Zimskim}} ||48:29.2 ||3 <small>(0+0+0+3)</small>||+5:09.6 |- |29|| 3 ||align=left|[[Megan Imrie]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} ||48:32.7 ||2 <small>(1+0+1+0)</small>||+5:13.1 |- |30|| 14 ||align=left|[[Weronika Nowakowska-Ziemniak]]|| align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} ||48:35.2 ||4 <small>(1+1+2+0)</small>||+5:15.6 |- |31|| 78 ||align=left|[[Magdalena Gwizdoń]]|| align=left| {{ZastavaMOK|POL|2014|Zimskim}} ||48:44.1 ||2 <small>(1+1+0+0)</small>||+5:24.5 |- |32|| 7 ||align=left|[[Elisa Gasparin]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} ||48:46.9 ||3 <small>(1+1+1+0)</small>||+5:27.3 |- |33|| 5 ||align=left|[[Susan Dunklee]]|| align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} ||48:54.1 ||5 <small>(1+1+2+1)</small>||+5:34.5 |- |34|| 47 ||align=left|[[Nadzeja Pisarava]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2014|Zimskim}} ||48:55.4 ||3 <small>(0+3+0+0)</small>||+5:35.8 |- |35|| 33 ||align=left|[[Lisa Hauser]]|| align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2014|Zimskim}} ||48:56.4 ||1 <small>(0+0+0+1)</small>||+5:36.8 |- |36|| 66 ||align=left|[[Irene Cadurisch]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} ||49:01.0 ||1 <small>(0+0+1+0)</small>||+5:41.4 |- |37|| 24 ||align=left|[[Franziska Hildebrand]]|| align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} ||49:06.4 ||2 <small>(0+2+0+0)</small>||+5:46.8 |- |38|| 19 ||align=left|[[Marie Dorin Habert]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2014|Zimskim}} ||49:06.5 ||4 <small>(2+1+0+1)</small>||+5:46.9 |- |39|| 53 ||align=left|[[Darja Usanova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} ||49:13.5 ||2 <small>(1+0+0+1)</small>||+5:53.9 |- |40|| 70 ||align=left|[[Galina Višnjevska (biatlonka)|Galina Višnjevska]]|| align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} ||49:26.9 ||2 <small>(1+1+0+0)</small>||+6:07.3 |- |41|| 20 ||align=left|[[Diana Rasimovičiūtė]]|| align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2014|Zimskim}} ||49:32.5 ||3 <small>(1+1+0+1)</small>||+6:12.9 |- |42|| 64 ||align=left|[[Alexia Runggaldier]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} ||49:35.6 ||1 <small>(1+0+0+0)</small>||+6:16.0 |- |43|| 52 ||align=left|[[Kadri Lehtla]]|| align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} ||49:44.8 ||2 <small>(1+0+1+0)</small>||+6:25.2 |- |44|| 74 ||align=left|[[Nicole Gontier]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} ||49:51.2 ||4 <small>(0+1+2+1)</small>||+6:31.6 |- |45|| 54 ||align=left|[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2014|Zimskim}} ||49:57.0 ||0 <small>(0+0+0+0)</small>||+6:37.4 |- |46|| 11 ||align=left|[[Jelena Hrustaljova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} ||50:00.1 ||3 <small>(2+1+0+0)</small>||+6:40.5 |- |47|| 28 ||align=left|[[Laure Soulié]]|| align=left| {{ZastavaMOK|AND|2014|Zimskim}} ||50:04.2 ||3 <small>(1+1+0+1)</small>||+6:44.6 |- |48|| 82 ||align=left|[[Olga Podčufarova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} ||50:13.3 ||2 <small>(0+1+0+1)</small>||+6:53.7 |- |49|| 49 ||align=left|[[Jana Gereková]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} ||50:20.8 ||5 <small>(0+1+1+3)</small>||+7:01.2 |- |50|| 83 ||align=left|[[Megan Heinicke]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} ||50:26.8 ||4 <small>(3+0+0+1)</small>||+7:07.2 |- |51|| 17 ||align=left|[[Fuyuko Suzuki]]|| align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2014|Zimskim}} ||50:27.4 ||3 <small>(0+1+0+2)</small>||+7:07.8 |- |52|| 48 ||align=left|[[Jana Romanova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} ||50:42.1 ||4 <small>(1+1+2+0)</small>||+7:22.5 |- |53|| 39 ||align=left|[[Victoria Padial]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ESP|2014|Zimskim}} ||50:48.5 ||3 <small>(1+0+1+1)</small>||+7:28.9 |- |54|| 41 ||align=left|[[Sara Studebaker]]|| align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} ||50:53.4 ||4 <small>(2+1+1+0)</small>||+7:33.8 |- |55|| 55 ||align=left|[[Ann Kristin Aafedt Flatland]]|| align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2014|Zimskim}} ||51:00.0 ||4 <small>(1+2+0+1)</small>||+7:40.4 |- |56|| 4 ||align=left|[[Tang Jialin]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2014|Zimskim}} ||51:03.7 ||3 <small>(0+1+0+2)</small>||+7:44.1 |- |57|| 65 ||align=left|[[Grete Gaim]]|| align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} ||51:28.5 ||2 <small>(0+0+0+2)</small>||+8:08.9 |- |58|| 76 ||align=left|[[Martina Chrapánová]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} ||52:00.5 ||5 <small>(2+0+1+2)</small>||+8:40.9 |- |59|| 68 ||align=left|[[Jitka Landová]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2014|Zimskim}} ||52:05.7 ||6 <small>(2+1+2+1)</small>||+8:46.1 |- |60|| 67 ||align=left|[[Jekaterina Glazirina]]|| align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} ||52:13.7 ||4 <small>(1+0+2+1)</small>||+8:54.1 |- |61|| 46 ||align=left|[[Aita Gasparin]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2014|Zimskim}} ||52:14.9 ||5 <small>(1+3+1+0)</small>||+8:55.3 |- |62|| 44 ||align=left|[[Zina Kocher]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} ||53:00.7 ||8 <small>(1+4+0+3)</small>||+9:41.1 |- |63|| 81 ||align=left|[[Lanny Barnes]]|| align=left| {{ZastavaMOK|USA|2014|Zimskim}} ||53:02.2 ||3 <small>(1+0+1+1)</small>||+9:42.6 |- |64|| 84 ||align=left|[[Alina Rajkova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2014|Zimskim}} ||53:15.6 ||3 <small>(1+0+1+1)</small>||+9:56.0 |- |65|| 71 ||align=left|[[Terézia Poliaková]]|| align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2014|Zimskim}} ||53:19.8 ||6 <small>(0+3+1+2)</small>||+10:00.2 |- |66|| 73 ||align=left|[[Rosanna Crawford]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2014|Zimskim}} ||53:29.8 ||5 <small>(2+1+1+1)</small>||+10:10.2 |- |67|| 77 ||align=left|[[Miki Kobayashi]]|| align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2014|Zimskim}} ||54:01.0 ||4 <small>(1+2+1+0)</small>||+10:41.4 |- |68|| 26 ||align=left|[[Mun Ji-hee]]|| align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2014|Zimskim}} ||54:06.7 ||3 <small>(0+0+2+1)</small>||+10:47.1 |- |69|| 56 ||align=left|[[Emőke Szőcs]]|| align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2014|Zimskim}} ||54:12.3 ||6 <small>(1+1+1+3)</small>||+10:52.7 |- |70|| 6 ||align=left|[[Amanda Lightfoot]]|| align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2014|Zimskim}} ||54:38.1 ||5 <small>(1+2+1+1)</small>||+11:18.5 |- |71|| 29 ||align=left|[[Desislava Stojanova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2014|Zimskim}} ||54:41.1 ||6 <small>(1+2+0+3)</small>||+11:21.5 |- |72|| 9 ||align=left|[[Johanna Talihärm]]|| align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} ||55:16.5 ||6 <small>(2+1+0+3)</small>||+11:56.9 |- |73|| 75 ||align=left|[[Daria Jurlova]]|| align=left| {{ZastavaMOK|EST|2014|Zimskim}} ||55:18.0 ||6 <small>(0+2+2+2)</small>||+11:58.4 |- |74|| 42 ||align=left|[[Yuki Nakajima]]|| align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2014|Zimskim}} ||56:00.2 ||6 <small>(3+2+1+0)</small>||+12:40.6 |- |75|| 12 ||align=left|[[Jaqueline Mourão]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BRA|2014|Zimskim}} ||57:22.6 ||7 <small>(1+2+3+1)</small>||+14:03.0 |- |76|| 72 ||align=left|[[Song Na]]|| align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2014|Zimskim}} ||59:43.3 ||6 <small>(0+2+2+2)</small>||+16:23.7 |- |77|| 36 ||align=left|[[Lucy Glanville]]|| align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2014|Zimskim}} ||1:01:00.7 ||4 <small>(1+0+1+2)</small>||+17:41.1 |- ||| 16 ||align=left|[[Žanna Juškāne]]|| align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ||6 <small>(2+2+2)</small>|| |- ||| 34 ||align=left|[[Tanja Karišik]]|| align=left| {{ZastavaMOK|BIH|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ||1 <small>(1)</small>|| |- ||| 38 ||align=left|[[Franziska Preuß]]|| align=left| {{ZastavaMOK|GER|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ||5 <small>(2+3)</small>|| |- ||| 69 ||align=left|[[Rina Suzuki]]|| align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} ||2 <small>(0+2)</small>|| |- ||| 22 ||align=left|[[Mari Laukkanen]]|| align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}} |||| |- ||| 40 ||align=left|[[Dorothea Wierer]]|| align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2014|Zimskim}} ||{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}|||| |-bgcolor=pink |'''{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}'''{{efn|name=Doping|Zbog dokazanog dopinga, [[Međunarodni olimpijski komitet]], a na osnovu izvještaja agencije [[WADA]], diskvalifikovao je i oduzeo medalje ruskim sportistima <ref>{{cite web |url= https://www.wada-ama.org/sites/default/files/resources/files/wada-2013-adrv-report-en.pdf |title= 2013 Anti-Doping Rule Violations (ADRVs) Report |publisher= World Anti-Doping Agency |date=26. 6. 2015 |page= 63 }}</ref><ref>[https://www.olympic.org/news/ioc-suspends-russian-noc-and-creates-a-path-for-clean-individual-athletes-to-compete-in-pyeongchang-2018-under-the-olympic-flag IOC suspends Russian NOC and creates a path for clean individual athletes to compete in PyeongChang 2018 under the Olympic Flag] {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref>|}}|| 2 ||align=left|[[Olga Zajceva]]|| align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2014|Zimskim}} ||47:06.9 ||2 <small>(0+0+1+1)</small>||+3:47.3 |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIŽ|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u ženskoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 15 km|1992.]] godine}} |Broj = 7 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"| 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|CAN}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|BUL}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="5"| 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="5"| 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|UKR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|KAZ}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}}{{Ujedinjeni tim}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|SUI}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | 12. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2010|Zimskim Olympics}} * [http://www.sochi2014.com/biatlon-individualnaya-gonka-20-km-muzh Zvanični rezultati na službenim stranicama ZOI 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140212223711/http://www.sochi2014.com/biatlon-individualnaya-gonka-20-km-muzh |date=12. 2. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}´ * {{Sport365-u|682|F}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] 9dkk7ncbpfh8aiwkzi70jr4bd8cgzjf Kraljevina Italija 0 351806 3829562 3629149 2026-04-12T11:23:54Z Panasko 146730 /* Reference */ clean up, replaced: {{reference}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829562 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Kraljevina Italija | izvorno_ime = | genitiv = Kraljevina Italija | razdoblje = 1861–1946. | država_prije1 = Kraljevina Sardinija | država_prije_zastava1 = Flag of Italy (1861-1946).svg | država_prije2 = Kraljevina Lombardija–Venecija | država_prije_zastava2 = Flag of Kingdom of Lombardy-Venetia.svg | država_prije3 = Ujedinjene provincije centralne Italije | država_prije_zastava3 = Flag of Italy.svg | država_prije4 = Papska država | država_prije_zastava4 = Flag of the Papal States (1808-1870).svg | država_prije5 = Osmansko Carstvo | država_prije_zastava5 = ottoman flag.svg | država_poslije1 = Republika Italija | država_poslije_zastava1 = Flag of Italy.svg | država_poslije2 = SFRJ | država_poslije_zastava2 = Flag of SFR Yugoslavia.svg | država_poslije3 = Kraljevina Grčka | država_poslije_zastava3 = Flag of Greece (1828-1978).svg | država_poslije4 = Albanija | država_poslije_zastava4 = Flag of Albania 1946.svg | država_poslije5 = Francuski protektorat Tunis | država_poslije_zastava5 = Pre-1999 Flag of Tunisia.svg | zastava = Flag of Italy (1861-1946).svg|50px | grb = Coat of arms of the Kingdom of Italy (1890).svg | uzrečica = "''[[FERT]]''" | himna = "''Marcia Reale d'Ordinanza''" | karta = Italian Colonial Empire (orthographic projection).svg | glavni_grad = {{Plainlist| * [[Torino]] (1861–1864) * [[Firenca]] (1864–1871) * [[Rim]] (od 1871)}} | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Italijanski]] | etničke_grupe = | državno_uređenje = [[Monarhija]] | vrsta_vlasti = Kralj | godina_prve_vlasti = 1861–1878. | vladar_prva_vlast = [[Viktor Emanuel II]] | godina_druge_vlasti = 1878–1900. | vladar_druga_vlast = [[Umberto I]] | godina_treće_vlasti = 1900–1946. | vladar_treća_vlast = Viktor Emanuel III | godina_četvrte_vlasti = 1946. | vladar_četvrta_vlast = Umberto II | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 310.120 km<sup>2</sup> (1936) | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = Lira | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} '''Kraljevina Italija''' ({{jez-it|Regno d'Italia}}) bila je država koja je nastala 1861. kada je kralj [[Sardinija|Sardinije]] Victor Emmanuel II proglasio Kraljevinu Italiju. Nastala je kao rezultat ujedinjenja Italije pod utjecajem [[Kraljevina Sardinija|Kraljevine Sardinije]] koja je legalni predhodnik novonastale države. Egzistirala je do 1946. kada je konstituisana republika. Za vrijeme fašističkog razdoblja pod vodstvom [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]], fašisti su Kraljevinu Italiju često nazivali "Italijansko Carstvo" (Impero Italiano) ili "Novo Rimsko Carstvo' (Nuovo Impero Romano, latinski: Novum Imperium Romanum), iako ti nazivi nikada nisu postali službeni. Dolaskom i jačanjem fašističkog režima kraljevina je postala saveznik [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] sve do 1943. Ostatak rata Italija se pridružila [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznicima]], nakon što je sa vlasti premijera zbačen Mussolini i zabrane fašističke stranke. Mussolini i njegove pristalice su na sjeveru Italije osnovali tzv. Italijansku Socijalnu Republiku, koja je bila nacistička marionetska država i koja je nastavila borbu protiv savezničkih snaga sve do konačnog sloma te ideologije. == Teritorija == U sastavu Kraljevine Italije se nalazila cjelokupna današnja [[Italija]]. Kraljevina je nakon ujedinjenja teritorijalno rasla. [[Trst]] i [[Trentino-Južni Tirol]] iako su danas u sastavu Italije, sve do 1919. nisu postali dio kraljevine. [[Versajski sporazum|Versajskim]] i [[Saint-Germainski sporazum|Saint-Germainskim sporazumom]], kraljevini su ustupljene teritorije Gorice, [[Trst]] i [[Istra|Istre]], kao i još neli manji dijelovi. Tokom Drugog svjetskog rata, nakon što je teritorij [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] podijeljen na interesne sfere fašističke Italije i nacističke Njemačke, u sastav kraljevine je ušla teritorija [[Slovenija|Slovenije]] i dijelovi [[Dalmacija|Dalmacije]]. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uspostavljene su granice današnje Italije. Pored ovog teritorija koji se nalazio u Evropi, Kraljevina Italija je imala nekoliko kolonija, protektorata i marionetskih država, kao što su: [[Eritreja]], [[Somalija]], [[Libija]], [[Etiopija]] (koju je Italija okupirala 1936, a koju su poslije okupirale britanske snage tokom Drugog svjetskog rata), [[Albanija]], [[Grčka]] (okupirana za vrijeme rata), [[Nezavisna Država Hrvatska]] (marionetska država fašističke Italije i nacističke Njemačke), [[Kosovo]] u Srbiji (okupirano za vrijeme rata), [[Crna Gora]] okupirana za vrijeme rata), te mala teritorija [[Kina|Kine]] od svega 46 hektara u Tianjinu. == Također pogledajte == * [[Benito Mussolini]] * [[Italija]] == Reference == {{Refspisak}} {{Diplomatija Velikih sila}} [[Kategorija:Italija]] [[Kategorija:Historija Italije]] [[Kategorija:Bivše države]] chr4dtawiztnw49mvpoaxqn0xyts506 Sykes–Picotov sporazum 0 361093 3829561 3644102 2026-04-12T11:22:39Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva (3), ., → ,, Takođe → Također , . godine. → . (3), {{reference}} → {{Refspisak}}, . godine → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829561 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sykes-Picot bs.svg|mini|desno|Karta Sporazum Sykes-Picot sa dogovorenim interesnim sferama]] '''Sporazum Sykes-Picot''' je tajni dogovor između vlada [[UK|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] o raspodjeli [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] interesa na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]] i podjeli [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Sporazum je potpisan [[16. maj]]a 1916, a na njemu je tajno rađeno još od 1914. Sastavili su ga francuski diplomata [[François Georges-Picot]] i Englez [[Mark Sykes]] u novembru 1915, a prvi prednacrt je bio gotov 3. januara 1916,<ref>Christopher M. Andrew, Alexander Sydney Kanya-Forstner: ''The climax of French imperial expansion. 1914–1924.'' Stanford University Press, Stanford CA 1981, {{ISBN|0-8047-1101-1}}, S.&nbsp;95.</ref> te se ovaj datum smatra alternativnim datum nastanka sporazuma. == Sporazum == Ovim sporazumom Velikoj Britaniji su dodijeljena područja koja obuhvataju područja današnjeg [[Jordan]]a, [[Irak]]a i područja oko izraelske luke [[Haifa]]. Francuska je preuzela vlast na jugoistočnom [[Turska|Turskom]], sjevernim Irakom, [[Sirija|Sirijom]] i [[Libanon]]om. Velika Britanija i Francuska su mogle unutar svojih interesnih sfere određivati granice novonastalih država. Područje pod britanskom upravom, kasnije nazvano [[Palestina]], postavljeno je pod međunarodnu upravu [[Društvo naroda|Društva naroda]]. Time su i određene kontroverzne granice područja : * na jugu: Linija zapad-istok, počevši od [[Deir al-Balah]]a prema [[Gaza (grad)|Gazi]] i [[Mrtvo more|Mrtvom moru]], sjeverno od [[Beer Ševa]] i južno od [[Hebron]]a * na istoku: Od Mrtvog mora do rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]], pored [[Galilejsko jezero|Galilejskog jezera]] te nekoliko milja sjeverno od jezera. * na sjeveru: Nastavljajući istočnu granicu u pravcu zapad-sjeverozapad, skoro do [[Safed]]a i između gradova [[Haifa|Haife]] i [[Tir]]a izlazi na more. * na zapadu: [[Sredozemno more]]; Sporazum je sadržajno kontroverzan sa dijelovima dogovora iz [[Prepiska Hussein-McMahon|korespodencije Hussein-McMahon]] iz 1915/16. Tokom prepiske arapskog [[emir]]a [[Hussein ibn Ali]]ja i britanskog diplomata [[Henry McMahon|Henryja McMahona]] u kojoj su teme bile podrška Velike Britanije [[Arapi]]ma u slučaju nemira protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i priznavanja nezavisnosti arapskih područja nakon raspada. Uprkos tim neformalnim dogovorima, francuska i britanska vlada su velike dijelove ovog područja podijelila između sebe. Prvi paragraf sporazuma je potvrđivao mogućnost, da se u zonama A i B mogu formirati nezavisne arapske države, koje će imati zaštitu dviju kolonijalnih sila, ali da će i dalje zadržati svoj politički uticaj u tima državama. Kasnije je sporazum proširen, dijelovima u kojima su dodani interesi [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i [[Rusko carstvo|Ruskog carstva]]. Rusiji je trebala pripasti [[Armenija]], dijelovi [[Kurdistan]]a, a Italiji [[Dodekanez]] ostrva u [[Egejsko more|Egejskom moru]] i uticajna sfera oko [[İzmir]]a u jugozapadnoj [[Anadolija|Anadoliji]]. Italijansko prisustvo u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], kao i podjela [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]], službeno je dovršena [[Mirovni ugovor u Sèvresu|Mirovnim ugovorom u Sèvresu]] 1920. == Posljedice == [[Oktobarska revolucija|Oktobarskom revolucijom]] 1917. godine, prestali su ruski teritorijalni interesi na područja bivšeg Osmanskog Carstva. [[Boljševici|Boljševička]] vlada pod kontrolom [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjina]] je objavila sadržinu sporazuma 23. novembra 1917. u ruskim dnevnim novinama [[Pravda (novine)|Pravda]] i [[Izvestija]]. Tri dana nakon toga, britanski [[The Guardian]] objavljuje sporazum.<ref>{{Cite web |url=http://www.law.fsu.edu/library/collection/LimitsinSeas/IBS094.pdf |title=International Boundary Studie |access-date=6. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090327062139/http://www.law.fsu.edu/library/collection/LimitsinSeas/IBS094.pdf |archive-date=27. 3. 2009 |url-status=dead }}</ref> Objavljivanje sporazuma dovelo je do nemira i [[Arapska pobuna 1916-18.|pobune u arapskim područjima]], te stvaranje nepovjerenja prema [[Antanta|Antanti]]. Na [[Konferencija u San Remu|Konferenciji u San Remu]] od 19-26. aprila 1920. i objavljivanjem tzv. [[Čerčilova bijela knjige|Čerčilove bijele knjige]] 1922. pokušano je naći rješenje ovog pitanja. Jedno od rješenja je definiranje područja Palestine i razgraničenja prema Siriji. Glavne tačke sporazuma potvrđene su na konferenciji u San Remu, te su dodijeljena tri [[mandat]]a za upravom nad tim područjima. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i [[Versajski sporazum|Versajskim sporazumom]] određeno ja de se prizna nezavisnost novonastalim područjima pod arapskom stanovništvom, ukoliko se ta uprava (mandat) potvrdi.<ref>Albert Hourani: ''Die Geschichte der arabischen Völker.'' 1997, S. 389.</ref> Velika Britanija je dobila [[Britanski mandat u Mezopotamiji|upravu nad Mezopotamijom]], području današnjeg Iraka i [[Britanski mandat nad Palestinom|mandat nad Palestinom]], kojem pripadaju južni dijelovi osmanske provincije Sirije (Sirija, Palestina i Jordan), dok je Francuska dobila [[Francuski mandat u Siriji i Libanonu|mandatnu zonu Sirije i Libanona]] i preostali dio osmanske Sirije, Libanon i provinciju [[Hataj]]. Posljedice sporazuma, kojima je jednim dijelom određena aktuelna državna granica između Sirije i [[Irak]]a su prisutne u [[Sirijski građanski rat|Sirijskom građanskom ratu]] od 2011. te sukobima, koji su se djelovanjem paravojnih formacija organizacije [[Islamska država Iraka i Levanta]], proširile na Irak 2014. Također napad Iraka na [[Kuvajt]] 1991. u tzv. [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]], je motivisan idejom, da je Kuvajt neodvojivi dio Iraka. == Također pogledajte == * [[Bliskoistočni sukob]] == Literatura == * [[James Barr (Historiker)|James Barr]]: ''A Line in the Sand. The Anglo-French struggle for the Middle East, 1914–1948.'' W.W. Norton, New York City 2011, {{ISBN|978-0-393-34425-7}}. * [[Albert Hourani]]: ''Die Geschichte der arabischen Völker.'' (= ''Fischer'' 13705) Fischer-Taschenbuch-Verlag, Frankfurt 1997, {{ISBN|3-596-13705-5}}. * Helmuth K. G. Rönnefarth, Heinrich Euler: ''Konferenzen und Verträge. Vertrags-Ploetz.'' Teil II, 4. Band: ''Neueste Zeit 1914–1959.'' 2, erweiterte Auflage. Ploetz, Würzburg 1959, S.&nbsp;14–17. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sykes-Picot Agreement}} * [http://en.wikisource.org/wiki/The_Sykes-Picot_Agreement Tekst Sporazuma Sykes-Picot na Wikisource {{Simboli jezika|en|engleski}}] * [http://www.firstworldwar.com/source/graphics/sykespicot.jpg firstworldwar.com: Karte Bliskog Istoka nakon Sporazum Sykes-Picot {{Simboli jezika|en|engleski}}] [[Kategorija:1916. u Iraku]] [[Kategorija:1916. u Siriji]] [[Kategorija:1916. u Turskoj]] [[Kategorija:1916. u Izraelu]] [[Kategorija:1916. u Libanu]] [[Kategorija:1916. u Kuvajtu]] [[Kategorija:1916. u Jordanu]] [[Kategorija:Historija Iraka]] [[Kategorija:Historija Sirije]] [[Kategorija:Historija Izraela]] [[Kategorija:Historija Libana]] [[Kategorija:Historija Kuvajta]] [[Kategorija:Historija Jordana]] [[Kategorija:Francuska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Prvom svjetskom ratu]] j7mtlxccyru9r5qvnmtl55b33odgv2r FK Žalgiris 0 363412 3829303 3829296 2026-04-11T12:09:04Z Panasko 146730 3829303 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #008000 | Ime kluba = '''FK Žalgiris''' | Puno ime = Vilniaus Futbolo klubas Žalgiris | Grb = Logo VMFD Žalgiris Vilnius.png | Nadimak = ''Žaliai Balti (Zeleno-Bijeli)'' | Osnovan = [[1947.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Vilnius]]<br>[[Litvanija]] | Boje = {{colorbox|green}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Litvanije|LFF]] | Konfederacija = | Liga = [[TOPLYGA]] | Stadion = FK Žalgiris Stadion | Kapacitet = 5.400<ref>* http://eurorivals.net/stadium/zalgiris-vilnius.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707163410/http://eurorivals.net/stadium/zalgiris-vilnius.html |date=7. 7. 2014 }}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = {{flagicon|LTU}} Mingaugas Kasperūnas | Menadžer = {{flagicon|LTU}} [[Nerijus Mačiulis (1983)|Nerijus Mačiulis]]<ref>[https://fkzalgiris.lt/permainos-zalgirio-trenerio-poste/ Permainos „Žalgirio“ trenerio poste]</ref> | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = [[A lyga 2025.|2025.]] | Webstranica = [http://fkzalgiris.lt/ FK Žalgiris] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _rioave1819h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = ffffff | tijelo1 = 008000 | desna ruka1 = ffffff | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _rioave1819h | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = 008800 | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 008000 | čarape2 = 008000 | }} [[File:Gdansk autokar Zalgiris Vilnius.jpg|thumb|Autobus FK Žalgiris s ugraviranim godinama osvajanja titule]] [[File:LFF2 by Augustas Didzgalvis.jpg|thumb|250px|right|FK Žalgiris stadion]] [[File:Fans of Zalgiris Vilnius.JPG|300px|thumb|Pietų IV]] '''FK Žalgiris''' je profesionalni nogometni klub iz [[Vilnius]]a, [[Litvanija]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Litvanije|Prvoj nogometnoj ligi Litvanije]]. Klub je osnovan 1962. Domaće prvenstvo je osvajao pet puta, dok je pobjednik nacionalnog kupa bio osam puta. Među značajnije rezultata ubraja se i osvajanje druge lige [[SSSR|Sovjetskog saveza]]. Nadimak kluba je ''Zeleno-Bijeli''. Tradicionalne boje su zelena i bijela. Domaće utakmice igra na [[LFF Stadium|LFF Stadionu]]. ==Uspjesi== *'''[[A lyga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (11)''': 1991, 1992, 1999, 2013, 2014, 2015, 2016, 2020, 2021, 2022, 2024 *'''[[Kup Litvanije u nogometu|Nacionalni kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (14)''': 1991, 1993, 1994, 1997, 2003, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016 (proljeće), 2016 (jesen), 2018, 2021, 2022 *'''[[Superkup Litvanije u nogometu|Superkup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (8)''': 2003, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2020, 2023 *'''[[SSSR Prva liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1982 == Sezona (2009. – ...) == {|class="wikitable" ! Sezona ! Div. ! Liga ! Mjesto ! web |- | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2009.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''2.''' | bgcolor="#F4DC93" style="text-align:center;"| '''Pirma lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''6.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito09.html#1lyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2010.|2010.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2010.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2011.|2011.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2011.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2012.|2012.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2012.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2013.|2013.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2013.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2014.|2014.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2014.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2015.|2015.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2015.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2016.|2016.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2016.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2017.|2017.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2017.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2018.|2018.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2018.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A Lyga 2019.|2019.]]''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''A lyga''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2019.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2020.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2020.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2021.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2021.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2022.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2022.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2023.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#BBBBBB" style="text-align:center;"| '''2.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2023.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''2024.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#ddffdd" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#FFFF00" style="text-align:center;"| '''1.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2024.html</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2025.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[A lyga]]''' | bgcolor="#DEB678" style="text-align:center;"| '''3.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2025.html#alyga</ref> |- | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''2026.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''1.''' | bgcolor="#DDFFDD" style="text-align:center;"| '''[[TOPLYGA]]''' | bgcolor="#F5F5F5" style="text-align:center;"| '''.''' | <ref>http://www.rsssf.com/tablesl/lito2026.html#alyga</ref> |- |} == Boje kluba == * Bijela/zelena. {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align: center; border=1 cellspacing=0" |- | style="background:Green;color:White" width="150" height="50" |'''Žalgiris''' | style="background:White;color:Black" width="150" height="50" |'''Žalgiris''' |} ==Evropski nastupi== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Klub ! Rezultat ! Ukupno |- |1988–89 |<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1/32 |<center>{{flagicon|AUT}} |<center>[[FK Austria Beč|Austria Beč]] |2–0, 2–5 |<center>4–5 |- |rowspan="2"|1989–90 |rowspan="2"|<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1R |<center>{{flagicon|ŠVE}} |<center>[[IFK Göteborg|IFK Goteborg]] |2–0, 0–1 |<center>2–1 |- |<center>2R |<center>{{flagicon|SRB}} |<center>[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |1–4, 0–1 |<center>1–5 |- |1992–93 |<center>[[UEFA Liga prvaka]] |<center>1R |<center>{{flagicon|HOL}} |<center>[[PSV Eindhoven]] |0–6, 0–2 |<center>0–8 |- |1993–94 |<center>[[Kup pobjednika kupova]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|SLK}} |<center>[[MFK Košice|Košice]] |0–2, 0–1 |<center>0–3 |- |rowspan="2"|1994–95 |rowspan="2"|<center>[[Kup pobjednika kupova]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|Vels}} |<center>[[Barry Town FC|Barry Town]] |1–0, 6–0 |<center>7–0 |- |<center>1R |<center>{{flagicon|HOL}} |<center>[[Feyenoord]] |1–1, 1–2 |<center>2–3 |- |rowspan="2"|1995–96 |rowspan="2"|<center>[[Kup pobjednika kupova]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|SLO}} |<center>[[NK Mura]] |2–0, 1–2 |<center>3–2 |- |<center>1R |<center>{{flagicon|TUR}} |<center>[[Trabzonspor]] |2–2, 0–1 |<center>2–3 |- |rowspan="2"|1996–97 |rowspan="2"|<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>PR |<center>{{flagicon|SJI}} |<center>[[Crusaders FC|Crusaders]] |2–0, 1–2 |<center>3–2 |- |<center>1R |<center>{{flagicon|ŠKO}} |<center>[[Aberdeen FC|Aberdeen]] |1–4, 3–1 |<center>4–5 |- |1997–98 |<center>[[Kup pobjednika kupova]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|IZR}} |<center>[[Hapoel Be'er Sheva FC|Hapoel Be'er Sheva]] |0–0, 1–2 |<center>1–2 |- |rowspan="2"|1998–99 |rowspan="2"|<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|ISL}} |<center>[[Íþróttabandalag Akraness|ÍA]] |2–3, 1–0 |<center>3–3 |- |<center>2Q |<center>{{flagicon|NOR}} |<center>[[SK Brann|Brann]] |0–1, 0–0 |<center>0–1 |- |rowspan="2"|1999–00 |rowspan="2"|<center>[[UEFA Liga prvaka]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|ARM}} |<center>[[FC Spartak Yerevan|Araks Ararat]] |2–0, 3–0 |<center>5–0 |- |<center>2Q |<center>{{flagicon|UKR}} |<center>[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] |0–2, 0–1 |<center>0–3 |- |2000–01 |<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|POLJ}} |<center>[[Ruch Chorzów]] |2–1, 0–6 |<center>2–7 |- |2001-02 |<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|IZR}} |<center>[[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] |0–6, 0–1 |<center>0–7 |- |rowspan="2"|2002 |rowspan="2"|<center>[[UEFA Intertoto kup]] |<center>1R |<center>{{flagicon|MAĐ}} |<center>[[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]] |1–0, 0–0 |<center>1–0 |- |<center>2R |<center>{{flagicon|FRA}} |<center>[[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] |0–2, 1–2 |<center>1–4 |- |2003 |<center>[[UEFA Intertoto kup]] |<center>1R |<center>{{flagicon|ŠVE}} |<center>[[Örgryte IS]] |1–1, 0–3 |<center>1–4 |- |rowspan="2"|2004–05 |rowspan="2"|<center>[[Kup UEFA|UEFA Evropska liga]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|SJI}} |<center>[[Portadown FC|Portadown]] |2–2, 2–0 |<center>4–2 |- |<center>1Q |<center>{{flagicon|DAN}} |<center>[[AaB Fodbold]] |1–3, 0–0 |<center>1–3 |- |rowspan="4"|2005 |rowspan="4"|<center>[[UEFA Intertoto kup]] |<center>1R |<center>{{flagicon|SJI}} |<center>[[Lisburn Distillery FC|Lisburn Distillery]] |1–0, 1–0 |<center>2–0 |- |<center>2R |<center>{{flagicon|LAT}} |<center>[[Dinaburg FC]] |2–0, 1–2 |<center>3–2 |- |<center>3R |<center>{{flagicon|GRČ}} |<center>[[Egaleo FC]] |3–1, 2–3 |<center>5–4 |- |<center>1/2 |<center>{{flagicon|RUM}} |<center>[[CFR Cluj]] |1–2, 1–5 |<center>2–7 |- |2012–13 |<center>[[UEFA Evropska liga]] |<center>2Q |<center>{{flagicon|AUT}} |<center>[[FC Admira Wacker Mödling|Admira Wacker Mödling]] |1–1, 1–5 |<center>2–6 |- |rowspan="4"|2013–14 |rowspan="4"|<center>[[UEFA Evropska liga]] |<center>1Q |<center>{{flagicon|IRS}} |<center>[[St Patrick's Athletic FC|St Patrick's Athletic]] |2–2, 2–1 |<center>4–3 |- |<center>2Q |<center>{{flagicon|ARM}} |<center>[[FK Pjunik|Pyunik]] |2–0, 1–1 |<center>3–1 |- |<center>3Q |<center>{{flagicon|POLJ}} |<center>[[Lech Poznań]] |1–0, 1–2 |<center>2–2 |- |<center>PO |<center>{{flagicon|AUT}} |<center>[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |0–5, 0–2 |<center> 0–7 |- | 2014–15 | <center>[[UEFA Liga prvaka]] |<center>2Q |<center>{{flagicon|HRV}} |<center>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |0–2, 0-2 |<center> 0-4 |- |} == Trenutni sastav == ''Posljednja izmjena: 01. 09. 2025''<ref>https://alyga.lt/komanda/zalgiris</ref> {{Fs start}} {{Fs player|no= 1|pos=GK|nat=VEN|name=[[Carlos Olses]]}} {{Fs player|no= 5|pos=DF|nat=ROM|name=[[Grigore Turda]]}} {{Fs player|no= 6|pos=MF|nat=CRO|name=[[Marko Capan]]}} {{Fs player|no= 8|pos=FW|nat=ROU|name=[[Liviu Antal]]}} {{Fs player|no= 9|pos=MF|nat=LTU|name=Gustas Jarusevičius}} {{Fs player|no=10|pos=MF|nat=LTU|name=[[Paulius Golubickas]]}} {{Fs player|no=11|pos=FW|nat=SRB|name=Nikola Petković}} {{Fs player|no=12|pos=GK|nat=LTU|name=[[Vincentas Šarkauskas]]}} {{fs player|no=13|pos=MF|nat=LTU|name=[[Klaudijus Upstas]]}} {{Fs player|no=14|pos=DF|nat=LTU|name=Martynas Šetkus}} {{Fs player|no=16|pos=MF|nat=LTU|name=Kajus Kontautas}} {{Fs player|no=17|pos=MF|nat=LTU|name=[[Giedrius Matulevičius]]}} {{fs player|no=18|pos=MF|nat=LTU|name=Deividas Šešplaukis}} {{Fs player|no=19|pos=DF|nat=SWE|name=Mohamed Youla}} {{Fs mid}} {{Fs player|no=22|pos=MF|nat=LTU|name=[[Ovidijus Verbickas]]}} {{Fs player|no=23|pos=MF|nat=GEO|name=[[Saba Mamatsashvili]]}} {{small|(na pozajmici od {{flagicon|SWE}} [[IK Sirius Fotboll|Sirius]])}} {{Fs player|no=25|pos=DF|nat=LTU|name=Vytis Pavilonis}} {{Fs player|no=26|pos=DF|nat=COM|name=[[Younn Zahary]]}} {{Fs player|no=29|pos=MF|nat=LTU|name=Kajus Bička}} {{Fs player|no=32|pos=DF|nat=MNE|name=[[Vasilije Radenović]]}} {{Fs player|no=33|pos=MF|nat=LTU|name=Nedas Klimavičius}} {{Fs player|no=37|pos=DF|nat=CRO|name=[[Petar Bosančić]]}} {{Fs player|no=44|pos=FW|nat=LTU|name=Patrik Matyžonok}} {{Fs player|no=71|pos=MF|nat=SRB|name=[[Nemanja Mihajlović]]}} {{Fs player|no=77|pos=MF|nat=BLR|name=[[Yury Kendysh]]}} {{Fs player|no=88|pos=MF|nat=LTU|name=Dariuš Stankevičius}} {{Fs player|no=95|pos=GK|nat=LTU|name=Dominykas Čekavičius}} {{Fs player|no=|pos=FW|nat=Cabo Verde|name=[[Bryan Teixeira]]}} {{Fs end}} ==Poznati igrači== {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{flagicon|LIT}} [[Šenderis Giršovičius]] (1974) *{{flagicon|LIT}} [[Igoris Pankratjevas]] (1983–89) *{{flagicon|LIT}} [[Arminas Narbekovas]] (1983–90) *{{flagicon|LIT}} [[Valdas Ivanauskas]] (1984), (1986–89) *{{flagicon|LIT}} [[Virginijus Baltušnikas]] (1985–90), (1991–92), (1994–95), (1997–98) *{{flagicon|LIT}} [[Andrėjus Tereškinas]] (1990–96), (2005) *{{flagicon|LIT}} [[Ričardas Zdančius]] (1991–94) {{col-3}} *{{flagicon|LIT}} [[Edgaras Jankauskas]] (1991–96) *{{flagicon|LIT}} [[Aurelijus Skarbalius]] (1992–94) *{{flagicon|LIT}} [[Andrius Skerla]] (1995–96) *{{flagicon|LIT}} [[Deividas Šemberas]] (1996–98) *{{flagicon|LIT}} [[Žydrūnas Karčemarskas]] (1998), (2001) *{{flagicon|LIT}} [[Robertas Poškus]] (1999) *{{flagicon|LIT}} [[Mindaugas Kalonas]] (2001) {{col-3}} {{col-end}} ==Menadžeri== {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{flagicon|LIT}} [[Voldemaras Jaškevičius]] (1947) *{{flagicon|LIT}} [[Jaroslavas Citavičius]] (1947–48) *{{flagicon|LIT}} [[Georgijus Glazkovas]] (1948–51) *{{flagicon|LIT}} [[Andrejus Protasovas]] (1951) *{{flagicon|LIT}} [[Jurijus Chodotovas]] (1952–53) *{{flagicon|LIT}} [[Stasys Paberžis]] (1953–57) *{{flagicon|LIT}} [[Vytautas Saunoris]] (1958–60) *{{flagicon|LIT}} [[Zenonas Ganusauskas]] (1961–62) *{{flagicon|LIT}} [[Serafimas Cholodkovas]] (1963–65) *{{flagicon|LIT}} [[Juozas Vaškelis]] (1966–67) *{{flagicon|LIT}} [[Algirdas Vosylius]] (1968–71) *{{flagicon|LIT}} [[Serafimas Cholodkovas]] (1971–73) *{{flagicon|LIT}} [[Algirdas Klimkevičius]] (1974–76) *{{flagicon|LIT}} [[Benjaminas Zelkevičius]] (Jan 1, 1977–Maj 1, 1983) *{{flagicon|LIT}} [[Algimantas Liubinskas]] (Jan 1, 1983–Dec 31, 1985) *{{flagicon|LIT}} [[Benjaminas Zelkevičius]] (April 1, 1985–Okt 1, 1991) *{{flagicon|LIT}} [[Vytautas Jančiauskas]] (1991–92) *{{flagicon|LIT}} [[Benjaminas Zelkevičius]] (1992–1995) *{{flagicon|LIT}} [[Eugenijus Riabovas]] (1996–01) *{{flagicon|LIT}} [[Kęstutis Latoža]] (2002) *{{flagicon|LIT}} [[Eugenijus Riabovas]] (2003–04) {{col-3}} *{{flagicon|LIT}} [[Kęstutis Latoža]] (2004–05) *{{flagicon|LIT}} [[Saulius Širmelis]] (2005) *{{flagicon|LIT}} [[Arminas Narbekovas]] (Nov 30, 2005–Nov 30, 2006) *{{flagicon|LIT}} [[Igoris Pankratjevas]] (2006) *{{flagicon|RUS}} [[Viatscheslav Mogilniy]] (2008) *{{flagicon|LIT}} [[Mindaugas Čepas]] (2008–09) *{{flagicon|LIT}} [[Igoris Pankratjevas]] (Juli 1, 2009–Dec 31, 2010) *{{flagicon|LIT}} [[Vitalijus Stankevičius]] (Jan 1, 2011–Dec 31, 2011) *{{flagicon|HRV}} [[Damir Petravić]] (Jan 4, 2012–Aug 8, 2012) *{{flagicon|POLJ}} [[Marek Zub]] (Aug 8, 2012–Dec 2014) *{{flagicon|LTU}} [[Valdas Dambrauskas]] (17 Dec 2014 – 23 Oct 2017) *{{flagicon|BLR}} [[Aleksandr Brazevič]] (24 Oct 2017 – 24 Nov 2017) *{{flagicon|LTU}} [[Aurelijus Skarbalius]] (27 Nov 2017–22 Jun 2018) *{{flagicon|LTU}} [[Valdas Urbonas]] (23 Jun 2018– Feb 2019)<ref>{{Cite web |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7325_zalgirio_komandos_vairas_patyrusiam_specialistui.html |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 6. 2018 |archive-date=25. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180625104000/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7325_zalgirio_komandos_vairas_patyrusiam_specialistui.html |url-status=dead }}</ref> *{{flagicon|POL}} [[Marek Zub]] (13 Feb 2019 – Jul 2019) <ref name="fkzalgiris.lt">{{Cite web |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7563.html |title=Arhivirana kopija |access-date=13. 2. 2019 |archive-date=14. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190214002833/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7563.html |url-status=dead }}</ref> *{{Flagicon|POR}} [[João Luís Martins]] (Jul 2019 – Nov 2019)<ref>{{Cite web |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7711.html |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 7. 2019 |archive-date=16. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190716101200/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7711.html |url-status=dead }}</ref> *{{flagicon|BJE}} [[Aliaksei Baga]] (19 Jan 2020 – Dec 2020)<ref>{{Cite web |url=http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7815.html |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 1. 2020 |archive-date=15. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200215072851/http://www.fkzalgiris.lt/naujienos/n7815.html |url-status=dead }}</ref> *{{flagicon|KAZ}} Vladimir Čeburin (2021.–2025.)<ref>[https://fkzalgiris.lt/ceburinas-atsisveikina/ V. Čeburinas palieka „Žalgirį“]</ref><ref>[https://www.sportas.lt/naujiena/526242/vladimiras-ceburinas-atsisveikino-su-zalgiriu Vladimiras Čeburinas atsisveikino su „Žalgiriu“]</ref> *{{flagicon|LTU}} [[Rolandas Džiaukštas]] (2025.–2026.) * {{flagicon|LTU}} ''Nerijus Mačiulis'' (2026. – )<ref>[https://fkzalgiris.lt/permainos-zalgirio-trenerio-poste/ Permainos „Žalgirio“ trenerio poste]</ref> {{col-3}} {{col-end}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|FK Žalgiris Vilnius}} * {{službeni sajt|http://fkzalgiris.lt/ }} * [https://www.facebook.com/fkzalgiris/ Facebook] * [https://int.soccerway.com/teams/lithuania/fk-zalgiris-vilnius/1406/ SOCCERWAY] * [https://www.flashscore.com/team/zalgiris/fuLOijFI/ FLASHSCORE] * [https://www.transfermarkt.com/zalgiris-vilnius/startseite/verein/602 Transfermarkt] * [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-zalgiris-vilnius/15837/ Globalsportsarchive] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2602334/profile/index.html FK Žalgiris Vilnius], na UEFA.com {{TOPLYGA}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:FK Žalgiris Vilnius|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Litvaniji|Žalgiris Vilnius]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1962.]] jh6enmpktx5r66kcykkxj9iocapivl3 Šehzade Mustafa 0 363652 3829600 3645029 2026-04-12T11:44:04Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829600 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Šehzade Mustafa | Nasljeđivanje = Šehzade [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] | Slika = Şehzade Mustafa.jpg | Opis slike = | Vladavina = | Krunidba = | Prethodnik = | Nasljednik = | Supružnik = [[Rumejsa Sultan]] | Potonstvo = Nergissah Sultan<br/>Princ Mehmet | Dinastija = [[Osmanlije]] | Otac = [[Sulejman I]] | Majka = [[Mahidevran|Haseki Mahidevran Sultan]] | Datum rođenja = 1515. | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1553|10|6|1515||}} }} '''Şehzade Mustafa Muhlisi''' (turski izgovor: [ʃehzaːˈde mustaˈfa muhliˈsi]) ( [[Manisa]], 1515. – [[Konya]], 6. oktobar 1553), bio je osmanski princ Manise od 1533-41. i princ [[Amasya|Amasye]]. Bio je prvorođeni sin [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] i [[Mahidevran|Mahidevran Sultanije]]. Şehzade Mustafa je bio prijestonasljednik [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Godine 1553. ga je otac dao pogubiti uvjeren da ga sprema svrgnuti; ta se odluka tradicionalno pripisuje spletkama [[Roxelana|Rokselane]] i [[Rustem Paše]]. Imao je jednu suprugu Rumejsu,te sina i kćerku Mehmeda i Nergisšah == TV serija == U TV-seriji [[Muhteşem Yüzyıl]] njegov lik glumi [[Mehmet Günsür]]. == Vanjski linkovi == == Reference == [[Kategorija:Rođeni 1515.]] [[Kategorija:Umrli 1553.]] [[Kategorija:Biografije, Manisa]] 4w4th6sdyh8blk30i7p3iniy40zln5y Konferencija u San Remu 0 364073 3829579 3644104 2026-04-12T11:38:53Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva, ., → ,, . godine. → ., {{reference}} → {{Refspisak}}, . godine → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829579 wikitext text/x-wiki '''Konferencija u San Remu''' održala se od [[19. april|19]]-26. aprila [[1920.]] u [[italija]]nskom [[Sanremo|Sanremu]]. Na konferenciji su učestvovali najviši predstavnici savezničih sila ([[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[Francuska|Francuske]], [[Italija|Italije]] i [[Japan]]a), nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], sa ciljem podjele [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (područja [[Sirija|Sirije]], [[Libanon]]a, [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Palestina|Palestine]]). Veliku Britaniju je predstavljao [[Spisak britanskih predsjednika vlade|predsjednik vlade]] [[David Lloyd George]], Francusku [[Spisak francuskih predsjednika vlade|predsjednik vlade]] [[Alexandre Millerand]], Italiju [[Spisak italijanskih predsjednika vlade|predsjednik vlade]] [[Francesco Nitti]] i [[Japan]] ambasador [[Matsui Keiširo]]. == Sporazum == Cilj sporazuma je provođenje plana [[Balfourova deklaracija|Balfourove deklaracije]] iz 1917. o stvaranju države [[Židovi|židovskog naroda]] u [[Palestina|Palestini]]. Pri određivanju granica ulogu su igrale granice uticajnih sfera Francuske i Velike Britanije na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Prethodnica i osnovica dogovora o stvaranju novih država bio je [[Sporazum Sykes-Picot]] iz 1916. godine, te mnogi manji sporazumi pobjedničkih sila o poslijeratnom stanju u tom području. Konferencija je održana pod jakim uticajem [[Panarabizam|arapskog nacionalizma]], čime se težilo osamostaljenju pojedinih država. Cilj pobjedničkih sila bio je legaliziranje političkog i vojnog uticaja u krug uticajnih sfera, a uticaj je trebao biti potvrđen mandatima [[Liga naroda|Lige naroda]]. Velika Britanija je dobila [[Britanski mandat u Mezopotamiji|upravu nad Mezopotamijom]], području današnjeg sjevernog [[Irak]]a (područja današnjeg [[Irački Kurdistan|Iračkog Kurdistana]] i [[Britanski mandat nad Palestinom|mandat nad Palestinom]], kojem pripadaju južni dijelovi osmanske provincije Sirije ([[Sirija]], [[Palestina]] i [[Jordan]]), dok je Francuska dobila [[Francuski mandat u Siriji i Libanonu|mandatnu zonu Sirije i Libanona]] i preostali dio osmanske Sirije, Libanon i provinciju [[Hataj]]. Konferencija je bila priprema za [[Mirovni ugovor u Sèvresu]], održane u augustu 1920, kčije su odluke revidirane [[Mirovni ugovor u Lausanne|Mirovnim ugovorom u Lausanni]] 1923. Mandate su prvo dobili savezničke vojne komande, a potvrđen je odlukom Lige naroda 24. jula 1922. == Posljedice == Težnja bivših arapskih saveznika pobjedničkih sila Prvog svjetskog rata o osamostaljenju, ovim ugovorom je onemogućena. Na ''Pansirijskom kongres''u održanom 8. marta 1920. proglašena je nezavisnost područja današnje Sirije, Palestine, Libanona i sjevernog Iraka, a [[Kralj Fejsal I od Iraka|Fejsal I]] proglađen je za kralja.<ref>[http://books.google.com/books?id=0NwLAAAAYAAJ&pg=PA665&dq=&ei=MxJGSb7dKpW6M4nWzLgJ&client= King's Complete History of the World War, William C. King, The History Associates, 1922, Seite 665]</ref> Porazom Arapa u [[Bitka kod Majsaluna|bitci kod Majsaluna]], protiv francuske vojske, ovi su planovi o nezavisnosti onemogućeni. Konferencija se smatra jednim od uzroka [[Bliskoistočni sukob|Bliskoistočnog konflikta]].<ref>Randall Price, FAST FACTS ON THE MIDDLE EAST CONFLICT. {{ISBN|0-7369-1142-1}}. 1. Auflage bei Harvest House Publishers (2003) S. 53</ref>. == Literatura == * Helmuth K. G. Rönnefarth, Heinrich Euler: ''Konferenzen und Verträge. Vertrags-Ploetz.'' Teil II, 4. Band: ''Neueste Zeit 1914–1959.'' 2, erweiterte Auflage. A. G. Ploetz Verlag, Würzburg 1959, S. 50f. *Randall Price, FAST FACTS ON THE MIDDLE EAST CONFLICT. {{ISBN|0-7369-1142-1}}. 1. Auflage bei Harvest House Publishers (2003) == Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20021019073827/http://www.passia.org/palestine_facts/MAPS/1923-1948-british-mandate.html Karte Palestine 1923-48.] [[Kategorija:1920. u Italiji]] [[Kategorija:Historija Iraka]] [[Kategorija:Historija Sirije]] [[Kategorija:Historija Izraela]] [[Kategorija:Historija Libana]] [[Kategorija:Historija Kuvajta]] [[Kategorija:Historija Jordana]] [[Kategorija:Francuska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:1920. u međunarodnim odnosima]] bo0dimqco4lg3b7omdttuzl5nzn8of1 Edirne (pokrajina) 0 388428 3829375 3638233 2026-04-11T17:07:45Z Panasko 146730 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{reference}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829375 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Pokrajina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Pokrajina Edirne | izvorno_ime =Edirne ili | drugo_ime = | kategorija = [[Turske pokrajine|pokrajina]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Turska | zastava_države = da <!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Edirne]] <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 6 279 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 390 428 | stanovništvo_datum = 31. 12. 2010<ref>[http://www.turkstat.gov.tr/PreHaberBultenleri.do?id=8428&tb_id=1 Turski zavod za statistiku]</ref> | stanovništvo_gustoća = 62 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | lider =| lider_vrsta = | partija_lidera = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = 0284 | kod = | kod_vrsta = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Edirne_in_Turkey.svg <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Pokrajina Edirne''' ([[Turski jezik|tur.]]: ''Edirne ili'') je [[Turske pokrajine|pokrajina]] koja se nalazi u zapadnom dijelu [[Turska|Turske]], odnosno čini dio [[Istočna Trakija|Istočne Trakije]]. Prostire se na površini od 6.279&nbsp;km<sup>2</sup>, uz granicu Turske sa [[Grčka|Grčkom]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Glavni grad pokrajine je [[Edirne]] po čemu je pokrajina i dobila naziv. Grad je doživio preporod i značaj mu je porastao nakon što je proglašen za glavni grad [[Osmansko Carstvo]], prije nego je osvojen [[Carigrad]]. Edirne je i u sadašnjosti zadržao svoj značaj u Turskoj. ==Distrikti== Pokrajina Edirne je podijeljena na 9 distrikta: * Edirne * Enez * Havsa * İpsala * Keşan * Lalapaşa * Meriç * Süloğlu * Uzunköprü == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.edirne.gov.tr/ Službena stranica guvernera pokrajine] {{Commonscat}} {{pokrajine u Turskoj}} [[Kategorija:Pokrajina Edirne]] [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj]] k7uzog3ipx58euqte3tgipo0brversp Wikipedia:AutoWikiBrowser/CheckPage 4 389782 3829604 3265605 2026-04-12T11:45:08Z Srđan 73336 3829604 wikitext text/x-wiki Ovo su korisnici kojima je omogućeno korištenje [[Wikipedia:AutoWikiBrowser|AWB-a]] <!--enabledusersbegins--> ===Botovi=== <!--enabledbots--> * Munjabot * タチコマ robot * WumpusBot * NeptuneBot * PanaskoBot <!--enabledbotsends--> ===Korisnici=== * Munja * Semso98 * AnToni <!--enabledusersends--> [[Kategorija:AutoWikiBrowser|CheckPage]] 99mvbgavewci01vk7uld397oyjinin7 Međurečje (Rudo) 0 400272 3829421 3586496 2026-04-11T17:48:58Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: {{reference}} → {{Refspisak}}, . godine → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829421 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Međurečje | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rudo]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.5561 | dužina_stepeni = 19.4128 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 146 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 221279<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20524 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Međurečje u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Međurečje''' je [[naseljeno mjesto]], odnosno [[selo]], u općini [[Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]].<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Systematic List of Municipalities and Settlements in Bosnia and Herzegovina |work=fzs.ba |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Okruženo je [[srbija]]nskom općinom [[Priboj]], u [[Zlatiborski upravni okrug|zlatiborskom upravnom okrugu]], čineći ga [[eksklava|eksklavom]] Bosne i Hercegovine, kao i enklavom unutar Srbije, kilometar udaljenom od ostatka Bosne i Hercegovine. Dok Srbija prepoznaje Međurečje dijelom Bosne i Hercegovine, područje je pod upravom vlade Srbije. [[Sastavci]] je susjedno selo u Srbiji. == Stanovništvo == Sa površinom od 395,84 hektara, Međurečje ima 173 stanovnika prema popisu iz 2013. Selo je imalo 75 domaćinstava 1999. sa populacijom od 270.<ref>{{cite web|url=http://geosite.jankrogh.com/sastavci.htm|access-date=20. 11. 2015|title=Jan S. Krogh's Geosite: Bosnian exclave of Međurječje|website=geosite.jankrogh.com}}</ref><ref name="embassy">{{cite web|last=Embassy of Serbia|first=Canberra, Australia|archive-url=https://web.archive.org/web/20050224122132/http://article.gmane.org/gmane.culture.discuss.boundary-point/4656|title=Questions about enclaves of Serbia and Montenegro|website=article.gmane.org|archive-date=24. 2. 2005|url-status=dead|url=http://article.gmane.org/gmane.culture.discuss.boundary-point/4656|date=26. 8. 2004|via=Dr. Brendan R. Whyte, Curator of Maps at [[National Library of Australia]]|access-date=20. 11. 2015}}</ref> Vitalna infrastruktura u enklavi Međurečje je povezana sa općinom Priboj u Srbiji. Većina stanovništva radi u Priboju. Ipak, Međurečje je registrovano kao dio općine Rudo (Bosna i Hercegovina), gdje i stanovništvo plaća porez na zemlju.<ref name="embassy"/> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Međurečje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 221279 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 90/91) |work=fzs.ba |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 146 | g2013_bosnjaci = 16 | g2013_srbi = 123 | g2013_muslimani = 5 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 265 | g1991_muslimani = 57 | g1991_srbi = 183 | g1981_ukupno = 253 | g1981_muslimani = 88 | g1981_srbi = 160 | g1981_slovenci = 3 | g1971_ukupno = 298 | g1971_muslimani = 102 | g1971_srbi = 189 | g1971_jugosloveni = 1 | g1971_crnogorci = 6 }} == Historija == Historijske činjenice o formiranju ove enklave unutar teritorije Srbije su nepoznate, ali se vjeruje da je vezano za period nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878, kada su [[Austro-Ugarska]] i [[Osmansko Carstvo]] dijelili granicu i kada je Austro-Ugarskoj dopušteno da [[Aneksijska kriza|anektira Bosnu i Hercegovinu]].<ref name="embassy"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opstinarudo.com/ Zvanični sajt općine Rudo] {{Općina Rudo}} ouvk4bmhk6q6n7gnq20qn9wrf8fj452 Grčka drahma 0 409066 3829409 3630860 2026-04-11T17:37:21Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, .) → ), {{reference}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829409 wikitext text/x-wiki {{Infokutija valuta |ime_valute =Grčka drahma |izvorno_ime =δραχμή |slika_1 =5dracme1874back.jpg |opis_1 =Moderna drahma iz 1874. |slika_2 = |opis_2 = |iso_kod =GRD |korisnik_država ={{ZID|Grčka}} |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica = |oznaka = |kovanice =0,5, 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 500 drahmi |novčanice =100, 200, 500, 1000, 5000 i 10.000 drahmi |oznaka = |nacionalna_banka = |web_banka = |štamparija = |web_tiskara = |kovnica = |web_kovnica = }} '''Grčka drahma''', ([[Grčki jezik|grč.]] δραχμή; množina: δραχμές ili δραχμαί - ''drachmē', drachmés'', od [[glagol]]a δράσσειν ([[Starogrčki jezik|starogrč.]] δράττειν) - zgrabiti, uzeti) je bila [[službeno sredstvo plaćanja]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Označavala se simbolom '''Δρχ., Δρ.''' ili '''₯''' , a dijelila se na 100 [[lepta]]. Njen [[ISO 4217]] kode GRD.Grčka drahma zamijenjena je [[euro]]m [[2002.]] u omjeru 1 euro = 340,75 drahmi. U vrijeme zamjene drahme eurom, u [[optjecaj]]u su bile kovanice od 0,5, 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 500 drahmi, i novčanice od 100, 200, 500, 1000, 5000 i 10.000 drahmi.<ref name="OANDA">{{cite web|title=Greek Drachma|url=http://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/GRD|website=OANDA|access-date=4. 3. 2016|language=en|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305200627/http://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/GRD|url-status=dead}}</ref> ==Historija== ===Antička drahma=== [[Datoteka:001-athens-dekadrachm-1.jpg|mini|250px|Antička drahma]] Drahma je prvi put prvi put kovana u [[7. vijek p.n.e.|7. vijeku p.n.e.]] na ostrvu Egina. Gubila je veoma sporo na vrijednosti, za 200 godina oko 50%. Kako prenosi [[Aristofan]] (448 vijek p.n.e.-380 vijek p.n.e) obuća je koštala 8, jedna tunika 20 a jedan rob 160 drahmi. Jedna četveročlana porodica, uz jednog roba, trebala je 1000 drahmi da pokrije godišnje troškove. Neki istoričari i ekonomi su proračunali vrijednost drahme iz 5. vijeka p.n.e., koja je prema tim proračunima, iznosila 40 dolara po tečaju 2006. Nakon ratova s [[Perzija|Perzijom]] velike količine zlata, koje su pristigle kao ratni plijen, obezvrijedile su drahmu. Pod [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]] drahma je bila korištena i u tadašnjoj [[Indija|Indiji]]. Vrijednost je padala nakon osvajanja Grčke od strane [[Rimsko carstvo|Rima]] 146. vijek p.n.e. Nakon što je Osmansko Carstvo zauzelo Grčku drahma je nestala iz upotrebe.<ref>{{cite web|title=Drachma history|url=http://www.fleur-de-coin.com/currency/drachma-history|website=Fleur de Coin|access-date=5. 3. 2016|language=en}}</ref><ref>{{cite web|title=Drachma Greek currency|url=http://www.britannica.com/topic/drachma|website=Britannica|access-date=5. 3. 2016|language=en}}</ref> ===Moderna drahma=== [[Datoteka:5.000.000_drachmas,_1944_(3543707844).jpg|lijevo|220px|mini|Novčanica 0d 5.000.000 drahmi za vrijeme okupacije (1941-1944)]] Nakon sticanja nezavisnosti od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] 1828. uvodi se prvenstveno [[feniks (valuta)|feniks]] koji se nije dugo održao.<ref>{{cite web|last1=Chrysopoulos|first1=Phillip|title=The History of the Drachma|url=http://greece.greekreporter.com/2015/01/23/the-history-of-the-drachma/|website=GreekReporter.com|access-date=5. 3. 2016|language=en|date=23. 1. 2015}}</ref> Moderna drahma uvedena je 1832. Grčka je 1868. pristupila [[Latinska monetarna unija|Latinskoj monetarnoj uniji]] koja je ukinuta za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|njemačko-talijanske okupacije]] (1941-1944) bila je izložena katastrofalnoj inflaciji ([[hiperinflacija]]). Krajem 1944. bile su u opticaju novčanice apoena 100.000.000.000 drahmi. Nakon oslobođenja, u istoj godini, uvodi se nova drahma koja je zamijenila staru. Stara je denominirana po tečaju 50.000.000.000:1. Nova nazivana i prva nova drahma, koja je izdavana samo u novčanicama, opticala je u apoenima od 1, 5, 20, 500, 100, 500, 1000, 5000, i 10.000. Druga nova drahma je bila pogođena inflacijom, zbog koje je su izdavane i novčanice apoena 20.000 i 50.000 drahmi. U naporu da se zaustavi [[inflacija]], Grčka pristupa 1953. [[Sporazum iz Bretton Woodsa|Sporazumu iz Bretton Woodsa]]. Treća drahma je time bila vezana za američki dolar po tečaju 30 GRD : 1 USD. Nakon ukidanja sporazuma 1973 rastao je kurs američkog dolara u poređenju s drahmom. Sljedećih 25 godina tečaj je narastao na 400 GRD : 1 USD. 1. januara 2002 u Grčkoj se uvodi [[euro]].<ref name="OANDA"/> ===Novčanice=== {| class="wikitable" !Vrijednost !Lice !Naličje !Motiv lica<ref name="ecb">{{cite web|title=Greece|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/exchange/gr/html/index.en.html|website=[[Evropska centralna banka]]|access-date=9. 3. 2016|language=en}}</ref> !Motiv naličja |- | '''100 drahmi''' | [[Datoteka:gr100_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr100_r.jpg|100px]] | Glava boginje [[Atina (mitologija)|Atine]] | [[Adamanstios Korais]] |- | '''200 drahmi''' | [[Datoteka:gr200_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr200_r.jpg|100px]] | [[Rigas Velestinlis-Fereos]] | |- | '''500 drahmi''' | [[Datoteka:gr500_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr500_r.jpg|100px]] | [[Ioannis Capodistrias]] | |- | '''1000 drahmi''' | [[Datoteka:gr1th_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr1th_r.jpg|100px]] | Glava [[Apolon]]a | |- | '''5000 drahmi''' | [[Datoteka:gr5thb_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr5thb_r.jpg|100px]] | [[Theodoros Kolokotronis]], general | |- | '''10000 drahmi''' | [[Datoteka:gr10th_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr10th_r.jpg|100px]] | [[George Papanicolao]] | |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{en simbol}}{{gr simbol}} [https://web.archive.org/web/20150628221907/http://www.bankofgreece.gr/Pages/en/default.aspx Centralna banka Grčke] {{Commonscat|Money of Greece}} {{Evropske valute}} [[Kategorija:Historija Grčke]] [[Kategorija:Historijske valute]] [[Kategorija:Ekonomija Grčke]] [[Kategorija:Evropske valute]] [[Kategorija:Valute zamijenjene eurom]] qx6kkfd6hhld7njiuwmwics485ixjo3 3829552 3829409 2026-04-12T11:13:33Z Panasko 146730 clean up, replaced: ., → , (2), p.n.e, → p. n. e. using [[Project:AWB|AWB]] 3829552 wikitext text/x-wiki {{Infokutija valuta |ime_valute =Grčka drahma |izvorno_ime =δραχμή |slika_1 =5dracme1874back.jpg |opis_1 =Moderna drahma iz 1874. |slika_2 = |opis_2 = |iso_kod =GRD |korisnik_država ={{ZID|Grčka}} |stopa_inflacije = |izvor_datum_inf = |najmanja_jedinica = |oznaka = |kovanice =0,5, 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 500 drahmi |novčanice =100, 200, 500, 1000, 5000 i 10.000 drahmi |oznaka = |nacionalna_banka = |web_banka = |štamparija = |web_tiskara = |kovnica = |web_kovnica = }} '''Grčka drahma''', ([[Grčki jezik|grč.]] δραχμή; množina: δραχμές ili δραχμαί - ''drachmē', drachmés'', od [[glagol]]a δράσσειν ([[Starogrčki jezik|starogrč.]] δράττειν) - zgrabiti, uzeti) je bila [[službeno sredstvo plaćanja]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Označavala se simbolom '''Δρχ, Δρ.''' ili '''₯''' , a dijelila se na 100 [[lepta]]. Njen [[ISO 4217]] kode GRD.Grčka drahma zamijenjena je [[euro]]m [[2002.]] u omjeru 1 euro = 340,75 drahmi. U vrijeme zamjene drahme eurom, u [[optjecaj]]u su bile kovanice od 0,5, 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 500 drahmi, i novčanice od 100, 200, 500, 1000, 5000 i 10.000 drahmi.<ref name="OANDA">{{cite web|title=Greek Drachma|url=http://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/GRD|website=OANDA|access-date=4. 3. 2016|language=en|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305200627/http://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/GRD|url-status=dead}}</ref> ==Historija== ===Antička drahma=== [[Datoteka:001-athens-dekadrachm-1.jpg|mini|250px|Antička drahma]] Drahma je prvi put prvi put kovana u [[7. vijek p.n.e.|7. vijeku p.n.e.]] na ostrvu Egina. Gubila je veoma sporo na vrijednosti, za 200 godina oko 50%. Kako prenosi [[Aristofan]] (448 p. n. e. - 380 p. n. e) obuća je koštala 8, jedna tunika 20 a jedan rob 160 drahmi. Jedna četveročlana porodica, uz jednog roba, trebala je 1000 drahmi da pokrije godišnje troškove. Neki istoričari i ekonomi su proračunali vrijednost drahme iz 5. vijeka p. n. e. koja je prema tim proračunima, iznosila 40 dolara po tečaju 2006. Nakon ratova s [[Perzija|Perzijom]] velike količine zlata, koje su pristigle kao ratni plijen, obezvrijedile su drahmu. Pod [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]] drahma je bila korištena i u tadašnjoj [[Indija|Indiji]]. Vrijednost je padala nakon osvajanja Grčke od strane [[Rimsko carstvo|Rima]] 146. vijek p.n.e. Nakon što je Osmansko Carstvo zauzelo Grčku drahma je nestala iz upotrebe.<ref>{{cite web|title=Drachma history|url=http://www.fleur-de-coin.com/currency/drachma-history|website=Fleur de Coin|access-date=5. 3. 2016|language=en}}</ref><ref>{{cite web|title=Drachma Greek currency|url=http://www.britannica.com/topic/drachma|website=Britannica|access-date=5. 3. 2016|language=en}}</ref> ===Moderna drahma=== [[Datoteka:5.000.000_drachmas,_1944_(3543707844).jpg|lijevo|220px|mini|Novčanica 0d 5.000.000 drahmi za vrijeme okupacije (1941-1944)]] Nakon sticanja nezavisnosti od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] 1828. uvodi se prvenstveno [[feniks (valuta)|feniks]] koji se nije dugo održao.<ref>{{cite web|last1=Chrysopoulos|first1=Phillip|title=The History of the Drachma|url=http://greece.greekreporter.com/2015/01/23/the-history-of-the-drachma/|website=GreekReporter.com|access-date=5. 3. 2016|language=en|date=23. 1. 2015}}</ref> Moderna drahma uvedena je 1832. Grčka je 1868. pristupila [[Latinska monetarna unija|Latinskoj monetarnoj uniji]] koja je ukinuta za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|njemačko-talijanske okupacije]] (1941-1944) bila je izložena katastrofalnoj inflaciji ([[hiperinflacija]]). Krajem 1944. bile su u opticaju novčanice apoena 100.000.000.000 drahmi. Nakon oslobođenja, u istoj godini, uvodi se nova drahma koja je zamijenila staru. Stara je denominirana po tečaju 50.000.000.000:1. Nova nazivana i prva nova drahma, koja je izdavana samo u novčanicama, opticala je u apoenima od 1, 5, 20, 500, 100, 500, 1000, 5000, i 10.000. Druga nova drahma je bila pogođena inflacijom, zbog koje je su izdavane i novčanice apoena 20.000 i 50.000 drahmi. U naporu da se zaustavi [[inflacija]], Grčka pristupa 1953. [[Sporazum iz Bretton Woodsa|Sporazumu iz Bretton Woodsa]]. Treća drahma je time bila vezana za američki dolar po tečaju 30 GRD : 1 USD. Nakon ukidanja sporazuma 1973 rastao je kurs američkog dolara u poređenju s drahmom. Sljedećih 25 godina tečaj je narastao na 400 GRD : 1 USD. 1. januara 2002 u Grčkoj se uvodi [[euro]].<ref name="OANDA"/> ===Novčanice=== {| class="wikitable" !Vrijednost !Lice !Naličje !Motiv lica<ref name="ecb">{{cite web|title=Greece|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/exchange/gr/html/index.en.html|website=[[Evropska centralna banka]]|access-date=9. 3. 2016|language=en}}</ref> !Motiv naličja |- | '''100 drahmi''' | [[Datoteka:gr100_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr100_r.jpg|100px]] | Glava boginje [[Atina (mitologija)|Atine]] | [[Adamanstios Korais]] |- | '''200 drahmi''' | [[Datoteka:gr200_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr200_r.jpg|100px]] | [[Rigas Velestinlis-Fereos]] | |- | '''500 drahmi''' | [[Datoteka:gr500_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr500_r.jpg|100px]] | [[Ioannis Capodistrias]] | |- | '''1000 drahmi''' | [[Datoteka:gr1th_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr1th_r.jpg|100px]] | Glava [[Apolon]]a | |- | '''5000 drahmi''' | [[Datoteka:gr5thb_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr5thb_r.jpg|100px]] | [[Theodoros Kolokotronis]], general | |- | '''10000 drahmi''' | [[Datoteka:gr10th_v.jpg|100px]] | [[Datoteka:gr10th_r.jpg|100px]] | [[George Papanicolao]] | |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{en simbol}}{{gr simbol}} [https://web.archive.org/web/20150628221907/http://www.bankofgreece.gr/Pages/en/default.aspx Centralna banka Grčke] {{Commonscat|Money of Greece}} {{Evropske valute}} [[Kategorija:Historija Grčke]] [[Kategorija:Historijske valute]] [[Kategorija:Ekonomija Grčke]] [[Kategorija:Evropske valute]] [[Kategorija:Valute zamijenjene eurom]] 0agwarzfnn7z7ghc0h5c6i6ov82xhlo Sami Frashëri 0 411359 3829592 3585480 2026-04-12T11:41:11Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (2), {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829592 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sami Frashëri | slika = Sami Frasheri with his wife Emine.jpg | opis = Sami Frashëri sa suprugom Emine | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1850|06|01}} | mjesto_rođenja = [[Frashër]], [[Përmet]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1904|06|18|1850|06|01}} | mjesto_smrti = [[Erenköy]], [[Istanbul]], Osmansko Carstvo | zanimanje = filolog, dramski pisac i književnik | godine_aktivnosti = | značajni_radovi = | supružnik = | djeca = [[Ali Sami Yen]] | nagrade = | veb-sajt = | potpis = }} '''Sami Frashëri''' ({{jez-sq|Sami bey Frashëri}}, {{jez-tr|Semseddin Sami}}) bio je [[Albanci|albanski]] [[Filologija|filolog]], dramski pisac, [[Književnost|književnik]] i autor rječnika.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.bosnjaci.rs/tekst/246/rozaje-u-kam%25C3%259Bsul-alam-u-semsettina-samija.html|title=Rožaje u KÂMÛSU'L-AL'ÂM-u Šemsettina Samija - Bosnjaci|last=Škrijelj|first=Redžep|website=www.bosnjaci.rs|access-date=23. 4. 2016|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114720/http://www.bosnjaci.rs/tekst/246/rozaje-u-kam%C3%9Bsul-alam-u-semsettina-samija.html|url-status=dead}}</ref> == Biografija == Rođen je u selu [[Frashër]] koje se danas nalazi na teritoriji [[Albanija|Albanije]]. Potiče iz porodice osmanskih vlastelina. Otac mu je bio [[Halid-beg Frašeri]], a majka Emina, koja je bila potomak [[sultan]]a [[Bajazit II|Bajazita II]] i kćerka Imrahor Ilijas-bega. Dok je još bio dijete umrli su mu i otac (1859) i majka (1861).<ref name=":0" /> Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom Frašeru, gdje je uzimao privatne časove kod Kalkandelenli (Tetovca) Mahmud efendije. Nakon očeve i majčine smrti, na inicijativu brata Abdul-bega, sa ostalom braćom preselio se u Janinu. Sami je u [[Ioannina|Janini]] za sedam godina pohađao i završio osmogodišnju [[Zosimaja školu]] na grčkom jeziku. Tamo je naučio [[Grčki jezik|grčki]], [[Italijanski jezik|italijanski]] i [[francuski jezik]]. Istovremeno je pohađao privatne časove [[arapski jezik|arapskog]] i [[persijski jezik|persijskog jezika]]. Poslije završene Zosimaja škole, Sami je otišao u [[Istanbul]] gdje je počeo pisati tekstove u novinama pod nazivom Hadika (bašta). ==Djela== *Ta'aşşûk-ı Tal'at ve Fitnât (Albanian: Dashuria e Talatit me Fitneten - Bos: Taljatina ljubav sa Fitnetom - English: The Love Between Talat and Fitnat, 1873) *Besâ yâhut Âhde Vefâ (Albanian: "Besa ose Mbajtja e Fjalës" - Bos: Besa ili data riječ - English: Besa or The Given Word of Trust, 1874). *Seydi Yahya (drama, 1875) *Gâve (drama, 1876) *Mezalim-i Endülûs (drama, rukopis) *Vicdân (drama, rukopis) *Kamûs-ı Fransevî (1882–1905, Francusko-turski rječnik) *Kamûs-ül Â'lâm (6 tomova, 1889–1898, Opšta enciklopedija, prva štampana enciklopedija na turskom) *Kamûs-ı 'Arabî (1898, Arapsko-turski rječnik, nedovršen) *Kamus-ı Türki (2 tomova, rječnik klasičnog osmansko turskog jezika, još danas u upotrebi kao referencija, 1899–1900, preštampavana još 1978 i 1998). *Qielli (Bos: Nebo - Eng: Sky), *Toka (Bos: Zemlja - Eng: Earth), *Njeriu (Bos: Ċovjek - Eng: Human Being), *Gjuha (Bos: Jezik - Eng: Language), *Allfabetarja e Stambollit (Bos: Istambulska azbuka - Eng: Alphabet of Istanbul, 1879) *Usûl-ü Tenkîd ve Tertîb (Bos: Ortografija turskog - Eng: Orthography of Turkish, 1886) *Nev'usûl Sarf-ı Türkî (Bos: Moderna gramatika turskog - Eng: Modern Turkish Grammar, 1891) *Yeñi Usûl-ü Elifbâ-yı Türkî (Bos: Novi turski alfabetski sistem - Eng: New Turkish Alphabetical System, 1898) *Usûl-ü Cedîd-i Kavâ'id-i 'Arabiyye (Bos: Nova metoda učenja arapskog - Eng: New Method for Learning Arabic, 1910) *Tatbîkât-ı 'Arabiyye (Bos: Vježbe na arapskom - Eng: Exercises in Arabic, 1911) *Shqipëria ç'ka qenë, ç'është e çdo të bëhetë (Bos: Albanija - Kakva je bila, kakva je i kakva će biti - Eng: Albania - what it was, what it is and what it will be, 1889)<ref>Jašar Redžepagić:{{cite book|title=Sami Frashëri and the pedagogy of the National Renaissance|publisher=Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës. Prishtina|date=2005|isbn=9951-413-21-8|url=http://books.google.com/books?id=gfIlAQAAIAAJ}} 23.04.2016</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{stub-knjiž}} {{DEFAULTSORT:Frashëri, Sami}} [[Kategorija:Rođeni 1850.]] [[Kategorija:Umrli 1904.]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Albanski pisci]] s18fnuhxphbcm9deqy9hff7ubwm02h8 Eustachijeva cijev 0 415089 3829313 3779826 2026-04-11T12:31:11Z Palapa 383 3829313 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Eustachijeva tuba<br>(Tuba auditiva, tuba auditivea, <br>tuba auditoria) | GraySubject = 230 | GrayPage = 1042 | Image = Gray907.png | Caption = Vanjsko i srednje uho. Eustachijeva tuba je označena kao „auditory tube“ | Image2 = Blausen_0330_EarAnatomy_MiddleEar.png | Caption2 = [[Srednje uho]], sa slušnom tubom („auditory tube“), na dnu desno | Precursor = Prva [[ždrijelo|ždrijelna kesica]] | System = | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = | MeshName = Eustachian+tube | MeshNumber = A09.246.397.369 | DorlandsPre = t_21 | DorlandsSuf = 12826987 | Code = {{ICD9|381.81}} }}'''Eustachijeva tuba''' ili '''Eustachijeva cijev''' – poznata i kao slušna cijev ili '''faringotimpanska tuba'''<ref name="MooreDalley2013">{{cite book|author1=Keith|author2=Arthur F. Dalley|author3=A. M. R. Agur|title=Clinically Oriented Anatomy|url=http://books.google.com/books?id=-Le5bc5F0sYC&pg=PA970|date=13. 2. 2013|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-1-4511-1945-9|page=970|first=L. Moore}}</ref> – je cijev koja povezuje [[nazofarinks]] sa [[uho|srednjim uhom]]. Ovaj dio srednjeg uha, kod odraslih je dug oko 35&nbsp;mm, uz prećnik od oko 3&nbsp;mm.<ref>{{Cite web|url=https://www.medicinenet.com/eustachian_tube_problems/article.htm|title=Eustachian Tube Dysfunction Causes, Signs, Treatment & Surgery|website=MedicineNet|language=en|access-date=2026-04-11}}</ref> Imenovana je prema [[anatomija|anatomu]] [[Bartolomeo Eustachi|Bartolomeou Eustachiju]], iz 16. stoljeća. U ljudi i drugih kopnenih životinja, srednje uho (kao što je [[ušni kanal]]) je obično ispunjeno zrakom. Za razliku od otvorenog ušnog kanala, međutim, zrak srednjeg uha nije u direktnom kontaktu sa atmosferom izvan tijela. Eustahijeva tuba povezuje komoru srednjeg uha sa zadnjim dijelom nazofarinksa.[[Datoteka:Blausen 0872 UpperRespiratorySystem.png|thumb|200px|Gornji dio sistema za disanje sa prikazom ulaska u slušnu cijev blizu sredine|lijevo]]U normalnim okolnostima, zidovi Eustahijeve cijevi su spojeni, ali njen otvor zjapi prema [[ždrijelo|ždrijelu]] pa se pri gutanju se stvara pozitivni pritisak. Kada se putuje avionom, okolni tpritisak zraka je veći na zemlji, a niži na nebu. Kada avion uzlijeće, zrak u srednjem uhu se širi i nalazi svoj put ka stražnjem dijelu [[nos]]a i [[usta]]. Na putu prema dolje, volumen zraka u srednjem uhu se smanjuje i proizvodi blagi vakuum. ''Activno'' otvaranje Eustahijeve tube je potrebno za izjednačavanje pritiska između srednjeg uha i okolne atmosfere kada se avion spušta. Ronioci također doživljavaju ovu promjenu pritiska, ali sa većim stopama promjene pritiska; aktivno otvaranje Eustahijeve tube je potrebno češće kako idu ''dublje'' u veći pritisak. ==Struktura== Eustachijeva cijev se proteže od prednjeg zida srednjeg uha do bočnog zida [[nazofarinks]]a, približno na razini [[nosna školjka|unutrašnjeg dijela nosne školjke]]. Sadrži [[kost|koštani]] i [[hrskavica|hrskavični]] dio. ===Koštani dio=== Koštani dio čini 1/3 cijevi, a dug je oko 12&nbsp;mm. Nalazi se blizu srednjeg uha. Počinie u prednjem zidu [[bubna opna|šupljine bubne]], ispod pregrade ''[[septum canalis musculotubarii]]''. Postepeno se sužava, a završava se na uglu spoja [[sljepoočna kost|skvamoznog dijela sljepoočne kosti]] i njenom petroznom dijelu, a njen istureni dio je sa nazubljenim rubovima koji služi za pričvršćivanje na hrskavičavi dio.<ref>http://anatomy.med.umich.edu/nervous_system/ear_ans.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824034327/http://anatomy.med.umich.edu/nervous_system/ear_ans.html |date=24. 8. 2006 }} Ear - Dissector Answers] at University of Michigan Medical School</ref> ===Hrskavičavi dio=== Hrskavičave dio Eustahijeve tube je dug oko 24 &nbsp;mm i formira se od trokutastih ploča od elastičnih hrskavičavih vlakana, sa vrhpom koji je priključen na rub medijalnog kraja koštanog dijela cijevi, dok je baza se nalazi direktno ispod [[sluznica|sluznice]] nosnog dijela [[grlo|grla]], gdje se formira uspon, ''[[torus tubarius]]'' ili jastuk, iza '''ždrijelnog otvora slušne cijevi'''. Gornji rub [[hrskavica|hrskavice]] je savijen pema sebi, koji se povija bočno, pa na poprečnom presjeku ima izgled kuke. Na taj način se formira brazda, koja je otvorena ispod i lateralno, a ovaj dio kanala se završava vlaknastom membranom. Hrskavice leži u utoru između [[petrozni dio sljepoočne kosti|petroznog dijela sljepoočne kosti]] i [[sfenoidna kost|velikog krila sfenoidne kosti]]. Ova brazda završava suprotno od sredine medijalnog dijela pteroigoidne ploče. Hrskavičavi i koštani dio cijevi nisu u istoj ravni, budući da je prvi nagnut prem dolje malo više nego drugi. Promjer cijevi nije ujednačen cijelom dužinom: najveći je na otvaranju ždrijela, bar na spoju koštanog i hrskavičnog dijela, a ponovo raste prema [[bubna šupljina|bubnoj šupljini]]. Najuži dio cijevi se naziva prevlaka. [[Sluznica]] cijevi je čeono kontinuirana sa sluznicom nosnog dijela grla, a iza bubne duplje. Prekrivena je [[treplja]]ma pseudostratificiranog [[epitel]]a, sa tankim koštanim dijelom, dok je hrskavičave dio sadrži mnoge [[sluzna žlijezda|sluzne žlijezde]] i kod farinksnog otvora značajana količina adenoidnog tkiva, koja je Gerlach imenovao kao cijev [[krajnik]]a. ===Mišići=== Eustahijeva cijev funkcionira na temelju radljivosti četiri mišića: * ''[[Levator veli palatini]]'' (inerviran [[vagus]]om) * ''[[Salpingopharyngeus]]'' (inerviran vagusom) * ''[[Tensor tympani]]'' (inervira ga [[mandibulski nerv]] [[Trigeminus|CN V]]) * ''[[Tensor veli palatini]]'' (inerviran mandibulskim živcem CN V) Cijev se otvoren tokom gutanja, kontrakcijom mišića ''tensor veli palatini'' i ''levator veli palatini'', mišića [[mehko nepce|mehkog nepca]]. ==Funkcija== Glavna funkcija Eustahijeve tube je izjednačavanje pritiska između srednjeg uha i vantjelesnog okruženja. Pod normalnim okolnostima, eustahijeva cijev je zatvorena, ali se može otvoriti malom količinom zraka za sprečavanje štete od izjednačavanja pritiska između srednjeg uha i atmosfere. Razlike pritiska izazvaju privremeni [[vodljivi gubitak sluha]], smanjenjem gibanja [[bubnjić]]a i [[kost|koščica]] uha.<ref name="Haberman">Page 152 in:{{cite book |author=S. Haberman |title=Middle Ear and Mastoid Surgery |publisher=Thieme Medical Pub |location=New York |year=2004 |pages= |isbn=1-58890-173-4 |oclc= |doi= |access-date=|first=Rex}}</ref> Za otvaranje tube i izjednačavanje pritiska mogu se koristiti različite metode čišćenja [[uho|uha]], kao i zijevanje, gutanje ili žvakanje gume i sl.. Kada se to dogodi, ljudi čuju mali praskavi zvuk, događaj poznat putnicima aviona, roniocima, ili vozačioma u planinskim područjima. Uređaji koje pomažu kod izjednačenja tlaka uključuju ''ad hoc'' balone koji se stavljaju na nos, stvarajući pad pozitivnog zračnog pritiska.<ref>{{Cite journal | last1 = Leunig | first1 = A. | last2 = Mees | first2 = K. | doi = 10.1055/s-2007-997756 | title = Mittelohrbelüftung mit dem Otovent®-Latexmembran- System | journal = Laryngo-Rhino-Otologie | volume = 74 | issue = 6 | pages = 352–354 | year = 2008 | pmid = 7662078 | pmc = }}</ref> Neki ljudi nauče da dobrovoljno podese "klik" u ušima, zajedno ili odvojeno, obavljajući izjednačavanje tlaka rutinskim otvaranjem njihove Eustahijeve cijevi, kada osjete promjene pritiska , kao pri uzlijetanju/slijetanju aviona , brdskoj vožnji, u penjanju/propadanju. Neki su čak u stanju namjerno zadržati svoje Eustahijeve cijevi otvorena za kratko vrijeme, pa čak i povećati ili smanjiti pritisak zraka u srednjem uhu. 'Klik' se zapravo može čuti zvučno stavljanjem nečijeg uha na tuđe tokom škljocanja. Ova dobrovoljna kontrola može biti prvi znak kada treba zijevati ili gutati ili izjednačavati pritisak drugim sredstvima. Oni koji razviju tu sposobnost mogu otkriti da to može biti učinjeno namjerno i bez snage čak i kad nemaju problema sa pritiskom. ==Historija== Prvi opis se pripisuje [[Alkmaion]]a, napravio 500 godina p.n.e, koji je zapazio određeno ponašanje koza, nakon nadražaja ušnog otvora. <ref name=<"Singer">{{cite book| author=Charles Joseph Singer|year=1957| title=A short history of anatomy from the Greeks zu Harvey, Auflage=2.|place=New York, Dover.}}</ref> Organ je po prvi put u modelirao Eustachius, [[562]]., sa detaljnim opisima i gravurama u svom djelu ''Epistula de auditus organis''.<ref>{{Cite web|url=http://digital.ub.uni-duesseldorf.de/ihd/content/titleinfo/5044394|title=Bartholomaei Eustachii ... Opuscula anatomica|last=Eustachi|first=Bartolomeo}}</ref> ==Dodatne slike== <gallery> Datoteka:Gray908.png|Čeoni presjek lijevog uha Datoteka:Gray911.png|Izgled unutrašnjeg zida bubne opne Datoteka:Gray912.png|Desna ''membrana tympani'' sa čekićem i ''chorda tympani'', unutra, iza i iznad </gallery> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commons|Eustachian tube}} *[http://www.sinusinfectionhelp.com/eustachian_tube_dysfunction.html Eustachian Tube Dysfunction And Sinus Infection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160723202011/http://www.sinusinfectionhelp.com/eustachian_tube_dysfunction.html |date=23. 7. 2016 }} *[http://www.unboundmedicine.com/5minute/ub/view/5-Minute-Clinical-Consult/116831/all/Eustachian_Tube_Dysfunction 5-Minute Clinical Consult ''Eustachian Tube Dysfunction''] *[http://liu.diva-portal.org/smash/record.jsf?searchId=2&pid=diva2:532255 Pressure Regulation] {{Čula}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Uho]] [[Kategorija:Čula]] [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] [[Kategorija:Otorinolaringologija]] [[Kategorija:Otologija]] kbxzlc15aad89ov9bzn906qk9b7vu4x 3829325 3829313 2026-04-11T15:56:54Z Palapa 383 /* Historija */ 3829325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Eustachijeva tuba<br>(Tuba auditiva, tuba auditivea, <br>tuba auditoria) | GraySubject = 230 | GrayPage = 1042 | Image = Gray907.png | Caption = Vanjsko i srednje uho. Eustachijeva tuba je označena kao „auditory tube“ | Image2 = Blausen_0330_EarAnatomy_MiddleEar.png | Caption2 = [[Srednje uho]], sa slušnom tubom („auditory tube“), na dnu desno | Precursor = Prva [[ždrijelo|ždrijelna kesica]] | System = | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = | MeshName = Eustachian+tube | MeshNumber = A09.246.397.369 | DorlandsPre = t_21 | DorlandsSuf = 12826987 | Code = {{ICD9|381.81}} }}'''Eustachijeva tuba''' ili '''Eustachijeva cijev''' – poznata i kao slušna cijev ili '''faringotimpanska tuba'''<ref name="MooreDalley2013">{{cite book|author1=Keith|author2=Arthur F. Dalley|author3=A. M. R. Agur|title=Clinically Oriented Anatomy|url=http://books.google.com/books?id=-Le5bc5F0sYC&pg=PA970|date=13. 2. 2013|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|isbn=978-1-4511-1945-9|page=970|first=L. Moore}}</ref> – je cijev koja povezuje [[nazofarinks]] sa [[uho|srednjim uhom]]. Ovaj dio srednjeg uha, kod odraslih je dug oko 35&nbsp;mm, uz prećnik od oko 3&nbsp;mm.<ref>{{Cite web|url=https://www.medicinenet.com/eustachian_tube_problems/article.htm|title=Eustachian Tube Dysfunction Causes, Signs, Treatment & Surgery|website=MedicineNet|language=en|access-date=2026-04-11}}</ref> Imenovana je prema [[anatomija|anatomu]] [[Bartolomeo Eustachi|Bartolomeou Eustachiju]], iz 16. stoljeća. U ljudi i drugih kopnenih životinja, srednje uho (kao što je [[ušni kanal]]) je obično ispunjeno zrakom. Za razliku od otvorenog ušnog kanala, međutim, zrak srednjeg uha nije u direktnom kontaktu sa atmosferom izvan tijela. Eustahijeva tuba povezuje komoru srednjeg uha sa zadnjim dijelom nazofarinksa.[[Datoteka:Blausen 0872 UpperRespiratorySystem.png|thumb|200px|Gornji dio sistema za disanje sa prikazom ulaska u slušnu cijev blizu sredine|lijevo]]U normalnim okolnostima, zidovi Eustahijeve cijevi su spojeni, ali njen otvor zjapi prema [[ždrijelo|ždrijelu]] pa se pri gutanju se stvara pozitivni pritisak. Kada se putuje avionom, okolni tpritisak zraka je veći na zemlji, a niži na nebu. Kada avion uzlijeće, zrak u srednjem uhu se širi i nalazi svoj put ka stražnjem dijelu [[nos]]a i [[usta]]. Na putu prema dolje, volumen zraka u srednjem uhu se smanjuje i proizvodi blagi vakuum. ''Activno'' otvaranje Eustahijeve tube je potrebno za izjednačavanje pritiska između srednjeg uha i okolne atmosfere kada se avion spušta. Ronioci također doživljavaju ovu promjenu pritiska, ali sa većim stopama promjene pritiska; aktivno otvaranje Eustahijeve tube je potrebno češće kako idu ''dublje'' u veći pritisak. ==Struktura== Eustachijeva cijev se proteže od prednjeg zida srednjeg uha do bočnog zida [[nazofarinks]]a, približno na razini [[nosna školjka|unutrašnjeg dijela nosne školjke]]. Sadrži [[kost|koštani]] i [[hrskavica|hrskavični]] dio. ===Koštani dio=== Koštani dio čini 1/3 cijevi, a dug je oko 12&nbsp;mm. Nalazi se blizu srednjeg uha. Počinie u prednjem zidu [[bubna opna|šupljine bubne]], ispod pregrade ''[[septum canalis musculotubarii]]''. Postepeno se sužava, a završava se na uglu spoja [[sljepoočna kost|skvamoznog dijela sljepoočne kosti]] i njenom petroznom dijelu, a njen istureni dio je sa nazubljenim rubovima koji služi za pričvršćivanje na hrskavičavi dio.<ref>http://anatomy.med.umich.edu/nervous_system/ear_ans.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824034327/http://anatomy.med.umich.edu/nervous_system/ear_ans.html |date=24. 8. 2006 }} Ear - Dissector Answers] at University of Michigan Medical School</ref> ===Hrskavičavi dio=== Hrskavičave dio Eustahijeve tube je dug oko 24 &nbsp;mm i formira se od trokutastih ploča od elastičnih hrskavičavih vlakana, sa vrhpom koji je priključen na rub medijalnog kraja koštanog dijela cijevi, dok je baza se nalazi direktno ispod [[sluznica|sluznice]] nosnog dijela [[grlo|grla]], gdje se formira uspon, ''[[torus tubarius]]'' ili jastuk, iza '''ždrijelnog otvora slušne cijevi'''. Gornji rub [[hrskavica|hrskavice]] je savijen pema sebi, koji se povija bočno, pa na poprečnom presjeku ima izgled kuke. Na taj način se formira brazda, koja je otvorena ispod i lateralno, a ovaj dio kanala se završava vlaknastom membranom. Hrskavice leži u utoru između [[petrozni dio sljepoočne kosti|petroznog dijela sljepoočne kosti]] i [[sfenoidna kost|velikog krila sfenoidne kosti]]. Ova brazda završava suprotno od sredine medijalnog dijela pteroigoidne ploče. Hrskavičavi i koštani dio cijevi nisu u istoj ravni, budući da je prvi nagnut prem dolje malo više nego drugi. Promjer cijevi nije ujednačen cijelom dužinom: najveći je na otvaranju ždrijela, bar na spoju koštanog i hrskavičnog dijela, a ponovo raste prema [[bubna šupljina|bubnoj šupljini]]. Najuži dio cijevi se naziva prevlaka. [[Sluznica]] cijevi je čeono kontinuirana sa sluznicom nosnog dijela grla, a iza bubne duplje. Prekrivena je [[treplja]]ma pseudostratificiranog [[epitel]]a, sa tankim koštanim dijelom, dok je hrskavičave dio sadrži mnoge [[sluzna žlijezda|sluzne žlijezde]] i kod farinksnog otvora značajana količina adenoidnog tkiva, koja je Gerlach imenovao kao cijev [[krajnik]]a. ===Mišići=== Eustahijeva cijev funkcionira na temelju radljivosti četiri mišića: * ''[[Levator veli palatini]]'' (inerviran [[vagus]]om) * ''[[Salpingopharyngeus]]'' (inerviran vagusom) * ''[[Tensor tympani]]'' (inervira ga [[mandibulski nerv]] [[Trigeminus|CN V]]) * ''[[Tensor veli palatini]]'' (inerviran mandibulskim živcem CN V) Cijev se otvoren tokom gutanja, kontrakcijom mišića ''tensor veli palatini'' i ''levator veli palatini'', mišića [[mehko nepce|mehkog nepca]]. ==Funkcija== Glavna funkcija Eustahijeve tube je izjednačavanje pritiska između srednjeg uha i vantjelesnog okruženja. Pod normalnim okolnostima, eustahijeva cijev je zatvorena, ali se može otvoriti malom količinom zraka za sprečavanje štete od izjednačavanja pritiska između srednjeg uha i atmosfere. Razlike pritiska izazvaju privremeni [[vodljivi gubitak sluha]], smanjenjem gibanja [[bubnjić]]a i [[kost|koščica]] uha.<ref name="Haberman">Page 152 in:{{cite book |author=S. Haberman |title=Middle Ear and Mastoid Surgery |publisher=Thieme Medical Pub |location=New York |year=2004 |pages= |isbn=1-58890-173-4 |oclc= |doi= |access-date=|first=Rex}}</ref> Za otvaranje tube i izjednačavanje pritiska mogu se koristiti različite metode čišćenja [[uho|uha]], kao i zijevanje, gutanje ili žvakanje gume i sl.. Kada se to dogodi, ljudi čuju mali praskavi zvuk, događaj poznat putnicima aviona, roniocima, ili vozačioma u planinskim područjima. Uređaji koje pomažu kod izjednačenja tlaka uključuju ''ad hoc'' balone koji se stavljaju na nos, stvarajući pad pozitivnog zračnog pritiska.<ref>{{Cite journal | last1 = Leunig | first1 = A. | last2 = Mees | first2 = K. | doi = 10.1055/s-2007-997756 | title = Mittelohrbelüftung mit dem Otovent®-Latexmembran- System | journal = Laryngo-Rhino-Otologie | volume = 74 | issue = 6 | pages = 352–354 | year = 2008 | pmid = 7662078 | pmc = }}</ref> Neki ljudi nauče da dobrovoljno podese "klik" u ušima, zajedno ili odvojeno, obavljajući izjednačavanje tlaka rutinskim otvaranjem njihove Eustahijeve cijevi, kada osjete promjene pritiska , kao pri uzlijetanju/slijetanju aviona , brdskoj vožnji, u penjanju/propadanju. Neki su čak u stanju namjerno zadržati svoje Eustahijeve cijevi otvorena za kratko vrijeme, pa čak i povećati ili smanjiti pritisak zraka u srednjem uhu. 'Klik' se zapravo može čuti zvučno stavljanjem nečijeg uha na tuđe tokom škljocanja. Ova dobrovoljna kontrola može biti prvi znak kada treba zijevati ili gutati ili izjednačavati pritisak drugim sredstvima. Oni koji razviju tu sposobnost mogu otkriti da to može biti učinjeno namjerno i bez snage čak i kad nemaju problema sa pritiskom. ==Historija== Prvi opis se pripisuje [[Alkmaion]]a, napravio 500 godina p.n.e, koji je zapazio određeno ponašanje koza, nakon nadražaja ušnog otvora. <ref name=<"Singer">{{cite book| author=Charles Joseph Singer|year=1957| title=A short history of anatomy from the Greeks zu Harvey, Auflage=2.|place=New York, Dover.}}</ref> Organ je po prvi put u modelirao Eustachius, [[562]]., sa detaljnim opisima i gravurama u svom djelu ''Epistula de auditus organis''.<ref>{{Cite web|url=http://digital.ub.uni-duesseldorf.de/ihd/content/titleinfo/5044394|title=Bartholomaei Eustachii ... Opuscula anatomica|last=Eustachi|first=Bartolomeo|page=https://digital.ulb.hhu.de/ihd/download/pdf/5044394 pdf download}}</ref> ==Dodatne slike== <gallery> Datoteka:Gray908.png|Čeoni presjek lijevog uha Datoteka:Gray911.png|Izgled unutrašnjeg zida bubne opne Datoteka:Gray912.png|Desna ''membrana tympani'' sa čekićem i ''chorda tympani'', unutra, iza i iznad </gallery> ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commons|Eustachian tube}} *[http://www.sinusinfectionhelp.com/eustachian_tube_dysfunction.html Eustachian Tube Dysfunction And Sinus Infection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160723202011/http://www.sinusinfectionhelp.com/eustachian_tube_dysfunction.html |date=23. 7. 2016 }} *[http://www.unboundmedicine.com/5minute/ub/view/5-Minute-Clinical-Consult/116831/all/Eustachian_Tube_Dysfunction 5-Minute Clinical Consult ''Eustachian Tube Dysfunction''] *[http://liu.diva-portal.org/smash/record.jsf?searchId=2&pid=diva2:532255 Pressure Regulation] {{Čula}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Uho]] [[Kategorija:Čula]] [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] [[Kategorija:Otorinolaringologija]] [[Kategorija:Otologija]] q7mplhizx3hidck3y9lzixfsw3px4pg Travnička tvrđava 0 416791 3829597 3808202 2026-04-12T11:43:29Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: . godine. → ., . - → - , “ → ", . godine → . (3), . godine, → , (4) using [[Project:AWB|AWB]] 3829597 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Travnička tvrđava.jpg|thumb|450px|desno|250px|Travnička tvrđava]] '''Travnička tvrđava''', ili Stari [[grad]] u [[Travnik]]u je jedan je od najočuvanijih utvrđenih objekata srednjovjekovne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u kojem su naredni historijski periodi ostavili svoja posebna obilježja. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2529 |title=Travnička tvrđava |work=kons.gov.ba |access-date=13. 8. 2016 |archive-date=13. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213051228/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2529 |url-status=dead }}</ref> Travnička tvrđava je tokom svoje historije u više navrata mijenjala naziv. ''Garbun'', zaboravljeno srednjovjekovno ime čije značenje nije pouzdano jer možda potiče iz izumrlog jezika [[Iliri|Ilira]], ili je to riječ turskog porijekla koja označava tvrđavu na brijegu; ''Travnik (Trawinc, Travnich, Travnic),'' po bosanskom kraljevskom porezniku na travarinu (porez na ispašu stoke), kao što je i grad [[Mostar]] dobio ime po mostarima, poreznicima na mostarinu; [[Austro-Ugarska]] [[monarhija]] imenuje tvrđavu kao ''Kastel ili Kaštel'', te je tako označena i na njihovim vojnim kartama; U narodu, jednostavno nazvana Grad, da bi nakon 1953. na poticaj Stipe Lozića, direktora travničkog [[Zavičajni muzej u Travniku|Zavičajnog muzeja]], a u svrhu stavljanja tvrđave u turističku funkciju, bila nazivana Stari grad. Tvrđava je danas poznata po nazivu – ''Stari grad''! == Lokacija == Stari grad se nalazi u istočnom kraju današnjeg grada Travnika, na odsječenom i dijelom stjenovitom obronku [[Vlašić]]a. Sa istočne strane utvrde nalazi se izvor Plave vode, a sa njegove zapadne strane protiče potok Hendek. == Historija == O srednjovjekovnom gradu Travniku nema pomena u historijskim dokumentima. Historičari su saglasni, po načinu gradnje, te činjenica da se kvart ispod zapadne padine utvrđenja zvao "Varoš”, da ju je dao sagraditi kralj [[Tvrtko II Kotromanić]], ili kralj [[Stjepan Dabiša]]. Istraživač ovog objekta P. Anđelić pretpostavio je da bi dvor mogao da pripada tepčiji Batalu, koji je živio krajem XIV i početkom XV vijeka. Tek 1464. pominje se grad Travnik. Te godine osmanski hroničar Dursun-beg bilježi da su se [[Osmanlije|osmanske]] trupe sa sultanom [[Mehmed II|Mehmedom II el- Fatihom]] na čelu pri svom pohodu na [[Jajce]] zadržale u Travniku. Tek poslije 1480, u grad je smještena stalna posada (koja je tu bila do 1878. godine) i izgrađena [[džamija]] koja nosi ime [[Bajazid II|Bajazida II]]. Prvi pomen o posadi u ovome gradu je iz 1540. Tada je, prema defteru, u gradu bilo 37 mustahfiza timarlija (čuvara) i dizdar Davud. Tanasije Đorđić 1626, prolazeći ovim krajem, zabilježio je da je u gradu bila posada od 50 momaka. Prema [[Evlija Čelebija|Čelebijinom]] opisu iz 1659, trvđava ima dizdara, gradsku posadu, nekoliko vojničkih kuća i dovoljnu količinu municije. Važan datum za Stari grad je 1699. godina, kada je [[vezir]] Defterdar Halil-paša Ćoso prenio vezirsku stolicu u Travnik. To se dogodilo istovremeno sa krajem "velikog rata" (1683-1699) u kome je [[Osmansko Carstvo]] izgubilo teritorije u [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U 18. i 19. stoljeću, travnička tvrđava ostala je upamćena kao kazamat i gubilište za nepokorne bosanske begove i age, kao i svakovrsne prestupnike. Utvrđenje je kao vojnički objekat služilo austrougarskoj, a zatim i drugim vojskama koja su prolazila ovim područjem sve do kraja [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]]. Napušteno je 1946, ali ga je [[Jugoslavenska narodna armija]] ponovo zaposjela 1947/1948. i u njemu ostala neko vrijeme. Tek 1953. grad je predan na brigu [[Zavičajni muzej u Travniku|Zavičajnom muzeju u Travniku]]. == Opis == [[Datoteka:Travnik Festung 2.JPG|thumb|450px|desno|Travnička tvrđava]] Njena [[površina]] iznosi približno 11.000 m<sup>2</sup> i ima oblik nepravilnog petougaonika. Najbolji prilaz Starom gradu je sa zapadne strane kamenim mostom preko potoka Hendek. Najviši dio tvrđave, smješten na najisturenijem dijelu grebena je bastion (tabija) koji nadvisuje najnižu tačku u gradu za 16 metara. Bastion je turska gradnja na mjestu srednjovjekovne donžon kule. Južno od bastiona je manja terasa ispod koje je izgrađena nadsvođena kamena cisterna za vodu. Prema jugu se dalje proteže pravougaono dvorište na dužini od 28 m. Na mjestu današnje cisterne i dijela dvorišta pronađeni su ostaci srednjovjekovne palače, srušene po dolasku Turaka. Dvorište je s južne strane zatvoreno manjom zgradom jakih zidova, zasvođenom masivnim kamenim svodom. U objektu se nalazi samo jedna prostorija koja je služila kao barutana ili kazamat. Južno se prostire manji obor sa šesnaestougaonom kulom (visina 11 m). Obor se prema zapadu završava manjom četvrtastom terasom (toretom). Kula potječe iz osmanskog perioda. Pretpostavlja se da je na tome mjestu stajala srednjovjekovna odbrambena kula fundirana na živoj stijeni. Uz nju je pronađena dobro očuvana nadsvođena cisterna izgrađena od sedre i cementa, iz austrougraskog perioda. Kamenim stepenicama, kroz nadsvođeni otvor, silazi se u vanjski obor. Tu je izgrađena džamija, od koje se sačuvala [[munara]] usađena u zapadni zid gradskog bedema. Zgrada džamije srušena je uslijed dotrajalosti nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Južno od džamije nalaze se ostaci objekta (stražarnice) iz osmanskog perioda, obnovljenog u vrijeme austrougarske uprave. Zapadno od kule je dobro očuvana cisterna, vjerovatno iz vremena austrougarske okupacije. U jugozapadnom dijelu platoa, južno od glavnih prilaznih stepenica, nalazi se ruševna austrijska zgrada. == Literatura == * [[Hamdija Kreševljaković]], Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 - Stari bosanski gradovi * Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE == Protection and management == Danas, ova tvrđava je jedna od najbolje sačuvanih tvrđava u Bosni. Ima mali muzej posvećen njenoj historiji i etnografski dio unutra. Travnička tvrđava upisana je od strane [[KONS|KONS-a u]] registar Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 25. januara 2005. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.bhtourism.ba/loc/travnik.wbsp Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160804110837/http://www.bhtourism.ba/loc/travnik.wbsp |date=4. 8. 2016 }} * [http://muzejtravnik.ba/tvrdava-stari-grad/ Tvrđava - Stari grad] * [http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/tvrdave/65-bastina/tvrdave/369-tvrdava-stari-grad-travnik Tvrđava - Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170430054702/http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/tvrdave/65-bastina/tvrdave/369-tvrdava-stari-grad-travnik |date=30. 4. 2017 }} * [http://opcinatravnik.com.ba/ba/printarticle.php?pid=504 Općina Travnik] * [http://www.klix.ba/vijesti/bih/travnicka-tvrdjava-ljepotica-iznad-vezirskog-grada-sve-primamljivija-za-turiste/140413015 Tvrđava - primamljiva za turiste] * {{Tvrđave u BiH}} [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni‎]] [[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Travniku]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] kgtpf6h7xpu02qq56fsxexh0cnos2rk Spisak predsjednika Turske 0 428349 3829593 3801335 2026-04-12T11:41:15Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva (2), Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829593 wikitext text/x-wiki Slijedi cjelovit spisak ljudi koji su obnašali dužnost [[Predsjednik Turske|predsjednika Turske]]. Dvanaest je [[Šef države|šefova država]] bilo od početka republičkog perioda 1923. godine, nakon [[Turski rat za nezavisnost|turskog rata za nezavisnost]]. Prvi predsjednik Turske bio je [[Mustafa Kemal Atatürk]]. Trenutni je [[Recep Tayyip Erdoğan]], koji je na dužnosti od 28. augusta 2014.<ref>{{cite web|url=http://www.tccb.gov.tr/en/past_presidents/|title=Spisak turskih predsjednika|work=tccb.gov.tr|access-date=13. 3. 2017}}</ref> Spisak vladara prethodnika [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] potražite u spisku [[Sultani Osmanskog Carstva|sultana Osmanskog Carstva]]. ==Spisak predsjednika Republike Turske (1923–danas)== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Br. ! width=150|Predsjednik<br>{{small|(rođenje–smrt)}} ! Portret ! colspan=2|Mandat ! Partija ! colspan=2|Izbori |- ! colspan=10 | Parlamentarni sistem (1923–2018) |- ! rowspan=4 style="background:#D50000; color:white;"| 1. | rowspan=4|[[Mustafa Kemal Atatürk]]<br />{{small|(1881–1938)}} || rowspan=4|[[Datoteka:Ataturk1930s.jpg|60px]] || 29. oktobar 1923. || 1. novembar 1927. || rowspan=4|[[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanska narodna stranka]] || 1 || 1923. |- | 1. novembar 1927. || 4. maj 1931. || 2 || 1927. |- | 4. maj 1931. || 1. mart 1935. || 3 || 1931. |- | 1. mart 1935. || 10. novembar 1938. || 4 || 1935. |- ! rowspan=4 style="background:#D50000; color:white;"| 2. | rowspan=4|[[İsmet İnönü]]<br />{{small|(1884–1973)}} || rowspan=4|[[Datoteka:Inonu Ismet (cropped).jpg|60px]] || 11. novembar 1938. || 3. april 1939. || rowspan=4|[[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanska narodna stranka]] || 5 || 1938. |- | 3. april 1939. || 8. mart 1943. || 6 || 1939. |- | 8. mart 1943. || 5. august 1946. || 7 || 1943. |- | 5. august 1946. || 22. maj 1950. || 8 || 1946. |- ! rowspan=3 style="background:#F7819F; color:white;"| 3 | rowspan=3|[[Celâl Bayar]]<br />{{small|(1883–1986)}} || rowspan=3|[[Datoteka:Mahmut Celâl Bayar.jpg|60px]] || 22. maj 1950. || 14. maj 1954. || rowspan=3|[[Demokratska partija (Turska 1946-1961)|Demokratska partija]] || 9 || 1950. |- | 14. maj 1954. || 1. novembar 1957. || 10 || 1954. |- | 1. novembar 1957. || 27. maj 1960. || 11 || 1957. |- ! style="background:#DDDDDD; color:black;"| 4 | [[Cemal Gürsel]]<br />{{small|(1895–1966)}} || [[Datoteka:Cemal Gürsel (1960).jpg|60px]] || 27. maj 1960. || 28. mart 1966. || [[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] || 12 || 1961. |- ! style="background:#DDDDDD; color:black;"| 5 | [[Cevdet Sunay]]<br />{{small|(1899–1982)}} || [[Datoteka:Turkse chef Generale staf (Generaal Sunay), Bestanddeelnr 916-7535 (cropped).jpg|60px]] || 28. mart 1966. || 28. mart 1973. || [[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] || 13 || 1966. |- ! style="background:#DDDDDD; color:black;"| 6 | [[Fahri Korutürk]]<br />{{small|(1903–1987)}} || [[Datoteka:Korutürk with cadets (cropped).jpg|60px]] || 6. april 1973. || 6. april 1980. || [[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] || 14 || 1973. |- ! style="background:#DDDDDD; color:black;"| 7 | [[Kenan Evren]]<br />{{small|(1917–2015)}} || [[Datoteka:Kenan Evren (cropped).png|60px]] || 12. septembar 1980. || 9. novembar 1989. || [[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] || 15 || 1982. |- ! style="background:#DDDDDD; color:black;"| 8 | [[Turgut Özal]]<br />{{small|(1927–1993)}} || [[Datoteka:Turgut Özal as Turkish Prime Minister.jpg|60px]] || 9. novembar 1989. || 17. april 1993. || [[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] || 16 || 1989. |- ! style="background:#DDDDDD; color:black;"| 9 | [[Süleyman Demirel]]<br />{{small|(1924–2015)}} || [[Datoteka:Suleyman Demirel 1998.jpg|60px]] || 16. maj 1993. || 16. maj 2000. || [[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] || 17 || 1993. |- ! style="background:#DDDDDD; color:black;"| 10 | [[Ahmet Necdet Sezer]]<br />{{small|(1941–)}} || [[Datoteka:Ahmet Necdet Sezer 2006.jpg|60px]] || 16. maj 2000. || 28. august 2007. || [[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] || 18 || 2000. |- ! style="background:#DDDDDD; color:black;"| 11 | [[Abdullah Gül]]<br />{{small|(1949–)}} || [[Datoteka:Abdullah Gül (cropped version).jpg|60px]] || 28. august 2007. || 28. august 2014. || [[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] || 19 || 2007. |- ! style="background:#ff8700; color:white;"| 12 | [[Recep Tayyip Erdoğan]]<br />{{small|(1954–)}} || [[Datoteka:Recep Tayyip Erdoğan 2018 (cropped).jpg|60px]] || 28. august 2014. || 9. juli 2018. || [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka pravde i razvoja]] || 20 ||2014. |- ! colspan=10 | Predsjednički sistem (2018–danas) |- ! style="background:#ff8700; color:white;"| 12 | [[Recep Tayyip Erdoğan]]<br />{{small|(1954–)}} || [[Datoteka:Recep Tayyip Erdoğan 2025 (cropped).jpg|60px]] || 9. juli 2018. || trenutno || [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka pravde i razvoja]] || 21 ||2018. |} ==Također pogledajte== *[[Predsjednik Turske]] *[[Sultani Osmanskog Carstva]] ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Presidents of Turkey}} *[http://www.tccb.gov.tr/en/ Zvanična stranica Predsjedništva Turske] {{tr simbol}}{{ar simbol}}{{en simbol}} {{Predsjednici Turske}} [[Kategorija:Turski predsjednici|*]] [[Kategorija:Spiskovi predsjednika|Turska]] 4q7m9o8ck4htyq924b6er6wuovkkkwf Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine 0 431877 3829571 3815448 2026-04-12T11:35:14Z Panasko 146730 /* Reference */ sitne korekcije, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3829571 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Balkans Bd. 15 1890 (128663199).jpg|mini|Nove granice na Balkanu nakon Berlinskog kongresa]] '''Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine''' iz 1878. bila je kampanja kojom su osvojeni [[Bosanski pašaluk]] i [[Hercegovački pašaluk|Hercegovački vilajet]], teritorijalne jedinice koje su [[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]] pripale [[Austro-Ugarska|Austrougarskoj]], a koje su do tada bila pod upravom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Dolaskom austrougarskih trupa, pružen je oružani otpor uglavnom od muslimanskog stanovništva i naoružanih jedinica. Osvajanjem i okupacijom teritorije stvoren je [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Kondominijum Bosne i Hercegovine]]. Kampanja je trajala od 29. jula do 20. oktobra 1878. prilikom čega je Austro-Ugarska armija naišla na oko 80.000 lokalnih jedinica koje je podržavalo oko 13.000 vojnika Osmanskog Carstva. Austro-Ugarska armija koja je ukupno brojala oko 200.000 vojnika kretala se iz tri pravca, jedan je išao sa juga dolinom [[Neretva|Neretve]] prema [[Mostar]]u, drugi sa sjevera dolinom [[Bosna (rijeka)|Bosne]] prema [[Sarajevo|Sarajevu]], a treći također sa sjevera prema sjeveroistočnoj Bosni. Već u prvom danu okupacione snage su ušle u [[Imotski]] na jugu i [[Banja Luka|Banju Luku]] na sjeveru. Nekoliko bitaka u augustu kulminiralo je zauzimanjem [[Sarajevo|Sarajeva]] nakon borbi koje su trajale jedan dan. Otpor se nastavio sve do 20. oktobra kada je zauzeta [[Velika Kladuša]] u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]. == Berlinski kongres == [[Berlinski kongres|Berlinskim kongresom]] 1878. okončan je rat [[Rusko Carstvo|Rusije]] i Osmanskog Carstva. Kongres predstavlja reviziju [[Sanstefanski mir|mirovnog ugovora iz San Stefana]]. Sporno u Sanstefanskom miru je bilo stvaranje [[Velika Bugarska|Velike Bugarske]], autonomne kneževine unutar Osmanskog Carstva, koja bi, bila eksponent Rusije na Balkanu i njeno sredstvo preko kojeg će se domoći [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Niko u Europi nije želio takvu Bugarsku, pa je [[Njemačko Carstvo|njemački]] kancelar [[Otto von Bismarck]] predložio ruskom caru [[Aleksandar II, car Rusije|Aleksandru II]] da pristane na reviziju mirovnog ugovora, što je ovaj i prihvatio. Tako je došlo do velikog mirovnog kongresa u Berlinu, od 13. juna do 13. jula 1878. Na njemu su usaglašene odluke koje se tiču skoro svih balkanskih naroda i zemalja. [[Rumunija]], [[Kneževina Srbija|Srbija]] i [[Knjaževina Crna Gora|Crna Gora]] su dobile nezavisnost,<ref>Augustus Henry Oakes, The great European treaties of the nineteenth century, Clarendon Press, Oxford, 1918, p.332-354</ref> [[Grčka]] proširenje, Bugarska autonomiju, ali u znatno manjim granicama. Sudbonosan je Berlinski kongres bio i za Bosnu i Hercegovinu. Članom XXV ovog ugovora, Austro-Ugarska je dobila mandat da okupira i upravlja pokrajinom Bosnom i Hercegovinom.<ref>Augustus Henry Oakes, The great European treaties of the nineteenth century, Clarendon Press, Oxford, 1918, p.345</ref> Austro-Ugarska je odlučila da joj [[Novopazarski sandžak]] ne treba, pa je u njemu zadržala samo vojne snage, ali nije pokazivala interes da i njega stvarno okupira i njime dugoročno upravlja. To se pokazalo i 1908. prilikom aneksije, kada se carsko-kraljevska vojska iz Novopazarskog sandžaka povukla, a aneksirala samo Bosnu i Hercegovinu. Teritorijalni gubici u korist Crne Gore bili su manji nego oni predviđeni Sanstefanskim mirom i ograničeni su samo na prostor Hercegovine, a ne i na prostor Novopazarskog sandžaka. Crna Gora je od Hercegovine tada dobila [[Nikšić]], [[Vilica|Vilicu]], [[Vrbica|Vrbicu]], [[Krstac]], [[Mratinje]], ušće [[Piva (rijeka)|Pive]] i [[Tara (rijeka)|Tare]], [[Žabljak]] i [[Kolašin]].<ref>Augustus Henry Oakes, The great European treaties of the nineteenth century, Clarendon Press, Oxford, 1918, p.346-347</ref> Novopazarski sandžak je odvojen od Bosne i priključen [[Kosovski vilajet|Kosovskom vilajetu]] još 1877. === Reakcije u Bosni === Kongres u Berlinu je zasijedao u junu i julu 1878. Već se znalo da je Austro-Ugarska zainteresovana za Bosnu, a znalo se i da [[Abdul Hamid II|sultan]] nema toliko snage da se suprotstavi europskim velikim silama. Najglasniji su bili bosanski muslimani, koji se nisu mogli pomiriti sa činjenicom da bi mogli imati nemuslimana za vrhovnog vladara. Bosanskohercegovački katolici su priželjikivali dolazak Austro-Ugarske, dok su pravoslavci bili naklonjeni Srbiji i Crnoj Gori. Muslimane je aktivirala sarajevska ulema i ugledni građani. Oni su još u aprilu 1878, tražili od sultana da Bosni i Hercegovini dodijeli autonomiju, što bi bilo u skladu sa odlukama mira iz San Stefana. Nekoliko dana pred početak zasjedanja predstavnika velikih sila u Berlinu, u Sarajevu je formiran Narodni odbor, 5. juna, koji je bio mješovitog vjerskog sastava. Odbor je imenovao Narodnu skupštinu sastavljenu od 32 člana, od kojih je 20 dolazilo iz Sarajeva (12 muslimana, 5 pravoslavaca, 2 katolika i 1 Jevrej) i 12 ostalih, tj. po dva iz svakog od preostalih sandžaka, pri čemu je svaki sandžak slao jednog muslimana i jednog nemuslimana. Već na tim skupovima u Sarajevu istakli su se pojedinci koji su vodili pokret otpora, a među najvažnije spadaju [[Muhamed Hadžijamaković]], [[Abdulah Kaučkija]], [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak|Mehmed-beg Kapetanović]], [[Ahmed Svrzo]] i drugi. U prve odluke Skupštine ulazili su zahtjevi za smjenom vojnih i civilnih namjesnika u Bosni. === Pripreme za otpor === Bosansko pitanje je na dnevni red kongresa došlo 26. juna i već je navedeno koja je odluka donesena. U Sarajevo su vijesti o okupaciji Bosne i Hercegovine stigle 4. jula, kada je u [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevoj džamiji]] organizovan skup. Znalo se da sultan namjerava Bosnu prepustiti Austro-Ugarskoj, pa su još jači zahtjevi bili za smjenom valije Veli-paše, kao i zahtjevi za odlaskom austrougarskog konzula Vasića. Pitanje Bosne je konačno riješeno 11. jula u Berlinu, kada su osmanlijski predstavnici prihvatili austrougarske zahtjeve za okupacijom, ali su ih dva dana kasnije, prije službenog proklamovanja mirovnog ugovora, pokušali ublažiti na način da su zahtijevali od austrougarskih predstavnika da se pismeno obavežu da će okupacija biti privremena i da neće narušavati suverenitet kojeg sultan ima, što su ovi i prihvatili. Na dan proklamovanja konačnog Berlinskog mirovnog ugovora, 13. jula, u Sarajevu su Narodni odbor i Upravno vijeće održali zajedničku sjednicu, na kojoj je odlučeno da se pruži otpor tada već izvjesnom okupatoru. Tokom te sjednice posebno se istakao još jedan vođa pokreta, [[Mehmed Nurudin Šemsekadić]], koji će igrati ključnu ulogu u otporu na prostoru sjeveroistočne Bosne. U otporu se istakao i Salih Vilajetović, poznatiji kao [[Hadži Lojo]], koji je akcije želio usmjeriti i na obračun sa lokalnim kršćanima, ali u tome nije imao značajniju podršku, jer su muslimani željeli i kršćane kao saborce u borbi protiv okupacije. U Sarajevo je tih dana došao posljednji osmanski [[valija]], [[Hafiz-paša]]. Njegovo namjesnikovanje je trajalo manje od tri sedmice. Naime, mobilizacija na otpor je započela 21. jula, a 27. jula je došlo do demonstracija u Sarajevu. Sutradan, 28. jula Hafiz-paša i njegovi pomoćnici su podnijeli ostavke na sve funkcije, što je bio simboličan potez osmanskih vlasti kojim su pokazali da se odriču [[Bosanski pašaluk|Bosanskog vilajeta]], u tom trenutku možda privremeno. Odlaskom Hafiz-paše službeno je prestala osmanska vlast u Bosni nakon 415 godina. Istog dana je formirana privremena vlada, u kojoj su vojne poslove vodili [[Smail-beg Selmanović Taslidžak]] i [[Muhamed Hadžijamaković]]. === Tok kampanje === Osmanska vlast se povukla iz Bosne 28. jula, a već sutradan je carsko-kraljevska vojska Austro-ugraske ušla u Bosnu, prešavši granice na više mjesta.<ref>Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade II (1739-1878), p. 147.</ref> Vojska je bila spremna, jer je Austro-Ugarska znala i ranije šta će dobiti na Kongresu, pa se priremala još od aprila te godine. Austrougarski predstavnik u Berlinu, grof Andraši, govorio je kako će ''Bosna i Hercegovina biti okupirana jednom vojničkom muzikom'',<ref>{{Cite book|title=Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade II (1739-1878)|last=Prelog|first=Milan|publisher=Naklada J. Studničke i druga|year=|isbn=|location=Sarajevo|pages=}}</ref> ali su u vojsci ipak ozbiljnije shvatili svoj zadatak. Vrhovni komandant okupacione vojske bio je baron [[Josip Filipović]], koji je na raspolaganju imao 82.000 vojnika<ref>Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade II (1739-1878), p. 154.</ref>. Sa druge strane, branioci se nisu imali mnogo čemu nadati, ako je suditi po njihovim vojnim snagama. Naime, u Bosni je postojao do tada 41 bataljon vojske, od čega 30 bosanskih. Međutim, kada su osmanske vlasti priznale Austro-ugarskoj pravo da okupira [[Bosanski vilajet|vilajet]], svi oficiri i vojnici koji nisu bili porijeklom iz Bosne i Hercegovine su se počeli povlačiti, pa je tako Bosna prepuštena da se sama brani od znatno moćnijeg protivnika. Pri ulasku u Bosnu, baron Filipović je uputio proklamaciju kojom poziva stanovništvo da ne pruža otpor, jer carska vojska nije neprijateljska, nego da samo dolazi da uspostavi red i mir.<ref name="Milan Prelog 1878 p. 147">Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade II (1739-1878), p. 147</ref> Jedinice carsko-kraljevske vojske su prešle granicu na [[Sava|Savi]] na četiri mjesta: kod [[Brod (općina)|Bosanskog Broda]], [[Gradiška|Bosanske Gradiške]], [[Kostajnica|Bosanske Kostajnice]] i [[Šamac|Bosanskog Šamca]], te zapadnu granicu kod [[Imotski|Imotskog]] i [[Vrgorac|Vrgorca]].<ref name="Milan Prelog 1878 p. 147"/> Okupaciona vojska se kretala u tri pravca: jedan je išao sa juga dolinom [[Neretva|Neretve]] prema [[Mostar]]u, drugi sa sjevera dolinom [[Bosna (rijeka)|Bosne]] prema [[Sarajevo|Sarajevu]], a treći također sa sjevera prema sjeveroistočnoj Bosni. Već u prvom danu okupacione snage su ušle u Imotski na jugu i [[Banja Luka|Banju Luku]] na sjeveru. Prvi ozbiljniji otpor pružen je kod [[Maglaj]]a, gdje je vojska nakratko zaustavljena 3. augusta,<ref>Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade II (1739-1878), p. 149</ref> dok su istovremeno okupacione snage ušle u Mostar i krenule na [[Stolac]]. Snage koje su ušle u Banju Luku su krenule na [[Travnik]], planirajući nakon toga da se spoje sa glavnom kolonom koja je išla prema Sarajevu, glavnom cilju operacije. Na putu do Sarajeva otpor je pružen još i kod [[Žepče|Žepča]], [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]], [[Klokot]]a, [[Kakanj|Kaknja]] i [[Visoko]]g. Pred Sarajevo Filipovićeve snage došle su 17. jula i pripremile se za napad na grad. Okupacija sjeveroistočnog dijela Bosne išla je nešto sporije. U pružanju otpora na ovom prostoru su se istakli Šemsekadić i Salih Tučić Sahačija. Tuzlanska javnost je bila voljna prihvatiti okupacionu vojsku ako stignu vijesti da se vojska civilizovano ponaša. Za odluku Tuzlaka da li pružiti otpor ili ne, poslužila je sudbina [[Gračanica|Gračanice]], koja je bila na putu prema [[Tuzla|Tuzli]]. Okupacione snage su ušle u Gračanicu 3. augusta, a u Tuzlu su stigle pozitivne informacije o ponašanju carskih vojnika, "''da su sasvim mirno i pošteno došli do Gračanice a nisu nikome nikakve štete napravili; što god kupe to plate''". Stoga su Tuzlaci pozivali [[László Szapáry|Laszla Szapáryja]], komandanta ovog krila carske vojske, da požuri i dođe prije jedinica pod zapovjedništvom Šemsekadića, da uzme oružje i municiju koju Tuzla ima i time suzbije bilo kakav otpor kojeg Šemsekadić planira. Međutim, brzo napredovanje prema Tuzli je zaustavljeno jer je negdje došlo do sabotaže putne komunikacije. Tuzlaci su se prepali da bi zbog toga Szapáry mogao provesti osvetu, pa su se ipak odlučili na otpor. U međuvremenu je stigao Šemsekadić sa dobrovoljcima iz istočne Bosne. Borbe za Tuzlu su vođene 9. i 10. augusta i okupacione snage su doživjele poraz. Šemsekadić je krenuo u protunapad i odbacio ih najprije do Gračanice, a potom 14. augusta prema [[Doboj]]u do rijeke Bosne. Time je okupacija sjeveroistočne Bosne bila privremeno zaustavljena. Šemsekadić je planirao napasti na protivničke snage kod Doboja, preći rijeku Bosnu i odsjeći glavninu okupacionih snaga, koje su žurile prema Sarajevu, sa ostatkom vojske. Međutim, u prilog mu nije išao razvoj događaja u drugim dijelovima Bosne, jer je carska vojska napredovala na svim pravcima, pa je i on morao odustati od planova napada na Doboj i vratiti se u Gračanicu. U međuvremenu, Filipović je napao Sarajevo 19. augusta i nakon nekoliko sati borbe uspio ga zauzeti.<ref>Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade II (1739-1878), p. 154</ref> Na raspolaganju je imao oko 14.000 vojnika i devet baterija artiljerije, dok su branioci Sarajeva brojali oko 5.000. Ulaskom u Sarajevo glavni cilj operacije je postignut, a uslijedilo je hapšenje organizatora otpora na čelu sa Hadžijamakovićem. Hercegovina je do tada već bila zauzeta, pa je otpor ostao još samo u Krajini i sjeveroistočnoj Bosni. U septembru je krenula akcija na sjeveroistočnu Bosnu, pa je 16. septembra ponovo zauzeta Gračanica, 17. septembra [[Brčko]], 20. septembra [[Bijeljina]] i konačno 22-23. septembra Tuzla. Ulaskom okupacione vojske u Tuzlu slomljen je otpor u tom dijelu Bosne. Krajina je umirena ulaskom okupacionih snaga u [[Bihać]] 19. oktobra i [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]] 20. oktobra 1878.<ref>Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade II (1739-1878), p. 156</ref> Oružani otpor okupaciji time je i definitivno prestao. Od 29. jula do 20. oktobra, Austro-ugarska je morala poslati mnogo više vojnika od onoga što je planirala, po nekim procjenama najviše do 300.000, pri čemu je imala gubitke od 5.200 ljudi. Branioca je bilo oko 93.000, a gubici nisu poznati. Većina vođa pokreta otpora je uhapšena i osuđena na smrt ili progonstvo. === Neposredne posljedice okupacije === Okupacijom Bosne i Hercegovine poremećeni su politički odnosi na Balkanu. Srbija je bila ogorčena, muslimani u Bosni ljuti na osmansku vlast jer ih nije zaštitila i ponovo ih ostavila same u borbi protiv Austrije, kao i [[Banjalučki boj|bitci za Banju Luku]] 1737. i [[Austrijsko-turski rat (1787–1791)|austrijsko-turskom ratu]] 1787–91, s tim što ovaj put nije bilo spasa. Austro-Ugarska je sljedeće godine [[Carigradska konvencija (1879)|Carigradskom (Novopazarskom) konvencijom]] službeno potvrdila sultanu da čin okupacije ne vrijeđa njegova suverena prava, te da je okupacija privremena. Čin dobre volje Austro-Ugarska je pokazala i time što se odrekla [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]]. [[Rusko Carstvo|Rusko carstvo]] je bilo najnezadovoljnije odlukama Berlinskog kongresa, znajući da su joj europske sile za pregovaračkim stolom oduzele pobjedu koju je ona izvojevala u [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko-turskom ratu]] (1877—78) sa Osmanlijama. Okupacijom Bosne i Hercegovine, Austro-ugarska se uplela u politička balkanska pitanja, koja će joj u narednih nekoliko godina donijeti velike probleme, naročito od aneksije. == Reference == {{Refspisak}} {{Crna Gora portal}} {{Velika istočna kriza}} [[Kategorija:1878. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1878. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1870-e u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Kosovo u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Crna Gora u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1878. u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:1878. u Srbiji]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bosne tokom osmanskog perioda]] [[Kategorija:Sukobi u 1878.]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Slovenije]] dkyjb4cgbs53zf25cau3yeaotgmf472 Teritorijalna evolucija Osmanskog Carstva 0 433138 3829353 3635996 2026-04-11T16:53:01Z Panasko 146730 clean up, replaced: . godine. → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829353 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Orphan|date=april 2018}} '''Teritorijalna evolucija Osmanskog Carstva''' obuhvata proces teritorijalnog širenja a zatim i smanjenja teritorije [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] tokom perioda od 7 stoljeća. == Period do 1300. == [[Datoteka:Territorial changes of the Ottoman Empire 1300.jpg|thumb|275px|Položaj Osmanskog Carstva oko 1300.]] Porijeklo Osmanlija može se pratiti od kraja 11. stoljeća kada su se izvori nekoliko manjih muslimanskih emirata, turkijskog porijekla i nomadske prirode, tzv. Anadolijski bejlici, počeli pojavljivati na različitim područjima [[Anadolija|Anadolije]]. Njihova glavna uloga bila je u odbrani [[Seldžuci|seldžučkih]] pograničnih područja sa [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskim Carstvom]] a što je dovelo i do pojačane migracije mnogih Turaka u Malu Azija. Međutim, od 1073. i nakon pobjede Seldžučkog [[Rumski sultanat|Rumskog sultanata]] nad Bizantijom u [[Bitka kod Mancikerta|u bici kod Mancikerta]], Bejlici su uvidjeli priliku da prevladaju autoritet Seldžuka i ostvare vlastiti suverenitet. Dok je Bizantijsko Carstvo nastavilo da traje još izvjestan period, [[krstaški ratovi]], vođeni na ovom području, usporili su razvoj turske nadmoći u Anadoliji. Slabljenje moći Bizantijskog Carstva i političko rivalstvo između Rumskog Sultanata i [[Fatimidski halifat|Fatimidskog halifata]] u Egiptu i južnoj Siriji bili su glavni faktori koji su pomagali Bejlicima da iskoriste situaciju i ujedine svoja posjede. Među tim posjedima bio je i posjed pod vlašću plemena [[Söğüt]], osnovano i vođeno od strane [[Ertuğrul]]a, koji se naselio u dolini rijeke [[Sakarya (rijeka)|Sakarya]]. Nakon Ertuğrulove smrti 1280, naslijedio ga je njegov sin [[Osman I|Osman]], uspostavljajući državu koja će poslije postati Osmansko Carstvo. == 1359. == {{Glavni|Orhan}} [[Datoteka:Orhan_I_area_map.png|thumb|275px|Svijetlocrvenom bojom označeno je područje koje je osvojeno za vrijeme vladavine [[sultan]]a Orhana]] Nakon smrti osnivača Osmanskog Carstva Osmana, po kojem je carstvo i nazvano a koji je bio i prvi njegov vladar, na prijestolju ga je 1326. naslijedio [[Orhan]]. Na toj funkciji je ostao do svoje smrti 1362. U pogledu širenja carstva, sve svoje snage Orhan je usredotočio na osvajanje sjeverozapadne Anadolije. Većina tog područja je bila pod bizantijskom vlašću ali je on pobijedio u prvoj bici protiv bizantijskog cara [[Andronik III|Andronika III]], u [[Bitka kod Pelekanona|bitci kod Pelekanona]]. == 1389. == {{Glavni|Murat I}} [[Murat I]] postaje sultan poslije smrti oca Orhana I 1362. Na toj poziciji će ostati do svoje smrti na Kosovu Polju 1389. Nastavljajući tamo gdje je stao njegov otac, sultan Murat I se odlučuje na daljnje ratovanje protiv bizantijskog cara, nesposobnog [[Ivan V|Ivana V]] i njegovog carstva koje je bilo u opadanju. 1362. osvaja važan bizantijski grad Adrianopolis čime umiruće Carstvo presjeca na dva dijela i dodatno ga slabi. Godine 1371. pobjeđuju srpsku vojsku kod Černomena na [[Bitka na Marici|rijeci Marici]] a 1385. osvaja i [[Sofija|Sofiju]], današnji glavni grad Bugarske. Međutim, u narednom periodu negdje oko 1387, u [[Bitka kod Pločnika|bitci kod Pločnika]] gubi od srpske vojske što je tamošnjim plemićima dalo motiv za novu veliku bitku, onu na Kosovu polju 1389. == 1451. == {{Glavni|Murat II}} Nakon što je sultan Murat II poveo vojsku i izvršio opsadu Carigrada, njegovi neprijatelji Bizantijci, uz pomoć nekih nezavisnih anadolijskih država su postakli Muratovog mlađeg brata Mustafu (koji je imao svega 13 godina) na pobunu protiv sultana i na opsadu grada Burse. Sultan je zbog novonastale situacije bio prinuđen da prekine opsadu Carigrada, vratio se u Anadoliju i pogubio pobunjenog brata. Anadolijska će država u narednom periodu za neprijatelje imati anadolijske države Ajdinide, Germijanide, Menteše i Tekegilare sve dok ih ne porazi i ne postanu dio Osmanskog Carstva. Murat II je poslije proglasiti rat protiv Venecije, Karamanidskog emirata, Srbije i Mađarske. Karamanidi su poraženi 1428, Venecija se povukla 1432. nakon što je 1430. zajedno sa Bizantijom pretrpjela poraz protiv Osmanlija tokom [[Opsada Soluna (1422-1430)|Opsade Soluna]]. Tokom 1430-tih sultan Murat II je zauzeo ogromne teritorije na Balkanu i uspjeo pripojiti područje današnje Srbije 1439. S obzirom na velika osvajanja i strah kod evropskih država, 1441. [[Sveto Rimsko Carstvo]] i [[Poljska]] se pridružuje srpsko-mađarskoj koaliciji. Murad II pobjeđuje mađarsku vojsku pod komandom [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]] 1444. u [[Bitka kod Varne|bitci kod Varne]]. Ponovo pobjeđuje kršćansku koaliciju u [[Bitka na Kosovu (1448)|drugoj bitci na Kosovu]]. Kada je osigurao južni dio Balkana, Murat II se vraća kako bi porazio [[Timur Lenk|Timurovog]] sina Šahruk Mirzu i Karamanide i Corum Agri. 1450. pokreće vojsku ka Albaniji i bezuspješno opsjeda dvorac Kruje u nastojanju da uguši otpor na čelu sa [[Skenderbeg]]om. Tokom zime 1450/1451. Murat II se razbolio i umire u Edirneu. Nasljedio ga je njegov sin [[Mehmed II]], poznatiji kao Mehmed osvajač. [[Kategorija:Historija Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Historija Turske]] 7d793td87marmxuhyxks0vr6mjf2teq Palestina (regija) 0 437435 3829581 3550825 2026-04-12T11:39:22Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, ., → , (2), .) → ), . godine → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829581 wikitext text/x-wiki '''Palestina''' ({{jez-el|Παλαιστίνη|Palaistínē|}}, {{jez-ar|فلسطين&lrm;}} {{IPA|[falas'tˁiːn]}} {{jez-he|ארץ&nbsp;ישראל|Eretz Jisra'el}}) jest historijska pokrajina na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], koja se nalazi na jugoistočnoj obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i predstavlja područja današnjih država [[Izrael]]a, [[Jordan]]a, uključivo sa [[De facto država|de facto državom]] [[Palestina (država)|Palestinom]]. U raznim historijskim kontekstima, ova je pokrajina nosila i druga imena kao [[Kanaan]], [[Obećana Zemlja]] ili [[Sveta Zemlja]]. U staroegipatskim tekstovima, spominje se kao [[Retjenu]]. Za [[judaizam]], [[Samarićani|Samarićane]], [[kršćanstvo]] i [[islam]] ovo područje ima posebno historijsko i religiozno značenje. == Porijeklo imena == Porijeklo imena Palestina potiče od imena naroda [[Filistejci]], koji su se oko 1175. p. n. e. naselili u mediteransku oblast Kanaan. [[Asirci|Asirski]] tekstovi iz 8. vijeka p. n. e. nazivaju oblast današnjeg pojasa Gaze, Pilaštu. [[Antička Grčka|Grčki]] historičar [[Herodot]] (5. vijek p. n. e) označavao je oblast uz obalu između [[Fenikija|Fenikije]] i [[Gaza|Gaze]] ''Sirija Palaistine'', a od starogrčke riječi Palaistinē, postalo je latinsko ime Palaestina. == Historija == === Prahistorija === Na području Palestine su od [[3. milenijum p. n. e.|3. milenijuma p. n. e.]] postojali gradovi-države, koji su se prostirali i dalje u pravcu područja nazvanog [[Plodni polumjesec]], koje je povezivalo tri kontinenta. Uticajima iz [[Egipat|Egipta]], [[Fenicija|Fenicije]] [[Sirija|Sirije]] i [[Mezopotamija|Mezopotamije]], te [[Minojska civilizacije]], Palestina je postala žarište religijskog i kulturnog razvoja. === Egipatska vladavina === Negdje oko 740.&nbsp;p. n. e područje je pripalo [[Novoasirsko carstvo|Novoasirskom carstvu]], kog je zamijenilo [[Novobabilonsko carstvo]] u 627.&nbsp;p. n. e. Prema Bibliji, rat sa Egiptom je kulminirao u 586.&nbsp;p. n. e, kada je Jeruzalem uništen od strane vavilonskog kralja [[Nabukodonosor II]] i lokalnih vođa u regionu gde su deportovani u [[Babilonsko ropstvo]]. U 539. p. n. e, Babilonsko carstvo je zamjenjeno [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskim carstvom]]. Prema Bibliji i implikacijama iz [[Kirov cilindar|Kirovog valjka]] Južna Palestina je postala pokrajina [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]], pod nazivom [[Edom]], a dokazi iz ostraca ukazuju na to da je Nabejteci-tip društva, od kad su Edomci povezani sa Nabejtecima, formiran na jugu Palestine u 4. vijeku pne, i da je Kedarit arapsko carstvo, prodrla kroz ovu oblast u periodu persijske i helenističke vlasti. === Kraljevstvo Izrael === === Stari Rim === === Islamiziranje === === Osmansko Carstvo === === Britanski mandat === ===Stvaranje Izraela === == Geografija == Palestina se sastoji iz oblasti [[Galileja]] (na sjeveru), [[Samarija]] (srjedišnji dio sjeverno od [[Jeruzalem]]a), [[Judeja]] (južni dio, uključujući Jeruzalem) i primorskih oblasti uz Sredozemno more. U antičko doba, oblasti istočno od rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]] su najčešće smatrane dijelom Palestine. Oblast uz obalu Mediterana karakteriše mediteranska klima i plodno zemljište. Brdska oblast zapadno od rijeke Jordan je plodnija na sjeveru, gdje nema visokih planina, nego na jugu, gdje planine zaustavljaju vlažne vazdušne mase. U biblijska vrijemena, sjeverna brda su bila pod šumama, dok su danas poljoprivredna oblast. Dolina rijeke Jordan je poljoprivredna regija, dok je okolina [[Mrtvo more|Mrtvog mora]] lišena većine biljnog života uslijed visokog sadržaja soli. Istočno od rijeke Jordan, klima je polupustinjska i pustinjska, gdje postoje samo sezonski vodeni tokovi. == Reference == == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Palestina]] 8v06wu3aujmtb3tgpp0fpuc05gu0ayj Hajrudin Barbarosa 0 442100 3829564 3761312 2026-04-12T11:25:01Z Panasko 146730 /* top */ clean up, replaced: . godine → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829564 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime =Hajrudin Barbarosa | slika = | opis = | datum rođenja = 1478. | mjesto rođenja = [[Mitilena]], [[Lezbos]], [[Osmansko Carstvo]] | datum smrti = {{Datum smrti i godine|1546|7|4|1478||}} | mjesto smrti = [[Istanbul]], Osmansko Carstvo | nacionalnost = Turčin | puno ime = Barbaros Hayreddin Paşa (tur) | nadimak = ''Riđobradi'' | supruga = | suprug = | titule = Admiral | knjige = | služba = 1500 – 1545 | čin = | ratovi = [[Osvajanje Tunisa (1535)|Osvajanje Tunisa]] | bitke = [[Bitka kod Preveze]]<br>[[Bitka kod Lepanta]] | vojska = | rod = [[Osmanlijska mornarica]] | jedinice = | zapovijedao = | nagrade = }} '''Hajrudin Barbarosa''' ([[Arapski jezik|arap.]] Khayr ad-Din Barbarus خالد بن الوليد‎; 1478. [[Mitilena]] - 4. juli 1546. [[Istanbul]]) je bio [[admiral]] flote [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref>{{Cite web|title=Barbarossa {{!}} Ottoman admiral|url=https://www.britannica.com/biography/Barbarossa|access-date=18. 11. 2020|website=Encyclopædia Britannica|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Kiel |first=Machiel |date=1. 12. 2018 |title=The Medrese and Imaret of Hayreddin Barbarossa on the Island of Lesbos/Midilli: A Little-known Aspect of the Cultural History of Sappho's Island Under the Ottomans (1462–1912) |url=https://shedet.journals.ekb.eg/article_87886.html |journal=Shedet |language=en |volume=5 |issue=5 |pages=162–176 |doi=10.21608/shedet.005.12 |issn=2536-9954|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Caprioli |first=Francesco |date=11. 10. 2021 |title=The "Sheep" and the "Lion": Charles V, Barbarossa, and Habsburg Diplomatic Practice in the Muslim Mediterranean (1534-1542) |url=https://brill.com/view/journals/jemh/25/5/article-p392_2.xml |journal=Journal of Early Modern History |volume=25 |issue=5 |pages=392–421 |doi=10.1163/15700658-bja10029 |s2cid=244626095 |issn=1385-3783|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Isom-Verhaaren |first=Christine |date=1. 8. 2007 |title="Barbarossa and His Army Who Came to Succor All of Us": Ottoman and French Views of Their Joint Campaign of 1543-1544 |url=https://read.dukeupress.edu/french-historical-studies/article/30/3/395/9569/Barbarossa-and-His-Army-Who-Came-to-Succor-All-of |journal=French Historical Studies |language=en |volume=30 |issue=3 |pages=395–425 |doi=10.1215/00161071-2007-003 |issn=0016-1071|url-access=subscription }}</ref> Kao rezultat zasluga promovisan je napoložaj [[Paša|paše]] i [[Kapudan paša|kapudan paše]]. Pobjedama pomorskih snaga kojima je zapovjedao osigurao je Osmanskom Carstvu dominaciju nad [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] polovinom [[16. vijek]]a, od [[Bitka kod Preveze|bitke kod Preveze]] 1538. do [[Bitka kod Lepanta|bitke kod Lepanta]]a 1571. Postao je poznat po italijanskom nadimku ''Barbarossa'' odnosno ''Riđobradi'' na [[Bosanski jezik|bosanskom]], ime koje je naslijedio od svog starijeg brata [[Oruk Barbarosa|Oruka Barbarose]] nakon što je 1518. poginuo u ratu sa Špancima u [[Alžir]]u. Oruk ([[Turski jezik|turski]]: ''Oruç'') je bio poznat i kao "Baba Oruç", a što je zvučalo kao ''Barbarossa'' a s obzirom da je imao i bradu riđe boje taj nadimak mu je u Evropi i ostao. == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Schuschnigg, Kurt von}} [[Kategorija:Rođeni 1478.]] [[Kategorija:Umrli 1546.]] [[Kategorija:Biografije, Lezbos]] [[Kategorija:Admirali]] dpf81d0owix6tgydejn379ajx4smliy Buba Corelli 0 455813 3829446 3829020 2026-04-11T23:42:08Z ~2026-22343-36 180220 /* Albumi i EP-ovi */dodan sadržaj 3829446 wikitext text/x-wiki {{replace|{{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Buba Corelli | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Amar Hodžić | alias = Buba, Cora | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1989|9|22}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | porijeklo = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = rep, trep | zanimanje = reper (pjevač), producent, tekstopisac, muzički producent | instrument = | karijera = od 2004. | izdavač = [[Imperia]], [[RedEye Vision]], [[G-Recordz]] | povezani_umjetnici = {{hlist|[[Jala Brat]]|[[Rasta (muzičar)|Rasta]]|[[Maya Berović]]|[[Milan Stanković]]|[[RAF Camora]]|[[Naida Bešlagić]]|[[MC N]]|[[Ivan Ivanović Juice|Juice]]|[[Sedž Matoruga]]|[[Senidah]]}} | veb-sajt = {{#if:{{#property:P856}}|{{URL|{{#property:P856}}}}}} | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }}|septembar 1989|septembar 1989.}} '''Amar Hodžić''' (rođen 22. septembra 1989), poznatiji pod [[pseudonim]]om '''Buba Corelli''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je reper, pjevač, tekstopisac i muzički producent.<ref name="biografija.org" /><ref name="BubaKoreli">{{cite web|url=https://www.discogs.com/artist/5029995-Buba-Corelli |title=Buba Corelli diskografija|publisher=discogs.com |date=|access-date=1. 12. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Buba Corelli - Biografija |url=http://tekstomanija.com/biografije/buba-corelli/ |website=Tekstomanija |access-date=27. 1. 2019 |language=sr}}</ref> == Biografija == === Djetinjstvo i obrazovanje === Amar Hodžić je rođen [[22. septembar|22. septembra]] [[1989]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Odrastao je u naselju [[Alipašino Polje|Alipašino]], kojem je posvetio jednu od svojih prvih pjesama ("Muzika sa Alipašina" feat. Santos).<ref name="biografija.org">{{cite web|title=Buba Koreli (Buba Corelli) |url=https://www.biografija.org/muzika/buba-koreli-buba-corelli/ |website=Biografija |access-date=28. 1. 2019 |language=sr-RS |date=16. 9. 2018}}</ref> Pohađao je osnovnu školu Meša Selimović, a potom i [[Četvrta gimnazija na Ilidži|Četvrtu gimnaziju]] na [[Ilidža|Ilidži]].<ref name="biografija.info">{{cite web|title=Buba Corelli biografija |url=https://www.biografija.info/buba-corelli/ |website=biografija.info |access-date=28. 1. 2019}}</ref> === Karijera === ==== Muzički počeci ==== Muzikom se počeo baviti još kao tinejdžer. Prvu pjesmu je snimio [[2004]]. sa svojim prijateljem sa kojim je ubrzo potom osnovao grupu Corelli Duo,<ref name="biografija.info" /><ref name="idjworldbuba" /> odakle potječe i njegovo umjetničko ime.<ref>{{cite web|url=http://www.bhoportal.com/domaca-scena/buba-corelli-interview/|title=Buba Corelli Interview (BHOPortal.com): "Hip Hop slušam otkad znam za sebe…"|publisher=BHOPortal|date=21. 11. 2011|access-date=10. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617004959/http://www.bhoportal.com/domaca-scena/buba-corelli-interview/|archive-date=17. 6. 2016|url-status=dead}}</ref> Iz tog perioda izdvajaju se pjesme koje je snimio sa sarajevskim reperom Muamerom Softićem, poznatijim pod imenom [[Memo (reper)|Memo]] – "Čovjek sa dva lica" 2006. i "Tarantula" 2007. godine.<ref name="biografija.org" /> Nakon raspada grupe Corelli Duo, Amar se prestao baviti repanjem, sve do 2009, kada je počeo repati i nastupati sa sarajevskom rep-grupom G-Recordz. U tom periodu, Amar je počeo da nastupa pod umjetničkim imenom Buba Corelli i 2011. objavio je pjesmu "Oh No", koja ga je predstavila široj publici i donijela mu veću popularnost.<ref name="biografija.info" /> Uslijedile su pjesme "Dižite upaljače" i "Nevina". Sljedeće godine je gostovao na albumu ''Troyanac'' tuzlanskog repera [[Frenkie|Frenkija]], sa kojim je snimio pjesmu "RMX" (''Frenkie i Buba Corelli'').<ref name="biografija.org" /> ==== Početak saradnje sa Jala Bratom ==== Dvije godine kasnije, Amar je tokom nastupa grupe [[BluntBylon]] upoznao Jasmina Fazlića, poznatijeg kao [[Jala Brat]].<ref name="biografija.info" /> Buba Corelli i Jala Brat su ubrzo potom započeli saradnju i juna 2013. objavili pjesmu "Kalashnikov", kojom su najavili zajednički album. EP pod nazivom ''SA Sin city'' izašao je iste godine, a na njemu se nalazi pet pjesama.<ref>{{cite web|title=SA Sin city |url=http://tekstomanija.com/albumi/sa-sin-city/ |website=Tekstomanija |access-date=27. 1. 2019 |language=sr}}</ref> Na proljeće 2014, Buba Corelli i Jala Brat su sa [[Ivan Ivanović Juice|Juiceom]] snimili pjesmu "Grijeh".<ref name="biografija.org" /> Novembra iste godine, Buba i Jala su izdali pjesmu "Bez tebe", kojom su najavili novi zajednički album.<ref name="klix" /> Album, koji nosi naziv ''Pakt sa đavolom'', izašao je 13. decembra te godine, a muziku, tekst i aranžman za sve pjesme radili su Jala i Buba.<ref name="klix" /><ref>{{cite web|url=http://ba.n1info.com/a13864/Showbiz/Showbiz/Prvi-zajednicki-album-Buba-Corellija-i-Jale-Pakt-s-djavolom.html|title=Buba Corelli i Jala spremni potpisati "Pakt s đavolom"|publisher=N1|date=11. 12. 2014|access-date=10. 5. 2016|archive-date=3. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603114222/http://ba.n1info.com/a13864/Showbiz/Showbiz/Prvi-zajednicki-album-Buba-Corellija-i-Jale-Pakt-s-djavolom.html|url-status=dead}}</ref><ref name="pakt">{{cite web|title=Jasmin Fazlić Jala: Ko je sretan ni u hali nije gladan |url=http://www.radiosarajevo.ba/mobile/novost/172472 |website=radiosarajevo.ba |access-date=27. 1. 2019 |date=9. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160609211854/http://www.radiosarajevo.ba/mobile/novost/172472 |archive-date=9. 6. 2016 |url-status=dead}}</ref> Na albumu se nalazi 13 pjesama plus dvije bonus trake. Matricu za jednu pjesmu radio je KiboBeatz, dok su na ostalim pjesmama radila samo njih dvojica. Nastavili su saradnju sa Juiceom, pa se on pojavljuje na pjesmi "Geto majke", a kao gosti, na albumu se još pojavljuju [[Sedž Matoruga]], [[Rasta (muzičar)|Rasta]] i [[MC N]].<ref>{{cite web|title=Pakt s đavolom FULL ALBUM |url=https://www.youtube.com/playlist?list=PLhlXUQWSRpOmSEROq2lI5PnFzq64Z_jwB |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> Album je urađen u Tempo produkciji i sniman u studiju RedEye Vision.<ref name="klix">{{cite web|title=Sarajevski reperi Jala i Buba Corelli uskoro objavljuju "Pakt s đavolom" (VIDEO) |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/sarajevski-reperi-jala-i-buba-corelli-uskoro-objavljuju-pakt-s-djavolom/141128150 |website=Klix.ba |access-date=27. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Pored pjesme "Bez tebe", spotovi su snimljeni i za pjesme "22" i "Borba".<ref>{{cite web|url=http://ba.n1info.com/a35755/Showbiz/Showbiz/Jala-i-Buba-Corelli-Borba.html|title=Jala i Buba Corelli predstavili spot za pjesmu "Borba"|publisher=N1|date=8. 4. 2015|access-date=10. 5. 2016|archive-date=3. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603122821/http://ba.n1info.com/a35755/Showbiz/Showbiz/Jala-i-Buba-Corelli-Borba.html|url-status=dead}}</ref> ==== Hapšenje i saradnje sa popularnim muzičarima ==== Buba Corelli je 2015. nastavio saradnju sa [[Rasta (muzičar)|Rastom]], sa kojim je snimio pjesmu "Habibi".<ref name="biografija.info" /> Međutim, sredinom godine je uhapšen zbog sumnje da se bavio trgovinom droge, pa je pjesma objavljena krajem godine, a spot je snimio Rasta.<ref name="biografija.org" /> Odmah nakog njegovog odlaska u zatvor, Jala je objavio pjesmu "Dom", koju je posvetio Bubi.<ref name="biografija.org" /> Amar je pušten na slobodu maja 2016, kada je sa Jalom nastavio da stvara, i u tom periodu su odlučili da promijene pravac i posvete se saradnji sa regionalnim pop-folk pjevačima.<ref name="biografija.org" /> Tako su polovinom godine objavili pjesmu "To me radi", koju su snimili sa [[Maya Berović|Mayom Berović]].<ref name="maja">{{cite web|title=SVE O VIKTORIJINOJ TAJNI: Maya predstavila novi album! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-sve-o-viktorijinoj-tajni-maya-predstavila-novi-album/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> Oktobra iste godine objavio je singl "Sporije".<ref name="biografija.info" /> Nedugo potom objavio je i pjesmu "Comfort", kojom je najavio novi album. I Jala je u isto vrijeme objavio singl "La Martina", koji je također bio najava za novi album.<ref>{{cite web|title=KRUNA: Jala Brat i Buba Corelli predstavljaju novi zajednički album! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-kruna-jala-brat-i-buba-corelli-predstavljaju-novi-zajednicki-album/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> Zajednički album, pod naslovom ''Kruna'', objavljen je ubrzo nakon toga i sadrži osam pjesama, od kojih samo dvije predstavljaju duet ovog dvojca, dok su ostale pjesme singlovi.<ref name="idjworldbuba">{{cite web |url=http://idjworld.rs/sr/izvo%C4%91a%C4%8Di/buba-corelli |title=IDJ World - Buba Koreli |date= |access-date=8. 6. 2011 |archive-date=26. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170426120527/http://idjworld.rs/sr/izvo%C4%91a%C4%8Di/buba-corelli |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|title=KRUNA (ALBUM) |url=https://www.youtube.com/playlist?list=PLe94KjY-2PC35H6sWiZkGGlelKhGk15Ts |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> Na jednom od dueta kao gost se pojavljuje [[Elena Kitić]], kćerka [[Mile Kitić|Mileta Kitića]] i [[Marta Savić|Marte Savić]].<ref>{{cite web|title=NOVA PJESMA SA JALOM I BUBOM: Elena ponovno oduševljava! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-nova-pjesma-sa-jalom-i-bubom-elena-ponovno-odusevljava/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> Pjesma "To me radi" stekla je popularnost, pa je uslijedila istoimena turneja širom Evrope, kada su njih dvojica sa Mayom nastupali u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Holandiji, Švedskoj i Luksemburgu, kao i širom Balkana. Zbog uspjeha, dvojac je nastavio saradnju sa Mayom i ona je jula 2017. objavila album ''[[Viktorijina tajna]]'' koji su za nju uradili Buba Corelli i Jala Brat, na kojem se nalaze i pjesme "Balmain" i "Mala lomi" – pjesme na kojima se i na pjevačkim dionicama pojavljuje ovaj dvojac.<ref name="maja" /><ref>{{cite web|title=Maya Berović - 2017 - Viktorijina Tajna |url=https://www.youtube.com/playlist?list=PLxtlNNfMLWbyAeL4J6dk5UiCDQXISJlVd |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> S [[Milan Stanković (pjevač)|Milanom Stankovićem]] je početkom 2017. objavio pjesmu "Ego",<ref>{{cite web|title=PRVI DIO TRILOGIJE: Milan Stanković predstavio ‘Trans’! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-prvi-dio-trilogije-milan-stankovic-predstavio-trans/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> koja je postala popularna i na YouTube-u broji preko 60 miliona pregleda.<ref>{{cite web|title=MILAN STANKOVIC - EGO FEAT. JALA BRAT & BUBA CORELLI |url=https://www.youtube.com/watch?v=4IN-VL_fxT4 |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> Iste godine, sarađivao je sa Naidom Bešlagić, sa kojom je objavio pjesmu "Premija", a na pjesmi "Nema bolje", koju je snimio sa Jalom, pojavljuje se i [[RAF Camora]], njemački reper. Pored ovih pjesama, te godine je izdao i singlove "Usta na usta" i "Opasno" i duet sa Jalom pod nazivom "Ultimatum".<ref name="biografija.info" /> Zahvaljujući rastućoj popularnosti, Buba Corelli i Jala Brat su martu 2017. održali koncert u [[Dom mladih u Sarajevu|Domu mladih]] u Sarajevu,<ref name="biografija.info" /> gdje su se kao gosti pojavili Elena Kitić, Maya Berović, [[Rimski (reper)|Rimski]], [[Corona (reper)|Corona]] i [[Gasttozz]]. Godinu dana nakon toga, održali su i koncert na beogradskom [[Stadion Tašmajdan|stadionu Tašmajdan]] 23. juna 2018, gdje je prisustvovalo više od 15 hiljada posjetilaca,<ref>{{cite web |title=Jala Brat i Buba Corelli napunili beogradski Tašmajdan |url=http://ba.n1info.com/a268428/Showbiz/Showbiz-vesti/Jala-Brat-i-Buba-Corelli-napunili-beogradski-Tasmajdan.html |website=N1 BA |access-date=28. 1. 2019 |language=bs-Latn-BA |archive-date=4. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104175330/http://ba.n1info.com/a268428/Showbiz/Showbiz-vesti/Jala-Brat-i-Buba-Corelli-napunili-beogradski-Tasmajdan.html |url-status=dead }}</ref> a 9. augusta napunili su i sarajevsku dvoranu [[Skenderija]].<ref name="biografija.org" /><ref>{{cite web|title=Hiljade fanova Jale Brata i Bube Corellija u Skenderiji, Severina dodatno zagrijala atmosferu (FOTO+VIDEO) |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/hiljade-fanova-jale-brata-i-bube-corellija-u-skenderiji-severina-dodatno-zagrijala-atmosferu/180810002 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019}}</ref> ==== Mejnstrim popularnost ==== U aprilu 2018. Buba Corelli i Jala Brat su pjesmom "Mafia" najavili izlazak novog albuma pod nazivom ''Alfa i omega''. Pjesme koje se nalaze na albumu nastavili su da objavljuju i promovišu zasebno kao singlove, a nakon pjesme "Mafia", Buba je sa albuma izdao pjesmu "Balenciaga", koja je dobro prošla među njegovim obožavaocima i predstavlja trenutno najpopularniju njegovu pjesmu sa preko 70 miliona pregleda na YouTube-u.<ref>{{cite web|title=Buba Corelli - Balenciaga |url=https://www.youtube.com/watch?v=FmeVHlJOpzQ |website=youtube.com |access-date=29. 1. 2019}}</ref> Tada je Buba Corelli imao prepirku sa [[MC Stojan]]om zbog njegove pjesme "La Miami".<ref>{{cite web|title=Bukti rat Bube Korelija i MC Stojana |url=http://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/2966775-bukti-rat-bube-korelija-i-mc-stojana-a-nakon-nove-poruke-srpskog-pevaca-na-racun-bosanskog-repera-nastace-totalni-haos-foto |website=www.telegraf.rs |access-date=27. 1. 2019 |language=sr}}</ref> Sljedeća pjesma sa albuma izašla je neposredno prije koncerta na Tašmajdanu. Pjesma nosi naziv "Ona'e" i predstavlja saradnju sa [[Coby]]jem.<ref>{{cite web|title=Jala Brat, Buba Corelli i Coby "zapalili" YouTube novom pjesmom "Ona'e" |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/jala-brat-buba-corelli-i-coby-zapalili-youtube-novom-pjesmom-ona-e/180617082 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Mjesec dana nakon toga, Buba Corelli je izdao još jedan duet sa Mayom Berović pod nazivom "Pravo vreme<!--nije vrijeme-->". Pjesma se nalazi na njenom albumu ''[[7 (album)|7]]'', za čiju izradu su bili zaduženi Buba i Jala.<ref name="seven">{{cite web|title=Novi album Maje Berović: Seven |url=https://www.blic.rs/zabava/konacno-ugledao-svetlost-dana-stigao-seven-maja-berovic-nikad-provokativnija/mhjzt6h |website=blic.rs |access-date=8. 7. 2018}}</ref> Krajem godine je nastavljena saradnja sa Rastom, pa su Buba Corelli i Jala Brat sa njim objavili pjesmu "Benga po snijegu", koja također predstavlja dio albuma ''Alfa i omega''. Muziku i tekst su radili oni, dok je na aranžmanu radio [[RimDa]], a za miks i master je zaslužan [[Đorđe Romandić|KC Blaze]].<ref>{{cite web|title=Jala Brat, Buba Corelli i Rasta udružili snage na novoj pjesmi "Benga po snijegu" |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/jala-brat-buba-corelli-i-rasta-udruzili-snage-na-novoj-pjesmi-benga-po-snijegu/181220149 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Buba Corelli je, zajedno sa Jalom i [[Aca Lukas|Acom Lukasom]], za Novu godinu nastupao u [[Štark arena|Štark areni]] u Beogradu.<ref>{{cite web|title=Jala Brat i Buba Corelli na Instagramu odbrojavaju sate do nove pjesme "Mila" |url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/jala-brat-i-buba-corelli-na-instagramu-odbrojavaju-sate-do-nove-pjesme-mila/181223085 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Šesti singl sa albuma izašao je 13. januara 2019. i nosi naziv "Mila". Karakteriše ga za Bubu i Jalu netipičan spot, koji je radio Arnej Misirlić.<ref>{{cite web|title=Pogledajte novi spot Jale Brata i Bube Corellija za pjesmu "Mila" |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/pogledajte-novi-spot-jale-brata-i-bube-corellija-za-pjesmu-mila/190113076 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Tokom karijere, Buba Corelli je sarađivao sa velikim brojem srbijanskih muzičara, među kojima su [[Goca Tržan]], [[Dado Polumenta]], [[Milica Pavlović]], [[Dara Bubamara]] i drugi.<ref name="biografija.org" /><ref name="biografija.info" /> Pored toga, zajedno sa Jalom je radio na pjesmama za brojne pjevače. Pored Maye Berović, ovaj dvojac je uradio album za [[Beca Fantastik|Becu Fantastika]],<ref>{{cite web|title=UNIKAT: Beca napravio potpunu promjenu! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-unikat-beca-napravio-potpunu-promjenu/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> a napisali su pjesmu "Tutorial" za [[Severina|Severinu]].<ref name="biografija.info" /> Zajedno sa Jalom Bratom, Buba Corelli je vlasnik produkcijske kuće [[Imperia]],<ref name="biografija.org" /> a pored toga su vlasnici i studija RedEye Vision. == Privatni život == Juna 2015, Amar Hodžić je, zajedno sa još 12 osoba, bio uhapšen zbog sumnje da je na području [[Kanton Sarajevo|kantona Sarajevo]] neovlašteno posredovao u prodaji droge. Najprije mu je određen jednomjesečni pritvor, ali je isti potom produžavan, tako da je zatvor napustio tek u maju 2016. godine.<ref>{{cite web|title=Buba Corelli u zatvoru zbog prodaje narkotika |url=http://tracara.com/buba-corelli-u-zatvoru-zbog-prodaje-narkotika/ |website=Tračara |access-date=28. 1. 2019 |date=29. 1. 2018}}</ref> Nakon izlaska iz zatvora, zaprosio je svoju djevojku Jasminu Đuderiju,<ref name="biografija.org" /> koju je upoznao još u srednjoj školi, a s kojom je u vezi od 2009. godine.<ref name="biografija.info" /><ref>{{cite web|url=http://usk24.ba/magazin/buba-corelli-zarucio-dugogodisnju-djevojku-prelijepu-jasminu/|title=Buba Corelli zaručio dugogodišnju djevojku Jasminu|publisher=usk24.ba|date=27. 4. 2016|access-date=6. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170106103417/http://usk24.ba/magazin/buba-corelli-zarucio-dugogodisnju-djevojku-prelijepu-jasminu/|archive-date=6. 1. 2017|url-status=dead}}</ref> Amar Hodžić je krajem septembra 2019. osuđen na godinu dana zatvora zbog dilanja droge u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/518989/amar-hodzic-zvani-buba-corelli-i-almir-bozalija-osudeni-na-po-godinu-zatvora-zbog-trgovine-narkoticima|title=Amar Hodžić zvani Buba Corelli i Almir Bozalija osuđeni na po godinu zatvora zbog trgovine narkoticima|website=avaz.ba|publisher=[[Dnevni avaz|AVAZ Roto Press]]|date=26. 9. 2019|access-date=26. 9. 2019}}</ref> Juna 2016. napadnut je tokom nastupa u [[Doboj]]u, kada je u noćnom klubu pogođen u potiljak flašom, a tri osobe su nakon toga uhapšene i optužene za napad.<ref>{{cite web|url=http://ba.n1info.com/a101254/Vijesti/Vijesti/Buba-Corelli-napadnut-u-nocnom-klubu-u-Doboju.html|title=Buba Corelli napadnut u noćnom klubu u Doboju|publisher=BA|date=20. 6. 2016|access-date=28. 3. 2017|archive-date=29. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329050355/http://ba.n1info.com/a101254/Vijesti/Vijesti/Buba-Corelli-napadnut-u-nocnom-klubu-u-Doboju.html|url-status=dead}}</ref> Amar Hodžić je augusta 2017. bio kum na vjenčanju Jasmina Fazlića i Alme Ikanović.<ref name="biografija.org" /> == Nagrade i nominacije == ; ''Music Awards Ceremony'' (MAC) {| class="wikitable plainrowheaders" style="table-layout: fixed; margin-right: 0;" |+ |- ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nominirani (rad) ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Rezultat ! {{abbr|Ref.|Referenca}} |- | rowspan="3"|[[2019 Music Awards Ceremony|2019.]] | "Ego" <small> [[Milan Stanković]] ft. [[Jala Brat]] & Buba Corelli</small> | rowspan="2"| Najbolja kolaboracija | {{nominiran}} | rowspan="3"|<ref>{{cite web|url=http://tracara.com/ovo-je-lista-dobitnika-regionalnih-mac-muzickih-nagrada-uzivo/|title=Ovo je lista dobitnika regionalnih MAC muzičkih nagrada|date= januar 2019|publisher=Tracara.com}}</ref> |- | "Pravo vreme" <small> [[Maya Berović]] ft. Buba Corelli</small> | {{nominiran}} |- | "Balenciaga" | Najbolja moderna [[Dance muzika|dance]] numera | {{nominiran}} |} == Diskografija == === Albumi i EP-ovi === * ''SA Sin city'' (ft. [[Jala Brat]], 2013) – EP * ''Zulum'' (2014)<ref>{{cite web|title=Zulum by G-Recordz |url=https://genius.com/albums/G-recordz/Zulum |website=Genius |access-date=27. 1. 2019 |language=en}}</ref> – komp. * ''[[Pakt s đavolom]]'' (ft. Jala Brat, 2014) * ''Stari radio'' (ft. Jala Brat, 2016) * ''Kruna'' (ft. Jala Brat, 2016) * ''Alfa & Omega'' (ft. Jala Brat, 2018) * ''GoodFellas'' (ft. Jala Brat, 2023) * ''Goat Season: Part One'' (ft. Jala Brat, 2024) – EP * ''Goat Season: Part Two'' (ft. Jala Brat, 2024) – EP * ''Goat Season: Final Chapter'' (ft. Jala Brat, 2024) – EP * ''Roze suze'' (ft. Jala Brat, 2025) === Singlovi === {{columns-list|2| * "Čovjek sa dva lica" (ft. [[Memo (reper)|Memo]], 2006) * "Tarantula" (ft. Memo, 2007) * "Oh No" (2011) * "Dižite upaljače" (2012) * "Frenkie & Buba Corelli" / "RMX" (ft. [[Frenkie]], 2012) * "Nevina" (2013) * "Ja te više ne volim" (ft. Mirela Rella, 2014) * "Habibi" (ft. [[Stefan Đurić|Rasta]], 2015) * "To me radi" (ft. Jala Brat i [[Maya Berović]], 2016) * "Comfort" (2016) * "Fetiš" (2016) * "Stari radio" (ft. Jala Brat, 2016) * "Nju bi da ljubim" (2016) * "Dokaz" (2016) * "Sporije" (2016) * "Klinka" (ft. Jala Brat, 2016) * "Ne volim" (ft. Jala Brat i [[Elena Kitić|Elena]], 2016) * "Ego" (ft. Jala Brat i [[Milan Stanković]], 2017) * "Ultimatum" (ft. Jala Brat, 2017) * "Usta na usta" (2017) * "Nema bolje" (ft. Jala Brat i [[RAF Camora]], 2017) * "Premija" (ft. [[Naida Bešlagić]], 2017) * "Opasno" (2017) * "Mafia" (ft. Jala Brat, 2018) * "Balenciaga" (2018) * "Ona'e" (ft. Jala Brat i [[Slobodan Veljković Coby|Coby]], 2018) * "Pravo vreme" (ft. Maya Berović, 2018) * "Rizik" (ft. [[Selma Bajrami]], 2018) * "Benga po snijegu" (ft. Jala Brat, Rasta, 2018) * "Mila" (ft. Jala Brat, 2019) * "Bebi" (ft. Jala Brat, 2019) * "Kamikaza" (ft. Jala Brat, [[Senidah]], 2019) * "O.D.D.D." (ft. Jala Brat, Coby, 2019) * "Zove Vienna" (ft. Jala Brat, RAF Camora, 2019) * "Karantin" (ft. Jala Brat, 2020) * "Pablo" (ft. Jala Brat, Milan Stanković, 2020) * "Gluh i nijem" (2021) * "Irina Shayk" (2021) * "Divljam" (ft. Jala Brat, 2021) * "Pilula" (ft. Jala Brat, 2021) * "Criminal" (ft. Jala Brat, RAF Camora, 2022) }} == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{portal|Biografija|Muzika|Bosna i Hercegovina}} * {{Discogs artist|5029995}} * {{Instagram|bubacorelli}} * {{Facebook|BubaCorelli.Official}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Corelli, Buba}} [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminalci]] knhb33g1csuupc4l8xett1yf7lfay2n 3829447 3829446 2026-04-12T00:13:35Z ~2026-22343-36 180220 /* Singlovi */dodan sadržaj 3829447 wikitext text/x-wiki {{replace|{{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Buba Corelli | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Amar Hodžić | alias = Buba, Cora | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1989|9|22}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | porijeklo = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = rep, trep | zanimanje = reper (pjevač), producent, tekstopisac, muzički producent | instrument = | karijera = od 2004. | izdavač = [[Imperia]], [[RedEye Vision]], [[G-Recordz]] | povezani_umjetnici = {{hlist|[[Jala Brat]]|[[Rasta (muzičar)|Rasta]]|[[Maya Berović]]|[[Milan Stanković]]|[[RAF Camora]]|[[Naida Bešlagić]]|[[MC N]]|[[Ivan Ivanović Juice|Juice]]|[[Sedž Matoruga]]|[[Senidah]]}} | veb-sajt = {{#if:{{#property:P856}}|{{URL|{{#property:P856}}}}}} | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }}|septembar 1989|septembar 1989.}} '''Amar Hodžić''' (rođen 22. septembra 1989), poznatiji pod [[pseudonim]]om '''Buba Corelli''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je reper, pjevač, tekstopisac i muzički producent.<ref name="biografija.org" /><ref name="BubaKoreli">{{cite web|url=https://www.discogs.com/artist/5029995-Buba-Corelli |title=Buba Corelli diskografija|publisher=discogs.com |date=|access-date=1. 12. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Buba Corelli - Biografija |url=http://tekstomanija.com/biografije/buba-corelli/ |website=Tekstomanija |access-date=27. 1. 2019 |language=sr}}</ref> == Biografija == === Djetinjstvo i obrazovanje === Amar Hodžić je rođen [[22. septembar|22. septembra]] [[1989]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Odrastao je u naselju [[Alipašino Polje|Alipašino]], kojem je posvetio jednu od svojih prvih pjesama ("Muzika sa Alipašina" feat. Santos).<ref name="biografija.org">{{cite web|title=Buba Koreli (Buba Corelli) |url=https://www.biografija.org/muzika/buba-koreli-buba-corelli/ |website=Biografija |access-date=28. 1. 2019 |language=sr-RS |date=16. 9. 2018}}</ref> Pohađao je osnovnu školu Meša Selimović, a potom i [[Četvrta gimnazija na Ilidži|Četvrtu gimnaziju]] na [[Ilidža|Ilidži]].<ref name="biografija.info">{{cite web|title=Buba Corelli biografija |url=https://www.biografija.info/buba-corelli/ |website=biografija.info |access-date=28. 1. 2019}}</ref> === Karijera === ==== Muzički počeci ==== Muzikom se počeo baviti još kao tinejdžer. Prvu pjesmu je snimio [[2004]]. sa svojim prijateljem sa kojim je ubrzo potom osnovao grupu Corelli Duo,<ref name="biografija.info" /><ref name="idjworldbuba" /> odakle potječe i njegovo umjetničko ime.<ref>{{cite web|url=http://www.bhoportal.com/domaca-scena/buba-corelli-interview/|title=Buba Corelli Interview (BHOPortal.com): "Hip Hop slušam otkad znam za sebe…"|publisher=BHOPortal|date=21. 11. 2011|access-date=10. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617004959/http://www.bhoportal.com/domaca-scena/buba-corelli-interview/|archive-date=17. 6. 2016|url-status=dead}}</ref> Iz tog perioda izdvajaju se pjesme koje je snimio sa sarajevskim reperom Muamerom Softićem, poznatijim pod imenom [[Memo (reper)|Memo]] – "Čovjek sa dva lica" 2006. i "Tarantula" 2007. godine.<ref name="biografija.org" /> Nakon raspada grupe Corelli Duo, Amar se prestao baviti repanjem, sve do 2009, kada je počeo repati i nastupati sa sarajevskom rep-grupom G-Recordz. U tom periodu, Amar je počeo da nastupa pod umjetničkim imenom Buba Corelli i 2011. objavio je pjesmu "Oh No", koja ga je predstavila široj publici i donijela mu veću popularnost.<ref name="biografija.info" /> Uslijedile su pjesme "Dižite upaljače" i "Nevina". Sljedeće godine je gostovao na albumu ''Troyanac'' tuzlanskog repera [[Frenkie|Frenkija]], sa kojim je snimio pjesmu "RMX" (''Frenkie i Buba Corelli'').<ref name="biografija.org" /> ==== Početak saradnje sa Jala Bratom ==== Dvije godine kasnije, Amar je tokom nastupa grupe [[BluntBylon]] upoznao Jasmina Fazlića, poznatijeg kao [[Jala Brat]].<ref name="biografija.info" /> Buba Corelli i Jala Brat su ubrzo potom započeli saradnju i juna 2013. objavili pjesmu "Kalashnikov", kojom su najavili zajednički album. EP pod nazivom ''SA Sin city'' izašao je iste godine, a na njemu se nalazi pet pjesama.<ref>{{cite web|title=SA Sin city |url=http://tekstomanija.com/albumi/sa-sin-city/ |website=Tekstomanija |access-date=27. 1. 2019 |language=sr}}</ref> Na proljeće 2014, Buba Corelli i Jala Brat su sa [[Ivan Ivanović Juice|Juiceom]] snimili pjesmu "Grijeh".<ref name="biografija.org" /> Novembra iste godine, Buba i Jala su izdali pjesmu "Bez tebe", kojom su najavili novi zajednički album.<ref name="klix" /> Album, koji nosi naziv ''Pakt sa đavolom'', izašao je 13. decembra te godine, a muziku, tekst i aranžman za sve pjesme radili su Jala i Buba.<ref name="klix" /><ref>{{cite web|url=http://ba.n1info.com/a13864/Showbiz/Showbiz/Prvi-zajednicki-album-Buba-Corellija-i-Jale-Pakt-s-djavolom.html|title=Buba Corelli i Jala spremni potpisati "Pakt s đavolom"|publisher=N1|date=11. 12. 2014|access-date=10. 5. 2016|archive-date=3. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603114222/http://ba.n1info.com/a13864/Showbiz/Showbiz/Prvi-zajednicki-album-Buba-Corellija-i-Jale-Pakt-s-djavolom.html|url-status=dead}}</ref><ref name="pakt">{{cite web|title=Jasmin Fazlić Jala: Ko je sretan ni u hali nije gladan |url=http://www.radiosarajevo.ba/mobile/novost/172472 |website=radiosarajevo.ba |access-date=27. 1. 2019 |date=9. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160609211854/http://www.radiosarajevo.ba/mobile/novost/172472 |archive-date=9. 6. 2016 |url-status=dead}}</ref> Na albumu se nalazi 13 pjesama plus dvije bonus trake. Matricu za jednu pjesmu radio je KiboBeatz, dok su na ostalim pjesmama radila samo njih dvojica. Nastavili su saradnju sa Juiceom, pa se on pojavljuje na pjesmi "Geto majke", a kao gosti, na albumu se još pojavljuju [[Sedž Matoruga]], [[Rasta (muzičar)|Rasta]] i [[MC N]].<ref>{{cite web|title=Pakt s đavolom FULL ALBUM |url=https://www.youtube.com/playlist?list=PLhlXUQWSRpOmSEROq2lI5PnFzq64Z_jwB |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> Album je urađen u Tempo produkciji i sniman u studiju RedEye Vision.<ref name="klix">{{cite web|title=Sarajevski reperi Jala i Buba Corelli uskoro objavljuju "Pakt s đavolom" (VIDEO) |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/sarajevski-reperi-jala-i-buba-corelli-uskoro-objavljuju-pakt-s-djavolom/141128150 |website=Klix.ba |access-date=27. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Pored pjesme "Bez tebe", spotovi su snimljeni i za pjesme "22" i "Borba".<ref>{{cite web|url=http://ba.n1info.com/a35755/Showbiz/Showbiz/Jala-i-Buba-Corelli-Borba.html|title=Jala i Buba Corelli predstavili spot za pjesmu "Borba"|publisher=N1|date=8. 4. 2015|access-date=10. 5. 2016|archive-date=3. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603122821/http://ba.n1info.com/a35755/Showbiz/Showbiz/Jala-i-Buba-Corelli-Borba.html|url-status=dead}}</ref> ==== Hapšenje i saradnje sa popularnim muzičarima ==== Buba Corelli je 2015. nastavio saradnju sa [[Rasta (muzičar)|Rastom]], sa kojim je snimio pjesmu "Habibi".<ref name="biografija.info" /> Međutim, sredinom godine je uhapšen zbog sumnje da se bavio trgovinom droge, pa je pjesma objavljena krajem godine, a spot je snimio Rasta.<ref name="biografija.org" /> Odmah nakog njegovog odlaska u zatvor, Jala je objavio pjesmu "Dom", koju je posvetio Bubi.<ref name="biografija.org" /> Amar je pušten na slobodu maja 2016, kada je sa Jalom nastavio da stvara, i u tom periodu su odlučili da promijene pravac i posvete se saradnji sa regionalnim pop-folk pjevačima.<ref name="biografija.org" /> Tako su polovinom godine objavili pjesmu "To me radi", koju su snimili sa [[Maya Berović|Mayom Berović]].<ref name="maja">{{cite web|title=SVE O VIKTORIJINOJ TAJNI: Maya predstavila novi album! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-sve-o-viktorijinoj-tajni-maya-predstavila-novi-album/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> Oktobra iste godine objavio je singl "Sporije".<ref name="biografija.info" /> Nedugo potom objavio je i pjesmu "Comfort", kojom je najavio novi album. I Jala je u isto vrijeme objavio singl "La Martina", koji je također bio najava za novi album.<ref>{{cite web|title=KRUNA: Jala Brat i Buba Corelli predstavljaju novi zajednički album! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-kruna-jala-brat-i-buba-corelli-predstavljaju-novi-zajednicki-album/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> Zajednički album, pod naslovom ''Kruna'', objavljen je ubrzo nakon toga i sadrži osam pjesama, od kojih samo dvije predstavljaju duet ovog dvojca, dok su ostale pjesme singlovi.<ref name="idjworldbuba">{{cite web |url=http://idjworld.rs/sr/izvo%C4%91a%C4%8Di/buba-corelli |title=IDJ World - Buba Koreli |date= |access-date=8. 6. 2011 |archive-date=26. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170426120527/http://idjworld.rs/sr/izvo%C4%91a%C4%8Di/buba-corelli |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|title=KRUNA (ALBUM) |url=https://www.youtube.com/playlist?list=PLe94KjY-2PC35H6sWiZkGGlelKhGk15Ts |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> Na jednom od dueta kao gost se pojavljuje [[Elena Kitić]], kćerka [[Mile Kitić|Mileta Kitića]] i [[Marta Savić|Marte Savić]].<ref>{{cite web|title=NOVA PJESMA SA JALOM I BUBOM: Elena ponovno oduševljava! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-nova-pjesma-sa-jalom-i-bubom-elena-ponovno-odusevljava/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> Pjesma "To me radi" stekla je popularnost, pa je uslijedila istoimena turneja širom Evrope, kada su njih dvojica sa Mayom nastupali u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Holandiji, Švedskoj i Luksemburgu, kao i širom Balkana. Zbog uspjeha, dvojac je nastavio saradnju sa Mayom i ona je jula 2017. objavila album ''[[Viktorijina tajna]]'' koji su za nju uradili Buba Corelli i Jala Brat, na kojem se nalaze i pjesme "Balmain" i "Mala lomi" – pjesme na kojima se i na pjevačkim dionicama pojavljuje ovaj dvojac.<ref name="maja" /><ref>{{cite web|title=Maya Berović - 2017 - Viktorijina Tajna |url=https://www.youtube.com/playlist?list=PLxtlNNfMLWbyAeL4J6dk5UiCDQXISJlVd |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> S [[Milan Stanković (pjevač)|Milanom Stankovićem]] je početkom 2017. objavio pjesmu "Ego",<ref>{{cite web|title=PRVI DIO TRILOGIJE: Milan Stanković predstavio ‘Trans’! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-prvi-dio-trilogije-milan-stankovic-predstavio-trans/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> koja je postala popularna i na YouTube-u broji preko 60 miliona pregleda.<ref>{{cite web|title=MILAN STANKOVIC - EGO FEAT. JALA BRAT & BUBA CORELLI |url=https://www.youtube.com/watch?v=4IN-VL_fxT4 |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> Iste godine, sarađivao je sa Naidom Bešlagić, sa kojom je objavio pjesmu "Premija", a na pjesmi "Nema bolje", koju je snimio sa Jalom, pojavljuje se i [[RAF Camora]], njemački reper. Pored ovih pjesama, te godine je izdao i singlove "Usta na usta" i "Opasno" i duet sa Jalom pod nazivom "Ultimatum".<ref name="biografija.info" /> Zahvaljujući rastućoj popularnosti, Buba Corelli i Jala Brat su martu 2017. održali koncert u [[Dom mladih u Sarajevu|Domu mladih]] u Sarajevu,<ref name="biografija.info" /> gdje su se kao gosti pojavili Elena Kitić, Maya Berović, [[Rimski (reper)|Rimski]], [[Corona (reper)|Corona]] i [[Gasttozz]]. Godinu dana nakon toga, održali su i koncert na beogradskom [[Stadion Tašmajdan|stadionu Tašmajdan]] 23. juna 2018, gdje je prisustvovalo više od 15 hiljada posjetilaca,<ref>{{cite web |title=Jala Brat i Buba Corelli napunili beogradski Tašmajdan |url=http://ba.n1info.com/a268428/Showbiz/Showbiz-vesti/Jala-Brat-i-Buba-Corelli-napunili-beogradski-Tasmajdan.html |website=N1 BA |access-date=28. 1. 2019 |language=bs-Latn-BA |archive-date=4. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104175330/http://ba.n1info.com/a268428/Showbiz/Showbiz-vesti/Jala-Brat-i-Buba-Corelli-napunili-beogradski-Tasmajdan.html |url-status=dead }}</ref> a 9. augusta napunili su i sarajevsku dvoranu [[Skenderija]].<ref name="biografija.org" /><ref>{{cite web|title=Hiljade fanova Jale Brata i Bube Corellija u Skenderiji, Severina dodatno zagrijala atmosferu (FOTO+VIDEO) |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/hiljade-fanova-jale-brata-i-bube-corellija-u-skenderiji-severina-dodatno-zagrijala-atmosferu/180810002 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019}}</ref> ==== Mejnstrim popularnost ==== U aprilu 2018. Buba Corelli i Jala Brat su pjesmom "Mafia" najavili izlazak novog albuma pod nazivom ''Alfa i omega''. Pjesme koje se nalaze na albumu nastavili su da objavljuju i promovišu zasebno kao singlove, a nakon pjesme "Mafia", Buba je sa albuma izdao pjesmu "Balenciaga", koja je dobro prošla među njegovim obožavaocima i predstavlja trenutno najpopularniju njegovu pjesmu sa preko 70 miliona pregleda na YouTube-u.<ref>{{cite web|title=Buba Corelli - Balenciaga |url=https://www.youtube.com/watch?v=FmeVHlJOpzQ |website=youtube.com |access-date=29. 1. 2019}}</ref> Tada je Buba Corelli imao prepirku sa [[MC Stojan]]om zbog njegove pjesme "La Miami".<ref>{{cite web|title=Bukti rat Bube Korelija i MC Stojana |url=http://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/2966775-bukti-rat-bube-korelija-i-mc-stojana-a-nakon-nove-poruke-srpskog-pevaca-na-racun-bosanskog-repera-nastace-totalni-haos-foto |website=www.telegraf.rs |access-date=27. 1. 2019 |language=sr}}</ref> Sljedeća pjesma sa albuma izašla je neposredno prije koncerta na Tašmajdanu. Pjesma nosi naziv "Ona'e" i predstavlja saradnju sa [[Coby]]jem.<ref>{{cite web|title=Jala Brat, Buba Corelli i Coby "zapalili" YouTube novom pjesmom "Ona'e" |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/jala-brat-buba-corelli-i-coby-zapalili-youtube-novom-pjesmom-ona-e/180617082 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Mjesec dana nakon toga, Buba Corelli je izdao još jedan duet sa Mayom Berović pod nazivom "Pravo vreme<!--nije vrijeme-->". Pjesma se nalazi na njenom albumu ''[[7 (album)|7]]'', za čiju izradu su bili zaduženi Buba i Jala.<ref name="seven">{{cite web|title=Novi album Maje Berović: Seven |url=https://www.blic.rs/zabava/konacno-ugledao-svetlost-dana-stigao-seven-maja-berovic-nikad-provokativnija/mhjzt6h |website=blic.rs |access-date=8. 7. 2018}}</ref> Krajem godine je nastavljena saradnja sa Rastom, pa su Buba Corelli i Jala Brat sa njim objavili pjesmu "Benga po snijegu", koja također predstavlja dio albuma ''Alfa i omega''. Muziku i tekst su radili oni, dok je na aranžmanu radio [[RimDa]], a za miks i master je zaslužan [[Đorđe Romandić|KC Blaze]].<ref>{{cite web|title=Jala Brat, Buba Corelli i Rasta udružili snage na novoj pjesmi "Benga po snijegu" |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/jala-brat-buba-corelli-i-rasta-udruzili-snage-na-novoj-pjesmi-benga-po-snijegu/181220149 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Buba Corelli je, zajedno sa Jalom i [[Aca Lukas|Acom Lukasom]], za Novu godinu nastupao u [[Štark arena|Štark areni]] u Beogradu.<ref>{{cite web|title=Jala Brat i Buba Corelli na Instagramu odbrojavaju sate do nove pjesme "Mila" |url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/jala-brat-i-buba-corelli-na-instagramu-odbrojavaju-sate-do-nove-pjesme-mila/181223085 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Šesti singl sa albuma izašao je 13. januara 2019. i nosi naziv "Mila". Karakteriše ga za Bubu i Jalu netipičan spot, koji je radio Arnej Misirlić.<ref>{{cite web|title=Pogledajte novi spot Jale Brata i Bube Corellija za pjesmu "Mila" |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/pogledajte-novi-spot-jale-brata-i-bube-corellija-za-pjesmu-mila/190113076 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Tokom karijere, Buba Corelli je sarađivao sa velikim brojem srbijanskih muzičara, među kojima su [[Goca Tržan]], [[Dado Polumenta]], [[Milica Pavlović]], [[Dara Bubamara]] i drugi.<ref name="biografija.org" /><ref name="biografija.info" /> Pored toga, zajedno sa Jalom je radio na pjesmama za brojne pjevače. Pored Maye Berović, ovaj dvojac je uradio album za [[Beca Fantastik|Becu Fantastika]],<ref>{{cite web|title=UNIKAT: Beca napravio potpunu promjenu! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-unikat-beca-napravio-potpunu-promjenu/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> a napisali su pjesmu "Tutorial" za [[Severina|Severinu]].<ref name="biografija.info" /> Zajedno sa Jalom Bratom, Buba Corelli je vlasnik produkcijske kuće [[Imperia]],<ref name="biografija.org" /> a pored toga su vlasnici i studija RedEye Vision. == Privatni život == Juna 2015, Amar Hodžić je, zajedno sa još 12 osoba, bio uhapšen zbog sumnje da je na području [[Kanton Sarajevo|kantona Sarajevo]] neovlašteno posredovao u prodaji droge. Najprije mu je određen jednomjesečni pritvor, ali je isti potom produžavan, tako da je zatvor napustio tek u maju 2016. godine.<ref>{{cite web|title=Buba Corelli u zatvoru zbog prodaje narkotika |url=http://tracara.com/buba-corelli-u-zatvoru-zbog-prodaje-narkotika/ |website=Tračara |access-date=28. 1. 2019 |date=29. 1. 2018}}</ref> Nakon izlaska iz zatvora, zaprosio je svoju djevojku Jasminu Đuderiju,<ref name="biografija.org" /> koju je upoznao još u srednjoj školi, a s kojom je u vezi od 2009. godine.<ref name="biografija.info" /><ref>{{cite web|url=http://usk24.ba/magazin/buba-corelli-zarucio-dugogodisnju-djevojku-prelijepu-jasminu/|title=Buba Corelli zaručio dugogodišnju djevojku Jasminu|publisher=usk24.ba|date=27. 4. 2016|access-date=6. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170106103417/http://usk24.ba/magazin/buba-corelli-zarucio-dugogodisnju-djevojku-prelijepu-jasminu/|archive-date=6. 1. 2017|url-status=dead}}</ref> Amar Hodžić je krajem septembra 2019. osuđen na godinu dana zatvora zbog dilanja droge u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/518989/amar-hodzic-zvani-buba-corelli-i-almir-bozalija-osudeni-na-po-godinu-zatvora-zbog-trgovine-narkoticima|title=Amar Hodžić zvani Buba Corelli i Almir Bozalija osuđeni na po godinu zatvora zbog trgovine narkoticima|website=avaz.ba|publisher=[[Dnevni avaz|AVAZ Roto Press]]|date=26. 9. 2019|access-date=26. 9. 2019}}</ref> Juna 2016. napadnut je tokom nastupa u [[Doboj]]u, kada je u noćnom klubu pogođen u potiljak flašom, a tri osobe su nakon toga uhapšene i optužene za napad.<ref>{{cite web|url=http://ba.n1info.com/a101254/Vijesti/Vijesti/Buba-Corelli-napadnut-u-nocnom-klubu-u-Doboju.html|title=Buba Corelli napadnut u noćnom klubu u Doboju|publisher=BA|date=20. 6. 2016|access-date=28. 3. 2017|archive-date=29. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329050355/http://ba.n1info.com/a101254/Vijesti/Vijesti/Buba-Corelli-napadnut-u-nocnom-klubu-u-Doboju.html|url-status=dead}}</ref> Amar Hodžić je augusta 2017. bio kum na vjenčanju Jasmina Fazlića i Alme Ikanović.<ref name="biografija.org" /> == Nagrade i nominacije == ; ''Music Awards Ceremony'' (MAC) {| class="wikitable plainrowheaders" style="table-layout: fixed; margin-right: 0;" |+ |- ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nominirani (rad) ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Rezultat ! {{abbr|Ref.|Referenca}} |- | rowspan="3"|[[2019 Music Awards Ceremony|2019.]] | "Ego" <small> [[Milan Stanković]] ft. [[Jala Brat]] & Buba Corelli</small> | rowspan="2"| Najbolja kolaboracija | {{nominiran}} | rowspan="3"|<ref>{{cite web|url=http://tracara.com/ovo-je-lista-dobitnika-regionalnih-mac-muzickih-nagrada-uzivo/|title=Ovo je lista dobitnika regionalnih MAC muzičkih nagrada|date= januar 2019|publisher=Tracara.com}}</ref> |- | "Pravo vreme" <small> [[Maya Berović]] ft. Buba Corelli</small> | {{nominiran}} |- | "Balenciaga" | Najbolja moderna [[Dance muzika|dance]] numera | {{nominiran}} |} == Diskografija == === Albumi i EP-ovi === * ''SA Sin city'' (ft. [[Jala Brat]], 2013) – EP * ''Zulum'' (2014)<ref>{{cite web|title=Zulum by G-Recordz |url=https://genius.com/albums/G-recordz/Zulum |website=Genius |access-date=27. 1. 2019 |language=en}}</ref> – komp. * ''[[Pakt s đavolom]]'' (ft. Jala Brat, 2014) * ''Stari radio'' (ft. Jala Brat, 2016) * ''Kruna'' (ft. Jala Brat, 2016) * ''Alfa & Omega'' (ft. Jala Brat, 2018) * ''GoodFellas'' (ft. Jala Brat, 2023) * ''Goat Season: Part One'' (ft. Jala Brat, 2024) – EP * ''Goat Season: Part Two'' (ft. Jala Brat, 2024) – EP * ''Goat Season: Final Chapter'' (ft. Jala Brat, 2024) – EP * ''Roze suze'' (ft. Jala Brat, 2025) === Singlovi === {{columns-list|2| * "Čovjek sa dva lica" (ft. [[Memo (reper)|Memo]], 2006) * "Tarantula" (ft. Memo, 2007) * "Oh No" (2011) * "Dižite upaljače" (2012) * "Frenkie & Buba Corelli" / "RMX" (ft. [[Frenkie]], 2012) * "Plijen" (2013) * "Nevina" (2013) * "Ja te više ne volim" (ft. Mirela Rella, 2014) * "Habibi" (ft. [[Stefan Đurić|Rasta]], 2015) * "To me radi" (ft. Jala Brat i [[Maya Berović]], 2016) * "Comfort" (2016) * "Fetiš" (2016) * "Stari radio" (ft. Jala Brat, 2016) * "Nju bi da ljubim" (2016) * "Dokaz" (2016) * "Sporije" (2016) * "Klinka" (ft. Jala Brat, 2016) * "Ne volim" (ft. Jala Brat i [[Elena Kitić|Elena]], 2016) * "Ego" (ft. Jala Brat i [[Milan Stanković]], 2017) * "Ultimatum" (ft. Jala Brat, 2017) * "Usta na usta" (2017) * "Nema bolje" (ft. Jala Brat i [[RAF Camora]], 2017) * "Premija" (ft. [[Naida Bešlagić]], 2017) * "Opasno" (2017) * "Mafia" (ft. Jala Brat, 2018) * "Balenciaga" (2018) * "Ona'e" (ft. Jala Brat i [[Slobodan Veljković Coby|Coby]], 2018) * "Pravo vreme" (ft. Maya Berović, 2018) * "Rizik" (ft. [[Selma Bajrami]], 2018) * "Benga po snijegu" (ft. Jala Brat, Rasta, 2018) * "Mila" (ft. Jala Brat, 2019) * "Bebi" (ft. Jala Brat, 2019) * "Kamikaza" (ft. Jala Brat, [[Senidah]], 2019) * "O.D.D.D." (ft. Jala Brat, Coby, 2019) * "Zove Vienna" (ft. Jala Brat, RAF Camora, 2019) * "Karantin" (ft. Jala Brat, 2020) * "Pablo" (ft. Jala Brat, Milan Stanković, 2020) * "Gluh i nijem" (2021) * "Irina Shayk" (2021) * "Divljam" (ft. Jala Brat, 2021) * "Pilula" (ft. Jala Brat, 2021) * "Roze" (ft. Jala Brat, 2021) * "LaMelo" (ft. Jala Brat, 2022) * "Coco" (ft. Jala Brat, 2022) * "Coco 2.0" (ft. Jala Brat, RAF Camora, Dardan, 2022) * "Warsaw" (ft. Jala Brat, 2022) * "Criminal" (ft. Jala Brat, RAF Camora, 2022) * "Karamela" (ft. Jala Brat, Devito, 2023) * "Da li si me" (ft. Jala Brat, 2023) * "S.O.S." (ft. Jala Brat, DJ Architect, 2023) * "7ICE" (ft. Sajfer, Jala Brat, 2024) * "Don Diego (Rmx)" (ft. Jala Brat, Gims, 2025) * "Dumdum" (ft. Klijent, Jala Brat, 2025) * "Ku*ka mala sebična" (ft. [[Igor Buzov]], 2025) }} == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{portal|Biografija|Muzika|Bosna i Hercegovina}} * {{Discogs artist|5029995}} * {{Instagram|bubacorelli}} * {{Facebook|BubaCorelli.Official}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Corelli, Buba}} [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminalci]] ccn4ql2nthhso9jl2x6dapcansilp0p 3829448 3829447 2026-04-12T00:15:37Z ~2026-22343-36 180220 3829448 wikitext text/x-wiki {{replace|{{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Buba Corelli | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = solo_izvođač | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = Amar Hodžić | alias = Buba, Cora | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1989|9|22}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | porijeklo = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = rep, trep | zanimanje = reper (pjevač), producent, tekstopisac, muzički producent | instrument = | karijera = od 2004. | izdavač = [[Imperia]], [[RedEye Vision]], [[G-Recordz]] | povezani_umjetnici = {{hlist|[[Jala Brat]]|[[Rasta (muzičar)|Rasta]]|[[Maya Berović]]|[[Milan Stanković]]|[[RAF Camora]]|[[Naida Bešlagić]]|[[MC N]]|[[Ivan Ivanović Juice|Juice]]|[[Sedž Matoruga]]|[[Senidah]]|[[Severina]]}} | veb-sajt = {{#if:{{#property:P856}}|{{URL|{{#property:P856}}}}}} | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }}|septembar 1989|septembar 1989.}} '''Amar Hodžić''' (rođen 22. septembra 1989), poznatiji pod [[pseudonim]]om '''Buba Corelli''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je reper, pjevač, tekstopisac i muzički producent.<ref name="biografija.org" /><ref name="BubaKoreli">{{cite web|url=https://www.discogs.com/artist/5029995-Buba-Corelli |title=Buba Corelli diskografija|publisher=discogs.com |date=|access-date=1. 12. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Buba Corelli - Biografija |url=http://tekstomanija.com/biografije/buba-corelli/ |website=Tekstomanija |access-date=27. 1. 2019 |language=sr}}</ref> == Biografija == === Djetinjstvo i obrazovanje === Amar Hodžić je rođen [[22. septembar|22. septembra]] [[1989]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Odrastao je u naselju [[Alipašino Polje|Alipašino]], kojem je posvetio jednu od svojih prvih pjesama ("Muzika sa Alipašina" feat. Santos).<ref name="biografija.org">{{cite web|title=Buba Koreli (Buba Corelli) |url=https://www.biografija.org/muzika/buba-koreli-buba-corelli/ |website=Biografija |access-date=28. 1. 2019 |language=sr-RS |date=16. 9. 2018}}</ref> Pohađao je osnovnu školu Meša Selimović, a potom i [[Četvrta gimnazija na Ilidži|Četvrtu gimnaziju]] na [[Ilidža|Ilidži]].<ref name="biografija.info">{{cite web|title=Buba Corelli biografija |url=https://www.biografija.info/buba-corelli/ |website=biografija.info |access-date=28. 1. 2019}}</ref> === Karijera === ==== Muzički počeci ==== Muzikom se počeo baviti još kao tinejdžer. Prvu pjesmu je snimio [[2004]]. sa svojim prijateljem sa kojim je ubrzo potom osnovao grupu Corelli Duo,<ref name="biografija.info" /><ref name="idjworldbuba" /> odakle potječe i njegovo umjetničko ime.<ref>{{cite web|url=http://www.bhoportal.com/domaca-scena/buba-corelli-interview/|title=Buba Corelli Interview (BHOPortal.com): "Hip Hop slušam otkad znam za sebe…"|publisher=BHOPortal|date=21. 11. 2011|access-date=10. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617004959/http://www.bhoportal.com/domaca-scena/buba-corelli-interview/|archive-date=17. 6. 2016|url-status=dead}}</ref> Iz tog perioda izdvajaju se pjesme koje je snimio sa sarajevskim reperom Muamerom Softićem, poznatijim pod imenom [[Memo (reper)|Memo]] – "Čovjek sa dva lica" 2006. i "Tarantula" 2007. godine.<ref name="biografija.org" /> Nakon raspada grupe Corelli Duo, Amar se prestao baviti repanjem, sve do 2009, kada je počeo repati i nastupati sa sarajevskom rep-grupom G-Recordz. U tom periodu, Amar je počeo da nastupa pod umjetničkim imenom Buba Corelli i 2011. objavio je pjesmu "Oh No", koja ga je predstavila široj publici i donijela mu veću popularnost.<ref name="biografija.info" /> Uslijedile su pjesme "Dižite upaljače" i "Nevina". Sljedeće godine je gostovao na albumu ''Troyanac'' tuzlanskog repera [[Frenkie|Frenkija]], sa kojim je snimio pjesmu "RMX" (''Frenkie i Buba Corelli'').<ref name="biografija.org" /> ==== Početak saradnje sa Jala Bratom ==== Dvije godine kasnije, Amar je tokom nastupa grupe [[BluntBylon]] upoznao Jasmina Fazlića, poznatijeg kao [[Jala Brat]].<ref name="biografija.info" /> Buba Corelli i Jala Brat su ubrzo potom započeli saradnju i juna 2013. objavili pjesmu "Kalashnikov", kojom su najavili zajednički album. EP pod nazivom ''SA Sin city'' izašao je iste godine, a na njemu se nalazi pet pjesama.<ref>{{cite web|title=SA Sin city |url=http://tekstomanija.com/albumi/sa-sin-city/ |website=Tekstomanija |access-date=27. 1. 2019 |language=sr}}</ref> Na proljeće 2014, Buba Corelli i Jala Brat su sa [[Ivan Ivanović Juice|Juiceom]] snimili pjesmu "Grijeh".<ref name="biografija.org" /> Novembra iste godine, Buba i Jala su izdali pjesmu "Bez tebe", kojom su najavili novi zajednički album.<ref name="klix" /> Album, koji nosi naziv ''Pakt sa đavolom'', izašao je 13. decembra te godine, a muziku, tekst i aranžman za sve pjesme radili su Jala i Buba.<ref name="klix" /><ref>{{cite web|url=http://ba.n1info.com/a13864/Showbiz/Showbiz/Prvi-zajednicki-album-Buba-Corellija-i-Jale-Pakt-s-djavolom.html|title=Buba Corelli i Jala spremni potpisati "Pakt s đavolom"|publisher=N1|date=11. 12. 2014|access-date=10. 5. 2016|archive-date=3. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603114222/http://ba.n1info.com/a13864/Showbiz/Showbiz/Prvi-zajednicki-album-Buba-Corellija-i-Jale-Pakt-s-djavolom.html|url-status=dead}}</ref><ref name="pakt">{{cite web|title=Jasmin Fazlić Jala: Ko je sretan ni u hali nije gladan |url=http://www.radiosarajevo.ba/mobile/novost/172472 |website=radiosarajevo.ba |access-date=27. 1. 2019 |date=9. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160609211854/http://www.radiosarajevo.ba/mobile/novost/172472 |archive-date=9. 6. 2016 |url-status=dead}}</ref> Na albumu se nalazi 13 pjesama plus dvije bonus trake. Matricu za jednu pjesmu radio je KiboBeatz, dok su na ostalim pjesmama radila samo njih dvojica. Nastavili su saradnju sa Juiceom, pa se on pojavljuje na pjesmi "Geto majke", a kao gosti, na albumu se još pojavljuju [[Sedž Matoruga]], [[Rasta (muzičar)|Rasta]] i [[MC N]].<ref>{{cite web|title=Pakt s đavolom FULL ALBUM |url=https://www.youtube.com/playlist?list=PLhlXUQWSRpOmSEROq2lI5PnFzq64Z_jwB |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> Album je urađen u Tempo produkciji i sniman u studiju RedEye Vision.<ref name="klix">{{cite web|title=Sarajevski reperi Jala i Buba Corelli uskoro objavljuju "Pakt s đavolom" (VIDEO) |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/sarajevski-reperi-jala-i-buba-corelli-uskoro-objavljuju-pakt-s-djavolom/141128150 |website=Klix.ba |access-date=27. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Pored pjesme "Bez tebe", spotovi su snimljeni i za pjesme "22" i "Borba".<ref>{{cite web|url=http://ba.n1info.com/a35755/Showbiz/Showbiz/Jala-i-Buba-Corelli-Borba.html|title=Jala i Buba Corelli predstavili spot za pjesmu "Borba"|publisher=N1|date=8. 4. 2015|access-date=10. 5. 2016|archive-date=3. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603122821/http://ba.n1info.com/a35755/Showbiz/Showbiz/Jala-i-Buba-Corelli-Borba.html|url-status=dead}}</ref> ==== Hapšenje i saradnje sa popularnim muzičarima ==== Buba Corelli je 2015. nastavio saradnju sa [[Rasta (muzičar)|Rastom]], sa kojim je snimio pjesmu "Habibi".<ref name="biografija.info" /> Međutim, sredinom godine je uhapšen zbog sumnje da se bavio trgovinom droge, pa je pjesma objavljena krajem godine, a spot je snimio Rasta.<ref name="biografija.org" /> Odmah nakog njegovog odlaska u zatvor, Jala je objavio pjesmu "Dom", koju je posvetio Bubi.<ref name="biografija.org" /> Amar je pušten na slobodu maja 2016, kada je sa Jalom nastavio da stvara, i u tom periodu su odlučili da promijene pravac i posvete se saradnji sa regionalnim pop-folk pjevačima.<ref name="biografija.org" /> Tako su polovinom godine objavili pjesmu "To me radi", koju su snimili sa [[Maya Berović|Mayom Berović]].<ref name="maja">{{cite web|title=SVE O VIKTORIJINOJ TAJNI: Maya predstavila novi album! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-sve-o-viktorijinoj-tajni-maya-predstavila-novi-album/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> Oktobra iste godine objavio je singl "Sporije".<ref name="biografija.info" /> Nedugo potom objavio je i pjesmu "Comfort", kojom je najavio novi album. I Jala je u isto vrijeme objavio singl "La Martina", koji je također bio najava za novi album.<ref>{{cite web|title=KRUNA: Jala Brat i Buba Corelli predstavljaju novi zajednički album! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-kruna-jala-brat-i-buba-corelli-predstavljaju-novi-zajednicki-album/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> Zajednički album, pod naslovom ''Kruna'', objavljen je ubrzo nakon toga i sadrži osam pjesama, od kojih samo dvije predstavljaju duet ovog dvojca, dok su ostale pjesme singlovi.<ref name="idjworldbuba">{{cite web |url=http://idjworld.rs/sr/izvo%C4%91a%C4%8Di/buba-corelli |title=IDJ World - Buba Koreli |date= |access-date=8. 6. 2011 |archive-date=26. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170426120527/http://idjworld.rs/sr/izvo%C4%91a%C4%8Di/buba-corelli |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|title=KRUNA (ALBUM) |url=https://www.youtube.com/playlist?list=PLe94KjY-2PC35H6sWiZkGGlelKhGk15Ts |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> Na jednom od dueta kao gost se pojavljuje [[Elena Kitić]], kćerka [[Mile Kitić|Mileta Kitića]] i [[Marta Savić|Marte Savić]].<ref>{{cite web|title=NOVA PJESMA SA JALOM I BUBOM: Elena ponovno oduševljava! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-nova-pjesma-sa-jalom-i-bubom-elena-ponovno-odusevljava/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> Pjesma "To me radi" stekla je popularnost, pa je uslijedila istoimena turneja širom Evrope, kada su njih dvojica sa Mayom nastupali u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Holandiji, Švedskoj i Luksemburgu, kao i širom Balkana. Zbog uspjeha, dvojac je nastavio saradnju sa Mayom i ona je jula 2017. objavila album ''[[Viktorijina tajna]]'' koji su za nju uradili Buba Corelli i Jala Brat, na kojem se nalaze i pjesme "Balmain" i "Mala lomi" – pjesme na kojima se i na pjevačkim dionicama pojavljuje ovaj dvojac.<ref name="maja" /><ref>{{cite web|title=Maya Berović - 2017 - Viktorijina Tajna |url=https://www.youtube.com/playlist?list=PLxtlNNfMLWbyAeL4J6dk5UiCDQXISJlVd |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> S [[Milan Stanković (pjevač)|Milanom Stankovićem]] je početkom 2017. objavio pjesmu "Ego",<ref>{{cite web|title=PRVI DIO TRILOGIJE: Milan Stanković predstavio ‘Trans’! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-prvi-dio-trilogije-milan-stankovic-predstavio-trans/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> koja je postala popularna i na YouTube-u broji preko 60 miliona pregleda.<ref>{{cite web|title=MILAN STANKOVIC - EGO FEAT. JALA BRAT & BUBA CORELLI |url=https://www.youtube.com/watch?v=4IN-VL_fxT4 |website=youtube.com |access-date=27. 1. 2019}}</ref> Iste godine, sarađivao je sa Naidom Bešlagić, sa kojom je objavio pjesmu "Premija", a na pjesmi "Nema bolje", koju je snimio sa Jalom, pojavljuje se i [[RAF Camora]], njemački reper. Pored ovih pjesama, te godine je izdao i singlove "Usta na usta" i "Opasno" i duet sa Jalom pod nazivom "Ultimatum".<ref name="biografija.info" /> Zahvaljujući rastućoj popularnosti, Buba Corelli i Jala Brat su martu 2017. održali koncert u [[Dom mladih u Sarajevu|Domu mladih]] u Sarajevu,<ref name="biografija.info" /> gdje su se kao gosti pojavili Elena Kitić, Maya Berović, [[Rimski (reper)|Rimski]], [[Corona (reper)|Corona]] i [[Gasttozz]]. Godinu dana nakon toga, održali su i koncert na beogradskom [[Stadion Tašmajdan|stadionu Tašmajdan]] 23. juna 2018, gdje je prisustvovalo više od 15 hiljada posjetilaca,<ref>{{cite web |title=Jala Brat i Buba Corelli napunili beogradski Tašmajdan |url=http://ba.n1info.com/a268428/Showbiz/Showbiz-vesti/Jala-Brat-i-Buba-Corelli-napunili-beogradski-Tasmajdan.html |website=N1 BA |access-date=28. 1. 2019 |language=bs-Latn-BA |archive-date=4. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181104175330/http://ba.n1info.com/a268428/Showbiz/Showbiz-vesti/Jala-Brat-i-Buba-Corelli-napunili-beogradski-Tasmajdan.html |url-status=dead }}</ref> a 9. augusta napunili su i sarajevsku dvoranu [[Skenderija]].<ref name="biografija.org" /><ref>{{cite web|title=Hiljade fanova Jale Brata i Bube Corellija u Skenderiji, Severina dodatno zagrijala atmosferu (FOTO+VIDEO) |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/hiljade-fanova-jale-brata-i-bube-corellija-u-skenderiji-severina-dodatno-zagrijala-atmosferu/180810002 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019}}</ref> ==== Mejnstrim popularnost ==== U aprilu 2018. Buba Corelli i Jala Brat su pjesmom "Mafia" najavili izlazak novog albuma pod nazivom ''Alfa i omega''. Pjesme koje se nalaze na albumu nastavili su da objavljuju i promovišu zasebno kao singlove, a nakon pjesme "Mafia", Buba je sa albuma izdao pjesmu "Balenciaga", koja je dobro prošla među njegovim obožavaocima i predstavlja trenutno najpopularniju njegovu pjesmu sa preko 70 miliona pregleda na YouTube-u.<ref>{{cite web|title=Buba Corelli - Balenciaga |url=https://www.youtube.com/watch?v=FmeVHlJOpzQ |website=youtube.com |access-date=29. 1. 2019}}</ref> Tada je Buba Corelli imao prepirku sa [[MC Stojan]]om zbog njegove pjesme "La Miami".<ref>{{cite web|title=Bukti rat Bube Korelija i MC Stojana |url=http://www.telegraf.rs/jetset/vesti-jetset/2966775-bukti-rat-bube-korelija-i-mc-stojana-a-nakon-nove-poruke-srpskog-pevaca-na-racun-bosanskog-repera-nastace-totalni-haos-foto |website=www.telegraf.rs |access-date=27. 1. 2019 |language=sr}}</ref> Sljedeća pjesma sa albuma izašla je neposredno prije koncerta na Tašmajdanu. Pjesma nosi naziv "Ona'e" i predstavlja saradnju sa [[Coby]]jem.<ref>{{cite web|title=Jala Brat, Buba Corelli i Coby "zapalili" YouTube novom pjesmom "Ona'e" |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/jala-brat-buba-corelli-i-coby-zapalili-youtube-novom-pjesmom-ona-e/180617082 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Mjesec dana nakon toga, Buba Corelli je izdao još jedan duet sa Mayom Berović pod nazivom "Pravo vreme<!--nije vrijeme-->". Pjesma se nalazi na njenom albumu ''[[7 (album)|7]]'', za čiju izradu su bili zaduženi Buba i Jala.<ref name="seven">{{cite web|title=Novi album Maje Berović: Seven |url=https://www.blic.rs/zabava/konacno-ugledao-svetlost-dana-stigao-seven-maja-berovic-nikad-provokativnija/mhjzt6h |website=blic.rs |access-date=8. 7. 2018}}</ref> Krajem godine je nastavljena saradnja sa Rastom, pa su Buba Corelli i Jala Brat sa njim objavili pjesmu "Benga po snijegu", koja također predstavlja dio albuma ''Alfa i omega''. Muziku i tekst su radili oni, dok je na aranžmanu radio [[RimDa]], a za miks i master je zaslužan [[Đorđe Romandić|KC Blaze]].<ref>{{cite web|title=Jala Brat, Buba Corelli i Rasta udružili snage na novoj pjesmi "Benga po snijegu" |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/jala-brat-buba-corelli-i-rasta-udruzili-snage-na-novoj-pjesmi-benga-po-snijegu/181220149 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Buba Corelli je, zajedno sa Jalom i [[Aca Lukas|Acom Lukasom]], za Novu godinu nastupao u [[Štark arena|Štark areni]] u Beogradu.<ref>{{cite web|title=Jala Brat i Buba Corelli na Instagramu odbrojavaju sate do nove pjesme "Mila" |url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/jala-brat-i-buba-corelli-na-instagramu-odbrojavaju-sate-do-nove-pjesme-mila/181223085 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Šesti singl sa albuma izašao je 13. januara 2019. i nosi naziv "Mila". Karakteriše ga za Bubu i Jalu netipičan spot, koji je radio Arnej Misirlić.<ref>{{cite web|title=Pogledajte novi spot Jale Brata i Bube Corellija za pjesmu "Mila" |url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/pogledajte-novi-spot-jale-brata-i-bube-corellija-za-pjesmu-mila/190113076 |website=Klix.ba |access-date=29. 1. 2019 |language=bs-BA}}</ref> Tokom karijere, Buba Corelli je sarađivao sa velikim brojem srbijanskih muzičara, među kojima su [[Goca Tržan]], [[Dado Polumenta]], [[Milica Pavlović]], [[Dara Bubamara]] i drugi.<ref name="biografija.org" /><ref name="biografija.info" /> Pored toga, zajedno sa Jalom je radio na pjesmama za brojne pjevače. Pored Maye Berović, ovaj dvojac je uradio album za [[Beca Fantastik|Becu Fantastika]],<ref>{{cite web|title=UNIKAT: Beca napravio potpunu promjenu! |url=http://folk-portal.com/premijera/video-unikat-beca-napravio-potpunu-promjenu/ |website=Folk Portal |access-date=27. 1. 2019 |language=hr}}</ref> a napisali su pjesmu "Tutorial" za [[Severina|Severinu]].<ref name="biografija.info" /> Zajedno sa Jalom Bratom, Buba Corelli je vlasnik produkcijske kuće [[Imperia]],<ref name="biografija.org" /> a pored toga su vlasnici i studija RedEye Vision. == Privatni život == Juna 2015, Amar Hodžić je, zajedno sa još 12 osoba, bio uhapšen zbog sumnje da je na području [[Kanton Sarajevo|kantona Sarajevo]] neovlašteno posredovao u prodaji droge. Najprije mu je određen jednomjesečni pritvor, ali je isti potom produžavan, tako da je zatvor napustio tek u maju 2016. godine.<ref>{{cite web|title=Buba Corelli u zatvoru zbog prodaje narkotika |url=http://tracara.com/buba-corelli-u-zatvoru-zbog-prodaje-narkotika/ |website=Tračara |access-date=28. 1. 2019 |date=29. 1. 2018}}</ref> Nakon izlaska iz zatvora, zaprosio je svoju djevojku Jasminu Đuderiju,<ref name="biografija.org" /> koju je upoznao još u srednjoj školi, a s kojom je u vezi od 2009. godine.<ref name="biografija.info" /><ref>{{cite web|url=http://usk24.ba/magazin/buba-corelli-zarucio-dugogodisnju-djevojku-prelijepu-jasminu/|title=Buba Corelli zaručio dugogodišnju djevojku Jasminu|publisher=usk24.ba|date=27. 4. 2016|access-date=6. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170106103417/http://usk24.ba/magazin/buba-corelli-zarucio-dugogodisnju-djevojku-prelijepu-jasminu/|archive-date=6. 1. 2017|url-status=dead}}</ref> Amar Hodžić je krajem septembra 2019. osuđen na godinu dana zatvora zbog dilanja droge u Sarajevu.<ref>{{cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/518989/amar-hodzic-zvani-buba-corelli-i-almir-bozalija-osudeni-na-po-godinu-zatvora-zbog-trgovine-narkoticima|title=Amar Hodžić zvani Buba Corelli i Almir Bozalija osuđeni na po godinu zatvora zbog trgovine narkoticima|website=avaz.ba|publisher=[[Dnevni avaz|AVAZ Roto Press]]|date=26. 9. 2019|access-date=26. 9. 2019}}</ref> Juna 2016. napadnut je tokom nastupa u [[Doboj]]u, kada je u noćnom klubu pogođen u potiljak flašom, a tri osobe su nakon toga uhapšene i optužene za napad.<ref>{{cite web|url=http://ba.n1info.com/a101254/Vijesti/Vijesti/Buba-Corelli-napadnut-u-nocnom-klubu-u-Doboju.html|title=Buba Corelli napadnut u noćnom klubu u Doboju|publisher=BA|date=20. 6. 2016|access-date=28. 3. 2017|archive-date=29. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329050355/http://ba.n1info.com/a101254/Vijesti/Vijesti/Buba-Corelli-napadnut-u-nocnom-klubu-u-Doboju.html|url-status=dead}}</ref> Amar Hodžić je augusta 2017. bio kum na vjenčanju Jasmina Fazlića i Alme Ikanović.<ref name="biografija.org" /> == Nagrade i nominacije == ; ''Music Awards Ceremony'' (MAC) {| class="wikitable plainrowheaders" style="table-layout: fixed; margin-right: 0;" |+ |- ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nominirani (rad) ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Rezultat ! {{abbr|Ref.|Referenca}} |- | rowspan="3"|[[2019 Music Awards Ceremony|2019.]] | "Ego" <small> [[Milan Stanković]] ft. [[Jala Brat]] & Buba Corelli</small> | rowspan="2"| Najbolja kolaboracija | {{nominiran}} | rowspan="3"|<ref>{{cite web|url=http://tracara.com/ovo-je-lista-dobitnika-regionalnih-mac-muzickih-nagrada-uzivo/|title=Ovo je lista dobitnika regionalnih MAC muzičkih nagrada|date= januar 2019|publisher=Tracara.com}}</ref> |- | "Pravo vreme" <small> [[Maya Berović]] ft. Buba Corelli</small> | {{nominiran}} |- | "Balenciaga" | Najbolja moderna [[Dance muzika|dance]] numera | {{nominiran}} |} == Diskografija == === Albumi i EP-ovi === * ''SA Sin city'' (ft. [[Jala Brat]], 2013) – EP * ''Zulum'' (2014)<ref>{{cite web|title=Zulum by G-Recordz |url=https://genius.com/albums/G-recordz/Zulum |website=Genius |access-date=27. 1. 2019 |language=en}}</ref> – komp. * ''[[Pakt s đavolom]]'' (ft. Jala Brat, 2014) * ''Stari radio'' (ft. Jala Brat, 2016) * ''Kruna'' (ft. Jala Brat, 2016) * ''Alfa & Omega'' (ft. Jala Brat, 2018) * ''GoodFellas'' (ft. Jala Brat, 2023) * ''Goat Season: Part One'' (ft. Jala Brat, 2024) – EP * ''Goat Season: Part Two'' (ft. Jala Brat, 2024) – EP * ''Goat Season: Final Chapter'' (ft. Jala Brat, 2024) – EP * ''Roze suze'' (ft. Jala Brat, 2025) === Singlovi === {{columns-list|2| * "Čovjek sa dva lica" (ft. [[Memo (reper)|Memo]], 2006) * "Tarantula" (ft. Memo, 2007) * "Oh No" (2011) * "Dižite upaljače" (2012) * "Frenkie & Buba Corelli" / "RMX" (ft. [[Frenkie]], 2012) * "Plijen" (2013) * "Nevina" (2013) * "Ja te više ne volim" (ft. Mirela Rella, 2014) * "Habibi" (ft. [[Stefan Đurić|Rasta]], 2015) * "To me radi" (ft. Jala Brat i [[Maya Berović]], 2016) * "Comfort" (2016) * "Fetiš" (2016) * "Stari radio" (ft. Jala Brat, 2016) * "Nju bi da ljubim" (2016) * "Dokaz" (2016) * "Sporije" (2016) * "Klinka" (ft. Jala Brat, 2016) * "Ne volim" (ft. Jala Brat i [[Elena Kitić|Elena]], 2016) * "Ego" (ft. Jala Brat i [[Milan Stanković]], 2017) * "Ultimatum" (ft. Jala Brat, 2017) * "Usta na usta" (2017) * "Nema bolje" (ft. Jala Brat i [[RAF Camora]], 2017) * "Premija" (ft. [[Naida Bešlagić]], 2017) * "Opasno" (2017) * "Mafia" (ft. Jala Brat, 2018) * "Balenciaga" (2018) * "Ona'e" (ft. Jala Brat i [[Slobodan Veljković Coby|Coby]], 2018) * "Pravo vreme" (ft. Maya Berović, 2018) * "Rizik" (ft. [[Selma Bajrami]], 2018) * "Benga po snijegu" (ft. Jala Brat, Rasta, 2018) * "Mila" (ft. Jala Brat, 2019) * "Bebi" (ft. Jala Brat, 2019) * "Kamikaza" (ft. Jala Brat, [[Senidah]], 2019) * "O.D.D.D." (ft. Jala Brat, Coby, 2019) * "Zove Vienna" (ft. Jala Brat, RAF Camora, 2019) * "Karantin" (ft. Jala Brat, 2020) * "Pablo" (ft. Jala Brat, Milan Stanković, 2020) * "Gluh i nijem" (2021) * "Irina Shayk" (2021) * "Divljam" (ft. Jala Brat, 2021) * "Pilula" (ft. Jala Brat, 2021) * "Roze" (ft. Jala Brat, 2021) * "LaMelo" (ft. Jala Brat, 2022) * "Coco" (ft. Jala Brat, 2022) * "Coco 2.0" (ft. Jala Brat, RAF Camora, Dardan, 2022) * "Warsaw" (ft. Jala Brat, 2022) * "Criminal" (ft. Jala Brat, RAF Camora, 2022) * "Karamela" (ft. Jala Brat, Devito, 2023) * "Da li si me" (ft. Jala Brat, 2023) * "S.O.S." (ft. Jala Brat, DJ Architect, 2023) * "7ICE" (ft. Sajfer, Jala Brat, 2024) * "Don Diego (Rmx)" (ft. Jala Brat, Gims, 2025) * "Dumdum" (ft. Klijent, Jala Brat, 2025) * "Ku*ka mala sebična" (ft. [[Igor Buzov]], 2025) }} == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{portal|Biografija|Muzika|Bosna i Hercegovina}} * {{Discogs artist|5029995}} * {{Instagram|bubacorelli}} * {{Facebook|BubaCorelli.Official}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Corelli, Buba}} [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminalci]] jtirswqp1ct4s5y7h4fypiykuzb1okw Emir O. Filipović 0 456025 3829397 3757533 2026-04-11T17:21:54Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo using [[Project:AWB|AWB]] 3829397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Emir O. Filipović | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|4|30}} | mjesto_rođenja = Ključ, SFRJ | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | značajna_djela = | vjera = | obrazovanje = | zanimanje = historičar | supružnik = | djeca = | roditelji = | potpis = | web-stranica = }} '''Emir O. Filipović''' je bosanskohercegovački [[historičar]] i [[medievalist]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-27-50/132-doc-dr-emir-filipovic|title=Prof. dr. Emir Filipović|website=www.ff.unsa.ba|access-date=7. 5. 2020}}</ref> == Biografija == Emir Filipović rođen je 30. aprila 1984. u [[Ključ (grad)|Ključ]]u. U rodnom mjestu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je 2006. na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. [[Magistar]]sku tezu "Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni" odbranio je 2009. a [[doktor]]sku [[disertacija|disertaciju]] "Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386–1463)" 2014. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu radi od 2007. U zvanju je [[docent]]a i izvodi nastavu iz predmeta Rani srednji vijek, Kasni srednji vijek, Bosna u ranom srednjem vijeku, Bosna u kasnom srednjem vijeku i Pomoćne historijske discipline. Predavao je i boravio na univerzitetima u Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Portugalu i Austriji. Uži naučni interes predstavlja izučavanje ranih bosansko-osmanskih odnosa, srednjovjekovnog viteštva i dvorske kulture, heraldike te političke, kulturne i vjerske historije Evrope i Bosne u 14. i 15. stoljeću. Učestvovao je na više domaćih, regionalnih i međunarodnih naučnih skupova. Objavio je veći broj radova, prikaza i osvrta. Prepoznatljiv je po autorstvu monumentalne knjige Bosansko kraljevstvo. Historija srednjovjekovne bosanske države (Sarajevo, 2017 i 2018). == Reference == {{Refspisak|}} == Izvori i literatura == * O autoru, Bosansko kraljevstvo. Historija srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, 2017, 702. *[https://scholar.google.com/citations?user=CSZouM4AAAAJ&hl=en Emir O. Filipović, Bibliografija radova] == Vanjski linkovi == * [https://ffsa.academia.edu/EmirOFilipovic Emir O. Filipović, biografija] – [[academia.edu]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]] [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Biografije, Ključ]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 68vjt3vrirs5wqwjsfnewxa806a0458 Wikipedia:AutoWikiBrowser/CheckPageJSON 4 458226 3829603 3531917 2026-04-12T11:44:57Z Srđan 73336 3829603 json application/json { "enabledusers": [ "AnToni", "Munja", "Semso98", "EN-Jungwon", "Palapa" ], "enabledbots": [ "Munjabot", "NeptuneBot", "WumpusBot", "タチコマ robot", "IviBot", "PanaskoBot" ] } kkwahn6wbiw498z76xz90eg4h927y35 Endolitska zona 0 459025 3829465 3810291 2026-04-12T04:51:13Z Tulum387 155909 3829465 wikitext text/x-wiki {{biomi}} [[slika:Verrucaria01.jpg|mini|280px|Endolitski [[lišaj]]evi roda ''[[Verrucaria]]'']] '''Endolit''' je [[organizam]] ([[archaea]], [[bakterija]], [[gljiva]], [[lišaj]], [[alga]] ili [[amoeba|amoeboid]]) koji živi unutar [[stijena (geologija )|stijena]], [[koral]]a, životinjskih ljuštura ili u porama između [[mineral]]nih zrna stijene. Mnogi su [[ekstremofil]]i, žive na mjestima koja su dugo zamišljena kao nepristupačna za život. Od posebnog su interesa za [[astrobiologija|astrobiologe]], koji teoretiziraju da endolitska okruženja na [[Mars]]u i na drugim planetima predstavljaju potencijalni [[Refugij (biologija)|refugij]] za izvanzemaljske mikrobne zajednice.<ref name="Wierzchos et al. 2011">{{cite journal |last=Wierzchos |first=J. |last2=Camara |first2=B. |last3=De Los Rios |first3=A. |last4=Davila |first4=A. F. |last5=Sanchaz Almazo |first5=M. |last6=Artieda |first6=O. |last7=Wierzchos |first7=K. |last8=Gomez-Silva |first8=B. |last9=McKay |first9=C. |last10=Ascaso |first10=C. |year=2011 |title=Microbial colonization of Ca-sulfate crusts in the hyperarid core of the Atacama Desert: Implications for the search for life on Mars |journal=Geobiology|volume=9 |issue=1 |pages=44–60 |doi=10.1111/j.1472-4669.2010.00254.x |pmid=20726901 }}</ref><ref name="NYT-20160912">{{cite news |last=Chang |first=Kenneth |title=Visions of Life on Mars in Earth's Depths |url=https://www.nytimes.com/2016/09/13/science/south-african-mine-life-on-mars.html |date=12. 9. 2016 |work=The New York Times |access-date=12. 9. 2016}}</ref> U ekstremnim područjima su obilježavajući dio [[biocenoza|životne zajednice]], pa se [[areal]] njihovog rasprostranjenja obično označava kao '''endolitska zona'''. == Podjela == Izraz "endolit ", koji definira organizam koji kolonizira unutrašnjost bilo koje stijene, dalje je klasificiran u tri potklase:<ref>{{Cite journal |url=http://jsedres.sepmonline.org/cgi/content/abstract/51/2/475 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101230015229/http://jsedres.sepmonline.org/cgi/content/abstract/51/2/475|archive-date=30. 12. 2010 |first1=Stjepko |last1=Golubic |first2=E. Imre |last2=Friedmann |first3=Jürgen|last3= Schneider |title=The lithobiotic ecological niche, with special reference to microorganisms |journal=SEPM Journal of Sedimentary Research|volume=51 |number=2 |date=juni 1981 |pages=475–478|doi=10.1306/212F7CB6-2B24-11D7-8648000102C1865D }}</ref> ; Hazmoendolit : kolonizira pukotine i rupice u stijeni (''hazmo'' = pukotina) ; Kriptoendolit : kolonizira strukturne šupljine unutar poroznih stijena, uključujući prostore proizvedene i ispražnjene od euendolita (''kripto'' = skriveno) ; Euendolit : aktivno prodire u unutrašnjost stijena tvoreći tunele koji odgovaraju obliku njegovog tijela, organizam dosadan stijenama (''eu'' = pravo) == Okolina == Endoliti su pronađeni u stijeni sve do dubine od 3&nbsp;km, mada nije poznato je li to njihova granica (zbog troškova koji su toliko veliki za duboko kopanje). Zlatni rudnici predstavljaju "idealno okruženje" za geologe koji proučavaju podzemne mikrobe <ref name="two miles underground">{{cite web|last1=Schultz|first1=Steven|title=Two miles underground|url=http://www.princeton.edu/pr/pwb/99/1213/microbe.shtml|publisher=Princeton Weekly Bulletin|archive-url=https://web.archive.org/web/20160113130655/http://www.princeton.edu/pr/pwb/99/1213/microbe.shtml|archive-date=13. 1. 2016|date=13. 12. 1999}}—Gold mines present "ideal environment" for geologists studying subsurface microbes</ref><ref name="hively">{{cite news|url=http://discovermagazine.com/1997/may/lookingforlifein1124|title= Looking for life in all the wrong places—research on cryptoendoliths|work=Discover|date= maj 1997 |first1= Will|last1= Hively|access-date=5. 12. 2019}}</ref> Čini se da glavna prijetnja za njihov opstanak ne proizlazi iz pritiska na takvoj dubini, već od povišenih temperatura. Sudeći od [[hipertermofilni organizmi|hipertermofilni, organizmima]], temperaturna granica je oko 120&nbsp;°C, a mogu se reproducirati na 121&nbsp;°C), što ograničava moguću dubinu na 4-4,5&nbsp;km ispod [[kontinentalna kora|kontinentalne kore]] i 7 ili 7,5&nbsp;km ispod [[okean]]skog dna. Endolitni organizmi su takođe pronađeni u površinskim stijenama u oblastima niske vlažnosti ([[hippolit]]) i niske temperature ([[psihrofili]]), uključujući [[Suhe doline]] i [[permafrost]] [[Antarktik]]a, [[Alpe]] i [[Stjenovite planine]].<ref name="dry valleys">{{Cite journal |doi = 10.1128/AEM.69.7.3858-3867.2003|pmid = 12839754|pmc = 165166|title = Microbial Diversity of Cryptoendolithic Communities from the Mc ''Murdo'' Dry Valleys, Antarctica|url = https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2003-07_69_7/page/3858|journal = Applied and Environmental Microbiology|volume = 69|issue = 7|pages = 3858–3867|year = 2003|last1 = de la Torre|first1 = J. R.|last2 = Goebel|first2 = B. M.|last3 = Friedmann|first3 = E. I.|last4 = Pace|first4 = N. R.}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Horath|first1=Thomas|last2=Bachofen|first2=Reinhard|title=Molecular Characterization of an Endolithic Microbial Community in Dolomite Rock in the Central Alps (Switzerland)|journal=Microbial Ecology|date=august 2009|volume=58|issue=2|pages=290–306|doi=10.1007/s00248-008-9483-7|pmid=19172216|url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/18300/34/ZORA_NL_18300.pdf|access-date=14. 1. 2020|archive-date=26. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426180051/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/18300/34/ZORA_NL_18300.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal | doi=10.1038/nature03447| pmid=15846344| title=Geobiology of a microbial endolithic community in the Yellowstone geothermal environment| url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-04-21_434_7036/page/1010| journal=Nature| volume=434| issue=7036| pages=1011–1014| year=2005| last1=Walker| first1=Jeffrey J.| last2=Spear| first2=John R.| last3=Pace| first3=Norman R.| bibcode=2005Natur.434.1011W}}</ref><ref>{{Cite journal |doi = 10.1128/AEM.02656-06|pmid = 17416689|pmc = 1932665|title = Phylogenetic Composition of Rocky Mountain Endolithic Microbial Ecosystems|url = https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_2007-06_73_11/page/3496|journal = Applied and Environmental Microbiology|volume = 73|issue = 11|pages = 3497–3504|year = 2007|last1 = Walker|first1 = J. J.|last2 = Pace|first2 = N. R.}}</ref> == Preživljavanje == Endoliti mogu preživjeti hranjenjem na tragovima [[gvožđe|gvožđa]], [[kalij]]a ili [[sumpor]]a kao i nekim [[ugljik|ugljicima]]. Hoće li ih [[metabolizam|metabolizirati]] direktno iz okolne stijene, ili bolje rečeno [[izlučivanje|izlučivati]] i [[kiselina|kiselinu]], kako bi ih prvo rastvarali, ostaje za vidjeti. [[Program za bušenje u okeanima]] pronašao je mikroskopski sitne tragove u [[bazalt]]u iz [[Atlantski okean|Atlantika]], [[Indijski okean|Indijskog]] i [[Pacifik|Tihog okeana]] koji sadrže [[DNK]].<ref name="glass munchers">{{cite web|last1=Mullen|first1=Leslie|title=Glass Munchers Under the Sea|url=http://www.nai.arc.nasa.gov/news_stories/news_detail.cfm?ID=98|website=NASA Astrobiology Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20130220141852/http://nai.arc.nasa.gov/news_stories/news_detail.cfm?ID=98|archive-date=20. 2. 2013}}</ref><ref name="basalt">{{cite journal|last1=Lysnes|first1=Kristine|last2=Torsvik|first2=Terje|last3=Thorseth|first3=Ingunn H.|last4=Pedersen|first4=Rolf B.|title=Microbial Populations in Ocean Floor Basalt: Results from ODP Leg 187|journal=Proc ODP Sci Results|date=2004|volume=187|pages=1–27|url=http://www-odp.tamu.edu/publications/187_SR/VOLUME/CHAPTERS/203.PDF|doi=10.2973/odp.proc.sr.187.203.2004 }}</ref> Photosynthetic endoliths have also been discovered.<ref name="photendolith">{{cite journal |last1=Wierzchos |first1=Jacek |last2=Ascaso |first2=Carmen |last3=McKay |first3=Christopher P. |title=Endolithic Cyanobacteria in Halite Rocks from the Hyperarid Core of the Atacama Desert |journal=Astrobiology |date=2006 |volume=6 |issue=3 |pages=415–422 |doi=10.1089/ast.2006.6.415}}</ref> Kako su voda i hranjive tvari prilično rijetki u okruženju endolita, imaju vrlo spor [[reprodukcija|reprodukcijski]] ciklus. Rani podaci sugeriraju da se neki uključe u [[ćelijska dioba|ćelijsku diobu]] jednom svakih stotinu godina. Istraživači su, u avgustu 2013., iznijeli dokaze o endolitima u okeanskom dnu, starih možda milionima godina i koji se reproduciraju samo jednom svakih 10.000 godina.<ref name="hively"/><ref>{{cite web|last1=Yirka|first1=Bob|title=Soil beneath ocean found to harbor long-lived bacteria, fungi and viruses|url=http://phys.org/news/2013-08-soil-beneath-ocean-harbor-bacteria.html|website=Phys.org|date=29. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20151029144045/http://phys.org/news/2013-08-soil-beneath-ocean-harbor-bacteria.html|archive-date=29. 10. 2015}}</ref> Većina svoju energiju troši na popravljanje oštećenja ćelija uzrokovanih [[kosmičko zračenje|kosmičkim zračenjem]] ili [[racemizacija|racemizacijom]], a vrlo malo je dostupno za reprodukciju ili rast. Smatra se da su dugo vrijeme tokom [[ledeno doba|ledenih doba]] opstajali na ovaj način, do perioda kada je temperatura na području poraste. == SLiME == Kako je većina endolita [[autotrof]]na, organske spojeve mogu proizvesti samo iz anorganske materije koja su neophodna za njihov opstanak. Neki endoliti su se specijalizirali za prehranu svojih autotrofnih srodnika. Mikro[[biotop]] u kojem ove različite endolitske vrste žive zajedno nazvan je [[Potpovršinski litoautotrofni mikrobni ekosistem]] ([[engleski]] skraćeno ''SLiME'').<ref name="slime">{{cite web|title=Frequently Requested Information about the SLiME Hypothesis|url=http://www.pnl.gov/slme/SLiME_FAQs.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20060930140112/http://www.pnl.gov/slme/SLiME_FAQs.html|archive-date=30. 9. 2006}}</ref> == Endolitske gljive i alge u morskim ekosistemima == Provedeno je samo ograničeno istraživanje u vezi s distribucijom [[Morske gljive|morskih endolitskih gljivica]] i njegovom raznolikošću, iako postoji vjerovatnoća da bi endolitske gljive mogle imati važnu ulogu u zdravlju [[koralni greben|koralnih grebenova]]. Endolitske gljivice otkrili su u školjkama već 1889., Edouard Bornet i Charles Flahault. Ova dva francuska fikologa posebno su opisala dvije gljivice: Ostracoblabe implemenxis i ''[[Lithopythium gangliiforme]]''. Otkriće endolitskih gljiva, poput ''Dodgella priscus'' i ''Conchyliastrum'', takođeR je ostvareno u pijesku [[Australija|australijskih]] plaža, što je učinio George Zembrowski. Nalazi su otkriveni i u koralnim grebenima, a ponekad su korisni za njihove koralne domaćine. U jeku [[izbjeljivanje koralja]] širom svijeta, studije su sugerisale da endolitske alge smještene u kosturu korala mogu pomoći njihovom preživljavanju, pružajući alternativni izvor energije. Iako je uloga koju imaju endolitske gljive važna u koralnim grebenima, to se često zanemaruje jer je mnogo istraživanja usredotočeno na učinke izbjeljivanja koralja kao i na odnose između [[Coelenterata]] i [[Endosimbiont|endosimbionata]] roda [[Symbiodinium]].<ref>{{cite journal |last1=Fine |first1=Maoz |last2=Loya |first2=Yossi |title=Endolithic algae: an alternative source of photoassimilates during coral bleaching |journal=Proceedings of the Royal Society of London. Series B: Biological Sciences |date=2002 |volume=269 |issue=1497 |pages=1205–1210 |doi=10.1098/rspb.2002.1983}}</ref> Prema istraživanju koje je uradila Astrid Gunther, endoliti su pronađeni i na ostrvu [[Kozumel]] ([[Meksiko]]). U tamošnje endolite, ne samo da su uključeni alge i gljivice, već i [[cijanobakterije]], [[spužve]], kao i mnogi drugi mikrobušači.<ref>{{cite journal |last1=Günther |first1=Astrid |title=Distribution and bathymetric zonation of shell-boring endoliths in recent reef and shelf environments: Cozumel, Yucatan (Mexico) |journal=Facies |date=1990 |volume=22 |issue=1 |pages=233–261 |doi=10.1007/bf02536953}}</ref> == Endolitski parazitizam == Do devedesetih godina prošlog stoljeća [[fototrofni autotrof|fototrofni]] endoliti su se smatrali pomalo benignim, ali od tada su se pojavili dokazi da su fototrofni endoliti (prvenstveno [[cijanobakterije]]) infestirali 50 do 80% srednjodobne populacije školjki vrsta ''[[Perna perna]]'' u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Zaraženost fototrofnim endolitima rezultiralo je smrtonosnim i subletalnim efektima, kao što je smanjenje u prinosu dagnji. Iako je stopa zadebljanja školjki bila brža u više zaraženih područja, nije dovoljno brza za borbu protiv degradacije školjki dagnji.<ref>{{cite journal |last1=Kaehler |first1=S. |last2=McQuaid |first2=C. D. |title=Lethal and sub-lethal effects of phototrophic endoliths attacking the shell of the intertidal mussel Perna perna |journal=Marine Biology |date=1999 |volume=135 |issue=3 |pages=497–503 |doi=10.1007/s002270050650}}</ref> == Endolitske gljive i masovno izumiranje krednih dinosaura == Dokaz o endolitskim gljivama otkriven je u ljusci dinosaura pronađenoj u centralnoj Kini. Označene su kao „igličaste, vrpčaste i svilene.“ <ref>{{cite journal |last1=Golubic |first1=Stjepko |last2=Radtke |first2=Gudrun |last3=Campion-Alsumard |first3=Therese Le |title=Endolithic fungi in marine ecosystems |url=https://archive.org/details/sim_trends-in-microbiology_2005-05_13_5/page/229 |journal=Trends in Microbiology |date=2005 |volume=13 |issue=5 |pages=229–235 |doi=10.1016/j.tim.2005.03.007}}</ref> Gljivica se rijetko fosilizira, pa čak i kada je sačuvana teško se mogu razlikovati endolitske hife od endolitakih cijanobakterija i algi. Endolitski mikrobi se, međutim, mogu razlikovati na osnovu njihove distribucije, ekologije i morfologije. Prema studiji iz 2008. godine, endolitske gljivice koje su se formirale na ljusci jajeta rezultirale su nenormalnom inkubacijom jaja i mogle pridonijeti masovnom izumiranju tih dinosaura. To je takođe moglo dovesti do očuvanja jaja dinosaura, uključujući i ona koja su sadržavala embrione. == Također pogledajte == * [[Litofil]] * [[Litotrof]] == Reference == {{reflist|30em}} == Vanjski linkovi== {{commonscat|Extremofhile}} {{commonscat|Endolyth}} * [http://serc.carleton.edu/microbelife/extreme/endolith/general.html Endoliths General Collection] – This collection of online resources such as news articles, web sites, and reference pages provides a comprehensive array of information about endoliths. * [http://serc.carleton.edu/microbelife/extreme/endolith/advanced.html Endolith Advanced Collection] – Compiled for professionals and advanced learners, this endolith collection includes online resources such as journal articles, academic reviews, and surveys. [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Litofili]] pk7jqs8sfv5y37lkr6h6youn4zc6sr3 Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini 0 464217 3829554 3660758 2026-04-12T11:16:28Z Panasko 146730 clean up, replaced: . godine → . (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829554 wikitext text/x-wiki '''Osmanska arhitektura''' nastala je u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] pod uticajem [[Islamska umjetnost|islamske umjetnosti]], a razvijala se i širila istovremeno s vojnim osvajanjima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref>[https://de.scribd.com/doc/52673223/osmanska-arhitektura Osmanska arhitektura]</ref> Kad se pojavila na [[Balkan]]u i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], još je bila u fazi razvoja, bez ustaljene forme i građevne tradicije. Kada se pogledaju spomenici iz XV vijeka, još uvijek se vidi neodređenost formi, traženje novih i boljih oblika. Početna faza ove arhitekture (starocarigradski stil) traje na cijelom području osmanske države do polovine XVI stoljeća, sve do [[Mimar Sinan|Kodža Mimar Sinana]] i njegovih glasovitih učenika. Nakon toga arhitektura ima sasvim jasno izbalansirane oblike i građevnu tradiciju.<ref name="BejtićA">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini |work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 |access-date= 13. 9. 2016}}</ref> U tom periodu u Bosni i cijelom Osmanskom Carstvu nastao je najveći broj arhitektonskih spomenika i umjetničkih predmeta, te se zbogtoga taj vremenski period naziva zlatni vijek osmanske arhitekture i umjetnosti. Razvoj arhitekture tekao je sa širenjem države i jačanjem njene ekonomske moći. Najznačajniji period u osmanskoj arhitekturi ili klasični period osmanske arhitekture (1501-1703), obilježila su dva velika graditelja, odnosno, dvije graditeljske škole čiji su oni rodonačelnici, a to su mimar Hajrudin i mimar Sinan, najveći neimar ne samo klasičnog nego uopće osmasnkog arhitektonskog stila. [[Mimar Hajrudin (stariji)|Mimar Hajrudin]] gradi u vrijeme sultana [[Bajazita II]] (1482–1512), s najvažnijom džamijom sultana Bajazita II (1501) u [[Istanbul]]u na Bajazitovom trgu. Ova džamija, ima centralno prostorno rješenje sa konstuktivnim sistemom pod uticajem [[Aja Sofija|Aja Sofije]], i svi ostali neimari toga perioda rade u mimar-Hajredinovom stilu. [[Mimar Sinan]] (1490–1588) označava najveći uspon osmanske arhitekture. Prva njegova [[džamija Šahzade]] (1548) nije velika, ali je izvanredne konstrukcije. Predpostavlja se da je njegova najznačajnija osobina, čistoća i smjelost u konstrukciji, došla do izražaja još u početku graditeljske karijere, kada je radio kao konstruktor – inženjer na izgradnji vojnih tvrđava i utvrđenja. U Bosni i Hercegovini je po njegovim projektima izgrađen [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u i [[Karađoz-begova džamija]] u Mostaru. Njegov učenik [[Mimar Hajrudin]] mlađi sagradio je [[stari most]] u Mostaru Poslije poraza pod [[Beč]]om osmanska država doživljava stalne neuspjehe, koje prati i opadanje građevne umjetnosti. Nema više onih bogatih zadužbina i sjajnih spomenika XVI stoljeća i sve se svodi na popravke i podizanje manjih objekata. Domaći graditelji, primajući orijentalne oblike, uvijek su ih prilagođavali ekonomskim prilikama svoje sredine i domaćim tradicijama i tako ih transformirali u gotovo specifičan arhitektonski izraz. Poznata su dvojica domaćih graditelja, Nedžar Hadži Ibrahim i Sinan, koji su živjeli u Sarajevu u XVI vijeku i ostavili dvije male džamije kao svoje zadužbine. Dunđeri su bili isključivo domaći ljudi, i upravo su oni, gradeći stambene kuće, male džamije, dućane i male magaze, doprinijeli fizionomiji gradova iz turskog doba koja je potpuno dobila osmanski pečat. Bosanski namjesnik [[Gazi Husrev-beg]] za gradnju svojih zadužbina angažovao je majstore iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Dubrovnik]]a pa zidovi nekih njegovih građevina isti su kao zidovi dubrovačkih građevina toga vremena.<ref name="NRedžić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost |title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost |work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 |access-date= 13. 9. 2016}}</ref> Nijedan spomenik ove arhitekture u Bosni i Hercegovini ne odlikuje se svojom glomaznošću već se skladno ukomponirao u svoju sredinu. Oni su više strukturni, pejzažni i slikoviti, nego što su monumentalni. I koliko god je ta [[arhitektura]] u svojoj biti bila vezana za orijentalne oblike, ona je u Bosni poprimila i specifičnu, domaću notu, pa se može i nazvati bosanskohercegovačka arhitektura orijentalnog tipa.<ref>{{Cite web |url=http://majkaidijete.ba/edukacija-2/arhitektura/item/1867-osmanski-arhitektonski-stilovi-prete%C4%8De-bosanskog-arhitektonskog-sloga |title=Osmanski arhitektonski stilovi |access-date=29. 8. 2021 |archive-date=20. 9. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200920004732/http://majkaidijete.ba/edukacija-2/arhitektura/item/1867-osmanski-arhitektonski-stilovi-prete%C4%8De-bosanskog-arhitektonskog-sloga |url-status=dead }}</ref> Hrišćanski dio stanovništva i dalje je gradio sakralne objekte u ranijim stilovima, jer je postojala tradicija u ovoj arhitekturi. Naselja su se počela graditi po novom principu podjele na zanatsko-trgovački dio – čaršiju i stambeni dio naselja – mahalu. Do ovoga je došlo zbog toga što u predosmansko doba nije bilo pravih gradskih naselja. Arhitektura je bila najrazvijenija umjetnost u Osmanskom Carstvu. Vladarev dvor i institucija vakufa bili su glavni nosioci gradnje javnih i sakralnih objekata, za razliku od hrišćanskih zemalja gdje je crkvena organizacija glavni nosilac arhitektonske djelatnosti. [[File:Livno-Stari most.jpg|mini|desno|[[Most na Dumanu]] u [[Livno|Livnu]] iz XVII stoljeća]] == Mostovi == Mostovi iz osmanskog perioda predstavljaju remek-djelo ne samo tadašnjeg graditeljstva nego i današnjice zahvaljujući metodologiji izgradnje. Tokom svog postojanja izloženi su različitim razarajućim utjecajima: poplave, djelovanja snažnih bujica, miniranja, bombardovanja, te od stalnog utjecaja saobraćaja koji se odvija preko mosta. Nekoliko mostova u cijelosti je prebačeno na nove lokacije. Obavljena saniranja i rekonstrukcije ponekad su se pokazale neadekvatnim i na određeni način narušili njihov autentični izgled, a u nekim slučajevima čak i doprinijeli daljnjoj degradaciji. <ref name="Azra">{{Cite web |url=https://www.researchgate.net/publication/322204057_MOSTOVI_U_DOBA_OSMANSKOGA_CARSTVA_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_BRIDGES_FROM_THE_OTTOMAN_PERIOD_IN_BOSNIA_AND_HERZEGOVIN |title=Azra Kurtovic, Naida Ademović - MOSTOVI U DOBA OSMANSKOGA CARSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Univerzitet u Sarajevu |access-date= 13. 9. 2019}}</ref> Brojni su mostovi iz osmanskog perioda, a najpoznatiji su: * [[Stari most]] u Mostaru * [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u Višegradu. Zajedno sa Starim mostom u Mostaru, nalazi se na [[UNESCO]]-ovoj [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|listi mjesta svjetske baštine u Bosni i Hercegovini]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=769 |title=Most Mehmed-paše Sokolovića |work=kons.gov.ba |access-date=13. 3. 2016 |archive-date=22. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200122205637/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=769 |url-status=dead }}</ref> * [[Stari most (Konjic)|Stari most u Konjicu]] * [[Most na Žepi]] je sredinom XX stoljeća prebačen na novu lokaciju, da ne bi bio pokriven vodom novostvorenog vještačkog jezera<ref name="Žepa">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2519 |title=Azra Kurtovic, Naida Ademović - MOSTOVI U DOBA OSMANSKOGA CARSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 9. 2019 |archive-date=20. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180820234909/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2519 |url-status=dead }}</ref>. Isto se desilo i sa [[Arslanagića most]]om kod [[Trebinje|Trebinja]]. [[File:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg|mini|desno|Svrzina kuća u Sarajevu – tipična gradska kuća iz osmanskog perioda]] == Stambena gradska kuća == {{Glavni|Gradska bosanska kuća osmanskog doba}} i {{Glavni|Kuća u Hercegovini iz osmanskog doba}} Nova stambena kuća koju su donijele Osmanlije predstavljala je razvijeniji tip u odnosu na zatečenu drvenu kuću seoskog tipa. Kuća je jasno raščlanjena na prizemlje od kamena i sprat od drveta sa ispunom od ćerpiča ili od dasaka oblijepljenih malterom. Do sprata vodi drveno stepenište u otvoreni prostor divanhane. Sobe su niske sa drvenom tavanicom. Na podu je prostrt ćilim, sredina sobe je slobodna. U njoj porodica danju objeduje na niskim sinijama, a noću spava na dušecima prostrtim po ćilimu. Posteljina je danju u uzidanim drvenim ormarima. Ispod prozora je sećija sa šiljtetima i jastucima. Sobe su doksatno izbačene iznad prizemlja. Doksat izražava savladavanje sile teže, težnja za lebdenjem. Krov je kosi i četvorovodni. U početku su kuće bile odmaknute od ulice i okrenute ka bašti. Vremenom su se primicale ulici, da bi se u XIX vijeku gradile sa doksatom iznad ulica. Bogatije kuće imale su dva dvorišta: muško, sa ekonomskim dijelom, i žensko, porodično, sa bunarom ili česmom i cvijećem. Bogatija vlastela gradila je i ishodne kuće za potrebe odmora u ljetnom periodu, sličnih arhitektonskih rješenja.<ref name="Zildžić">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3009 |title=Zildžića kuća |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=29. 10. 2017 |archive-date=28. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200628135929/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3009 |url-status=dead }}</ref> [[File:Sarajevo Tram-Stop Bascarsija 2011-10-28.jpg|mini|desno|Čekrekjčina potkupolna džamija u Sarajevu]] [[File:Begova dzamija.jpg|mini|desno|Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu, sa kupolom i polukupolom]] [[File:Suleimania Mosque.JPG|mini|desno|[[Šarena džamija (Travnik)|Sulejmanija džamija u Travniku]], sa četverovodnim krovom u stubovima i prodajnim prostorom u prizemlju]] == Džamija == Džamije u Bosni i Hercegovini nose sve oznake osmanske arhitekture, ali su skromnijih dimenzija. Izuzev dvije, sve su u tlocrtu kvadratnih dimenzija sa središnjim molitvenim prostorom. U sredini prednjeg zida molitvenog prostora nalazi se [[mihrab]], polukružna niša, gdje stoji [[imam]] dok predvodi molitvu. U desnom prednjem uglu je [[minber]] ili propovijedaonica u vidu uzdignutog jednokrakog stubišta. Pozadi je mahvil, uzdignuti prostor gdje za vrijeme klanjanja stoji [[mujezin]]. Ispred ulaza je sofa ili trijem, kao smišljeni psihički posrednik između ulice (svijeta buke) i džamije (mjesta tišine) <ref name="BejtićA"/> [[Munara]] je obavezni arhitektonski dio džamije, koja se prvenstveno nalazi sa desne strane. Razlikuju se po visini, veličini i obliku presjeka i materijalu od kojeg su izgrađene (drvo, kamen). Postoji nekoliko vrsta džamija. '''Jednoprostorna potkupolna džamija''' je jednostavna arhitektonska kompozicija, sa malobrojnim elementima konstrukcije, raščlanjenosti pa i dekoracije. * [[Džamija Muslihudina Čekrekčije|Čekrekčijina džamija]] u Sarajevu iz 1526. Najstarija sačuvana potkupolna džamija u Sarajevu je Čekrekči Muslihudinova džamija. Ova džamija je po mnogo čemu posebna. Njoj nedeostaje uobičajeni trijem specifičan za potkupolne džamije. Umjesto tijema, s prednje strane džamije, nalaze se trgovačke radnje koje su ukomponirane u džamijsku cjelinu. Specifičnost ove džamije je i munara koja je uvučena u centralni kubus objekta. Čekrekčijina džamija objedinjuje tradiciju bursanskog i ranocarigradskog stila, što ukazuje da je riječ o gradnji koja prethodi klasičnom osmanskom arhitektonskom stilu.<ref>[https://akos.ba/osmanska-arhitektura-u-srcu-sarajeva-sarajevske-potkupolne-dzamije/ Sarajevske potkupolne džamije]</ref> * [[Jeni džamija]] u Travniku iz 1549. * [[Aladža džamija]] u [[Foča|Foči]] iz 1550. '''Džamiji sa kupolom i polukupolom''' pripadaju samo dvije: * [[Gazi Husrev-begova džamija]] u Sarajevu iz 1531, po projektu glavnog osmanskog mimara Adžema Esira Alija. Sama godina izgradnje džamije upućeuje na prelazni period u osmanskoj arhitekturi, te je ona jedan od posljednjih objekata građenih u ranocarigradskom stilu. * [[Ferhat-pašina džamija]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Poseban i najbrojniji tip su '''džamije sa četverovodnim krovom''' i ravnom drvenom tavanicom. Dijele se u dva podtipa: tip jednoprostorne džamije, koji preovladava, i tip džamije sa stupovima. Ovom drugom tipu u Bosni pripada desetak džamija velikih dimenzija koje se javljaju u Bosni u posljednjim stoljećima osmanske uprave. Ovaj tip džamija predstavlja novo tlocrtno rješenje gdje stupovi nose tavanicu i mahvil postavljen duž prednjeg i dva bočna zida. Arhitektonski najznačajnija džamija ovog tipa u Bosni i Hercegovini je: * [[Šarena džamija (Travnik)|Sulejmanija džamija u Travniku]] (Šarena džamija), izgrađena 1815. na temeljima mnogo starije. U prizemlju je ispod čitave džamije kameni bezistan u kojem je ranije bilo 10 dućana, koji su danas uklonjeni. Molitveni prostor je iznad bezistana. * [[Džamija šejha Magribije|Magribija džamija]] u Sarajevu * [[Gazanferija džamija]] u Banja Luci [[Datoteka:Baščaršija - panoramio (1).jpg|mini|desno|Brusa bezistan]] == Bezistan == Bezistan je složena riječ od [[Arapski jezik|arapskog]] ''bezz'' i [[Perzijski jezik|perzijskog]] nastavka (i)stan, a znači mjesto gdje se bez ili platno prodaje (od [[Svila|svile]], [[pamuk]]a i [[lan]]a). Kasnije je korišten za prodaju i druge skupocjene robe. Bezisteni su vrlo solidno građene zgrade. Zidani su od kamena i presvedeni kupolama ili bačvastim svodovima. Osnovica im je pravougaonik ili kvadrat. Zidovi su im debeli metar i više. Privredni život i graditeljska ekspanzija Sarajeva i drugih većih gradova u 16. vijeku bili su u znaku [[Trgovina|trgovine]] i [[zanat]]stva, najviše zahvaljujući poslovnoj preduzimljivosti [[Dubrovačka Republika|dubrovčana]]. Uvozi se razna tekstilna roba, [[riža]], [[papir]], čoha. Izvozi se [[vosak]], živa stoka, koža. Da bi se unaprijedila trgovina, sagrađena su tri bezistana u Sarajevu, dva u [[Travnik]]u i jedan u Banja Luci. * '''Mehmed-begov bezistan''', * [[Gazi Husrev-begov bezistan|Gazi Husrev-begov]] i * '''Rustem-pašin''' ([[Brusa bezistan]]) je izgrađen 1551. u Sarajevu . Njegov osnivač je [[Rustem-paša Opuković]], porijeklom iz Sarajeva ili iz njegove okoline. Ima 6 velikih kupola, promjera 7 metara (visina vrha kupole je oko 12,50 m iznad poda prizemlja bezistana), i 2 kupolice koje su izvedene od turske cigle. Kupole se oslanjaju na dva stupca. Svi prozorski otvori kao i otvori vrata imaju šembrane izvedene od fino obrađenog kamena, a krila vrata i prozorski kapci su od kovanog gvožđa. Jedini je primjerak potkupolnog bezistana na prostorima bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Nakon [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije]] korišten je kao magacin vojničkih uniformi, trgovina manufakturne robe, paromlin, kao magacinski prostor, tržnica mliječnih proizvoda i robna kuća suvenira. Od 2001 enterijer Brusa bezistana je preuređen tako da je dobio funkciju stalne postavke [[Muzej grada Sarajeva|Muzeja grada Sarajeva]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. jula 2006. godine, donijela je odluku da se proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2841 |title=Brusa bezistan |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200630013726/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2841 |url-status=dead }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cheery, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]] i [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik . [[File:Te%C5%A1anj_-_Tour_de_l%27horloge_1.JPG|mini|desno|Tešanjska sahat-kula i [[Tešanjska tvrđava]]]] == Kule i odžaci == {{Glavni|Kula}} Turska feudalna gospoda (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više spratova. Služile su za stanovanje i za odbranu. Uz kule gradili su se odžaci ili konaci kao stambeni objekti. To su redovito jednospratne zgrade. U Bosni i Hercegovini ima preko četrdeset sela i zaselaka imenom Kula i dvanaest Kulina, trideset i jedno naselje zove se Odžak, četiri Odžaci i jedno Odžačina. Poseban vid kula i građevina su [[Sahat-kula|sahat-kule]]. == Turbeta u Bosni i Hercegovini == {{Glavni|Turbe (mauzolej)}} U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] nakon osmanskih vremena, ostala su mnoga turbeta, kao obilježje na nečije djelo i postojanje. Mnoga turbeta u Bosni i Hercegovini osim [[Historija|historijskog]] imaju i [[Religija|religiozno]] značenje. == Reference == {{Refspisak|2}} {{Commonscat|Ottoman architecture in Bosnia and Herzegovina}} [[Kategorija:Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini| ]] kcecol4gir5nhlpugtmzr6h1wncrx4b Jedrenski mir (1829) 0 465789 3829355 3753599 2026-04-11T16:53:41Z Panasko 146730 clean up, replaced: ., → ,, .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829355 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Jedrenski mir | puno_ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = [[Mirovni sporazum]] | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1829|09|14|df=y}} | mjesto_potpis = [[Edirne|Jedrene]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | datum_isteka = | potpisnici = * [[Aleksej Fjodorovič Orlov|Aleksej Orlov]] <br/> [[Friedrich von der Pahlen|Fjodor Palen]] <hr/> * Abdulkadir-beg <br/> Mehmed Sadik-efendija | strane = * [[Ruska Imperija]] * [[Osmansko Carstvo]] | depozitar = | navodi = | jezici = | wikizvor = [[:s:ru:Адрианопольский мирный договор (1829)|Адрианопольский мирный договор (1829)]] }} [[Datoteka:Moscow Triumphal Gates.jpg|mini|250px|[[Moskovska trijumfalna kapija]] u [[Sankt Peterburg]]u sagrađena je u znak sjećanja na pobjedu Rusije u Rusko-turskom ratu 1828–1829.]] [[Datoteka:Treaty of of Turkmenchay (1828) and Andrinople (1829).png|mini|250px|Teritorijalne promjene od Jedrenskog mira 1829.<ref>H. E. Stier (dir): ''Grosser Atlas zur Weltgeschichte'', "Westermann", 1984, str. 134; {{ISBN|3141009198}}.</ref>]] '''Jedrenski mir''' jest [[mirovni sporazum]] kojim je okončan [[Rusko-turski rat (1828–1829)|Rusko-turski rat 1828–1829.]] Potpisan je u Jedrenu (danas [[Edirne]]) 14. septembra 1829. između [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Njegovi uvjeti favorizirali su Rusku Imperiju, koja je dobila pristup [[Delta Dunava|ušću]] [[Dunav]]a te novu teritoriju na [[Crno more|Crnom moru]], a Osmansko Carstvo moralo je dati autonomiju [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]], koja je osnovana nakon [[Drugi srpski ustanak|Drugog srpskog ustanka]], na osnovama [[Bukureštanski mir (1812)|Bukureštanskog mira]] iz 1812,{{sfn|Hösch|2018|p=116}} kao i [[Grčka|Grčkoj]]. S ruske strane sporazum su potpisali grof [[Aleksej Fjodorovič Orlov]] i [[Friedrich von der Pahlen|Fjodor Palen]], a s osmanlijske Abdulkadir-beg i Mehmed Sadik-efendija.<ref name= Acton>{{cite book |title = The Cambridge Modern History |url = https://archive.org/details/cambridgemodern10benigoog |author = John Emerich Edward Dalberg Acton |publisher = Macmillan & Co |year = 1907 |page = [https://archive.org/details/cambridgemodern10benigoog/page/n236 202]}}</ref> Osmansko Carstvo dalo je Ruskoj Imperiji pristup tvrđavama [[Ahalcihe]] i [[Ahalkalaki]] u [[Gruzija|Gruziji]]. Sultan je priznao rusko posjedovanje Gruzije (s [[Imeretija|Imeretijom]], [[Mingrelija|Mingrelijom]], [[Gurija|Gurijom]]) te [[Jerevanski kanat|Jerevanskog]] i [[Nahičevanski kanat|Nahičevanskog kanata]], koje je caru ustupila [[Perzija]] [[Turkmenčajski mir|Turkmenčajskim mirom]] godinu ranije.<ref>{{cite book |editor1-last=Tucker|editor1-first=Spencer C.|title=A Global Chronology of Conflict: From the Ancient World to the Modern Middle East |date= 2010|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1851096725|quote="The Turks recognize Russian possession of Georgia and the khanates of Yerevan (Erivan) and Nakhichevan that had been ceded by Persia to Russia the year before."|page=1154|ref=harv}}</ref> Također su otvoreni [[Dardaneli]] za sva trgovačka plovila, omogućivši tako trgovinu [[Žitarice|žitaricama]], [[Stoka|stokom]] i [[Drvo (materijal)|drvom]]. Međutim, tek je [[Hunkar-iskelesijski sporazum|Hunkar-iskelesijskim sporazumom]] (1833) konačno riješeno pitanje [[Turski moreuzi|turskih moreuza]] između ta dva [[Carstvo|carstva]]. Jedrenskim mirom Ruskoj Imperiji dozvoljeno je da okupira [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Vlaška|Vlašku]] dok Osmansko Carstvo ne plati veliku odštetu; ta odšteta kasnije je dosta smanjena nakon potpisivanja Hunkar-iskelesijskog sporazuma.<ref>Bilješka 285 u: ''Collected Works of Karl Marx and Frederick Engels: Volume 12'' (''Sabrana djela Karla Marxa i Friedricha Engelsa: tom 12''), International Publishers, [[New York]], 1979, str. 678.</ref> Također je utvrđena [[granica]] između Osmanskog Carstva i Vlaške na [[talveg]]u Dunava, predajući Vlaškoj vlast nad [[Raja (administrativna jedinica)|rajama]] [[Turnu Măgurele|Turnu]], [[Giurgiu]] i [[Brăila]].<ref>Constantin Giurescu, ''Istoria Românilor'', [[Bukurešt]], 1938.</ref><ref>Nicolae Iorga, ''Istoria Românilor'', Bukurešt, 1934.</ref> Glavne odredbe sporazuma su bile: # Kao znak priznanja [[Londonski mir (1827)|Londonskog mira]], prihvaćena je nezavisnost Grčke ili autonomija pod osmanlijskim [[sizerenstvo]]m. # Osmansko Carstvo zadržalo je nominalno sizerenstvo nad Moldavijom i Vlaškom, ali su one praktično bile nezavisne. # Ruska Imperija preuzela je kontrolu nad gradovima Anape i Poti u [[Anadolija|Maloj Aziji]]. # Ruski trgovci u Osmanskom Carstvu stavljeni su pod [[Jurisdikcija|jurisdikciju]] ruskog [[ambasador]]a. == Također pogledajte == * [[Internacionalizacija Dunava]] * [[Londonski mir (1827)]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Anderson, M. S. ''The Eastern Question, 1774-1923: A Study in International Relations'' (1966) [https://books.google.com/books/about/The_Eastern_Question_1774_1923.html?id=PsdsAAAAIAAJ na internetu] * Ciachir, Nicolae, "The Adrianople Treaty (1829) and Its European Implications" u: ''European Politics 1815–1848'', "Routledge", 2017, str. 95–113. * Kerner, Robert J, "IV. Russia's New Policy in the near East after the Peace of Adrianople; Including the Text of the Protocol of 16 September 1829", ''Cambridge Historical Journal'' 5.3, 1937, str. 280–290. * Šedivý, Miroslav, "From Adrianople to Münchengrätz: Metternich, Russia, and the Eastern Question 1829–33", ''International History Review'' 33.2, 2011, str. 205–233. * {{Cite book|ref=harv|last=Hösch|first = Edgar|authorlink =Edgar Hösch|title = Geschichte der Balkanländer; Von der Frühzeit bis zur Gegenwart|year=2018|publisher = C. H. Beck|location = [[München]]|isbn=978-3-406-57299-9 |language=de}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1829. u Evropi]] [[Kategorija:1829. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Edirne]] [[Kategorija:Historija Moldavije]] [[Kategorija:Historija Vlaške]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi Rusije|Jedrene 1829.]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi Osmanskog Carstva|Jedrene 1829.]] [[Kategorija:Osmansko-ruski sporazumi]] [[Kategorija:Rusko-turski ratovi]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1829.|Jedrene]] [[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije|Jedrene 1829.]] [[Kategorija:1829. u Ruskoj Imperiji]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] j9dmff301e8u0f5p9fngawlbxsmmkz0 Ahmed Tevfik-paša 0 477618 3829574 3648866 2026-04-12T11:37:24Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (4), Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva (14), Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo (2), . godine. → . (2), . godine → . (4) using [[Project:AWB|AWB]] 3829574 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ahmed Tevfik-paša | obrazovanje = | prethodnik3 = [[Said Halim-paša]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1899–1909. | redoslijed3 = [[Ministar vanjskih poslova]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] | nasljednik2 = ''ukinuto'' | vrijeme_na_vlasti2 = 21. oktobar 1920 – 4. novembar 1922. | redoslijed2 = Posljednji [[Spisak velikih vezira Osmanskog Carstva|Veliki vezir Osmanskog Carstva]] | prethodnik2 = [[Damat Ferid-paša]] | web_stranica = | potpis = | vjera = [[Islam]] | djeca = Petero | slika = Tevfik pasha.jpg | supruga = Elisabeth Tschumi | politička_stranka = [[Odbor za uniju i napredak]] | nacionalnost = [[Turci|Tursko]] | puno_ime = Ahmed Tevfik Okiday | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1936|10|08|1845|02|11}} | mjesto_rođenja = [[Konstantinopolj]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1845|02|11}} | nasljednik = [[Damat Ferid-paša]] | prethodnik = [[Ahmed Izzet-paša]] | vrijeme_na_vlasti = 11. novembar 1918 – 3. mart 1919. | redoslijed = [[Spisak velikih vezira Osmanskog Carstva|Veliki vezir Osmanskog Carstva]] | nasljednik3 = [[Mehmed Rifat-paša]] }} '''Ahmed Tevfik-paša''' ({{jez-ota|احمد توفیق پاشا}}; 11. februar 1845 – 8. oktobar 1936), poznat također i kao '''Ahmed Tevfik Okday''' po turskom [[Zakon o prezimenu (Turska)|Zakonu o prezimenu]] iz 1934, bio je osmanlijski državnik [[Krimski Tatari|krimsko-tatarskog]] porijekla. Bio je posljednji [[Spisak velikih vezira Osmanskog Carstva|veliki vezir Osmanskog Carstva]].<ref name="turkbook">İsmail Hâmi Danişmend, Osmanlı Devlet Erkânı, Türkiye Yayınevi, İstanbul, 1971 (Turkish)</ref> Tu je funkciju obnašao tri puta, prvu 1909. za vrijeme [[Abdul Hamid II|Abdula Hamida II]], te od 1918. do 1919. i od 1920. do 1922. pod [[Mehmed VI|Mehmedom VI]], za vrijeme [[Okupacija Carigrada|okupacije Istanbula]]. Pored premijerskog položaja, bio je i diplomata, član [[Senat Osmanskog Carstva|Osmanlijskog Senata]] i ministar vanjskih poslova. == Biografija == [[Datoteka:Ahmet_tevfik_pasa.jpg|desno|mini|234x234piksel| Ahmed Tevfik-paša, c. 1885]] Rođen je 11. februara 1845. u [[Istanbul]]u. Njegov otac, Ferik Ismail-paša, bio je [[Krimski Tatari|krimski Tatar,]] porijeklom iz [[Dinastija Giray|dinastije Giray]].<ref name=":0">Kalyoncu, Cemal A. "Son Sadrazamın Torunu." Aksiyon 20 Nov 1999: n. pag. Son Sadrazamın Torunu. Aksiyon.com.tr, 20 Nov 1999. Web. 1 Sep 2013. <{{Cite web|url=http://www.aksiyon.com.tr/aksiyon/haber-5552-son-sadrazamin-torunu.html|title=Haber 5552 son sadrazamin torunu|archive-url=https://web.archive.org/web/20131009064857/http://www.aksiyon.com.tr/aksiyon/haber-5552-son-sadrazamin-torunu.html|archive-date=9. 10. 2013|url-status=dead|access-date=1. 9. 2013}}>.</ref> Ahmed Tevfik je stupio u vojnu službu, ali je napustio nakon što je postao mladi oficir, pohađajući obuku za vladinu birokratiju. Nakon 1872. bio je na raznim funkcijama u ministarstvu vanjskih poslova. Nakon što je služio kao ambasador u [[Rim]]u, [[Beč]]u, [[Sankt Peterburg]]u i [[Atina|Atini]], služio je kao [[otpravnik poslova]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i veleposlanik u [[Njemačka|Njemačkoj]] u [[Berlin]]u od 1885. do 1895. Po povratku u [[Istanbul]] obnašao je dužnost ministra vanjskih poslova ({{Jez-tr|Hariciye Nazırı}}) od 1899. do 1909. Nakon proglašenja [[Drugo ustavno doba|druge ustavne ere]] 1908. godine, imenovan je na mjesto u obnovljenom [[Senat Osmanskog Carstva|Senatu Osmanskog Carstva]] ({{Jez-tr|Ayan Meclisi}}), gornji dom također oživljenog parlamenta, [[Generalna skupština Osmanskog Carstva]] ([[Turski jezik|turski]]: ''Meclis-i Mebusan''). Dok je bio otpravnik poslova u [[Atina|Atini]], je upoznao i vjenčao Elisabeth Tschumi, [[Švicarci|švicarsku]] ženu koja je radila kao guvernanta djeci drugog diplomate. Imali su petoro djece zajedno.<ref name=":0" /> === Prvi mandat kao veliki vezir === Prvo razdoblje dužnosti velikog vezira bilo je jedan od direktnih rezultata neuspjelog kontrarevolucionarnog [[Incident od 31. marta|incidenta 31. marta]] (koji se zapravo dogodio 13. aprila) 1909. Kada su apsolutisti proglasili protuudar, zatražili su i dobili ostavku prethodnog velikog vezira [[Hüseyin Hilmi paša|Hüseyin Hilmi paše]]. Iako im preferirana zamjena nije bio Ahmed Tevfik-paša, njegovo imenovanje barem je ispunilo njihove zahtjeve za uklanjanjem Hüseyin Hilmi-paše.<ref name="cavdar">{{Cite web |url=http://www.historystudies.net/Makaleler/1032731722_Necati%20Cavdar%20-%204.pdf |title=Necati Çavdar, '''Siyasi Denge Unsuru Olarak 31 Mart Vakasında Ahmet Tevfik Paşa Hükümeti''', ''History Studies, Samsun, Mart 2011'' |access-date=14. 5. 2021 |archive-date=2. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140102191849/http://www.historystudies.net/Makaleler/1032731722_Necati%20Cavdar%20-%204.pdf |url-status=dead }}</ref> Ahmed Tevfik-paša, koji je samo nevoljko zauzeo tu funkciju na nagovor sultana [[Abdul Hamid II|Abdula Hamida II]], formirao je vladu koju su sačinjavali uglavnom nestranački i neutralni članovi i preduzeo mjere predostrožnosti kako bi ograničio rast nasilja koji je započeo u [[Istanbul]]u i [[Adana|Adani]]. Nakon što je ''Hareket Ordusu'' ({{Jez-bs|Vojska akcije}}) ušao u Istanbul i obnovio ustavnu vladu, a Abdul Hamid je smijenjen, Ahmed Tevfik-paša je dao ostavku i Hüseyin Hilmi-paša vratio se kao veliki vezir. === Drugi mandat kao veliki vezir === Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i ostavke [[Ahmed Izzet paša|Ahmeda Izzet paše]], ponovo je imenovan velikim vezirom 11. novembra 1918. Dva dana nakon početka mandata, saveznici ([[Antanta]]) je započela [[Okupacija Istanbula|okupaciju Istanbula]]. Saveznici su vršili pritisak na sultana [[Mehmed VI|Mehmeda VI]] da raspusti parlament 21. decembra 1918. godine, a nekoliko sedmica je raspuštena i vlada Ahmeda Tevfik paše. Vladu je ponovo formirao 12. januara 1919, ali nakon što su ga napadači prisilili da je još jednom raspusti, dao je ostavku na mjesto velikog vezira 3. marta 1919.<ref name="kronoloji">{{Cite web|url=http://www.ataturk.net/kronoloji/1919.html|title=Atatürk Kronolojisi - FORSNET|website=www.ataturk.net|access-date=27. 11. 2020|archive-date=31. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110131211847/http://www.ataturk.net/kronoloji/1919.html|url-status=dead}}</ref> [[Damat Ferid paša|Damat Ferid-paša]] naslijedio ga je 4. marta 1919.<ref>{{Cite book|last=Dadrian|first=Vahakn N.|url=https://books.google.com/books?id=LNuVZwEACAAJ|title=Judgment at Istanbul: The Armenian Genocide Trials|last2=Akçam|first2=Taner|date=2011|publisher=Berghahn Books|isbn=978-0-85745-251-1|pages=66|language=en}}</ref> === Pariška mirovna konferencija === Nakon svog drugog mandata velikog vezira postao je šef [[Senat Osmanskog Carstva|Senata Osmanskog Carstva]] (koji još nije bio raspušten, za razliku od [[Zastupnički dom (Osmansko Carstvo)|donjeg doma]]). Potom je služio kao predsjednik osmanlijske delegacije na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariškoj mirovnoj konferenciji]] koja je okončala Prvi svjetski rat. Izaslanstvo Ahmeda Tevfik paše odbilo je teške uvjete predloženog sporazuma, ali druga delegacija koju je poslao veliki vezir Damat Ferid-paša prihvatila je uvjete i potpisala [[Ugovor iz Sevra|Sevrski ugovor]].<ref name="paris">{{Cite web |url=http://turktarih.net/tarih/307/paris-baris-konferansi |title=Turktarih.net sitesi Paris Barış Konferansı maddesi, Access date: June 24, 2011 |access-date=14. 5. 2021 |archive-date=16. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120116015951/http://turktarih.net/tarih/307/paris-baris-konferansi |url-status=dead }}</ref> === Treći mandat kao veliki vezir === Dana 21. oktobra 1920. ponovo je imenovan velikim vezirom, zamijenivši Damat Ferit pašu. U međuvremenu, [[Turski nacionalni pokret]] uspostavio je [[Vlada Velike narodne skupštine|još jednu vladu]] u [[Ankara|Ankari]], proglasivši se jedinom vladom nacije i odbivši sultanat. Ahmed Tevfik-paša ponudio je nacionalističkoj vladi Ankare da se pridruži njegovoj monarhijskoj istanbulskoj vladi da formira jedno tijelo na [[Londonska konferencija|Londonskoj konferenciji]] 1921. Međutim, lider u Ankari [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafa Kemal]] odbio je ponudu, a dvije vlade poslale su odvojene delegacije na konferenciju, a sam Ahmed Tevfik-paša predvodio je delegaciju u Istanbulu, a [[Bekir Sami Kunduh]] predvodio je delegaciju iz Ankare. Međutim, čim je stigao u London, Ahmed Tevfik-paša, iznenađujućim potezom, proglasio je da je vlada Ankare zaista jedina zakonita vlada [[Turska|Turske]] i dozvolio Bekir Sami-u da bude jedini predstavnik na konferenciji. Nakon [[Ukidanje Osmanlijskog sultanata|ukidanja Osmanlijskog sultanata]] 1. novembra 1922. godine, sastao se sa svojom vladom. Nakon što je sultan [[Mehmed VI]] otišao i nije mogao pronaći razlog da više obnašaju svoje dužnosti, vlada je počela davati ostavke jednu po jednu, a Ahmed Tevfik-paša dao je ostavku tri dana nakon ukidanja 4. novembra 1922. == Kasniji život i smrt == [[Zakon o prezimenu|Nakon Zakona o prezimenu]] iz 1934. godine, usvojio je prezime "Okday". Umro je 8. oktobra 1936. u [[Istanbul]]u i pokopan na [[Edirnekapı mučeničko groblje|groblju mučenika Edirnekapı]] . Njegova biografija, koju je napisao njegov unuk Šefik Meetu Okday, objavljena je 1986. i naslovljena je ''Moj djed, posljednji veliki vezir, Ahmed Tevfik-paša'' ([[turski]]: ''Büyükbabam Sin Sadrazam Ahmet Tevfik Paşa''). == Također pogledajte == * [[Spisak velikih vezira Osmanskog Carstva]] * [[Ministarstvo vanjskih poslova (Osmansko Carstvo)]] == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Tevfik-paša, Ahmed}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Veliki veziri Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Umrli 1936.]] [[Kategorija:Rođeni 1845.]] jitru18mdknkh961k5qjkd4nwv2s7a6 Tabačka džamija (Banja Luka) 0 478339 3829300 3804369 2026-04-11T12:00:18Z نوفاك اتشمان 16322 [[Kategorija:Džamije u Banjoj Luci]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Tabačka džamija | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = | geografska_širina = | geografska_dužina = | lokacija = [[Banja Luka]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | obred = | festivali = | sektor = | općina = Banja Luka | okrug = | teritorija = | prefektura = | savezna_država = | pokrajina = <!-- ili | entitet = --> | regija = | država = Bosna i Hercegovina | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = | vodstvo = | zaštitnik = | veb-sajt = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = | osnivač = | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = | širina = | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = Ćerpič i drvo | naziv_zaglavlja = | slobodno_polje1 = | vrijednost_slobodnog_polja1 = | slobodno_polje2 = | vrijednost_slobodnog_polja2 = | slobodno_polje3 = | vrijednost_slobodnog_polja3 = }} '''Tabačka džamija''' ili '''Debagija''' bila je jedna od najstarijih džamija sagrađenih u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Nalazila se u [[Gornji Šeher|Gornjem Šeheru]] (stara Banja Luka),{{sfn|Bejtić|1953|pp=93–94}}{{sfn|Mujezinović|1977|pp=195}} u središtu [[mahala|mahale]] Tabaci, koja je nastala nizvodno od potoka [[Suturlija]], nakon turskog osvajanja Banje Luke. Mahala je ime dobila po [[zanatlija]]ma (tabacima), koji su na obali [[Vrbas]]a štavili kožu. Kasnije kako se mahala više širila podijeljena je na "Gornje" i "Donje Tabake".{{sfn|Bejtić|1953|p=94}}{{sfn|Ravlić|1974|p=15}}{{sfn|Husedžinović|1990|p=101}}{{sfn|Husedžinović|2005|p=99}} Prema legendi stanovništvo se na ovaj prostor doselilo iz sela [[Trn (Laktaši)|Trn]], bježeći od [[kuga|kuge]].{{sfn|Husedžinović|1990|p=101}} Džamija je bila sagrađena od [[ćerpič]]a i imala je drvenu [[Munara|munaru]].{{sfn|Bejtić|1953|p=94}}{{sfn|Popara|2008|p=76}} Džamija je sagrađena od priloga članova tabačkog [[esnaf]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i bila je jedna od pet koju je ovaj esnaf izgradio. Ostale četiri džamije izgrađene su u [[Tešanj|Tešnju]], [[Mostar]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Visoko]]m.{{sfn|Husedžinović|2012|p=108}}{{sfn|Husedžinović|1990|p=101}} Tabačka džamija izgrađena je između 1528. i 1580. godine,{{sfn|Bećirbegović|1990|p=122}} odnosno najkasnije do kraja 16. vijeka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=895}} Srušena je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 1919.{{sfn|Bejtić|1953|p=94}}{{sfn|Popara|2008|p=76}}{{sfn|Husedžinović|1990|p=101}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book|last=Bećirbegović|first=Madžida|author-link=Madžida Bećirbegović|year=1990|url=https://www.scribd.com/document/123592482/Dzamije-sa-Drvenom-Munarom|title=Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini|publisher=Veselin Masleša|location=Sarajevo|id=|access-date=30. 5. 2021|archive-date=17. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210717131800/https://www.scribd.com/document/123592482/Dzamije-sa-Drvenom-Munarom|url-status=dead}} COBISS.BIH 1640710 * {{cite journal|last=Bejtić|first=Alija|author-link=Alija Bejtić|year=1953|url=https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/3-1953.pdf|title= Banja Luka pod turskom vladavinom : Arhitektura i teritorijalni razvitak grada u XVI i XVII vijeku |journal= [[Naše starine (časopis)|Naše starine]]|publisher= Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)|location=Sarajevo|number= I|pages=91–116}} COBISS 523428964, COBISS 57465612, COBISS.RS 57465612, COBISS.BIH 12902146 * {{cite journal |last=Husedžinović|first=Sabira|year=1990|url=|title= Vakufname — značajni istorijski izvori za upoznavanje urbane topografije Banjaluke XVI — XIX vijeka.|journal= Glasnik Arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine|publisher= Društvo arhivista Bosne i Hercegovine : Državni arhiv Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|volume= 30|pages=95–115}} COBISS 21969922, COBISS.RS 39191, COBISS.BIH39191 * {{Cite book|last=Husedžinović|first=Sabira|author-link = Sabira Husedžinović|year=2005|url=|title=Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa|publisher=Muzej grada Zenice | location =Zenica|id=}} COBISS.BiH 11596294 * {{cite journal|last=Husedžinović|first=Sabira|year=2012|url=http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf|title= Valorizacija historijskih vrijednosti vakufnama Banja Luke sa aspekta urbanog razvoja ovog grada stoljećima|journal= Vakufi u Bosni i Hercegovini — Zbornik radova 2012|volume= |pages=99–139|publisher=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}} * {{cite journal |last=Kreševljaković|first=Hamdija|year=1934|author-link=Hamdija Kreševljaković|url=https://drive.google.com/file/d/0B6AQXTT1HsMaTjJqWXRFTEM0SFE/view?ts=59edfe40|title= Banja Luka u XVI i XVII stoljeću|journal= Glasnik jugoslovenskog profesorskog društva|publisher=Jugoslovensko profesorsko društvo|location=Beograd|volume= XIV (1933—34)|number=10—12 (juni—avgust 1934)|pages=891–902}} COBISS.BIH 24380166, COBISS.BIH 6249479 * {{Cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|author-link = Hamdija Kreševljaković|year=1961|url=|title=Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini ''; [zbirka Djela / Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine ; knj. 17. Odeljenje istorijsko-filoloških nauka ; knj. 12]''|publisher= Naučno društvo NR Bosne i Herecegovine| location =Sarajevo|id=}} COBISS.BIH 512891287 * {{cite book|last=Kreševljaković|first=Hamdija|year=1991|url=https://vdocuments.mx/hamdija-kresevljakovic-esnafi-i-obrti-u-bih-1463-1878-5657497e093d1.html|chapter= Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 — 1878)|url=|title= Izabrana djela. II ''/ Hamdija Kreševljaković ; [priredili Avdo Sućeska, Enes Pelidija ; registri Emir Sultanović]''|volume= |pages=293–381|location=Sarajevo|publisher=Veselin Masleša, (Novi Sad : Budućnost)}} COBISS 439831, COBISS.RS 439831 * {{Cite book|last=Mujezinović|first=Mehmed|last2=|first2=|author-link=Mehmed Mujezinović|year=1977|url=https://www.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2|title=Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. knj.2, Istočna i Centralna Bosna|publisher=Veselin Masleša|location=Sarajevo|id=|access-date=30. 5. 2021|archive-date=15. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515160721/https://www.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2|url-status=dead}} COBISS 55726860 * {{cite journal|last=Popara|first=Haso|last2=|first2=|last3=|first3=|author-link=|year=2008|url=https://bib.irb.hr/datoteka/755491.anali_27-28.pdf|title=Tri banjalučka arzuhala — Prilog historiji Banje Luke|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|publisher=Gazi Husrev-begova biblioteka|location=Sarajevo|language=|volume=XXVII—XXVIII|number=|pages=69–112|access-date=30. 5. 2021|archive-date=21. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221110726/https://bib.irb.hr/datoteka/755491.anali_27-28.pdf|url-status=dead}} * {{Cite book|last=Ravlić|first=Aleksandar|author-link = Aleksandar Ravlić|year=1974|url=|title=Banja Luka : razdoblja i stoljeća|publisher=Mladost | location =Beograd}} COBISS 158697735 {{refend}} == Također pogledajte == * [[Spisak džamija u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Bivše džamije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Džamije u Banjoj Luci]] mcu2tkigreasbsy6sintoqle9b6t36j Beogradski mir 0 478402 3829577 3815500 2026-04-12T11:38:38Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: . - → - using [[Project:AWB|AWB]] 3829577 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Banat03.png|mini|250px|Politička situacija na Balkanu 1739, nakon Beogradskog mira]] '''Beogradski mir''' je mirovni ugovor potpisan 18. septembra 1739. u [[Beograd]]u između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog Carstva]] u vrijeme sultana Mahmuda I i cara Karla VI, kojim su Srbija i Vlaška vraćen pod osmansku vlast.<ref>[https://www.europeana.eu/hr/item/2023827/E279D905F9C90F53C655161E7C1003307FBEC385 Mir između cara Karla VI. i sultana Mahmuda I. sklopljen u Beogradu 18. rujna 1739 - www.europeana.eu]</ref> Mir je potpisan nakon Austrijsko-turskog rata (1737–1739) i Rusko-turskog rata (1735–1739). Na osnovu ovog mirovnog sporazuma Osmanlije su povratili područja na [[Balkan|Balkanskom poluostrvu]] koja su izgubili [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] 1718: * sjeverne dijelove u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosni]], * sjevernu Srbiju s [[Beograd]]om, koje je Austro-Ugarska dobila nakon [[Požarevački mir|Požarevačkog mira 1718]]. * Vlašku s Orşovom. Austro-Ugarska je zadržala Temišvarski Banat ali je morala porušiti i napustiti sva utvrđenja koje je sagradila za vrijeme okupacije od 1718. do 1739, ali i sva utvrđenja uz [[Dunav]] prema Osmanskom Carstvu. Demarkaciona linija između dotad zaraćenih strana bile su rijeke [[Sava]] i [[Dunav]]. Mirom je proglašena opšta amnestija, uređen je promet Savom i Dunavom, trgovcima iz obe zemalje zajamčena sloboda trgovine, nepovredivost granica te zabranjeno primanje izbjeglica. Rusija je ubrzo nakon toga sklopla mir sa Osmanlijama (Mir iz Niša), na osnovu kojeg je mogla izgraditi tvrđavu [[Azov]], čime je dobila uporište na [[Crno more|Crnom moru]]. Nakon 1739. granica na Savi postala je "tvrda", nezavisno o tome je li riječ o vojnom ustrojstvu, kretanju ljudi i dobara, sprečavanju širenja zaraznih bolesti, i slično. Beogradski mir 1739, s habsburškim uzmakom na Savu, nametnuo je potrebu izgradnje jakih fortifikacijskih sistema duž cijele granice. Slično je bilo i na osmanskoj strani. Nikada se nije toliko ulagalo u izgradnju fortifikacija, naročito u Bosni. [[Kapetanija|Kapetanije]] su bile reformirane, a njihov broj znatno uvećan. Osnovano je 28 novih kapetanija, pored onih 12 što su preostale iza Karlovačkog mira. U njima su fortifikacijski bili građene tvrđave, [[Kula|kule]] i čardaci. Članovi posada: zapovjednici ili age i zabiti, kao i svi vojnici ili neferi, postavljani su sultanovim beratima. Svi su bili stalni i plaćeni, a sve službe od kapetana do zadnjeg vojnika bile su nasljedne i prelazile s oca na sina ili bližeg rođaka.<ref>{{Cite web |url=https://vdocuments.mx/hamdija-kresevljakovic-kapetanije-u-bih.html |title=Hamdija Kreševljakovića – Kapetanije u Bosni i Hercegovini |access-date=1. 6. 2021 |archive-date=2. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210602214451/https://vdocuments.mx/hamdija-kresevljakovic-kapetanije-u-bih.html |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historija Austro-Ugarske]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Historija Beograda]] [[Kategorija:Historija Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Sporazumi Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1739.]] [[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:1739. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1739. u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:Rusko-turski ratovi]] kqnbba39e6bf61z48g22oortn4mo8cj Éva Tófalvi 0 489643 3829418 3695087 2026-04-11T17:47:09Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3829418 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Éva Tófalvi | slika = Éva_Tófalvi_at_Biathlon_WC_2015_Nové_Město.jpg | država = {{ZID|Rumunija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|12|04}} | mjesto rođenja = [[Miercurea Ciuc]] | država rođenja = Rumunija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = A.S.A-M.CIUC | trener = Simon Martin <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''6''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018]] ) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''15''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]]) | pobjede SK = '''1''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''11.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''9.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''14.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''18.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]]) }} | pobjede u dis = {{plainlist| * '''1''' – pojedinačno }} | kraj karijere = 2018. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 1999/2000.|1999/2000.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''38''' ([[IBU kup 2008/2009.|2008/09]]) <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 21. 3. 2022. }} '''Éva Tófalvi''', rođena 4. decembra 1978. u [[Miercurea Ciuc]]u u [[Okruzi Rumunije|okrugu]] [[Harghita (okrug)|Harghita]], nekadašnja je [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == Nastavnica je sporta i živi u rodnom mjestu. Biatlonom se počela baviti od 1992, a od 1995. predstavljala je Rumuniju na međunarodnim takmičenjima. Prvi važniji nastup imala je na [[Evropski olimpijski festival mladih|Evropskom olimpijskom festivalu mladih]] [[Evropski olimpijski festival mladih 1995.|1995.]] u [[Andorra la Vella|Andorri la Velli]], kada je u [[Skijaško trčanje na Evropskom zimskom olimpijskom festivalu mladih 1995.|skijaškom trčanju]] slobodnim stilom na 7,5&nbsp;km osvojila bronzanu medalju.<ref>[http://www.ey owf2011.cz/web/kqdwt48f.pdf Rezultati]{{Mrtav link}}</ref> === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 7,5 km|31]] | - | - | - |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|52]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|61]] | - | - | - |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|19]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|70]] | - | - | - |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|11]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|13]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|18]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (žene)|24]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|9]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|20]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|22]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – potjera (žene)|25]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – masovni start (žene)|20]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|84]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|81]] | - | - | - |} Šest puta nastupila je na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvojila medalju. Najbolji su joj rezultati dva 11-a mjesta u utrci na 15&nbsp;km i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 15 km|ZOI 1998]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:56.6&nbsp;min ostala iza pobjednice [[Ekaterina Dafovska|Ekaterine Dafovske]], te na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|ZOI 2010.]], također s jednim promašajem i zaostatkom od 1:50.6&nbsp;min u odnosu na pobjednicu [[Tora Berger|Toru Berger]]. U štafeti je nastupila samo jednom, na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|ZOI 2010]], kada je s [[Dana Plotogea|Danom Plotogea]], [[Mihaela Purdea|Mihaelom Purdea]] i [[Réka Ferencz|Rékom Ferencz]] osvojila deveto mjesto. {{clear}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable mw-collapsible mw-collapsed" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|1999}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 15 km|12]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 7,5 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – potjera (žene)|18]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|26]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – masovni start (žene)|10]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|60]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|43]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|23]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|14]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|62]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|16]] | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|74]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|39]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|11]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|18]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|11]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – masovni start (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (žene)|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – masovni start (žene)|20]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|23]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|83]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|12]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|43]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – potjera (žene)|34]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|73]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|15]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|68]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|56]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|21]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2017}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 15 km|80]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – 7,5 km|76]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (mješovito)|20]] |} Tófalvi je nastupila na 15 svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017]], ali ni na njima nije osvojila medalju. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je sedmo mjesto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Dana Plotogea|Danom Plotogeom]], [[Mihaela Purdea|Mihaelom Purdeom]] i [[Alexandra Stoian|Alexandrom Stoian]], a u pojedinačnoj konkurenciji šesto mjesto [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], kada je bez promašaja i sa zaostatkom od 1:49.4&nbsp;min ostala iza pobjednice [[Magdalena Forsberg|Magdalene Forsberg]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="22" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 1996/1997.|1996/97]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|1997/98.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/00.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] |- | – ||60.||48.||40.||34.||59.||50.||49.||38.||57.||52.||40.||11.||33.||35.||39.||43.||52.||48.||76.|| – || – |} {{clear}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Éva Tófalvi}} * {{Sport365|97}} {{S-start}} {{Redoslijed |prije = [[Mihaela Dascălu]] <br /> [[Gheorghe Chiper]] |naslov = [[Spisak nosilaca zastave Rumunije na Olimpijskim igrama|Nositeljica]] [[Zastava Rumunije|zastave]] [[Rumunija|Rumunije]]:<br/>[[Salt Lake City]] [[Zimske olimpijske igre 2002.|2002.]] <br/> [[Vancouver]] [[Zimske olimpijske igre 2010.|2010.]] <br/> [[Soči]] [[Zimske olimpijske igre 2014.|2014.]] |poslije = [[Gheorghe Chiper]] <br /> [[Marius Ungureanu]] }} {{S-end}} {{DEFAULTSORT:Tófalvi, Éva}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Miercurea Ciuc]] [[Kategorija:Rumunski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Dopingovani biatlonci]] rqrfjv5x21hwhot2rr4fto2mwffcq78 Demografska historija Bosne i Hercegovine 0 492407 3829560 3788112 2026-04-12T11:22:02Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (6), Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo (3), Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva (3), ., → ,, .) → ) (3), . godine. → . (5), {{reference}} → {{Refs using [[Project:AWB|AWB]] 3829560 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Čišćenje}} {{Standardi}} [[Datoteka:BiH population density map 2013 by municipalities.png|thumb|500px|Gustina naseljenosti u Bosni i Hercegovini po opštinama, rani podaci popisa]] '''Demografska historija Bosne i Hercegovine''' predstavlja pregled kretanja broja stanovnika koji su kroz historiju naseljavali teritoriju koja danas čini [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Za pregled različitih etničkih grupa i njihovog historijskog razvoja pogledajte [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]. == Pregled == Pregled kretanja broja stanovništva Bosne i Hercegovine kroz historiju dat je u sljedećoj tabeli. {| class="wikitable sortable" |+Historijsko stanovništvo Bosne i Hercegovine !Popis !Stanovništvo !Promjena !Površina (km<math>^2</math>) !Gustoća naseljenosti (po km<math>^2</math>) !Napomena |- |1871. |1.746.399 | - | - | |U sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] kao [[Bosanski vilajet]]. |- |1879. |1.158.440 | -33,6% |51.246 |22,6 | rowspan="4" |U sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] (1878-1918) |- |1885. |1.336.091 | +15,3% |51.246 |26,1 |- |1895. |1.568.092 | +17,4% |51.246 |30,6 |- |1910. |1.898.044 | +21,0% |51.200 |37,1 |- |1921. |1.890.440 |–0,4% |51.200 |36,9 | rowspan="2" |U sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (1918-1941) |- |1931. |2.323.555 | +22,9% |51.564 |45,1 |- |1948. |2.564.308 | +10,4% |51.189 |50,1 | rowspan="6" |U sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] (1945-1992) |- |1953. |2.847.459 | +11,0% |51.221 |55,6 |- |1961. |3.277.948 | +15,1% |51.197 |64,0 |- |1971. |3.746.111 | +14,3% |51.197 |73,2 |- |1981. |4.124.256 | +10,1% |51.197 |80,6 |- |1991. |4.377.033 | +6,1% |51.197 |85,5 |- |2001. |3.922.205 |–10,4% |51.197 |76,6 | rowspan="2" |Kao nezavisna [[Bosna i Hercegovina]] (1992 do danas) |- |2013. |3.531.159 |–9,9% |51.197 |68,9 |- | colspan="6" |† = Procjena. $ = Preliminarni rezultati. <nowiki></br></nowiki> Izvori: Za period 1879–1991, Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine;<ref>{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|title=STANOVNI TVO BOSNE I HERCEGOVINE PO POPISIMA|date=19. 9. 2013|website=web.archive.org|access-date=21. 7. 2022|archive-date=19. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130919000210/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/PopisiStanB.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Za 2001. i 2011, različita izdanja publikacije Centralne obavještajne agencije The World Factbook . |} == Prahistorija == Najstariji tragovi čovječanstva u Bosni i Hercegovini bili su tokom paleolita kod Doboja, Prnjavora i u dolini rijeke Usore. U periodu neolita postojale su tri kulturne zone: Jadran u Hercegovini; panonsko-balkanska u Bosni i prelazna zona između njih u izvorištu rijeke Bosne. Bosna i Hercegovina ima mnogo arheoloških nalazišta od Bronzanog do Željeznog doba. U cijelom Klasičnom dobu kulturno-civilizacijski slojevi [[Iliri|Ilira]] ([[Daorsoi|Daorsi]] u istočnoj Hercegovini, [[Ardijejci|Ardieji]], [[Sardeati]], [[Japodi]], [[Dicioni|Breuci]], [[Autarijati]], [[Dalmati]], [[Kelti]] ([[Skordisci]]), [[Tračani]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Germani|germanski narodi]] ([[Vizigoti]], [[Ostrogoti]]) i drugi formirani su, iako je većina stanovništva [[romanizacija|romanizovana]] tokom osvajanja početkom Nove ere. Istočni Goti su navalili na ovo područje tokom ranog Srednjeg vijeka, dok su [[Avari]] i [[Slaveni]] došli u 6. vijeku. == Srednjovjekovni period == Zbog raznih faktora, kao što su to česta pomjeranja granica i relativna izolacija od ostatka Evrope, ne postoje detaljni statistički podaci koji se bave stanovništvom Bosne tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Općenito se procjenjuje da je stanovništvo [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevine Bosne]], na vrhuncu moći, bilo između 500.000 i 1.000.000 ljudi.<ref>{{Cite web|url=http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|title=Povijet – istorija Bosne i Hercegovine|website=www.bosna-hercegovina.info|access-date=8. 4. 2019|archive-date=6. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190406031146/http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm|url-status=dead}}</ref> U to vrijeme u Bosni je bilo vrlo malo značajnih urbanih centara, a i oni su blijedili u odnosu na daleko urbaniziranija područja duž obližnje [[Dalmacija|dalmatinske]] obale. Među značajnijim gradovima bili su [[Doboj]], [[Jajce]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Tešanj]] i [[Visoko]]. Ogromna većina stanovništva bila je ruralna, a društveno uređenje srednjovjekovne Bosne razvilo se u ono što se zvalo ''[[Zadruga]]''. U ovom sistemu, zajednice su bile organizovane od strane nekoliko porodica sa zajedničkim interesima koje se obično nalaze u klaster stambenoj formaciji. Lideri zajednice birani su u skladu sa svojim godinama i visokim etičkim standardima. Zadruga je prvenstveno bila agrarna zajednica koja je u velikoj mjeri ovisila o prirodnim resursima. == Migracije i ostalo == Tokom 15.–19. vijeka dešavalo se mnogo demografskih promjena. Česti ratovi, vjerski progoni, pobune, ustanci, uzimanje djece kao danak, visoki [[Tributes|harači]], visoki [[porez]]i, godine lošeg [[Usjevi|roda]], epidemije, [[nasilje]] i [[ugnjetavanje]] izazvali su visoku smrtnost i patnju cjelokupnog stanovništva i podstakli migracijske tokove koja je promijenila etničku strukturu stanovništva. Dakle, dolaskom Osmanskog Carstva poklopio se i proces iseljavanja kršćanskog stanovništva iz ovih krajeva, koji je do danas ostao jedno od glavnih obilježja demografskog razvoja stanovništva Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intenzivna unutrašnja premeštanja stanovništva zajedno sa periodičnim migracijama, ali i imigracijama, promijenila je raspored pojedinih [[Etnička grupa|etničkih]] grupa u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu. U kasnijim fazama posebno su se pojavile [[musliman]]ske migracije iz regiona. U užoj Bosni se stanovništvo počelo iseljavati prvo iz nižih krajeva (Posavina i riječne doline), a potom i iz visoravni. Najintenzivniji migracioni tokovi nastali su u kraškim dinarskim krajevima Hercegovine i zapadne Bosne. Vijekovima se stanovništvo ovih krajeva, uglavnom kršćansko, usmjeravalo ka okolnim zemljama: * Migracije iz [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]] (iz [[Glamoč]]a i [[Unac|Unca]], [[Kupres (FBiH)|Kupresa]], [[Bosansko Grahovo|Grahova]] ) išle su prema [[Lika|Lici]], [[Hrvatska|užoj Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]], a stalni emigracijski tokovi iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] išli su prema [[Slavonija|Slavoniji]], [[Srem]]u, [[Banat]]u i [[Bačka|Bačkoj]], [[Baranja]] . * Migracije iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja su se uputile ka zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i [[Šumadija|Šumadiji]] . * Migracije iz južne dinarske regije Bosne i Hercegovine krenule su prema Dalmaciji. [[Jovan Cvijić]] navodi da su prve migracije u Dalmaciju iz dinarskog zaleđa počele već krajem 12. vijeka, a ojačale su u osmanskom periodu od 15. do 18. stoljeća. Također, ove seobe su pomjerile srednjovjekovno stanovništvo Dalmacije koje se ranije selilo uglavnom prema [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Slavoniji i Italiji. Prema Cvijiću, gotovo svo stanovništvo [[Makarska|Makarske]], [[Omiš]]a, [[Split]]a, [[Šibenik]]a i [[Bukovica, Hrvatska|Bukovice]] porijeklom je iz Bosne i Hercegovine. * [[Hercegovina|Hercegovačkog]] porijekla su bili stanovnici grada Dubrovnika i okoline, dok je stanovništvo Boke Kotorske porijeklom iz crnogorsko-hercegovačkog dinarskog područja. U periodu od 15. do 19. stoljeća, dolaskom Osmanskog Carstva na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodila se prva značajna demografska promjena jer su gotovo svi sljedbenici [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] prešli na Islam, uglavnom i zbog zadržavanja vlasništva nad zemljom koju su posjedovali prije osmanskog osvajanja. Njihova preobraćenja su bila i političke prirode; dok su [[Pravoslavlje|istočni pravoslavni]] i katolički dijelovi bosanskog stanovništva imali svoju bazu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Katoličkoj crkvi, sljedbenici Bosanske crkve nisu imali zastupljenost na široj geopolitičkoj sceni. Dodatna motivacija bile su i poreske olakšice za prelazak na Islam. Također je bio i veliki priliv pravoslavnih vjernika, zbog stalnih doseljavanja iz Crne Gore i Srbije, čestih ratova (pravoslavno stanovništvo je učestvovalo kao vojnici na obje strane) i nedostatka katoličkih propovjednika. Preosmansko katoličko stanovništvo imalo je veliki udio u iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. Tokovi emigracije bili su usmjereni prema Dalmaciji, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Baranja|Baranji]] i sjeverozapadnoj Bačkoj. Zapadni dio današnje [[Bosna (regija)|regije Bosne]], danas poznat kao [[Bosanska krajina|Bosanska Krajina]], zauzeli su Osmanlije u 16. stoljeću, i neko vrijeme je još bio poznat kao " [[Turska Hrvatska]] ", jer je njena nekada velika katolička i hrvatska većina nestala, a Osmanlije učvrstile novu granicu duž rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]] . Nakon više od jednog stoljeća vojnih gubitaka, [[Habsburška Monarhija|Habsburško carstvo]] je povelo pobjedničke ratove protiv Turske i uspjelo privremeno pomjeriti granicu južno od rijeke [[Sava|Save]] [[Požarevački mir|Passarovičkim ugovorom]] (1718), ali je ugovor poništen čim je [[Beogradski mir|Ugovor o]] [[Beogradski mir|Beogradu]] potpisan 1739.<ref>{{Cite news|url=http://hrcak.srce.hr/file/77458|language=hr|title=Posavska krajina/granica od 1718. do 1739. – The Sava military borderland, 1718 – 1739|last=[[Drago Roksandić]], [[Faculty of Philosophy, Zagreb|Faculty of Philosophy]]|publisher=[[University of Zagreb]]|date=2. 10. 2007|access-date=29. 6. 2010}}</ref> Austro-Ugarska će kasnije zauzeti cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine nakon [[Berlinski ugovor (1878)|Berlinskog ugovora (1878)]], ali pod drugačijim okolnostima, što je dovelo do [[Aneksijska kriza|bosanske krize]] 1908. Relativno malo prethodnih hrvatskih [[Emigracija|emigranata]] se vratilo u Bosnu. Prema otkrićima mnogih autora, muslimansko stanovništvo se u periodu osmanske vladavine nije mnogo iseljavalo u odnosu na migracije pravoslavnog i katoličkog stanovništva. Muslimansko stanovništvo bilo je karakteristično za povratničke migracije čim bi se ponovo stabilizirala politička i ekonomska situacija ili pomjerale državne granice. Poznata su povratnička kretanja muslimanskog stanovništva iz primorja, [[Lika|Like]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Mađarska|Mađarske]] i drugih mjesta. Na primjer, nakon [[Bitka kod Beča|opsade Beča]] (1683–1699), teritorijalnih gubitaka [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i osvajanja [[Lika|Like]] i [[Krbava|Krbave]] od strane austrijske carske vojske, došlo je do masovnih kretanja muslimanskog stanovništva iz tih krajeva; muslimansko stanovništvo krenulo je prema Bihaću, Cazinu i Bosanskoj Krupi gdje je stvorilo enklavu na prostranom području [[Bosanska krajina|bosanske granice]], današnjoj Krajini . Intenzivnije doseljavanje muslimanskog stanovništva uočeno je 1690. kada se iz Ugarske i Slavonije stanovništvo seli u područje oko planine Majevice. U osmanskom periodu muslimansko stanovništvo je u Bosni i Hercegovini donekle zabilježilo porast zbog doseljavanja muslimana iz [[Smederevo|Smederevskog]] i [[Novi Pazar|Novopazarskog]] [[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]], a posebno iz nekih krajeva Crne [[Crna Gora|Gore]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenice]] i [[Pešter]]a . Doseljavanje turskog stanovništva iz [[Anadolija|Male Azije]] je također utjecalo na rast muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stoljeća. Međutim, porast muslimanske populacije je uglavnom bio rezultat njihove visoke stope nataliteta s obzirom na tadašnju patrijarhalnu prirodu porodične strukture. U takvoj porodičnoj strukturi dužnosti članova porodice su bile striktno podijeljene, gdje su ženske članice porodice gotovo isključivo rađale mnogo djece i brinule se o domaćinstvu, dok su muški članovi zarađivali za porodicu, bili uključeni u vođenje zemlje i političke zajednice. Patrijarhalna struktura je takođe evidentna u pravoslavnim i katoličkim porodicama, ali statistika ne pokazuje tako visoku stopu nataliteta. Razlika (prema nekim književnim izvorima tog vremena) bila je u društvenim razinama muslimana u odnosu na njihove kršćanske kolege, gdje su prvi bili zemljoposjednici i stoga viša i viša srednja klasa koja je sebi mogla priuštiti više potomstva, dok su drugi su bili zemljoposjednici i dakle pripadali su uglavnom nižoj srednjoj ili nižoj klasi. Takva društvena organizacija odgovarala je tadašnjem [[Feudalizam|feudalnom sistemu]] . == Osmansko Carstvo == Za vrijeme i ubrzo nakon [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja Bosne]], u periodu između 1463. i 1557. godine, procjenjuje se  da su [[Osmansko Carstvo|osmanske]] snage odvele oko 100.000 stanovnika Bosne u zarobljeništvo i 30.000 mladih u [[Janjičari|janjičare]] kao rezultat ''[[Devširma|devširmea]]'' .  <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">&#x5D;</sup> Prvi zvanični popis stanovništva po vjeroispovijesti u Bosni je obavljen sa rezultatima: {| class="wikitable" |+ !Broj !Tip |- |37,125 |Hrišćanske kuće |- |332 |Muslimanske kuće |} Godine 1489. službeni popis stanovništva po vjeri za Bosanski sandžak bio je sljedeći: {| class="wikitable" |+ !Broj !Tip |- |25,068 |Hrišćanske kuće |- |4,485 |Muslimanske kuće |} Savremeni bizantijski historičar [[Michael Critobulus|Mihael Kritobul]] iz [[Imbros]]a opisao je Bosnu i njen završetak u prvoj polovini 15. stoljeća. Bosnu naziva "zemljom Vostri" i njeno stanovništvo Vostri (ili Bostri, Bostni), jasno izdvajajući bosansko stanovništvo od stanovništva njenih susjeda, što srpski naučnik [[Radivoj Radić]] citira i objašnjava u svojoj studiji ''Bosna u historijskom djelu Kritobula iz Imbrosa'',<ref name="journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.143">{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6. 5. 2020|quote=Critobulus has extremely negative opinion of the Latins, while for other nations as to the Romeji, Serbs, Hungarians, and inhabitants of Bosnia – except Albanians and Vlachs for whom he has some hostilities – has a certain sympathy.|archive-date=18. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190418235524/http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|url-status=dead}}</ref> citirajući autora koji Bosance naziva "Vostri", Albance "Ilirima", a Srbe imenom "Tribali".<ref name="journaldatabase-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.145">{{Cite journal|last=Radivoj Radić|date=2006|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|url=http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|journal=Zbornik Radova Vizantološkog Instituta|language=sh|publisher=journaldatabase.info|volume=2006|issue=43|pages=143|issn=0584-9888|access-date=6. 5. 2020|quote=Encouraged by all these benefits, Vostri never intend to comply to the Sultan or make contracts and pay him annual tribute, as did other neighbors Illyrians (as author called Albanians) and Tribals (as author called Serbs), nor to subordinate themselves to him in any way.|archive-date=18. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190418235524/http://journaldatabase.info/articles/bosnia_work_kritoboulos_imbros.html|url-status=dead}}</ref><ref name="scindeks-Radić-Zbornik-2006-Bosnia-Kritoboulos-Imbros-pp.140-154">{{Cite web|url=http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|title=Bosnia in the work of Kritoboulos of Imbros|last=Radivoj Radić|date=2006|publisher=scindeks.nb.rs|pages=140–154|language=sh|archive-url=https://archive.today/20120718220135/http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0584-98880643140R|archive-date=18. 7. 2012|access-date=6. 5. 2020}}</ref> Turski historičar Ömer Lütfü Barkan izvršio je popis stanovništva na osnovu vjere u [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] između 1520. i 1530. Tada je živjelo preko 334.325 stanovnika, od kojih su 38,7% bili sljedbenici [[Islam]]a . Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, prema različitim [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] i [[Osmansko Carstvo|osmanskim]] izvorima, cjelokupno [[plemstvo]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]], veći dio njenog [[Državljanstvo|građanstva]] i dio [[Kmetstvo|kmetstva činili]] su [[Musliman]]i, oko ''75%'' stanovništva, a Apostolski [[Pjetër Mazreku|vizitator Peter Masarechi]] je u svom izvještaju iz 1624. tvrdio da je stanovništvo Bosne (bez Hercegovine) iznosilo 450.000 Muslimana, 150.000 Katolika i 75.000 Pravoslavaca.<ref name="Velikonja2003">{{Cite book|last=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/56 56]–|url-access=registration}}</ref> Muslimansko stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] je od kraja 18. do početka 19. stoljeća počelo postepeno opadati zbog čestih ratova koje je vodilo [[Osmansko Carstvo]] . Muslimani su prema osmanskom zakonu bili obavezni služiti vojsku, dok kršćani nisu bili dio vojske, već su plaćali porez. Stvaranjem nezavisnih država [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], migracije Srba u ove dvije države bile su u velikim talasima 1810-ih, 1820-ih i 1870-ih godina. I [[musliman]]sko i kršćansko stanovništvo znatno je prorijeđeno u 18. stoljeću zbog čestih pošasti. Konkretno, ogromna epidemija [[Pandemija|kuge]] navodno je prepolovila cjelokupno stanovništvo [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u periodu između 1813. i 1815. Nemoguće je dati tačnu procjenu broja stanovnika Bosne u to vrijeme. Neki pisci navode cifru od milion, drugi 920.000 i 840.000. [[Leopold von Zedlitz-Neukirch]] [http://www.digitale-sammlungen.de/de/view/bsb10946376?page=66], u svom "Blicke auf Bosnien, Rascien, die Herzegewina und Servien, bei der Fortsetzung des Russisch-Türkischen Krieges im Jahre 1829", daje nam u jednom dijelu svog rada sljedeće procjene: * Bošnjaci – 250.000 * Srbi – 120.000 * Turci – 240.000 * [[Morlaci]] – 75.000 * Hrvati – 40.000 * Cigani – 16.000 * Jevreji – 2.000 * Jermeni – 800 Ukupno 743.800. * 450.000 Muslimana * 250.000 Katolika * 220.000 Pravoslavaca * 2.000 Jevreja * 800 Jermena Johann Roskiewicz je procijenio etničku kompoziciju stanovništva 1867. kao: * u Bosni: ** 782.000 Slavena ** 9.000 [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]] ** 5.000 Jevreja * u [[Hercegovina|Hercegovini]] : ** 227.000 Slavena ** 2.500 Roma ** 500 Jevreja U popisu stanovništva iz 1871. koji je [[Osmansko Carstvo|izvršilo Osmansko Carstvo]] u [[Bosanski vilajet|Bosanskom vilajetu]], rezultati kažu: {| class="wikitable" |+ !Tip !Procentualni raspon |- |Pravoslavni hrišćani |''37%'' |- |Sunitski muslimani |''50%'' |- |Katolički kršćani |''13%'' |} Između 1875. i 1876. obavljen je [[Osmansko Carstvo|osmanski]] popis stanovništva po vjeri, ali s nejasnim, nepreciznim i varirajućim brojkama: {| class="wikitable" |+ !Tip !Procentualni raspon |- |Pravoslavni hrišćani |''32,63%'' – ''46,6%'' |- |Sunitski muslimani |''32.6%'' – ''51.9%'' |- |Katolički kršćani |''14.97%'' – ''20.17%'' |} Novo carstvo stvorilo je uglavnom muslimanske elite koje su činile većinu stanovništva u većini gradova, kao i u najzapadnijoj i najistočnjoj Bosni (Cazinsko područje, dijelovi doline Drine i šire područje oko Tuzle). Broj Katolika opao je u sjevernoj Bosni (osim velikih dijelova bosanske Posavine), u srednjoj Bosni Katolici su pali otprilike na polovinu stanovništva, a u Hercegovini Katolici i Pravoslavci bili su većina zapadno i istočno od Neretve, s muslimanskom većinom u mnogim naseljima. === Teritorijalna distribucija === Muslimansko stanovništvo bilo je uglavnom gradsko i činilo je većinu u većini gradova Bosne i Hercegovine ( [[Sarajevo]], [[Tuzla]], [[Banja Luka]] ), kao i u zapadnim ( [[Cazin]] i dolinom [[Una|Une (Pounje)]] ) i istočnim (uz dolinu [[Drina|Drine]]) graničnim područjima zemlje. Generalno, muslimani su bili najdominantnija grupa u najrazvijenijim urbanim centrima Bosne. <nowiki></br></nowiki> Dijelovi Bosanske Krajine sa dijelovima Zapadne Bosne, dijelovi Istočne Hercegovine i preko Drine prema granici sa Srbijom imali su pravoslavnu većinu. To su uglavnom planinska područja. Ponovno uspostavljanje [[Srpska patrijaršija Pećka|Pećke srpske patrijaršije]] 1557. godine, nedostatak katoličkog sveštenstva i opšta osmanska tolerancija,<ref name="Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2">{{Cite news|title=Sarajevo, famous for gunshot that led to WWI, now a city of harmony|url=https://www.denverpost.com/2014/06/19/sarajevo-famous-for-gunshot-that-led-to-wwi-now-a-city-of-harmony/|access-date=7. 5. 2020|agency=The Associated Press|publisher=The Denver Post|date=19. 6. 2014}}</ref> posebno za pravoslavno hrišćanstvo, umnogome su doprinijeli povećanju i održavanju pravoslavnog stanovništva, kasnije [[Srbi|Srba]] na ovim prostorima. Katoličko stanovništvo činilo je većinu u dijelovima Hercegovine, Posavine i Srednje Bosne. [[Franjevci|Franjevački red]] igrao je veliku ulogu u održavanju katoličkog stanovništva, suočen sa periodičnim iseljavanjima. Zbog veoma čestih migracija i ratova, stanovništvo u mnogim dijelovima zemlje bilo je mješovito, sa ljudima različitih vjera. Bosna je prihvatila val imigranata Jevreja koji su protjerani iz Španije od 15. stoljeća.<ref name="Denver Post-2014-Sarajevo-famous-gunshot2"/> Naselili su se u Sarajevu, [[Travnik]]u, [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Bihać]]u . Doseljavanje [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]], [[Aromuni|Vlaha i Cincara]], te [[Čerkezi|Čerkeza]], u malom broju, poklopilo se sa osmanskim osvajanjem Bosne i Hercegovine. Međutim, nijedna od ovih grupa nije značajno uticala na ukupnu strukturu stanovništva zemlje. Tokom narodnih ustanaka između 1875. i 1878. Bosna i Hercegovina je izgubila ukupno ''13,64%'' svog stanovništva (150.000 od ukupno 1.100.000) od kojih su većina bili [[Srbi]] . == Austro-ugarsko carstvo == === Popis iz 1879. === Austrougarska vlada objavila je ''Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina'', sa demografskim podacima prema popisu stanovništva koji je prikupljen 16. juna 1879.<ref>{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis_1879_-_Bosna_i_Hercegovina.pdf|title=Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien und der Hercegovina|year=1880|orig-year=1879}}</ref> Prvi detaljan popis stanovništva,  evidentirao je 1.158.440 građana Bosne i Hercegovine, po vjeri: {| class="wikitable" |+ !Religija !Broj |- |Pravoslavni hrišćani |496.761 (42,88%) |- |Muslimani |448,613 (38.75%) |- |Rimokatolici |209,391 (18.08%) |- |Jevreji |3,426 |- |''ostali'' |249 |} === Popis iz 1885 === Austrougarska vlada objavila je ''Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.'' <ref>{{Cite web|url=http://www.poreklo.rs/wp-content/uploads/2012/11/Popis-BiH-1885.pdf|title=Ortschafts-Bevölkerungs-Statistik von Bosnien und der Hercegovina nach dem Volkszählungs-Ergebnisse vom I. Mai 1885.|year=1886|publisher=Landesdrackerei|location=Sarajevo|orig-year=1885}}</ref> Prema popisu stanovništva iz 1885. u Bosni i Hercegovini živjelo je 1.336.091 stanovnika, po vjeri: {| class="wikitable" |+ !Religija !Broj |- |Pravoslavni hrišćani |571,250 (42.76%) |- |Muslimani |492,710 (36.88%) |- |Rimokatolici |265,788 (19.89%) |- |''ostali'' |6,343 (0.47%) |} === Popis iz 1895 === [[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895.png|mini|Vjerski i etnički sastav prema popisu iz 1895. godine]] [[Austro-Ugarska|Austrougarski]] popis stanovništva obavljen u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 22. aprila 1895. godine, pokazuje da je područje [[Bosna (regija)|Bosne]] imalo oko 1.361.868 stanovnika, dok je [[Hercegovina]] imala 229.168 stanovnika.<ref name="Catholic19072">{{Cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/02694a.htm|title=Bosnia and Herzegovina|last=Klaar, Karl|year=1907|website=New Advent Catholic Encyclopedia|publisher=Robert Appleton Company|location=New York}}</ref> ''[[Catholic Encyclopedia|Katolička enciklopedija]]'' je većinsko slavensko stanovništvo (98%) tretirala kao Srbe.<ref name="Catholic19072" /> Broj osoba po kvadratnoj milji bio je drugi najmanji u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] : samo 80 stanovnika po kvadratnoj milji. Broj osoba po kvadratnoj milji u okruzima: {| class="wikitable" |+ !Tip !Broj |- |[[Tuzla]] |106 |- |[[Banja Luka|Banjaluka]] |96 |- |Bihać |91 |- |[[Sarajevo]] |73 |- |[[Mostar]] |65 |- |[[Travnik]] |62 |} Bilo je ukupno 5.388 naselja, od kojih je 11 imalo više od 5.000 stanovnika. Preko 4.689 tih naselja imalo je manje od 500 stanovnika. Popis stanovništva po vjeri: {| class="wikitable" |+ !Tip !Opis |- |Srpski pravoslavni hrišćani |674,000 (''43%'') |- |Muslimani |550,000 (''35%'') |- |Katolici |334,000 (''21.3%'') |- |Jevreji |8,000 |- |''ostali'' |4,000 |} Teritorijalna raspodjela između područja nije se mnogo promijenila, a gradovi su postali multietnički. [[Turkijski narodi|Turski]] trgovci mogli su se naći u trgovačkim centrima. Austrijske trupe mogle su se naći u vojnim garnizonima, dok su se Jevreji koji su ranije doselili iz Španije također mogli naći u gradovima. Svi su bili podijeljeni prema zanimanju, 1.385.291 stanovnik ( ''85%'' ) bili su poljoprivrednici ili vinogradari. Bilo je ukupno 5.833 velikih posjeda koje su uglavnom držali Muslimani. 88.970 kultivatora služe kao ''[[kmetovi]]'' . 88.867 slobodnih seljaka posjeduju zemlju koju obrađuju. 22.625 seljaka posjeduju poljoprivrednu zemlju, a istovremeno obrađuju i tuđu zemlju. === Popis iz 1910. === [[Datoteka:BosniaEthnic1910.jpg|mini|Etnički sastav, 1910]] Prema popisu stanovništva iz 1910. bilo je ukupno 1.898.044 stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] : {| class="wikitable" |+ !Religija !Broj |- |Pravoslavni |825,918 (43.49%) |- |Muslimani |612,137 (32.25%) |- |Rimokatolici |434,061 (22.87%) |- |''ostali'' |26,428 (1.39%) |} Gradsko stanovništvo je, prema vjeroispovijesti, činilo 50,76% Muslimana, 24,49% Rimokatolika i 19,92% Pravoslavaca. Vlasništvo nad zemljom bilo je 91,1% kod Muslimana, 6% kod Pravoslavaca, 2,6% kod Rimokatolika i 0,3% kod Ostalih. Upoređujući procente iz 1910. sa popisom iz 1879. godine, vidi se pad procenta Muslimana sa 39% na 32%, te porast Katolika sa 18% na 23%, dok se pravoslavno stanovništvo cijelo vrijeme kretalo oko 43%. == Prvi svjetski rat == Prvi svjetski rat ostavio je Bosnu i Hercegovinu bez ukupne brojke od ''360.000 stanovnika'' ili ''19%'' od njenog ukupnog stanovništva. == Migracije == Čim je nastala [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], jedan broj ranije koloniziranih porodica počeo je da se iseljava i vraća u svoje domovine, među kojima su Nijemci, [[Česi]], [[Poljaci]], [[Slovaci]], Mađari i [[Rusini]] . Nova planirana preseljenja pogodila su najviše [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavno srpsko]] stanovništvo, jer su velike mase preseljene iz pasivnih krajeva Hercegovine i Bosne u [[Vojvodina|Vojvodinu]], tačnije istočni [[Banat]] ; dok su neki otišli na [[Kosovo]] : naseljavali region od [[Kačanik]]a do [[Vučitrn]]a, oko [[Priština|Prištine]], [[Lipljan]]a, [[Peć]]i, [[Istok]]a, [[Đakovica|Đakovice]] i u [[Drenica|Drenici]] . Neki su otišli i u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] . Nastavljena je ranija emigracijska tendencija [[Islam|muslimanskog]] stanovništva prema teritorijama držanim od strane Osmanlija. Veliki broj stanovništva, među kojima su najbrojniji bili [[Srbi]] i [[Hrvati]] iz krških krajeva [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Bosna i Hercegovina|Zapadne Bosne]], odselio se u sjeverne krajeve [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u inostranstvo ( [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i Južna Amerika, [[Kanada]], Francuska, [[Belgija]] itd). == Kraljevina Jugoslavija == === Teritorijalna distribucija === Nakon [[Agrarne reforme|agrarnih reformi]] 1918. i 1919.<ref>{{Cite web|url=http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|title=An International Symposium "Southeastern Europe 1918-1995"|access-date=22. 7. 2022|archive-date=22. 8. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm|url-status=dead}}</ref> vlada je konfiskovala imovinu muslimanskih zemljoposjednika i preraspodijelila je nemuslimanskom stanovništvu. === Popis iz 1921. === [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] izvršila je popis stanovništva u teritorijalnom entitetu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. januara 1921. U Bosni i Hercegovini je bilo 1.890.440 osoba. Stanovništvo je bilo podijeljeno na dvije nacionalnosti: * [[Srbi]] i Hrvati * ''neodlučni'' i ''drugi'' (uglavnom Muslimani) po vjeri: * [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 829.290 ( ''43,87%'' ) * [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 588.244 ( ''31,07%'' ) * [[Rimokatolička crkva|Katolici]] 444.308 (23,58 ''%'' ) * ''ostali'' 28.595 ( ''1,58%'' ) ==== Sarajevo ==== Stanovništvo Sarajevskog okruga prema popisu vjerskog stanovništva tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] iz 1921. godine: * [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 55.477 ( ''38,6%%'' ) * [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 50.270 ( ''34,9%'' ) * Hrvata 29.395 ( ''20,4%'' ) * ''ostali'' 8.768 ( ''6,1%'' ) Postojalo je 8 opština i njihovo stanovništvo je bilo: * [[Srbi]] su činili većinu u 5 prigradskih opština: [[Ilidža]], [[Koševo (Sarajevo)|Koševo]], [[Pale (RS)|Pale]], [[Rajlovac]] i [[Trnovo (RS)|Trnovo]] . * Muslimani su činili većinu u Gradu Sarajevu i u 2 opštine: [[Bjelašnica|Bjelašnici]] i [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] . Iste godine Grad Sarajevo je imao 78.173 stanovnika: * [[Sunitski islam|Sunitski muslimani]] 29.649 ( ''37,9%'' ) * Katolici 21.373 ( ''27,3%'' ) * [[Srpska pravoslavna crkva|Srpski pravoslavni hrišćani]] 18.630 ( ''23,8%'' ) * ''ostali'' 8.522 ( ''11,0%'' ) === Popis iz 1931. === [[Kraljevina Jugoslavija]] je izvršila popis stanovništva na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 31. marta 1931. prema kojem je bilo ukupno 2.323.555 osoba. Stanovništvo je dobilo nekoliko nacionalnosti: * [[Jugoslaveni|Jugosloveni]] * [[Nijemci]] * [[Ukrajinci]] * [[Poljaci]] * [[Mađari]] * [[Romi u Bosni i Hercegovini|Roma]] * [[Turci]] po vjeri: {| class="wikitable" |+ !Ime !Broj !Postotak |- |Srpski pravoslavni hrišćani |1,028,139 |44.25% |- |Sunitski muslimani |718,079 |30.9% |- |Katolici |547,949 |23.58% |- |''ostali'' |29,388 |1.27% |} == Drugi svjetski rat == === Gubici === Savezni zavod za statistiku u Beogradu sačinio je brojku od 179.173 poginule osobe u ratu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] : * 129.114 [[Srbi|Srba]] ( ''72,1%'' ) * 29.539 [[musliman]]a ( ''16,5%'' ) * 7.850 Hrvata ( ''4,4%'' ) * ''ostali'' ( ''7%'' ) === Protjerivanja i preseljenja === Prema planovima [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 110.000 [[Srbi|Srba]] je preseljeno i prevezeno u [[Historija Srbije|Srbiju pod njemačkom okupacijom]] . Samo u periodu od maja do avgusta 1941. u [[Srbija|Srbiju]] je protjerano preko 100.000 Srba. U jeku rata Srbija je imala 200.000–400.000 srpskih izbeglica iz [[Ustaše|ustaško-okupirane]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] . Do kraja rata 137.000 Srba trajno je napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine. Muslimansko stanovništvo je također bilo izloženo stradanju i intenzivnim preseljenjima, uglavnom u gradove i uglavnom u [[Sarajevo]], gdje je dio muslimanskog stanovništva iz [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Kosovo|Kosova]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] preseljen, čime je povećan ukupan procenat muslimana u Bosni i Hercegovini. == Socijalistička Jugoslavija == === 1945–1948 kolonizacija Vojvodine === Prije protjerivanja Nijemaca iz [[Vojvodina|Vojvodine]] 1945–1948. godine, određeni broj stanovnika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] doselio se u nove stambene prostore u Vojvodini: * [[Srbi|Srba]] oko 70.000 ( ''98%'' ) * Hrvati i Muslimani (oko ''2%'' ) === Popis iz 1948. === Prema popisu stanovništva u Narodnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativnoj Republici Jugoslaviji]] iz 1948. godine, [[Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.565.277 stanovnika: * [[Srbi|Srba]] 1.136.116 ( ''44,3%'' ) * ''neodlučno'' 788.403 ( ''30,7%'' ) [note 1] * [[Hrvati|Hrvata]] 614.123 ( ''23,9%'' ) * [[Slovenci|Slovenaca]]4.338 ( ''0,2%'' ) * [[Crnogorci|Crnogoraca]] 3.094 ( ''0,1%'' ) * [[Makedonci|Makedonaca]] 675 * ''ostalih'' 18.528 ( ''0,8%'' ) === Popis iz 1953. === Prema [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskom]] popisu stanovništva iz 1953. godine, [[Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 2.847.790 stanovnika: * Srba 1.264.372 ( ''44,4%'' ) * ''neodlučnih'' 891.800 ( ''31,3%'' ) [note 1] * Hrvata 654.229 ( ''23%'' ) * Crnogoraca 7.336 ( ''0,3%'' ) * Slovenci 6.300 ( ''0,2%'' ) * Makedonci 1.884 ( ''0,1%'' ) * ''ostali'' 21.869 ( ''0,7%'' ) === Popis iz 1961. === Prema popisu stanovništva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] iz 1961. godine, [[Bosna i Hercegovina|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] je imala ukupno 3.277.948 stanovnika: * Srba 1.406.057 ( ''42,9%'' ) * [[Muslimani (narod)|Muslimana]] (kasnije Bošnjaci nosili naziv Muslimani) 842.248 ( ''25,7%'' ) [note 2] * [[Hrvati|Hrvata]] 711.665 ( ''21,7%'' ) * [[Jugoslaveni|Jugoslovena]] 275.883 ( ''8,4%'' ) * [[Crnogorci|Crnogoraca]] 12.828 ( ''0,4%'' ) * [[Rusini]] 6.136 ( ''0,2%'' ) * [[Slovenci]] 5.939 ( ''0,2%'' ) * [[Albanci]] 3.642 ( ''0,1%'' ) * [[Makedonci]] 2.391 ( ''0,1%'' ) * [[Turci]] 1.812 ( ''0,1%'' ) * [[Mađari]] 1.415 ( ''0,1%'' ) * ''ostali'' 6.849 ( ''0,2%'' ) <gallery> Datoteka:BiH - ES N 1961.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po naseljima 1961. Datoteka:Bosnaetno61.png|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961. Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 1961 1.gif|Etnička struktura Bosne i Hercegovine po opštinama 1961 </gallery> == Također pogledajte == * [[Demografija Bosne i Hercegovine]] * [[Historija Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Historijska geografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Demografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Demografska historija po državama]] 9kesm13w7mlfclowjkvny89uyrhx0h4 Kneževina Muzaka 0 492418 3829559 3752507 2026-04-12T11:19:41Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (3), Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, . godine. → . (2), . godine → . (4) using [[Project:AWB|AWB]] 3829559 wikitext text/x-wiki '''Kneževina Muzaka''' ({{jez-sq|Principata e Muzakajve}})<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=UlUtAQAAIAAJ&q=Principata+e+Muzakajve|title=Historia e popullit shqiptar|year=2002|isbn=9789992716229}}</ref> bila je nezavisna zemlja kojom je vladala [[Albanske kneževine|albanska]] porodica Muzaka sa glavnim gradom u [[Berat]]i, pokrivajući teritorije u centralnoj i južnoj Albaniji i zapadnoj Makedoniji. Jedan od prvih vladara bio je [[Andrea I Muzaka]] čiju je vladavinu priznao [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski car]]. Tokom bitke kod Savre, [[Osmanlije]] su zauzele Berat od Balše II, zajedno sa Krujom i [[Ulcinj]]em. Ubrzo su se povukli iz svih tih gradova zadržavši samo Castoriju pod svojom stalnom kontrolom.<ref name="Pitcher1968">{{Cite book|last=Pitcher|first=Donald Edgar|url=https://books.google.com/books?id=8gs4AAAAIAAJ&pg=PA45|title=An Historical Geography of the Ottoman Empire: From Earliest Times to the End of the Sixteenth Century|publisher=Brill Archive|year=1968|page=45|id=GGKEY:4CFA3RCNXRP}}</ref> Neki izvori objašnjavaju da su Osmanlije vjerovatno ostale u Beratu s namjerom da ga iskoriste kao uporište za osvajanje [[Vlora|Valone]].<ref name="Gibbons2013">{{Cite book|last=Gibbons|first=Herbert Adam|url=https://books.google.com/books?id=LQiAAAAAQBAJ&pg=PA159|title=The Foundation of the Ottoman Empire: A History of the Osmanlis Up To the Death of Bayezid I 1300-1403|publisher=Routledge|year=2013|isbn=978-1-135-02982-1|page=159}}</ref> Od 1396. [[porodica Muzaka]] preuzima kontrolu nad Beratom.<ref name="FineFine1994">{{Cite book|last=Fine|first=John V. A.|url=https://books.google.com/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA391|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|publisher=University of Michigan Press|year=1994|isbn=0-472-08260-4|page=391|quote=...in 1396. By this time the family of Musachi had gained control of Berat.|author-link=John V. A. Fine}}</ref> Godine 1417. teritorije Kneževine Muzake, uključujući [[Vlora|Valonu]] i Berat, postale su dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name="Kiel1990">{{Cite book|last=Kiel|first=Machiel|url=https://books.google.com/books?id=2xYzAAAAIAAJ|title=Ottoman architecture in Albania, 1385-1912|publisher=Research Centre for Islamic History, Art and Culture|year=1990|isbn=978-92-9063-330-3|page=48|quote=In 1417, Berat became part of the Ottoman Empire when this strong city succumbed to a surprise attack.}}</ref> == Historija == Neizvjesno je kada je porodica Muzaka počela vladati Beratom, međutim jedan od prvih do sada poznatih vladara je Andrea I Muzaka koji je vladao regijom Myzeqe. Kneževina Berat se dijeli na dva vremenska perioda, između 1280. do 1343. godine,i 1355. do 1417. Andrea I Muzaka uspostavio je [[de facto]] nezavisnu vlast nad Beratom, a formalno ga je priznao i bizantijski car [[Andronik II Paleolog]] jer je nosio visoku bizantijsku dvorsku titulu sebastokratora. Neki značajni regioni koji su bili dio Kneževine Berat u ovom periodu su: Devoll, Berat, Skrapar, Tomorica, Selanica, Myzeqe, Korča itd.<ref>{{Cite web|url=http://www.albanianhistory.net/texts16-18/AH1515.html|title=1515 &#124; John Musachi: Brief Chronicle on the Descendants of our Musachi Dynasty|publisher=Albanianhistory.net|archive-url=https://web.archive.org/web/20100910095427/http://www.albanianhistory.net/texts16-18/AH1515.html|archive-date=10. 9. 2010|url-status=dead|access-date=11. 10. 2010}}</ref> Beratska kneževina dostigla je vrhunac svoje moći za vrijeme vladavine Andreja II Muzake koji je, prema hronici Gjona Muzake, pobijedio kralja Vukašina i dobio [[Despot|despotsku titulu]] od carigradskog cara, drugu najvišu titulu poslije samog [[Imperator|cara]]. Andrea II je proširio svoju teritoriju u najvećoj mogućoj meri: od [[Jadransko more|Jadranskog mora]] između rijeke Vjose i Devola na istok, uključujući Korču. 1343. kneževinu Berat osvaja novo [[Srpsko carstvo|Srpsko Carstvo]], ali se ponovo osamostavljuje nakon pada tog carstva 1355. U savezu sa [[Balšići|Balšama]] i velikim gospodarom [[Ohrid]]a Andreom Gropom, 1372. Andrea Muzaka je uspjeo da osvoji i Kostur od kneza Marka.<ref>{{Cite book|last=Braudel|first=Fernand|url=https://books.google.com/books?id=LPp63EKb9moC&q=Giovanni+Musachi&pg=PA664|title=The Mediterranean and the Mediterranean world in the age of Philip II, Volume 2|year=1995|isbn=0-520-20330-5|page=664|author-link=Fernand Braudel}}</ref> Nakon Andreine smrti, vlast je prešla na njegovog sina Teodora II Muzaku koji je 1389. učestvovao u [[Kosovska bitka|bici na Kosovu]] koja je imala veliki utjecaj na kneževinu kao i na sve druge [[albanske kneževine]] tog vremena. Berat je osvojilo [[Osmansko Carstvo]] 1417, ali će porodica Muzaka nakratko vratiti kontrolu u centralnoj Albaniji 1444, nakon sklapanja saveza sa [[Skenderbeg]]om u Ligi Leže. Međutim, nakon 6 godina, njihova teritorija će biti priključena [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskom Carstvo]], što je okončala viševjekovnu vladavinu plemićke porodice Muzaka u Beratu. == Također pogledajte == * [[Albanija]] * [[Albanske kneževine]] * [[Historija Albanije]] == Reference == {{Refspisak|30em}} [[Kategorija:Bivše monarhije]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Albanija]] [[Kategorija:Bizantijsko Carstvo]] bdpdjle8kit0nie1fac8kczyd5v9he9 Građanski rat u Siriji 0 494406 3829454 3816059 2026-04-12T03:56:47Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku InfoboxHez.PNG datotekom [[:File:Flag_of_Hezbollah_(thumbnail_placeholder).png|Flag_of_Hezbollah_(thumbnail_placeholder).png]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2 3829454 wikitext text/x-wiki {{Tren}} {{Infokutija rat | sukob = Građanski rat u Siriji | dio = [[Arapsko proljeće]], [[Arapska zima]], prelivanje [[Rat u Iraku|rata u Iraku]], [[Međunarodna vojna intervencija protiv Islamske države]], [[Rat protiv terorizma]], [[Proksi sukob Irana i Saudijske Arabije]] i [[Proksi sukob Irana i Izraela]] | slika = [[Datoteka:Syrian Civil War map (ISW-CTP).svg|300px]] | opis_slike = '''Trenutna vojna i politička situacija:'''<div style="text-align: left;"> {{Legenda|#FFFFFF|[[Oružane snage Sirije]]}} {{Legenda|#CBE8C5|[[Turska okupacija sjeverne Sirije|Turska okupacija]] i bivša [[Narodna armija Sirije]]}} {{Legenda|#75D6B7|[[Američka intervencija u Sirijskom građanskom ratu|Američka okupacija]] i bivša [[Slobodna armija Sirije]]}} {{Legenda|#E4DA76|[[Rožava]] ([[Sirijske demokratske snage|SDF]])}} {{Legenda|#FF8BFF|[[Suwayda (pokrajina)|Suwayda]] [[Druzi u Siriji|Druzi]]}} {{Legenda|#858ACC|[[Izraelska okupacija Golanske visoravni|Izraelska okupacija]] i [[Invazija Izraela na Siriju (2024)|invazija]]}} </div> | datum = 15. mart 2011 – 8. decembar 2024. | mjesto = [[Levant]], [[Sirija]] | casus = [[Arapsko proljeće]] u Siriji | rezultat = Pobjeda sirijske opozicije i saveznika | posjed = Od 31. marta 2020: [[Oružane snage Sirije|SAA]] 63.57% teritorije Sirije; [[Demokratske snage Sirije|SDF]] 25.57%; pobunjenici (uključen i [[Hayat Tahrir al-Sham|HTS]]) i [[Turska]] 9.72%; [[Islamska Država]] 1.14% | strana1 = {{ZID|Sirija}}<br>{{ZID|Iran}}<br>{{ZID|Rusija}} (od 2015)<br>{{ZD slika|Flag of Hezbollah (thumbnail placeholder).png}} [[Hezbollah]]<br>{{ZID|Irak}} (2017-2019)<br>'''Podrška:'''<br>{{ZID|Egipat}} | strana2 = {{ZD slika|Flag of the Syrian revolution.svg}} [[Sirijska privremena vlada]]<br>{{ZID|Turska}} (od 2016)<br>'''Podrška:'''<br>{{ZID|Katar}}<br>{{ZID|SAD}} (2011-2017)<br>{{ZID|Saudijska Arabija}} (2012-2017)<br>{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} (2011-2018)<br>{{ZID|Francuska}} (2011-2018)<br>{{ZID|Libija}} (2013)<hr>{{ZD slika|Flag of the Syrian Salvation Government.svg}} [[Sirijska vlada spasa]]<br>'''Podrška:'''<br>{{ZID|Katar}} (2012-2017)<br>{{ZID|Saudijska Arabija}} (2012-2017)<br>{{ZID|Turska}} (2012-2017)<hr>{{ZD slika|Flag of the Syrian revolution.svg}} [[Slobodna sirijska armija]]<br>'''Podrška:'''<br>{{ZID|SAD}}<br>{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>{{ZID|Norveška}}<br>{{ZID|Jordan}}<br>{{ZID|Izrael}} (2013-2019) | strana3 = {{ZID|Islamska Država}} (od 2013)<hr>{{ZD slika|De facto SA-NES Flag.svg}} [[Rožava]] (od 2012)<br>{{ZD slika|Seal of Combined Joint Task Force – Operation Inherent Resolve.svg}} [[Kombinovana zajednička radna grupa – Operacija Inherent Resolve|CJTF – OIR]] (od 2014)<br>'''Podrška:'''<br>{{ZID|SAD}} (od 2014)<br>{{ZID|Rusija}} (2015-2018; od 2019)<br>{{ZID|Francuska}} (od 2016)<br>{{ZD slika|Flag of Kurdistan Workers' Party.svg}} [[Kurdistanska radnička partija|PKK]]<br>{{ZD slika|Flag of PUK.png}} [[Patriotska unija Kurdistana|PUK]] (od 2013)<br>{{ZD slika|Flag of the KDP.svg}} [[Kurdistanska demokratska partija|KDP]] (2013-2015) | komandant1 = | komandant2 = | komandant3 = | snage1 = | snage2 = | snage3 = | žrtve1 = | žrtve2 = | žrtve3 = | napomena = }} '''Građanski rat u Siriji''' ({{Jez-ar|الْحَرْبُ الْأَهْلِيَّةُ السُّورِيَّةُ|al-ḥarb al-ʾahlīyah as-sūrīyah}}) je višestrani [[građanski rat]] u [[Sirija|Siriji]] koji se vodi između [[Sirija|Sirijske Arapske Republike]] koju predvodi sirijski predsjednik [[Bašar el Asad]] (podržan od domaćih i stranih saveznika) i raznih domaćih i stranih snaga koje se suprotstavljaju i sirijskoj vladi i jedna drugoj, u različite kombinacije.<ref>{{Cite news|url=http://www.aljazeera.com/news/2016/05/syria-civil-war-explained-160505084119966.html|title=Syria's civil war explained from the beginning|publisher=Al Jazeera|access-date=29. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170430014912/http://www.aljazeera.com/news/2016/05/syria-civil-war-explained-160505084119966.html|archive-date=30. 4. 2017}}</ref> Nemiri u Siriji počeli su 15. marta 2011. kao dio širih [[Arapsko proljeće|protesta Arapskog proljeća]] 2011. zbog nezadovoljstva sirijskom vladom, koji su na kraju eskalirali u oružani sukob nakon što [[Faza građanskog ustanka u sirijskom građanskom ratu|su protesti koji su pozivali na Assadovu smjenu]] bili nasilno ugušeni.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-26116868|title=Syria: The story of the conflict|date=11. 3. 2016|work=BBC News|access-date=21. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180622052951/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-26116868|archive-date=22. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2011/03/26/world/middleeast/26syria.html|title=Syrian Troops Open Fire on Protestors in Several Cities|date=25. 3. 2011|work=The New York Times|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621011638/https://www.nytimes.com/2011/03/26/world/middleeast/26syria.html|archive-date=21. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-12749674|title=Mid-East unrest: Syrian protests in Damascus and Aleppo|date=15. 3. 2011|work=BBC News|access-date=15. 3. 2013|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20180721134738/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-12749674|archive-date=21. 7. 2018}}</ref> Rat trenutno vodi nekoliko frakcija. [[Oružane snage Sirije|Sirijske oružane snage]] i njihovi domaći i međunarodni saveznici ([[Rusija|Ruska Federacija]] i [[Iran]]) predstavljaju [[Sirija|Arapsku Republiku Siriju]] i Assadov režim. Protiv toga je [[Sirijska privremena vlada]]; labav savez [[Nacionalizam|nacionalističkih]] i [[Sunitski islam|sunitskih]] [[Sirijska opozicija|opozicionih]] grupa (čije se obrambene snage sastoje od [[Nacionalna armija Sirije|Sirijske nacionalne armije]] i [[Slobodna vojska Sirije|Slobodne sirijske armije]]). Alternativni centar moći je [[Sirijska vlada spasa]]; koalicija [[Sunitski islam|sunitskih islamističkih]] pobunjeničkih grupa na čelu sa [[Tahrir al-Sham]]om. Od svih njih nezavisna je [[De facto|defacto]] [[autonomna teritorija]] [[Rožava]], čije su oružano krilo mješovite [[Kurdi|kurdsko]]-[[Arapi|arapske]] [[Demokratske snage Sirije|sirijske demokratske snage]] (SDF). Druge konkurentske frakcije uključuju [[selefijski džihadizam|selefijske džihadističke]] organizacije kao što su [[Al-Kaida]] povezana [[Organizacija čuvara religije]] i [[Islamska Država|Islamska država Iraka i Levanta]] (ISIL). Vrhunac rata bio je oko 2015. godine; nasilje u zemlji se od tada smanjilo, ali situacija je i dalje krizna.<ref>{{Cite web|url=https://www.mei.edu/publications/2021-will-be-defining-year-syria|title=2021 will be a defining year for Syria|website=Middle East Institute}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rescue.org/article/crisis-syria-economic-crisis-compounds-decade-war|title=Crisis in Syria: Economic crisis compounds a decade of war|date=31. 1. 2022|website=International Rescue Committee (IRC)}}</ref> Brojne strane zemlje, poput [[Iran]]a, [[Rusija|Rusije]], [[Turska|Turske]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], ili su se [[Strano učešće u sirijskom građanskom ratu|direktno uključile u sukob]] ili su pružile podršku jednoj ili drugoj frakciji. Iran, Rusija i [[Hezbollah]] vojno podržavaju Arapsku Republiku Sirije i sirijske oružane snage, a Rusija izvodi [[Ruska vojna intervencija u sirijskom građanskom ratu|zračne napade i druge vojne operacije]] od septembra 2015. [[Kombinovana zajednička radna grupa – Operacija Inherent Resolve|Međunarodna koalicija predvođena SAD-om]], osnovana 2014. s deklariranom svrhom suprotstavljanja ISIL-u, [[Intervencija pod vodstvom Amerike u sirijskom građanskom ratu|izvela je zračne napade]] prvenstveno protiv ISIL-a, kao i neke [[Spisak napada Sjedinjenih Država na Siriju tokom sirijskog građanskog rata|protiv vladinih i provladinih ciljeva]]. Također su rasporedili specijalne snage i artiljerijske jedinice za borbu protiv ISIL-a na terenu. Od 2015. SAD podržavaju [[Rožava|Autonomnu upravu Sjeverne i Istočne Sirije]] i njeno naoružano krilo, Sirijske demokratske snage (SDF), materijalno, finansijski i logistički. Turske snage su se borile protiv SDF-a, ISIL-a i sirijske vlade od 2016. godine, ali su također aktivno podržavale [[Sirijska opozicija|sirijsku opoziciju]] i trenutno [[Turska okupacija sjeverne Sirije|zauzimaju velike dijelove sjeverozapadne Sirije]] dok sudjeluju u značajnim kopnenim borbama. Između 2011. i 2017. godine, borbe iz sirijskog građanskog rata prelile su se na [[Liban]], dok su protivnici i pristalice sirijske vlade putovali u Liban da se bore i napadaju jedni druge na libanskom tlu, a ISIL i [[al-Nusra]] su također angažirali libansku vojsku. Nadalje, iako je zvanično neutralan, [[Izrael]] je razmijenio graničnu vatru i izveo višestruke napade na Hezbollah i iranske snage, čije prisustvo u jugozapadnoj Siriji smatra prijetnjom.<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria/u-s-russian-ceasefire-takes-effect-in-southwest-syria-idUSKBN19U08D|title=U.S.-Russian ceasefire deal holding in southwest Syria|date=9. 7. 2017|work=Reuters|access-date=7. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180921113246/https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria/u-s-russian-ceasefire-takes-effect-in-southwest-syria-idUSKBN19U08D|archive-date=21. 9. 2018}}</ref><ref>[https://www.timesofisrael.com/death-toll-in-alleged-israeli-strikes-near-damascus-up-to-23-fighters-monitor/ Death toll in alleged Israeli strikes near Damascus up to 23 fighters — monitor], ''Times of Israel''</ref> Međunarodne organizacije optužile su gotovo sve uključene strane, uključujući Ba'asističku sirijsku vladu, ISIL, opozicione pobunjeničke grupe, Rusiju,<ref name="The Guardian">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2016/sep/25/russia-accused-war-crimes-syria-un-security-council-aleppo|title=Russia accused of war crimes in Syria at UN security council session|work=The Guardian|access-date=18. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401192517/https://www.theguardian.com/world/2016/sep/25/russia-accused-war-crimes-syria-un-security-council-aleppo|archive-date=1. 4. 2019}}</ref> Tursku,<ref name="amnesty1">{{Cite web|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2019/10/syria-damning-evidence-of-war-crimes-and-other-violations-by-turkish-forces-and-their-allies/|title=Damning evidence of war crimes by Turkish forces and allies in Syria|date=18. 10. 2019|website=Amnesty International|archive-url=https://web.archive.org/web/20191202081923/https://www.amnesty.org/en/latest/news/2019/10/syria-damning-evidence-of-war-crimes-and-other-violations-by-turkish-forces-and-their-allies/|archive-date=2. 12. 2019|url-status=live|access-date=9. 2. 2020}}</ref> i koaliciju predvođenu SAD-om<ref>{{Cite news|url=https://www.cnn.com/2018/06/05/middleeast/us-led-coalition-raqqa-war-crimes-intl/index.html|title=US-led strikes on Raqqa may amount to war crimes, Amnesty says|first=Angela|last=Dewan|first2=Hillary|last2=McGann|date=5. 6. 2018|publisher=CNN|access-date=5. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180605205903/https://www.cnn.com/2018/06/05/middleeast/us-led-coalition-raqqa-war-crimes-intl/index.html|archive-date=5. 6. 2018}}</ref> za teška kršenja ljudskih prava i [[Spisak masakra tokom sirijskog građanskog rata|masakre]].<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/04/15/world/middleeast/syria-bashar-al-assad-evidence.html|title=As Atrocities Mount in Syria, Justice Seems Out of Reach|first=Anne|last=Barnard|first2=Ben|last2=Hubbard|first3=Ian|last3=Fisher|date=15. 4. 2017|work=The New York Times|access-date=18. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170517192038/https://www.nytimes.com/2017/04/15/world/middleeast/syria-bashar-al-assad-evidence.html|archive-date=17. 5. 2017}}</ref> Sukob je izazvao veliku [[Izbjeglice iz sirijskog građanskog rata|izbjegličku krizu]], sa milionima koji su pobjegli uglavnom u susjedne zemlje Tursku, [[Liban]] i [[Jordan]].<ref>{{Cite web|url=https://www.brookings.edu/blog/future-development/2022/01/27/syrian-refugees-in-jordan-a-decade-and-counting/|title=Syrian refugees in Jordan: A decade and counting|last=Karasapan|first=Omer|date=27. 1. 2022|publisher=[[Brookings Institution]]}}</ref> Tokom rata pokrenute su brojne mirovne inicijative, uključujući [[Ženevski mirovni pregovori o Siriji (2017.)|mirovne pregovore u Ženevi o Siriji u martu 2017.]] koje su predvodile [[Ujedinjene nacije]], ali borbe su se nastavile.<ref>{{Cite journal|last=Lundgren|first=Magnus|year=2016|title=Mediation in Syria: Initiatives, strategies, and obstacles, 2011–2016|url=https://www.researchgate.net/publication/303312425|journal=Contemporary Security Policy|volume=37|issue=2|pages=283–298|doi=10.1080/13523260.2016.1192377|archive-url=https://web.archive.org/web/20170202000757/https://www.researchgate.net/publication/303312425_Mediation_in_Syria_Initiatives_strategies_and_obstacles_2011-2016|archive-date=2. 2. 2017|access-date=20. 1. 2017}}</ref> == Pozadina == === Assadova vlada === [[Datoteka:Bashar al-Assad (2018-05-17) 02.jpg|mini|[[Bašar el Asad]], [[Predsjednik Sirije]].]] Nereligiozna vlada Sirijskog regionalnog ogranka Ba'ath došla je na vlast [[Sirijski državni udar 1963.|državnim udarom 1963. godine]]. Sirija je nekoliko godina prolazila kroz dodatne udare i promjene u rukovodstvu,<ref>{{Cite web|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2014875394_syria26.html|title=Syria escalates attacks against demonstrators|date=25. 4. 2011|website=Syria escalates attacks against demonstrators|publisher=The Seattle Times|access-date=17. 11. 2022}}</ref> sve dok se u martu 1971. general [[Hafez al-Asad|Hafez al-Assad]], [[Alaviti|alavit]], nije proglasio predsjednikom. To je označilo početak dominacije kultova ličnosti usredsređenih na dinastiju Assad, koji su prožimali sve aspekte sirijskog svakodnevnog života i bili praćeni sistematskim potiskivanjem građanskih i političkih sloboda; postaje centralna karakteristika državne propogande. Vlast u [[Sirija|Baathističkoj Siriji]] je monopolizirana od strane tri centra moći: alavitskih klanova, Ba'ath partije i oružanih snaga; zalijepljeni nepokolebljivom odanošću [[Porodica Al-Asad|dinastiji Assad]].<ref>{{Cite book|last=Shamaileh|first=Ammar|url=https://www.worldcat.org/oclc/1100535819|title=Trust and Terror.|date=2017|publisher=Routledge|isbn=978-1-138-20173-6|location=Abingdon, UK|pages=16|oclc=1100535819}}</ref><ref>{{Cite book|last=Saber|first=Allam|title=Assad's Survival: The Symbol Of Resisting The Arab Spring|publisher=Lamar|year=2019|isbn=978-977-85412-3-6|location=Aleksandrija, Egipat|pages=9}}</ref> [[Datoteka:Huge demonstration in Homs against Al Assad regime.jpg|mini|Protesti u [[Homs]]u protiv režima [[Bašar el Asad]]a.]] Sirijski regionalni ogranak ostao je dominantan politički autoritet u ono što je bila jednostranačka država sve do održanih prvih [[Višepartijski sistem|višestranačkih]] [[Sirijski parlamentarni izbori 2012|izbora]] za [[Narodno vijeće Sirije]] 2012.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2012/5/25/assad-says-syria-able-to-get-out-of-crisis|title=Assad sees way out of crisis|website=www.aljazeera.com|language=en|access-date=17. 11. 2022}}</ref> Dana 31. januara 1973. Hafez al-Assad je implementirao novi ustav; dovodi do nacionalne krize. [[Sirijski ustav iz 1973.|Ustav iz 1973.]] povjerio je arapskoj socijalističkoj stranci Baath karakterističnu ulogu „vođe države i društva“; ovlašćujući ga da mobiliše civile za partijske programe, izdaje dekrete kojima se utvrđuje njihova lojalnost i nadgleda sve legalne sindikate. Ba'asistička ideologija je nametnuta djeci kao obavezan dio školskog programa, a Sirijske oružane snage bile su pod strogom kontrolom Partije. Ustav je uklonio islam od priznavanja državne religije i uklonio postojeće odredbe kao što je obaveza [[predsjednik Sirije|predsjednika Sirije]] da bude [[musliman]]. Ove mjere izazvale su široku buru u javnosti; što je dovelo do žestokih demonstracija u [[Hama|Hami]], [[Homs]]u i [[Halep]]u u organizaciji [[Muslimansko bratstvo|Muslimanske braće]] i ''uleme''. Assadov režim nasilno je slomio [[Islamistički ustanak u Siriji|islamske pobune]] koje su se dogodile tokom 1976-1982, koje su vodili revolucionari iz Sirijskog muslimanskog bratstva.<ref>{{Cite news|title=Profile: Syria's ruling Baath Party|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-18582755|newspaper=BBC News|date=25. 6. 2012|access-date=17. 11. 2022|language=en-GB}}</ref> Stranka Ba'ath pažljivo je konstruisala Asada kao vodeću figuru partije i moderne sirijske nacije; zalažući se za nastavak dinastičke vladavine Assada u Siriji. Kao dio promidžbenih napora da se nacija i dinastija Assad brendiraju kao nerazdvojni; slogani poput "Assad ili spaljujemo zemlju", "Assad ili dođavola sa zemljom" i "Hafez Assad, zauvijek" postali su sastavni dio državnog i partijskog diskursa tokom 1980-ih. Na kraju je i sama partijska organizacija postala pečat, a strukture moći su postale duboko zavisne od sektaške pripadnosti porodici Assad i centralne uloge oružanih snaga potrebne za suzbijanje neslaganja u društvu. Kritičari režima su istakli da je primjena nasilja u srži [[Sirija|Ba'athističke Sirije]] i opisali je kao "diktaturu s genocidnim tendencijama". Nakon smrti Hafeza al-Assada 2000. godine, njegov sin [[Bašar el Asad]] ga je naslijedio na mjestu predsjednika Sirije.<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/1280458557|title=Refugees and knowledge production : Europe's past and present|date=2022|others=Magdalena Kmak, Heta Björklund|isbn=978-1-000-56836-3|location=Abingdon, Oxon|pages=73, 74|oclc=1280458557}}</ref> Basharova supruga Asma, [[Sunitski islam|muslimanka sunitska]] rođena i obrazovana u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], u početku je u zapadnoj štampi pozdravljena kao "ruža u pustinji". Par je svojevremeno budio nade među sirijskim intelektualcima i izvan zapadnih posmatrača, jer žele provesti ekonomske i političke reforme. Međutim, Bashar nije uspio da ispuni obećane reforme; umjesto toga slomiti grupe civilnog društva, političke reformiste i demokratske aktiviste koji su se pojavili tokom proljeća u Damasku 2000-ih. Bašar el Asad tvrdi da ne postoji 'umjerena opozicija' njegovoj vladi i da su sve opozicione snage džihadisti usmjereni na uništavanje trenutnog sekularnog rukovodstva; njegov stav je bio da su terorističke grupe koje djeluju u Siriji 'povezane s agendama stranih zemalja'. === Demografija === Ukupna populacija u julu 2018. procijenjena je na 19.454.263 ljudi; etničke grupe – otprilike [[Arapi]] 50%, [[Alaviti]] 15%, [[Kurdi]] 10%, [[levantinski arapski|Levantinci]] 10%, ostali 15% (uključuje [[Druzi|Druze]], [[Ismailije]], [[Imamat]]e, [[Asirci|Asirce]], [[Turkmeni|Turkmene]], [[Armeni|Armene]]); religije – [[musliman]]ske 87% (zvanične; uključuje [[Sunitski islam|sunite]] 74% i [[Alaviji|alavije]], [[ismailije]] i [[Šiitski islam|šiite]] 13%), [[Kršćanstvo|kršćane]] 10% (uglavnom iz [[Istočno kršćanstvo|istočnih kršćanskih crkava]] <ref name="IRFR2006">{{Cite web|url=https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2006/71432.htm|title=Syria|website=U.S. Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20190722104603/https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2006/71432.htm|archive-date=22. 7. 2019|url-status=live|access-date=11. 7. 2016}}</ref> – možda i manje, jer kršćani bježe iz zemlje), [[Druzi]] 3% i [[Jevreji]] (nekoliko ih je ostalo u [[Damask]]u i [[Halep]]u).<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/syria/|title=The World Factbook: Syria|website=CIA Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109103654/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/syria/|archive-date=9. 1. 2021|url-status=live|access-date=21. 12. 2018}}</ref> === Socioekonomska pozadina === [[Datoteka:SyrianCivilWarMap.svg|mini|240x240piksel|Karta zemalja koje okružuju Siriju s vojnim angažmanom:{{Legenda|Red|Sirija}}{{Legenda|blue|Države koje podržavaju vladu}}{{Legenda|green|Države koje podržavaju pobunjenike}}{{Legenda|Yellow|Države koje imaju podijeljenu podršku}}]] [[Socioekonomija|Socioekonomska]] nejednakost se značajno povećala nakon što je politiku [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]] pokrenuo Hafez al-Assad u svojim kasnijim godinama, a ubrzala se nakon što je Bašar el Asad došao na vlast. Sa naglaskom na uslužni sektor, ove politike su koristile manjini stanovništva nacije, uglavnom ljudima koji su imali veze s vladom, i pripadnicima sunitske trgovačke klase u Damasku i Halepu.<ref>{{Cite web|url=https://www.foxnews.com/world/rebels-in-syrias-largest-city-of-aleppo-mostly-poor-pious-and-from-rural-backgrounds|title=Rebels in Syria's largest city of Aleppo mostly poor, pious and from rural backgrounds|date=26. 3. 2015|website=Associated Press|language=en-US|access-date=17. 11. 2022}}</ref> U 2010. nominalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] Sirije po glavi stanovnika iznosio je samo 2.834 dolara, što je uporedivo sa zemljama podsaharske [[Afrika|Afrike]] kao što je [[Nigerija]] i daleko niže od njenih susjeda kao što je [[Liban]], sa godišnjom stopom rasta od 3,39%, ispod većine drugih zemalja u razvoju.<ref>{{Cite web|url=https://www.ceicdata.com/en/indicator/syria/gdp-per-capita|title=Syria GDP per Capita {{!}} Economic Indicators {{!}} CEIC|website=www.ceicdata.com|access-date=17. 11. 2022}}</ref> Zemlja se također suočila sa posebno visokim stopama nezaposlenosti mladih.<ref>{{Cite web|url=https://journalistsresource.org/economics/youth-exclusion-in-syria-economic/|title=Youth exclusion in Syria: Social, economic and institutional dimensions|last=Larsen|first=Rozanne|last2=August 11|first2=The Journalist's Resource|date=11. 8. 2011|website=The Journalist's Resource|language=en-US|access-date=17. 11. 2022|last3=2011}}</ref> Na početku rata, nezadovoljstvo protiv vlade bilo je najjače u siromašnim područjima Sirije, pretežno među konzervativnim sunitima.<ref name="Poor rural rebels">{{Cite news|title=Rebels in Syria's largest city of Aleppo mostly poor, pious and from rural backgrounds|url=http://www.foxnews.com/world/2012/10/16/rebels-in-syria-largest-city-aleppo-mostly-poor-pious-and-from-rural/|access-date=28. 1. 2013|publisher=Fox News Channel|agency=Associated Press|date=16. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121207232408/http://www.foxnews.com/world/2012/10/16/rebels-in-syria-largest-city-aleppo-mostly-poor-pious-and-from-rural/|archive-date=7. 12. 2012}}</ref> To su uključivali gradove sa visokim stopama siromaštva, kao što su [[Daraa]] i [[Homs]], i siromašnije četvrti velikih gradova. === Suša === Sve se poklopilo s najintenzivnijom sušom ikada zabilježenom u Siriji, koja je trajala od 2006. do 2011. godine i rezultirala velikim neuspjehom usjeva, povećanjem cijena hrane i masovnom migracijom poljoprivrednih porodica u urbane centre.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2015/03/03/science/earth/study-links-syria-conflict-to-drought-caused-by-climate-change.html|title=Researchers Link Syrian Conflict to a Drought Made Worse by Climate Change|website=NY Times|publisher=NY Times|access-date=17. 11. 2022}}</ref> Ova migracija je opterećivala infrastrukturu već opterećenu prilivom od nekih 1,5 miliona izbeglica iz [[Rat u Iraku|rata u Iraku]]. Suša je povezana sa [[Globalno zatopljenje|antropogenim globalnim zagrijavanjem]].<ref>{{Cite web|url=https://climateandsecurity.org/2012/02/syria-climate-change-drought-and-social-unrest/|title=Syria: Climate Change, Drought and Social Unrest|date=29. 2. 2012|website=The Center for Climate & Security|language=en-US|access-date=17. 11. 2022}}</ref> Međutim, kasnija analiza dovela je u pitanje narativ o suši kao glavnom faktoru za početak rata.<ref>{{Cite journal|last=Selby|first=Jan|last2=Dahi|first2=Omar S.|last3=Fröhlich|first3=Christiane|last4=Hulme|first4=Mike|date=1. 9. 2017|title=Climate change and the Syrian civil war revisited|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0962629816301822|journal=Political Geography|language=en|volume=60|pages=232–244|doi=10.1016/j.polgeo.2017.05.007|issn=0962-6298}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Ide|first=Tobias|date=1. 12. 2018|title=Climate War in the Middle East? Drought, the Syrian Civil War and the State of Climate-Conflict Research|url=https://doi.org/10.1007/s40641-018-0115-0|journal=Current Climate Change Reports|language=en|volume=4|issue=4|pages=347–354|doi=10.1007/s40641-018-0115-0|issn=2198-6061}}</ref> Adekvatna opskrba vodom i dalje je problem u tekućem građanskom ratu i često je meta vojnih akcija.<ref>{{Cite news|title=Aleppo water supply cut as Syria fighting rages|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-19533112|newspaper=BBC News|date=8. 9. 2012|access-date=17. 11. 2022|language=en-GB}}</ref> === Ljudska prava === [[Datoteka:Syrian_Civil_War_map_(March_15_2013).svg|mini|Vojna situacija u martu 2013.]] Situacija ljudskih prava u Siriji dugo je bila predmet oštrih kritika globalnih organizacija.<ref>{{Cite book|last=Human Rights Watch|url=https://www.hrw.org/world-report-2010|title=World Report World Report 2010 {{!}} Human Rights Watch|date=3. 11. 2015|language=en}}</ref> Prava [[Sloboda govora|slobodnog izražavanja]], udruživanja i okupljanja bila su strogo kontrolirana u Siriji i prije ustanka.<ref>{{Cite book|last=Watch|first=Human Rights|url=https://books.google.ba/books?id=OZ3a4M_oZccC&redir_esc=y&hl=en|title=World Report 2005: Events of 2004|date=2005|publisher=Human Rights Watch|language=en}}</ref> Zemlja je bila pod [[Vanredno stanje|vanrednim stanjem]] od 1963. do 2011. godine, a javna okupljanja više od pet ljudi bila su zabranjena.<ref>{{Cite news|title=Syria's Assad vows to lift emergency law by next week|url=https://www.reuters.com/article/us-syria-idUSTRE72N2MC20110416|newspaper=Reuters|date=16. 4. 2011|access-date=17. 11. 2022|language=en}}</ref> Snage sigurnosti imale su široka ovlaštenja za hapšenje i pritvor. Uprkos nadi u demokratske promjene s Damaskim proljećem 2000. godine, za Bašara el Asada se naširoko navodi da nije uspio implementirati nikakva poboljšanja. Godine 2010. nametnuo je kontroverznu nacionalnu zabranu ženskog islamskog oblačenja, kao što su [[Niqāb]], na univerzitetima i izbacio preko hiljadu učiteljica i nastavnika u školama kao dio zabrane. U izvještaju [[Human Rights Watch]]-a objavljenom neposredno prije početka pobune 2011. navodi se da Assad nije uspio značajno poboljšati stanje ljudskih prava od preuzimanja vlasti.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2010/jul/16/syrian-human-rights-unchanged-assad|title=Syrian human rights record unchanged under Assad, report says|date=16. 7. 2010|website=the Guardian|language=en|access-date=17. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/International/islamic-face-covering-veil-banned-syrian-universties/story?id=11204788|title=Islamic Face Covering Veil Banned From Syrian Universties|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=17. 11. 2022}}</ref> == Medijska pokrivenost == Sirijski građanski rat jedan je od najviše dokumentiranih ratova u historiji, uprkos ekstremnim opasnostima s kojima se novinari suočavaju dok su u Siriji.<ref>{{Cite web|url=https://theworld.org/stories/2016-12-19/syrias-war-may-be-most-documented-ever-and-yet-we-know-so-little|title=Syria's war may be the most documented ever. And yet, we know so little.|website=The World from PRX|language=en|access-date=17. 11. 2022}}</ref>[[Datoteka:Situation_in_Syria_(July_2020).svg|mini|Vojna situacija u julu 2020.]] === Pogubljenja ISIL-a i Al-Kaide === Dana 19. augusta 2014. ISIL je pogubio američkog novinara Jamesa Foleya, koji je rekao da je to bila odmazda za operacije SAD-a u Iraku. Foley je kidnapovan u Siriji u novembru 2012. godine od strane Shabiha milicije. ISIL je također zaprijetio da će pogubiti Stevena Sotloffa, koji je kidnapovan na sirijsko-turskoj granici u augustu 2013. Bilo je izvještaja da je ISIS zarobio jednog japanskog državljanina, dva italijanska državljana i jednog danskog državljanina.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2014/aug/20/islamic-state-isis-foreign-hostages-syria-aleppo|title=Islamic State militants seize four more foreign hostages in Syria|date=20. 8. 2014|website=the Guardian|language=en|access-date=17. 11. 2022}}</ref> Sotloff je kasnije pogubljen u septembru 2014. Najmanje 70 novinara ubijeno je u izvještavanju o sirijskom ratu, a više od 80 oteto, prema Komitetu za zaštitu novinara.<ref>{{Cite web|url=https://cpj.org/2014/08/james-foleys-killers-pose-many-threats-to-local-in/|title=James Foley's killers pose many threats to local, international journalists|last=Beiser|first=Elana|date=20. 8. 2014|website=Committee to Protect Journalists|language=en-US|access-date=17. 11. 2022}}</ref> [[Al-Nusra|Front al-Nusra]] je 22. augusta 2014. godine objavila video zarobljenih libanskih vojnika i zahtijevao od Hezbollaha da se povuče iz Sirije pod prijetnjom njihovog pogubljenja. == Međunarodne reakcije i diplomatija == Tokom ranog perioda građanskog rata, [[Arapska liga]], [[Evropska unija]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjeni nacije]],<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2011/3/18/un-chief-slams-syrias-crackdown-on-protests|title=UN chief slams crackdown|website=www.aljazeera.com|language=en|access-date=17. 11. 2022}}</ref> i mnoge zapadne vlade brzo su osudile nasilni odgovor sirijske vlade na proteste i izrazile podršku pravu demonstranata na [[Sloboda govora|slobodu govora]]. U početku su mnoge bliskoistočne vlade izrazile podršku Assadu, ali kako je broj poginulih rastao, prešle su na uravnoteženiji pristup kritizirajući nasilje i vlade i demonstranata. I Arapska liga i [[Organizacija islamske saradnje]] suspendovale su članstvo Sirije. Rusija i Kina su 2011. i 2012. stavile veto na rezolucije [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]] koje je izradio Zapad, a koje bi zaprijetile sirijskoj vladi ciljanim sankcijama ako nastavi vojne akcije protiv demonstranata.<ref>{{Cite news|title=China and Russia veto UN resolution condemning Syria|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-15177114|newspaper=BBC News|date=4. 10. 2011|access-date=17. 11. 2022|language=en-GB}}</ref> === Ekonomske sankcije === [[Datoteka:Syrian_civil_war_01_08_2016.png|mini|240x240piksel| Vojna situacija u augustu 2016.]] [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Američki Kongres]] donio je kaznene sankcije sirijskoj vladi zbog njenih postupaka tokom građanskog rata. Ove sankcije bi kažnjavale sve subjekte koji pružaju podršku sirijskoj vladi, kao i sve kompanije koje posluju u Siriji.<ref name="sanctions mansour">{{Cite web|url=https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2019/12/syria-sanctions-caesar-bill-economy-dependency-iran.html|title=Could Congress' latest Syria sanctions bill backfire?|last=Mansour|first=Aiman|date=26. 12. 2019|website=Al-Monitor|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231061334/https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2019/12/syria-sanctions-caesar-bill-economy-dependency-iran.html|archive-date=31. 12. 2019|url-status=live|access-date=15. 1. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://brief.kharon.com/updates/us-adds-bevy-of-sanctions-in-defense-authorization-law/|title=U.S. Adds Bevy of Sanctions in Defense Authorization Law {{!}} Kharon|website=brief.kharon.com|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191230151053/https://brief.kharon.com/updates/us-adds-bevy-of-sanctions-in-defense-authorization-law/|archive-date=30. 12. 2019|url-status=live|access-date=15. 1. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/syria-prepares-massive-offensive-us-votes-new-sanctions-assad-russia-iran-1477752|title=Syria prepares for a major offensive as the U.S. votes for new sanctions on Assad, Russia and Iran|last=EST|first=Tom O'Connor On 12/17/19 at 1:17 PM|date=17. 12. 2019|website=Newsweek|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191230124207/https://www.newsweek.com/syria-prepares-massive-offensive-us-votes-new-sanctions-assad-russia-iran-1477752|archive-date=30. 12. 2019|url-status=live|access-date=17. 1. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.middleeasteye.net/news/whats-caesar-act-donald-trumps-738bn-defence-policy-bill|title=What's the 'Caesar Act' in Trump's $738bn defence policy bill?|website=Middle East Eye|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200114213101/https://www.middleeasteye.net/news/whats-caesar-act-donald-trumps-738bn-defence-policy-bill|archive-date=14. 1. 2020|url-status=live|access-date=17. 1. 2020}}</ref> [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Američki predsjednik]] [[Donald Trump]] pokušao je zaštititi [[Predsjednik Turske|turskog predsjednika]] [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdogana]] od posljedica takvih sankcija.<ref>{{Cite web|url=https://www.axios.com/trump-congress-turkey-sanctions-russia-aab99e82-0df8-4575-968c-923f6cf50fc9.html|title=Trump administration lays out case against Senate bill that would levy Turkey sanctions|date=23. 12. 2019|website=Axios|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191224013117/https://www.axios.com/trump-congress-turkey-sanctions-russia-aab99e82-0df8-4575-968c-923f6cf50fc9.html|archive-date=24. 12. 2019|url-status=live|access-date=17. 1. 2020}}</ref> Neki aktivisti su pozdravili ovaj zakon.<ref>{{Cite web|url=http://www.middleeasteye.net/news/us-congress-approves-measure-sweeping-sanctions-against-syrian-government|title=US Congress approves bill to impose sweeping sanctions against Syrian government|website=Middle East Eye|language=en|access-date=17. 1. 2020}}</ref> Neki kritičari tvrde da će ove kaznene sankcije vjerovatno imati suprotan učinak ili imati neželjene posljedice; oni tvrde da će obični sirijski ljudi imati manje ekonomskih resursa zbog ovih sankcija (i stoga će se morati više oslanjati na sirijsku vladu i njene ekonomske saveznike i projekte), dok će uticaj sankcija na vladajuće političke elite biti ograničen.<ref name="sanctions mansour2">{{Cite web|url=https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2019/12/syria-sanctions-caesar-bill-economy-dependency-iran.html|title=Could Congress' latest Syria sanctions bill backfire?|last=Mansour|first=Aiman|date=26. 12. 2019|website=Al-Monitor|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231061334/https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2019/12/syria-sanctions-caesar-bill-economy-dependency-iran.html|archive-date=31. 12. 2019|url-status=live|access-date=15. 1. 2020}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFMansour2019">Mansour, Aiman (26 December 2019). </cite></ref><ref>{{Cite news|first=Oula A.|last=Alrifai|url=https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/12/29/assad-is-growing-stronger-under-trumps-nonexistent-syria-policy/|title=Assad is growing stronger under Trump's nonexistent Syria policy|work=[[The Washington Post]]|date=29. 12. 2019|access-date=31. 12. 2019|archive-date=30. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191230170214/https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/12/29/assad-is-growing-stronger-under-trumps-nonexistent-syria-policy/}}</ref><ref>{{Cite news|first=Angus|last=McDowall|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-sanctions-idUSKCN1LI06Z|title=Long reach of U.S. sanctions hits Syria reconstruction|date=4. 9. 2018|work=Reuters|access-date=17. 1. 2020|archive-date=2. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200402144253/https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-sanctions-idUSKCN1LI06Z}}</ref> Mohammad al-Abdallah, izvršni direktor Sirijskog centra za pravosuđe i odgovornost (SJAC), rekao je da će sankcije vjerovatno naštetiti običnom sirijskom narodu, rekavši: "To je gotovo nerješiva i neizvodljiva jednadžba. Ako budu uvedene, posredno će naštetiti sirijskom narodu, a ako budu ukinute, indirektno će oživjeti sirijski režim", pripisao je sankcije "političkim razlozima, jer Sjedinjene Države nemaju oružje i alate u Siriji". dosije, a sankcije su njegovo jedino sredstvo."<ref>{{Cite web|url=https://english.enabbaladi.net/archives/2019/12/caesar-act-economic-chokehold-to-adjust-political-behavior/|title=Caesar Act: economic chokehold to adjust political behavior|date=25. 12. 2019|website=Enab Baladi|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20191226135938/https://english.enabbaladi.net/archives/2019/12/caesar-act-economic-chokehold-to-adjust-political-behavior/|archive-date=26. 12. 2019|url-status=live|access-date=17. 1. 2020}}</ref> Peter Ford, bivši ambasador Velike Britanije u Siriji, rekao je "...u budućnosti vidimo sve više ekonomskog rata. Čini se da SAD, pošto nisu uspjele promijeniti režim u Siriji vojnom silom ili putem proksija, stežu ekonomske zavrtnje i glavni razlog zašto SAD drže proizvodne pogone u istočnoj Siriji. Dakle, ekonomska situacija postaje sve ozbiljnija i strašnija u Siriji i to je glavni razlog zašto se izbjeglice ne vraćaju nazad." U junu američki državni sekretar [[Mike Pompeo]] najavio je nove ekonomske sankcije [[Sirija|Siriji]] usmjerene na poslovne odnose sa sirijskom vladom u inostranstvu. Prema Cezarovom zakonu, posljednje sankcije trebale su biti uvedene za 39 pojedinaca i entiteta, uključujući [[Asma al-Asad|Asmu al-Assad]], suprugu sirijskog predsjednika [[Bašar el Asad|Bašara el Asada]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-53076994|title=Syria war: New US sanctions target Assad government's foreign backers|work=BBC News|date=17. 6. 2020|access-date=17. 6. 2020|archive-date=18. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200618140608/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-53076994}}</ref> Dana 17. juna 2020., James F. Jeffrey, specijalni predstavnik za angažman u Siriji, signalizirao je da bi [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] mogli biti pogođeni sankcijama prema Cezarovom aktu ako nastavi s naporima za normalizaciju sirijskog režima.<ref>{{Cite web|url=https://2017-2021.state.gov/special-representative-for-syria-engagement-james-jeffrey-on-syria-caesar-act-designations/index.html|title=Special Representative for Syria Engagement James Jeffrey On Syria Caesar Act Designations|website=United States Department of States|archive-url=https://web.archive.org/web/20200102225119/https://www.state.gov/special-representative-for-syria-engagement-james-jeffrey-on-syria-caesar-act-designations/|archive-date=2. 1. 2020|url-status=live|access-date=17. 6. 2020}}</ref> [[Datoteka:Esther_Brimmer_Speaks_at_Human_Rights_Council_Urgent_Debate_on_Syria_(3).jpg|mini| Esther Brimmer (SAD) govori na hitnoj debati [[Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava]] o Siriji, februar 2012.]] Tokom rata, bilo je nekoliko međunarodnih mirovnih inicijativa koje su poduzeli Arapska liga, Ujedinjene nacije i drugi akteri.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/303312425_Mediation_in_Syria_Initiatives_strategies_and_obstacles_2011-2016|title=Mediation in Syria: Initiatives, strategies, and obstacles, 2011-2016|last=Lundgren|first=Magnus|date=1. 5. 2016|website=Research Gate|publisher=Contemporary Security Policy|access-date=17. 11. 2022}}</ref> Sirijska vlada odbila je napore da pregovara s onim što opisuje kao naoružane terorističke grupe.<ref>{{Cite news|title=Syria's Assad says he will not negotiate with armed groups|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-idUSKBN0TU2F920151211|newspaper=Reuters|date=11. 12. 2015|access-date=17. 11. 2022|language=en}}</ref> Dana 1. februara 2016., UN su objavile formalni početak mirovnih pregovora u Ženevi o Siriji uz posredovanje UN-a<ref>{{Cite news|title=U.N. announces start of Syria peace talks as government troops advance|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-idUSKCN0VA2OT|newspaper=Reuters|date=1. 2. 2016|access-date=17. 11. 2022|language=en}}</ref> koje je dogovorila Međunarodna grupa za podršku Siriji (ISSG) u Beču. Dana 3. februara 2016. mirovni posrednik UN-a u Siriji prekinuo je pregovore.<ref>{{Cite news|title=Envoy suspended Syria talks over Russian escalation: U.N. official|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-un-idUSKCN0VC2U7|newspaper=Reuters|date=3. 2. 2016|access-date=17. 11. 2022|language=en}}</ref> Ženevski mirovni pregovori su nastavljeni 14. marta 2016. Sirijska vlada je navela da je rasprava o predsjedavanju Bašar el Asada "crvena linija", međutim sirijski predsjednik Bašar el Asad je rekao da se nada da će mirovni pregovori u Ženevi dovesti do konkretnih rezultata i naglasio potrebu za političkim procesom u Siriji.<ref>{{Cite news|title=Syria's Assad says hopes Geneva talks lead to concrete results: Kremlin|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-assad-russia-idUSKCN0WG24T|newspaper=Reuters|date=14. 3. 2016|access-date=17. 11. 2022|language=en}}</ref> Nova runda pregovora između sirijske vlade i nekih grupa sirijskih pobunjenika završena je 24. i 24. januara 2017. u [[Astana|Astani]], [[Kazahstan]], pri čemu su Rusija, Iran i Turska podržavale sporazum o prekidu vatre postignut krajem decembra 2016.<ref>{{Cite news|title=Russian negotiator positive after 'birth' of Astana Syria process|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-russia-idUSKBN15820K|newspaper=Reuters|date=24. 1. 2017|access-date=17. 11. 2022|language=en}}</ref> Pregovore o procesu u Astani ruski zvaničnik je označio kao dopunu, a ne zamjenu, pregovorima u Ženevskom procesu pod vodstvom Ujedinjenih naroda. Dana 4. maja 2017. godine, u četvrtoj rundi pregovora u Astani, predstavnici Rusije, Irana i Turske potpisali su memorandum kojim će se uspostaviti četiri „zone deeskalacije“ u Siriji, koji stupa na snagu 6. maja 2017.<ref>{{Cite web|url=https://www.interfax.ru/world/561157|title=РФ, Турция и Иран подписали меморандум о создании в Сирии зон деэскалации|date=4. 5. 2017|website=Interfax.ru|language=ru|access-date=17. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://tass.com/world/953004|title=Russia, Turkey and Iran continue cooperation on de-escalation zones in Syria|website=TASS|access-date=17. 11. 2022}}</ref> Rusija je 18. septembra 2019. izjavila da SAD i sirijski pobunjenici ometaju proces evakuacije izbjegličkog kampa na jugu Sirije. Dana 28. septembra 2019., najviši sirijski diplomata zatražio je od stranih snaga, uključujući i SAD i Tursku, da odmah napuste zemlju, rekavši da sirijska vlada ima pravo zaštititi svoju teritoriju na sve moguće načine ako ostanu.[[Datoteka:Secretary_Kerry_Sits_With_Fellow_Foreign_Ministers_Before_Group_Discussion_in_Austria_About_Syria_(22573995626).jpg|mini| Mirovni pregovori u Siriji u [[Beč]]u, 30. oktobra 2015.]][[Predsjednik Turske]] [[Recep Tayyip Erdoğan]] rekao je da Turskoj nije preostalo drugog izbora osim da krene svojim putem u sirijskoj "sigurnoj zoni" nakon što je u septembru istekao rok za zajedničko uspostavljanje "sigurne zone" sa SAD-om u sjevernoj Siriji.<ref>{{Cite news|url=https://ahvalnews.com/turkey-defence/turkey-strengthen-efforts-syria-safe-zone-says-security-council|title=Turkey to strengthen efforts for Syria safe zone, says Security Council|work=Ahval|date=oktobar 2019|language=en|access-date=1. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191001135727/https://ahvalnews.com/turkey-defence/turkey-strengthen-efforts-syria-safe-zone-says-security-council|archive-date=1. 10. 2019}}</ref> SAD su nagovijestile da će povući svoje snage iz sjeverne Sirije nakon što je Turska upozorila na upad u regiju koji bi mogao potaknuti borbu s Kurdima koje podržava Amerika.<ref>{{Cite web|url=https://moneymaven.io/mishtalk/economics/us-avoids-war-with-turkey-as-trump-pulls-troops-out-of-syria-5zYYLH8dQEmrvyZuU5KFbg/|title=US Avoids War With Turkey as Trump Pulls Troops Out of Syria|website=Mish Talk|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191007142609/https://moneymaven.io/mishtalk/economics/us-avoids-war-with-turkey-as-trump-pulls-troops-out-of-syria-5zYYLH8dQEmrvyZuU5KFbg/|archive-date=7. 10. 2019|url-status=live|access-date=7. 10. 2019}}</ref> === Tampon zona sa Turskom === U oktobru 2019., kao odgovor na tursku ofanzivu, Rusija je organizirala pregovore između sirijske vlade u Damasku i snaga koje predvode [[Kurdi]].<ref>[https://www.irishtimes.com/news/world/middle-east/russia-calls-turkey-s-invasion-of-north-syria-unacceptable-1.4051499 Russia calls Turkey's invasion of north Syria 'unacceptable.']</ref> Rusija je također pregovarala o obnavljanju primirja između Kurda i Turske koji je uskoro istekao.<ref name="Newsweek middle east">{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/new-mideast-us-russia-china-1465846|title=THE NEW MIDDLE EAST: U.S. MILITARY, RUSSIA'S DIPLOMACY AND CHINA'S MONEY, BY TOM O'CONNOR ON 10/22/19.|date=22. 10. 2019|website=[[Newsweek]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20191127212746/https://www.newsweek.com/new-mideast-us-russia-china-1465846|archive-date=27. 11. 2019|url-status=live|access-date=18. 12. 2019}}</ref> Rusija i Turska su se sporazumom iz Sočija 2019. dogovorile da uspostave drugu tampon zonu sjeverne Sirije. Sirijski predsjednik Assad izrazio je punu podršku dogovoru, jer se različiti uvjeti sporazuma odnose i na sirijsku vladu.<ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-50152235|title=Russia deploys troops to Turkey-Syria border|date=23. 10. 2019|access-date=24. 10. 2019|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20191211112121/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-50152235|archive-date=11. 12. 2019}}</ref><ref>[https://www.theguardian.com/world/2019/oct/22/turkey-and-russia-agree-deal-over-buffer-zone-in-northern-syria Turkey and Russia agree on deal over buffer zone in northern Syria].</ref> SDF je saopštio da sebe smatra "Sirijcem i dijelom Sirije", dodajući da će pristati na saradnju sa Vladom Sirije.<ref>{{Cite news|url=https://www.npr.org/2019/10/23/772557773/kurdish-reaction-to-turkey-russia-deal-to-patrol-northern-syria|title=Kurdish Reaction To Turkey-Russia Deal To Patrol Northern Syria|work=NPR.org|language=en|access-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191106112818/https://www.npr.org/2019/10/23/772557773/kurdish-reaction-to-turkey-russia-deal-to-patrol-northern-syria|archive-date=6. 11. 2019}}</ref> SDF je 27. oktobra zvanično objavio svoju podršku sporazumu.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://syrianobserver.com/EN/news/53885/sdf-agrees-to-sochi-deal-for-northern-syria.html|title=SDF Agrees to Sochi Deal for Northern Syria|date=28. 10. 2019|website=The Syrian Observer|archive-url=https://web.archive.org/web/20191105093347/https://syrianobserver.com/EN/news/53885/sdf-agrees-to-sochi-deal-for-northern-syria.html|archive-date=5. 11. 2019|url-status=live|access-date=28. 10. 2019}}</ref><ref name=":5">{{Cite news|url=https://ekurd.net/syrian-kurds-say-pulling-2019-10-28|title=Syrian Kurds say pulling out from entire length of Turkey border|last=Editorial Staff|date=28. 10. 2019|work=Kurd Net - Ekurd.net Daily News|language=en-US|access-date=28. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191209050826/https://ekurd.net/syrian-kurds-say-pulling-2019-10-28|archive-date=9. 12. 2019}}</ref><ref>[https://mondediplo.com/2019/11/02turkey Turkey and Russia redraw the map in northeast Syria].</ref> Sporazum je navodno uključivao sljedeće uslove:<ref>{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/turkeys-erdogan-meets-with-putin-in-russia-to-discuss-syrian-operation/2019/10/22/764abcea-f43f-11e9-b2d2-1f37c9d82dbb_story.html|title=Russia and Turkey reach deal to push Kurdish forces out of zone in northern Syria|last=Fahim|first=Kareem|last2=DeYoung|work=Washington Post|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212022648/https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/turkeys-erdogan-meets-with-putin-in-russia-to-discuss-syrian-operation/2019/10/22/764abcea-f43f-11e9-b2d2-1f37c9d82dbb_story.html|archive-date=12. 12. 2019|access-date=24. 10. 2019}}</ref><ref name="Fraser">{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/world/europe/german-defense-minister-proposes-security-zone-for-syria/2019/10/22/19af90b8-f49f-11e9-b2d2-1f37c9d82dbb_story.html|title=Russia, Turkey seal power in northeast Syria with new accord|last=Fraser|first=Suzan|last2=AP|first2=Vladimir Isachenkov {{!}}|work=Washington Post|language=en|access-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024130353/https://www.washingtonpost.com/world/europe/german-defense-minister-proposes-security-zone-for-syria/2019/10/22/19af90b8-f49f-11e9-b2d2-1f37c9d82dbb_story.html|archive-date=24. 10. 2019}}</ref><ref name=":200">{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-50152235|title=Russia deploys troops to Turkey-Syria border|date=23. 10. 2019|access-date=24. 10. 2019|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20191211112121/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-50152235|archive-date=11. 12. 2019}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.bbc.com/news/world-middle-east-50152235 "Russia deploys troops to Turkey-Syria border"]. 23 October 2019. </cite></ref><ref>{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/russia-syria-map-troops-deal-turkey-1467252|title=Russia shows off new Syria map, sends troops to border after its deal with Turkey|last=EDT|first=Tom O'Connor On 10/23/19 at 11:49 AM|date=23. 10. 2019|website=Newsweek|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191125191513/https://www.newsweek.com/russia-syria-map-troops-deal-turkey-1467252|archive-date=25. 11. 2019|url-status=live|access-date=24. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://twitter.com/ragipsoylu/status/1186692319703130119|title=LATEST — Here is the complete text of Turkish, Russian agreement on Northern Syria, that pushed YPG 30km from Turkish, Syria borderpic.twitter.com/jwiOurbfa3|last=Soylu|first=Ragıp|date=22. 10. 2019|website=@ragipsoylu|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191127024059/https://twitter.com/ragipsoylu/status/1186692319703130119|archive-date=27. 11. 2019|url-status=live|access-date=24. 10. 2019}}</ref><ref>[https://lobelog.com/the-sochi-agreement-and-its-implications/ The Sochi Agreement And Its Implications] OCTOBER 25, 2019.</ref> * U sjevernoj Siriji bi se uspostavila tampon zona. Zona bi bila oko 30 kilometara duboka, koja se proteže od [[Eufrat|rijeke Eufrat]] do [[Tall Abyad]]a i od [[Ras al-Ayn]]a do iračko-sirijske granice, ali isključujući grad [[Qamishli|Kamišli]], de facto glavni grad Kurda.<ref>{{Cite news|title=Turkey v Syria's Kurds: The short, medium and long story|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-49963649|work=[[BBC News]]|date=23. 10. 2019|access-date=16. 9. 2020|archive-date=28. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191028073906/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-49963649}}</ref> * Tampon zonu bi zajednički kontrolisale sirijska vojska i ruska vojna policija. * Sve snage [[YPG]], koje čine većinu SDF-a, moraju se u potpunosti povući iz tampon zone, zajedno sa svojim oružjem, u roku od 150 sati od objave sporazuma. Njihovo povlačenje bi nadgledala ruska vojna policija i sirijska granična straža, koja bi potom ušla u zonu. == Trenutna politička situacija, od 2019. do danas == === Kurdska sjeverna zona === Autonomna uprava Sjeverne i Istočne Sirije (AANES), također poznata kao [[Rožava]], je [[de facto]] autonomna regija u sjeveroistočnoj [[Sirija|Siriji]].{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}}{{Sfnp|Zabad|2017}} Sastoji se od samoupravnih podregija u oblastima [[Afrin Region|Afrin]], [[Region Jazira|Jazira]], [[Regija Eufrat|Eufrat]], [[Raqqa]], [[Al-Thawrah|Tabqa]], [[Manbij]] i [[Deir ez-Zor Governorate|Deir Ez-Zor]].{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}}<ref name="Second conference of Shahba region">{{Cite web|url=http://cantonafrin.com/en/news/view/1658.a-delegation-from-the-democratic-administration-of-self-participate-in-the-second-conference-of-the-el--shahba-region.html|title=Delegation from the Democratic administration of Self-participate of self-participate in the first and second conference of the Shaba region|date=4. 2. 2016|publisher=Cantonafrin.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20160809175326/http://cantonafrin.com/en/news/view/1658.a-delegation-from-the-democratic-administration-of-self-participate-in-the-second-conference-of-the-el--shahba-region.html|archive-date=9. 8. 2016|url-status=dead|access-date=12. 6. 2016}}</ref> Region je stekao svoju de facto autonomiju 2012. godine u kontekstu tekućeg sukoba u Rožavi i šireg sirijskog građanskog rata, u kojem su njene službene vojne snage, Sirijske demokratske snage (SDF), preuzele dio.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-49973218|title=Turkey's Syria offensive explained in four maps|date=14. 10. 2019|website=BBC News|access-date=1. 11. 2019}}</ref><ref>{{Cite news|title=Syria Kurds adopt constitution for autonomous federal region|url=https://www.alaraby.co.uk/english/news/2016/12/30/syria-kurds-adopt-constitution-for-autonomous-federal-region|access-date=5. 10. 2018|publisher=TheNewArab|date=31. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005194832/https://www.alaraby.co.uk/english/news/2016/12/30/syria-kurds-adopt-constitution-for-autonomous-federal-region|archive-date=5. 10. 2018}}</ref> Iako se bavi nekim spoljnim odnosima, region nije zvanično priznat kao autonoman od strane vlade Sirije ili bilo koje države osim [[Parlament Katalonije|katalonskog parlamenta]].<ref>{{Cite web|url=http://www.hawarnews.com/en/haber/umar-catalonian-recognition-of-aanes-is-the-beginning-h27342.html|title=Umar: Catalonian recognition of AANES is the beginning|date=26. 10. 2021|website=[[Hawar News Agency]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211026094527/https://hawarnews.com/en/haber/umar-catalonian-recognition-of-aanes-is-the-beginning-h27342.html|archive-date=26. 10. 2021|url-status=live|access-date=27. 10. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.kurdistan24.net/en/story/25991-Catalan-parliament-recognizes-administration-in-northeast-Syria|title=Catalan parliament recognizes administration in northeast Syria|last=van Wilgenburg|first=Wladimir|authorlink=Wladimir van Wilgenburg|date=21. 10. 2021|website=[[Kurdistan24]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211021074228/https://www.kurdistan24.net/en/story/25991-Catalan-parliament-recognizes-administration-in-northeast-Syria|archive-date=21. 10. 2021|url-status=live|access-date=27. 10. 2021}}</ref> AANES ima široku podršku za svoju univerzalnu [[Demokratija|demokratsku]], [[Ekologija|održivu]], [[Autonomija|autonomnu]] pluralističku, ravnopravnu i feminističku politiku u dijalogu sa drugim [[Politička stranka|strankama]] i organizacijama.<ref name="tandfonline.com">{{Cite journal|last=Shahvisi|first=Arianne|year=2018|title=Beyond Orientalism: Exploring the Distinctive Feminism of democratic confederalism in Rojava|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14650045.2018.1554564|journal=Geopolitics|volume=26|issue=4|pages=1–25|doi=10.1080/14650045.2018.1554564}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://anfenglish.com/news/german-mp-jelpke-rojava-needs-help-against-corona-pandemic-42546|title=German MP Jelpke: Rojava needs help against Corona pandemic|website=ANF News}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Şimşek|first=Bahar|last2=Jongerden|first2=Joost|date=29. 10. 2018|title=Gender Revolution in Rojava: The Voices beyond Tabloid Geopolitics|journal=Geopolitics|volume=26|issue=4|pages=1023–1045|doi=10.1080/14650045.2018.1531283}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Burç|first=Rosa|date=22. 5. 2020|title=Non-territorial autonomy and gender equality: The case of the Autonomous Administration of North and East Syria - Rojava|url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0353-5738/2020/0353-57382003319B.pdf|journal=Philosophy and Society|volume=31|issue=3|pages=277–448|doi=10.2298/FID2003319B}}</ref> Sjeveroistočna Sirija je polietnička i dom je značajnog etničkog [[Kurdi|kurdskog]], [[Arapi|arapskog]] i [[Asirci|asirskog]] stanovništva, sa manjim zajednicama etničkih [[Turkmeni|Turkmena]], [[Armeni|Armena]], [[Čerkezi|Čerkeza]] i [[Jezidi|Jezida]].{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}}{{Sfnp|Zabad|2017}}<ref>{{Cite book|last=Schmidinger|first=Thomas|title=The Battle for the Mountain of the Kurds|url=https://archive.org/details/battleformountai0000schm|publisher=PM Press, Kairos|year=2019|isbn=978-1-62963-651-1|location=Oakland, CA|pages=[https://archive.org/details/battleformountai0000schm/page/12 12]|translator-last=Schiffmann|translator-first=Thomas|quote=Afrin was the home to the largest Ezidi minority in Syria.}}</ref> Pristalice administracije regiona navode da je to službeno [[Sekularizam|sekularna]] država{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}}<ref name="marriage">{{Cite web|url=http://aranews.net/2016/02/syria-kurds-challenging-traditions-promote-civil-marriage/|title=Syria Kurds challenging traditions, promote civil marriage|date=20. 2. 2016|publisher=[[ARA News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160222111444/http://aranews.net/2016/02/syria-kurds-challenging-traditions-promote-civil-marriage/|archive-date=22. 2. 2016|url-status=dead|access-date=23. 8. 2016}}</ref> s direktnim demokratskim ambicijama zasnovanim na [[Anarhizam|anarhističkoj]], [[Feminizam|feminističkoj]] i libertarijanskoj socijalističkoj ideologiji koja promiče [[Decentralizacija|decentralizaciju]], rodnu ravnopravnost,{{Sfnp|Zabad|2017}}{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}} ekološku [[održivost]], socijalne [[Ekologija|ekologije]] i pluralističke tolerancije prema [[Religija|vjerskoj]], kulturnoj i političkoj raznolikosti, te da se te vrijednosti ogledaju u njenom ustavu, društvu i politici, navodeći da je to model za federaliziranu Siriju u cjelini, a ne potpunu nezavisnost.<ref>{{Cite news|title=PYD leader: SDF operation for Raqqa countryside in progress, Syria can only be secular|url=http://aranews.net/2016/05/poyd-leader-current-sdf-operation-recapture-northern-countryside-raqqa-not-city/|access-date=8. 10. 2016|publisher=[[ARA News]]|date=28. 5. 2016|archive-date=1. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161001094203/http://aranews.net/2016/05/poyd-leader-current-sdf-operation-recapture-northern-countryside-raqqa-not-city/}}</ref><ref name="utopia">{{Cite news|last=Ross|first=Carne|date=30. 9. 2015|title=The Kurds' Democratic Experiment|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2015/09/30/opinion/the-kurds-democratic-experiment.html|access-date=20. 5. 2016}}</ref><ref>{{Cite book|last=In der Maur|first=Renée|url=http://newworldsummit.eu/wp-content/uploads/2015/06/NWA5-Stateless-Democracy1.pdf|title=Stateless Democracy|last2=Staal|first2=Jonas|date=2015|publisher=BAK|isbn=978-90-77288-22-1|location=Utrecht|page=19|chapter=Introduction|access-date=19. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161025095239/http://newworldsummit.eu/wp-content/uploads/2015/06/NWA5-Stateless-Democracy1.pdf|archive-date=25. 10. 2016|url-status=dead}}</ref><ref name="Jongerden">{{Cite web|url=http://www.ekurd.net/mismas/articles/misc2012/12/turkey4358b.pdf|title=Rethinking Politics and Democracy in the Middle East|last=Jongerden|first=Joost|date=6. 12. 2012|publisher=[[Ekurd.net]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160315143043/http://ekurd.net/mismas/articles/misc2012/12/turkey4358b.pdf|archive-date=15. 3. 2016|url-status=dead|access-date=9. 10. 2016}}</ref><ref name="MiddleEastEye">{{Cite web|url=http://www.middleeasteye.net/news/analysis-kurds-syria-rojava-1925945786|title=ANALYSIS: 'This is a new Syria, not a new Kurdistan'|date=21. 3. 2016|publisher=MiddleEastEye|archive-url=https://web.archive.org/web/20180922211744/https://www.middleeasteye.net/news/analysis-kurds-syria-rojava-1925945786|archive-date=22. 9. 2018|url-status=live|access-date=25. 5. 2016}}</ref> Upravu regije su također optuživali neki stranački i nestranački izvori za autoritarizam, podršku sirijskoj vladi,{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}} Kurdifikaciju i raseljavanje.<ref name=":400">{{Cite web|url=https://syrianobserver.com/EN/news/53885/sdf-agrees-to-sochi-deal-for-northern-syria.html|title=SDF Agrees to Sochi Deal for Northern Syria|date=28. 10. 2019|website=The Syrian Observer|archive-url=https://web.archive.org/web/20191105093347/https://syrianobserver.com/EN/news/53885/sdf-agrees-to-sochi-deal-for-northern-syria.html|archive-date=5. 11. 2019|url-status=live|access-date=28. 10. 2019}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true">[https://syrianobserver.com/EN/news/53885/sdf-agrees-to-sochi-deal-for-northern-syria.html "SDF Agrees to Sochi Deal for Northern Syria"]. </cite></ref> Međutim, uprkos tome, AANES je bio najdemokratskiji sistem u Siriji, sa direktnim otvorenim izborima, univerzalnom jednakošću, poštovanjem [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u regionu, kao i odbranom manjinskih i [[Sloboda vjere ili uvjerenja|vkerskih prava]] u Siriji.<ref>[https://www.academia.edu/download/49608848/Knapp___Jongerden_Rojava.pdf]{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Küçük|first=Bülent|last2=Özselçuk|first2=Ceren|date=1. 1. 2016|title=The Rojava Experience: Possibilities and Challenges of Building a Democratic Life|url=https://read.dukeupress.edu/south-atlantic-quarterly/article-abstract/115/1/184/3804/The-Rojava-Experience-Possibilities-and-Challenges|journal=South Atlantic Quarterly|volume=115|issue=1|pages=184–196|doi=10.1215/00382876-3425013}}</ref><ref>[https://www.academia.edu/download/51025204/The_Experiment_of_the_Rojava_System_in_Grassroots_Participatory.pdf]{{Mrtav link}}</ref><ref name="tandfonline.com2">{{Cite journal|last=Shahvisi|first=Arianne|year=2018|title=Beyond Orientalism: Exploring the Distinctive Feminism of democratic confederalism in Rojava|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14650045.2018.1554564|journal=Geopolitics|volume=26|issue=4|pages=1–25|doi=10.1080/14650045.2018.1554564}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFShahvisi2018">Shahvisi, Arianne (2018). </cite></ref><ref>{{Cite journal|last=Gerber|first=Damian|last2=Brincat|first2=Shannon|year=2018|title=When Öcalan met Bookchin: The Kurdish Freedom Movement and the Political Theory of Democratic Confederalism|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14650045.2018.1508016|journal=Geopolitics|volume=26|issue=4|pages=1–25|doi=10.1080/14650045.2018.1508016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.imemo.ru/files/File/magazines/puty_miru/2016/02/04Moberg.pdf|title=NATION-BUILDING IN ROJAVA: PARTICIPATORY DEMOCRACY AMIDST THE SYRIAN CIVL WAR|website=Imemo.ru|access-date=4. 12. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://repository.bilkent.edu.tr/bitstream/handle/11693/36653/bilkent-research-paper.pdf?sequence=1|title=RUPTURES AND RIPPLE EFFECTS IN THE MIDDLE EAST AND BEYOND|website=Repository.bilkent.edu.tr|format=PDF|access-date=4. 12. 2021|archive-date=18. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210718174324/http://repository.bilkent.edu.tr/bitstream/handle/11693/36653/bilkent-research-paper.pdf?sequence=1|url-status=dead}}</ref> Dana 13. oktobra 2019. godine, SDF je objavio da je postigao sporazum sa sirijskom vojskom koji joj omogućava da uđe u gradove Manbidž i Kobani pod kontrolom SDF-a kako bi odvratio turski napad na te gradove kao dio prekogranične ofanziva turskih i sirijskih pobunjenika koje podržava Turska.<ref>{{Cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-syria-security-towns-report-idUSKBN1WS0K0|title=Report: Syrian army to enter SDF-held Kobani, Manbij|date=14. 10. 2019|website=Reuters|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Sirijska vojska je također raspoređena na sjeveru Sirije zajedno sa SDF-om duž sirijsko-turske granice i ušla u nekoliko gradova pod kontrolom SDF-a kao što su Ayn Issa i Tell Tamer.<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-syria-security-government-sdf-idUSKBN1WS0PF|title=Syrian army to deploy along Turkish border in deal with Kurdish-led forces|work=Reuters|date=14. 10. 2019|access-date=1. 11. 2019}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.timesofisrael.com/syrian-army-moves-to-confront-turkish-forces-as-us-withdraws/|title=Syrian army moves to confront Turkish forces as US withdraws|work=Times of Israel|date=14. 10. 2019|access-date=1. 11. 2019}}</ref> Nakon stvaranja Druge tampon zone sjeverne Sirije, SDF je izjavio da je spreman surađivati sa sirijskom vojskom ako se postigne političko rješenje između sirijske vlade i SDF-a.<ref>{{Cite web|url=https://uk.reuters.com/article/uk-syria-security-idUKKBN1X319A|title=Syrian Kurds accuse Turkey of violations, Russia says peace plan on track|date=24. 10. 2019|website=Reuters|access-date=1. 11. 2019|archive-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024140036/https://uk.reuters.com/article/uk-syria-security-idUKKBN1X319A|url-status=dead}}</ref> Od 2022. godine, glavna vojna prijetnja i sukob s kojima se suočavaju službene obrambene snage Rožave, Sirijske demokratske snage (SDF), su, prvo, stalni sukob s ISIS-om; i drugo, stalna zabrinutost zbog moguće invazije turskih snaga na sjeveroistočne regije Sirije, kako bi udarile na kurdske grupe općenito, a posebno na Rožavu.<ref>[https://www.thenation.com/article/world/rojava-kurds-syria/ Is This the End of Rojava?]</ref><ref>[https://www.theguardian.com/world/2019/nov/01/we-stand-in-solidarity-with-rojava-an-example-to-the-world We stand in solidarity with Rojava, an example to the world].</ref><ref>[https://www.centcom.mil/MEDIA/STATEMENTS/Statements-View/Article/3161976/statement-regarding-syrian-democratic-forces-security-operation-in-al-hol-camp/ Statement regarding Syrian Democratic Forces security operation in al-Hol camp], 18 Sept. 2022 U.S. Army Central Command Communication Integration official statement.</ref> U službenom izvještaju vlade Rožave navode se milicije koje podržava Turska kao glavna prijetnja regiji Rožava i njenoj vladi.<ref>[https://rojavainformationcenter.com/2022/07/the-syrian-national-army-the-turkish-proxy-militias-of-northern-syria/ The Syrian National Army: The Turkish Proxy Militias of Northern Syria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220721092444/https://rojavainformationcenter.com/2022/07/the-syrian-national-army-the-turkish-proxy-militias-of-northern-syria/ |date=21. 7. 2022 }}, 21 July 2022, Rojava official website.</ref> U maju 2022. turski i opozicioni sirijski zvaničnici rekli su da Oružane snage Turske i Sirijska nacionalna armija planiraju novu operaciju protiv SDF-a, sastavljene uglavnom od YPG/YPJ.<ref>{{Cite web|url=https://www.middleeastmonitor.com/20220605-turkey-planned-syria-military-operation-after-russia-withdrawal-sources-reveal/|title=Turkey planned Syria military operation after Russia withdrawal, sources reveal|date=5. 6. 2022|website=Middle East Monitor|language=en-GB|access-date=8. 6. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.middleeasteye.net/news/syria-sdf-open-working-syrian-troops-fight-turkey-invasion|title=Syria: US-backed SDF 'open' to working with Syrian troops to fight off Turkey invasion|website=Middle East Eye|language=en|access-date=8. 6. 2022}}</ref> Nova operacija bi trebala nastaviti napore za stvaranje "sigurnih zona" širine 30 kilometara (18,6 milja) duž turske granice sa Sirijom, rekao je predsjednik Erdoğan u saopćenju.<ref>{{Cite web|url=https://www.dailysabah.com/politics/diplomacy/russian-regime-forces-boosted-after-turkey-signals-syria-operation|title=Russian, regime forces boosted after Turkey signals Syria operation|last=Agencies|date=7. 6. 2022|website=Daily Sabah|language=en-US|access-date=8. 6. 2022}}</ref> Operacija je usmjerena na regije Tal Rifaat i Manbij zapadno od [[Eufrat]]a i druga područja dalje na istoku. U međuvremenu, Ankara je u pregovorima sa Moskvom o operaciji. Predsjednik Erdoğan je ponovio svoju odlučnost za operaciju 8. augusta 2022.<ref>{{Cite web|url=https://www.hurriyetdailynews.com/president-erdogan-reiterates-determination-for-syria-operation-175967|title=President Erdoğan reiterates determination for Syria operation - Türkiye News|website=Hürriyet Daily News|language=en|access-date=9. 8. 2022}}</ref> === Sirijski ustavni komitet === Krajem 2019. godine, novi sirijski ustavni komitet počeo je s radom kako bi razgovarao o novom rješenju i izradio nacrt novog ustava za Siriju.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2019/oct/30/russia-backed-syria-constitution-talks-begin-in-geneva Russia-backed Syria constitution talks begin in Geneva], Patrick Wintour, Wed 30 Oct 2019.</ref><ref name="Astana Sabah">{{Cite web|url=https://www.dailysabah.com/syrian-crisis/2019/12/10/regime-continues-to-violate-sochi-deal-amid-diplomatic-efforts-for-political-solution-in-syria|title=Regime continues to violate Sochi deal amid diplomatic efforts for political solution in Syria|last=Sabah|first=Daily|date=10. 12. 2019|website=Daily Sabah|language=en-US|access-date=17. 11. 2022}}</ref> Ovaj odbor broji oko 150 članova. Uključuje predstavnike sirijske vlade, opozicionih grupa i zemalja koje služe kao jamci procesa, poput Rusije. Međutim, ovaj komitet se suočio sa snažnim protivljenjem Assadove vlade. 50 članova odbora predstavlja vlast, a 50 članova opozicije.<ref name="Astana Sabah" /> Dok Assadova vlada ne pristane da učestvuje, nejasno je da li će se treća runda pregovora nastaviti po čvrstom rasporedu.<ref name="Astana Sabah" /> U decembru 2019. EU je održala međunarodnu konferenciju koja je osudila svako potiskivanje Kurda i pozvala da se samoproglašena autonomna uprava u Rožavi sačuva i odrazi u svakom novom sirijskom ustavu. Kurdi su zabrinuti da bi nezavisnost njihove proglašene Autonomne uprave Sjeverne i Istočne Sirije u [[Rožava|Rožavi]] mogla biti ozbiljno smanjena. Zvaničnici Rožave osudili su činjenicu da su isključeni iz mirovnih pregovora i naveli da "imanje par Kurda" u komitetu ne znači da su sirijski Kurdi u njemu pravilno zastupljeni.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2019/09/syrian-kurds-criticise-envoy-committee-190929161609096.html|title=Syrian Kurds criticise UN envoy over new committee|website=www.aljazeera.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030140106/https://www.aljazeera.com/news/2019/09/syrian-kurds-criticise-envoy-committee-190929161609096.html|archive-date=30. 10. 2019|url-status=live|access-date=30. 10. 2019}}</ref> Kopredsjedavajući Sirijskog demokratskog vijeća optužio je [[Turska|Tursku]] da je stavila veto na zastupljenost sirijskih Kurda u komitetu.<ref>{{Cite web|url=https://ahvalnews.com/syrian-constitutional-committee/turkey-vetoed-inclusion-syrian-kurds-constitutional-committee|title=Turkey vetoed inclusion of Syrian Kurds in constitutional committee – official|website=Ahval|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030140104/https://ahvalnews.com/syrian-constitutional-committee/turkey-vetoed-inclusion-syrian-kurds-constitutional-committee|archive-date=30. 10. 2019|url-status=live|access-date=30. 10. 2019}}</ref> Kurdska administracija je također organizirala demonstracije ispred ureda UN-a u Qamishliju u znak protesta zbog njihovog isključenja iz komiteta.<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/20191002-syria-s-kurds-protest-exclusion-from-constitutional-committee|title=Syria's Kurds protest exclusion from constitutional committee|date=2. 10. 2019|publisher=France 24|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030140106/https://www.france24.com/en/20191002-syria-s-kurds-protest-exclusion-from-constitutional-committee|archive-date=30. 10. 2019|url-status=live|access-date=30. 10. 2019}}</ref> === Rekonstrukcija === [[Datoteka:Destroyed_neighborhood_in_Raqqa.png|mini| Veći dio [[Raqqa|Raqqe]] pretrpio je velika oštećenja tokom [[Bitka za Raqqu (2017)|Druge bitke za Raqqu]].]] Vlasti Ujedinjenih naroda procjenjuju da je rat u Siriji prouzročio uništenje koje dostiže oko 400 milijardi dolara.<ref>{{Cite web|url=https://en.radiofarda.com/a/sanctions-on-damascus-and-tehran-have-led-to-serious-fuel-shortages-in-syria/29880330.html|title=Sanctions On Damascus And Tehran Have Led To Serious Fuel Shortages In Syria|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414223031/https://en.radiofarda.com/a/sanctions-on-damascus-and-tehran-have-led-to-serious-fuel-shortages-in-syria/29880330.html|archive-date=14. 4. 2019|url-status=live|access-date=14. 4. 2019}}</ref> Prema sirijskom ratnom posmatraču, preko 120 crkava je oštećeno ili srušeno od strane opozicionih snaga u sirijskom ratu od 2011.<ref>{{Cite web|url=https://www.citynews1130.com/2019/09/09/report-over-120-churches-damaged-war-in-syria-since-2011/|title=Report: Over 120 churches damaged war in Syria since 2011|website=www.citynews1130.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20190921075911/https://www.citynews1130.com/2019/09/09/report-over-120-churches-damaged-war-in-syria-since-2011/|archive-date=21. 9. 2019|url-status=live|access-date=10. 9. 2019}}</ref> Dok je rat još u toku, sirijski predsjednik [[Bašar el Asad]] rekao je da će Sirija moći sama obnoviti ratom razorenu zemlju. Od jula 2018, procjenjuje se da će rekonstrukcija koštati najmanje 400 milijardi dolara. Assad je rekao da će ovaj novac moći da pozajmi od prijateljskih zemalja, sirijske dijaspore i državnog trezora.<ref>{{Cite news|url=http://tass.com/world/1010788|title=Syrians will reconstruct country after war themselves, Assad says|work=Tass|access-date=2. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180627192505/http://tass.com/world/1010788|archive-date=27. 6. 2018}}</ref> Iran je izrazio interes da pomogne obnovu Sirije.<ref>{{Cite web|url=https://www.globalsecurity.org/wmd/library/news/syria/2018/syria-180619-presstv02.htm|title=Iran will remain on Syria side in post-war reconstruction: VP|last=Pike|first=John|website=globalsecurity.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180625021550/https://www.globalsecurity.org/wmd/library/news/syria/2018/syria-180619-presstv02.htm|archive-date=25. 6. 2018|url-status=live|access-date=2. 7. 2018}}</ref> Godinu dana kasnije čini se da se ovo materijalizira, Iran i sirijska vlada potpisali su sporazum prema kojem će Iran pomoći u obnovi sirijske energetske mreže, koja je 50% oštećena.<ref>{{Cite news|url=https://uk.reuters.com/article/uk-iran-syria-electricity/iran-strikes-initial-deal-to-rebuild-syrian-power-grid-idUKKBN1XC07L|title=Iran strikes initial deal to rebuild Syrian power grid|work=Reuters|date=2. 11. 2019|access-date=2. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191102122614/https://uk.reuters.com/article/uk-iran-syria-electricity/iran-strikes-initial-deal-to-rebuild-syrian-power-grid-idUKKBN1XC07L|archive-date=2. 11. 2019}}</ref> Kao jedan od finansijera rekonstrukcije predloženi su međunarodni donatori.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2016/06/reconstructing-syria-break-mold-160614080700416.html|title=Reconstructing Syria: The need to break the mould|last=Sayigh|first=Yezid|publisher=Al Jazeera|archive-url=https://web.archive.org/web/20180625021554/https://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2016/06/reconstructing-syria-break-mold-160614080700416.html|archive-date=25. 6. 2018|url-status=live|access-date=2. 7. 2018}}</ref> Od novembra 2018, pojavili su se izvještaji da su napori na obnovi već počeli. Prijavljeno je da je najveći problem sa kojim se suočava proces obnove nedostatak građevinskog materijala i potreba da se osigura da se resursima koji postoje efikasno upravlja. Napori obnove su do sada ostali u ograničenom kapacitetu i često su bili fokusirani na određena područja grada, ignorirajući na taj način druga područja naseljena ljudima u nepovoljnom položaju.<ref>{{Cite web|url=https://www.citymetric.com/fabric/upon-land-soaked-blood-architects-planning-reconstruction-syria-4298|title="Upon land soaked with the blood": on the architects planning the reconstruction of Syria – CityMetric|website=www.citymetric.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215223511/https://www.citymetric.com/fabric/upon-land-soaked-blood-architects-planning-reconstruction-syria-4298|archive-date=15. 12. 2018|url-status=live|access-date=20. 12. 2018}}</ref> U toku su razni napori na obnovi infrastrukture u Siriji. Rusija je objavila da će potrošiti 500 miliona dolara za modernizaciju sirijske luke [[Tartus]]. Također je objavila da će izgraditi željeznicu koja će povezati Siriju s [[Perzijski zaliv|Perzijskim zalivom]].<ref>[https://www.timesofisrael.com/russia-to-modernize-syria-port-build-railway-across-syria-to-persian-gulf/ Russia to modernize Syria port, build railway across Syria to Persian Gulf].</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/syria-security-russia-grains/update-1-russia-to-invest-500-mln-in-syrian-port-build-grain-hub-interfax-idUSL8N28R32J|title=UPDATE 1-Russia to invest $500 mln in Syrian port, build grain hub -Interfax - Reuters|work=Reuters|date=18. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191218142152/https://www.reuters.com/article/syria-security-russia-grains/update-1-russia-to-invest-500-mln-in-syrian-port-build-grain-hub-interfax-idUSL8N28R32J|access-date=10. 1. 2020|archive-date=18. 12. 2019}}</ref> Rusija će također doprinijeti naporima UN za oporavak države.<ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2019/12/18/5-russian-syrian-projects-announced-this-week-a68655|title=5 Russian-Syrian Projects Announced This Week - The Moscow Times|date=18. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191218142118/https://www.themoscowtimes.com/2019/12/18/5-russian-syrian-projects-announced-this-week-a68655|archive-date=18. 12. 2019|access-date=15. 1. 2020}}</ref> Sirija je dodijelila ugovore za istraživanje nafte dvijema ruskim firmama.<ref>{{Cite web|url=https://www.oilandgas360.com/syria-hands-oil-exploration-contracts-to-two-russian-firms/|title=Syria hands oil exploration contracts to two Russian firms - Oil & Gas 360|date=18. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191218143018/https://www.oilandgas360.com/syria-hands-oil-exploration-contracts-to-two-russian-firms/|archive-date=18. 12. 2019|access-date=15. 1. 2020}}</ref> Sirija je objavila da je u ozbiljnom dijalogu s [[Kina|Kinom]] kako bi se pridružila kineskoj "[[Pojas i put|Inicijativi pojas i put]]" koja je osmišljena da potakne ulaganja u infrastrukturu u više od stotinu zemalja u razvoju širom svijeta.<ref>{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2019/12/16/syria-serious-dialogue-china-joining-belt-road-initiative-says/|title=Syria in 'serious dialogue' with China about joining Belt and Road initiative, says Assad|work=The Telegraph|date=17. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191217125043/https://www.telegraph.co.uk/news/2019/12/16/syria-serious-dialogue-china-joining-belt-road-initiative-says/|access-date=15. 1. 2020|archive-date=17. 12. 2019|last=Ensor|first=Josie}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.silkroadbriefing.com/news/2019/12/17/syria-reaches-join-chinas-belt-road-initiative/|title=Syria Reaches Out To Join China's Belt & Road Initiative, December 17, 2019Posted bySilk Road Briefing.|date=17. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191218142838/https://www.silkroadbriefing.com/news/2019/12/17/syria-reaches-join-chinas-belt-road-initiative/|archive-date=18. 12. 2019|url-status=live|access-date=18. 12. 2019}}</ref> U srijedu, 12. januara 2022., Kina i Sirija potpisale su memorandum o razumijevanju u Damasku. Memorandum su potpisali Fadi al-Khalil, šef Komisije za planiranje i međunarodnu saradnju sa sirijske strane i Feng Biao, kineski ambasador u Damasku sa kineske strane. U memorandumu se Sirija pridružila inicijativi čiji je cilj da pomogne u proširenju saradnje sa Kinom i drugim partnerskim zemljama u oblastima kao što su trgovina, tehnologija, kapital, kretanje ljudi i kulturna razmena. Između ostalog, ima za cilj da definiše budućnost ove saradnje sa partnerskim državama.<ref>{{Cite web|url=https://sana.sy/en/?p=260411|title=Syria, China sign MoU in framework of Silk Road Economic Belt Initiative|date=12. 1. 2022|access-date=15. 1. 2022}}</ref> Njemački sud je 2022. godine osudio [[Anwar Raslan|Anwara Raslana]] (58), visokog zvaničnika režima predsjednika [[Bašar el Asad|Bašara el Asada]] na doživotni zatvor nakon što je bio uhapšen 2019. kada je tražio azil u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Optužen je da je saučesnik u ubistvu najmanje 27 ljudi zajedno sa seksualnim napadom i mučenjem najmanje još 4.000 ljudi između 29. aprila 2011. i 7. septembra 2012. godine. Raslan je bio oficir srednjeg ranga u Ogranku 251 i nadgledao je mučenje zatočenika. Njegovo suđenje bilo je bez presedana, jer je Njemačka preuzela suđenje za zločine počinjene u sirijskom ratu, a advokati za ljudska prava to su preuzeli po principu "univerzalne nadležnosti". Univerzalna nadležnost je koncept njemačkog zakona koji dozvoljava da se za teška krivična djela sudi u Njemačkoj čak i ako se nisu dogodila u zemlji. Njegov saoptuženi Eyad al-Gharib (44) niži službenik u Ogranku 251, također je 24. februara 2021. osuđen na 4 godine i 6 mjeseci zatvora. Eyadove dužnosti uključivale su transport zatočenika do lokacije gdje bi bili danima mučeni. Njegovo saznanje o tome da se tamo dešavalo mučenje donijelo mu je kaznu.<ref>{{Cite news|title=Syrian intelligence officer is convicted of crimes against humanity, gets life in prison in landmark German trial.|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/01/13/germany-syria-war-crimes-trial/|date=14. 1. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.hrw.org/feature/2022/01/06/seeking-justice-for-syria/how-an-alleged-intelligence-officer-was-put-on-trial-in-germany|title=How an Alleged Syrian Intelligence Officer was Put on Trial in Germany|date=14. 1. 2022}}</ref> == Također pogledajte == * [[Arapsko proljeće]] * [[Arapska zima]] * [[Građanski rat u Jemenu]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite journal|last=Hinnebusch|first=Raymond|year=2012|title=Syria: From 'Authoritarian Upgrading' to Revolution?|url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2012-01_88_1/page/95|journal=[[International Affairs (journal)|International Affairs]]|volume=88|issue=1|pages=95–113|doi=10.1111/j.1468-2346.2012.01059.x}} * {{Cite journal|last=Landis|first=Joshua|year=2012|title=The Syrian Uprising of 2011: Why the Asad Regime Is Likely to Survive to 2013|url=https://archive.org/details/sim_middle-east-policy_spring-2012_19_1/page/72|journal=Middle East Policy|volume=19|issue=1|pages=72–84|doi=10.1111/j.1475-4967.2012.00524.x}} * {{Cite book|last=Sorenson|first=David S.|title=Syria in Ruins: The Dynamics of the Syrian Civil War|date=2016|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-4408-3837-8|language=en}} * {{Cite book|last=van Dam|first=Nikolaos|url=https://books.google.com/books?id=MARsDgAAQBAJ|title=Destroying a Nation: The Civil War in Syria|publisher=[[I.B. Tauris]]|year=2017|isbn=978-1-78672-248-5|author-link=Nikolaos van Dam}} * {{Cite book|last=Malek|first=Alia|url=https://books.google.com/books?id=GnT8sgEACAAJ|title=The Home That Was Our Country: A Memoir of Syria|publisher=[[PublicAffairs]]|year=2017|isbn=978-1-56858-532-1|author-link=Alia Malek}} * {{Cite book|last=Pearlman|first=Wendy|url=https://books.google.com/books?id=5BoGDQAAQBAJ|title=We Crossed a Bridge and It Trembled: Voices from Syria|publisher=[[HarperCollins]]|year=2017|isbn=978-0-06-265445-8}} * Cordesman, Anthony [http://csis.org/files/publication/160302_Syria_Iraq_ISIS_III-Syria.pdf "Failed State Wars" in Syria and Iraq (III): Stability and Conflict in Syria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160409000618/http://csis.org/files/publication/160302_Syria_Iraq_ISIS_III-Syria.pdf |date=9. 4. 2016 }} ''Center for Strategic and International Studies.'' 2 March 2016. Retrieved 20 March 2016. [[Kategorija:Politika Sirije]] [[Kategorija:Građanski ratovi|Sirija]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Rusije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Turske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sirije]] [[Kategorija:Konflikti u toku]] [[Kategorija:2010-e u Siriji]] [[Kategorija:2020-e u Siriji]] [[Kategorija:2011. u Siriji]] [[Kategorija:Građanski rat u Siriji]] [[Kategorija:Protesti u 2011.]] [[Kategorija:Arapsko proljeće]] [[Kategorija:Arapska zima]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Irana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Iraka]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Egipta]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Saudijske Arabije]] buia7hydrrlfsht45faxrfdcc9qfmqp Građanski rat u Jemenu 0 494483 3829455 3816061 2026-04-12T03:57:12Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku InfoboxHez.PNG datotekom [[:File:Flag_of_Hezbollah_(thumbnail_placeholder).png|Flag_of_Hezbollah_(thumbnail_placeholder).png]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2 3829455 wikitext text/x-wiki {{Tren}} {{Infokutija rat | sukob = Građanski rat u Jemenu | dio = [[Jemenska kriza]], [[Arapska zima]], [[Rat protiv terorizma]] i [[Proksi sukob Irana i Saudijske Arabije]] | slika = [[Datoteka:Yemeni Civil War.svg|300px]] | opis_slike = '''Trenutna vojna i politička situacija:'''<div style="text-align: left;"> {{Legenda|#f98787|[[Vlada Jemena]] i njihovi [[Intervencija pod vodstvom Saudijske Arabije u Jemenu|saveznici]]}} {{Legenda|#cae7c4|[[Vrhovno političko vijeće]] pod vodstvom [[Huti]]ja}} {{Legenda|#757de3ff|[[Južno prijelazno vijeće]] i ostale grupe podržane od [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]}}</div> | datum = {{Datum rođenja i godine|2014|9|16}} | mjesto = [[Jemen]] i jugozapadni dio [[Saudijska Arabija|Saudijske arabije]] | casus = [[Arapska zima]] | rezultat = u toku | posjed = Huti kontroliraju sve teritorije bivšeg [[Sjeverni Jemen|Sjevernog Jemena]] osim [[Marib (muhafaza)|muhafaze Marib]]. | strana1 = {{ZD|Jemen}} [[Vrhovno političko vijeće]]<br> * {{ZD slika|Houthis emblem.svg}} [[Huti]] * {{ZD slika|Yemeni Armed Forces Emblem.svg}} Pro-[[Ali Abdullah Saleh|Saleh]] [[Oružane snage Jemena|oružane snage]] (do 2017) * Pro-Hutski popularni komiteti<ref>{{cite news|url=https://www.ispionline.it/en/pubblicazione/yemens-military-tribal-army-warlords-19919 |title=Yemen's Military: From the Tribal Army to the Warlords |author=Eleonora Ardemagni |publisher=[[Institute for International Political Studies|IPSI]] |date=19. 3. 2018 |access-date=29. 5. 2018}}</ref> * {{ZD slika|General People's Congress flag.svg}} Sana'a-[[Generalni narodni kongres (Jemen)|GNK]] snage<ref>{{cite news|url=http://www.middleeasteye.net/news/when-leader-dies-how-yemen-gpc-fell-apart-after-murder-saleh-tareq-saudi-uae-aden-sanaa-1966816018 |title=Death of a leader: Where next for Yemen's GPC after murder of Saleh? |work=[[Middle East Eye]] |date=23. 1. 2018 |access-date=31. 5. 2018}}</ref><br>{{Collapsible list |title='''Podrška:''' |1={{ZID|Iran}}<br /> |2={{ZD slika|Flag of Hezbollah (thumbnail placeholder).png}} [[Hezbollah]] |3={{ZID|Sjeverna Koreja}}<ref name="Korea">{{Cite news|last=Ramani |first=Samuel |date=17. 8. 2016 |title=North Korea's Balancing Act in the Persian Gulf (updated) |website=HuffPost Contributor platform |quote="North Korea's military support for Houthi rebels in Yemen is the latest manifestation of its support for anti-American forces." |url=https://www.huffingtonpost.com/samuel-ramani/north-koreas-balancing-ac_b_7995688.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501183420/https://www.huffpost.com/entry/north-koreas-balancing-ac_b_7995688 |archive-date=1. 5. 2019 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=The September 14 drone attack on Saudi oil fields: North Korea's potential role |publisher=NK News |date=30. 9. 2019 |url=https://www.nknews.org/2019/09/the-september-14-drone-attack-on-saudi-oil-fields-north-koreas-potential-role/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20191011033136/https://www.nknews.org/2019/09/the-september-14-drone-attack-on-saudi-oil-fields-north-koreas-potential-role/ |archive-date=11. 10. 2019 |url-status=live }}</ref><ref name="North Korean weapons aid 2">{{cite news|date=4. 8. 2018 |title=Secret UN report reveals North Korea attempts to supply Houthis with weapons |agency=Al-Arabiya |quote="The report said that experts were investigating efforts by the North Korean Ministry of Military Equipment and Korea Mining Development Trading Corporation (KOMID) to supply conventional arms and ballistic missiles to Yemen's Houthi group." |url=https://english.alarabiya.net/en/News/gulf/2018/08/04/Secret-UN-report-reveals-North-Korea-weapons-sale-attempts-to-Yemen-s-Houthis.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20180804070407/https://english.alarabiya.net/en/News/gulf/2018/08/04/Secret-UN-report-reveals-North-Korea-weapons-sale-attempts-to-Yemen-s-Houthis.html |archive-date=4. 8. 2018 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nknews.org/pro/panel-investigates-north-korean-weapon-used-in-mogadishu-attack-on-un-compound/|title=Panel investigates North Korean weapon used in Mogadishu attack on UN compound|date=3. 3. 2021|website=NK PRO}}</ref> |4={{ZID|Sirija}}<ref>{{cite web|url=https://www.aa.com.tr/en/middle-east/iran-boosting-yemeni-houthis-with-syrian-fighters-local-sources/2233092|title=Iran boosting Yemeni Houthis with Syrian fighters: Local sources|first1=Mohamad|last1=Misto|first2=Ethem|last2=Emre Özcan|website=Anadolu Agency|access-date=8. 5. 2021}}</ref> }} | strana2 = {{ZD|Jemen}} [[Vlada Jemena]]<br> * {{ZD slika|Flag of the Yemen Armed Forces.svg}} Pro-[[Abdrabbuh Mansur Hadi|Hadi]]/Alimi [[Oružane snage Jemena|oružane snage]] * [[Jemenska narodna armija]] (JNA) * [[Al-Islah]] * [[Odbori narodnog otpora (Jemen)|Odbori narodnog otpora]]<ref>{{cite web|url=http://www.middleeasteye.net/news/my-enemy-s-enemy-is-my-ally-how-al-qaeda-fighters-are-backed-yemen-government-houthi-saudi-popular-resistance-1047546687|title=My enemy's enemy is my ally: How al-Qaeda fighters are backed by Yemen's government|access-date=13. 11. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171113113031/http://www.middleeasteye.net/news/my-enemy-s-enemy-is-my-ally-how-al-qaeda-fighters-are-backed-yemen-government-houthi-saudi-popular-resistance-1047546687|archive-date=13. 11. 2017}}</ref> * [[Popularni komiteti (Jemen)|Popularni komiteti]] * [[Republička garda (Jemen)|Strateške rezerve]] (pro-Hadi-Saleh snage)<ref>{{cite news|url=https://gulfnews.com/news/gulf/yemen/hadi-counts-on-saleh-kin-to-revive-elite-forces-1.2193444 |title=Hadi counts on Saleh kin to revive elite forces |work=[[Gulf News]] |date=23. 3. 2018 |access-date=29. 5. 2018}}</ref><ref name="reshuffle Saleh">{{cite news|url=https://thearabweekly.com/military-reshuffle-yemen-aimed-tackling-saleh-family |title=Military reshuffle in Yemen aimed at tackling Saleh family |work=The Arab Weekly |date=25. 2. 2018 |access-date=31. 5. 2018}}</ref><ref name=AhmedSaleh>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-yemen-security/exiled-son-of-yemens-saleh-takes-up-anti-houthi-cause-idUSKBN1DY12V|title=Exiled son of Yemen's Saleh takes up anti-Houthi cause|date=4. 12. 2017|access-date=6. 12. 2017|work=Reuters}}</ref><ref>{{cite web|url=http://aa.com.tr/en/middle-east/believed-dead-ex-presidents-nephew-shows-up-in-yemen/1028688|title=Believed dead, ex-president's nephew shows up in Yemen|access-date=7. 11. 2018}}</ref><ref>{{cite news |url=https://aawsat.com/english/home/article/1110886/republican-guard-chooses-liberate-yemen-houthis |title=Republican Guard Chooses to Liberate Yemen from Houthis |work=Asharq al-Awsat |date=12. 12. 2017 |access-date=29. 5. 2018 |archive-date=20. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191220182734/https://aawsat.com/english/home/article/1110886/republican-guard-chooses-liberate-yemen-houthis |url-status=dead }}</ref> {{Collapsible list |title='''[[Intervencija pod vodstvom Saudijske Arabije u Jemenu|Koalicija:]]''' |1={{ZID|Saudijska Arabija}}<ref name="nytimes.com">{{cite news|agency=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2015/03/26/world/middleeast/al-anad-air-base-houthis-yemen.html|title=Saudi Arabia Begins Air Assault in Yemen|date=25. 3. 2015|access-date=25. 3. 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150326000753/http://www.nytimes.com/2015/03/26/world/middleeast/al-anad-air-base-houthis-yemen.html|archive-date=26. 3. 2015}}<br />{{cite web|url=https://www.wsj.com/articles/yemens-houthi-militants-take-al-anad-air-base-1427275251?mod=e2tw|title=Saudi Arabia Launches Military Operations in Yemen|author=Felicia Schwartz, Hakim Almasmari and Asa Fitch|date=26. 3. 2015|work=[[The Wall Street Journal]]|access-date=12. 3. 2017|archive-date=24. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200224163604/https://www.wsj.com/articles/yemens-houthi-militants-take-al-anad-air-base-1427275251?mod=e2tw|url-status=dead}}</ref><br /> |2={{ZID|UAE}}{{nowrap|<ref>{{cite web|url=https://www.intelligenceonline.com/grey-areas/2017/03/08/abu-dhabi-gets-tough-with-yemen-s-pro-coalition-loyalists,108225000-ART|title=UNITED ARAB EMIRATES/YEMEN: Abu Dhabi gets tough with Yemen's pro-Coalition loyalists – Issue 778 dated 08/03/2017|publisher=[[Intelligence Online]]|date=8. 3. 2017|access-date=14. 7. 2017}}<br />{{cite web|url=https://www.middleeastmonitor.com/20170307-uae-to-saudi-abandon-yemens-hadi-or-we-will-withdraw-our-troops/|title=UAE to Saudi: Abandon Yemen's Hadi or we will withdraw our troops – Middle East Monitor|website=[[Middle East Monitor]]|date=7. 3. 2017|access-date=14. 7. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170731164144/https://www.middleeastmonitor.com/20170307-uae-to-saudi-abandon-yemens-hadi-or-we-will-withdraw-our-troops/|archive-date=31. 7. 2017}}<br />{{cite web|url=http://www.middleeasteye.net/news/exclusive-yemeni-president-says-emiratis-acting-occupiers-1965874493|title=EXCLUSIVE: Yemen president says UAE acting like occupiers|publisher=[[Middle East Eye]]|date=3. 5. 2017|access-date=14. 7. 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170703011246/http://www.middleeasteye.net/news/exclusive-yemeni-president-says-emiratis-acting-occupiers-1965874493|archive-date=3. 7. 2017}}</ref>}}<br /> |3={{ZID|Senegal}}<ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-yemen-saudi-senegal-idUSKBN0NP1N920150504|work=Reuters|title=Senegal to send 2,100 troops to join Saudi-led alliance|date=4. 5. 2015|access-date=4. 5. 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150505003911/http://www.reuters.com/article/2015/05/04/us-yemen-saudi-senegal-idUSKBN0NP1N920150504|archive-date=5. 5. 2015}}</ref><br /> |4={{ZID|Sudan}}<ref name="offensive"/><ref>{{cite news|title=Yemen conflict: Saudi-led strike 'hits wrong troops'|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-34563528 |access-date=18. 10. 2015|quote=Hundreds of Sudanese troops reportedly arrived in the southern port city of Aden on Saturday, the first batch of an expected 10,000 reinforcements for the Saudi-led coalition.|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151018095840/http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-34563528 |archive-date=18. 10. 2015|work=BBC News |date=17. 10. 2015 }}</ref><ref>{{Cite news|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/us-sudan-politics-idUSKBN1YC0H4|date=24. 8. 2019 |title=Sudan recalls majority of troops from Yemen war}}</ref><br /> |5={{ZID|Maroko}}<ref name="gulfnews.com">[http://gulfnews.com/news/gulf/yemen/morocco-sends-ground-troops-to-fight-in-yemen-1.1631786 "Morocco sends ground troops to fight in Yemen"]. ''[[Gulf News]]''.</ref> {{nowrap|(2015–19)}}<ref>{{Cite news|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/us-morocco-saudi-diplomacy/morocco-recalls-envoy-to-saudi-arabia-for-consultations-morocco-media-idUSKCN1PX17T|date=8. 2. 2019|title=Morocco recalls envoy to Saudi Arabia as diplomatic tensions rise}}</ref><br /> |6={{ZID|Katar}}<ref name="offensive"/> {{nowrap|(2015–17)<ref>{{cite news|url=http://www.sbs.com.au/news/article/2017/06/05/uae-egypt-saudi-cut-ties-qatar |agency=SBS|title=UAE, Egypt and Saudi Arabia cut ties with Qatar|date=5. 6. 2017|access-date=5. 6. 2017}}</ref>}}<br /> {{ZD slika|Academi - Logo.svg}} [[Academi]] sigurnosni izvođači<br />(2015–16)<ref>{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.com/laura-carlsen/mercenaries-in-yementhe-u_b_8704212.html|title=Mercenaries in Yemen—the U.S. Connection|first=Laura|last=Carlsen|website=[[HuffPost]]|date=3. 12. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=https://yemen-rw.org/almost-100-sudanese-mercenaries-killed-by-yemen-defence/|title=Almost 100 Sudanese mercenaries killed by Yemen defence – Yemen Resistance Watch|website=yemen-rw.org|access-date=10. 8. 2018|archive-date=6. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181206131331/https://yemen-rw.org/almost-100-sudanese-mercenaries-killed-by-yemen-defence/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://alwaght.com/en/News/129347/UAE-Outsourcing-Yemen-Aggression-from-Ugandan-Mercenaries-Report|title=UAE Outsourcing Yemen Aggression from Ugandan Mercenaries: Report|date=16. 4. 2018|access-date=10. 8. 2018|archive-date=14. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190614194357/http://alwaght.com/en/News/129347/UAE-Outsourcing-Yemen-Aggression-from-Ugandan-Mercenaries-Report|url-status=dead}}</ref> }} {{Collapsible list |title='''Manje od 1.000 vojnika:''' |1={{ZID|Bahrein}}<ref name="offensive">{{cite news|url=https://www.theglobeandmail.com/news/world/saudi-arabia-has-150000-troops-for-yemen-operation-report/article23628188/|agency=the globe and mail|title=Egypt, Jordan, Sudan and Pakistan ready for ground offensive in Yemen: report|date=26. 3. 2015|access-date=26. 3. 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150326221558/http://www.theglobeandmail.com/news/world/saudi-arabia-has-150000-troops-for-yemen-operation-report/article23628188/|archive-date=26. 3. 2015}}</ref> |2={{ZID|Egipat}}<ref name="offensive"/> |3={{ZID|Jordan}}<ref name="offensive"/> |4={{ZID|Kuvajt}}<ref name="offensive"/><ref>{{cite web|url=https://www.ndtv.com/world-news/kuwait-to-send-troops-to-saudi-for-yemen-war-report-1260152 |title=Kuwait To Send Troops To Saudi For Yemen War: Report |publisher=Ndtv.com |date= |access-date=7. 11. 2021}}</ref> }} {{Collapsible list |title='''Podrška:''' |1={{ZID|SAD}} |2={{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<ref>{{cite news|last1=Spencer|first1=Richard|title=UK military 'working alongside' Saudi bomb targeters in Yemen war|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/saudiarabia/12102089/UK-military-working-alongside-Saudi-bomb-targeters-in-Yemen-war.html|access-date=14. 4. 2016|work=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|date=15. 1. 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160115171435/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/saudiarabia/12102089/UK-military-working-alongside-Saudi-bomb-targeters-in-Yemen-war.html|archive-date=15. 1. 2016}}</ref><ref name="BBC">{{cite news|title=Senegal to support Yemen campaign|work=BBC News|date=5. 5. 2015|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-32586230|archive-url=https://web.archive.org/web/20150508003343/http://www.bbc.com/news/world-middle-east-32586230|archive-date=8. 5. 2015|url-status=live|quote=The coalition includes eight Arab states. The US, the UK and France are providing logistical support.}}</ref> |5={{ZID|Francuska}}<ref name="BBC"/><ref>{{cite news|url=https://www.dailysabah.com/mideast/2018/06/16/french-troops-fighting-houthis-in-yemen-alongside-uae-forces-le-figaro-claims|title=French troops fighting Houthis in Yemen alongside UAE forces, Le Figaro claims|newspaper=[[Daily Sabah]]|date=16. 6. 2018 |access-date=17. 6. 2018}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.albawaba.com/news/french-elite-forces-saudi-led-coalition-cooperate-fight-houthi-yemen-1146354|title=French Elite Forces, Saudi-led Coalition Cooperate to Fight Houthi in Yemen|publisher=[[Albawaba]]|date=17. 6. 2018|access-date=17. 6. 2018}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.reuters.com/article/us-yemen-security-france/french-special-forces-on-the-ground-in-yemen-le-figaro-idUSKBN1JC099|title=French special forces on the ground in Yemen: Le Figaro|work=[[Reuters]]|date=16. 6. 2018|access-date=17. 6. 2018}}</ref> |6={{ZID|Italija}} |7={{ZID|Španija}}<ref>{{cite web | url=https://english.elpais.com/elpais/2018/09/26/inenglish/1537948466_727024.html?outputType=amp | title=Spain secretly supported Yemen war with bomb sale to Saudi Arabia | date=26. 9. 2018 }}</ref> |8={{ZID|Somalija}}<ref>{{cite web|title= Somalia finally pledges support to Suadi-led coalition in Yemen |date=7. 4. 2015 |url=http://www.wargeyska.so/somalia-somalia-finally-pledges-support-to-suadi-led-coalition-in-yemen-raxanreeb-online/ |archive-url=https://archive.today/20150407194428/http://www.wargeyska.so/somalia-somalia-finally-pledges-support-to-suadi-led-coalition-in-yemen-raxanreeb-online/ |archive-date=7. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> |9={{ZID|Malezija}}<ref>{{cite web|url=https://www.thestar.com.my/news/nation/2018/12/03/liew-there-was-no-cabinet-approval-for-ops-yemen-2/|title = Our military helped Saudi in Yemen war without Cabinet approval, says Liew}}</ref> |10={{ZID|Džibuti}}<ref name="offensive" /> |11={{ZID|Pakistan}}<ref name="yield">{{cite news|last=Hussain|first=Tom|date=17. 4. 2015|archive-date=7. 5. 2015|access-date=17. 4. 2015|title=Pakistan agrees to send ships to block arms shipments to Yemen rebels|url=http://www.mcclatchydc.com/2015/04/17/263508/pakistan-agrees-to-send-ships.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150507203336/http://www.mcclatchydc.com/2015/04/17/263508/pakistan-agrees-to-send-ships.html|url-status=dead|website=McClatchyDC}}</ref><ref>{{cite web|last=Ritzinger|first=Louis|date=27. 4. 2015|archive-date=1. 5. 2019|access-date=20. 8. 2017|title=Why Pakistan Is Staying Out of Yemen|url=https://nationalinterest.org/feature/why-pakistan-staying-out-yemen-12730|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501183436/https://nationalinterest.org/feature/why-pakistan-staying-out-yemen-12730|publisher=[[مجلة ناشيونال إنترست]]}}</ref> |12={{ZID|Mauritanija}}<ref>{{cite web |url=http://www.eremnews.com/politics/arab-politics/gcc-politics/363788 |title=موريتانيا ترسل مئات الجنود لمحاربة الحوثيين في اليمن |language=ar |publisher=Eremnews.com |date= |access-date=14. 3. 2022 |archive-date=5. 10. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005142616/https://www.eremnews.com/politics/arab-politics/gcc-politics/363788 |url-status=dead }}</ref><ref>http://alsjl.org/n/607253/ {{Dead link|date=juni 2022}}</ref> }} ---- {{ZD slika|Flag of South Yemen.svg}} [[Južni pokret]]<br> * [[Južno prijelazno vijeće]] (od 2017) {{ZD|Jemen}} [[Tareq Saleh]] snage (od 2017)<ref>{{cite news|url=http://www.middleeasteye.net/news/why-nephew-former-yemeni-president-dividing-taiz-20733774 |title=A killer or a hero? Nephew of former Yemeni president divides Taiz |work=[[Middle East Eye]] |date=16. 4. 2018 |access-date=31. 5. 2018}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.alaraby.co.uk/english/indepth/2018/4/19/Is-Tareq-Saleh-making-a-comeback-to-battle-Houthis |title=Is Tareq Saleh making a comeback to battle Yemen's Houthis with UAE-funded militias? |work=The New Arab |date=19. 4. 2018 |access-date=31. 5. 2018}}</ref> * [[Jemenski nacionalni otpor|Nacionalni otpor]]<ref name="reshuffle Saleh"/> *{{ZD slika|Flag of the Tihamah Resistance.svg}} [[Otpor Tihamah]]<ref name="reshuffle Saleh"/><hr> '''Nesvrstane plemenske snage''' *{{ZD slika|Flag of the Hadhramout Tribes Confederacy.svg}} [[Hadramaut|Plemenski savez Hadramaut]]<ref>{{cite web |last=Al-Kibsi |first=Hesham S. |date=7. 4. 2015 |title='Hadhramout Tribal Alliance' Receives Mukalla From Al-Qaeda |newspaper=Yemen Observer |url=http://yemenobserver.com/news-national/1459-hadhramout-tribal-alliance-receives-mukalla-from-al-qaeda.html |archive-url=https://archive.today/20150408001946/http://yemenobserver.com/news-national/1459-hadhramout-tribal-alliance-receives-mukalla-from-al-qaeda.html |archive-date=8. 4. 2015 |url-status=dead}}</ref> | strana3 = {{ZD slika|ShababFlag.svg}} [[Al-Kaida]]<ref>{{cite news |title=US allies, Al Qaeda battle rebels in Yemen |url=http://www.foxnews.com/world/2018/08/07/unite-with-devil-yemen-war-binds-us-allies-al-qaida.html |work=Fox News |date=7. 8. 2018}}</ref><ref name="San Francisco Chronicle">{{cite news |title=Allies cut deals with al Qaeda in Yemen to serve larger fight with Iran |url=https://www.sfgate.com/world/article/Allies-cut-deals-with-al-Qaeda-in-Yemen-to-serve-13135822.php |work=San Francisco Chronicle |date=6. 8. 2018}}</ref><br /> {{ZD slika|ShababFlag.svg}} [[Ansar al-Šarija]]<ref name="auto">{{cite news|title=How Saudi Arabia's war in Yemen has made al Qaeda stronger – and richer|url=https://www.reuters.com/investigates/special-report/yemen-aqap/|work=[[Reuters]]|date=8. 4. 2016|access-date=8. 4. 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160408194313/http://www.reuters.com/investigates/special-report/yemen-aqap/|archive-date=8. 4. 2016}}</ref><br>'''Podrška:''' {{ZID|Islamska Država}} | komandant1 = | komandant2 = | komandant3 = | snage1 = | snage2 = | snage3 = | žrtve1 = | žrtve2 = | žrtve3 = }} '''Građanski rat u Jemenu''' ({{Jez-ar|الحرب الأهلية اليمنية|al-ḥarb al-ʾahlīyah al-yamanīyah}}) je trenutni multilateralni [[građanski rat]] koji je počeo krajem 2014. uglavnom između jemenske vlade pod vodstvom [[Rašad al-Alimi|Rašada al-Alimija]] i [[Huti|oružanog pokreta Huti]], zajedno s njihovim pristalicama i saveznicima. Obje strane tvrde da su zvanična vlada [[Jemen]]a.<ref>{{Cite news|url=http://www.foreignaffairs.com/articles/143295/asher-orkaby/houthi-who|agency=Foreign Affairs|title=Houthi Who?|first=Asher|last=Orkaby|date=25. 3. 2015|access-date=25. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150327115828/http://www.foreignaffairs.com/articles/143295/asher-orkaby/houthi-who|archive-date=27. 3. 2015}}</ref> Građanski rat počeo je u septembru 2014. godine kada su Huti preuzeli glavni grad Jemena [[Sana'a]], nakon čega je uslijedilo brzo preuzimanje vlasti. Dana 21. marta 2015. [[Vrhovni revolucionarni komitet]] predvođen Hutima proglasio je opću mobilizaciju za svrgavanje tadašnjeg predsjednika [[Abdrabbuh Mansur Hadi|Abdrabbuha Mansura Hadija]] i proširenja svoje kontrole ulaskom u južne provincije.<ref>{{Cite web|url=http://www.yemenobserver.com/front-page/1397-supreme-revolutionary-commission-declares-general-mobilization.html|title=Yemen observer|last=Abdul-Aziz Oudah|archive-url=https://archive.today/20151121172248/http://www.yemenobserver.com/front-page/1397-supreme-revolutionary-commission-declares-general-mobilization.html|archive-date=21. 11. 2015|url-status=dead|access-date=18. 11. 2015}}</ref> Ofanziva Hutija, udružena sa vojnim snagama lojalnim Salehu, započela je borbu sljedećeg dana u [[Lahidž (muhafaza)|Lahidž]]<nowiki/>u. Do 25. marta, [[Lahidž]] je pao u ruke Hutima i oni su stigli do predgrađa Adena, sjedišta vlasti Hadijeve vlade.<ref>{{Cite news|url=https://www.thestar.com/news/world/2015/03/25/yemen-president-hadi-flees-aden-palace-as-houthi-rebels-near-officials-say.html|agency=The Toronto Star|title=Yemen's president flees Aden as rebels close in|date=25. 3. 2015|access-date=25. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402172041/http://www.thestar.com/news/world/2015/03/25/yemen-president-hadi-flees-aden-palace-as-houthi-rebels-near-officials-say.html|archive-date=2. 4. 2015}}</ref> Hadi je pobjegao iz zemlje istog dana.<ref name="huffingtonpost.com">{{Cite news|url=https://www.huffingtonpost.com/2015/03/26/hadi-saudi-riyadh_n_6948558.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150328231851/http://www.huffingtonpost.com/2015/03/26/hadi-saudi-riyadh_n_6948558.html|archive-date=28. 3. 2015|agency=The Huffington Post|title=Saudi Arabia: Yemen's President Hadi Arrives In Saudi Capital Riyadh|date=26. 3. 2015|access-date=26. 3. 2015}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.cbc.ca/news/world/abed-rabbo-mansour-hadi-yemen-leader-flees-country-1.3008452|agency=CBS.CA|title=Abed Rabbo Mansour Hadi, Yemen leader, flees country|date=25. 3. 2015|access-date=26. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150325222712/http://www.cbc.ca/news/world/abed-rabbo-mansour-hadi-yemen-leader-flees-country-1.3008452|archive-date=25. 3. 2015}}</ref> Istovremeno, [[Intervencija pod vodstvom Saudijske Arabije u Jemenu|koalicija predvođena Saudijskom Arabijom]] pokrenula je vojne operacije koristeći zračne napade kako bi obnovila bivšu [[Vlada Jemena|jemensku vladu]]. Iako nije bilo direktne intervencije Irana, koji podržavaju Hute,<ref>{{Cite journal|last=Juneau|first=Thomas|date=1. 5. 2016|title=Iran's policy towards the Houthis in Yemen: A limited return on a modest investment|url=https://www.researchgate.net/publication/302064592|journal=International Affairs|volume=92|issue=3|pages=647–663|doi=10.1111/1468-2346.12599}}</ref> zapadni izvori su sukob vidjeli kao produžetak [[Proksi sukob između Irana i Saudijske Arabije|proksi sukoba između Irana i Saudijske Arabije]] i kao sredstvo za borbu protiv iranskog uticaja u regiji.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-29319423|title=Yemen crisis: Why is there a war?|date=21. 3. 2019|work=BBC News}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2018/nov/21/who-are-the-houthis-fighting-the-saudi-led-coalition-in-yemen|title=Who are the Houthis and why are they fighting the Saudi coalition in Yemen?|last=McKernan|first=Bethan|date=21. 11. 2018|via=www.theguardian.com|work=The Guardian}}</ref> Huti trenutno kontroliraju glavni grad [[Sana'a|Sana'u]] i cijeli [[Sjeverni Jemen]] osim [[Marib (muhafaza)|Marib]]<nowiki/>a. Sukobili su se sa provladinim snagama lojalnim Hadiju koje podržava Saudijska Arabija. Od formiranja Južnog prijelaznog vijeća 2017. i naknadnog zauzimanja Adena 2018., anti-Hutijska koalicija je bila razbijena, s redovnim sukobima između pro-Hadijevskih snaga koje podržava [[Saudijska Arabija]] i južnih separatista koje podržavaju [[Ujedinjeni Arapski Emirati]].<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2019/08/yemen-southern-separatists-regain-control-port-city-aden-190829073935248.html|title=Hadi urges Saudi intervention to stop UAE support for separatists|website=www.aljazeera.com}}</ref> [[Al-Kaida]] i [[Islamska Država|Islamska država]] također su izveli napade na obje frakcije, pri čemu je Al-Kaida kontrolirala dijelove teritorije u zaleđu i duž obala.<ref>{{Cite web|url=http://www.cfr.org/yemen/yemen-crisis/p36488|title=Yemen in Crisis|date=8. 7. 2015|publisher=Council on Foreign Relations|archive-url=https://web.archive.org/web/20150509030311/http://www.cfr.org/yemen/yemen-crisis/p36488|archive-date=9. 5. 2015|url-status=live}}</ref> [[Ujedinjene nacije]] su 2. aprila 2022. dogovorile dvomjesečno primirje u cijeloj zemlji između zaraćenih strana u Jemenu, koje bi također omogućilo uvoz goriva u područja koja drže Huti i neke letove sa [[Međunarodni aerodrom Sana'a|međunarodnog aerodroma Sana'a]] za [[Jordan]] i [[Egipat]].<ref name="Ghobari-2022">{{Cite news|last=Ghobari|first=Mohammed|last2=Swilam|first2=Alaa|date=1. 4. 2022|title=Yemen's warring parties agree two-month truce in major breakthrough|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/yemen-govt-help-with-release-prisoners-open-sanaa-airport-truce-moves-2022-04-01/|archive-url=https://web.archive.org/web/20220503075645/https://www.reuters.com/world/middle-east/yemen-govt-help-with-release-prisoners-open-sanaa-airport-truce-moves-2022-04-01/|archive-date=3. 5. 2022}}</ref> UN su 2. juna 2022. objavile da je primirje u cijeloj zemlji produženo za dva mjeseca.<ref name="al-Sakani-2022">{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2022/6/2/yemen-truce-extended-for-two-months-but-warring-sides-far-apart|title=Yemen truce extended for two months, but warring sides far apart|last=al-Sakani|first=Ali|website=www.aljazeera.com|language=en|access-date=2. 6. 2022}}</ref> Prema UN-u, više od 150.000 ljudi je ubijeno u Jemenu,<ref>{{Cite news|title=Yemen war will have killed 377,000 by year's end: UN|url=https://www.france24.com/en/live-news/20211123-yemen-war-will-have-killed-377-000-by-year-s-end-un|work=France 24|date=23. 11. 2021}}</ref> kao i procjene da je više od 227.000 mrtvih kao rezultat [[Glad u Jemenu|stalne gladi]] i nedostatka zdravstvenih ustanova zbog rata.<ref name="AlJazeera-2022">{{Cite news|title=Yemen war deaths will reach 377,000 by end of the year: UN|url=https://www.aljazeera.com/news/2021/11/23/un-yemen-recovery-possible-in-one-generation-if-war-stops-now|work=Al Jazeera|date=23. 11. 2021}}</ref><ref name="BBC-2022">{{Cite news|title=Yemen: Why is the war there getting more violent?|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-29319423|work=BBC News|date=22. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.chicagotribune.com/news/nationworld/ct-save-the-children-yemen-20171116-story.html|title=50,000 children in Yemen have died of starvation and disease so far this year, monitoring group says|agency=Associated Press|work=chicagotribune.com|access-date=7. 7. 2018}}</ref> Ujedinjene nacije su 2018. godine upozorile da se 13 miliona jemenskih civila suočava sa glađu što bi, kako kažu, mogla postati "najgora glad na svijetu u posljednjih 100 godina".<ref>{{Cite news|last=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|date=15. 10. 2018|title=Yemen could be 'worst famine in 100 years'|url=https://www.bbc.com/news/av/world-middle-east-45857729/yemen-could-be-worst-famine-in-100-years|work=BBC|access-date=15. 10. 2018}}</ref> Kriza je tek počela da privlači pažnju međunarodnih medija kao [[Građanski rat u Siriji|sirijski građanski rat]] 2018.<ref>{{Cite web|url=https://news.sky.com/feature/yemen-faces-of-the-worlds-forgotten-war-11516374|title=Yemen: Faces of the world's forgotten war|website=Sky News}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2015/09/yemen-the-forgotten-war/|title=YEMEN WAR: NO END IN SIGHT|date=25. 9. 2015|website=www.amnesty.org}}</ref> Međunarodna zajednica osudila je kampanju bombardovanja pod vodstvom Saudijske Arabije, koja je uključivala široko bombardiranje civilnih područja unutar zapadnog dijela Jemena koji kontrolišu Huti. Prema ''Yemen Data Project''u, u kampanji bombardovanja je ubijeno ili povrijeđeno oko 19.196 civila do marta 2022.<ref>{{Cite news|last=Raghavan|first=Sudarsan|date=27. 3. 2019|title=Airstrike by Saudi-led coalition said to hit near Yemeni hospital, killing 8, including 5 children|url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/airstrike-by-saudi-led-coalition-said-to-hit-yemeni-hospital-killing-7-including-4-children/2019/03/27/7103b829-eda9-462a-aec1-be304044ac5e_story.html|work=[[The Washington Post]]|access-date=31. 3. 2019}}</ref> [[Sjedinjene Američke Države]] su pružile obavještajnu i logističku podršku kampanji koju vodi Saudijska Arabija, koja se nastavlja uprkos obećanjima [[Joe Biden|Bidenove administracije]] da će povući američku podršku Saudijskoj Arabiji u ratu u Jemenu.<ref>{{Cite web|url=https://theintercept.com/2022/03/16/yemen-war-biden-us-support-saudi-arabia/|title=As U.S. Focuses on Ukraine, Yemen Starves|last=Almosawa|first=Shuaib|website=[[The Intercept]]|language=en|access-date=1. 4. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.hrw.org/news/2022/02/15/biden-doubles-down-failed-yemen-policy|title=Biden Doubles Down on a Failed Yemen Policy|date=15. 2. 2022|website=[[Human Rights Watch]]|language=en|access-date=1. 4. 2022}}</ref> == Pozadina == Nakon završetka njihove vladavine, od 1960-ih pa nadalje, [[Zejdije]] su se suočili s diskriminacijom i politikom ''[[Sunitski islam|sunitizma]]'' od posljedičnih vlada u kojima su dominirali suniti. Na primjer, [[Selefizam|selefije]] u [[Saada|Saadi]] su tvrdili da je [[al-Shawkani]] intelektualni prethodnik, a budući jemenski režimi će podržavati njegovu politiku sunita kao ujedinitelja zemlje<ref>{{Cite book|last=Barak A. Salmoni|title=Regime and Periphery in Northern Yemen: The Huthi Phenomenon|last2=Bryce Loidolt|last3=Madeleine Wells|date=28 Apr 2010|publisher=Rand Corporation|isbn=9780833049742|page=72}}</ref> i potkopavati zejdijski [[Šiitski islam|ši'izam]].<ref>{{Cite book|last=Farhad Daftary|title=A History of Shi'i Islam|url=https://archive.org/details/historyofshiiisl0000daft|date=2 Dec 2013|publisher=I.B.Tauris|isbn=9780857735249|edition=revised|quote=Since 1962, [[Yemen Arab Republic|republicans in Yaman]] have continuously used al-Shawkani's teachings and works to undermine the past doctrines of the Zaydi imamate and Zaydi Shi'ism itself. The modern Yamani state has indeed pursued an anti-Zaydi policy in the guise of Islamic reform, drawing extensively on al-Shawkani's teachings.}}</ref> Ansar Allah (ponekad angliziran kao Ansarullah), popularno poznat kao Huti, je zejdijska grupa s porijeklom u planinskom pokrajini Sa'dah na sjevernoj granici Jemena sa [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]]. Predvodili su pobunu niskog nivoa protiv jemenske vlade 2004.<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3643600.stm|agency=BBC News|title=Yemeni forces kill rebel cleric|date=10. 9. 2004|access-date=9. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20061121091116/http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3643600.stm|archive-date=21. 11. 2006}}</ref> nakon što je njihov vođa, Hussein Badreddin al-Houthi, ubijen u vladinoj vojnoj akciji<ref name="IRIN">{{Cite web|url=http://www.refworld.org/docid/488f180d1e.html|title=Yemen: The conflict in Saada Governorate – analysis|date=24. 7. 2008|publisher=IRIN|access-date=29. 11. 2014}}</ref><ref name=":4">{{Cite web|url=https://globalvoices.org/2015/04/01/debunking-media-myths-about-the-houthis-in-war-torn-yemen/|title=Debunking Media Myths About the Houthis in War-Torn Yemen · Global Voices|date=1. 4. 2015|website=GlobalVoices.org|access-date=1. 1. 2018}}</ref> nakon njegovih protesta protiv vladine politike.<ref name=":2">{{Cite news|url=https://www.brookings.edu/blog/markaz/2017/12/18/who-are-the-houthis-and-why-are-we-at-war-with-them/|title=Who are the Houthis, and why are we at war with them?|last=Riedel|first=Bruce|date=18. 12. 2017|work=[[Brookings Institution]]|access-date=12. 6. 2018|author-link=Bruce Riedel}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blogs.wsj.com/briefly/2015/02/12/5-things-houthis-yemen/|title=5 Things to Know About the Houthis of Yemen|last=Streuly|first=Dick|date=12. 2. 2015|website=WSJ|access-date=4. 7. 2018}}</ref> Intenzitet sukoba je rastao i jenjavao tokom [[2000-te|2000]]-ih, sa više mirovnih sporazuma koji su pregovarani i kasnije zanemareni.<ref>{{Cite news|url=http://legacy.utsandiego.com/news/world/20070129-0318-yemen-houthi-.html|agency=San Diego Union-Tribune|title=Yemen tells Shi'ite rebels to disband or face war|date=29. 1. 2007|access-date=9. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150608183854/http://legacy.utsandiego.com/news/world/20070129-0318-yemen-houthi-.html|archive-date=8. 6. 2015}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.seattletimes.com/nation-world/yemens-government-shiite-rebels-negotiate-end-to-3-year-conflict/|agency=The Seattle Times|title=Yemen's government, Shiite rebels negotiate end to 3-year conflict|date=17. 6. 2007|access-date=9. 4. 2015}}</ref> Pobuna Hutija se zahuktala 2009. godine, nakratko privlačeći susjednu Saudijsku Arabiju na stranu jemenske vlade, ali je zahlađena sljedeće godine nakon što je potpisan prekid vatre.<ref>{{Cite news|url=http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2010/01/2010127124547864341.html|agency=Al Jazeera|title=Saudi-Houthi border fighting ends|date=27. 1. 2010|access-date=9. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150412045001/http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2010/01/2010127124547864341.html|archive-date=12. 4. 2015}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2015/01/22/who-are-the-houthis-the-group-that-just-toppled-yemens-government/|agency=The Washington Post|title=Who are the Houthis, the group that just toppled Yemen's government?|date=22. 1. 2015|access-date=9. 4. 2015|first=Adam|last=Taylor|archive-url=https://web.archive.org/web/20150327093251/http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2015/01/22/who-are-the-houthis-the-group-that-just-toppled-yemens-government/|archive-date=27. 3. 2015}}</ref> Zatim, tokom ranih faza jemenske revolucije 2011, vođa Hutija Abdul-Malik al-Houthi izjavio je podršku grupe demonstracijama pozivajući na ostavku predsjednika [[Ali Abdullah Saleh|Ali Abdullaha Saleh]]<nowiki/>a.<ref>{{Cite news|url=http://www.cnn.com/2011/WORLD/meast/02/21/yemen.protests/|agency=CNN|title=Yemen's president compares protests to 'influenza'|date=21. 2. 2011|access-date=9. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150422191554/http://www.cnn.com/2011/WORLD/meast/02/21/yemen.protests/|archive-date=22. 4. 2015}}</ref> Kasnije te godine, dok se Saleh pripremao da napusti dužnost, Huti su opkolili selo [[Dammaj]] u sjevernom Jemenu sa [[Vehabizam|većinskim selefijama]], što je korak ka postizanju virtuelne autonomije za Sa'dah.<ref>{{Cite news|url=http://english.al-akhbar.com/node/2199|agency=Al-Akhbar|title=Post-Saleh Yemen: A Brewing Battle between Houthis and Salafis|date=5. 12. 2011|access-date=9. 4. 2015|first=Jamal|last=Jubran|archive-url=https://web.archive.org/web/20150414181234/http://english.al-akhbar.com/node/2199|archive-date=14. 4. 2015}}</ref> Huti su bojkotirali izbore za jednog kandidata početkom 2012. godine, što je značilo da Abdrabbuh Mansur Hadi dobija dvogodišnji mandat.<ref>{{Cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2012-02-14/yemen-s-houthi-rebels-vow-to-boycott-presidential-elections|archive-url=https://web.archive.org/web/20150525153234/http://www.bloomberg.com/news/articles/2012-02-14/yemen-s-houthi-rebels-vow-to-boycott-presidential-elections|archive-date=25. 5. 2015|agency=Bloomberg L.P.|title=Yemen's Houthi Rebels Vow to Boycott Presidential Elections|first=Mohammed|last=Hatem|date=14. 2. 2012|access-date=9. 4. 2015}}</ref> Oni su učestvovali na Konferenciji o nacionalnom dijalogu, ali su uskratili podršku konačnom sporazumu početkom 2014. kojim je Hadijev mandat na funkciji produžen za još godinu dana.<ref>{{Cite news|url=http://www.yementimes.com/en/1749/news/3391/Houthis-throw-a-wrench-in-NDC-final-document.htm|agency=Yemen Times|title=HOUTHIS THROW A WRENCH IN NDC FINAL DOCUMENT|first=Mohammed|last=Al-Hassani|date=23. 1. 2014|access-date=9. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150421013125/http://www.yementimes.com/en/1749/news/3391/Houthis-throw-a-wrench-in-NDC-final-document.htm|archive-date=21. 4. 2015}}</ref><ref name="cabinetandhadi">{{Cite news|url=http://www.yementimes.com/en/1853/news/4830/Cabinet-and-Hadi-resign.htm|agency=Yemen Times|title=CABINET AND HADI RESIGN|date=22. 1. 2015|access-date=9. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150421001911/http://www.yementimes.com/en/1853/news/4830/Cabinet-and-Hadi-resign.htm|archive-date=21. 4. 2015}}</ref> Sukob između Hutija i sunitskih plemena u sjevernom Jemenu proširio se na druge gubernije, uključujući i [[Sana'a (muhafaza)|Sana'u]] do sredine 2014. godine.<ref>{{Cite news|url=http://www.yementimes.com/en/1813/report/4294/The-Houthis-From-a-local-group-to-a-national-power.htm|agency=Yemen Times|title=The Houthis: From a Local Group to a National Power|first=Ali Ibrahim|last=Al-Moshki|date=4. 9. 2014|access-date=9. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402051539/http://www.yementimes.com/en/1813/report/4294/The-Houthis-From-a-local-group-to-a-national-power.htm|archive-date=2. 4. 2015}}</ref> == Hronologija == {{Proširiti sekciju}} == Humanitarna situacija == [[CNN]] je 8. aprila 2015. izvijestio da je skoro 10.160.000 Jemenaca lišeno vode, hrane i struje kao rezultat sukoba. U izvještaju se također dodaje prema izvoru zvaničnika [[UNICEF|UNICEF-]] a u Jemenu da je u roku od 15 dana oko 100.000 ljudi širom zemlje dislocirano, dok Oxfam navodi da više od 10 miliona Jemenaca nije imalo dovoljno hrane za jelo, pored 850.000 polugladne djece. Preko 13 miliona civila bilo je bez pristupa čistoj vodi.<ref>{{Cite web|url=http://edition.cnn.com/2015/04/08/middleeast/yemen-saudi-6-things-lister/index.html|title=The war in Yemen is getting worse – and a civilian catastrophe is looming|last=Tim Lister|date=8. 4. 2015|publisher=CNN|archive-url=https://web.archive.org/web/20150409055112/http://edition.cnn.com/2015/04/08/middleeast/yemen-saudi-6-things-lister/index.html|archive-date=9. 4. 2015|url-status=live|access-date=8. 4. 2015}}</ref> Čamac medicinske pomoći dovezao je 2,5 tone lijekova u Aden 8. aprila 2015.<ref>{{Cite news|url=http://www.businessinsider.com/afp-medical-aid-boat-docks-in-yemens-aden-2015-4|agency=Business Insider|title=Medical aid boat docks in Yemen's Aden|date=8. 4. 2015|access-date=10. 4. 2015|archive-date=10. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310222922/http://www.businessinsider.com/afp-medical-aid-boat-docks-in-yemens-aden-2015-4}}</ref> UNICEF-ov avion natovaren sa 16 tona zaliha sletio je u [[Sana'a|Sana'u]] 10. aprila.<ref>{{Cite news|url=http://www.cnn.com/2015/04/10/middleeast/yemen-crisis/|agency=CNN|title=UNICEF: Shipment of medical supplies, other aid reaches Yemen's capital|first=Don|last=Melvin|archive-url=https://web.archive.org/web/20150410144609/http://www.cnn.com/2015/04/10/middleeast/yemen-crisis/|archive-date=10. 4. 2015}}</ref> [[Ujedinjene nacije]] su 19. aprila 2015. objavili da je [[Saudijska Arabija]] obećala pružiti 273,7 miliona dolara hitne humanitarne pomoći Jemenu. UN su apelirale na pomoć, rekavši da je 7,5 miliona ljudi pogođeno sukobom i da su mnogima potrebni medicinski materijali, voda za piće, hrana, sklonište i drugi oblici podrške.<ref>{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/world/2015/04/19/fighting-airstrikes-hit-across-yemen-as-saudi-arabia-pledges-aid/|agency=Fox News|title=Fighting, airstrikes hit across Yemen as Saudi Arabia pledges aid|date=19. 4. 2015|access-date=19. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150419160105/http://www.foxnews.com/world/2015/04/19/fighting-airstrikes-hit-across-yemen-as-saudi-arabia-pledges-aid/|archive-date=19. 4. 2015}}</ref> Dana 12. maja 2015. godine, [[Oxfam]] je upozorio da pet dana za koje je planirano da potraje humanitarni prekid vatre neće biti dovoljni da se u potpunosti riješi humanitarna kriza u Jemenu.<ref name="trucetakes">{{Cite news|date=13. 5. 2015|title=Yemen conflict: Aid effort begins as truce takes hold|agency=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-32719194|access-date=13. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150515234606/http://www.bbc.com/news/world-middle-east-32719194|archive-date=15. 5. 2015}}</ref> Rečeno je i da Huti uzimaju ratni porez na robu. Politički analitičar Abdulghani al-Iryani je potvrdio da je ovaj porez: "nezakonit namet, uglavnom iznuda koja nije određena zakonom, a iznos je po diskrecionom pravu komandanta na terenu".<ref>{{Cite web|url=https://chronicle.fanack.com/yemen/history-past-to-present/yemeni-people-suffer-as-the-world-turns-its-back/|title=Yemeni People Suffer as the World Turns its Back|last=chronicle.fanack.com|website=fanack.com|archive-url=https://archive.today/20161027130228/https://chronicle.fanack.com/yemen/history-past-to-present/yemeni-people-suffer-as-the-world-turns-its-back/|archive-date=27. 10. 2016|url-status=live|access-date=27. 7. 2015}}</ref> Kako se rat odvlačio kroz ljeto i jesen, stvari su se pogoršale kada je ciklon Chapala, ekvivalent uragana kategorije 2,<ref>{{Cite web|url=http://www.weather.com/storms/hurricane/news/cyclone-chapala-yemen-oman-arabian-peninsula|title=Cyclone Chapala a Rare, Destructive Landfall in Yemen|date=29. 10. 2015|website=The Weather Channel|archive-url=https://web.archive.org/web/20151117225959/http://www.weather.com/storms/hurricane/news/cyclone-chapala-yemen-oman-arabian-peninsula|archive-date=17. 11. 2015|url-status=live|access-date=18. 11. 2015}}</ref> došao na kopno 3. novembra 2015. Prema [[Nevladina organizacija|nevladinoj organizaciji]] Save the Children, uništavanje zdravstvenih ustanova i zdravstvenog sistema na ivici kolapsa kao rezultat rata uzrokovaće oko 10.000 smrtnih slučajeva djece koja se mogu spriječiti godišnje. Od direktnih posljedica sukoba do sada je umrlo oko 1.219 djece. Edward Santiago, direktor nevladine organizacije u Jemenu, izjavio je u decembru 2016:<ref>{{Cite web|url=https://www.savethechildren.net/article/yemen-hospitals-brink-closure-health-system-collapses-leaving-8-million-children-without|title=YEMEN HOSPITALS ON THE BRINK OF CLOSURE AS HEALTH SYSTEM COLLAPSES LEAVING 8 MILLION CHILDREN WITHOUT ACCESS TO HEALTHCARE|date=19. 12. 2016|website=Save the Children|archive-url=https://web.archive.org/web/20161231075530/https://www.savethechildren.net/article/yemen-hospitals-brink-closure-health-system-collapses-leaving-8-million-children-without|archive-date=31. 12. 2016|url-status=live|access-date=30. 12. 2016}}</ref><blockquote>''Čak i prije rata desetine hiljada jemenske djece umiralo je od uzroka koji se mogu spriječiti. Ali sada je situacija mnogo gora i procjenjuje se da 1.000 djece svake sedmice umire od ubojica koje se mogu spriječiti kao što su dijareja, pothranjenost i infekcije respiratornog trakta.''</blockquote>U martu 2017. Svjetski program za hranu izvijestio je da, iako Jemen još nije bio u punoj gladi, 60% Jemenaca, ili 17 miliona ljudi, bilo je u "kriznoj" ili "hitnoj" situaciji s hranom.<ref>{{Cite web|url=http://www.forumarmstrade.org/uploads/1/9/0/8/19082495/crs_yemen_report_march_2017.pdf|title=Yemen: Civil War and Regional Intervention|last=Sharp|first=Jeremy M.|date=21. 3. 2017|publisher=[[Congressional Research Service]]}}</ref> U junu 2017. ponovo je [[Epidemija kolere|izbila epidemija kolere]] za koju se navodi da je u Jemenu do sredine juna ubijala 1 osobu po satu.<ref>{{Cite news|title=Yemen cholera epidemic reaches 'devastating proportions' as deaths mount|url=http://www.abc.net.au/news/2017-06-12/yemen-cholera-epidemic-at-devastating-proportions/8609246|access-date=13. 6. 2017|work=ABC News Australia|date=11. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170613090529/http://www.abc.net.au/news/2017-06-12/yemen-cholera-epidemic-at-devastating-proportions/8609246|archive-date=13. 6. 2017}}</ref> Novinski izvještaji sredinom juna navode da je bilo 124.000 slučajeva i 900 smrtnih slučajeva i da je u to vrijeme pogođeno 20 od 22 provincije u Jemenu.<ref>{{Cite news|title=Cholera death toll in Yemen doubles in two weeks|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/06/cholera-death-toll-yemen-doubles-weeks-170613131659368.html|access-date=13. 6. 2017|work=Al Jazeera|date=13. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170613172715/http://www.aljazeera.com/news/2017/06/cholera-death-toll-yemen-doubles-weeks-170613131659368.html|archive-date=13. 6. 2017}}</ref> [[UNICEF]] i [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]] procjenjuju da je do 24. juna 2017. ukupan broj slučajeva u zemlji premašio 200.000, uz 1.300 smrtnih slučajeva.<ref>{{Cite web|url=https://www.unicef.org/media/media_96544.html|title=Statement from UNICEF Executive Director Anthony Lake and WHO Director-General Margaret Chan on the cholera outbreak in Yemen as suspected cases exceed 200,000|date=24. 6. 2017|publisher=UNICEF|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702063819/https://www.unicef.org/media/media_96544.html|archive-date=2. 7. 2017|url-status=live|access-date=25. 6. 2017}}</ref> 77,7% slučajeva [[Kolera|kolere]] (339,061 od 436,625) i 80,7% smrtnih slučajeva od kolere (1,545 od 1,915) dogodilo se u provincijama koje kontrolišu Huti, u poređenju sa 15,4% slučajeva i 10,4% smrtnih slučajeva u vladinim državama Područja pod kontrolom Hutija bila su neproporcionalno pogođena sukobom, što je stvorilo uslove pogodne za širenje kolere.<ref>{{Cite journal|last=Kennedy|first=Jonathan|last2=Harmer|first2=Andrew|last3=McCoy|first3=David|date=oktobar 2017|title=The political determinants of the cholera outbreak in Yemen|journal=The Lancet Global Health|volume=5|issue=10|pages=e970–e971|doi=10.1016/S2214-109X(17)30332-7|pmid=28826973}}</ref> Dana 7. juna 2018. godine objavljeno je da je [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Međunarodni komitet Crvenog krsta]] (ICRC) povukao 71 svog međunarodnog osoblja iz Jemena, a ostatak preselio u [[Džibuti]], dok je oko 450 službenika MKCK-a ostalo u zemlji. Mjera djelomične evakuacije uslijedila je uoči 21. aprila kada su nepoznati naoružani ljudi ubili radnika ICRC-a, državljanina [[Liban]]<nowiki/>a u gradu Taiz na jugozapadu zemlje. ICRC je naveo da su "naše trenutne aktivnosti bile blokirane, ugrožene i direktno ciljane posljednjih sedmica, i vidimo energičan pokušaj instrumentalizacije naše organizacije kao pijuna u sukobu. "U svjetlu ozbiljnog pogoršanja sigurnosti osoblja MKCK-a, međunarodna organizacija je pozvala sve strane u sukobu "da mu pruže konkretne, čvrste i djelotvorne garancije kako bi mogao nastaviti s radom u Jemenu". Od početka sukoba, više od 10.000 ljudi je ubijeno, a najmanje 40.000 ranjeno, uglavnom u vazdušnim napadima.<ref>[https://www.aljazeera.com/news/2018/06/red-cross-pulls-71-foreign-staff-yemen-security-risks-180607194452321.html Red Cross pulls 71 foreign staff out of Yemen over security risks]. (7 June 2018).</ref> [[Datoteka:08-14_42_March_for_Yemen_(50227234033).jpg|mini|Protest protiv rata u Jemenu 14. augusta 2020.]] Međunarodni komitet spašavanja izjavio je u martu da je najmanje 9,8 miliona ljudi u Jemenu akutno potrebno zdravstvenu uslugu. Zatvaranje aerodroma Sanaʽa i Rijan za civilne letove i ograničeni rad civilnih aviona u oblastima koje drži vlada, onemogućili su većini da potraže medicinsku pomoć u inostranstvu. Troškovi karata koje obezbjeđuju Jemenia, Air Djibouti i Queen Bilqis Airways, također su mnogima onemogućili putovanje izvan Jemena.<ref>{{Cite web|url=https://www.rescue.org/press-release/closure-yemens-main-airport-puts-millions-people-risk|title=Closure of Yemen's main airport puts millions of people at risk|date=15. 8. 2016|website=International Rescue Committee (IRC)|access-date=2. 3. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rescue.org/press-release/statement-humanitarian-community-blockade-yemen|title=Statement by the humanitarian community on the blockade in Yemen|date=16. 11. 2017|website=International Rescue Committee (IRC)|access-date=3. 3. 2019}}</ref> Program [[UNDP|Ujedinjenih nacija za razvoj]] objavio je izvještaj u septembru 2019. u kojem se kaže da će Jemen, ako se rat nastavi, postati najsiromašnija zemlja na svijetu, sa 79% stanovništva koje živi ispod granice siromaštva i 65% u ekstremnom siromaštvu do 2022.<ref>{{Cite web|url=https://www.undp.org/content/undp/en/home/news-centre/news/2019/Prolonged_conflict_would_make_Yemen_poorest_country_in_world_UNDP.html|title=Prolonged conflict would make Yemen the poorest country in the world, UNDP study says|last=<!--Not stated-->|date=26. 9. 2019|publisher=UNDP|access-date=11. 10. 2019}}</ref> Dana 3. decembra 2019., na Međunarodni dan osoba s invaliditetom, [[Amnesty International]] je objavio izvještaj u kojem se ističe kako je gotovo petogodišnji rat u Jemenu ostavio milione ljudi koji žive s invaliditetom i bili isključeni iz medicinske pomoći. Oružani sukob koji predvode [[Saudijska Arabija]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] kao dio prve koalicije u arapskoj naciji protiv Hutija i terorističkih grupa, iznjedrio je najgoru humanitarnu krizu, kako navode [[Ujedinjene nacije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2019/12/yemen-war-and-exclusion-leave-millions-of-people-with-disabilities-in-the-lurch/|title=Yemen: War and exclusion leave millions of people with disabilities in the lurch|date=3. 12. 2019|website=Amnesty International|access-date=3. 12. 2019}}</ref> Humanitarna pomoć koja se pruža Jemenu koji kontrolišu Huti bit će smanjena u martu 2020. jer donatori sumnjaju da li zaista stiže do ljudi kojima je potrebna, rekao je zvaničnik UN-a.<ref>{{Cite web|url=https://www.todayonline.com/world/aid-houthi-controlled-yemen-be-reduced-over-diversion-risks-sources-0|title=Aid to Houthi-controlled Yemen to be reduced over diversion risks – sources|website=TODAYonline|access-date=6. 2. 2020|archive-date=20. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211020103211/https://www.todayonline.com/world/aid-houthi-controlled-yemen-be-reduced-over-diversion-risks-sources-0|url-status=dead}}</ref> U junu 2020. [[UNHCR]] je saopštio da je nakon više od pet godina rata u [[Jemen]]u, više od 3,6 miliona ljudi bilo prisiljeno da napusti svoje domove, dok je 24 miliona preko potrebna pomoć. Grupa je takođe obavestila da je zabeležen značajan jaz u finansiranju sa samo 63 miliona dolara primljenih do sada, dok je najmanje 211,9 miliona dolara potrebno za pokretanje operacija u 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.unhcr.org/news/stories/2020/6/5ed631574/yemenis-brink-aid-funding-gap-spells-disaster.html|title=For Yemenis on the brink, aid funding gap spells disaster|website=UNHCR|access-date=2. 6. 2020}}</ref> Dana 2. jula 2020., [[Human Rights Watch]] je izvijestio da su zatvorenici u ustanovi Bir Ahmed u Adenu suočeni sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije koronavirusa]] koja se brzo širi. Neformalni pritvorski objekat, koji kontrolišu jemenske vlasti povezane s Južnim prijelaznim vijećem koje podržava UAE, jako je pretrpan i bez zdravstvenih ustanova.<ref>{{Cite web|url=https://www.hrw.org/news/2020/07/02/yemen-aden-detainees-face-dire-covid-19-risk|title=Yemen: Aden Detainees Face Dire Covid-19 Risk|date=2. 7. 2020|website=Human Rights Watch|access-date=2. 7. 2020}}</ref> [[Svjetski program za hranu]] (WFP) je u martu 2021. predvidio da bi, ako se blokada i rat pod vodstvom Saudijske Arabije nastavi, više od 400.000 jemenske djece mlađe od 5 godina moglo umrijeti od akutne pothranjenosti prije kraja godine, jer blokada razara naciju.<ref>{{Cite news|last=|first=|date=12. 3. 2021|title="Hell on Earth": Yemeni Children Starve to Death as U.S.-Backed Saudi Blockade Devastates Nation|url=https://www.democracynow.org/2021/3/12/yemen_famine_child_hunger_nima_elbagir|work=[[Democracy Now!]]|location=|access-date=16. 3. 2021}}</ref><ref name="urlAs Conflict, Humanitarian Crisis Grows, Yemen ‘Speeding towards Massive Famine’, Under-Secretary-General Warns, in Briefing to Security Council - Yemen | ReliefWeb">{{Cite web|url=https://reliefweb.int/report/yemen/conflict-humanitarian-crisis-grows-yemen-speeding-towards-massive-famine-under|title=As Conflict, Humanitarian Crisis Grows, Yemen 'Speeding towards Massive Famine', Under-Secretary-General Warns, in Briefing to Security Council – Yemen &#124; ReliefWeb}}</ref><ref name="urlAt least 400,000 Yemeni children under 5 could die of starvation this year - UN agencies | Reuters">{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/yemen-security-malnutrition-int-idUSKBN2AC18V|title=At least 400,000 Yemeni children under 5 could die of starvation this year – UN agencies &#124; Reuters|work=Reuters|date=12. 2. 2021}}</ref> == Uticaji na životnu sredinu == === Voda === Jemen se suočava s jednom od najgorih svjetskih epidemija vode, sanitacije i higijene (WASH). Nedostatak upravljanja ostavio je Jemen bez održivog vodo snabdijevanja. Loši sanitarni uslovi i nedostatak čiste vode pogoršali su zdravlje [[Jemenci|Jemenaca]], što je vidljivo kroz sve veći broj slučajeva kolere u Jemenu od 2015. godine. Cijela zemlja je pogođena nestašicom vode, a cijena vode za piće je više nego udvostručena. Voda za piće postala je nedostupna većini Jemenaca. Problem u Jemenu je široko rasprostranjen, što otežava smanjenje problema od eskalacije jer je teško redovno opskrbljivati sve. Regionalni direktor za Bliski istok i sjevernu Afriku u [[UNICEF]]-u, Geert Cappelaere, objasnio je da je nestašica goriva u Jemenu produbila vodu i zdravstvenu krizu. Ugrožene su pumpne stanice u Jemenu jer brzo ostaju bez goriva, a preko 3 miliona ljudi zavisi od ovih pumpi za vodu koje su uspostavljene putem javnih mreža. ICRC blisko sarađuje s ugroženim ljudima gdje su resursi ograničeni, ali ima za cilj spriječiti pogoršanje krize s vodom kupovinom 750.000 litara dizela kako bi osigurao čistu vodu za ljude koji žive u Jemenu. Već oskudna roba, količina vode povučena iz bunara u 2016. godini dostigla je neodrživ nivo. MKCK također pažljivo sarađuje sa lokalnim vlastima kako bi osigurao vodu za 330.000 ljudi u Adenu. Oni su također postavili bunare u blizini Adena kako bi osigurali vodu u komšiluku kada im nedostaje vode. Vodni resursi su koristile obje strane tokom rata kao taktiku. Za razliku od drugih zemalja na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], Jemen nema rijeka o kojima bi ovisio u pogledu vodnih resursa. U 2017. godini, samo 250.000 ljudi od 654.330, ukupne populacije Taiza, opskrbljeno je javnim vodovodnim mrežama. Kao rezultat sukoba koji je u toku, nevladine organizacije su se borile da dođu do sanitarnih objekata zbog sigurnosnih problema. Od zračnog bombardiranja, Taiz je ostavljen u kritičnoj situaciji jer trenutna proizvodnja vode nije dovoljna za stanovništvo. Dostupnost vode u Jemenu je smanjena.<ref>{{Cite journal|last=Nicole Glass|date=juni 2010|title=The Water Crisis in Yemen: Causes, Consequences and Solutions|url=https://www.american.edu/cas/economics/ejournal/upload/global_majority_e_journal_1-1_glass.pdf|journal=Global Majority e-Journal|volume=1|pages=17–30|archive-url=https://web.archive.org/web/20161206093845/https://www.american.edu/cas/economics/ejournal/upload/global_majority_e_journal_1-1_glass.pdf|archive-date=6. 12. 2016}}</ref> Nestašica vode sa intrinzičnom geografskom formacijom u visoravnima i ograničenim kapitalom za izgradnju vodovodne infrastrukture i pružanje usluga uzrokovala je katastrofalnu nestašicu vode u Jemenu. Stope punjenja vodonosnika se smanjuju dok se prodor slane vode povećava.<ref>{{Cite web|url=https://climateandsecurity.org/2016/08/03/a-storm-without-rain-yemen-water-climate-change-and-conflict/|title=A Storm Without Rain: Yemen, Water, Climate Change, and Conflict|last=Werrell|first=Caitlin|last2=Femia|first2=Francesco|date=3. 8. 2016|website=The Center for Climate & Security|archive-url=https://web.archive.org/web/20170414164257/https://climateandsecurity.org/2016/08/03/a-storm-without-rain-yemen-water-climate-change-and-conflict/|archive-date=14. 4. 2017|url-status=live|access-date=24. 4. 2017}}</ref> Nakon što je počeo građanski rat, kante za vodu su značajno uništene i cijena vode je značajno porasla. Kapaciteti za skladištenje vode su uništeni ratom, a lanci snabdijevanja su zauzeti vojnim osobljem, što znatno otežava isporuku vode. U 2015, preko 15 miliona ljudi treba zdravstvenu zaštitu, a preko 20 miliona čistu vodu i kanalizaciju – povećanje od 52% od intervencije, ali vladine agencije ne mogu priuštiti isporuku čiste vode raseljenim građanima Jemena.<ref>{{Cite news|url=https://www.brookings.edu/blog/future-development/2015/09/14/the-perfect-humanitarian-storm-has-arrived-in-yemen/|title=The perfect humanitarian storm has arrived in Yemen {{!}} Brookings Institution|date=24. 4. 2017|work=Brookings|access-date=24. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170414163642/https://www.brookings.edu/blog/future-development/2015/09/14/the-perfect-humanitarian-storm-has-arrived-in-yemen/|archive-date=14. 4. 2017}}</ref> === Poljoprivreda === Građanski rat u Jemenu rezultirao je velikim nedostatkom hrane i vegetacije. Poljoprivredna proizvodnja u zemlji je znatno pretrpjela, zbog čega se Jemen suočio s prijetnjom gladi. Jemen je, otkako je [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2216|Rezolucija 2216 UNSC]] odobrena u aprilu 2015,<ref name="unsc2216">{{Cite news|title=Security Council Demands End to Yemen Violence, Adopting Resolution 2216 (2015), with Russian Federation Abstaining|agency=SC/11859|issue=SECURITY COUNCIL 7426TH MEETING (AM)|url=https://www.un.org/press/en/2015/sc11859.doc.htm|publisher=United Nations|date=14. 4. 2015}}</ref> pod kopnenom, morskom i zračnom blokadom, što je poremetilo isporuku mnogih stranih resursa na teritoriju pod kontrolom Hutija. U zemlji u kojoj se 90% potreba za hranom zadovoljava uvozom, ova blokada je imala ozbiljne posljedice u pogledu dostupnosti hrane građanima.<ref name="Rageh">{{Cite news|url=http://sanaacenter.org/publications/item/26-yemens_economic_collapse_and_impending_famine.html|title=Yemen's economic collapse and impending famine: The necessary immediate steps to avoid worst-case scenarios|last=Rageh|first=Farea Al-Muslimi & Mansour|access-date=12. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170321005931/http://sanaacenter.org/publications/item/26-yemens_economic_collapse_and_impending_famine.html|archive-date=21. 3. 2017}}</ref> Izvještava se da od 24 miliona stanovnika Jemena, svakodnevno 13 miliona gladuje, a 6 miliona je u opasnosti od gladovanja.<ref name="Rageh" /> U oktobru 2016. [[Robert Fisk]] je izvijestio da postoje čvrsti dokazi koji upućuju na to da je poljoprivredni sektor na teritoriji pod kontrolom Hutija namjerno uništavala koalicija predvođena Saudijskom Arabijom, čime je pogoršala nestašicu hrane i ostavila Hutije ovisnima isključivo o uvozu, što je teško dobiti s obzirom na blokadu.<ref name="fisk16">{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/saudi-arabia-s-bombing-of-yemeni-farmland-is-a-disgraceful-breach-of-the-geneva-conventions-a7376576.html|title=Saudi Arabia 'deliberately targeting impoverished Yemen's farms and agricultural industry'|date=23. 10. 2016|work=The Independent|access-date=12. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170312194049/http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/saudi-arabia-s-bombing-of-yemeni-farmland-is-a-disgraceful-breach-of-the-geneva-conventions-a7376576.html|archive-date=12. 3. 2017}}</ref> == Također pogledajte == * [[Arapsko proljeće]] * [[Arapska zima]] * [[Građanski rat u Siriji]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Jemena]] [[Kategorija:Građanski ratovi|Jemen]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Jemena]] [[Kategorija:Konflikti u toku]] [[Kategorija:2010-e u Jemenu]] [[Kategorija:2020-e u Jemenu]] [[Kategorija:2014. u Jemenu]] [[Kategorija:Građanski rat u Jemenu]] [[Kategorija:Arapsko proljeće]] [[Kategorija:Arapska zima]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sudana]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Egipta]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Saudijske Arabije]] azjt3dmmbtpwjmxhyjfdmr3dm9exsnx SCNN1A 0 497348 3829466 3770715 2026-04-12T04:51:42Z Tulum387 155909 3829466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''SCNN1A''' je ljudski [[gen]] sa [[hromosom 12|hromosoma 12]], kiji [[kodon|kodira]] α podjedinicu epitelnog [[natrijski kanal|natrijevog kanala]] [[ENaC]] u [[kičmenjaci]]ma. ENaC je sastavljen kao heterotrimer od tri homologne podjedinice α, β i γ ili δ, β i γ.<ref name="2016-Hanukoglu" >{{cite journal | vauthors = Hanukoglu I, Hanukoglu A | title = Epithelial sodium channel (ENaC) family: Phylogeny, structure-function, tissue distribution, and associated inherited diseases | journal = Gene | volume = 579 | issue = 2 | pages = 95–132 | date = april 2016 | pmid = 26772908 | pmc = 4756657 | doi = 10.1016/j.gene.2015.12.061 }}</ref> Ostale ENAC podjedinice su kodirane pomoću [[SCNN1B]], [[SCNN1G]] i [[SCNN1D]]. ENaC se eksprimira u [[epitel]]nim ćelijama<ref name="2016-Hanukoglu"/> i razlikuje se od naponskog natrijevog kanala koji je uključen u stvaranje [[akcijski potencijal|akcijskih potencijala]] u [[neuron]]ima. Skraćenica za gene koji kodiraju za voltazijski natrijski kanal počinje sa tri slova: SCN. Za razliku od ovih natrijevih kanala, ENaC je konstitutivno aktivan i ne zavisi od napona. Drugo N u skraćenici (SCNN1A) predstavlja da se radi o kanalima koji nisu naponski. Kod većine kičmenjaka, ioni natrijuma su glavna determinanta osmolarnosti vanćelijake tečnosti.<ref>{{cite journal | vauthors = Bourque CW | title = Central mechanisms of osmosensation and systemic osmoregulation | journal = Nature Reviews. Neuroscience | volume = 9 | issue = 7 | pages = 519–31 | date = juli 2008 | pmid = 18509340 | doi = 10.1038/nrn2400 | s2cid = 205504313 }}</ref> ENaC omogućava transfer iona natrija preko [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]] u epitelu u takozvanim "zategnutim epitelima" koji imaju nisku permeabilnost. Protok iona natrija epitel utiče na osmolarnost ekstracelularne tečnosti. Dakle, ENaC igra centralnu ulogu u regulaciji putem [[homeostaza|homeostaze]] tjelesnih tekućina i elektrolita i posljedično utiče na [[krvni pritisak]].<ref name="2015-Rossier">{{cite journal | vauthors = Rossier BC, Baker ME, Studer RA | title = Epithelial sodium transport and its control by aldosterone: the story of our internal environment revisited | url = https://archive.org/details/sim_physiological-reviews_physiological-reviews_2015-01_95_1/page/296 | journal = Physiological Reviews | volume = 95 | issue = 1 | pages = 297–340 | date = januar 2015 | pmid = 25540145 | doi = 10.1152/physrev.00011.2014 }}</ref> ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 669 [[aminokiselina]], a [[relativna molekulska masa|molekulska težina]] 75.704 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="2016-Hanukoglu"/> {{legenda aminokiselina}} <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MEGNKLEEQD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSPPQSTPGL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MKGNKREEQG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LGPEPAAPQQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PTAEEEALIE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>FHRSYRELFE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FFCNNTTIHG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AIRLVCSQHN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RMKTAFWAVL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>WLCTFGMMYW</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>QFGLLFGEYF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SYPVSLNINL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NSDKLVFPAV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TICTLNPYRY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PEIKEELEEL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>DRITEQTLFD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LYKYSSFTTL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VAGSRSRRDL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RGTLPHPLQR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LRVPPPPHGA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RRARSVASSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RDNNPQVDWK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DWKIGFQLCN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QNKSDCFYQT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YSSGVDAVRE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>WYRFHYINIL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SRLPETLPSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EEDTLGNFIF</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ACRFNQVSCN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QANYSHFHHP</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MYGNCYTFND</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KNNSNLWMSS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MPGINNGLSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MLRAEQNDFI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PLLSTVTGAR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VMVHGQDEPA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FMDDGGFNLR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PGVETSISMR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KETLDRLGGD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YGDCTKNGSD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VPVENLYPSK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YTQQVCIHSC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FQESMIKECG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CAYIFYPRPQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NVEYCDYRKH</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SSWGYCYYKL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QVDFSSDHLG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CFTKCRKPCS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VTSYQLSAGY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SRWPSVTSQE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>WVFQMLSRQN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NYTVNNKRNG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VAKVNIFFKE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LNYKTNSESP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SVTMVTLLSN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LGSQWSLWFG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSVLSVVEMA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ELVFDLLVIM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FLMLLRRFRS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RYWSPGRGGR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GAQEVASTLA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSPPSHFCPH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PMSLSLSQPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PAPSPALTAP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPAYATLGPR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PSPGGSAGAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SSTCPLGGP</td></tr> </table> == Interakcije == Pokazalo se da SCNN1A [[interakcija protein-protein|interraguje]] sa: * [[NEDD4L]],<ref name = pmid11244092>{{cite journal | vauthors = Harvey KF, Dinudom A, Cook DI, Kumar S | title = The Nedd4-like protein KIAA0439 is a potential regulator of the epithelial sodium channel | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 11 | pages = 8597–601 | date = mart 2001 | pmid = 11244092 | doi = 10.1074/jbc.C000906200 | doi-access = free }}</ref><ref name = pmid14556380>{{cite journal | vauthors = Malbert-Colas L, Nicolas G, Galand C, Lecomte MC, Dhermy D | title = Identification of new partners of the epithelial sodium channel alpha subunit | journal = Comptes Rendus Biologies | volume = 326 | issue = 7 | pages = 615–24 | date = juli 2003 | pmid = 14556380 | doi = 10.1016/s1631-0691(03)00154-9 }}</ref> * [[NEDD4]],<ref name = pmid11244092/><ref name = pmid10642508>{{cite journal | vauthors = Farr TJ, Coddington-Lawson SJ, Snyder PM, McDonald FJ | title = Human Nedd4 interacts with the human epithelial Na+ channel: WW3 but not WW1 binds to Na+-channel subunits | journal = The Biochemical Journal | volume = 345 Pt 3 | issue = 3 | pages = 503–9 | date = februar 2000 | pmid = 10642508 | pmc = 1220784 | doi = 10.1042/0264-6021:3450503 }}</ref><ref name = pmid12167593>{{cite journal | vauthors = McDonald FJ, Western AH, McNeil JD, Thomas BC, Olson DR, Snyder PM | title = Ubiquitin-protein ligase WWP2 binds to and downregulates the epithelial Na(+) channel | journal = American Journal of Physiology. Renal Physiology | volume = 283 | issue = 3 | pages = F431–6 | date = septembar 2002 | pmid = 12167593 | doi = 10.1152/ajprenal.00080.2002 }}</ref> i * [[Ubikvitin C]]<ref name = pmid18632802>{{cite journal | vauthors = Boulkroun S, Ruffieux-Daidié D, Vitagliano JJ, Poirot O, Charles RP, Lagnaz D, Firsov D, Kellenberger S, Staub O | title = Vasopressin-inducible ubiquitin-specific protease 10 increases ENaC cell surface expression by deubiquitylating and stabilizing sorting nexin 3 | journal = American Journal of Physiology. Renal Physiology | volume = 295 | issue = 4 | pages = F889–900 | date = oktobar 2008 | pmid = 18632802 | doi = 10.1152/ajprenal.00001.2008 }}</ref><ref name = pmid18322022>{{cite journal | vauthors = Raikwar NS, Thomas CP | title = Nedd4-2 isoforms ubiquitinate individual epithelial sodium channel subunits and reduce surface expression and function of the epithelial sodium channel | journal = American Journal of Physiology. Renal Physiology | volume = 294 | issue = 5 | pages = F1157–65 | date = maj 2008 | pmid = 18322022 | pmc = 2424110 | doi = 10.1152/ajprenal.00339.2007 }}</ref> == Također pogledajte== * [[Epitelni natrijski kanal]] == Reference== {{Reflist|33em}} == Dopunska literatura== {{Refbegin|33em}} * {{cite journal | vauthors = McDonald FJ, Snyder PM, McCray PB, Welsh MJ | title = Cloning, expression, and tissue distribution of a human amiloride-sensitive Na+ channel | journal = The American Journal of Physiology | volume = 266 | issue = 6 Pt 1 | pages = L728–34 | date = juni 1994 | pmid = 8023962 | doi = 10.1152/ajplung.1994.266.6.L728}} * {{cite journal | vauthors = Voilley N, Lingueglia E, Champigny G, Mattéi MG, Waldmann R, Lazdunski M, Barbry P | title = The lung amiloride-sensitive Na+ channel: biophysical properties, pharmacology, ontogenesis, and molecular cloning | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 91 | issue = 1 | pages = 247–51 | date = januar 1994 | pmid = 8278374 | pmc = 42924 | doi = 10.1073/pnas.91.1.247 | bibcode = 1994PNAS...91..247V | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Harvey KF, Dinudom A, Komwatana P, Jolliffe CN, Day ML, Parasivam G, Cook DI, Kumar S | title = All three WW domains of murine Nedd4 are involved in the regulation of epithelial sodium channels by intracellular Na+ | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 18 | pages = 12525–30 | date = april 1999 | pmid = 10212229 | doi = 10.1074/jbc.274.18.12525 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Arai K, Zachman K, Shibasaki T, Chrousos GP | title = Polymorphisms of amiloride-sensitive sodium channel subunits in five sporadic cases of pseudohypoaldosteronism: do they have pathologic potential? | journal = The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism | volume = 84 | issue = 7 | pages = 2434–7 | date = juli 1999 | doi = 10.1210/jcem.84.7.5857 | pmid = 10404817 }} * {{cite journal | vauthors = Saxena S, Quick MW, Tousson A, Oh Y, Warnock DG | title = Interaction of syntaxins with the amiloride-sensitive epithelial sodium channel | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 30 | pages = 20812–7 | date = juli 1999 | pmid = 10409621 | doi = 10.1074/jbc.274.30.20812 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Schaedel C, Marthinsen L, Kristoffersson AC, Kornfält R, Nilsson KO, Orlenius B, Holmberg L | title = Lung symptoms in pseudohypoaldosteronism type 1 are associated with deficiency of the alpha-subunit of the epithelial sodium channel | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatrics_1999-12_135_6/page/739 | journal = The Journal of Pediatrics | volume = 135 | issue = 6 | pages = 739–45 | date = decembar 1999 | pmid = 10586178 | doi = 10.1016/S0022-3476(99)70094-6 }} * {{cite journal | vauthors = Snyder PM, Olson DR, McDonald FJ, Bucher DB | title = Multiple WW domains, but not the C2 domain, are required for inhibition of the epithelial Na+ channel by human Nedd4 | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 30 | pages = 28321–6 | date = juli 2001 | pmid = 11359767 | doi = 10.1074/jbc.M011487200 | doi-access = free }} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|SCNN1A+protein,+human}} {{Ionski kanali|g2}} [[Kategorija:Natrijski kanali]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 12]] [[Kategorija:Ljudski geni]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] nptiak44ico5a8x853zrhq3a9jj71fu Sanstefanski mir 0 497792 3829387 3751493 2026-04-11T17:13:38Z Panasko 146730 /* Bugarska */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829387 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sanstefanski ugovor | slika = Treaty of San Stefano.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Potpis Sanstefanskog ugovora | vrsta = Bilateralni ugovor | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1878|3|3}} | mjesto_potpis = [[San Stefan]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = [[Ruska Imperija]] <br/> [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Sanstefanski mir''' jest sporazum između [[Ruska Imperija|ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|osmanskog cara]] po završetku [[Rusko-turski rat (1877–1878)|Rusko–turskog rata 1877–1878.]] Potpisali su ga u [[San Stefan]]u, tada selu zapadno od [[Carigrad]]a (današnji Istanbul), 3. marta 1878. grof [[Nikolaj Pavlovič Ignatjev]] i [[Aleksandar Nelidov]] u ime [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] te ministar vanjskih poslova [[Safet-paša]] i ambasador u [[Njemačko Carstvo|Njemačkoj]] Sadulah-beg u ime [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref>{{Citation|last=Hertslet|first=Edward|author-link=Edward Hertslet|year=1891|contribution=Preliminary Treaty of Peace between Russia and Turkey. Signed at San Stefano 19 February/3 March 1878 (Translation)|title=The Map of Europe by Treaty; which have taken place since the general peace of 1814. With numerous maps and notes|volume=IV (1875-1891)|edition=First|publisher=Her Majesty's Stationery Office|publication-date=1891|publication-place=London|pages=2672–2696|url=https://archive.org/stream/mapofeuropebytre04hert#page/2672/mode/2up|access-date=4. 1. 2013}}</ref><ref>{{Citation|last=Holland|first=Thomas Erskine|author-link=Thomas Erskine Holland|year=1885|title=The European Concert in the Eastern Question and Other Public Acts|contribution=The Preliminary Treaty of Peace, signed at San Stefano, 17 March 1878|publisher=Clarendon Press|publication-place=Oxford|pages=335–348|url=https://archive.org/stream/europeanconcerti00holluoft#page/334/mode/2up|access-date=4. 1. 2013}}</ref><ref name="EB1911" /> Prema zvaničnom ruskom stavu, potpisivanjem sporazuma [[Ruska Imperija|Rusija]] nikada nije namjeravala ništa više od privremenog grubog nacrta, kako bi omogućila konačnu nagodbu s ostalim velikim silama.<ref>Compare: {{Citation|last=Holland|first=Thomas Erskine|author-link=Thomas Erskine Holland |year=1898 |contribution=The Execution of the Treaty of Berlin|title=Studies in International Law|publisher=Clarendon Press|publication-place=Oxford |pages=227–228 |url= https://archive.org/stream/cu31924007461654#page/n237/mode/2up|access-date=14. 12. 2020|quote=In the preliminary treaty of peace Russia had taken no account of the opinion of Europe. [...] The problem for the Powers was to persuade Russia in the moment of victory to submit her contract with Turkey to a resettlement from the point of view of the general interest.}}</ref><ref>Although it was inconsistent with the [[Pariski sporazum (1856)|Treaty of Paris of 1856]] and with the London Convention of 1871, and for that reason was justly protested by Great Britain, the Preliminary Treaty of Peace of San Stefano was, according to [[Međunarodno pravo|general international law]], valid. See {{Citation|last=Kelsen|first=Hans|author-link=Hans Kelsen|year=1952|title=Principles of International Law|publisher=Rinehart & Company Inc.|publication-date=1952|publication-place=New York|pages=365}}</ref> Sporazum je predviđao uspostavljanje autonomne [[Kneževina Bugarska|Kneževine Bugarske]] nakon gotovo 500 godina [[Osmansko Carstvo|osmanlijske vladavine]] u bugarskim zemljama. [[Bugari]] slave dan kada je sporazum potpisan, 3. mart 1878, kao Dan oslobođenja. Međutim, proširena Bugarska, predviđena sporazumom, uznemirila je susjedne države, kao i [[Francuska|Francusku]] i [[Britansko Carstvo|Veliku Britaniju]]. Kao rezultat toga, proširenje nikada nije provedeno, a zamijenjeno je [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinskim sporazumom]] nakon [[Berlinski kongres|istoimenog kongresa]], koji je održan tri mjeseca kasnije.<ref name="EB1911">{{cite EB1911|wstitle=Bulgaria/History|volume=04|pages=779&ndash;784; see page 782|quote=Treaties of San Stefano and Berlin.—}}</ref> == Efekti == === Bugarska === [[Datoteka:Bulgaria-SanStefano -(1878)-byTodorBozhinov.png|desno|mini|300px|Granice Bugarske prema Sanstefanskom miru ([[Velika Bugarska]]) i Berlinskom sporazumu]] Sporazumom je uspostavljena autonomna samoupravna [[Kneževina Bugarska]], sa hrišćanskom vladom i pravom držanja vojske.<ref>{{Cite book |last1=Briggs |first1=Asa|title=Modern Europe, 1789-Present |url=https://archive.org/details/moderneurope17890000brig_z2o4 |last2=Calvin |first2=Patricia |publisher=Routledge |year=2003 |isbn=0582772605 |edition=2 |location=London |pages=[https://archive.org/details/moderneurope17890000brig_z2o4/page/113 113]}}</ref> Iako je još uvijek de jure bila podanica [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]], Kneževina je ''de facto'' funkcionisala kao nezavisna nacija. Njena teritorija obuhvatala je ravnicu između [[Dunav]]a i planinskog vijenca Balkana (Stara planina), područje [[Sofija|Sofije]], [[Pirot]]a i [[Vranje|Vranja]] u dolini [[Velika Morava|Morave]], Sjevernu [[Trakija (regija)|Trakiju]], dijelove Istočne [[Trakija (regija)|Trakije]] i gotovo cijelu [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] (član 6). Bugarska bi tako imala direktan pristup [[Sredozemlje|Mediteranu]]. To je nosilo potencijal ruskih brodova koji su na kraju koristili bugarske mediteranske luke kao pomorske baze, što se drugim velikim silama nije sviđalo. Kormilo zemlje trebao je preuzeti knez izabran od naroda, odobren od Osmanskog Carstva i priznat od velikih sila (član 7). Vijeće bugarskih plemića trebalo je da izradi nacrt ustava (također član 7). (Izradili su [[Tarnovski ustav]]) Osmanlijske trupe trebale su se povući iz Bugarske, dok će [[Ruska Imperija|ruske]] trupe ostati još dvije godine (član 8). Prema [[Philip Roeder|Philipu Roederu]], Sanstefanski sporazum "transformisao" je bugarski nacionalizam, pretvarajući ga iz razjedinjenog pokreta u ujedinjeni.<ref name=":9">{{Cite book|last=Roeder|first=Philip G.|url=https://www.jstor.org/stable/j.ctt7t07k|title=Where Nation-States Come From: Institutional Change in the Age of Nationalism|date=2007|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-13467-3|pages=17–18|jstor=j.ctt7t07k}}</ref> === Crna Gora, Srbija i Rumunija === Prema ovom sporazumu, [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]] više je nego udvostručila svoju teritoriju, stjecanjem područja koja su ranije bila pod [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] kontrolom, uključujući gradove [[Nikšić]], [[Podgorica|Podgoricu]] i [[Bar (Crna Gora)|Bar]] (član 1), a Osmansko Carstvo je priznalo njenu nezavisnost (član 2). Srbija je dobila gradove [[Niš]] i [[Leskovac]] u [[Pomoravlje|Pomoravlju]] i postala nezavisna (član 3). Turska je priznala nezavisnost Rumunije (član 5), dok je potonja dobila sjevernu [[Dobrudža|Dobrudžu]] od Rusije (u koju je prebačena iz Osmanskog Carstva) i ustupila južnu [[Besarabija|Besarabiju]] u prinudnoj razmjeni. === Rusija i Osmansko Carstvo === [[Datoteka:HouseOfSanStefanoTreaty.jpg|desno|mini|250px|Sporazum je potpisan u ovoj kući porodice Simenoğlu u [[Yeşilköy]]u.]] U zamjenu za ratnu odštetu, [[Porta]] je Rusiji ustupila [[Armenija|armenske]] i [[Gruzija|gruzijske]] teritorije na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]], uključujući [[Ardahan (pokrajina)|Ardahan]], [[Artvin (pokrajina)|Artvin]], [[Batum]], [[Kars (pokrajina)|Kars]], [[Olti]], [[Beyazit (grad)|Beyazit]] i [[Alaškert (grad)|Alaškert]]. Osim toga, ustupila je sjevernu [[Dobrudža|Dobrudžu]], koju je Rusija predala Rumuniji u zamjenu za južnu [[Besarabija|Besarabiju]] (član 19). === Druge regije === [[Bosanski vilajet]] ([[Bosna i Hercegovina]]) trebao je postati autonomna pokrajina (član 14). [[Kreta]], [[Epir]] i [[Tesalija]] trebali su dobiti ograničeni oblik lokalne samouprave (član 15), dok su Osmanlije garantovale za svoja ranije data obećanja da će provesti reforme u [[Armenija|Armeniji]] kako bi zaštitile Armene od zlostavljanja (član 16). Moreuzi [[Bosfor]] i [[Dardaneli]] proglašeni su otvorenim za sve neutralne brodove u ratu i miru (član 24). [[Čerkezi]] s novooslobođenih balkanskih teritorija, koji su tamo bili naseljeni 1864. nakon [[Genocid nad Čerkezima|genocida nad Čerkezima]] i koji su tokom rata počinili više zvjerstava nad kršćanskim stanovništvom tog područja, trebali su biti protjerani. Tako je čerkeska manjina u [[Dobrudža|Dobrudži]] nestala.<ref>{{cite news|url=https://www.historia.ro/sectiune/general/articol/povestea-dramatica-a-cerchezilor-din-dobrogea|title=Povestea dramatică a cerchezilor din Dobrogea|first=Diana|last=Tița|newspaper=Historia|date=16. 9. 2018|language=ro}}</ref> == Reakcije == [[Datoteka:Karti_od_Sanstefan_i_Berlinski_kongres_1878.jpg|mini|400px|Mape regije nakon Sanstefanskog mira i [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878.]] Velike sile, posebno britanski premijer [[Benjamin Disraeli]], nisu bile zadovoljne ovim proširenjem ruske moći, a [[Kneževina Srbija|Srbija]] se plašila da bi uspostavljanje [[Velika Bugarska|Velike Bugarske]] naškodilo njenim interesima na bivšim i preostalim osmanlijskim teritorijama. Ti su razlozi naveli velike sile da na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] dobiju reviziju sporazuma i zamijene ga Berlinskim sporazumom. Rumunija, koja je znatno doprinijela ruskoj pobjedi u ratu, bila je krajnje razočarana sporazumom, a rumunska javnost neke od njegovih odredbi doživjela je tako kao da Rusija krši rusko-rumunske prijeratne sporazume koji su garantovali integritet rumunske teritorije. [[Austro-Ugarska]] je bila razočarana sporazumom jer nije uspjela proširiti svoj utjecaj u Bosni i Hercegovini. [[Albanci]], koji su živjeli u pokrajinama pod kontrolom Osmanskog Carstva, prigovorili su na ono što su smatrali znatnim gubitkom svoje teritorije, koja je pripala [[Kneževina Srbija|Srbiji]], Bugarskoj i Crnoj Gori i shvatili da će se morati organizirati na nacionalnom nivou kako bi privukli pomoć stranih sila koje žele neutralizirati utjecaj Rusije u regiji. Implikacije sporazuma dovele su do formiranja [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]].<ref>Gawrych, George. ''The Crescent and the Eagle''. London: I.B. Tauris, 2006, str. 44-49.</ref> U "Solzberijskom cirkularnom pismu" od 1. aprila 1878. britanski ministar vanjskih poslova [[Robert Cecil]] jasno je iznio svoje i vladine primjedbe na Sanstefanski mir i povoljan položaj u kojem je on ostavio Rusiju. Prema britanskom historičaru [[A. J. P. Taylor]]u, koji je 1954. napisao: <blockquote> "Da je ugovor iz San Stefana održan, i [[Osmansko Carstvo]] i [[Austro-Ugarska]] bi možda opstale do današnjih dana. Britanci, osim [[Benjamin Disraeli|Disraelija]] u njegovim divljim trenucima, očekivali su manje i stoga su bili manje razočarani. Salisbury je krajem 1878. pisao 'Ponovo ćemo uspostaviti klimavu vrstu turske vladavine južno od Balkana. Ali to je puki predah. U njima više nema vitalnosti.'"<ref>[[A. J. P. Taylor]] (1954) ''The Struggle for Mastery in Europe 1914-1918''. Oxford University Press, str. 253.</ref> </blockquote> == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Velika istočna kriza}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1878.]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:Rusko-turski ratovi]] [[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] [[Kategorija:1878. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1878. u Ruskoj Imperiji]] kfh6pybtinzw2ab5tewgfb6ajq57dy6 Briselska konferencija (1890) 0 498902 3829569 3745974 2026-04-12T11:34:26Z Panasko 146730 /* top */ clean up, replaced: .) → ) (2), „ → ", “ → " using [[Project:AWB|AWB]] 3829569 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Briselska konferencija | slika = Brussels International Conference, November 18, 1889 July 2, 1890, protocols and final act Ministry of Foreign Affairs France.png | veličina_slike = | opis_slike = Kopija sporazuma | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1890|7|2}} | mjesto_potpis = [[Bruxelles]], [[Belgija]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = {{Početni datum|1891|8|31}} | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Austro-Ugarska]] * [[Belgija]] * [[Nezavisna Država Kongo]] * [[Danska]] * [[Francuska]] * [[Njemačko Carstvo]] * [[Kraljevina Italija]] * [[Nizozemska]] * [[Osmansko Carstvo]] * [[Perzija]] * [[Portugal]] * [[Ruska Imperija]] * [[Španija]] * [[Zanzibarski Sultanat]] * [[Švedska]] * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Sjedinjene Američke Države]]<ref>{{Cite web|url=https://www.loc.gov/law/help/us-treaties/bevans/m-ust000001-0134.pdf|title=Slave trade and importation into Africa of firearms, ammunition and spiritous liquor|website=[[Library of Congress]]|access-date=15. 5. 2023|archive-date=25. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210425190853/https://www.loc.gov/law/help/us-treaties/bevans/m-ust000001-0134.pdf|url-status=live}}</ref> | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Briselska konferencija iz 1890.''' također poznata i kao '''Konferencija o trgovini robljem i uvozu vatrenog oružja, municije i alkoholnih pića u Afriku''')<ref>{{cite book|last=Bassiouni|first=M. Cherif|url=https://books.google.com/books?id=W2ZrOHp3ojMC&pg=PA405|title=A Draft International Criminal Code and Draft Statute for an International Criminal Tribunal|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|year=1987|isbn=978-0-89838-918-0|edition=2nd|page=405|author-link=M. Cherif Bassiouni|access-date=15. 5. 2023|archive-date=17. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231117140500/https://books.google.com/books?id=W2ZrOHp3ojMC&pg=PA405|url-status=live}}</ref> bio je skup mjera protiv ropstva potpisanih u Briselu 2. jula 1890. (stupio na snagu 31. augusta 1891) da bi, kako se u samom zakonu kaže, "ukinuo trgovinu crnačkim robljem kopnom i morem i poboljšao moralne i materijalne uslove postojanja domaćih rasa". Pregovori za ovaj akt proizašli su iz Briselske konferencije protiv ropstva 1889-90.<ref>{{Cite journal|last=Brahm|first=Felix|date=2021|title=Banning the sale of modern firearms in Africa: On the origins of the Brussels Conference Act of 1890|url=https://doi.org/10.1177/16118944211051218|journal=Journal of Modern European History|language=en|volume=19|issue=4|pages=436–447|doi=10.1177/16118944211051218|issn=1611-8944|s2cid=245007531|access-date=15. 5. 2023|archive-date=17. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231117101717/https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/16118944211051218|url-status=live}}</ref> Sporazum je bio posebno primjenjiv na one zemlje "koje posjeduju ili protektorate u konvencionalnom basenu Konga", na [[Osmansko Carstvo]] i druge sile ili dijelove koji su bili uključeni u trgovinu robljem na istočnoafričkoj obali, [[Indijski okean|Indijskom okeanu]] i drugim područjima. Na primjer, član 21 opisuje zonu u kojoj treba poduzeti mjere, pozivajući se na "obale Indijskog okeana (uključujući [[Perzijski zaliv|Perzijski zaljev]] i [[Crveno more]]), Beloučistana do Tangalane (Quilimane)..." i [[Madagaskar]]a. Zakon je predviđao osnivanje relevantnog Međunarodnog biroa u [[Zanzibar]]u. U čl. 68: <blockquote>"Vlasti priznaju visoku vrijednost Zakona o zabrani trgovine crnim robljem, koji je izdalo Njegovo Veličanstvo Osmanski car 4-16. decembra 1889, i uvjeravaju se da će osmanlijske vlasti preduzeti mjere nadzora, posebno u zapadnom dijelu [[Arapsko poluostrvo|Arabije]] i na putevima koji tu obalu održavaju u komunikaciji s drugim posjedima Njegovog Carskog Veličanstva u [[Azija|Aziji]]." Na slične radnje pozivali su se šah od Perzije i sultan Zanzibara (čl. 69, 70).<ref>George Young. Corps de Droit Ottoman. Clarendon Press, Oxford, 1905, str. 192-206.</ref> Učesnici su se također složili da zaustave prodaju oružja i drugog oružja Afrikancima.<ref>G. N. Uziogwe, ‘European Partition and Conquest of Africa: An Overview’, in A. A. Boahen (ed), General History of Africa, vol. vii, (Oxford, 1990), str. 22</ref></blockquote> == Posljedice == Briselski akt dopunjen je i revidiran [[Senžermenski sporazum (1919)|Senžermenskim mirovnim sporazumom]], koji su potpisale savezničke sile u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] 10. septembra 1919.<ref>{{Cite web|url=http://www.worldlii.org/int/other/LNTSer/1922/19.html|title=United States of America - Convention revising the General Act of Berlin, February 26, 1885, and of the General Act and the Declaration of Brussels, July 2, 1890, signed at Saint-Germain-en-Laye, September 10, 1919 [1922] LNTSer 19; 8 LNTS 27|website=www.worldlii.org|access-date=15. 5. 2023|archive-date=1. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701010136/http://www.worldlii.org/int/other/LNTSer/1922/19.html|url-status=live}}</ref> Zbog svojih odredbi o alkoholu, Akt se smatra prvim ugovorom o kontroli psihoaktivnih supstanci (prethodi prvom sporazumu o opijumu iz 1909).<ref>{{Cite book|last=Pan|first=Lynn|url=http://www.diva-portal.se/smash/get/diva2:599789/FULLTEXT01.pdf|title=Alcool in Colonial Africa|publisher=[[Finnish Foundation for Alcohol Studies]]|year=1975|location=[[Forssa]]|access-date=15. 5. 2023|archive-date=26. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210826052801/http://www.diva-portal.se/smash/get/diva2:599789/FULLTEXT01.pdf|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Seddon|first=Toby|date=2016|title=Inventing Drugs: A Genealogy of a Regulatory Concept|journal=Journal of Law and Society|language=en|volume=43|issue=3|pages=393–415|doi=10.1111/j.1467-6478.2016.00760.x|issn=1467-6478|s2cid=151655016|doi-access=free}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1890.]] [[Kategorija:Bruxelles]] [[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]] [[Kategorija:Sporazumi Belgije]] [[Kategorija:Sporazumi Nezavisne Države Kongo]] [[Kategorija:Sporazumi Danske]] [[Kategorija:Sporazumi Francuske]] [[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]] [[Kategorija:Sporazumi Kraljevine Italije]] [[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]] [[Kategorija:Sporazumi Perzije]] [[Kategorija:Sporazumi Portugala]] [[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] [[Kategorija:Sporazumi Španije]] [[Kategorija:Sporazumi Zanzibarskog Sultanata]] [[Kategorija:Sporazumi Švedske]] [[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:1890. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1890. u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:1890. u Belgiji]] [[Kategorija:1890. u Nezavisnoj Državi Kongo]] [[Kategorija:1890. u Danskoj]] [[Kategorija:1890. u Francuskoj]] [[Kategorija:1890. u Njemačkom Carstvu]] [[Kategorija:1890. u Kraljevini Italiji]] [[Kategorija:1890. u Nizozemskoj]] [[Kategorija:1890. u Perziji]] [[Kategorija:1890. u Portugalu]] [[Kategorija:1890. u Ruskoj Imperiji]] [[Kategorija:1890. u Španiji]] [[Kategorija:1890. u Zanzibarskom Sultanatu]] [[Kategorija:1890. u Švedskoj]] [[Kategorija:1890. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:1890. u Sjedinjenim Američkim Državama]] q64xxigz531g1i5v1ibhf6edn3ukydi Carigradska konvencija (1888) 0 498906 3829563 3752554 2026-04-12T11:24:54Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ), . Godine → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Carigradska konvencija | slika = Convention of Constantinople 1888.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Carigradska konvencija 1888 | vrsta = Multilateralni sporazum o trgovini | kontekst = | datum_izrade = {{Početni datum|1888|3|2}} | datum_potpis = {{Početni datum|1888|10|29}} | mjesto_potpis = [[Carigrad]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = {{Početni datum|1904|4|8}}<ref name=Allain53>Allain, str.53</ref><ref name = Love171 /> | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Austro-Ugarska]] * [[Francuska]] * [[Njemačko Carstvo]] * [[Nizozemska|Holandija]] * [[Osmansko Carstvo]] * [[Ruska Imperija]] * [[Kraljevina Italija]] * [[Španija]] * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = [[Osmansko Carstvo]] | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = [[Francuski jezik]] | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Carigradska konvencija''' iz 1888.<ref>''The Encyclopædia Britannica'', Vol.7, Edited by Hugh Chisholm, (1911), 3; ''Constantinople, the capital of the Turkish Empire...''</ref><ref>[http://concise.britannica.com/ebc/article-9368294/Istanbul Britannica, Istanbul] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071218080707/http://concise.britannica.com/ebc/article-9368294/Istanbul |date=18. 12. 2007 }}:''When the Republic of Turkey was founded in 1923, the capital was moved to Ankara, and Constantinople was officially renamed Istanbul in 1930.''</ref> je sporazum koji se odnosi na korištenje [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] u [[Egipat za vrijeme osmanlijske vladavine|Egiptu]]. Potpisale su ga 29. oktobra 1888. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Njemačko Carstvo]], [[Austro-Ugarska]], [[Španija]], [[Francuska]], [[Kraljevina Italija|Italija]], [[Nizozemska|Holandija]], [[Ruska Imperija]] i [[Osmansko Carstvo]]. [[Egipat za vrijeme osmanlijske vladavine|Egipatski hedivat]], preko čije teritorije je prolazio kanal i kome su sve dionice kompanije Sueskog kanala trebale da se vrate kada je kompaniji istekao 99-godišnji zakup za upravljanje kanalom, nije pozvan da učestvuje u pregovorima i nije potpisao sporazum. Potpisnice su bile sve velike evropske sile tog doba, a sporazum je tumačen kao zagarantovano pravo prolaska svih brodova kroz Sueski kanal tokom rata i mira. Tokom 74 godine vojnog prisustva Ujedinjenog Kraljevstva u Egiptu, od 1882. do 1956, britanska vlada je imala efektivnu kontrolu nad Kanalom. Godine 1956. egipatska vlada je nacionalizirala kompaniju Sueski kanal. U budućim ratovima između Egipta i [[Izrael]]a kanal bi bio blokiran i neupotrebljiv na duži vremenski period. == Historija == 1875. finansijska kriza navela je egipatskog hediva [[Ismail Paša]] da proda egipatske dionice u kompaniji Sueski kanal Ujedinjenom Kraljevstvu. 1879, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge velike sile prisilile su na svrgavanje i progon Ismaila i njegovu zamjenu na mjestu njegovim sinom [[Teufik paša|Teufik-pašom]]. Nezadovoljstvo Teufikovom vladavinom izazvalo je [[Orabijeva pobuna (1881)|Orabijevu pobunu]] 1881. od strane oficira nacionalističke vojske. Tumačeći pobunu kao moguću prijetnju njihovom korištenju Sueskog kanala, Britanci su vojno intervenisali u korist opkoljenog Kediva. Britanska pobjeda u Anglo-egipatskom ratu koji je uslijedio dovela je do toga da je Britanija stekla fizičku kontrolu nad Egiptom, uključujući Sueski kanal. [[Francuska]], koja je ranije dominirala kanalom i čiji su investitori još uvijek kontrolisali većinu dionica kompanije Sueski kanal, nadala se da će oslabiti britansku kontrolu i pokušala je uticati na europsko mišljenje za internacionalizaciju kanala. Britanska i francuska vlada napravile su kompromis pokušavajući neutralizirati kanal putem sporazuma. Član I, koji je garantovao prolaz svim brodovima tokom rata i mira, a koji je bio u koliziji sa članom X, koji je dozvolio egipatskoj vladi da preduzme mjere za "odbranu Egipta i održavanje javnog reda". Posljednju klauzulu koristili su Britanci da brane svoje zatvaranje kanala za brodove [[Sile Osovine|Osovine]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a Egipat da opravda zabranu izraelskog prolaska nakon početka formalnog ratnog stanja između dvije države 1948.<ref name="Love171">Love, str. 171</ref> Britanska vlada je nevoljko prihvatila sporazum i samo uz ozbiljne rezerve: <blockquote>Delegati Velike Britanije, nudeći ovaj tekst kao konačno pravilo za osiguranje slobodne upotrebe Sueskog kanala, smatraju da je njihova dužnost da objave opštu rezervu u pogledu primjenjivosti njegovih odredbi u mjeri u kojoj su one nespojive sa prolazin i izuzetnim stanjem u kojem se Egipat zapravo nalazi i u mjeri u kojoj bi mogli ograničiti slobodu djelovanja vlade tokom okupacije Egipta od strane britanskih snaga.<ref name="Allain53" /></blockquote> Francuska je prihvatila rezervu, ali je, u skladu s tadašnjim međunarodnim pravom, napomenula da je to učinilo sporazum "tehnički neoperativnim" i samo "akademskom deklaracijom".<ref name="Allain53" /> Rezerva nije uklonjena sve do [[Entente Cordiale]] između Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, sa kojom je ugovor bio "tehnički nefunkcionalan". Konvencija je konačno stupila na snagu 1904.<ref name="Allain53" /> Entente Cordiale je odredila da će funkcionisanje međunarodne nadzorne komisije opisane u članu 8 "ostati u prekidu". Međutim, u narednih 40 godina, britanske akcije bi uglavnom bile u duhu napuštene rezerve. Dana 5. augusta 1914, na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Egipat je, pod nacionalističkim vodstvom Khedive [[Abbas Hilmi II]], objavio da će kanal biti otvoren za brodove svih nacija. Međutim, Ujedinjeno Kraljevstvo je kasnije svrgnulo Abasa; zamijenio ga je njegovim dajdžom [[Husseinom Kamel]]om; i proglasio ponovno uspostavljanje Sultanata Egipta kao britanskog protektorata. Nakon toga, Britanija je za vrijeme rata zabranila pristup kanalu brodovima [[Centralne sile|Centralnih sila]]. Pozivajući se na sigurnost kanala, Britanija je pokušala zadržati svoje prerogative u jednostranim deklaracijama.<ref name="Allain54">Allain, str. 54</ref> Dana 5. juna 1967, tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]], Egipat je zatvorio i blokirao kanal Izraelu. Kanal je ostao blokiran i zatvoren tokom rata od 1968. do 1970. i Oktobarskog rata 1973. Plovni put je na kraju ponovo otvoren 10. juna 1975. Multinacionalne snage i posmatrači (MFO) iz 14 država trenutno nadgledaju uslove mirovnog sporazuma o kanalu, koji je u vlasništvu i održava se od strane Uprave Sueskog kanala Arapske Republike Egipat. Prema međunarodnim pravilima koja regulišu plovidbu kroz Sueski kanal, Egipat ne može zabraniti nijednom plovilu da prođe kroz kanal ako nema rata između Egipta i te zemlje.<ref>{{cite journal|author1=Majid Khadduri|date=Winter 1968|title=Closure of the Suez to Israeli Shipping|url=https://scholarship.law.duke.edu/lcp/vol33/iss1/10/|journal=Law and Contemporary Problems|publisher=Duke Law School|volume=33|page=156|access-date=15. 5. 2023|archive-date=6. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230606170619/https://scholarship.law.duke.edu/lcp/vol33/iss1/10/|url-status=live}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1888.]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:Sporazumi Austro-Ugarske]] [[Kategorija:Sporazumi Francuske]] [[Kategorija:Sporazumi Njemačkog Carstva]] [[Kategorija:Sporazumi Nizozemske]] [[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] [[Kategorija:Sporazumi Kraljevine Italije]] [[Kategorija:Sporazumi Španije]] [[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:1888. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1888. u Austro-Ugarskoj]] [[Kategorija:1888. u Francuskoj]] [[Kategorija:1888. u Njemačkom Carstvu]] [[Kategorija:1888. u Nizozemskoj]] [[Kategorija:1888. u Ruskoj Imperiji]] [[Kategorija:1888. u Kraljevini Italiji]] [[Kategorija:1888. u Španiji]] [[Kategorija:1888. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] etkzcv14qg8mw5iotiqwanjuhpp9q7r Baltalimanski sporazum 0 498932 3829372 3745950 2026-04-11T17:06:16Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ) (4), „ → ", “ → " using [[Project:AWB|AWB]] 3829372 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Baltalimanski sporazum | slika = Mahmud II.jpg| | veličina_slike = | opis_slike = Mahmud II nakon odjevne reforme 1826 | vrsta = Trgovački sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1838|8|16}} | mjesto_potpis = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Velika Britanija]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Baltalimanski sporazum''' iz 1838. ili '''Anglo-Osmanlijski sporazum''' je formalni trgovački sporazum potpisan između Porte [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]] potpisan 16. augusta 1838. u [[Istanbul]]u. Trgovačka politika nametnuta Osmanskom Carstvu, nakon sporazuma iz Baltalimana, bila je neka od najliberalnijih, otvorenih tržišnih sporazuma koja su donesena u to vrijeme. U odredbama sporazuma stajalo je da će Osmansko Carstvo ukinuti sve [[monopol]]e, omogućiti britanskim trgovcima i njihovim saradnicima pun pristup svim osmanlijskim tržištima i da će biti jednako oporezovani kao i lokalni trgovci.<ref>{{cite book|last=Geyikdağı|first=V. Necla|title=Foreign Investment in the Ottoman Empire: International Trade and Relations 1854-1914|year=2011|publisher=Tauris Academic Studies|page=23}}</ref> Ovaj sporazum nije predstavljao ravnopravan aranžman o slobodnoj trgovini, jer je Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje provodilo protekcionističku politiku na svom tržištu. Uoči Baltalimanskog sporazuma, u jesen 1831. guverner Egipta, [[Muhamed Ali od Egipta]], napao je Osmansko Carstvo. Njemu nije predata teritorija koju mu je osmanlijski sultan, [[Mahmud II]], obećao, nakon što je pokazao vojnu stručnost u porazu grčkih pobunjenika 1824.<ref>{{cite journal|last=Van Hartesveldt|first=Fred|title=Henry Buwler and the Convention of Balta Liman|journal=Columbus State University Archives|year=1980|volume=Dissertation|series=Fort Valley State College}}</ref> Kao odgovor Ali-pašin sin, Ibrahim paša, poveo je egipatsku vojsku na [[Liban]] i [[Sirija|Siriju]], brzo porazivši osmanlijske snage. Mahmud II je pozvao [[Velika Britanija|Britaniju]] i [[Francuska|Francusku]] za pomoć, iako nijedna nije htjela intervenirati. Carstvo se nevoljko obratilo [[Ruska Imperija|Rusiji]] za pomoć, što je zauzvrat zaustavilo Ali-pašino napredovanje. Nakon runde pregovora Egipat je uspio zadržati većinu osvojene zemlje, iako nijedna strana nije bila istinski zadovoljna ishodom. Napetosti između Egipta i Osmanskog Carstva, zajedno sa strahom od ruske intervencije, dale su [[London]]u poticaj da pregovara s [[Carigrad]]om, kako bi preovladao u trgovinskim sporazumima. Britanija je iskoristila nemire i pružila ruku pomoći Osmanskom Carstvu da porazi Muhamed Ali pašu, u zamjenu za potpuni pristup osmanlijskom tržištu. == Pozadina == [[File:Territorial changes of the Ottoman Empire 1830.jpg|thumb|Teritorijalne promjene Osmanskog Carstva 1830]] Grčka je priznata kao potpuno nezavisna i suverena kraljevina u [[Londonski protokol (1830)|Londonskom protokolu]]. === Uspon Muhamed Ali Paše === Između 1803. i 1807. u Egiptu je izbio građanski rat među Osmanlija, egipatskih mameluka i albanskih plaćenika.<ref>{{cite EB1911|wstitle= Egypt/1 Modern Egypt |volume= 09 | pages = 21&ndash;39; see page 36 |last1= Gorst |first1= Eldon |last2= Cana |first2= Frank Richardson }}</ref> [[Muhamed Ali od Egipta|Muhamed Ali]] je izašao kao pobjednik iz bitke. Egipat je još uvijek bio pod osmanlijskom kontrolom, pa je kada ga je sultan [[Mahmud II]] priznao za zvaničnog egipatskog guvernera, njegova vladavina legitimirana. Tokom svoje vladavine, Muhamed Ali je stekao veliko priznanje za industrijske i ekonomske reforme u Egiptu. Sistemi za navodnjavanje su popravljeni što je dovelo do procvata industrije pamuka.<ref name="Garvin1911">{{cite EB1911|wstitle= Egypt/3 History |volume= 09 | pages= 80&ndash;130; see page 112 |last1= Cana |first1= Frank Richardson }}</ref> Njegova administracija se također pozabavila važnim infrastrukturnim pitanjima, uključujući izgradnju kanala Mahmoudija, koji je omogućio pristup vodi do luke Aleksandrije iz rijeke Nil. Ekonomska politika Muhmeda Alija se u velikoj mjeri oslanjala na korištenje monopola za kontrolu tržišnih cijena robe.<ref name="Geyikda2011">{{cite book|last=Geyikdağı|first=V. Necla|title=Foreign Investment in the Ottoman Empire: International Trade and Relations 1854-1914|year=2011|publisher=Tauris Academic Studies|page=22}}</ref> Tokom svoje vladavine, Muhmed Ali je stekao značajnu naklonost u evropi, posebno u Francuskoj, zbog svojih reformi koje su bile zapadnjačke. Promovisao je reformu obrazovanja, posebno u oblastima umjetnosti i nauke. Također, uz veliku europsku korist, Muhamed Ali je ojačao trgovinu iz [[Indija|Indije]] prema zapadnim zemljama. Muhamed Ali je bio nominalno lojalan Osmanskom Carstvu i predvodio je invaziju na Saudijce 1811. na zahtjev sultana. Dok je bio u inostranstvu postao je sumnjičav da Osmanlijama planiraju da zbace njegovu vlast u Egiptu, pa se vratio u Kairo. Muhamed Ali je bio sklon djelovanju autonomno i donosio važne odluke bez prethodnog odobrenja vlasti Osmanskog Carstva. Za vrijeme vladavine Mahmuda II ulagani su reformistički napori da se centralizira vlada i kazne periferne države koje su djelovale mimo volje Porte. Međutim, Egipat je prikupio toliko regionalne moći da Sultan nije mogao poduzeti nikakve jednostavne mjere da smanji moć Muhamed Alija.<ref>{{cite book|last=Hanioglu|first=Sukru|title=A Brief History of the Late Ottoman Empire|year=2008|publisher=Princeton University Press|page=51}}</ref> [[File:Ibrahim-Mehmet-Seve.jpg|thumb|Muhamed Ali-paša sa svojim sinom Ibrahimom i pukovnikom Joseph Sève (kasnije Sulejman-paša)]] Muhamed Ali je bio dobro svjestan Mahmudovih napora da smanji regionalnu moć i uvijek je bio sumnjičav prema vladavini sultana. Iz predostrožnosti, egipatski guverner je gradio svoju vojsku i pomorsku flotu uz pomoć francuskih instruktora. Sa svojom dobro obučenom vojskom, Muhamed Ali je bio u stanju da uguši pobunu albanskih trupa u [[Kairo|Kairu]]. Mahmud II je priznao vještine Muhamed Alijeve vojske i ponudio mu pašaluke Sirije i Moreje (što je bio naziv za poluostrvo Peloponez u Grčkoj), u zamjenu za pomoć u suzbijanju grčkih pobuna. Muhamed Ali i njegov sin Ibrahim su se složili i vodili žestoki pohod na [[Sredozemno more]], koji je započeo 1824.<ref>{{cite journal|last=Van Hartesveldt|first=Fred|title=Henry Buwler and the Convention of Balta Liman|journal=Columbus State University Archives|year=1980|volume=Dissertation|series=Fort Valley State College|page=57}}</ref> Nakon nekoliko godina borbi, Muhamed Aliju nikada nije dodijeljena zemlja koja mu je obećana nakon što je pomogao osmanlijskim naporima da okončaju grčku pobunu. U ovom trenutku, Ali paša je znao da je njegova vojska superiornija od osmanlijske vojske i bio je ljut na Mahmuda što mu je uskratio obećano. Imao je rastuću brodsku industriju i bilo mu je potrebno više prirodnih resursa kako bi zadovoljio potražnju, i osjećao je da će Osmanlije uskoro pokušati nametuti svoju vlast nad njim. Ovi faktori su naveli Muhameda Alija da napadne osmanlijske teritorije. 1831. poslao je trupe kroz [[Liban]] do [[Sirija|Sirije]] duž obala Sredozemnog mora; i osvojio osmanlijske zemlje sve do Konije, koja se nalazi u srcu [[Anadolija|Anadolije]].<ref>{{cite book|last=Hanioglu|first=Sukru|title=A Brief History of the Late Ottoman Empire|year=2008|publisher=Princeton University Press|page=66}}</ref> Sultan Mahmud II brzo je shvatio da će mu trebati saveznik kako bi se odbranio od snaga Muhamed Alija. Prvo se obratio Britaniji i Francuskoj za podršku, iako je odmah odbijen. Osmansko Carstvo nije imalo drugog izbora osim da potraži pomoć poznatog neprijatelja, Rusije. [[File:Mamluke.jpg|thumb|left|Mamelučki konjanik]] === Hunkar-iskelesijski sporazum === Ruski car Nikola I pristao je da pomogne Mahmudu i odmah poslao trupe da zaustave napredovanje Egipta u Anadoliju. Mahmudu nije bilo lako da ovo sprovede; javni nemiri su uslijedili nakon sklapanja saveza sa Rusijom. Mnogi su bili uznemireni savezništvom s obzirom na to da je samo nekoliko godina ranije Osmansko Carstvo izgubilo zemlje na [[Balkan]]u zbog ruskih napada. Nadolazeća ruska sila ohrabrila je pregovore između Uzvišene Porte i Egipta u proljeće 1833. Na kraju, Muhamed Ali je izašao iz mirovnih pregovora – dogovorenih na Konvenciji iz Kütahye – sa cijelim Egiptom, Sirijom, Džedom, Kritom, Adanom i Sudanom. Također mu je obećano da će njegovi sinovi moći održati njegovu lozu u životu kao vladari Egipta, na neodređeno vrijeme. S druge strane, kao plaćanje ruske podrške, Osmansko Carstvo je moralo pristati da zatvori Dardanele, prolaz između Mramornog mora i Mediterana, za ratne brodove ako Rusija ikada bude napadnuta. Britanci i Francuzi nisu bili zadovoljni Ugovorom Hunkar-iskelesijski sporazumom. Francuzi su cijelo vrijeme tiho podržavali vladavinu Muhamed Alija u Egiptu i odgovaralo bi im da se Osmansko Carstvo raspadne. Francuska se zainteresirala za Sjevernu Afriku i preuzela Alžir od slabe osmanlijske vlasti, neposredno prije sporazuma. Francuska je također imala jake diplomatske veze sa Muhamed Ali-pašom. Britanci su se sada plašili rastućeg uticaja Rusije na Osmansko Carstvo. Velika Britanija nije mogla dozvoliti Rusiji da preuzme Osmansko Carstvo, jer bi to širenje predstavljalo veliku prijetnju Zapadnoj Evropi. Nakon sporazuma Hunkar-iskelesijskog sporazuma, Engleska je opstanak Osmanskog Carstva smatrala vrijednim razlogom.<ref>{{cite book|last=Geyikdağı|first=V. Necla|title=Foreign Investment in the Ottoman Empire: International Trade and Relations 1854-1914|year=2011|publisher=Tauris Academic Studies|page=21}}</ref> Francuske i britanske diplomate su bile još više uznemirene umiješanošću Rusije u Osmansko Carstvo nakon što je potpisan [[Minhengratski sporazum (1833)|Minhengratski sporazum]] 1833. koji su odobrile Prusija, Austrija i Rusija; i navodi da će stajati zajedno u svim budućim odlukama, posebno u odlukama koje se tiču stanja Osmanskog Carstva.<ref name="Hartesveldt1980">{{cite journal|last=Van Hartesveldt|first=Fred|title=Henry Buwler and the Convention of Balta Liman|journal=Columbus State University Archives|year=1980|volume=Dissertation|series=Fort Valley State College|page=58}}</ref> Ovaj sporazum nije sadržavao nikakve nove sporazume, iako je javno prikazao jedinstvo po pitanjima koja se tiču Osmanskog Carstva, koje je izgledalo u konačnom opadanju. === Redoslijed događaja === * 1830- Osmanlije gube rat od Grka; Grčka je stekla nezavisnost od Osmanskog Carstva. * 1830 – Francuzi osvajaju Alžir od Osmanskog Carstva i počinju kolonizirati sjevernu Afriku. * 1833- Hunkar-iskelesijski sporazum je defanzivno povezao Rusiju i Osmansko Carstvo. Minhengratski sporazum javno potvrđuje rusko, austrijsko i prusko jedinstvo. Kutahijska konvencija okončava rat između osmanlijskih i egipatskih snaga i daje Egiptu zemlju osvojenu tokom borbe. * 1834 - Muhamed Ali paša, koji sada kontroliše Siriju, doživljava nevolje. Sirijci su jednom dočekali egipatskog guvernera, zagovarajući ga kao "pionira evropske civilizacije na istoku"; ipak, sirijska ekonomija je u lošem stanju monopolskom politikom njegovog režima.<ref name="Garvin1911" /> Sirijci se pobune protiv Ali-paše, ali su ubrzo poraženi. * 1834 - Trgovinska kapitulacija Osmanskog Sarstva prema Ujedinjenom Kraljevstvu prestaje nakon 14 godina. Nakon uzimanja u obzir povećanja međunarodnih cijena, carine bi morale biti povećane kako bi se nadoknadila inflacija. Velika Britanija nije voljna da obnovi sporazum sa povećanim carinama. Sekretar britanske ambasade u Carigradu, [[David Urquhart]], počinje sa izradom novog trgovinskog sporazuma.<ref name="Geyikda2011" /> * 1835 - Britanske diplomate pokušavaju da sarađuju sa Ali-pašom, u nadi da će izgraditi više trgovinske infrastrukture širom novih egipatskih teritorija. Na zahtjev lorda Palmerstona, Engleska želi izgraditi željezničke linije koje povezuju sirijsku obalu do Eufrata i dalje do Perzijskog zaljeva. Ali odbija ovaj zahtjev, kao i onaj manje ekstravagantan za drugu željezničku prugu.<ref name="Hartesveldt1980" /> * 1838 - Ujedinjeno Kraljevstvo i Osmansko Carstvo su potpisali Baltalimanski sporazum. Odnosi između sultana i Egipta su izuzetno nestabilni. Sporazum bi osujetio rusku moć nad Osmanskim Carstvom i bio od velike koristi engleskim proizvođačima. Iako bi Osmanlije malo dobile od povećane trgovine, glavni poticaj je bio rušenje Alija ukidanjem monopola, primarnog izvora prihoda Egipta. === Željeni efekti sporazuma === 1820. Ujedinjeno Kraljevstvo i Osmansko Carstvo su uspostavili trgovinsku tarifu koja će isteći za 14 godina. Nakon 1834. nijedna strana nije željela obnoviti prvobitni sporazum kakav je bio; tako su Rešit paša (sultanov savjetnik), David Urquhart (engleski diplomata), lord Posonby (britanski ambasador) i generalni savjetnik John Cartwright, radili na formiranju Baltalimanskog sporazuma. David Urquhart je poslan u Istanbul kako bi se sprijateljio sa Rešit pašom i uvjerio ga da će sporazum biti od koristi Osmanskoj državi. Urquhart je naporno radio kako bi uvjerio osmanlijske uglednike da je sporazum u njihovu korist. Objavljivao je članke u istanbulskim novinama, navodeći prednosti tržišta slobodne trgovine; njegova propaganda je duboko uticala na glavni grad. Francuska i Rusija su pažljivo pratile pregovore o sporazumu. Rusija se plašila da će izgubiti svoje novootkrivene osmanlijske interese, a Francuzi su možda morali da razmotre promjenu strane ako se Britanija pridruži sultanu protiv Muhamed Ali paše iz Egipta. ''''Britanski ciljevi:'''' Velika Britanija je bila vodeća u svijetu u industrijskoj revoluciji i trebalo joj je veće tržište i više resursa kako bi se proširila. Engleskoj bi najviše koristilo što više trgovine sa Osmanskim Carstvom, uz vrlo malo ograničenja na otvorenom tržištu. Nadalje, Britanci su željeli da Osmanlije prihvate sporazum što je prije moguće. Engleska je morala da sklopi sporazum dok je Osmansko Carstvo bilo u problemima sa Egiptom, tako da bi imala manje prostora za pregovore. Engleska je morala uvjeriti Mahmuda II da će sporazum okončati vladavinu Muhamed Alija. Egipatska ekonomija je uglavnom bila kontrolisana upotrebom monopola; ako bi se monopoli ukinuli, egipatska ekonomija bi se raspala. Također, otvaranje egipatskih tržišta, bez zaštite, britanskom tržištu industrijskih proizvoda uništilo bi njegovu tek započetu industriju. Ni Engleska nije željela da vidi da Osmansko Carstvo padne pd uticaj Rusije. Rusija se ne bi uključila u slobodnu trgovinu sa Britanijom i ne bi joj tržišne nejednakosti koje bi se stvorile između Osmanskog Carstva i Engleske nakon sporazuma bile od koristi. Trgovinski bilans do sredine 19. vijeka bio je u korist Osmanskog Carstva koje je u godinama 1820-22. izvezlo robu u vrijednosti od 650.000 funti u Ujedinjeno Kraljevstvo. Do 1836-38, ta cifra je dostigla £1,729,000.<ref> {{cite book |last=Pamuk |first=Sevket |year=1987 |title=The Ottoman Empire and European Capitalism, 1820-1913 |page=29 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn= }}</ref> S obzirom na to da su najveći dio trgovine činili osmanlijski trgovci, Evropljani, posebno Britanci i Francuzi, postali su iritirani i nezadovoljni ovim trgovinskim aranžmanom te su se zalagali za intervenciju i transformaciju ekonomske politike Bliskog istoka. Zaista, francuski strani ambasador poslao je pismo Louis-Mathieuu, grofu de Moleu 1837. u kojem se navodi: <blockquote>Sa zadovoljstvom sam shvatio da za naše trgovce glavno pitanje nije toliko visina novih dažbina koliko njihova jednakost i stabilnost. Jer ono što naši trgovci traže je, koliko god je to moguće, ukidanje monopola i zabrana koje su skoro cjelokupnu izvoznu trgovinu preusmjerile u ruke malog broja favoriziranih Baratara.<ref> {{cite book | last = Issawi | first = Charles | year = 1980 | title = The Economic History of Turkey, 1800-1914 | url = https://archive.org/details/economichistoryo0000unse_l4s9 | page = [https://archive.org/details/economichistoryo0000unse_l4s9/page/n112 91] | publisher = [[University of Chicago Press]] | isbn = 978-0-226-38603-4 }}</ref></blockquote> ''''Osmanlijski ciljevi:'''' Osmanskom Carstvu je ponuđen dogovor kojem bi bilo teško odoljeti. Mahmud nikada nije bio zadovoljan kopnenim pregovorima iz 1833. i želio je vidjeti raspad Egipta. Tenzije između Egipta i Osmanskog Carstva jasno su upućivale na mogućnost rata. Sa novim britanskim saveznicima, potpomognutim ekonomskom politikom sporazuma, Mahmud bi trebao dobiti pomoć u okončanju Muhamed Ali pašinog režima prije nego što Carstvo bude uništeno. Također, Osmanska Porta je možda bila previše naivna prema punim implikacijama liberalnog tržišta i slobodne trgovine. Bez zaštite novonastale industrije, Osmansko Carstvo nije imalo nade da postane potpuno industrijalizovana ekonomija, kao što su to bile druge svjetske sile. Engleska također nije nudila slobodno otvaranje svojih tržišta prema Osmanskom Carstvu, tako da tržišta nikada ne bi mogla doći do prave ravnoteže. Nejasno je da li bi Porta shvatila ove posljedice zbog zajedničkih napora britanskih diplomata koji lobiraju za politiku iz ugovora. == 1838 == Baltalimanski sporazum bio je trgovački sporazum potpisan 1838. između Osmanskog Carstva i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske, kojim je regulisana međunarodna trgovina. Carine su određene na 3% na uvoz; 3% na izvoz; 9% na tranzit izvezene robe; i 2% na tranzitnu uvezenu robu.<ref>Convention of Commerce and Navigation, etc. in ''Parliamentary Papers,'' 1838, L, str. 289-295.</ref> S obzirom na tradiciju "statusa najpovoljnije zemlje", ovi uslovi su prošireni na Francusku. Osmanlije su također pristale na ukidanje svih monopola. Faktori koji su pomogli u oblikovanju sporazuma uključivali su spise Davida Urquharta, koji se zalagao za ukidanje monopola (od kojih je opijum bio najistaknutiji izvan Egipta) kako bi se potaknula dalja trgovina s Osmanskim Carstvom i smanjila britanska ovisnost o ruskom uvozu sirovina.<ref>{{Cite journal | url = https://archive.org/details/turkeyanditsres01urqugoog | title = Turkey and Its Resources: Its Municipal Organization and Free Trade; the State and Prospects of English Commerce in the East; the New Administration of Greece, Its Revenue and National Possessions | publisher = Saunders and Otley | last1 = Urquhart | first1 = David | year = 1833}}</ref> Bilo je i brojnih pritužbi britanskih biznismena koji su bili podložni dažbinama na robu pretovarenu širom Osmanskog Carstva i samovoljnim dažbinama lokalnih paša. Ove carine su uglavnom bile ograničene na sferu izvoza, dok se uvozom moglo trgovati u lukama po tradicionalnoj stopi od 3%.<ref>Issawi ''Economic History of Turkey: 1800-1914'', str. 89-100</ref> Turski historičar Candan Badem piše: "Osmanlije su nametnule carinu od 3% na uvoz i 12% na izvoz, čineći upravo suprotno od drugih država da bi zaštitile svoju industriju i svoja domaća tržišta".<ref>Candan Badem. The Ottoman Crimean war. Brill (2010), str. 59-61.</ref> === Detalji sporazuma === * '''Član 1.''' Sva prava, privilegije i imuniteti koji su osumnjičenima ili brodovima Velike Britanije dodijeljeni postojećim kapitulacijama i sporazumima, potvrđuju se sada i zauvijek, osim u onoj mjeri u kojoj se mogu posebno izmijeniti ovim Sporazumom: osim toga izričito je propisano da sva prava, privilegije ili imuniteti koje Uzvišena Porta sada dodeljuje, ili može nakon toga odobriti, brodovima i podanicima bilo koje druge strane sile, ili koje može pretrpjeti brodovima i podanicima bilo koje druga strana sila, ili koju može dozvoliti da uživaju brodovi i subjekti bilo koje druge strane sile, jednako će se dodijeliti, koristiti i uživati, podanicima i brodovima Velike Britanije.[[Image:Bab-i Ali.jpg|thumb|Uzvišena Porta u osmanlijsko doba..]] * '''Član 2.''' Podanicima Njenog Britanskog Veličanstva, ili njihovim agentima, biće dozvoljeno da kupuju, na svim mjestima u Osmanlijskim teritorijama (bilo u svrhu unutrašnje trgovine ili izvoza), sve artikle, bez ikakvog izuzetka, proizvode, rast ili proizvodnju navedenih teritorija; Uzvišena Porta se formalno angažuje da ukine sve monopole na poljoprivredne proizvode, ili bilo koje druge artikle, kao i sve dozvole lokalnih guvernera, bilo za kupovinu bilo kojeg artikla, bilo za njegovo premještanje s jednog mjesta na drugo kada se kupi; i svaki pokušaj da se podanici Njenog Britanskog Veličanstva primoraju da dobiju takve dozvole od lokalnih guvernera, smatrat će se kršenjem ugovora, a Uzvišena Porta će odmah strogo kazniti i vezire i druge oficire koji su bili krivi za takvo nedolično ponašanje, i pružiti punu pravdu britanskom subjektu za sve povrede ili gubitke za koje se može dokazati da su pretrpjeli. * '''Član 3.''' Ako britanski trgovac ili njegov agent kupi bilo koji artikal turske proizvodnje, uzgoja ili proizvodnje u svrhu prodaje istog za internu potrošnju u Turskoj, britanski trgovac ili njegov agent će platiti, prilikom kupovine i prodaju takvih artikala, i na bilo koji način trgovine njima, iste dažbine koje plaća, u sličnim okolnostima, najpovoljnija klasa turskih podanika koji se bave unutrašnjom trgovinom Turske, bilo da su muslimani ili raje. * '''Član 4.''' Ako se bilo koji artikal turske proizvodnje, uzgoja ili proizvodnje kupi za izvoz, isti će britanski trgovac ili njegov agent prenijeti, bez bilo koje vrste naknade ili carine, na pogodno mjesto otpreme, njegov ulazak će biti podvrgnut jednoj fiksnoj dažbini od devet posto, ad valorem, umjesto svih drugih unutrašnjih dažbina. Naknadno, na izvoz, plaća se carina od tri posto, kako je utvrđeno i postojeće. Ali svi artikli kupljeni u brodskim lukama za izvoz, a koji su već platili unutrašnju carinu pri ulasku u istu, platit će samo tri posto, izvoznu carinu. * '''Član 5.''' Propisi prema kojima se Fermani izdaju britanskim trgovačkim brodovima za prolaz [[Dardaneli]]ma i [[Bosfor]]om biće napravljeni tako da takvim brodovima omoguće što manje kašnjenja. * '''Član 6.''' Turska vlada je saglasna da će propisi utvrđeni ovim Sporazumom biti opći u cijelom Carstvu, bilo u Turskoj Evropi ili Turskoj Aziji, Egiptu ili drugim afričkim posjedima koji pripadaju Uzvišenoj Porti i primjenjivat će se na sve subjekte, bez obzira na njihov opis, na osmanlijskim teritorijama; a turska vlada se također slaže da neće prigovoriti drugim stranim silama koje rješavaju svoju trgovinu na osnovu ovog sporazuma. * '''Član 7.''' Običaj Velike Britanije i Uzvišene Porte je bio da se, s ciljem sprječavanja svih poteškoća i kašnjenja u procjeni vrijednosti predmeta koje britanski podanici uvoze na turske teritorije ili iz njih izvoze, svakih četrnaest godina određuju komisija ljudi dobro upoznatih sa prometom obe zemlje, koji su tarifom odredili sumu novca u kovanom novcu Velikog sinjora, koji treba da se plaća kao carina na svaki artikal; i nakon isteka roka od četrnaest godina, tokom kojeg je trebalo da ostane na snazi posljednje prilagođavanje navedene Tarife, Obje strane su se složile da zajedno imenuju nove povjerenike da utvrde i odrede iznos u novcu koji plaćaju britanski podanici, kao carinu od tri posto, na vrijednost svih roba koje su oni uvezli i izvezli; i pomenuti komesari će uspostaviti pravičan aranžman za procjenu unutrašnjih dažbina koje su, ovim Sporazumom, utvrđene na tursku robu koja se izvozi, a također će odrediti mjesta otpreme, gdje bi bilo najpovoljnije da se takve dažbine naplate. Ovako utvrđena nova Tarifa, koja će se primjenjivati sedam godina nakon što je utvrđena, nakon čega će bilo koja od strana biti ovlaštena da zahtijeva reviziju te tarife; ali ako se takav zahtjev ne postavi ni sa jedne strane, u roku od šest mjeseci nakon isteka prvih sedam godina, tada će Tarifa ostati na snazi još sedam godina, računajući od kraja prethodnih sedam godina, i tako će biti na kraju svakog uzastopnog perioda od sedam godina. * '''Član 8.''' Ovaj Sporazum mora biti ratifikovan, a ratifikacije će biti razmijenjene u Carigradu u roku od četiri mjeseca.<ref name="1838 Treaty of Commerce">{{cite web|title=Convention of Commerce, Balta Liman|url=http://www.urunlu.com/BelgeOku2.aspx?ykod=66|access-date=16. 12. 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131216025543/http://www.urunlu.com/BelgeOku2.aspx?ykod=66|archive-date=16. 12. 2013|df=dmy-all}}</ref> Faktor koji je pomogao Britancima da proguraju sporazum bio je vojni spor između odmetnutog guvernera Muhamed Alija iz Egipta i osmanlijskog Sultana koji datira iz 1831. Godine 1831. Ali pašin sin Ibrahim paša je vodio uspješnu vojnu ekspediciju u Siriju i uspostavio se kao guverner. Ova invazija dovela je do osmanlijske odmazde i izbijanja neprijateljstava koja su kulminirala 1833, kada su Ibrahimove trupe bile nadomak Istanbula. Ruska intervencija je, međutim, prekinula Ibrahimovo napredovanje.<ref>Hanioglu, ''A Brief History of the Late Ottoman Empire'', str. 66.</ref> Uprkos tome, Muhamed Ali je nastavio da upravlja Sirijom, a u maju 1838. obavestio je i britanski i francuski konzulat da je odlučio da proglasi nezavisnost od Osmanskog Carstva.<ref>"Colonel Campbell to Viscount Palmerston" in "Communications with Mehemet Ali", str. 4-5.</ref> Ovom potezu su se usprotivile i velike sile i Osmansko Carstvo, koje se pod Mahmudom II počelo pripremati za vojnu akciju kako bi spriječilo otcjepljenje. Usred ovog spora, 16. augusta 1838. potpisan je Baltalimanski sporazum. Iako nije postojao jasan quid pro quo sporazum, usvajanje sporazuma pomoglo je da se osigura britanska podrška osmanlijskom teritorijalnom integritetu, stav koju je u stvarnosti već imao Palmerston, ministar vanjskih poslova, ali je službeno proglašen sljedećeg mjeseca. Kada je Muhamed Ali odbio implementirati sporazum zbog prijetnje koju je ovo predstavljalo njegovom nastajanju projekta industrijalizacije, sultan Mahmud II mu je dao jednogodišnji period, nakon čega je Muhamed Ali i dalje odbijao da se povinuje. Na osnovu uslova Londonske konvencije iz 1840, Osmanlije su, uz britansku pomoć, ubrzo napale i ponovo uspostavile kontrolu nad Sirijom.<ref>Gelvin, str. 77.</ref> Efekti sporazuma su sporni, ali mnogi tvrde da je otvorio osmanlijska tržišta za povećan britanski uvoz i bio štetan za osmanlijske proizvođače. == Posljedice sporazuma == Ekonomski efekti sporazuma nisu bili odmah vidljivi na osmanslijkim tržištima. Međutim, politički sporazum iz Balta Limana imao je ozbiljne posljedice na ishod osmansko-sirijskog rata. Nakon potpisivanja ugovora s Englezima, Osmanlije su znali da je Ujedinjeno Kraljevstvo uveliko uložilo u budućnost Osmanskog Carstva. Sa Britancima na njegovoj strani, sultan Mahmud II više neće pasivno stajati po strani dok je Ali paša držao osmanlijsku teritoriju u Siriji. Godine 1839, godinu dana nakon potpisivanja Baltalimanskog sporazuma, Osmansko Carstvo je objavilo rat Egiptu. 29. juna 1839. Ibrahim paša, sin Ali paše, je porazio osmanlijsku vojsku u bici kod Neziba. Ovaj poraz ponudio je priliku Muhamed Ali paši da potencijalno preuzme kontrolu nad [[Carigrad]]om i u suštini cijelim Osmanskim Carstvom. Ubrzo nakon poraza Mahmud je umro ostavljajući na vlasti svog 16-godišnjeg nasljednika Abdulmedžida. Britanija, Rusija i Austrija su imale značajne interese u Osmanskom Carstvu, pa su brzo pritekle u pomoć mladom sultanu, što je dovelo do [[Londonska konvencija (1840)|Londonske konvencije 1840]]. === Londonska konvencija iz 1840 === Londonska konvencija iz 1840. bila je sporazum sa formalnim nazivom '''Konvencija za pacifikaciju Levanta''', potpisana 15. jula 1840. između velikih evropskih sila Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Pruske i Rusije s jedne strane i Osmanskog Carstva s druge srane. Sporazum je Egipćanima nudio potpunu vlast nad egipatskim teritorijama i dijelovima Sudana kao "privilegiranim osmanlijskim provincijama", ali bi se morali odreći osvojenih teritorija u Siriji i Grčkoj. Egipat nije odgovorio na sporazum u datom vremenskom periodu jer je vjerovao da će ga Francuska podržati u daljnjem osvajanju. Nesaradnja Ali paše dovela je do [[Orijentalna kriza (1840)|orijentalne krize 1840]]. Ruske i britanske snage napale su egipatske snage u Akri i brzo porazile snage Ali paše. Francuska također nije očekivala ulazak Engleske u rat. Nakon krize Francuska je promijenila stranu, a Ali paša je shvatio da će morati prihvatiti ponudu sadržanu u sporazumu. === Ekonomske posljedice === Ne postoje zvanični podaci o trgovini za Osmansko Carstvo prije 1878, iako je jasno da je količina uvoza i izvoza porasla ubrzo nakon Baltalimanskog sporazuma.<ref name=foreign-investment>{{cite book|last=Geyikdağı|first=V. Necla|title=Foreign Investment in the Ottoman Empire: International Trade and Relations 1854-1914|year=2011|publisher=Tauris Academic Studies|page=25}}</ref> Iako je ugovor neosporno povećao trgovinu, uvoz u zemlju je porastao eksponencijalno više od izvoza, što je smanjilo osmanlijsku industriju. Osmanlijski izvještaj iz 1866. tvrdi da je broj tekstilnih tkalačkih stanova u [[Istanbul]]u i Uskaru pao sa prijavljenih 2.730 na samo 23. Brz priliv jeftinog britanskog tekstila i nikakva protekcionistička politika učinili su industrijalizaciju gotovo nemogućim zadatkom za Osmansko Carstvo nakon Baltalimanskog sporazuma. == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1838.]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:Historija međunarodne trgovine]] [[Kategorija:Sporazumi Velike Britanije]] [[Kategorija:1838. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1838. u Velikoj Britaniji]] gd3fpyxg4giof0gvqf3zx9rjnbpwk0f Dardanelski mir 0 498993 3829360 3745930 2026-04-11T16:59:05Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijskom Carstvu → Osmanskom Carstvu, Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3829360 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Dardanelski mir | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1809|1|5}} | mjesto_potpis = [[Çanakkale]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Dardanelski mir''' (također poznat kao '''Dardanelski sporazum o miru, trgovini i tajnom savezu''') zaključen je između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velike Britanije]] 5. januara 1809. u [[Çanakkale]], [[Osmansko Carstvo]]. Ugovorom je okončan [[Anglo-turski rat (1807-1809)|Anglo-turski rat]]. Porta je obnovila velike britanske trgovačke i pravne privilegije u carstvu. Britanija je obećala da će zaštititi integritet Osmanskog Carstva od francuske prijetnje, kako svojom flotom, tako i snabdijevanjem oružjem [[Carigrad]]a. Sporazum je potvrdio princip da nijedan ratni brod bilo koje sile ne smije ulaziti u moreuz [[Dardaneli|Dardanele]] i [[Bosfor]]. Sporazum je prethodio [[Londonska konvencija o moreuzima|Londonskoj konvenciji o moreuzima]] iz 1841, kojom su se ostale velike sile obavezale na isti princip.<ref>Charles G. Fenwick, "The New Status of the Dardanelles." ''American Journal of International Law'' 30.4 (1936): 701-706.</ref> Osmanlije je predstavljao [[Mehmed Emin Vahat Efendi]], a britance [[Robert Adair]]. == Sporazum == Prema ovom sporazumu koji se sastojao od dvanaest članova, osmanlijske zemlje koje je osvojilo [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]] je vraćeno Osmanskom Carstvu, a imovina britanskih trgovaca u osmanslijkim zemljama, koje je zaplijenjeno tokom rata, je vraćeno njihovim vlasnicima. U Članu 4. je potvrđen prethodni sporazum između Ujedinjenog Kraljevstva i Osmanskog Carstva iz septembra 1675, koji je predstavljao sažetak prethodnih britanskih ustupaka i kapitulacija. Osim toga, u članu 5. je navedeno da će Ujedinjeno Kraljevstvo također osigurati povoljne uslove za osmanlijske brodove i [[Trgovina|trgovce]] koji će trgovati unutar njenih granica. Sedmi, osmi i deveti član uveli su propise o diplomatskom zastupništvu. [[Ambasador]]i bi se međusobno poštovali, a Osmansko Carstvo bi moglo imenovati konzule u zemljama pod upravom Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući Maltu, kako bi zaštitili prava svojih podanika. Dodjeljivanje prevodilaca u diplomatska predstavništva Velike Britanije u osmanlijskim zemljama bilo bi moguće uz saglasnost koje će izdati Osmansko Carstvo. Trgovcima i zanatlijama neće biti odobrena licenca prevodioca. Podanici Osmanskog Carstva nisu mogli biti imenovani za britanske [[konzul]]e. U desetom članku je navedeno da osmanlijski podanici ne mogu biti uzeti pod zaštitu Ujedinjenog Kraljevstva. Jedanaestim članom, koji je najvažniji član sporazuma, podsjeća se da je ratnim brodovima u prethodnim periodima uvijek bio zabranjen prolaz kroz Dardanele i Bosfor, a od svih država se tražilo da se pridržavaju ovog starog pravila u vrijeme mira. Britanska strana je izjavila da će se pridržavati ovog pravila. Tajnim odredbama Ujedinjeno Kraljestvo se obavezalo da će podržati Osmansko Carstvo u slučaju sukoba sa Francuskom.<ref>{{Cite web|url=https://books.google.com.tr/books?id=6GUMAQAAMAAJ&q=Amiens+Antla%C5%9Fmas%C4%B1&dq=Amiens+Antla%C5%9Fmas%C4%B1&hl=tr&sa=X&redir_esc=y|title=Türk dış politikası: Osmanlı dönemi|date=31. 3. 2017|access-date=19. 5. 2023}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1809.]] [[Kategorija:Çanakkale]] [[Kategorija:Historija međunarodne trgovine]] [[Kategorija:Vojni savezi]] [[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:1809. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1809. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] qsljpiy6ljwcfbpn9jgqf9r9yzyrbt8 Carigradski mir (1479) 0 499049 3829411 3745873 2026-04-11T17:38:15Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: Osmanlijskom Carstvu → Osmanskom Carstvu using [[Project:AWB|AWB]] 3829411 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Carigradski mir (1479) | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1479|1|25}} | mjesto_potpis = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Mletačka Republika]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Carigradski mir (1479)''' potpisan je 25. januara 1479, čime je zvanično okončan [[Osmanlijsko-mletački rat (1463-1479)|petnaestogodišnji rat]] između [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Sporazum je uspostavljen kao rezultat toga što su Osmanlije stigli do predgrađa [[Venecija|Venecije]]. Na osnovu sporazuma, Mlečanima je dozvoljeno da zadrže [[Ulcinj]], Antivan i [[Drač]]. Zauzvrat su Osmanskom Carstvu ustupili [[Skadar]] (koji je bio pod opsadom), kao i druge teritorije na [[Dalmacija|dalmatinskoj obali]] i odrekli se kontrole nad grčkim otocima [[Negropont]]e ([[Eubeja]]) i [[Limnos|Lemnos]]. Mlečani su se sporazumom obavezali na plaćanje odštete od 100.000 dukata<ref>Conflict and Conquest in the Islamic World: [[Alexander Mikaberidze]], str. 917, 2011</ref> i pristali su na harač od oko 10.000 dukata godišnje kako bi stekli trgovačke povlastice na [[Crno more|Crnom moru]]. Kao rezultat ovog sporazuma, Venecija je oslablila poziciju na [[Levant]]u.<ref>[http://www.bartleby.com/67/538.html The Encyclopedia of World History (2001) – Venice] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070705062303/http://www.bartleby.com/67/538.html|date=5. 7. 2007}} ''The great war against the Turks (See 1463–79). Negroponte was lost (1470). The Turks throughout maintained the upper hand and at times raided to the very outskirts of Venice. In the Treaty of Constantinople (1479), the Venetians gave up Scutari and other Albanian stations, as well as Negroponte and Lemnos. Thenceforth the Venetians paid an annual tribute for permission to trade in the Black Sea.''</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * [http://www.medievalists.net/files/09090202.pdf Diana Gilliland Wright, Pierre A. MacKay, "When the Serenissima and the Gran Turco made Love: the Peace Treaty of 1478" ''Studi Veneziani'', vol. LIII, str. 261–277] {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1479.]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:Historija međunarodne trgovine]] [[Kategorija:Sporazumi Mletačke Republike]] [[Kategorija:1479. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1479. u Mletačkoj Republici]] 2o6lzbwow1mr7tf3t39wory2j3opjsx Jedrenski mir (1547) 0 499080 3829410 3692324 2026-04-11T17:38:02Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, .) → ) (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829410 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Jedrenski mir | slika = {{multiple image|width=150|image1=Text of the Truce of Adrianople (1547), p. 2.jpg|image2=Text of the Truce of Adrianople (1547), p. 1.jpg}} | veličina_slike = | opis_slike = Tekst Jedrenskog sporazuma | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1547|6|19}} | mjesto_potpis = [[Edirne]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Sveto Rimsko Carstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Jedrenski mir''', nazvan po osmanskom gradu Adrijanopolju (današnji [[Edirne]]), potpisan je 19 juna 1547. između [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]] i [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]]. Ovim sporazumom, [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]] od Austrije i Karlo V priznali su potpunu osmanlijsku kontrolu nad Ugarskom,<ref>''Cartography in the traditional Islamic and South Asian societies'' by John Brian Harley str. 245 [https://books.google.com/books?id=ocoV2iI4vcoC&pg=RA2-PA245]</ref> i pristali su plaćati Osmanlijama godišnji danak od 30.000 zlatnih florina za njihove habsburške posjede u sjevernoj i zapadnoj Ugarskoj.<ref name="Sandler">''Ground warfare: an international encyclopedia'' by Stanley Sandler str. 387 [https://books.google.com/books?id=L_xxOM85bD8C&pg=PT423]</ref><ref name="Cambridge">[https://books.google.com/books?id=4AuJvd2Tyt8C&pg=PA328 ''The Cambridge history of Islam'' by Peter Malcolm Holt str. 328]</ref> Sporazum je uslijedio nakon važnih osmanlijskih pobjeda u Mađarskoj, kao što je [[opsada Ostrogona (1543)]] Nakon raznih sukoba između strana, u novembru 1545. potpisano je primirje koje je trajalo 18 mjeseci. Nakon isteka ovog primirja, uz intervenciju ambasadora Svetog Rimskog Carstva upućenog u [[Istanbul]], glavni grad Osmanskog Carstva, potpisan je još jedan sporazum sa [[Nadvojvodstvo Austrije|Nadvojvodstvom Austrije]], koji je važio pet godina, a koji uključuje i Sveto Rimsko carstvo. Prema sporazumu, sve strane su se obavezale da neće napadati jedna drugu. Međutim, sporazum je prekršen 1551. kada su austrijske snage napale Erdel, dio Osmanskog Carstva. == Pozadina == Francuski ambasador [[Jean Frangipani]], nakon dolaska u Istanbul, dostavio je osmanlijskom sultanu zahtjev [[Ludovika, vojvotkinja Overnje|Ludovike]], majke [[Franjo I, kralj Francuske|Franje I]], kralja Francuske, kojeg je zarobilo Sveto Rimsko Carstvo nakon [[Bitka kod Pavije (1525)|bitke kod Pavije]] 24. februara 1525. u kojem je tražila pomoć od Sulejmana.<ref name=":0">{{Cite book|last=Sakaoğlu|first=Necdet|title=Süleyman, Hurrem ve Diğerleri: Bir Dönemin Gerçek Hikayesi.|publisher=Nisan|year=2012|pages=5}}</ref> Obećavajući pomoć Sulejman je odlučio pokrenuti kampanju protiv Mađarske, iako je u međuvremenu postignut sporazum između dvije države i Franjo I je oslobođen.<ref>{{Cite book|last=Afyoncu|first=Erhan|title=Muhteşem Süleyman|publisher=Yeditepe Yayınevi|year=2011|isbn=9786054052554|pages=43}}</ref> Prvi veliki vezir İbrahim-paša poslat je na Ugarsku, a 23. aprila 1526. vojska predvođena Sulejmanom prelazi u Ugarsku.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=323}}</ref> Nakon poraza od osmanlijske vojske Ugarski kralj [[Ludovik II, kralj Ugarske|Ludovik II]], utopio se bježeći s bojišta.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|last=Kinross|first=Patrick|title=The Ottoman centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire|url=https://archive.org/details/ottomancenturies0000kinr|publisher=Morrow|year=1979|isbn=978-0688080938|pages=[https://archive.org/details/ottomancenturies0000kinr/page/n188 187]}}</ref><ref>{{Cite book|last=Severy|first=Merle|title=The World of Süleyman the Magnificent|publisher=National Geographic Society|year=1987|isbn=|pages=580}}</ref> Nakon ove bitke, Kraljevina Ugarska je povezana sa Osmanskim Carstvom, a Sulejman je imenovao vojvodu [[Janoš Zapolja|Janoša Zapolju]].<ref name=":5">{{Cite book|last=Sakaoğlu|first=Necdet|title=Süleyman, Hurrem ve Diğerleri: Bir Dönemin Gerçek Hikayesi.|publisher=Nisan|year=2012|pages=6}}</ref> Međutim, austrijski nadvojvoda Ferdinand, brat cara Svetog rimskog carstva Karla V, nije priznao Janoševo kraljevstvo i proglasio se kraljem Ugarske. Nakon što je porazio Janoševe snage, Ferdinand je 20. augusta 1527. ušao u [[Budimpešta|Budim]]<ref name=":1" /><ref>{{Cite book|last=Kohler|first=Alfred|title=Ferdinand I., 1503-1564: Fürst, König und Kaiser (Almanca)|publisher=C.H. Beck|year=2003|isbn=3-406-50278-4}}</ref> i zahtijevao da bude priznat kao kralj Ugarske u zamjenu za plaćanje poreza Osmanskom Carstvu.<ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=328}}</ref> Odbijajući, Sulejman je 10. maja 1529. krenuo u novu ekspediciju i vratio upravu Janošu nakon što se Budim, kojeg je opkolio 3. septembra, predao 7. septembra.<ref name=":5" /><ref name=":1">{{Cite book|last=Afyoncu|first=Erhan|title=Muhteşem Süleyman|publisher=Yeditepe Yayınevi|year=2011|isbn=9786054052554|pages=55}}</ref><ref name=":2" /> Osmanlijska vojska, koja je zauzela razna mjesta,<ref>{{Cite book|last=İpcioğlu|first=Mehmet|title=Kanuni Sultan Süleyman'ın Estergon Seferi|publisher=Selçuk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü|year=1989|location=Konya|pages=51}}</ref> nakon ulaska na teritoriju Austrije 23. septembra, opsjedala je Beč 27. septembra, ali je opsada ukinuta 16. oktobra i vojska se vratila u Istanbul 16. decembra 1529.<ref name=":5" /><ref name=":1" /><ref name=":2">{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=329}}</ref> Nakon opsade Beča, drugi izaslanik kojeg je poslao Ferdinand, sa zahtjevom da mu preda Kraljevinu Ugarsku, dobio je odbijenicu od Sulejmana.<ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=331}}</ref> Potom je opsada Budima, koju je između oktobra i decembra 1530. izveo Ferdinand, završila neuspjehom.<ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=332}}</ref><ref>{{Cite book|last=Turnbull|first=Stephen|title=The Ottoman Empire, 1326–1699|publisher=Osprey Publishing Ltd.|year=2003|isbn=9780415969130|pages=51}}</ref> Zbog razvoja događaja, vojska predvođena Sulejmanom i velikim vezirom Ibrahim-pašom napustila je Istanbul 25. aprila 1532.<ref name=":4">{{Cite book|last=Sakaoğlu|first=Necdet|title=Süleyman, Hurrem ve Diğerleri: Bir Dönemin Gerçek Hikayesi.|publisher=Nisan|year=2012|pages=7}}</ref> Pohod, koji je doio osmanlijama neke dobitke u teritoriji, završen je povratkom u Istanbul 21. novembra.<ref name=":4" /><ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=335}}</ref> Nekoliko mjeseci kasnije, 22. juna 1533, nepisanim<ref>{{Cite book|last=Aydın|first=Yusuf Alperen|title=Yüzyıllarda Osmanlı-Habsburg Anlaşmaları ve Uygulamaları|publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Tarih Anabilim Dalı|year=2001|location=İstanbul|pages=24}}</ref> sporazumom između Nadvojvodstva Austrije i Osmanskog Carstva, prepuštena mu je regija u zapadnoj Mađarskoj, Ferdinand je prekinuo svoja prava na Ugarsku, priznajući Janoševu mađarsku vlast i dajući Osmanskom Carstvu pravo na harač.<ref>{{Cite book|last=Iorga|first=Nicolae|title=Geschichte des Osmanischen Reiches (Almanca)|year=2009|isbn=978-3-40646-021-0|location=Yeditepe Yayınları|pages=350-351}}</ref><ref>{{Cite book|last=Aydın|first=Yusuf Alperen|title=Yüzyıllarda Osmanlı-Habsburg Anlaşmaları ve Uygulamaları|publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Tarih Anabilim Dalı|year=2001|location=İstanbul|pages=12}}</ref> Nakon Janoševe smrti 22. jula 1540, njegova supruga [[Izabela Jagiellonka]] dobila je odobrenje od Sulejmana da vlada Ugarskom kao regent za svog sina, [[János Zsigmond Zapolja|Janosa Zsigmonda Zapolje]], koji je rođen nekoliko dana prije Janoševe smrti.<ref>{{Cite book|last=Akgündüz|first=Ahmed|title=Ottoman History: Misperceptions and Truths|last2=Öztürk|first2=Said|publisher=IUR Press|year=2011|isbn=9789090261089|pages=185}}</ref> Nakon ovakvog razvoja događaja, Ferdinand je još jednom opsjedao Budim u oktobru 1540.<ref>{{Cite book|last=Halecki,|first=Oskar|title=The Cambridge History of Poland|last2=Reddaway|first2=W. F.|last3=Penson|first3=J. H.|isbn=9781001288024|pages=317}}</ref>, ali nije mogao dobiti prednost protiv mađarskih snaga u gradu.<ref>{{Cite web|url=http://gyorkos.uw.hu/1533-1540/1533-1540.htm|title=1533-1540-ig tartó korszak eseményei Magyarországon|last=Györkös|first=Attila|date=2. 6. 2013|access-date=15. 1. 2014|archive-date=2. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130602071934/http://gyorkos.uw.hu/1533-1540/1533-1540.htm|url-status=dead}}</ref> Sljedeće godine, Ferdinandova vojska je krenula na Budim. Vojska, koja je došla u grad 3. maja 1541, opsjedala je grad 4. maja.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://gyorkos.uw.hu/1541-1542/1541-1542.htm|title=1541-1542-ig tartó korszak eseményei Magyarországon|last=Györkös|first=Attila|date=2. 6. 2013|access-date=15. 1. 2014|archive-date=2. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130602073025/http://gyorkos.uw.hu/1541-1542/1541-1542.htm|url-status=dead}}</ref> Sulejman, koji je prvo poslao snage pod komandom Rumeli Beylerbeyi Divane Hüsrev paše, a zatim trećeg vezira Sokollu Mehmed paše na Budim,<ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=338}}</ref> krenuo je sa vojskom u pohod 23. juna 1541.<ref name=":6">{{Cite book|last=Altayli|first=Yasemin|title=Osmanlı Döneminde Budin|publisher=Institut društvenih nauka Univerziteta u Ankari, Odsjek za zapadne jezike i književnost, Odsjek za Hungarologiju|year=2008|pages=39}}</ref> osmanlijske snage stigle su u Budim 10. jula 1541.<ref name=":6" /> 21. augusta, opsada je okončana i Ferdinandove snage su počele da se povlače.<ref name=":3" /><ref name=":6" /><ref>{{Cite book|last=Turnbull|first=Stephen|title=The Ottoman Empire, 1326–1699|publisher=Osprey Publishing Ltd.|year=2003|isbn=9780415969130|pages=52}}</ref> Pohod je završen kada se vojska vratila u Istanbul 27. novembra 1541.<ref name=":7">{{Cite book|last=Sakaoğlu|first=Necdet|title=Süleyman, Hurrem ve Diğerleri: Bir Dönemin Gerçek Hikayesi.|publisher=Nisan|year=2012|pages=10}}</ref> Nakon Ferdinandove opsade Budima i Pešte 1542, Sulejman je odlučio još jednom krenuti u pohod na Ugarsku.<ref>{{Cite book|last=Sandler|first=Stanley|url=http://books.google.com.tr/books?id=L_xxOM85bD8C&pg=PT387&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Ground Warfare: An International Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2002|isbn=1-57607-733-0|pages=387|access-date=23. 5. 2023|archive-date=17. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231117094759/https://books.google.com.tr/books?id=L_xxOM85bD8C&pg=PT387&redir_esc=y&hl=tr#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Nakon što su njegove pripreme u Istanbulu bile završene, Sulejman je 17. decembra 1542. krenuo u [[Edirne]],<ref>{{Cite book|last=İpcioğlu|first=Mehmet|title=Kanuni Sultan Süleyman'ın Estergon Seferi|publisher=Selçuk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü|year=1989|location=Konya|pages=19}}</ref> gdje je proveo zimu i krenuo prema Sofiji 23. aprila 1543.<ref name=":7" /><ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=339}}</ref> Ovaj pohod, koji je rezultirao osvajanjem nekih gradova, završio se Sulejmanovim povratkom u Istanbul 16. novembra.<ref>{{Cite book|last=İpcioğlu|first=Mehmet|title=Kanuni Sultan Süleyman'ın Estergon Seferi|publisher=Selçuk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü|year=1989|location=Konya|pages=59}}</ref> Nakon sastanaka delegacije ambasade koju je Ferdinand poslao u Istanbul u novembru 1545, potpisan je prekid vatre između dvije države koji će trajati 18 mjeseci.<ref name=":8">{{Cite book|last=Aydın|first=Yusuf Alperen|title=Yüzyıllarda Osmanlı-Habsburg Anlaşmaları ve Uygulamaları|publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Tarih Anabilim Dalı|year=2001|location=İstanbul|pages=14}}</ref><ref>{{Cite book|last=Kurtaran, (). . Tokat: Tokat Gaziosmanpaşa Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü|first=Uğur|title=Osmanlı-Avusturya Diplomatik İlişkileri (1526-1791)|publisher=Tokat: Institut društvenih nauka Univerziteta Tokat Gaziosmanpaşa|year=2006|pages=35}}</ref> Nakon što je izaslanik [[Gerhard Veltwick]], kojeg je poslao Karl V, došao u junu 1547, počeli su mirovni pregovori između [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name=":8" /> == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1547.]] [[Kategorija:Edirne]] [[Kategorija:Sporazumi Svetog Rimskog Carstva]] hafi21a7l4imj9sdugmdwzmvqr9rdjm 3829553 3829410 2026-04-12T11:15:20Z Panasko 146730 /* Pozadina */ clean up, replaced: ., → , using [[Project:AWB|AWB]] 3829553 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Jedrenski mir | slika = {{multiple image|width=150|image1=Text of the Truce of Adrianople (1547), p. 2.jpg|image2=Text of the Truce of Adrianople (1547), p. 1.jpg}} | veličina_slike = | opis_slike = Tekst Jedrenskog sporazuma | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1547|6|19}} | mjesto_potpis = [[Edirne]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Sveto Rimsko Carstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Jedrenski mir''', nazvan po osmanskom gradu Adrijanopolju (današnji [[Edirne]]), potpisan je 19 juna 1547. između [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]] i [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]]. Ovim sporazumom, [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]] od Austrije i Karlo V priznali su potpunu osmanlijsku kontrolu nad Ugarskom,<ref>''Cartography in the traditional Islamic and South Asian societies'' by John Brian Harley str. 245 [https://books.google.com/books?id=ocoV2iI4vcoC&pg=RA2-PA245]</ref> i pristali su plaćati Osmanlijama godišnji danak od 30.000 zlatnih florina za njihove habsburške posjede u sjevernoj i zapadnoj Ugarskoj.<ref name="Sandler">''Ground warfare: an international encyclopedia'' by Stanley Sandler str. 387 [https://books.google.com/books?id=L_xxOM85bD8C&pg=PT423]</ref><ref name="Cambridge">[https://books.google.com/books?id=4AuJvd2Tyt8C&pg=PA328 ''The Cambridge history of Islam'' by Peter Malcolm Holt str. 328]</ref> Sporazum je uslijedio nakon važnih osmanlijskih pobjeda u Mađarskoj, kao što je [[opsada Ostrogona (1543)]] Nakon raznih sukoba između strana, u novembru 1545. potpisano je primirje koje je trajalo 18 mjeseci. Nakon isteka ovog primirja, uz intervenciju ambasadora Svetog Rimskog Carstva upućenog u [[Istanbul]], glavni grad Osmanskog Carstva, potpisan je još jedan sporazum sa [[Nadvojvodstvo Austrije|Nadvojvodstvom Austrije]], koji je važio pet godina, a koji uključuje i Sveto Rimsko carstvo. Prema sporazumu, sve strane su se obavezale da neće napadati jedna drugu. Međutim, sporazum je prekršen 1551. kada su austrijske snage napale Erdel, dio Osmanskog Carstva. == Pozadina == Francuski ambasador [[Jean Frangipani]], nakon dolaska u Istanbul, dostavio je osmanlijskom sultanu zahtjev [[Ludovika, vojvotkinja Overnje|Ludovike]], majke [[Franjo I, kralj Francuske|Franje I]], kralja Francuske, kojeg je zarobilo Sveto Rimsko Carstvo nakon [[Bitka kod Pavije (1525)|bitke kod Pavije]] 24. februara 1525. u kojem je tražila pomoć od Sulejmana.<ref name=":0">{{Cite book|last=Sakaoğlu|first=Necdet|title=Süleyman, Hurrem ve Diğerleri: Bir Dönemin Gerçek Hikayesi.|publisher=Nisan|year=2012|pages=5}}</ref> Obećavajući pomoć Sulejman je odlučio pokrenuti kampanju protiv Mađarske, iako je u međuvremenu postignut sporazum između dvije države i Franjo I je oslobođen.<ref>{{Cite book|last=Afyoncu|first=Erhan|title=Muhteşem Süleyman|publisher=Yeditepe Yayınevi|year=2011|isbn=9786054052554|pages=43}}</ref> Prvi veliki vezir İbrahim-paša poslat je na Ugarsku, a 23. aprila 1526. vojska predvođena Sulejmanom prelazi u Ugarsku.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=323}}</ref> Nakon poraza od osmanlijske vojske Ugarski kralj [[Ludovik II, kralj Ugarske|Ludovik II]], utopio se bježeći s bojišta.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|last=Kinross|first=Patrick|title=The Ottoman centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire|url=https://archive.org/details/ottomancenturies0000kinr|publisher=Morrow|year=1979|isbn=978-0688080938|pages=[https://archive.org/details/ottomancenturies0000kinr/page/n188 187]}}</ref><ref>{{Cite book|last=Severy|first=Merle|title=The World of Süleyman the Magnificent|publisher=National Geographic Society|year=1987|isbn=|pages=580}}</ref> Nakon ove bitke, Kraljevina Ugarska je povezana sa Osmanskim Carstvom, a Sulejman je imenovao vojvodu [[Janoš Zapolja|Janoša Zapolju]].<ref name=":5">{{Cite book|last=Sakaoğlu|first=Necdet|title=Süleyman, Hurrem ve Diğerleri: Bir Dönemin Gerçek Hikayesi.|publisher=Nisan|year=2012|pages=6}}</ref> Međutim, austrijski nadvojvoda Ferdinand, brat cara Svetog rimskog carstva Karla V, nije priznao Janoševo kraljevstvo i proglasio se kraljem Ugarske. Nakon što je porazio Janoševe snage, Ferdinand je 20. augusta 1527. ušao u [[Budimpešta|Budim]]<ref name=":1" /><ref>{{Cite book|last=Kohler|first=Alfred|title=Ferdinand I, 1503-1564: Fürst, König und Kaiser (Almanca)|publisher=C.H. Beck|year=2003|isbn=3-406-50278-4}}</ref> i zahtijevao da bude priznat kao kralj Ugarske u zamjenu za plaćanje poreza Osmanskom Carstvu.<ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=328}}</ref> Odbijajući, Sulejman je 10. maja 1529. krenuo u novu ekspediciju i vratio upravu Janošu nakon što se Budim, kojeg je opkolio 3. septembra, predao 7. septembra.<ref name=":5" /><ref name=":1">{{Cite book|last=Afyoncu|first=Erhan|title=Muhteşem Süleyman|publisher=Yeditepe Yayınevi|year=2011|isbn=9786054052554|pages=55}}</ref><ref name=":2" /> Osmanlijska vojska, koja je zauzela razna mjesta,<ref>{{Cite book|last=İpcioğlu|first=Mehmet|title=Kanuni Sultan Süleyman'ın Estergon Seferi|publisher=Selçuk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü|year=1989|location=Konya|pages=51}}</ref> nakon ulaska na teritoriju Austrije 23. septembra, opsjedala je Beč 27. septembra, ali je opsada ukinuta 16. oktobra i vojska se vratila u Istanbul 16. decembra 1529.<ref name=":5" /><ref name=":1" /><ref name=":2">{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=329}}</ref> Nakon opsade Beča, drugi izaslanik kojeg je poslao Ferdinand, sa zahtjevom da mu preda Kraljevinu Ugarsku, dobio je odbijenicu od Sulejmana.<ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=331}}</ref> Potom je opsada Budima, koju je između oktobra i decembra 1530. izveo Ferdinand, završila neuspjehom.<ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=332}}</ref><ref>{{Cite book|last=Turnbull|first=Stephen|title=The Ottoman Empire, 1326–1699|publisher=Osprey Publishing Ltd.|year=2003|isbn=9780415969130|pages=51}}</ref> Zbog razvoja događaja, vojska predvođena Sulejmanom i velikim vezirom Ibrahim-pašom napustila je Istanbul 25. aprila 1532.<ref name=":4">{{Cite book|last=Sakaoğlu|first=Necdet|title=Süleyman, Hurrem ve Diğerleri: Bir Dönemin Gerçek Hikayesi.|publisher=Nisan|year=2012|pages=7}}</ref> Pohod, koji je doio osmanlijama neke dobitke u teritoriji, završen je povratkom u Istanbul 21. novembra.<ref name=":4" /><ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=335}}</ref> Nekoliko mjeseci kasnije, 22. juna 1533, nepisanim<ref>{{Cite book|last=Aydın|first=Yusuf Alperen|title=Yüzyıllarda Osmanlı-Habsburg Anlaşmaları ve Uygulamaları|publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Tarih Anabilim Dalı|year=2001|location=İstanbul|pages=24}}</ref> sporazumom između Nadvojvodstva Austrije i Osmanskog Carstva, prepuštena mu je regija u zapadnoj Mađarskoj, Ferdinand je prekinuo svoja prava na Ugarsku, priznajući Janoševu mađarsku vlast i dajući Osmanskom Carstvu pravo na harač.<ref>{{Cite book|last=Iorga|first=Nicolae|title=Geschichte des Osmanischen Reiches (Almanca)|year=2009|isbn=978-3-40646-021-0|location=Yeditepe Yayınları|pages=350-351}}</ref><ref>{{Cite book|last=Aydın|first=Yusuf Alperen|title=Yüzyıllarda Osmanlı-Habsburg Anlaşmaları ve Uygulamaları|publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Tarih Anabilim Dalı|year=2001|location=İstanbul|pages=12}}</ref> Nakon Janoševe smrti 22. jula 1540, njegova supruga [[Izabela Jagiellonka]] dobila je odobrenje od Sulejmana da vlada Ugarskom kao regent za svog sina, [[János Zsigmond Zapolja|Janosa Zsigmonda Zapolje]], koji je rođen nekoliko dana prije Janoševe smrti.<ref>{{Cite book|last=Akgündüz|first=Ahmed|title=Ottoman History: Misperceptions and Truths|last2=Öztürk|first2=Said|publisher=IUR Press|year=2011|isbn=9789090261089|pages=185}}</ref> Nakon ovakvog razvoja događaja, Ferdinand je još jednom opsjedao Budim u oktobru 1540.<ref>{{Cite book|last=Halecki,|first=Oskar|title=The Cambridge History of Poland|last2=Reddaway|first2=W. F.|last3=Penson|first3=J. H.|isbn=9781001288024|pages=317}}</ref>, ali nije mogao dobiti prednost protiv mađarskih snaga u gradu.<ref>{{Cite web|url=http://gyorkos.uw.hu/1533-1540/1533-1540.htm|title=1533-1540-ig tartó korszak eseményei Magyarországon|last=Györkös|first=Attila|date=2. 6. 2013|access-date=15. 1. 2014|archive-date=2. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130602071934/http://gyorkos.uw.hu/1533-1540/1533-1540.htm|url-status=dead}}</ref> Sljedeće godine, Ferdinandova vojska je krenula na Budim. Vojska, koja je došla u grad 3. maja 1541, opsjedala je grad 4. maja.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://gyorkos.uw.hu/1541-1542/1541-1542.htm|title=1541-1542-ig tartó korszak eseményei Magyarországon|last=Györkös|first=Attila|date=2. 6. 2013|access-date=15. 1. 2014|archive-date=2. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130602073025/http://gyorkos.uw.hu/1541-1542/1541-1542.htm|url-status=dead}}</ref> Sulejman, koji je prvo poslao snage pod komandom Rumeli Beylerbeyi Divane Hüsrev paše, a zatim trećeg vezira Sokollu Mehmed paše na Budim,<ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=338}}</ref> krenuo je sa vojskom u pohod 23. juna 1541.<ref name=":6">{{Cite book|last=Altayli|first=Yasemin|title=Osmanlı Döneminde Budin|publisher=Institut društvenih nauka Univerziteta u Ankari, Odsjek za zapadne jezike i književnost, Odsjek za Hungarologiju|year=2008|pages=39}}</ref> osmanlijske snage stigle su u Budim 10. jula 1541.<ref name=":6" /> 21. augusta, opsada je okončana i Ferdinandove snage su počele da se povlače.<ref name=":3" /><ref name=":6" /><ref>{{Cite book|last=Turnbull|first=Stephen|title=The Ottoman Empire, 1326–1699|publisher=Osprey Publishing Ltd.|year=2003|isbn=9780415969130|pages=52}}</ref> Pohod je završen kada se vojska vratila u Istanbul 27. novembra 1541.<ref name=":7">{{Cite book|last=Sakaoğlu|first=Necdet|title=Süleyman, Hurrem ve Diğerleri: Bir Dönemin Gerçek Hikayesi.|publisher=Nisan|year=2012|pages=10}}</ref> Nakon Ferdinandove opsade Budima i Pešte 1542, Sulejman je odlučio još jednom krenuti u pohod na Ugarsku.<ref>{{Cite book|last=Sandler|first=Stanley|url=http://books.google.com.tr/books?id=L_xxOM85bD8C&pg=PT387&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Ground Warfare: An International Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2002|isbn=1-57607-733-0|pages=387|access-date=23. 5. 2023|archive-date=17. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231117094759/https://books.google.com.tr/books?id=L_xxOM85bD8C&pg=PT387&redir_esc=y&hl=tr#v=onepage&q&f=false|url-status=live}}</ref> Nakon što su njegove pripreme u Istanbulu bile završene, Sulejman je 17. decembra 1542. krenuo u [[Edirne]],<ref>{{Cite book|last=İpcioğlu|first=Mehmet|title=Kanuni Sultan Süleyman'ın Estergon Seferi|publisher=Selçuk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü|year=1989|location=Konya|pages=19}}</ref> gdje je proveo zimu i krenuo prema Sofiji 23. aprila 1543.<ref name=":7" /><ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|title=Büyük Osmanlı Tarihi. II|year=1983|isbn=975-16-0012-X|location=Ankara|pages=339}}</ref> Ovaj pohod, koji je rezultirao osvajanjem nekih gradova, završio se Sulejmanovim povratkom u Istanbul 16. novembra.<ref>{{Cite book|last=İpcioğlu|first=Mehmet|title=Kanuni Sultan Süleyman'ın Estergon Seferi|publisher=Selçuk Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü|year=1989|location=Konya|pages=59}}</ref> Nakon sastanaka delegacije ambasade koju je Ferdinand poslao u Istanbul u novembru 1545, potpisan je prekid vatre između dvije države koji će trajati 18 mjeseci.<ref name=":8">{{Cite book|last=Aydın|first=Yusuf Alperen|title=Yüzyıllarda Osmanlı-Habsburg Anlaşmaları ve Uygulamaları|publisher=İstanbul Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü Tarih Anabilim Dalı|year=2001|location=İstanbul|pages=14}}</ref><ref>{{Cite book|last=Kurtaran, (). . Tokat: Tokat Gaziosmanpaşa Üniversitesi Sosyal Bilimler Enstitüsü|first=Uğur|title=Osmanlı-Avusturya Diplomatik İlişkileri (1526-1791)|publisher=Tokat: Institut društvenih nauka Univerziteta Tokat Gaziosmanpaşa|year=2006|pages=35}}</ref> Nakon što je izaslanik [[Gerhard Veltwick]], kojeg je poslao Karl V, došao u junu 1547, počeli su mirovni pregovori između [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name=":8" /> == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1547.]] [[Kategorija:Edirne]] [[Kategorija:Sporazumi Svetog Rimskog Carstva]] jddtntznuikw2mv7q2mevup8zr1omje Bahčisarajski mir 0 499094 3829401 3745893 2026-04-11T17:24:54Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva (3), .) → ) (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829401 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Bahčisarajski mir | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1681|1|3}} | mjesto_potpis = [[Bahčisaraj]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Rusko Carstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] * [[Krimski Kanat]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Bahčisarajski mir (Radžinski mir)''',<ref name=":0">Lewis, Bernard; Dodge, Cleveland E, eds. (2002). ''What Went Wrong?: Western Impact and Middle Eastern Response, str. 16''. Oxford University Press</ref> ([[Ruski jezik|ruski]]: <span lang="ru" dir="ltr">Бахчисарайский мирный договор</span>; [[Turski jezik|turski]]: <span lang="tr" dir="ltr">Bahçesaray Antlaşması</span>) bio je sporazum potpisan u [[Bahčisaraj]]u, kojim je okončan [[Rusko-turski rat (1676–1681)]], 3. januara 1681. od strane [[Rusko Carstvo|Rusije]], [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Krimski Kanat|Krimskog kanata]].<ref>Mikaberidze, Alexander (2011). "Treaty of Bakhchisarai". In Mikaberidze, Alexander (ed). ''Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia''. Vol. I. str. 181. ABC-CLIO</ref> Sporazumom je dogovoreno dvadesetogodišnje primirje i prihvaćena je rijeka [[Dnjepar]] kao linija razgraničenja između Osmanskog Carstva i moskovskog domena. Sve strane su se složile da neće naseljavati teritoriju između rijeka [[Južni Bug|Južnog Buga]] i Dnjepra. Nakon potpisivanja sporazuma, [[Nogajci]] su i dalje zadržali pravo da žive kao nomadi u južnim stepama [[Ukrajina|Ukrajine]], dok su [[Kozaci]] zadržali pravo na [[ribolov]] u Dnjepru i njegovim pritokama; za dobijanje [[so]]li na jugu; i imali pravo ploviti po Dnjepru i [[Crno more|Crnom moru]].<ref name=":0" /> Osmanlijski sultan je tada priznao suverenitet [[Moskovij]]e u oblasti lijevoobalne Ukrajine<ref name=":0" /> i Zaporoške kozačke oblasti, dok su južni dio [[Kijevska oblast|Kijevske oblasti]], [[Bratislavski kraj|Bratslavska oblast]] i [[Podolje (oblast)|Podolje]] ostavljeni pod osmanlijskom kontrolom. Bahčisarajski mir ponovo je preraspodijelio zemljište između susjednih država. Sporazum je također bio od velikog međunarodnog značaja i predviđao je potpisivanje "[[Vječni mir (1686)|Vječnog mira]]" 1686. između Rusije i Poljske. == Odredbe sporazuma == Sporazum je zaključen na period od 20 godina i okončao je ratove 1670-ih između ovih država za prevagu na desnoj obali Dnjepra. * granica između Rusije i Osmanskog Carstva trebala je činiti rijeka Dnjepar, s tim da je Rusija dobila Kijev zajedno sa gradovima [[Stajki]], [[Tripolje]], [[Vasiljkiv]] koji se nalaze na desnoj "osmanlijskoj" obali rijeke, Osmansko Carstvo je priznalo suverenitet Rusije nad lijevoobalnom Ukrajinom; * zemlje na desnoj obali Ukrajine između Dnjepra, Južnog Buga, Kijeva i Čihirina trebale su ostati nenaseljene; * Sultan se obavezao da neće podržavati neprijatelje Rusije; * [[Krimski Tatari]] i [[Nogajci]] su dobili pravo da žive i love u južnoj stepi Ukrajine s obje strane Dnjepra; * teritorija između Dnjestra i Južnog Buga ostala bi nenaseljena 20 godina, također nije bilo dozvoljeno građenje utvrda; * Zaporoški kozaci su se formalno osamostalili i dobili pravo slobodne plovidbe preko Dnjepra i njegovih pritoka do Crnog mora, kao i pravo na ribolov i vađenje i proizvodnju soli. * Rusija je pristala da plača harač [[Krimski Kanat|Krimskim kanovima]] za prethodne 3 godine, i svake naredne godine; * [[Kozaci]] su dobili pravo na ribolov, so i besplatno plivanje na Dnjepru i njegovim pritokama u Crno more. == Posljedice == Uprkos potpisanom sporazumu, Rusija se pridružila evropskoj [[Veliki turski rat|koaliciji]] protiv Osmanskog Carstva 1686. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1681.]] [[Kategorija:Bahčisaraj]] [[Kategorija:Rusko-turski ratovi]] [[Kategorija:Sporazumi Krimskog Kanata]] [[Kategorija:1681. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1681. u Krimskom Kanatu]] eqf668gyicy0alp2kxl4ultyawfu5x4 Jedrenski mir (1568) 0 499106 3829390 3745878 2026-04-11T17:15:59Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3829390 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Jedrenski mir (1568) | slika = {{multiple image | align = right | direction = horizontal | footer = Jedrenski mir sklopili su [[Sveto Rimsko Carstvo]] i [[Osmansko Carstvo]]. | footer_align = left | image1 = Banner of the Holy Roman Emperor (after 1400).svg | width1 = 100 | caption1 = | image2 = Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg | width2 = 100 | caption2 = }} | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = {{Početni datum|1568|2|17}} | datum_potpis = {{Početni datum|1568|2|21}} | mjesto_potpis = [[Edirne]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = | strane = * [[Sveto Rimsko Carstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Jedrenski mir''' iz 1568. sklopljen je u osmanlijskom gradu Adrijanopolju (današnji [[Edirne]]), 21. februara 1568, od strane predstavnika cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Maksimilijan II, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II]], vladara [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]] i Selima II, [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] [[sultan]]a.<ref name="Setton 921-922">Setton (1991), str. 921–922.</ref> Ovaj sporazum je završio [[austrijsko-turski rat (1566-1568)]] i započeo period od 25 godina relativnog mira između ova dva carstva. Sporazum je uslijedio nakon [[Bitka kod Sigeta|opsade Sigeta]], u kojoj su Osmanlije zauzele ključnu mađarsku tvrđavu, ali uz veliku cijenu, uključujući i smrt prethodnog sultana, [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]]. Maksimilijanovi ambasadori, [[Hrvati|Hrvat]] [[Antun Vrančić]] i [[Štajerska (pokrajina)|Štajerac]] [[Christoph Teuffenbach]], stigli su u [[Carigrad]] 26. augusta 1567.<ref name="Setton 921-922" /> Ozbiljni razgovori sa [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]] su po svoj prilici počeli nakon svečane audijencije ambasadora kod Selima II.<ref name="Setton 921-922" /> Nakon pet mjeseci pregovora, sporazum je postignut 17. februara 1568, a 21. februara te godine potpisan je Jedrenski mir kojim je okončan rat između [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]] i Osmanskog Carstva.<ref name="Setton 921-922" /> Maksimilijan je pristao da plaća godišnji "poklon" od 30.000 dukata, i u suštini je dao Osmanlijama vlast u [[Transilvanija|Transilvaniji]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Vlaška|Vlaškoj]].<ref>{{Cite book|last=Setton|first=Kenneth M.|title=The Papacy and the Levant (1204–1571), Volume IV: The Sixteenth Century from Julius III to Pius V.|url=https://archive.org/details/papacylevant12040014unse|publisher=The American Philosophical Society|year=1984|isbn=0-87169-162-0|location=Philadelphia}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1568.]] [[Kategorija:Edirne]] [[Kategorija:Sporazumi Svetog Rimskog Carstva]] [[Kategorija:1568. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1568. u Svetom Rimskom Carstvu]] gmk7839x78kadrxl03ym9pohij4x9v0 Carigradski sporazum (1590) 0 499108 3829368 3745881 2026-04-11T17:04:21Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: . godine. → ., na primjer → naprimjer using [[Project:AWB|AWB]] 3829368 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Carigradski sporazum (1590) | slika = OttomanEmpire1590.png | veličina_slike = | opis_slike = Osmansko Carstvo i vazalske države 1590. Posljedice Carigradskog sporazuma. | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1590|3|21}} | mjesto_potpis = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = | strane = * {{ZID|Safavidsko Carstvo}} <br/> * {{ZID|Osmansko Carstvo}} | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Carigradski sporazum''', poznat i kao '''Istanbulski mir'''<ref name=":0">{{Cite book|last=Roemer|first=H. R.|title=The Cambridge History of Iran. Vol. 6.: The Safavid Period|year=1986|isbn=978-1139054980|pages=266}}</ref><ref name=":2">{{Cite book|last=Mitchell|first=Colin|title=The Practice of Politics in Safavid Iran: Power, Religion and Rhetoric|url=https://archive.org/details/practiceofpoliti0000mitc|publisher=I.B.Tauris|year=2009|isbn=978-0857715883|pages=[https://archive.org/details/practiceofpoliti0000mitc/page/n191 178]}}</ref> ili '''Ferhat-pašin sporazum'''<ref name=":1">{{Cite book|last=Mikaberidze|first=Alexander|title="Ottoman-Safavid Wars". Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2011|isbn=978-1598843361|pages=698}}</ref> ([[Turski jezik|turski]]: <span lang="tr" dir="ltr">Ferhat Paşa Antlaşması</span>), bio je ugovor između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Carstva]] kojim je okončan [[Osmansko–safavidski rat (1578–1590)|Osmansko–safavidski rat 1578–1590]]. Potpisan je 21. marta 1590. u [[Carigrad]]u (današnji [[Istanbul]]). Rat je počeo kada su Osmanlije, kojima je tada vladao [[Murat III]], napali posjede Safavida u [[Gruzija|Gruziji]], tokom perioda slabosti Safavida.<ref>{{Cite book|last=Mikaberidze|first=Alexander|title="Ottoman-Safavid Wars". Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2011|isbn=978-1598843361|pages=95, 698}}</ref> S carstvom opkoljenim na brojnim frontovima i njegovom domaćom kontrolom opterećenom građanskim ratovima i dvorskim intrigama, novi safavidski kralj [[Abas I]], koji je postavljen na prijesto 1588, odlučio se za bezuvjetni mir, što je dovelo do sporazuma. Sporazum je zaustavio 12 godišnje neprijateljstvo između dva najveća rivala.<ref name=":0" /> Iako su i rat i sporazum bili uspješni za Osmanlije, a ozbiljno nepovoljni za Safavide, pokazalo se da je novi status-quo kratko trajao, jer su u sljedećem valu neprijateljstava, nekoliko godina kasnije, svi gubici Safavida nadoknađeni. == Rat == U vrijeme kada je počeo rat, Safavidsko Carstvo je bilo u haotičnom stanju pod svojim slabim vladarom, [[Muhamed Hodabande]]om. U borbama koje su nastale, Osmanlije su uspjele zauzeti većinu safavidskih provincija [[Azerbejdžan]]a (uključujući bivši glavni grad [[Tabriz]]), Gruzije ([[Kraljevina Kartlija|Kartli]], [[Kraljevina Kahetija|Kaheti]], istočni [[Samche-Saatabago]]), [[Karabag]], [[Erivan]], [[Širvan]] i [[Kuzestan]],<ref name=":0" /> uprkos inicijalno uspješnom kontranapadu Muhameda Hodabandea.<ref name=":1" /><ref>{{Cite book|last=Floor|first=Willem|title=Safavid Government Institutions|url=https://archive.org/details/safavidgovernmen0000floo|publisher=Mazda Publishers|year=2001|isbn=978-1568591353|location=Costa Mesa, California|pages=[https://archive.org/details/safavidgovernmen0000floo/page/n96 85]}}</ref> Kada je Abas I naslijedio tron 1588, Safavidsko Carstvo je još uvijek bilo opterećeno domaćim problemima, pa su Osmanlije uspjele dalje prodrijeti, zauzevši [[Bagdad]] tokom te godine i [[Gandža (Azerbejdžan)|Gandžu]] ubrzo nakon toga.<ref name=":0" /> Suočen sa još više problema (tj. građanski ratovi, ustanci,<ref>Kao naprimjer u Širvanu, koji je nastao zbog velikog oporezivanja (Matthee (1999), str. 21)</ref> i rat protiv [[Uzbekistan|Uzbeka]] u sjeveroistočnom dijelu kraljevstva), Abas I je pristao da potpiše ponižavajući sporazum pod nepovoljnim uslovima.<ref>Bengio & Litvak 2014, str. 61</ref><ref>Prof. Yaşar Yücel-Prof. Ali Sevim:''Türkiye Tarihi III'', AKDTYKTTK Yayınları, 1991, str. 21–23, 43–44</ref> == Sporazum == Prema sporazumu, Osmansko Carstvo je zadržalo većinu svojih dobitaka u ratu. To je uključivalo većinu južnog [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] (koji je uključivao Safavidske teritorije u Gruziji, sastavljene od [[Kraljevina Kartlija|Kraljevine Kartli]] i [[Kraljevina Kahetija|Kraljevine Kahetije]]i istočnog dijela kneževine Samche-Saatabago, kao i provincije [[Erivan]], Karabag i Širvan), provincije Azerbejdžan (uključujući Tabriz, ali ne i [[Ardabil]], koji je ostao u rukama Safavida), [[Luristan]], [[Dagestan]], većinu preostalih dijelova [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistana]], [[Šahrizor]], [[Kuzestan]], Bagdad i [[Mezopotamija|Mesopotamija]].<ref>Mikaberidze (2011), str. 698; Meri & Bacharach (2006), str. 581; Iorga (2009), str. 213; Floor & Herzig (2015), str. 474; Newman (2012), str. 52; Bengio & Litvak (2014), str. 61; Mitchell (2009), str. 178</ref> U sporazum je uključena klauzula koja je predviđala da će Safavidi morati prestati proklinjati prva tri halifa,<ref>{{Cite book|last=Floor|first=Willem|title=Iran and the World in the Safavid Age|last2=Herzig|first2=Edmund|publisher=I.B.Tauris|year=2015|isbn=978-1780769905|pages=474}}</ref><ref>{{Cite book|last=Newman|first=Andrew J.|title=Safavid Iran: Rebirth of a Persian Empire|publisher=I.B.Tauris|year=2012|isbn=978-0857716613|pages=52}}</ref> kao što je bilo uobičajeno još od prvog velikog osmansko-safavidskog sporazuma, [[Amasijski mir|Amasijskog mira]] (1555). Perzijanci su se također složili da odaju počast vjerskim vođama [[Sunitski islam|sunitska]]. == Posljedice == Ovaj sporazum je bio uspjeh za Osmansko Carstvo, jer su ogromna područja bila pripojena. Međutim, novi status-quo nije dugo trajao. Abas I je iskoristio vrijeme i resurse koji su proizašli iz mira na glavnom frontu s Osmanlijama, da se uspješno nosi sa drugim pitanjima (uključujući Uzbeke i druge pobune), čekajući prikladan trenutak da povrati svoje posjede.<ref name=":2" /><ref>{{Cite book|last=Blow|first=David|title=Shah Abbas: The Ruthless King Who Became an Iranian Legend|publisher=I.B.Tauris|year=2009|isbn=978-0857716767|pages=36}}</ref> Kada je Osmansko Carstvo za vrijeme vladavine mladog sultana [[Ahmed I|Ahmeda I]] bilo zauzeto zbog [[Čelali pobune|Čelali pobuna]], uspio je povratiti većinu svojih gubitaka, koje je Osmansko Carstvo moralo prihvatiti [[Nasuh-pašin sporazum|Nasuh-pašinom sporazumu]], 22 godine poslije. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1590.]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:Sporazumi Safavidskog Carstva]] [[Kategorija:1590. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1590. u Safavidskom Carstvu]] 9ep332gc2ioj2khvispq8tupvfkhgj7 Žitvanski mir 0 499112 3829377 3827114 2026-04-11T17:08:31Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo using [[Project:AWB|AWB]] 3829377 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Žitvanski mir | slika = Zsitvat%C5%91.JPG | veličina_slike = | opis_slike = Spomenik Žitvanskom miru u [[Radvaň na Dunavu|Radvaňu na Dunavu]] | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1606|11|11}} | mjesto_potpis = [[Radvaň na Dunavu]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = | strane = * {{ZID|Habsburška Monarhija}} <hr/> * {{ZID|Osmansko Carstvo}} | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Žitvanskim mirom''' 11. novembra 1606. okončan je 15-godišnji rat između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Dio je sistema mirovnih sporazuma koji je okončao antihabsburške ustanke [[István Bocskai|Istvána Bocskaija]] (1604–1606). Sklopljen je između 24. oktobra i 11. novembra 1606. na nekadašnjem ušću Žitave ({{hu|Zsitva}}) u [[Dunav]] u Kraljevini Ugarskoj (danas dio [[Slovačka|Slovačke]]).<ref name=Setton>{{cite book |author= [[Kenneth Meyer Setton]] |title= The Papacy and the Levant, 1204–1571 |volume= IV: The Sixteenth Century from Julius III to Pius V |location= [[Philadelphia]] |publisher= Američko filozofsko društvo |year= 1984 |pages= 1097 |number= 191}}</ref> Ova lokacija kasnije će postati malo naselje [[Žitavská Tôňa]] ({{hu|Zsitvatorok}}), dio općine [[Radvaň na Dunavu]] ({{hu|Dunaradvány}}). Mir je potpisan na period od 20 godina i historičari diplomatije ga tumače na različite načine. Razlike između osmansko-turskog i mađarskog teksta sporazuma podstakle su različita tumačenja, npr. Mađari su ponudili 200.000 florina kao harač jednom za svagda (umjesto godišnjih harača od 30.000 guldena datih prije rata), dok je osmanlijski tekst predviđao da se isplata ponovi nakon tri godine. Sporazum je zabranjivao osmanlijske pljačkaške pohode na teritoriju [[Kraljevina Ugarska (višeznačnica)|Kraljevine Ugarske]] i predviđao da mađarska naselja pod osmanskom vlašću mogu sama ubirati porez putem seoskih sudija. Osmanlije su priznavale i neoporezivu privilegiju plemića. Međutim, Osmanlije nikada nisu ispoštovale ove uslove. Sporazum su potpisali sultan [[Ahmed I]] i austrijski nadvojvoda [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]] u ime [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Matijin brat, car [[Rudolf II, car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf II]], ratifikovao je sporazum 9. decembra.<ref name=Setton/> Nemogućnost Osmanlija da prodru dalje na habsburšku teritoriju (Kraljevska Mađarska) tokom [[Dugi turski rat|Dugog turskog rata]] bio je jedan od njihovih prvih geopolitičkih poraza. Međutim, sporazum je stabilizovao uslove na habsburško-osmanskoj granici na pola vijeka u korist obe strane. [[Habsburg (dinastija)|Habsburgovci]] će se narednih godina suočiti sa ozbiljnim domaćim protivljenjima, a Osmanlije su, osim unutrašnje pobune, imale otvorene sukobe u drugim dijelovima svojih granica ([[Poljska|Poljskoj]] i [[Iran]]u). U Žitvatoroku je po prvi put osmanlijski sultan, koji je nosio titulu Kayser-i Rûm ([[Cezar (višeznačnica)|Cezar]] Rimskog Carstva) od pada [[Konstantinopolj]]a, priznao jednakost statusa cara Svetog Rimskog Carstva dajući mu titulu padišaha (car ili , bukvalnije, "Gospodar Kralj"), što je bila i sultanova vlastita titula. To je viđeno kao prihvatanje divisio imperii u kojoj bi imperijalna hegemonija bila podijeljena na Zapad (Sveto Rimsko Carstvo) i Istok (Osmansko Carstvo). Prije toga, car Svetog Rimskog Carstva je u osmanlijskoj diplomatiji smatran samo kralom (kraljem) Beča. Sljedeći evropski vladar kojem je priznat taj nivo poštovanja bila je ruska [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]] u [[Kučukkajnardžijski mir|Kučukkajnardžijskom miru]] iz 1774.<ref>[[Bernard Lewis]], ''What Went Wrong?: Western Impact and Middle Eastern Response'' (Oxford University Press, 2002), str. 12 and 164, n. 3. In the Russian treaty, the title was ''Padischag'' (in Italian).</ref><ref>Mehmet Sinan Birdal, ''The Holy Roman Empire and the Ottomans: From Global Imperial Power to Absolutist States'' (I. B. Tauris, 2011), str. 6.</ref> Sporazum je eksplicitno uključio [[Krimski Kanat|Krimski kanat]] kao vazala [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name=setton1991>Kenneth Meyer Setton, ''Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century'' (American Philosophical Society, 1991), str. 22.</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1606.]] [[Kategorija:Radvaň na Dunavu]] [[Kategorija:Sporazumi Habsburške Monarhije]] [[Kategorija:1606. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1606. u Habsburškoj Monarhiji]] dog0xjtjofctyzzcuxb1dso57knmwuq Carigradski sporazum (1700) 0 499174 3829371 3745895 2026-04-11T17:05:52Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: “ → " using [[Project:AWB|AWB]] 3829371 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Carigradski sporazum (1700) | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1700|7|13}} | mjesto_potpis = [[Carigrad]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = {{Početni datum|1700|7|13}} | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Rusko Carstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Carigradski''' ili '''Istanbulski sporazum''' potpisan je 13. jula 1700. između [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Time je završen [[Rusko-turski rat (1686-1700)]]. Ruski car [[Petar I, car Rusije|Petar I]] osigurao je posjed na područjima oko [[Azovsko more|Azovskog mora]] i oslobodio svoje vojne snage za učešće u [[Veliki sjeverni rat|Velikom sjevernom ratu]]. Carigradski sporazum je kasnije zamijenjen [[Prutski mir|Prutskim mirom]] 1711, nakon što se Osmansko Carstvo uključilo u ovaj rat. == Pozadina == [[Datoteka:Mustafa2.jpg|thumb|150px|lijevo|Sultan Mustafa II]] Kao član antiosmanlijskog saveza ([[Sveta liga (1684)|Sveta liga]]"), Rusko Carstvo borilo se protiv Otomanskog Carstva na istočnom poprištu [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] (Rusko-turski rat (1686–1700)). Nakon što su ostale članice Svete lige ([[Sveto Rimsko Carstvo]], [[Mletačka Republika]] i [[Poljsko-Litvanska unija]]) dostigle svoje ratne ciljeve, sa osmanlijskim sultanom [[Mustafa II|Mustafom II]] zaključile su [[Karlovački mir]] (1699), kojim su u potpunosti bili ignorisani ruski interesi.<ref>Anderson, Matthew Smith (2000). ''Europe in the eighteenth century, 1713-1789 General history of Europe'' (4. tom). Longman. {{ISBN| 0-582-35744-6}} (2000), str. 212</ref> Odgovarajući pregovori započeli su 1698, kada je Rusija još vodila vojnu kampanju u oblasti donjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Kerčki moreuz|Kerčkog moreuza]], povezujući Azovsko i [[Crno more]].<ref name=Davies187>Davies, Brian L. (2007). ''Warfare, state and society on the Black Sea steppe, 1500-1700. Warfare and history''. Routledge. {{ISBN| 0-415-23986-9}} (2007), str. 187</ref> Ruski car Petar I lično se uključio u pregovore i zaključio dvogodišnje primirje s Osmanskim Carstvom u Karlovcu ([[Sremski Karlovci]]) 26. januara 1699. U ovoj fazi, konačno rusko-osmanlijsko poravnanje je spriječeno neskladom između zahtjeva Petra I, koji su uključivali zaštitu kršćana u osmanlijskim [[balkan]]skim provincijama, vojnog položaja Rusije, kao i izostanak podrške ostalih članica Svete lige. U jesen 1699. car Petar I je poslao [[Jemeljan Ignjatijevič Ukrajincev|Jemeljana Ukrajinceva]] na sultanov dvor, [[Visoka Porta|Visoku Portu]] u Istanbulu da pregovara o miru. Ukrajincev je stigao ruskim ratnim brodom, fregatom Krepost sa 46 topova u ranu jesen 1699. Glavni ruski ciljevi bili su otomansko priznanje ruskih ratnih osvajanja oko Azova i slobodan pristup Crnom moru za ruske trgovačke brodove. Kako su pregovori sporo napredovali, a Petar I je bio pod vremenskim pritiskom da napadne [[Švedsko Carstvo]] u Velikom sjevernom ratu, on je pozvao Ukrajinceva da brzo sklopi mir odustavši od slobodnog pristupa ruskih trgovačkih brodova Crnom moru.<ref>Phillips, Edward J. (1995). ''The founding of Russia's navy. Peter the Great and the Azov Fleet, 1688-1714. Contributions in military studies''. Vol. 159. Greenwood Publishing Group. {{ISBN| 0-313-29520-4}}</ref>. == Uslovi == [[Datoteka:Peter de Grote.jpg|thumb|150px|lijevo|Ruski car Petar I]] Ugovor je zaključen 13. jula 1700. u Carigradu. Rusko i Otomansko Carstvo dogovorili su se o primirju koje će isteći za trideset godina. Sultan je priznao rusko posjedovanje oblasti oko Azovskog mora, uključujući Asov i novoizgrađene tvrđave Taganrog, Pavlovsk i Mius. Rusija je odustala od svojih pretenzija na Kerčki moreuz, ali je oslobođena plaćanja godišnjeg danka [[Krimski Kanat|Krimskom Kanatu]] koji se plaćao još od vremena okupacije [[Velika Kneževina Moskva|Velike Kneževine Moskve]] od strane [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]]. Tvrđave duž rijeke Dnjepar, koje su srušile ruske vojne snage, vraćene su Osmanskom Carstvu. Područje donjeg Dnjepra, južno od [[Zaporoška Sič|Zaporoške Siče]], i područje između Perekopa i Miuskog Gorodoka proglašeno je demilitarizovanom zonom. Sultan je tvrdio da njegovi potčinjeni, [[krimski Tatari]], neće napasti Rusiju. Zauzvrat, car je obećao da njegovi potčinjeni, [[Don (rijeka)|donski]] i zaporoški [[kozaci]], neće napadati Osmansko Carstvo. Obje strane obećale su da neće graditi nikakva utvrđenja duž granice. Osmansko Carstvo također je obećalo da će osloboditi ruske ratne zarobljenike. Sultan je dalje dozvolio slobodan prolaz ruskim hodočasnicima u [[Sveta Zemlja|Svetu zemlju]] i rusko diplomatsko predstavništvo u Carigradu.<ref name=Davies187/> == Utjecaj Velikog sjevernog rata == Sklapanje ugovora i prestanak njegovog važenja 1710. bili su usko povezani s Velikim sjevernim ratom, koji je počeo neposredno prije njegovog zaključenja. Car Petar I pregovarao je o napadu na Švedsko Carstvo s tri fronta sa svojim saveznicima [[August II Jaki|Augustom II Jakim]] od [[Saksonija|Saksonije]] i Poljsko-Litvanskim vladarem i [[Fridrik IV., kralj Danske i Norveške|Fridrikom IV od Danske-Norveške]]. Car Petar I trebao je napasti [[Švedska Ingrija|Švedsku Ingriju]], August II Jaki trebao je napasti [[Švedska Livonija|Švedsku Livoniju]], a Fridrik IV trebalo je napasti švedskog saveznika [[Kneževina Holstein-Gottorp|Kneževinu Holstein-Gottorp]]. Napad Petra I bio je, međutim, uslovljen dogovorom da će početi napad tek nakon sklapanja rusko-osmanlijskog mira.[9] Kao posljedica toga, ruski napad je odgođen do tačke u kojoj je [[Danska]] već bila poražena kada je Petar I izveo svoju vojsku iz [[Moskva|Moskve]], što je omogućilo [[Švedska|Švedskoj]] da se suoči s ruskim napadom na Ingriju koji je uspješno odbila. Osmansko Carstvo uključilo se u rat devet godina kasnije, kada je [[Karlo XII od Švedske]] poražen od Petra I u [[Bitka kod Poltave|bici kod Poltave]] i kasnije ulogorio ostatke svoje vojske u osmanlijskom [[Bender, Moldavija|Benderu]]. To je dovelo do još jednog sukoba između sultana Mustafe II i cara Petra I, koji je kulminirao osmanlijskom objavom rata i neuspješnim ruskim Prutskim vojnim pohodom. Kao posljedica toga, Carigradski sporazum je zamijenjen Prutskim sporazumom 1711, kojim je Azov vraćen sultanu i kasnije sravnjen sa zemljom,[ kao i [[Adrijanopoljski sporazum|Adrijanopoljskim sporazumom]] 1713, kojim je obnovljen mir između Ruskog i Otomanskog Carstva predviđenog da traje dvadeset i pet godina. Iako je sultan objavio rat Petru I u tri navrata u vremenu između Sporazuma iz Pruta i Adrijanopolja, stvarne borbe se nisu dogodile, pa je Prutski sporazum efektivno okončao otomansku intervenciju u Velikom sjevernom ratu.<ref>Frost, Robert I (2000). ''The Northern Wars. War, State and Society in Northeastern Europe 1558-1721'' Longman. {{ISBN| 978-0-582-06429-4}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Ruski mirovni sporazumi]] [[Kategorija:Sporazumi Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rusko-turski ratovi]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1700.]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:Sporazumi Ruskog Carstva]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:1700. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1700. u Ruskom Carstvu]] hc844lnj52jpeo82ahxmd7ng6pk9tkd 3829543 3829371 2026-04-12T11:02:27Z Panasko 146730 /* Utjecaj Velikog sjevernog rata */ clean up, replaced: ., → , using [[Project:AWB|AWB]] 3829543 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Carigradski sporazum (1700) | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1700|7|13}} | mjesto_potpis = [[Carigrad]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = {{Početni datum|1700|7|13}} | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Rusko Carstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Carigradski''' ili '''Istanbulski sporazum''' potpisan je 13. jula 1700. između [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Time je završen [[Rusko-turski rat (1686-1700)]]. Ruski car [[Petar I, car Rusije|Petar I]] osigurao je posjed na područjima oko [[Azovsko more|Azovskog mora]] i oslobodio svoje vojne snage za učešće u [[Veliki sjeverni rat|Velikom sjevernom ratu]]. Carigradski sporazum je kasnije zamijenjen [[Prutski mir|Prutskim mirom]] 1711, nakon što se Osmansko Carstvo uključilo u ovaj rat. == Pozadina == [[Datoteka:Mustafa2.jpg|thumb|150px|lijevo|Sultan Mustafa II]] Kao član antiosmanlijskog saveza ([[Sveta liga (1684)|Sveta liga]]"), Rusko Carstvo borilo se protiv Otomanskog Carstva na istočnom poprištu [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] (Rusko-turski rat (1686–1700)). Nakon što su ostale članice Svete lige ([[Sveto Rimsko Carstvo]], [[Mletačka Republika]] i [[Poljsko-Litvanska unija]]) dostigle svoje ratne ciljeve, sa osmanlijskim sultanom [[Mustafa II|Mustafom II]] zaključile su [[Karlovački mir]] (1699), kojim su u potpunosti bili ignorisani ruski interesi.<ref>Anderson, Matthew Smith (2000). ''Europe in the eighteenth century, 1713-1789 General history of Europe'' (4. tom). Longman. {{ISBN| 0-582-35744-6}} (2000), str. 212</ref> Odgovarajući pregovori započeli su 1698, kada je Rusija još vodila vojnu kampanju u oblasti donjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Kerčki moreuz|Kerčkog moreuza]], povezujući Azovsko i [[Crno more]].<ref name=Davies187>Davies, Brian L. (2007). ''Warfare, state and society on the Black Sea steppe, 1500-1700. Warfare and history''. Routledge. {{ISBN| 0-415-23986-9}} (2007), str. 187</ref> Ruski car Petar I lično se uključio u pregovore i zaključio dvogodišnje primirje s Osmanskim Carstvom u Karlovcu ([[Sremski Karlovci]]) 26. januara 1699. U ovoj fazi, konačno rusko-osmanlijsko poravnanje je spriječeno neskladom između zahtjeva Petra I, koji su uključivali zaštitu kršćana u osmanlijskim [[balkan]]skim provincijama, vojnog položaja Rusije, kao i izostanak podrške ostalih članica Svete lige. U jesen 1699. car Petar I je poslao [[Jemeljan Ignjatijevič Ukrajincev|Jemeljana Ukrajinceva]] na sultanov dvor, [[Visoka Porta|Visoku Portu]] u Istanbulu da pregovara o miru. Ukrajincev je stigao ruskim ratnim brodom, fregatom Krepost sa 46 topova u ranu jesen 1699. Glavni ruski ciljevi bili su otomansko priznanje ruskih ratnih osvajanja oko Azova i slobodan pristup Crnom moru za ruske trgovačke brodove. Kako su pregovori sporo napredovali, a Petar I je bio pod vremenskim pritiskom da napadne [[Švedsko Carstvo]] u Velikom sjevernom ratu, on je pozvao Ukrajinceva da brzo sklopi mir odustavši od slobodnog pristupa ruskih trgovačkih brodova Crnom moru.<ref>Phillips, Edward J. (1995). ''The founding of Russia's navy. Peter the Great and the Azov Fleet, 1688-1714. Contributions in military studies''. Vol. 159. Greenwood Publishing Group. {{ISBN| 0-313-29520-4}}</ref>. == Uslovi == [[Datoteka:Peter de Grote.jpg|thumb|150px|lijevo|Ruski car Petar I]] Ugovor je zaključen 13. jula 1700. u Carigradu. Rusko i Otomansko Carstvo dogovorili su se o primirju koje će isteći za trideset godina. Sultan je priznao rusko posjedovanje oblasti oko Azovskog mora, uključujući Asov i novoizgrađene tvrđave Taganrog, Pavlovsk i Mius. Rusija je odustala od svojih pretenzija na Kerčki moreuz, ali je oslobođena plaćanja godišnjeg danka [[Krimski Kanat|Krimskom Kanatu]] koji se plaćao još od vremena okupacije [[Velika Kneževina Moskva|Velike Kneževine Moskve]] od strane [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]]. Tvrđave duž rijeke Dnjepar, koje su srušile ruske vojne snage, vraćene su Osmanskom Carstvu. Područje donjeg Dnjepra, južno od [[Zaporoška Sič|Zaporoške Siče]], i područje između Perekopa i Miuskog Gorodoka proglašeno je demilitarizovanom zonom. Sultan je tvrdio da njegovi potčinjeni, [[krimski Tatari]], neće napasti Rusiju. Zauzvrat, car je obećao da njegovi potčinjeni, [[Don (rijeka)|donski]] i zaporoški [[kozaci]], neće napadati Osmansko Carstvo. Obje strane obećale su da neće graditi nikakva utvrđenja duž granice. Osmansko Carstvo također je obećalo da će osloboditi ruske ratne zarobljenike. Sultan je dalje dozvolio slobodan prolaz ruskim hodočasnicima u [[Sveta Zemlja|Svetu zemlju]] i rusko diplomatsko predstavništvo u Carigradu.<ref name=Davies187/> == Utjecaj Velikog sjevernog rata == Sklapanje ugovora i prestanak njegovog važenja 1710. bili su usko povezani s Velikim sjevernim ratom, koji je počeo neposredno prije njegovog zaključenja. Car Petar I pregovarao je o napadu na Švedsko Carstvo s tri fronta sa svojim saveznicima [[August II Jaki|Augustom II Jakim]] od [[Saksonija|Saksonije]] i Poljsko-Litvanskim vladarem i [[Fridrik IV, kralj Danske i Norveške|Fridrikom IV od Danske-Norveške]]. Car Petar I trebao je napasti [[Švedska Ingrija|Švedsku Ingriju]], August II Jaki trebao je napasti [[Švedska Livonija|Švedsku Livoniju]], a Fridrik IV trebalo je napasti švedskog saveznika [[Kneževina Holstein-Gottorp|Kneževinu Holstein-Gottorp]]. Napad Petra I bio je, međutim, uslovljen dogovorom da će početi napad tek nakon sklapanja rusko-osmanlijskog mira.[9] Kao posljedica toga, ruski napad je odgođen do tačke u kojoj je [[Danska]] već bila poražena kada je Petar I izveo svoju vojsku iz [[Moskva|Moskve]], što je omogućilo [[Švedska|Švedskoj]] da se suoči s ruskim napadom na Ingriju koji je uspješno odbila. Osmansko Carstvo uključilo se u rat devet godina kasnije, kada je [[Karlo XII od Švedske]] poražen od Petra I u [[Bitka kod Poltave|bici kod Poltave]] i kasnije ulogorio ostatke svoje vojske u osmanlijskom [[Bender, Moldavija|Benderu]]. To je dovelo do još jednog sukoba između sultana Mustafe II i cara Petra I, koji je kulminirao osmanlijskom objavom rata i neuspješnim ruskim Prutskim vojnim pohodom. Kao posljedica toga, Carigradski sporazum je zamijenjen Prutskim sporazumom 1711, kojim je Azov vraćen sultanu i kasnije sravnjen sa zemljom,[ kao i [[Adrijanopoljski sporazum|Adrijanopoljskim sporazumom]] 1713, kojim je obnovljen mir između Ruskog i Otomanskog Carstva predviđenog da traje dvadeset i pet godina. Iako je sultan objavio rat Petru I u tri navrata u vremenu između Sporazuma iz Pruta i Adrijanopolja, stvarne borbe se nisu dogodile, pa je Prutski sporazum efektivno okončao otomansku intervenciju u Velikom sjevernom ratu.<ref>Frost, Robert I (2000). ''The Northern Wars. War, State and Society in Northeastern Europe 1558-1721'' Longman. {{ISBN| 978-0-582-06429-4}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Ruski mirovni sporazumi]] [[Kategorija:Sporazumi Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rusko-turski ratovi]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1700.]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:Sporazumi Ruskog Carstva]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:1700. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1700. u Ruskom Carstvu]] kakbplr61jlqfy73ztj5cwvlfjsr94t Zuhapski mir 0 499175 3829546 3752026 2026-04-12T11:05:13Z Panasko 146730 /* top */ clean up, replaced: ., → , using [[Project:AWB|AWB]] 3829546 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Zuhapski mir | slika = {{multiple image | align = right | direction = horizontal | footer = Zuhapski mir iz 1639. godine sklopljen je između [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog carstva]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. | footer_align = left | image1 = Safavid Flag.svg | width1 = 100 | caption1 = | image2 = Flag of Ottoman Empire (1517-1793).svg | width2 = 100 | caption2 = }} | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1639|5|17}} | mjesto_potpis = [[Qasr-e Shirin]], [[Safavidsko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = | strane = * [[Safavidsko Carstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Zuhapski mir''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: <span lang="fa" dir="rtl">عهدنامه زهاب</span>, [[Turski jezik|turski]]: <span lang="tr" dir="ltr">Ahadnāmah Zuhab</span>), koji se naziva i '''Sporazum iz Qasr-e Shirina''' ([[Turski jezik|turski]]: <span lang="tr" dir="ltr">Kasr-ı Şirin Antlaşması</span>), bio je sporazum između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] i [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Carstva]], potpisan 16. maja 1639.<ref>Somel, Selçuk Akşin, ''Historical Dictionary of the Ottoman Empire'', (Scarecrow Press Inc, 2003), 306.</ref> Sporazum je okončao [[Osmansko-Safavidski rat (1623-1639)|Osmansko-Safavidski rat 1623-1639]] i bio je posljednji sukob u gotovo 150 godina povremenih ratova između dvije države oko teritorijalnih sporova. Može se smatrati i potvrdom prethodnog [[Amasijski mir|Amasijskog mira]] iz 1555.<ref>{{cite book|last=Redgate|first=A. E.|url=https://archive.org/details/armenianspeoples00aere|title=The Armenians|publisher=Blackwell|year=2000|isbn=978-0-631-22037-4|location=Oxford Malden, MA|url-access=registration}}</ref><ref>{{cite book|last1=Meri|first1=Josef W.|title=Medieval Islamic Civilization: L-Z, index|last2=Bacharach|first2=Jere L.|date=2006|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0415966924|page=581|authorlink1=Josef W. Meri|authorlink2=Jere L. Bacharach}}</ref> Sporazum je potvrdio podjelu teritorija u zapadnoj [[Azija|Aziji]] koje su prethodno držali Safavidi, kao što je trajni podjela [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] između dvije sile, u kojem su Istočna [[Armenija]], istočna [[Gruzija]], [[Dagestan]] i [[Širvan]] ostali pod kontrolom Safavidskog Carstva, dok su zapadna [[Gruzija]] i veći dio zapadne Armenije u potpunosti došli pod osmanlijsku vlast. To je također uključivalo čitavu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] (uključujući [[Bagdad]]) koja je nepovratno ustupljena Osmanlijama,<ref>{{Cite book|last=Matthee|first=Rudi|title=Persia in Crisis: Safavid Decline and the Fall of Isfahan|url=https://archive.org/details/persiaincrisissa0000matt|publisher=I.B.Tauris|year=2012|isbn=978-1845117450|pages=[https://archive.org/details/persiaincrisissa0000matt/page/182 182]}}</ref> kao i istočni [[Samche-Saatabago]] pod kontrolom Safavida, čime je Samche u cijelosti postao osmanlijski posjed.<ref>{{Cite book|last=Floor|first=Willem|title=Safavid Government Institutions|url=https://archive.org/details/safavidgovernmen0000floo|publisher=Mazda Publishers|year=2001|isbn=978-1568591353|location=Costa Mesa, California|pages=[https://archive.org/details/safavidgovernmen0000floo/page/n96 85]}}</ref><ref>{{Cite book|last=Floor|first=Willem M.|title=Titles and Emoluments in Safavid Iran: A Third Manual of Safavid Administration|publisher=Mage Publishers|year=2008|isbn=978-1933823232|location=Washington, DC|pages=140}}</ref> Zuhapskim mirom, istočna Armenija je ostala više od osam decenija pod vladavinom Safavida, koji ju je razdvojio na dva administrativna regiona: [[Provincija Erivan|provinciju Erivan]] i [[Provincija Karabah|provinciju Karabah]].<ref>{{cite book|last=Hovannisian|first=R. G.|title=Armenian People from Ancient to Modern Times|publisher=Palgrave|year=1997|isbn=1-4039-6422-X|page=81-82|ref=hovanissian}}</ref> Ipak, granični sporovi između Perzije i Osmanskog Carstva nisu okončani. Između 1555. i 1918, Perzija i Osmanlije potpisali su ne manje od 18 sporazuma koji bi ponovo riješili njihove sporne granice. Tačna demarkacija prema ovom sporazumu će trajno početi tokom 19. vijeka, u suštini postavljajući grube obrise granice između današnjeg [[Iran]]a i država [[Turska|Turske]] i [[Irak]]a, koja je bila osmansko-perzijska granica do 1918, kada je Osmansko Carstvo izgubio svoje teritorije na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Ipak, prema profesoru [[Ernest Tucker|Ernestu Tuckeru]], sporazum se može smatrati "kulminacijom" procesa normalizacije između njih koji je započeo [[Amasijski mir|Amasijskim mirom]].<ref>{{Cite book|last=Floor|first=Willem|title=Iran and the World in the Safavid Age|last2=Herzig|first2=Edmund|publisher=I.B.Tauris|year=2015|isbn=978-1780769905|pages=86}}</ref> Za razliku od bilo kojeg drugog osmansko-safavidskog sporazuma, Zuhab se pokazao kao "otporniji" i postao je "polazišna tačka" za gotovo sve dalje sporazume na diplomatskom nivou između dva susjeda.<ref>{{Cite book|last=Floor|first=Willem|title=Iran and the World in the Safavid Age|last2=Herzig|first2=Edmund|publisher=I.B.Tauris|year=2015|isbn=978-1780769905|pages=81}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1639.]] [[Kategorija:Qasr-e Shirin]] [[Kategorija:Sporazumi Safavidskog Carstva]] [[Kategorija:1639. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1639. u Safavidskom Carstvu]] srthn9ze4wur6qrx3oyivweazqrqh2g Vašvarski mir 0 499177 3829578 3745889 2026-04-12T11:38:45Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829578 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Vašvarski mir | slika = Vasvári béke irata (török nyelvű).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Turski primjerak sporazuma | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1664|8|1}} | mjesto_potpis = | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = | strane = * [[Habsburška Monarhija]] * [[Osmansko Carstvo]] | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Vašvarski mir''' bio je sporazum između [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] koji je uslijedio nakon [[Monošterska bitka (1664)|Monošterske bitke]]. 1. augusta 1664. i završio [[Austro-turski rat (1663-1664)|Austro-turski rat (1663-64)]].<ref>The Habsburg Monarchy, 1618-1815, Charles W. Ingrao, 2nd ed, Cambridge University Press 2000, str. 67</ref><ref>Arno Strohmeyer, Norbert Spannenberger (Hrsg): Frieden und Konfliktmanagement in interkulturellen Räumen. Das Osmanische Reich und die Habsburgermonarchie in der Frühen Neuzeit (= Forschungen zur Geschichte und Kultur des östlichen Mitteleuropa. 45). Franz Steiner, Stuttgart 2013, ISBN 978-3-515-10434-0</ref> Sporazum se održao oko 20 godina, sve do 1683, tokom koje su sukobi na granicama eskalirali u rat punih razmjera. U trenutku potpisivanja, vojska [[Habsburg (dinastija)|Habsburgovaca]] bila je u boljem položaju od osmanske. Umjesto održavanja inicijative i zamaha, počeli su pregovori i borbe su prestale. U stvari, [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I]], car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] želio je da se potpiše mir kako bi se mogao bolje pripremiti protiv Francuske.<ref>Die Habsburger, Eine Europäische Familiengeschichte, Brigitte Vacha, Sonderausgabe 1996, str. 245</ref> Međutim, frakcije unutar monarhije insistirale su na daljim operacijama, posebno [[Hrvati]] i [[Mađari]], uglavnom zato što je veći dio njihove teritorije bio u rukama Osmanlija, te su željeli iskoristiti priliku da povrate svoju zemlju. Plemićke hrvatske obitelji, [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] i [[Frankopani]], smatrale su taj sporazum kao ustupak Osmanlijama, jer su po njemu zapravo morali ustupiti teritorije koje su upravo oslobođene od Osmanlija. Neke od teritorija su im pripadale prije okupacije. Sporazum je izazvao unutrašnje sukobe i nestabilnost u monarhiji, koji će na kraju kulminirati pobunom dvije hrvatske plemićke porodice i mađarskih plemića predvođenih [[Franjo I. Rákóczy|Franjom I. Rákóczy]]<nowiki/>jem protiv kralja Ugarske (također cara njemačkih država u monarhiji). Sporazumom je priznata osmanlijska kontrola [[Transilvanija|Transilvanije]] i [[Nové Zámky]], kao i da oba carstva koja plaćaju finansijski danak (prezentovan kao "poklon") drugom.<ref>The Enemy at the Gate: Habsburgs, Ottomans, and the Battle for Europe, Andrew Wheatcroft, Random House, 2009</ref> To je bio jedini put da se francuski kralj, tradicionalni saveznik Osmanlija još od Franje I, borio protiv njih. To je bio jedan od glavnih faktora u odluci Habsburgovaca, jer su mnogo vrednija imanja u Svetom Rimskom Carstvu i Italiji bila ugrožena od Francuske. Ustupci su bili vrlo mali za Austrijance, jer se njihov car sada mogao okrenuti zapadnim poslovima. Habsburgovci su također dobili neka ekonomska prava u Osmanskom Carstvu. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] * [[Zrinsko-frankopanska urota]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1664.]] [[Kategorija:Vasvár]] [[Kategorija:Sporazumi Habsburške Monarhije]] [[Kategorija:1664. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1664. u Habsburškoj Monarhiji]] 7o6fl81r2j68rpj0d0gqr5y20j31guh Carigradski mir (1913) 0 499237 3829365 3746010 2026-04-11T17:01:30Z Panasko 146730 sitne korekcije using [[Project:AWB|AWB]] 3829365 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Carigradski mir (1913) | slika = Balkan Wars Boundaries.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1913|9|29}} | mjesto_potpis = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Kraljevina Bugarska]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Carigradski mir''' bio je sporazum između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Kraljevina Bugarska|Kraljevine Bugarske]] potpisan 29. septembra 1913. nakon [[Drugi balkanski rat|Drugog balkanskog rata]] u [[Konstantinopolj]]u,<ref>{{cite book|last1=Anderson|first1=Frank Maloy|title=Handbook for the Diplomatic History of Europe, Asia, and Africa 1870–1914|last2=Hershey|first2=Amos Shartle|date=1918|publisher=National Board for Historical Service, Government Printing Office|location=Washington, DC|page=443|chapter=The Treaty of Constantinople, 1913|author1-link=Frank Maloy Anderson|author2-link=Amos Shartle Hershey|access-date=26. 9. 2018|chapter-url=https://archive.org/stream/handbookfordiplo00ande#page/442/mode/2up}}</ref> današnjem [[Istanbul]]u. == Pozadina == U [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]] koalicija [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]], [[Kraljevina Srbija|Srbije]], [[Kraljevina Grčka|Grčke]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]] porazila je [[Osmansko Carstvo]]. [[Londonski sporazum (1913)|Londonskim sporazumom]] Osmanlije su izgubile skoro sve svoje evropske posjede, osim male teritorije oko [[Mramorno more|Mramornog mora]].<ref>{{Cite web|url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/boshtml/bos145.htm|title=Treaty of London|archive-url=https://web.archive.org/web/19970501052336/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/boshtml/bos145.htm|archive-date=1. 5. 1997|url-status=dead|access-date=12. 5. 2010}}</ref> Osmanlije su, međutim, uspjele povratiti [[Istočna Trakija|istočnu Trakiju]] tokom Drugog balkanskog rata.<ref>[http://www.turkeyswar.com/prelude/balkanwars3.htm Balkan wars] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100811123342/http://www.turkeyswar.com/prelude/balkanwars3.htm|date=11. 8. 2010}}</ref> Iako su mirovni pregovori između Bugarske i njenih susjeda vođeni u [[Bukurešt]]u, Osmansko Carstvo tamo nije bilo zastupljeno i vodilo je odvojene pregovore koji su doveli do Carigradskog sporazuma. == Sporazum == Uslovi sporazuma su bili:<ref>{{Cite web |url=http://www.e-tarih.org/sayfa.php?sfid=642&PHPSESSID=489b5fdea1106281df81a14f40e64fa5 |title=A summary of treaties (''in Turkish'') |access-date=29. 5. 2023 |archive-date=20. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120320150309/http://www.e-tarih.org/sayfa.php?sfid=642&PHPSESSID=489b5fdea1106281df81a14f40e64fa5 |url-status=live }}</ref><ref>Sina Akşin: ''Çağdaş Türkiye 1908–1980'', Cem Yayınevi, İstanbul, 2008 {{ISBN|978-975-406-566-4}} str. 50</ref> * Bugarska je priznala osmanlijsko osvajanje [[Edirne|Adrianopola]] (mod. Edirne), [[Kırklareli (pokrajina)|Kirklarelija]] i [[Didimotika]] i okolnih teritorija. * Osmansko Carstvo je ustupilo luku [[Aleksandropoli]] Bugarskoj. * Zamjena teritorije trebala je biti obavljena u roku od 10 dana. * Demobilizacija vojski na granici u roku od tri sedmice. * Oslobađanje ratnih zarobljenika sa obe strane. * Ponovno uspostavljene političkih i ekonomskih veza između dvije zemlje. * Sporazum u velikoj mjeri definiše današnje granice između istočne Trakije (evropska Turska), Bugarske i Grčke. == Posljedice == Osmansko Carstvo i Bugarska bili su saveznici u [[Centralne sile|Centralnim silama]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Prije ulaska Bugarske u rat, osmanlijska vlada je odlučila da Didimotiku ustupi Bugarskoj (da je ubijedi da se pridruži ratu na strani Centralnih sila) putem [[Bugarsko-osmanlijska konvencija (1915)|bugarsko-osmanlijske konvencije (1915)]]. Međutim, Centralne sile su poražene 1918. i Bugarska je izgubila Zapadnu Trakiju i Didimotiku od Grčke. Prema odredbama neuspješnog [[Sevrski sporazum|Sevrskog sporazuma]], Turska je trebala Grčkoj ustupiti gotovo cijelu istočnu Trakiju, ali predložene teritorijalne promjene su negirane pobjedom Turske nad Grčkom u ratu za nezavisnost i naknadnim Lazanskim mirom, koji je ponovo potvrdio granice ustanovljene Carigradskim sporazumom i Bugarsko-osmanlijskom konvencijom (osim Didimotike). == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1913.]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:Sporazumi Kraljevine Bugarske]] [[Kategorija:1913. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1913. u Kraljevini Bugarskoj]] kimmpt0x4oarip5fxdyx2q706lql77u Kerdenski mir 0 499241 3829404 3745918 2026-04-11T17:34:46Z Panasko 146730 /* Pozadina */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829404 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Kerdenski mir | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1746|9|4}} | mjesto_potpis = [[Kordan]], [[Afšaridska Monarhija]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Afšaridska Monarhija]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Kerdenski mir''' ([[Turski jezik|turski]]: <span lang="tr" dir="ltr">Kerden Antlaşması</span>, [[Perzijski jezik|perzijski]]: <span lang="fa" dir="rtl">عهدنامه گردان</span>) potpisan je između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Afšaridska Monarhija|Afšaridske Monarhije]] 4. septembra 1746. čime je zaključen [[Osmanlijsko-perzijski rat (1743-1746)|Osmanlijsko-perzijski rat 1743-1746]]. == Pozadina == Tokom posljednjih godina dinastije [[Safavidsko Carstvo|Safavida]] u Iranu, Osmanlije su uspjele aneksirati veći dio [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] i zapadnog [[Iran]]a, zbog sukoba oko nasljeđivanja, građanskih nemira i totalnog haosa. U međuvremenu, Afganistanci su uspjeli da aneksiraju dio [[Horasan (grad)|Horasana]]. Šah je morao da imenuje [[Nadir šah Afšar|Nadira]], iranskog Afšar Turkmena<ref>[http://www.history.co.uk/encyclopedia/ndir-shh.html Encyclopædia Britannica ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724011312/http://www.history.co.uk/encyclopedia/ndir-shh.html|date=24. 7. 2011}}</ref> za glavnog vojskovođu. Pod Nadirovim briljantnim komandovanjem, Iran je uspeo da povrati većinu svojih gubitaka. Nakon pobjeda, Nadiru je bilo lako da se domogne prestolja. Godine 1736. Nadir Šah je osnovao [[Dinastija Afšarida|dinastiju Afšarida]]<ref>[[Afshar tribe|Afshar]] is a name of a Turkmen tribe</ref> (nastaviće se do 1796) Nadir Šah je planirao da osnuje još jedno veliko perzijsko carstvo, koje se proteže od [[Ind]]a do [[Bosfor]]a, kao u [[Antika|antičko doba]]. Nakon ponovnog osvajanja nekadašnjih teritorija Irana, pokušao je dodatno pripojiti istočne teritorije Osmanskog Carstva (Istočna [[Anadolija]] i [[Irak]]). Također je predložio da se pomire dvije sekte (mazhab) islama. (Osmanlije su bile [[Sunitski islam|suniti]], a većina Iranaca su [[Šiizam|šiiti]]) Planirao je natjerati Osmanlije, tada prvake sunita, da prihvate šiite kao peti mezheb [[Islam]]a.<ref>Nicolae Jorga: ''Geschiste des Osmanichen vol IV'', (trans: Nilüfer Epçeli) Yeditepe Yayınları, 2009, {{ISBN|978-975-6480-19-9}}, str. 371</ref> == Uslovi sporazuma == Sporazum je potpisan u Kerdenu (lokacija<ref>The military camp of Shah Nadir</ref> blizu [[Kazvin]]a, [[Iran]]). Predstavnici su bili [[Hasan Ali Haji]] (afšaridska strana) i [[Mustafa Nazif]] (osmanlijska strana).<ref>Prof. Yaşar Yüce-Prof. Ali Sevim: ''Türkiye tarihi Cilt IV'', AKDTYKTTK Yayınları, İstanbul, 1991 str. 26</ref> * Granična linija između dvije zemlje bila je ista granična linija povučena otprilike stoljeće ranije prema [[Zuhapski mir|Zuhapskom miru]] iz 1639. (tj, koji je uključivao otprilike demarkaciju modernih graničnih linija između [[Turska|Turske]] i [[Iran]]a i [[Irak]]a i Irana). * Osmanlije su pristale na suprotstavljanje dinastiji Afšarida da vlada Iranom.<ref>During the war Ottomans were backing Safavid prince Safi Mirza as the legal shah of Iran.</ref> * Osmanlije su se također složile da dozvole iranskim hadžijima (hodočasnicima) u Meku (tada pod osmanskom kontrolom). * Razmjena konzulata ([[Turski jezik|turski]]: <span lang="tr" dir="ltr">şehbender</span>) bila je dozvoljena u obje zemlje. * Iran je odustao od pokušaja da natjeraju Osmanlije da proglase šiite petom legalnom sektom islama. * Obje strane su se složile da oslobode ratne zarobljenike. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1746.]] [[Kategorija:Kordan]] [[Kategorija:Sporazumi Afšaridske Monarhije]] [[Kategorija:1746. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1746. u Afšaridskoj Monarhiji]] a1n9rxjfhinxqqhd0fxctpfkx1dotkd Anglo-osmanska konvencija (1913) 0 499320 3829370 3746016 2026-04-11T17:05:16Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ) (2), „ → ", “ → " (11), ” → " (10) using [[Project:AWB|AWB]] 3829370 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Anglo-osmanska konvencija | slika = Map to show the Limits of Kuwait and Adjacent Country (1913).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Karta s granicama crvenog i zelenog kruga prema Anglo-osmanskoj konvenciji iz 1913 | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1913|7|29}} | mjesto_potpis = | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = | pregovarači = | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Anglo-osmanska konvencija''' iz 1913, poznata i kao '''Plava linija''', bila je sporazum između Uzvišene porte [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i Vlade [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] koji je definirao granice osmanske jurisdikcije u području [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]] u odnosu na [[Kuvajt]], [[Katar]], [[Bahrein]] i [[Shatt al-Arab]]. Potpisana je 29. jula 1913, ali nikada nije ratifikovana. Dugotrajni uticaj sporazuma bio je rješenje statusa Kuvajta; uspostavljena je osnova za formalnu nezavisnost i za granice modernog Kuvajta. == Pozadina == Neformalni pregovori započeli su 29. jula 1911. u britanskom memorandumu upućenom osmanskoj vladi. Do tada se činilo vjerovatnim da će terminal za Bagdadsku željeznicu koju finansira i projektuje Njemačka biti smješten u Kuvajtu.<ref>The original concession granted to the Baghdad Railway Company, dominated by Deutsche Bank, was an extension from Konya to Baghdad.</ref> Kuvajt je bio pod osmanskom upravom od 1871, a 1875. bio je uključen u vilajet Basra, ali je osmanska vlast bila uglavnom nominalna. Iako je šeik sada potpao pod jurisdikciju Carstva, nijedan osmanski zvaničnik nije bio stacioniran u Kuvajtu.<ref>David H. Finnie, Shifting Lines in the Sand: Kuwait’s Elusive Frontier with Iraq, (Cambridge: Harvard University Press, 1992), 7.</ref> Uticaj na Kuvajt bio je ključan za britansku vanjsku politiku u Perzijskom zalivu u pogledu trgovine i strateških interesa prema [[Indija|Indiji]]. Za Britance, dalje proširenje željezničke pruge značilo je dalje širenje osmanskog utjecaja, a sadašnja administracija – već ohrabrena "mladoturskim" režimom – željela je ponovo uspostaviti efektivnu kontrolu nad svojim carstvom južno od Kuvajta.<ref>Briton Cooper Busch, Britain and the Persian Gulf, 1894-1914, (Berkeley: University of California Press,1967), 308, i 319.</ref> Još gore je bilo moguće zadiranje drugih evropskih sila. U predloženom memorandumu, Britanci su stoga nastojali da regulišu [[Status quo]] sporazum iz 1901, uz dodatno preciziranje jasne definicije granica Kuvajta u korist Britanije.<ref>Finnie, 32.</ref> Iako su ponekad bili u ćorsokaku, pregovori komunicirani memorandumima nastavljeni su po principu [[quid pro quo]] u kojem su Britanci imali prednost; ako biosmanlije prihvatile autonomni status Kuvajta i predložene granice, Britanci bi morali prihvatiti osmansku vlast, a zauzvrat, sjeverna ostrva [[Warbah]] i [[Bubiyan]] morala bi biti dodijeljena Kuvajtu, i tako dalje.<ref>Busch, 321.</ref> Opadajući uticaj Istanbula u Zalivu primorao ga je na ustupke bez mnogo dobiti zauzvrat. Osmansko Carstvo se suočilo s brojnim neuspjesima u posljednjih nekoliko decenija – nekoliko njegovih provincija je postiglo nezavisnost, neke su pripojene drugim zemljama, ili su mnoge izgubljene u ratovima – i iz unutarpolitičkih razloga možda se činilo važnim zadržati Kuvajt kao dio carstva, makar samo simbolički. Osmanlije su također smatrale da bi sklapanje ovog sporazuma osiguralo britansku podršku u drugim hitnijim pitanjima, kao što je rješavanje invazije drugih evropskih sila i sukoba u drugim dijelovima Osmanskog Carstva. Dodatno, britanski pritisci naveli su osmanlije da odustanu od predloženog proširenja željezničke linije do Kuvajta i da se umjesto toga odluče za terminal u Basri.<ref>Feroz Ahman, "A Note on the International Status of Kuwait before November 1914," International Journal of Middle East Studies, Vol. 21, No. 1 (Feb., 1992), 184.</ref> Planovi za terminal u Basri stvorili su novu seriju zahtjeva Britanaca, uključujući osmansko odricanje od Katara i ocrtavanje njegove uloge u širim vodama Perzijskog zaliva. Britanija je željela sklopiti sporazume sa šeikom Katara [[Jasim al-Thani|Jasimom al-Thanijem]] o ilegalnoj trgovini oružjem i pomorskom miru, a također je nastojala i formalno uspostaviti svoju dominaciju u Zalivu. Do 6. maja 1913. Britanija i Osmansko Carstvo parafirali su kompromis i konvencija je potpisana 29. jula 1913, tačno dvije godine nakon prvog memoranduma. == Neratifikacija == Anglo-osmanska konvencija je bila samo dio šireg procesa pregovaranja, a složenost konkurentskih evropskih komercijalnih interesa u regiji spriječila je njenu ratifikaciju. [[Ruska Imperija|Rusija]], [[Treća Francuska Republika|Francuska]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] (a kasnije i [[Italija]]) su vršile pritisak na osmansku vladu za [[Željeznica|željezničke]] koncesije. Ratifikacija je bila dodatno komplikovana činjenicom da je većina samih sila bila angažovana u bilateralnim pregovorima sa Osmanskim Carstvom, baš kao što su Britanci uradili sa ovom Konvencijom. Također, pokušaji dobivanja koncesija za naftu od osmanske vlade su dodali složenost komercijalnih aranžmana. Konačno, Osmanlije i Britanci su se pojavili kao neprijatelji u roku od nekoliko mjeseci nakon Anglo-osmanska konvencija iz 1913, pošto je izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] umanjilo svaku nadu za ratifikaciju.<ref>Wilkinson, 61, 66, i 96.</ref> Prije izbijanja neprijateljstava, pregovaran je i prateći sporazum koji pokriva ostatak [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]], [[Ljubičasta linija (1914)|Ljubičasta linija]]. == Uslovi sporazuma == === I. Kuvajt === Odjeljak I konvencije se sastojao od deset članova koji se tiču statusa Kuvajta i njegovih teritorijalnih granica. On je uključivao kontradiktorne odredbe u smislu da su Britanci priznali Kuvajt kao autonomni pokrajinski pod-distrikt (kadiluk) Osmanskog Carstva unutar nacrtane zelene zone i obavezali se da neće uspostaviti protektorat, dok je Osmansko Carstvo priznalo valjanost sporazuma koji su sklopili po kojem je Kuvajt de fakto britanski protektorat osim po imenu i koji je priznao Kuvajt kao nezavisni entitet unutar nacrtane crvene zone. Prema sporazumu, Kuvajt je predstavljao "autonomni kadiluk Osmanskog Carstva", čime je priznao šeika [[Mubarak al-Sabah|Mubaraka al-Sabaha]] kao vladara Kuvajta, kao i [[kajmekam]]a (guvernera) (član 1). Kuvajt je naveden kao takav jer su se Osmanlije i Britanci tumačili "suverenitet" i "suzerenitet" u svojim kontra-nacrtima, pa su oba termina izostavljena u konačnom nacrtu.<ref>Busch, 337.</ref> Kako je to bio "autonomni" kadiluk, osmanska vlada je pristala da se suzdrži od miješanja u poslove Kuvajta, "uključujući pitanje sukcesije, i od bilo kakvog administrativnog, kao i bilo kakvog okupacionog ili vojnog čina". Također je dozvoljeno korištenje osmanske zastave sa mogućnošću upisivanja riječi "Kuvajt" na nju (član 2). Sporazum je identificirao teritorije Kuvajta kao dvije različite regije, označene crvenom i zelenom bojom na mapi priloženoj konvenciji. Crvena linija, kako se obično naziva, označavala je regiju u kojoj je šeik trebao imati "potpunu administrativnu autonomiju". Ovu regiju formirao je "polukrug sa gradom Kuvajtom u centru, Khawr al-Zubayrom na sjevernom i al-Qurrayinom na južnom kraju" (član 5). Ovo je također uključivalo okolna ostrva Warba i Bubiyan, koja su bila glavna pregovaračka tačka za Britance koji su posmatrali osmanske vojne položaje na ostrvima kao prijetnju.<ref>Busch, 338; Also, it is important to note that later on Warba and Bubiyan would become very important in the context of the modern history of the Persian Gulf with regard to [[Saddam Hussein]]’s 1990 [[invasion of Kuwait]].</ref> Zelena linija je definisala regiju u kojoj će šeik Kuvajta vršiti administrativna prava osmanskog kadiluka. Plemena koja su se nalazila na tom području bila su "priznata u zavisnosti od šejha Kuvajta" i kao [[kajmekam]]a, te se od njega tražilo da prikuplja danak (član 6). Važnost zelene linije je u tome što je ona po prvi put postavila osnovu za uspostavljene granice modernog Kuvajta:<ref>Finnie, 35.</ref> <blockquote>Linija razgraničenja počinje na obali na ušću Khor al-Zubaira na sjeverozapadu i prelazi odmah južno od Umm-Qasr, Safwan i Jabla Sanam, na način da ostavlja ove lokacije i njihove bunare vilajetu Basra; dolazeći do al-Batina, prati ga prema jugozapadu do Hafr-al-Batina koji napušta na istoj strani kao i Kuvajt; od te tačke na dotičnoj liniji ide na jugoistok napuštajući bunare al-Safah, al-Garaa, al-Haba, al-Warbah i Antaa, dostižući more u blizini Jabal Munife (član 7).</blockquote> Još jedna važna odredba, a koju su Osmanlije zahtijevale, bila je britanska deklaracija da neće biti uspostavljen protektorat nad Kuvajtom (član 4). Ipak, osmanska vlada je priznala valjanost [[Anglo-Kuvajtski sporazum (1899)|Anglo-Kuvajtskog sporazuma]] iz 1899. i sporazuma iz 1900. i 1904. u kojima se Kuvajt obavezao da se neće baviti trgovinom oružjem ili dozvoliti drugoj sili da uspostavi poštu, kao i druge teritorijalne ustupke šeika britanskoj vladi (član 3). Na konvenciji su dodane i manje odredbe, koje su uključivale šeikovo pravo na njegovu privatnu imovinu u vilajetu Basra (član 9) i ekstradiciju (član 10). === II. Katar & III. Bahrein === Odjeljci II i III predstavljaju odredbe za Katar i Bahrein, respektivno. Centralni dio pregovora bio je status Katara i Bahreina, a Britanci su vršili pritisak na osmansku vladu da se odrekne svojih pretenzija na oba. Ako bi osmanska vlada zadržala suverenitet nad Katarom i Bahreinom, to bi joj omogućilo pravo da i dalje intervenira u pitanjima Zaljeva, nad kojima su Britanci željeli zadržati monopol.<ref>Busch, 330.</ref> Osmanlije su bile spremne da odustanu od svih pretenzija na Bahrein, u kojem nikada nisu mogli zadržati ništa osim simbolične uloge, ali ne i Katar. Što se tiče suvereniteta, osmanlije su tvrdile da je Carstvo uvijek imalo efektivni suverenitet nad poluostrvom i da nije moglo opravdati napuštanje teritorije koje se nikada nije formalno odreklo.<ref>John C. Wilkinson, Arabia’s Frontiers: The Story of Britain’s Boundary Drawing in the Desert, London: I.B. Taurus & Co Ltd, 1991, 91-92.</ref> Ipak, pod znatnim pritiskom, odrekla se prava na oba (članovi 11. i 13)<ref>Britain had always refused to recognize any Ottoman authority in the Qatar Peninsula outside a ''de facto'' presence in [[Doha]]. The settlement of tribal groups outside of Doha, notably Zubara, sanctioned by the Ottoman ''kaymakam'' and Sheikh of Bahrain, Wasim, was often used as an excuse for British intervention in local affairs. Britain also used the suppression of piracy near the peninsula as an excuse to hold the Ottomans responsible for attacks, and later on as an excuse for domination in the Gulf (Wilkinson, 78-79).</ref> i uspostavljena je plava linija za definisanje teritorijalnih granica osmanske jurisdikcije. Ova linija je odvajala osmanski [[sandžak Najd]] od Katara. Plava linija je počela nekoliko kilometara južno od [[Zaknunije]] (koja je bila uključena u sandžak), direktno južno do [[Rub' al-Khali]] (član 11). U sporazumu se ne spominje da će Zaknunija biti dio sandžaka Najd u zamjenu za osmansku naknadu od 1.000 funti plaćenu šeiku Bahreina preko britanske vlade.<ref>Wilkinson, 63.</ref> Što se tiče Bahreina, osmanlije su se odrekle svih pretenzija na njega sve dok Britanci nisu imali namjeru da ga aneksiraju (član 13) i nisu tražili kapitulacijska prava za podanike šeika Bahreina (zaštićenih konzulima britanskog veličanstva) koji žive u Osmanskom Carstvu (član 15). === IV. Perzijski zaliv === Posljednji korak u osiguravanju svoje dominacije nad Perzijskim zalivom bila je formalizacija britanske policije nad Zalivom. Stoga, "radi zaštite svojih posebnih interesa...u slobodnoj vodi Perzijskog zaliva i na granicama koje pripadaju nezavisnim šejhovima od juga al-Katara do Indijskog okeana", Britanci su mogli nastaviti provoditi slijedeće mjere (član 16): * Sondiranje, osvjetljenje svjetionika, postavljanje bova, pilotiranje * Pomorska policija * Karantinske mjere == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1913.]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:1913. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1913. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] ce6cd6e1cjudyw3ojmn2091i1pdbuk6 3829542 3829370 2026-04-12T11:02:15Z Panasko 146730 /* Pozadina */ clean up, replaced: ., → , using [[Project:AWB|AWB]] 3829542 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Anglo-osmanska konvencija | slika = Map to show the Limits of Kuwait and Adjacent Country (1913).jpg | veličina_slike = | opis_slike = Karta s granicama crvenog i zelenog kruga prema Anglo-osmanskoj konvenciji iz 1913 | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1913|7|29}} | mjesto_potpis = | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = | pregovarači = | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Anglo-osmanska konvencija''' iz 1913, poznata i kao '''Plava linija''', bila je sporazum između Uzvišene porte [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i Vlade [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] koji je definirao granice osmanske jurisdikcije u području [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]] u odnosu na [[Kuvajt]], [[Katar]], [[Bahrein]] i [[Shatt al-Arab]]. Potpisana je 29. jula 1913, ali nikada nije ratifikovana. Dugotrajni uticaj sporazuma bio je rješenje statusa Kuvajta; uspostavljena je osnova za formalnu nezavisnost i za granice modernog Kuvajta. == Pozadina == Neformalni pregovori započeli su 29. jula 1911. u britanskom memorandumu upućenom osmanskoj vladi. Do tada se činilo vjerovatnim da će terminal za Bagdadsku željeznicu koju finansira i projektuje Njemačka biti smješten u Kuvajtu.<ref>The original concession granted to the Baghdad Railway Company, dominated by Deutsche Bank, was an extension from Konya to Baghdad.</ref> Kuvajt je bio pod osmanskom upravom od 1871, a 1875. bio je uključen u vilajet Basra, ali je osmanska vlast bila uglavnom nominalna. Iako je šeik sada potpao pod jurisdikciju Carstva, nijedan osmanski zvaničnik nije bio stacioniran u Kuvajtu.<ref>David H. Finnie, Shifting Lines in the Sand: Kuwait’s Elusive Frontier with Iraq, (Cambridge: Harvard University Press, 1992), 7.</ref> Uticaj na Kuvajt bio je ključan za britansku vanjsku politiku u Perzijskom zalivu u pogledu trgovine i strateških interesa prema [[Indija|Indiji]]. Za Britance, dalje proširenje željezničke pruge značilo je dalje širenje osmanskog utjecaja, a sadašnja administracija – već ohrabrena "mladoturskim" režimom – željela je ponovo uspostaviti efektivnu kontrolu nad svojim carstvom južno od Kuvajta.<ref>Briton Cooper Busch, Britain and the Persian Gulf, 1894-1914, (Berkeley: University of California Press,1967), 308, i 319.</ref> Još gore je bilo moguće zadiranje drugih evropskih sila. U predloženom memorandumu, Britanci su stoga nastojali da regulišu [[Status quo]] sporazum iz 1901, uz dodatno preciziranje jasne definicije granica Kuvajta u korist Britanije.<ref>Finnie, 32.</ref> Iako su ponekad bili u ćorsokaku, pregovori komunicirani memorandumima nastavljeni su po principu [[quid pro quo]] u kojem su Britanci imali prednost; ako biosmanlije prihvatile autonomni status Kuvajta i predložene granice, Britanci bi morali prihvatiti osmansku vlast, a zauzvrat, sjeverna ostrva [[Warbah]] i [[Bubiyan]] morala bi biti dodijeljena Kuvajtu, i tako dalje.<ref>Busch, 321.</ref> Opadajući uticaj Istanbula u Zalivu primorao ga je na ustupke bez mnogo dobiti zauzvrat. Osmansko Carstvo se suočilo s brojnim neuspjesima u posljednjih nekoliko decenija – nekoliko njegovih provincija je postiglo nezavisnost, neke su pripojene drugim zemljama, ili su mnoge izgubljene u ratovima – i iz unutarpolitičkih razloga možda se činilo važnim zadržati Kuvajt kao dio carstva, makar samo simbolički. Osmanlije su također smatrale da bi sklapanje ovog sporazuma osiguralo britansku podršku u drugim hitnijim pitanjima, kao što je rješavanje invazije drugih evropskih sila i sukoba u drugim dijelovima Osmanskog Carstva. Dodatno, britanski pritisci naveli su osmanlije da odustanu od predloženog proširenja željezničke linije do Kuvajta i da se umjesto toga odluče za terminal u Basri.<ref>Feroz Ahman, "A Note on the International Status of Kuwait before November 1914," International Journal of Middle East Studies, Vol. 21, No. 1 (Feb, 1992), 184.</ref> Planovi za terminal u Basri stvorili su novu seriju zahtjeva Britanaca, uključujući osmansko odricanje od Katara i ocrtavanje njegove uloge u širim vodama Perzijskog zaliva. Britanija je željela sklopiti sporazume sa šeikom Katara [[Jasim al-Thani|Jasimom al-Thanijem]] o ilegalnoj trgovini oružjem i pomorskom miru, a također je nastojala i formalno uspostaviti svoju dominaciju u Zalivu. Do 6. maja 1913. Britanija i Osmansko Carstvo parafirali su kompromis i konvencija je potpisana 29. jula 1913, tačno dvije godine nakon prvog memoranduma. == Neratifikacija == Anglo-osmanska konvencija je bila samo dio šireg procesa pregovaranja, a složenost konkurentskih evropskih komercijalnih interesa u regiji spriječila je njenu ratifikaciju. [[Ruska Imperija|Rusija]], [[Treća Francuska Republika|Francuska]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] (a kasnije i [[Italija]]) su vršile pritisak na osmansku vladu za [[Željeznica|željezničke]] koncesije. Ratifikacija je bila dodatno komplikovana činjenicom da je većina samih sila bila angažovana u bilateralnim pregovorima sa Osmanskim Carstvom, baš kao što su Britanci uradili sa ovom Konvencijom. Također, pokušaji dobivanja koncesija za naftu od osmanske vlade su dodali složenost komercijalnih aranžmana. Konačno, Osmanlije i Britanci su se pojavili kao neprijatelji u roku od nekoliko mjeseci nakon Anglo-osmanska konvencija iz 1913, pošto je izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] umanjilo svaku nadu za ratifikaciju.<ref>Wilkinson, 61, 66, i 96.</ref> Prije izbijanja neprijateljstava, pregovaran je i prateći sporazum koji pokriva ostatak [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluostrva]], [[Ljubičasta linija (1914)|Ljubičasta linija]]. == Uslovi sporazuma == === I. Kuvajt === Odjeljak I konvencije se sastojao od deset članova koji se tiču statusa Kuvajta i njegovih teritorijalnih granica. On je uključivao kontradiktorne odredbe u smislu da su Britanci priznali Kuvajt kao autonomni pokrajinski pod-distrikt (kadiluk) Osmanskog Carstva unutar nacrtane zelene zone i obavezali se da neće uspostaviti protektorat, dok je Osmansko Carstvo priznalo valjanost sporazuma koji su sklopili po kojem je Kuvajt de fakto britanski protektorat osim po imenu i koji je priznao Kuvajt kao nezavisni entitet unutar nacrtane crvene zone. Prema sporazumu, Kuvajt je predstavljao "autonomni kadiluk Osmanskog Carstva", čime je priznao šeika [[Mubarak al-Sabah|Mubaraka al-Sabaha]] kao vladara Kuvajta, kao i [[kajmekam]]a (guvernera) (član 1). Kuvajt je naveden kao takav jer su se Osmanlije i Britanci tumačili "suverenitet" i "suzerenitet" u svojim kontra-nacrtima, pa su oba termina izostavljena u konačnom nacrtu.<ref>Busch, 337.</ref> Kako je to bio "autonomni" kadiluk, osmanska vlada je pristala da se suzdrži od miješanja u poslove Kuvajta, "uključujući pitanje sukcesije, i od bilo kakvog administrativnog, kao i bilo kakvog okupacionog ili vojnog čina". Također je dozvoljeno korištenje osmanske zastave sa mogućnošću upisivanja riječi "Kuvajt" na nju (član 2). Sporazum je identificirao teritorije Kuvajta kao dvije različite regije, označene crvenom i zelenom bojom na mapi priloženoj konvenciji. Crvena linija, kako se obično naziva, označavala je regiju u kojoj je šeik trebao imati "potpunu administrativnu autonomiju". Ovu regiju formirao je "polukrug sa gradom Kuvajtom u centru, Khawr al-Zubayrom na sjevernom i al-Qurrayinom na južnom kraju" (član 5). Ovo je također uključivalo okolna ostrva Warba i Bubiyan, koja su bila glavna pregovaračka tačka za Britance koji su posmatrali osmanske vojne položaje na ostrvima kao prijetnju.<ref>Busch, 338; Also, it is important to note that later on Warba and Bubiyan would become very important in the context of the modern history of the Persian Gulf with regard to [[Saddam Hussein]]’s 1990 [[invasion of Kuwait]].</ref> Zelena linija je definisala regiju u kojoj će šeik Kuvajta vršiti administrativna prava osmanskog kadiluka. Plemena koja su se nalazila na tom području bila su "priznata u zavisnosti od šejha Kuvajta" i kao [[kajmekam]]a, te se od njega tražilo da prikuplja danak (član 6). Važnost zelene linije je u tome što je ona po prvi put postavila osnovu za uspostavljene granice modernog Kuvajta:<ref>Finnie, 35.</ref> <blockquote>Linija razgraničenja počinje na obali na ušću Khor al-Zubaira na sjeverozapadu i prelazi odmah južno od Umm-Qasr, Safwan i Jabla Sanam, na način da ostavlja ove lokacije i njihove bunare vilajetu Basra; dolazeći do al-Batina, prati ga prema jugozapadu do Hafr-al-Batina koji napušta na istoj strani kao i Kuvajt; od te tačke na dotičnoj liniji ide na jugoistok napuštajući bunare al-Safah, al-Garaa, al-Haba, al-Warbah i Antaa, dostižući more u blizini Jabal Munife (član 7).</blockquote> Još jedna važna odredba, a koju su Osmanlije zahtijevale, bila je britanska deklaracija da neće biti uspostavljen protektorat nad Kuvajtom (član 4). Ipak, osmanska vlada je priznala valjanost [[Anglo-Kuvajtski sporazum (1899)|Anglo-Kuvajtskog sporazuma]] iz 1899. i sporazuma iz 1900. i 1904. u kojima se Kuvajt obavezao da se neće baviti trgovinom oružjem ili dozvoliti drugoj sili da uspostavi poštu, kao i druge teritorijalne ustupke šeika britanskoj vladi (član 3). Na konvenciji su dodane i manje odredbe, koje su uključivale šeikovo pravo na njegovu privatnu imovinu u vilajetu Basra (član 9) i ekstradiciju (član 10). === II. Katar & III. Bahrein === Odjeljci II i III predstavljaju odredbe za Katar i Bahrein, respektivno. Centralni dio pregovora bio je status Katara i Bahreina, a Britanci su vršili pritisak na osmansku vladu da se odrekne svojih pretenzija na oba. Ako bi osmanska vlada zadržala suverenitet nad Katarom i Bahreinom, to bi joj omogućilo pravo da i dalje intervenira u pitanjima Zaljeva, nad kojima su Britanci željeli zadržati monopol.<ref>Busch, 330.</ref> Osmanlije su bile spremne da odustanu od svih pretenzija na Bahrein, u kojem nikada nisu mogli zadržati ništa osim simbolične uloge, ali ne i Katar. Što se tiče suvereniteta, osmanlije su tvrdile da je Carstvo uvijek imalo efektivni suverenitet nad poluostrvom i da nije moglo opravdati napuštanje teritorije koje se nikada nije formalno odreklo.<ref>John C. Wilkinson, Arabia’s Frontiers: The Story of Britain’s Boundary Drawing in the Desert, London: I.B. Taurus & Co Ltd, 1991, 91-92.</ref> Ipak, pod znatnim pritiskom, odrekla se prava na oba (članovi 11. i 13)<ref>Britain had always refused to recognize any Ottoman authority in the Qatar Peninsula outside a ''de facto'' presence in [[Doha]]. The settlement of tribal groups outside of Doha, notably Zubara, sanctioned by the Ottoman ''kaymakam'' and Sheikh of Bahrain, Wasim, was often used as an excuse for British intervention in local affairs. Britain also used the suppression of piracy near the peninsula as an excuse to hold the Ottomans responsible for attacks, and later on as an excuse for domination in the Gulf (Wilkinson, 78-79).</ref> i uspostavljena je plava linija za definisanje teritorijalnih granica osmanske jurisdikcije. Ova linija je odvajala osmanski [[sandžak Najd]] od Katara. Plava linija je počela nekoliko kilometara južno od [[Zaknunije]] (koja je bila uključena u sandžak), direktno južno do [[Rub' al-Khali]] (član 11). U sporazumu se ne spominje da će Zaknunija biti dio sandžaka Najd u zamjenu za osmansku naknadu od 1.000 funti plaćenu šeiku Bahreina preko britanske vlade.<ref>Wilkinson, 63.</ref> Što se tiče Bahreina, osmanlije su se odrekle svih pretenzija na njega sve dok Britanci nisu imali namjeru da ga aneksiraju (član 13) i nisu tražili kapitulacijska prava za podanike šeika Bahreina (zaštićenih konzulima britanskog veličanstva) koji žive u Osmanskom Carstvu (član 15). === IV. Perzijski zaliv === Posljednji korak u osiguravanju svoje dominacije nad Perzijskim zalivom bila je formalizacija britanske policije nad Zalivom. Stoga, "radi zaštite svojih posebnih interesa...u slobodnoj vodi Perzijskog zaliva i na granicama koje pripadaju nezavisnim šejhovima od juga al-Katara do Indijskog okeana", Britanci su mogli nastaviti provoditi slijedeće mjere (član 16): * Sondiranje, osvjetljenje svjetionika, postavljanje bova, pilotiranje * Pomorska policija * Karantinske mjere == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1913.]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:1913. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1913. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] mi9q280hhxa15kfn4y7qywls7if6tzj Trabzonska mirovna konferencija 0 499407 3829366 3746020 2026-04-11T17:02:07Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ) (2), . - → - using [[Project:AWB|AWB]] 3829366 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Trabzonska mirovna konferencija | slika = Participants of the Trebizond Peace Conference.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Grupna fotografija transkavkazskih i osmanlijskih učesnika konferencije. [[Akaki Chkhenkeli]], [[Hüseyin Rauf Beg]] i [[Khalil beg Khasmammadov]] stoje ispred | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = 14. 3 - 13. 4. 1918 | mjesto_potpis = [[Trabzon (pokrajina)|Trabzon]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = | pregovarači = | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Kavkaski Seim]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Trabzonska mirovna konferencija''' bila je konferencija koja je održana između 14. marta i 13. aprila 1918. u Trabzonu između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i delegacije Transkavkaske skupštine ([[Kavkaski Seim|Kavkaskog Seima]]) i vlade. Predstavnici su bili kontraadmiral [[Hüseyin Rauf Beg]] za Osmansko Carstvo, i [[Akaki Chkhenkeli]], [[Khalil beg Khasmammadov]], [[Alexander Khatisian]] itd. kao transkavkaska delegacija. [[Erzindžansko primirje]] koje su Rusi i Osmanlije potpisali u Erzindžanu 5. decembra 1917. okončalo je oružane sukobe između Rusije i Osmanskog Carstva u [[Perzijska kampanja (Prvi svjetski rat)|Perzijskoj]] i [[Kavkaska kampanj (Prvi svjetski rat)|Kavkaskoj kampanji]] na [[Bliski istok|bliskoistočnom]] frontu [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref>[[Tadeusz Swietochowski]], ''Russian Azerbaijan 1905-1920'', str. 119</ref> Nakon primirja uslijedio je [[Brest-litovski mir (Ukrajina–Centralne sile)|Brest-Litovski mir]] 3. marta 1918. između [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]] i [[Centralne sile|Centralnih sila]], koji je označio izlazak Rusije iz Prvog svjetskog rata. Brest-Litovski mir nametnuo je granice koje su bile u suprotnosti s onima na koje su sve strane polagale pravo. Osmansko Carstvo je smatralo da delegacija koju je osnovao Seim ne predstavlja državu, već narode regije. == Pozicije == Osmanlijska delegacija izrazila je želju da "Kavkazje proglasi svoju nezavisnost i objavi svoj oblik vlasti prije završetka pregovora" Osmansko Carstvo je htjelo srušiti barijeru između anatolskih muslimana i kavkaskih muslimana i "učvrstiti jedinstvo među srodnim nacijama." Posebni zadaci Osmanskog Carstva na Kavkazu, uvjeravao je Rauf Beg, odražavaju veze između Carstva i kavkaskih naroda koji su bili "...ne samo historijske i geografske, nego krvne, koje teku iz njihove zajedničke prošlosti." Ahmed beg Pepinov, savjetnik Kavkaske delegacije i član Muslimanskog nacionalnog vijeća, predložio je formiranje četvrte, zasebne administrativne jedinice koju bi činile muslimanske oblasti [[Batumi|Batumske]] i [[Karska oblast|Karske oblasti]]. "Veze koje stvaraju sličnosti rase, religije, ekonomije i svakodnevnog života su veoma jake i biće im jako teško da opstanu jedno bez drugog", ustvrdio je Pepinov utemeljujući tu želju. == Posljedice == Na kraju pregovora, Enver-paša je ponudio da preda sve ambicije Carstva na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]] u zamjenu za priznanje osmanlijskog povratka istočnoanadolskih provincija u Brest-Litovskom miru.<ref name="ottoman1">Ezel Kural Shaw History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. str. 326</ref> Šef transkavkaske delegacije Akaki Chkhenkeli je 5. aprila prihvatio Brest-Litovski mir kao osnovu za dodatne pregovore i uputio je vladi poziv da prihvate ovaj stav.<ref name="ric">Richard Hovannisian "The Armenian people from ancient to modern times" str. 292-293</ref> Raspoloženje koje je vladalo u [[Tiflis]]u bilo je veoma različito, izrazili su veću odlučnost. Brest-Litovski mir ujedinio je [[Armeni|armensko]]-[[Gruzijci|gruzijski]] blok. [[Armeni]] su vršili pritisak na Republiku da odbije. Oni su priznali postojanje ratnog stanja između sebe i Osmanskog Carstva.<ref name="ric" /> Neprijateljstva su nastavljena i osmanlijske trupe su zauzele nove teritorije na istoku, dostižući predratne granice. U Batumu je 11. maja otvorena nova mirovna konferencija.<ref name="ottoman1" /> Na ovoj konferenciji, osmanlije su proširile svoje zahtjeve na Tiflis, kao i [[Aleksandropolj]] i [[Ečmiadzin]], do kojih su željeli izgraditi željeznicu, koja bi povezala [[Kars (pokrajina)|Kars]] i [[Julfa|Julfu]] sa [[Baku]]om. Armenska država, kroz koju bi prolazio ovaj transportni koridor, trebala je dati slobodno pravo prolaza. Armenski i gruzijski članovi republičke delegacije počeli su da stvaraju zastoje. Počevši od 21. maja, osmanlijska vojska je ponovo krenula naprijed u oblasti ruske [[Armenija|Armenije]] koje nisu bile pod sultanovom kontrolom od sedamnaestog vijeka. Konflikt je doveo do [[Bitka kod Sardarapata|bitke kod Sardarapata]] (21.–29. maja), [[Bitka kod Kara Kilissea|bitke kod Kara Kilissea]] (1918) (24.–28. maja) i [[Bitka kod Baš Abarana|bitke kod Baš Abarana]] (21.–24. maja). [[Republika Armenija (1918. – 1920)|Republika Armenija]] je bila prisiljena da 4. juna potpiše [[Batumijski sporazum]]. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1918.]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Trabzon]] [[Kategorija:Sporazumi Kavkaskog Seima]] [[Kategorija:1918. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1918. u Kavkaskom Seimu]] kg3hj20jtdsqyurj5bd8z8xq0opzh7e Mudrosko primirje 0 499424 3829386 3746040 2026-04-11T17:13:18Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829386 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Mudrosko primirje | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Primirje | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1918|10|30}} | mjesto_potpis = [[HMS Agamemnon]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = {{Početni datum|1918|11|1}} | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = | pregovarači = | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Osmansko Carstvo]] * [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Mudrosko primirje''' ([[Turski jezik|turski]]: <span lang="tr" dir="ltr">Mondros Mütarekesi</span>), zaključeno 30. oktobra 1918. i stupajući na snagu u podne sljedećeg dana, okončalo je neprijateljstva na bliskoistočnom frontu između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|Saveznika]]. Potpisao ga je osmanlijski ministar pomorskih poslova [[Hüseyin Rauf Orbay]] i britanski admiral [[Somerset Arthur Gough-Calthorpe]], na brodu [[HMS Agamemnon]] u luci [[Moudros]] na [[Grčka|grčkom]] ostrvu [[Lemnos]].<ref>Karsh, Efraim, ''Empires of the Sand: The Struggle for Mastery in the Middle East'', (Harvard University Press, 2001), str. 327.</ref> Po uslovima primrja, osmanlije su predale svoje preostale garnizone izvan [[Anadolija|Anadolije]], dale pravo Saveznicima da zauzmu utvrde koje kontrolišu moreuz [[Dardaneli|Dardanele]] i [[Bosfor]], i da zauzmu bilo koju osmanlijsku teritoriju "u slučaju nereda" koji ugrožava njihovu sigurnost. osmanlijska vojska (uključujući osmanlijsko ratno zrakoplovstvo) je demobilisana; a sve [[Luka|luke]], [[Željeznica|željeznice]] i druge strateške tačke stavljene su na raspolaganje Saveznicima. Na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]] su se Osmanlije morali povući unutar predratnih granica između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]]. Nakon primirja uslijedila je okupacija [[Carigrad]]a (Istanbula) i podjela Osmanskog Carstva. [[Sevrski sporazum]] (10. augusta 1920), koji je potpisan nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nametnuo je oštre uslove Osmanskom Carstvu, ali ga osmanlijski parlament u Istanbulu nikada nije ratificirao. Saveznici su zvanično raspustili osmanlijski parlament 11. aprila 1920. zbog ogromnog protivljenja turskih poslanika odredbama o kojima se raspravljalo u Sevru. Nakon toga, [[Turski rat za nezavisnost]] vodio se od 1919. do 1923. [[Velika narodna skupština Turske]], koju su u [[Ankara|Ankari]] 23. aprila 1920. osnovali [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafa Kemal-paša]] i njegovi sljedbenici (uključujući bivše poslanike zatvorenog osmanlijskog parlamenta), postala je nova de fakto vlada Turske. Primirje u Mudrosu zamijenjeno je [[Lozanski mir|Lozanskim mirom]], potpisanim 24. jula 1923, nakon turske pobjede u ratu za nezavisnost. ==Pozadina== Prvi svjetski rat je 1918. izazvao je haotičan zaokret za Osmansko Carstvo. Nakon što je Judeničeva ruska kavkaska vojska dezertirala nakon raspada Ruskog carstva, osmanlije su povratile tlo u Jermeniji i čak se potisnule na Kavkaz koji je ranije kontrolisao Rusiju sa, u početku, Vehip-pašinom osmanskom 3. armijom, a kasnije, počevši od juna 1918, sa Nuri-pašinom Armija islama koja je isključila njemačke oficire i muškarce. Kampanja na Kavkazu dovela je osmanlije u sukob sa njihovim saveznikom, Njemačkom, koja se nadala da će kupiti kavkasku naftu od boljševičke vlade u Moskvi,[a] dok su osmanlije željele uspostaviti svoje istočne granice.[b] Osmanske vojske su napredovale daleko. na Kavkaz, okupljajući pristalice čak do Taškenta, na istočnoj strani Kaspijskog mora. Uz to, s boljševicima na vlasti u Moskvi, haos se proširio u Perziji, jer je rusko-britanska vlada koja je favorizirala Ahmad Shah Qajar izgubila autoritet izvan glavnog grada. Nasuprot tome, u Siriji su osmanlije stalno potiskivale britanske snage, što je kulminiralo padom Damaska u oktobru 1918.osmanlije su u početku bile velike nade da bi njihovi gubici u Siriji mogli biti nadoknađeni uspjesima na Kavkazu. Enver-paša, jedan od najutjecajnijih članova osmanske vlade, zadržao je optimističan stav, sakrio je informacije zbog kojih je osmanska pozicija izgledala slaba, i naveo većinu osmanske elite da vjeruje da je rat ipak moguće dobiti.<ref name="fromkin">{{Cite book |last=Fromkin |first=David |author-link=David Fromkin |title =[[A Peace to End All Peace: The Fall of the Ottoman Empire and the Creation of the Modern Middle East]] |publisher=Macmillan |year=2009 |isbn=978-0-8050-8809-0 |pages=360–373}}</ref> Razvoj događaja u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] uništio je nade osmanlijske vlade. Makedonski front, poznat i kao [[Solunski front]], bio je uglavnom stabilan od 1916. U septembru 1918. savezničke snage (pod komandom [[Louis Franchet d'Esperey|Louisa Franchet d'Espereya]]) pokrenule su iznenadnu ofanzivu koja se pokazala prilično uspješnom. Bugarska vojska je poražena, a Bugarska je bila prisiljena da traži mir u [[Solunsko primirje|Solunskom primirju]]. To je istovremeno potkopavalo i njemački i osmanlijski cilj, jer Nijemci nisu imali slobodne trupe za odbranu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] od novoformirane ranjivosti u jugoistočnoj Evropi nakon gubitaka koje su pretrpjeli u Francuskoj, a osmanlije su se iznenada suočile s potrebom da brane [[Carigrad]] od evropske kopnene opsada bez pomoći Bugara.<ref name="fromkin" /> Veliki vezir [[Mehmed Talaat-paša|Talaat-paša]] je u septembru 1918. posetio [[Berlin]] u Njemačkoj i [[Sofija|Sofiju]] u Bugarskoj. Otišao je sa razumevanjem da se rat više ne može dobiti. S obzirom da je Njemačka vjerovatno tražila odvojeni mir, osmanlije bi također bile prisiljene na isto. Talaat je uvjerio ostale članove vladajuće stranke da moraju podnijeti ostavke, jer bi saveznici nametnuli mnogo oštrije uslove ako misle da su ljudi koji su započeli rat još uvijek na vlasti. Također je tražio [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] kako bi vidio može li im se predati i steći prednosti [[Wilsonovih 14 tačaka|Četrnaest tačaka]] uprkos tome što Osmansko Carstvo i Sjedinjene Države nisu u ratu; međutim, Amerikanci nikada nisu odgovorili, jer su čekali britanski savjet kako odgovoriti koji nikada nije stigao. Dana 13. oktobra, Talaat i ostatak njegovog ministarstva dali su ostavke. Ahmed Izzet-paša je zamijenio Talaata na mjestu velikog vezira. Dva dana nakon što je preuzeo dužnost, poslao je zarobljenog britanskog generala [[Charles Vere Ferrers Townshend|Charlesa Vere Ferrers Townshend]] saveznicima da traže uslove za primirje.<ref name="fromkin" /> ==Pregovori== Britanska vlada je primila vijest o ponudi i bila je nestrpljiva da počne pregovore. Postojeći uslovi Saveznika bili su da prva članica kojoj se pristupilo za primirje treba da vodi pregovore; britanska vlada je to protumačila kao da Britanija sama vodi pregovore. Motivi za to nisu sasvim jasni, da li se radilo o iskrenom britanskom tumačenju uslova saveza, bojazni da će Francuzi insistirati na preoštrim zahtjevima i osujetiti sporazum ili želji da se Francuzi izbace iz teritorijalnog "plijena" koji su im obećani u Sykes–Picotovom sporazumu. Townshend je također ukazao da osmanlije radije imaju posla s Britancima; nije znao za američki kontakt ili da je Talaat poslao izaslanika i Francuzima, ali da je taj izaslanik sporije odgovarao. Britanski kabinet je ovlastio admirala Calthorpea da vodi pregovore uz eksplicitno isključenje Francuza iz njih. Oni su također predložili primirje, a ne potpuni mirovni sporazum, u uvjerenju da će mirovni ugovor zahtijevati odobrenje svih savezničkih nacija i biti prespor.<ref name="fromkin" /> Pregovori su počeli u nedjelju, 27. oktobra na britanskom bojnom brodu [[HMS Agamemnon]]. Britanci su odbili da prime francuskog viceadmirala Jean Amet, višeg francuskog pomorskog oficira u toj oblasti, uprkos njegovoj želji da se pridruži; osmanlijska delegacija, na čelu sa ministrom pomorskih poslova [[Hüseyin Rauf Orbay]]om, naznačila je da je to prihvatljivo jer su akreditovane samo kod Britanaca, a ne kod Francuza.<ref name="fromkin" /> Ni jedna strana nije znala da je druga zapravo prilično nestrpljiva da potpiše sporazum i da je spremna odustati od nekih svojih ciljeva kako bi to učinila. Britanskoj delegaciji je data lista od 24 zahtjeva, ali joj je rečeno da ustupi bilo koji od njih ako budu pritisnuti, osim zauzimanja utvrda na [[Dardaneli]]ma i slobodnog prolaza kroz [[Bosfor]]; Britanci su željeli pristup [[Crno more|Crnom moru]] za [[Rumunija u prvom svjetskom ratu|rumunski front]]. Premijer [[David Lloyd George]] je također želio brzo sklopiti dogovor prije nego što Sjedinjene Države mogu umiješati; prema dnevniku Mauricea Hankeya: <blockquote>[[Lloyd George]] je također bio vrlo preziran prema predsjedniku [[Woodrow Wilson|Wilsonu]] i želio je dogovoriti podjelu Turske između Francuske, Italije i Britanije prije razgovora sa Amerikom. Također je mislio da će privući manje pažnje na naše ogromne dobitke tokom rata ako sada progutamo svoj dio Turske, a kasnije i njemačke kolonije.<ref name="fromkin" /></blockquote> Osmanlijske vlasti su, sa svoje strane, vjerovale da je rat izgubljen i prihvatile bi gotovo sve zahtjeve koji su im postavljeni. Kao rezultat toga, početni nacrt koji su pripremili Britanci prihvaćen je uglavnom nepromijenjen; osmanlijska strana nije znala da je mogla povući većinu klauzula, a Britanci nisu znali da su mogli zahtijevati još više. Ipak, uslovi su uglavnom bili probritanski i blizu potpunoj predaji; Osmansko Carstvo je ustupilo pravo Saveznicima da zauzmu "u slučaju nereda" bilo koju osmanlijsku teritoriju, što je nejasna i široka klauzula.<ref name="fromkin" /> Francuzi su bili nezadovoljni presedanom; Francuski premijer [[Georges Clemenceau]] nije volio da Britanci donose jednostrane odluke u tako važnoj stvari. Lloyd George je uzvratio da su Francuzi također u kratkom roku zaključili slično Solunsko primirje s Bugarskom, o kojem je pregovarao francuski general Franchet d'Esperey, i da su Velika Britanija (i carska Rusija) koristile ogromnu većinu trupa u pohodu na Osmansko Carstvo. Francuzi su prihvatili primirje. Osmanlijska obrazovana javnost je, međutim, dobila pogrešne pozitivne utiske o ozbiljnosti uslova primirja. Smatrali su da su njeni uslovi znatno blaži nego što jesu, što je kasnije izazvalo nezadovoljstvo kada se činilo da su saveznici prekršili ponuđene uslove tokom Turskog rata za nezavisnost.<ref name="fromkin" /> == Posljedice == Mudrosko primirje zvanično je okončalo neprijateljstva između Saveznika i Osmanskog Carstva. Međutim, upadi Italijana i Grka u Anadoliju u ime "obnove reda" ubrzo su se približili potpunoj podjeli zemlje. [[Sevrski sporazum|Sevrskim sporazumom]] iz 1920. Osmansko Carstvo je zvanično podijeljeno na zone uticaja; međutim, turski rat za nezavisnost (1919–23) doveo je do odbacivanja sporazuma od strane turskih nacionalističkih snaga sa sjedištem u Ankari, koje su na kraju preuzele kontrolu nad Anadolskim poluostrvom. Osmanlijska teritorija u [[Sirija|Siriji]], [[Palestina (država)|Palestini]] i [[Arapsko poluostrvo|Arabiji]] ostala je kao što je određeno Sevrskim sporazumom, dok su granice turske nacionalne države određene Lozanskim mirom iz 1923. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1918.]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Lemnos]] [[Kategorija:1918. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Sporazumi Francuske]] [[Kategorija:1918. u Francuskoj]] [[Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:1918. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Sporazumi Italije]] [[Kategorija:1913. u Italiji]] [[Kategorija:Sporazumi Kraljevine Grčke]] [[Kategorija:1913. u Kraljevini Grčkoj]] [[Kategorija:Sporazumi Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:1913. u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Sporazumi Treće Francuske Republike]] [[Kategorija:1913. u Trećoj Francuskoj Republici]] [[Kategorija:Sporazumi Kraljevine Italije]] [[Kategorija:1913. u Kraljevini Italiji]] tme7z71dnfxczuf6albncnsbath4z26 Armenske reforme 1914. 0 499472 3829601 3746017 2026-04-12T11:44:08Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva, ., → , using [[Project:AWB|AWB]] 3829601 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Armenske reforme 1914. | slika = Armenian_reform_package_in_Ottoman_Empire_1912-1914.png | veličina_slike = | opis_slike = Administrativno-teritorijalna podjela osmanlijske Armenije prema konačnom Nacrtu reformi, koji su potpisali predstavnici Osmanskog Carstva i Ruske Imperije i koji predviđa stvaranje 2 provincije pod kontrolom generalnih inspektora postavljenih od strane velikih sila. | vrsta = Plan reformi | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1914|2|8}} | mjesto_potpis = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = {{Početni datum|1914|2|8}} | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = {{Početni datum|1914|12|16}} | privremena_primjena = | medijatori = | pregovarači = | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Osmansko Carstvo]] * [[Ruska Imperija]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Armenske reforme''', poznate i kao '''Yeniköy sporazum''', bio je plan reformi koji su osmislile evropske sile između 1912. i 1914. i koji je predviđao stvaranje dvije provincije u osmanlijskoj [[Armenija|Armeniji]] pod nadzorom dva evropska generalna inspektora, koji bi bili imenovani da nadgledaju pitanja vezana za armenska pitanja.<ref>Davison, Roderic H. "[https://www.jstor.org/discover/10.2307/1840566?uid=3739560&uid=2&uid=4&uid=3739256&sid=21101125321511 The Armenian Crisis, 1912-1914] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180711194915/https://www.jstor.org/stable/10.2307/1840566|date=11. 7. 2018}}," ''[[The American Historical Review]]'' 53 (Apr, 1948), str. 481-505.</ref><ref>{{in lang|hy}} Karapetyan, N. V. (1981). "Հայկական բարենորոգումների խնդիրը 1912-14 թվականներին" [The Issue of the Armenian Reforms in the Years 1912-14] in ''Հայ Ժողովրդի Պատմություն'' [History of the Armenian People], eds. [[Tsatur Aghayan]] et al. Yerevan: Armenian Academy of Sciences, vol. 6, str. 520-35.</ref> Generalni inspektori bi imali najviši položaj u šest istočnih [[vilajet]]a (pokrajina), u kojima je živjela većina armenskog stanovništva, i boravili bi na svojim mjestima u [[Erzurum (pokrajina)|Erzurumu]] i [[Van (grad)|Vanu]]. Paket reformi potpisan je 8. februara 1914,<ref>{{cite book| last=Hovannisian| first=Richard G.| authorlink=Richard G. Hovannisian| title=Armenia on the Road to Independence, 1918| url=https://archive.org/details/armeniaonroadtoi00hova| publisher=University of California Press| location=Berkeley| year=1967| pages=[https://archive.org/details/armeniaonroadtoi00hova/page/n55 38]–39| isbn=0-520-00574-0}}</ref> iako je konačno ukinut 16. decembra 1914, nekoliko sedmica nakon ulaska [[Osmansko Carstvo|osmanlija]] u [[Prvi svjetski rat]]. == Pozadina == [[Balkanski ratovi]] su stvorili priliku za poboljšanje položaja osmanlijskih [[Armeni|Armena]]. Francuzi, Britanci i Italijani bili su nestrpljivi da ograniče njemački uticaj u Osmanskom Carstvu, dok je ruska vlada ohrabrivala [[Rimokatoličanstvo|katolike]] Armenije da preko namjesnika na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]] apeluje na osmanlijsku vladu za intervenciju u korist reformi u vilajetima naseljenim Armenima. Ovaj projekat pripremili su [[André Mandelstam]], dragoman ruske ambasade u [[Istanbul]]u, i predstavnici Armenske narodne skupštine. Predstavljen je i razmatran u [[Carigrad]]u na sastanku ambasadora [[Francuska|Francuske]], [[Velika Britanija|Britanije]] i [[Italija|Italije]]. Projekat je predložio formiranje jedne provincije od šest vilajeta (Erzurum, Van, Bitlis, Diyarbakır, Kharput i Sivas) pod bilo osmanlijskim kršćaninom ili evropskim generalnim guvernerom. Generalnog guvernera su vlasti trebale imenovati na sljedećih pet godina. [[Njemačka]] se usprotivila projektu i uspjela je postići značajne modifikacije, uključujući podjelu regije na dvije pokrajine.<ref>Reynolds, Michael A. (2011). ''Shattering Empires: The Clash and Collapse of the Ottoman Empires, 1908-1918''. Cambridge: Cambridge University Press, str. 73-77.</ref> == Plan == Paket reformi potpisan je 8. februara 1914. između Osmanskog Carstva (koje je predstavljao veliki Vezir [[Said Halim-paša]])<ref>Şeyhun, Ahmed. "Said Halim and the Armenian Reform Project of 1914," ''Journal of the Society for Armenian Studies'' 19/2 (2010), str. 93-108.</ref> i Rusije. [[Louis Constant Westenenk]], administrator za Nizozemsku istočnu Indiju, i [[Nicolai Hoff]], major u norveškoj vojsci, izabrani su kao prva dva inspektora.<ref>Kévorkian, Raymond (2011). ''The Armenian Genocide: A Complete History''. London: I. B. Tauris, str. 171.</ref> Hoff je bio u Vanu kada je izbio rat, baš kada se Westenenk spremao da otputuje na svoju dužnost u Erzurum.<ref>Hovannisian. ''Armenia on the Road to Independence'', str. 39.</ref><ref>L. C. Westenek, "Diary Concerning the Armenian Mission," ''[[Armenian Review]]'' 39 (Spring 1986), str. 29-89.</ref> Historičarka [[Margaret Lavinia Anderson]] kaže: <blockquote>Po pitanju dva egzistencijalna zahtjeva za Armene — da se izbjeglice ne nasele u ovih sedam provincija (što bi bilo besmisleno proporcionalno predstavljanje) i da se preduzmu mjere za vraćanje ukradene zemlje njihovim prvobitnim armenskim vlasnicima — Porta je ostala nepokolebljiva i ovi zahtjevi se nisu našli u sporazumu. Evropskim pregovaračima je ostala nada da će dva evropska generalna inspektora predviđena sporazumom moći da odluče o takvim problemima.<ref>{{cite journal |last1=Anderson |first1=Margaret Lavinia |last2=Reynolds |first2=Michael |last3=Kieser |first3=Hans-Lukas |last4=Balakian |first4=Peter |last5=Moses |first5=A. Dirk |last6=Akçam |first6=Taner |title=Taner Akçam, The Young Turks' crime against humanity: the Armenian genocide and ethnic cleansing in the Ottoman Empire (Princeton, NJ: Princeton University Press, 2012) |journal=Journal of Genocide Research |date=2013 |volume=15 |issue=4 |pages=463–509 |doi=10.1080/14623528.2013.856095|s2cid=73167962 }}</ref></blockquote> == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1914.]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] [[Kategorija:1914. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1914. u Ruskoj Imperiji]] f2utwhl1clk7x6a4wpci6u6mrffz2e3 Korisnik:Tulum387/Igralište 2 500884 3829529 3828869 2026-04-12T09:52:31Z Tulum387 155909 Započet članak Tina Trstenjak. 3829529 wikitext text/x-wiki '''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkuja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija. == Uspjesi == === Svjetsko prvenstvo === * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008. === Evropsko prvenstvo === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013. === Državno prvenstvo Slovenije === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 . * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006. === Ostala takmičenja === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 . {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Remifentanil | Druga_imena = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat | Grupa = Opioid | Trgovačka imena = Ultiva | ATC kodovi = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]) | CAS_registarski_broj = 132875-61-7 | Dostupnost bez recepta = ne | Strukturna formula = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]] | IUPAC ime = | Sumarna formula = C<sub>20</sub>H<sub>28</sub>N<sub>2</sub>O<sub>5</sub> | Tačka topljenja = 5&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Molarna masa = 376,447 g/mol | Biološka raspoloživost = 100% (IV/IM) | Metabolizam = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima | Poluvrijeme eliminacije = 1-20 min | Izlučivanje = }} '''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika. == Medicinska primjena == Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak. Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]]. Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija. U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]]. === Dostupni oblici === Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min. == Farmakologija == === Farmakokinetika === Remifentanil se smatra metabolički "mekim" lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi. Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata. Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka. Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija. Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku. === Farmakodinamika === Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila. == Neželjeni efekti == Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića. Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva. Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju. Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije. === Potencijal za zloupotrebu === Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila. == Društvo i kultura == === Razvoj i plasman na tržište === Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja. Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017. === Pravni status === U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. == Tert-butil remifentanil == Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu. == Primjena u veterini == Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija. == Reference == == Ubistva u šumi u Klanovicáma == Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima. Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu. Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71. Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja. Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene. Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice. Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada. Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao "šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem. Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu. '''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener. Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970. Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo. Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38). == Klupska karijera == Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B. Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta. Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova). Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca. Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi. U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu. Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova. Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove. Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak. == Reprezentativna karijera == Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta. U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski. Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976. Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980. Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase. == Trenerska karijera == === Corvinul Hunedoara === Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli. Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța. === Rumunija === Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku. === Dinamo București === Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine. === Pisa === Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu. === Brescia === U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom. === Reggiana === Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen. === Rapid București === Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom. === Inter Milan === Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom. === Galatasaray === Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen. === Beşiktaş === U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub. === Shakhtar Donetsk === Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini. === Zenit, Turska i Dynamo Kyiv === Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine. === Povratak u Rumuniju === Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026. == Privatni život i smrt == Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener. Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija. Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života. == Djela == Autor je i knjiga o fudbalu: * ''Miraj travnjaka'' (1981) * ''Rudarski život'' (2011) Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens. Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1. Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami). Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl. Počeci Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: "Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo." Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji. Karijera Juniorska karijera Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove. Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta). Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila. Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine. '''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]). [[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012. Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara. '''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - "mišić", clonus "grč") opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]]. Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju. Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]]. U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite. Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]]. == Tipovi == Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus. === Oblici epilepsije === '''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili "[[Siva masa|sive mase]]" mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj. '''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka. '''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]]. '''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana. [[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja. '''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno. '''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem. === Dijafragmalni trzaj === Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno. Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja. === Ostali oblici === * '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna. * Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca. * [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]]. * Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]]. * Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta. * Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]]. == Znakovi i simptomi == Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti. Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]]. Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]). Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]]. == Uzroci == Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan). Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja. Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput: * [[Multipla skleroza|multiple skleroze]] * [[Epilepsija|epilepsije]] * [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]] * [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] * [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]] * [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] * [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]] * [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]] * [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]] * [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]] * [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]] * [[lupus]] i * [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]] Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]]. Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva. Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje. == Liječenje == Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova. Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba. Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene. Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat. Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek. U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa. Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta. == Epidemiologija == Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija). == Prognoza == Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi. == Istraživanje == Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte. == Etimologija == Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji. == Također pogledajte == * Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova * Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima * Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića * Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna * Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija * Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića * Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju * Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja * Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja * Sindrom nemirnih nogu == Reference == '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref><sup>[</sup><ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref><sup>]</sup> iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref>{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. == Montanjarski Konvent == === Revoluciona(rna) vlada === Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen "teror", a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova. === Raspad frakcija === Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa. Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine ikaw1k1oswgexamr474ulut3hn3390k Razgovor s korisnikom:Tulum387 3 500886 3829478 3800026 2026-04-12T06:50:14Z AnToni 2325 3829478 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Savjet == Kad je riječ o aktualnim događajima na Wikipediji, nije poenta biti prvi (iako neke Wikipedije to očito rade) jer Wikipedia nije portal za vijesti. Nekad je bolje sačekati da prođe nešto vremena dok se stvar ne raščisti, pa onda pisati bez žurbe i stalnog provjeravanja šta je novo u datom slučaju. Osim toga, imamo toliko važnijih (s enciklopedijskog gledišta) članaka koji nam nedostaju (nekad lijepo ostanem bez riječi kad naletim na neki crveni članak za koji bih bio uvjeren da ga imamo; najsvježiji primjer je [[Spider-Man]] iako pretežno mislim na članke o, npr., važnim događajima, ljudima koji su zadužili čovječanstvo, s naglaskom na egzaktne, pa i društvene nauke, i tome slično). Treba uzeti u obzir i to šta je relevantnije za područje gdje živi većina onih koji čitaju članke na BS Wiki (ubistvo Renee Good, ne umanjujući tragičnost, ili pljačka u Njemačkoj sigurno su manje /enciklopedijski, a i informativno/ zanimljivi našim ljudima od, bubam, historije srednjovjekovne Bosne, geografije neke zemlje, hemijskog spoja čestog u upotrebi itd.). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:03, 8 januar 2026 (CET) :Dijelimo stavove u određenoj mjeri. Članke o vijestima i prethodnim događajima pišem uglavnom što su kratki i nužno ne zahtijevaju puno istraživanja, a pomažu mi da ostanem u rimu i "održavam kondiciju" za uređivanje. Često se oni i ne uređuju nešto mnogo, ili nema novih informacija, ili su u pitanju manji detalji koji ne mijenjaju suštinu (ne važi za ''[[Ubistvo Renee Good]]''). Znam da Wikipedija nije portal za vijesti, ali budući da je članak kratak i sadrži akuelne informacije, smatram da nije loše da postoij; uvijek se može dopunjavati i uređivati, a i Wikipedija je work in progress. :Slažem se da nam fale važniji članci, to svakako dodajem svako malo na to-do listu i pripremam se za malo jače uređivanje kad stigne novi računar. Problem je uglavnom vremena i resursa, npr. srednjovjekovna bosanska država mene lično interesuje od malih nogu, od predmeta ''Društvo'', preko srednje škole, pa i dan danas, ali nemam dovoljno materijala da tu aktivno doprinosim, što ne znači da neću. Ipak, u planu imam više svari, samostalne i grupne projekte kroz koje će biti istražene sve važnije teme za Wikipediju, po uzoru na Edinovu organizaciju članaka po relevantnosti, pa će članci biti sistematizovani i započeti/dovršeni. Većina tih tema se poklapa sa prioritetima Wikipedije, mada realno gledano, oni su ipak subjektivni, ali zna se šta ima prednost. U svakom slučaju pomoći će da i ti crveni "bitniji" linkovi poplave. Hvala na savjetu! — <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> : Ako može savjet s moje strane, imamo jako puno članaka bez izvora, to ti mogu biti brza i kratka uređivanja, a jako korisna. Ako zelis malo “tehnickih” stvari pogledaj infokutije koje nedostaju, pa probaj njih dodavati. Jučer sam pisao nekim od aktivnih korisnika jer imamo jako malo resursa (ljudi), pa bi bilo dobro to korisnije iskoristavati. U svakom slucaju biraj teme koje ti pašu i probaj ih malo mijenjati da ti uređivanje ne dosadi, a ove naše napomene imaj na umu. Pozdrav, Panasko :Primljeno k znanju. — <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> == CEE žene 2026. == Za prijavljivanje članka u ovom maratonu, potrebno je na stranici [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026./CEE žene]] kliknuti na šalter "Dodaj članke" te slijediti upute. Onda se članak automatski ubacuje su spisak. Manuelno dodavanje šablona ne ubacuje članak u "fountain". Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:50, 12 april 2026 (CEST) k6d0autj03bfsmj7eavsp0kdykebkw7 3829480 3829478 2026-04-12T07:32:33Z Tulum387 155909 /* CEE žene 2026. */ odgovor 3829480 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Savjet == Kad je riječ o aktualnim događajima na Wikipediji, nije poenta biti prvi (iako neke Wikipedije to očito rade) jer Wikipedia nije portal za vijesti. Nekad je bolje sačekati da prođe nešto vremena dok se stvar ne raščisti, pa onda pisati bez žurbe i stalnog provjeravanja šta je novo u datom slučaju. Osim toga, imamo toliko važnijih (s enciklopedijskog gledišta) članaka koji nam nedostaju (nekad lijepo ostanem bez riječi kad naletim na neki crveni članak za koji bih bio uvjeren da ga imamo; najsvježiji primjer je [[Spider-Man]] iako pretežno mislim na članke o, npr., važnim događajima, ljudima koji su zadužili čovječanstvo, s naglaskom na egzaktne, pa i društvene nauke, i tome slično). Treba uzeti u obzir i to šta je relevantnije za područje gdje živi većina onih koji čitaju članke na BS Wiki (ubistvo Renee Good, ne umanjujući tragičnost, ili pljačka u Njemačkoj sigurno su manje /enciklopedijski, a i informativno/ zanimljivi našim ljudima od, bubam, historije srednjovjekovne Bosne, geografije neke zemlje, hemijskog spoja čestog u upotrebi itd.). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:03, 8 januar 2026 (CET) :Dijelimo stavove u određenoj mjeri. Članke o vijestima i prethodnim događajima pišem uglavnom što su kratki i nužno ne zahtijevaju puno istraživanja, a pomažu mi da ostanem u rimu i "održavam kondiciju" za uređivanje. Često se oni i ne uređuju nešto mnogo, ili nema novih informacija, ili su u pitanju manji detalji koji ne mijenjaju suštinu (ne važi za ''[[Ubistvo Renee Good]]''). Znam da Wikipedija nije portal za vijesti, ali budući da je članak kratak i sadrži akuelne informacije, smatram da nije loše da postoij; uvijek se može dopunjavati i uređivati, a i Wikipedija je work in progress. :Slažem se da nam fale važniji članci, to svakako dodajem svako malo na to-do listu i pripremam se za malo jače uređivanje kad stigne novi računar. Problem je uglavnom vremena i resursa, npr. srednjovjekovna bosanska država mene lično interesuje od malih nogu, od predmeta ''Društvo'', preko srednje škole, pa i dan danas, ali nemam dovoljno materijala da tu aktivno doprinosim, što ne znači da neću. Ipak, u planu imam više svari, samostalne i grupne projekte kroz koje će biti istražene sve važnije teme za Wikipediju, po uzoru na Edinovu organizaciju članaka po relevantnosti, pa će članci biti sistematizovani i započeti/dovršeni. Većina tih tema se poklapa sa prioritetima Wikipedije, mada realno gledano, oni su ipak subjektivni, ali zna se šta ima prednost. U svakom slučaju pomoći će da i ti crveni "bitniji" linkovi poplave. Hvala na savjetu! — <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> : Ako može savjet s moje strane, imamo jako puno članaka bez izvora, to ti mogu biti brza i kratka uređivanja, a jako korisna. Ako zelis malo “tehnickih” stvari pogledaj infokutije koje nedostaju, pa probaj njih dodavati. Jučer sam pisao nekim od aktivnih korisnika jer imamo jako malo resursa (ljudi), pa bi bilo dobro to korisnije iskoristavati. U svakom slucaju biraj teme koje ti pašu i probaj ih malo mijenjati da ti uređivanje ne dosadi, a ove naše napomene imaj na umu. Pozdrav, Panasko :Primljeno k znanju. — <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> == CEE žene 2026. == Za prijavljivanje članka u ovom maratonu, potrebno je na stranici [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026./CEE žene]] kliknuti na šalter "Dodaj članke" te slijediti upute. Onda se članak automatski ubacuje su spisak. Manuelno dodavanje šablona ne ubacuje članak u "fountain". Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:50, 12 april 2026 (CEST) :Hvala, kod narednih članaka ću voditi računa o tome. — <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 09:32, 12 april 2026 (CEST) gk1iv2mkgibwbn0t12q5ksgjm7rt1yo Akkermanska konvencija 0 502113 3829385 3745938 2026-04-11T17:13:02Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ), ” → " (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829385 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Akkermanska konvencija | slika = Bilhorod Dnistrovskyi.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Akkermanska tvrđava | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1826|10|7}} | mjesto_potpis = [[Akkerman]], [[Ukrajina]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = [[Ruska Imperija]]<br> [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Akermanska konvencija''' je sporazum između [[Ruska Imperija|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] potpisan 7. oktobra 1826.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com.tr/books?id=EXVNAQAAMAAJ&q=Akkerman+Antla%C5%9Fmas%C4%B1&dq=Akkerman+Antla%C5%9Fmas%C4%B1&hl=tr&sa=X&ved=0ahUKEwju4uew0rrTAhUMLMAKHQJiCM4Q6AEITDAI|title=Ankara University review of Centre for Research Studies in Ottoman History|date=2009|publisher=Ankara Üniversitesi Basımevi|pages=100-102|language=tr|access-date=27. 11. 2023}}</ref> u Budžačkoj citadeli u Akkermanu (današnji [[Bilgorod-Dnjestrovski]], [[Ukrajina]]). Konvencija je rezultirala time da gospodari Moldavije i Vlaške biraju njihovi Divani na mandat od sedam godina, uz odobrenje obje sile. Također je predviđao povlačenje osmanlijskih snaga iz obje podunavske kneževine nakon njihovog dugog boravka poslije vojnih akcija 1821. (koje su izvedene kao odgovor na Filiki Heterija u [[Grčki rat za nezavisnost|grčkom ratu za nezavisnost]]), i ustanka [[Tudor Vladimiresku|Tudora Vladimireskua]]. Osmanlije su također pristale prepustiti Vlaškoj kontrolu nad dunavskim lukama [[Giurgiu (okrug)|Giurgiu]], [[Brăila (okrug)|Brăila]] i [[Turnu Magurele|Turnu]]. Konvencija se bavila i srpskim pitanjem: u članu 5 data je autonomija [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]], a povrat zemlje oduzete 1813. Srbima je također data sloboda kretanja kroz Osmansko Carstvo. Odbacivanje konvencije od strane sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]] izazvalo je [[Rusko-turski rat (1828 – 1829)|rusko-turski rat (1828–1829)]]. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == *Jelavich, Charles ''The Establishment of the Balkan National States, 1804-1920'', University of Washington Press, 1986. {{ISBN|0-295-96413-8}}. * "Akkermanska konvencija", U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 69. *G. Jakšić, ''Akermanska konvencija'', Beograd, 1911. *V. Popović, ''Istočno pitanje'', Beograd, 1928. {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1826.]] [[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] [[Kategorija:1826. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1826. u Ruskoj Imperiji]] fpyvg76thgre1sapuaorc8roylq348x 3829547 3829385 2026-04-12T11:05:40Z Panasko 146730 /* Dodatna literatura */ clean up, replaced: ., → , (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829547 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Akkermanska konvencija | slika = Bilhorod Dnistrovskyi.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Akkermanska tvrđava | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1826|10|7}} | mjesto_potpis = [[Akkerman]], [[Ukrajina]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = [[Ruska Imperija]]<br> [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Akermanska konvencija''' je sporazum između [[Ruska Imperija|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] potpisan 7. oktobra 1826.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com.tr/books?id=EXVNAQAAMAAJ&q=Akkerman+Antla%C5%9Fmas%C4%B1&dq=Akkerman+Antla%C5%9Fmas%C4%B1&hl=tr&sa=X&ved=0ahUKEwju4uew0rrTAhUMLMAKHQJiCM4Q6AEITDAI|title=Ankara University review of Centre for Research Studies in Ottoman History|date=2009|publisher=Ankara Üniversitesi Basımevi|pages=100-102|language=tr|access-date=27. 11. 2023}}</ref> u Budžačkoj citadeli u Akkermanu (današnji [[Bilgorod-Dnjestrovski]], [[Ukrajina]]). Konvencija je rezultirala time da gospodari Moldavije i Vlaške biraju njihovi Divani na mandat od sedam godina, uz odobrenje obje sile. Također je predviđao povlačenje osmanlijskih snaga iz obje podunavske kneževine nakon njihovog dugog boravka poslije vojnih akcija 1821. (koje su izvedene kao odgovor na Filiki Heterija u [[Grčki rat za nezavisnost|grčkom ratu za nezavisnost]]), i ustanka [[Tudor Vladimiresku|Tudora Vladimireskua]]. Osmanlije su također pristale prepustiti Vlaškoj kontrolu nad dunavskim lukama [[Giurgiu (okrug)|Giurgiu]], [[Brăila (okrug)|Brăila]] i [[Turnu Magurele|Turnu]]. Konvencija se bavila i srpskim pitanjem: u članu 5 data je autonomija [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]], a povrat zemlje oduzete 1813. Srbima je također data sloboda kretanja kroz Osmansko Carstvo. Odbacivanje konvencije od strane sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]] izazvalo je [[Rusko-turski rat (1828 – 1829)|rusko-turski rat (1828–1829)]]. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == *Jelavich, Charles ''The Establishment of the Balkan National States, 1804-1920'', University of Washington Press, 1986. {{ISBN|0-295-96413-8}}. * "Akkermanska konvencija", U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1, Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970, str. 69. *G. Jakšić, ''Akermanska konvencija'', Beograd, 1911. *V. Popović, ''Istočno pitanje'', Beograd, 1928. {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1826.]] [[Kategorija:Sporazumi Ruske Imperije]] [[Kategorija:1826. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1826. u Ruskoj Imperiji]] hkebzjuecv2g969wc6cmrf1zb08xa7m Buški sporazum 0 510598 3829364 3745884 2026-04-11T17:01:01Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3829364 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Buški sporazum | slika = Busza-1648.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Buška na Beauplanovoj karti iz 1648. (jug je gore na ovoj karti). | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1617|9|23}} | mjesto_potpis = [[Buša (Ukrajina)|Buša]], [[Poljsko-Litvanska Unija]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = | strane = * {{ZID|Poljsko-Litvanska Unija}} <br/> * {{ZID|Osmansko Carstvo}} | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Buški sporazum''' poznat i kao '''Jaruški sporazum''' pregovarali su [[Stanisław Żółkiewski]] iz [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]] i [[Iskender-paša]] iz [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u Buši u blizini rijeka [[Jaruga (rijeka)|Jaruga]] i [[Dnjestar]] 23. septembra. 1617.<ref>{{Cite book |last=Kamperidēs |first=Lampros |url=https://books.google.com/books?id=4A7ZAAAAMAAJ |title=The Greek Monasteries of Sozopolis: XIV-XVII Centuries |date=1993 |publisher=Institute for Balkan Studies |pages=38 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last1=Kármán |first1=Gábor |url=https://books.google.com/books?id=80lLuG3KRGIC |title=The European Tributary States of the Ottoman Empire in the Sixteenth and Seventeenth Centuries |last2=Kunčević |first2=Lovro |date=20. 6. 2013 |publisher=BRILL |isbn=978-90-04-25440-4 |pages=322 |language=en}}</ref> Poljska i osmanska vojska su se srele, ali su odlučili da pregovaraju, umjesto da se bore. Ovim mirovnim sporazumom, Poljsko-Litvanska Unija pristala je da ustupi Hotin Osmanlijama i da prekine svoje uplitanje u Moldaviju. Tim sporazumom iz 1617. navedeno je da se Poljska neće miješati u unutrašnje stvari osmanskih vazala u [[Transilvanija|Transilvaniji]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Vlaška|Vlaškoj]], Unija je trebala spriječiti [[kozaci|kozake]] da upadaju u zemlje u Osmanskom Carstvu, te je ustupila Hotin osmanlijama. Zauzvrat, Osmansko Carstvo je obećalo da će zaustaviti [[tatari|tatarske]] napade. Osmansko Carstvo je također imalo pravo da se miješa u Transilvaniju, Moldaviju i Vlašku i bira vladare te regije. Sporazum su kršile obje strane, jer su Kozaci i Tatari nastavili da vrše upade na pogranične krajeve. To je dovelo do novog rata, ali je status quo spoarzuma u Buši biti potvrđen nakon [[Poljsko-osmanski rat (1620.-1621)|Poljsko-Osmanskog rata (1620–1621)]] [[Hotinski mir|Hotinskim mirom]]. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1617.]] [[Kategorija:Sporazumi Poljsko-Litvanske Unije]] [[Kategorija:1617. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1617. u Poljsko-Litvanskoj Uniji]] me2uw9lq9av208uyu1u363xykmkwajf Emir Sulejmanović 0 516852 3829432 3811906 2026-04-11T20:37:13Z Sandro Halank 136624 3829432 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Emir Sulejmanović | slika = 2026-04-08 ALBA Berlin gegen Unicaja Málaga (Basketball Champions League 2025-26) by Sandro Halank–040.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = <!-- Lični podaci --> | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1995|7|13}} | mjesto_rođenja = [[Srebrenica]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 206 cm | težina = 111 kg | nadimak = | pozicija = [[Krilni centar]] | početak_karijere = 2012. | NBA_draft = [[NBA draft 2017.|2017]]: nije izabran | kraj_karijere = <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = [[Basket Zaragoza|Zaragoza]] | broj_na_dresu = 19 <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = 2011–2013. | klub1 = → [[KK Union Olimpija|Olimpija]] | godine2 = 2011–2012. | klub2 = [[KK Union Olimpija|Olimpija (mladi)]] | godine3 = 2013–2016. | klub3 = [[KK Barcelona|Barcelona]] | godine4 = 2013–2016. | klub4 = → [[KK Barcelona B|Barcelona B]] | godine5 = 2015. | klub5 = → [[Orlandina Basket|Orlandina]] | godine6 = 2016–2017. | klub6 = [[KK Cibona|Cibona]] | godine7 = 2017–2019. | klub7 = [[KK Fuenlabrada|Fuenlabrada]] | godine8 = 2017–2019. | klub8 = → [[KK Breogán|Breogán]] | godine9 = 2019–2020. | klub9 = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | godine10 = 2020–2022. | klub10 = [[CB Canarias|Canarias]] | godine11 = 2022–2023. | klub11 = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | godine12 = 2023– | klub12 = [[Basket Zaragoza|Zaragoza]] <!-- Trenirane ekipe --> | tgodine1 = | tklub1 = <!-- Nagrade --> | nagrade = * Osvajač [[FIBA Liga prvaka|Lige prvaka]] ([[FIBA Liga prvaka 2021/2022.|2022]]) * Osvajač [[Slovenski košarkaški kup|Slovenskog kupa]] (2013) }} '''Emir Sulejmanović''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[košarka]]š. Igra na poziciji [[Krilni centar|krilnog centra]]. Član je [[Španija|španske]] [[Basket Zaragoza|Zaragoze]] i povremeni je [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]]. == Karijera == Rođen je u [[Srebrenica|Srebrenici]], ali je 1997. s porodicom emigrirao u [[Jyväskylä|Jyväskylu]], u [[Finska|Finskoj]]. Porodica se 2000. konačno nastanila u [[Kaarina|Kaarini]], gdje je Sulejmanović odrastao igrajući juniorsku košarku za tim Kaarina Ura.<ref>{{cite web |url= https://www.ts.fi/urheilu/512579 |title= Koripallolupaus Sulejmanovic hylännee Suomen maajoukkueen |language=fi}}</ref> Godine 2011. prelazi u juniorsku akademiju [[KK Union Olimpija|Union Olimpije]], potpisuje četverogodišnji ugovor, a godinu kasnije postaje član prvog sastava.<ref>{{cite web |url= http://www.euroleague.net/news/i/99210/180/union-olimpija-promotes-sulejmanovic |title= Union Olimpija promotes Sulejmanovic |language=en}}</ref> Učestvovao je u [[Euroliga|Euroligi]] po prvi put protiv [[KK Real Madrid|Real Madrida]] u decembru 2012.<ref>{{cite web |url= http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=003992&seasoncode=E2012 |title= SULEJMANOVIC, EMIR: 2012–13 STATISTICS |language=en}}</ref> U julu 2013. prešao je u [[KK Barcelona|Barcelonu]].<ref>{{cite web |url= http://www.sportando.com/en/europe/spain/103434/barcelona-confirms-the-agreement-with-ljubjana-for-sulejmanovic.html |title= Barcelona confirms the agreement with Ljubljana for Sulejmanovic |language=en}}</ref> U naredne dvije godine uglavnom je igrao u njenom [[KK Barcelona B|rezervnom sastavu]].<ref>{{cite web |url= http://basketball.eurobasket.com/player/Emir_Sulejmanovic/214276 |title= Emir Sulejmanovic |website= Eurobasket.com |language=en}}</ref> U aprilu 2015. posuđen je [[italija]]nskoj [[Orlandina Basket|Orlandini]] do kraja sezone.<ref>{{cite web |url= http://www.sportando.com/en/italy/serie-a/158024/capo-d-orlando-signs-emir-sulejmanovic-on-loan-from-barcelona.html |title= Capo d'Orlando signs Emir Sulejmanovic on loan from Barcelona |language=en}}</ref> Početkom augusta 2016. pridružio se [[KK Cibona|Ciboni]].<ref>{{cite web |url= http://www.sportando.com/en/europe/croatia/208704/kk-cibona-signs-emir-sulejmanovic-re-signs-nebojsa-joksimovic.html |title= KK Cibona signs Emir Sulejmanovic, re-signs Nebojsa Joksimovic |language=en}}</ref> Godinu kasnije potpisao je dvogodišnji ugovor sa španskom [[KK Fuenlabrada|Fuenlabradom]].<ref>{{cite web |url= http://www.sportando.com/en/europe/spain/244276/fuenlabrada-signs-emir-sulejmanovic.html |title= Fuenlabrada signs Emir Sulejmanovic |language=en}}</ref> U oktobru 2017. posuđen je u [[CB Breogán|Breogán]].<ref>{{cite web |url= http://www.baloncestofuenlabrada.com/DetalleNoticia/Article/4210/Emir-Sulejmanovic-jugara-cedido-esta-temporada-en-el-Cafes-Candelas-de-LEB-Oro |title= Emir Sulejmanovic jugará cedido esta temporada en el Cafés Candelas de LEB Oro |language= es |access-date= 11. 2. 2025 |archive-date= 11. 12. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241211212210/https://www.baloncestofuenlabrada.com/DetalleNoticia/Article/4210/Emir-Sulejmanovic-jugara-cedido-esta-temporada-en-el-Cafes-Candelas-de-LEB-Oro |url-status= dead }}</ref> Polovinom jula sljedeće godine posudba je produžena.<ref>{{cite news |title= Emir Sulejmanovic, una temporada más en Cafés Candelas |url= http://www.acb.com/redaccion.php?id=142218 |access-date= 18. 7. 2018 |publisher= ACB liga |date= 18. 7. 2018 |language=es |archive-date= 18. 7. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180718174533/http://www.acb.com/redaccion.php?id=142218 |url-status=dead}}</ref> U augustu 2019. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Bilbao Basket|Bilbaom]].<ref>{{cite news |title= Emir Sulejmanovic firma con RETAbet Bilbao Basket |url= http://www.acb.com/redaccion.php?id=147570 |access-date= 16. 8. 2019 |publisher= ACB liga |date= 16. 8. 2019 |language=es}}{{Mrtav link|date= januar 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> U prosjeku je postizao šest poena i pet [[Skok (košarka)|skokova]] po utakmici. Dana 12. jula 2020. razišao se s timom,<ref>{{cite news |title= RetaBet Bilbao, Emir Sulejmanovic part ways |url= https://sportando.basketball/en/retabet-bilbao-emir-sulejmanovic-part-ways/ |work= Sportando |access-date= 12. 7. 2020 |date= 12. 7. 2020 |language=en}}</ref> a dva dana kasnije prešao je u [[CB Canarias|Canarias]].<ref>{{cite news |title= Emir Sulejmanović signs with Iberostar Tenerife |url= https://sportando.basketball/en/emir-sulejmanovic-signs-with-iberostar-tenerife/ |work= Sportando |access-date= 14. 7. 2020 |date= 14. 7. 2020 |language=en}}</ref> Dana 20. jula 2022. vratio se u Bilbao,<ref>{{Cite news |url= https://sportando.basketball/en/emir-sulejmanovic-returns-in-bilbao/ |title= Emir Sulejmanovic returns in Bilbao |date= 20. 7. 2022 |work= Sportando |language=en |access-date= 7. 8. 2022}}</ref> a godinu kasnije prešao je u [[Basket Zaragoza|Zaragozu]].<ref>{{Cite web |url= https://www.casademontzaragoza.es/noticias/emir-sulejmanovic-ficha-por-el-club-de-la-rasmia |title= Emir Sulejmanovic Ficha Por El Club De La Rasmia |date= 14. 7. 2023 |publisher= Basket Zaragoza |language=es |access-date= 29. 7. 2023}}</ref> == Reprezentacija == Nastupao je za finske reprezentacije U-16<ref>{{Cite web |url= http://u16men.fibaeurope.com/enDivB/cid_IIYgusIDGZQ9Od8JC9C9x0.playerID_92644.compID_YUjW-7-FJ,kK9s431Lyr41.season_2011.roundID_8169.teamID_281.html |title= Emir Sulejmanovic (Finland) |publisher= FIBA Evropa |access-date= 1. 1. 2014 |archive-date= 2. 1. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140102195907/http://u16men.fibaeurope.com/enDivB/cid_IIYgusIDGZQ9Od8JC9C9x0.playerID_92644.compID_YUjW-7-FJ,kK9s431Lyr41.season_2011.roundID_8169.teamID_281.html |url-status=dead |language=en}}</ref> i U-20. Međutim, objavio je da će kao senior igrati za Bosnu i Hercegovinu.<ref>{{Cite web |url= http://www.iltasanomat.fi/koripallo/art-1288600480579.html |title= Kaarina-lehti: Raha ratkaisi – huippulupaus ei valinnut Suomea |access-date= 31. 12. 2013 |archive-date= 21. 9. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130921014157/http://www.iltasanomat.fi/koripallo/art-1288600480579.html |url-status=dead |language=fi}}</ref> Bio je član reprezentacije na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|Evropskom prvenstvu 2022.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.basketball-reference.com/international/players/emir-sulejmanovic-1.html Profil] na ''[[Basketball Reference]]u'' {{en simbol}} * [https://www.basket.fi/basket/sarjat/pelaaja/?season_id=8642&player_id=11658 Profil] na sajtu [[Finski košarkaški savez|Finskog košarkaškog saveza]] {{fi simbol}} * [https://competiciones.feb.es/estadisticas/jugador/632727/2027139 Profil] na sajtu [[Španski košarkaški savez|Španskog košarkaškog saveza]] {{es simbol}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2022.}} {{DEFAULTSORT:Sulejmanović, Emir}} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Olimpije]] [[Kategorija:Košarkaši Barcelone]] [[Kategorija:Košarkaši Barcelone B]] [[Kategorija:Košarkaši Orlandine]] [[Kategorija:Košarkaši Cibone]] [[Kategorija:Košarkaši Fuenlabrade]] [[Kategorija:Košarkaši Breogána]] [[Kategorija:Košarkaši Bilbao Basketa]] [[Kategorija:Košarkaši Canariasa]] [[Kategorija:Košarkaši Zaragoze]] [[Kategorija:Krilni centri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši u Španiji]] 250u0trz5fh9qw9r6lvfj1k64vs87oc Korisnik:Tulum387/Započete stranice 2 517587 3829463 3829286 2026-04-12T04:41:19Z Tulum387 155909 3829463 wikitext text/x-wiki <small>[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci "Pulse"|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Khameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]], [[Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.]], [[Butthole Surfers]], [[Usamljeni kralj]], [[Cvijeće Ukrajine]], [[Londonski derbiji]], [[Stauning ili haos]], [[SOFA skor]], [[Duško Vujošević]], [[Tea Kovačević]], [[Goran Samardžić]], [[Istanbulsko kopile]], [[Johanna Reichert]], [[Shaqe Çoba]], [[Kristina Bedeč]], [[Klāra Kalniņa]], [[Diana Çuli]]</small> 7fibhk85lde5u9c9nq3b183b87n0u03 3829469 3829463 2026-04-12T05:32:45Z Tulum387 155909 3829469 wikitext text/x-wiki <small>[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci "Pulse"|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Khameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]], [[Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.]], [[Butthole Surfers]], [[Usamljeni kralj]], [[Cvijeće Ukrajine]], [[Londonski derbiji]], [[Stauning ili haos]], [[SOFA skor]], [[Duško Vujošević]], [[Tea Kovačević]], [[Goran Samardžić]], [[Istanbulsko kopile]], [[Johanna Reichert]], [[Shaqe Çoba]], [[Kristina Bedeč]], [[Klāra Kalniņa]], [[Diana Çuli]], [[Josephine Ojiambo]]</small> c9wc9w3fha2d05igizplb3qiohe0wo2 3829536 3829469 2026-04-12T10:33:17Z Tulum387 155909 3829536 wikitext text/x-wiki <small>[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci "Pulse"|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Khameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]], [[Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.]], [[Butthole Surfers]], [[Usamljeni kralj]], [[Cvijeće Ukrajine]], [[Londonski derbiji]], [[Stauning ili haos]], [[SOFA skor]], [[Duško Vujošević]], [[Tea Kovačević]], [[Goran Samardžić]], [[Istanbulsko kopile]], [[Johanna Reichert]], [[Shaqe Çoba]], [[Kristina Bedeč]], [[Klāra Kalniņa]], [[Diana Çuli]], [[Josephine Ojiambo]], [[Lisa Eder]], [[Zora Tavčar]]</small> 0kpvix6t2i9w5e3hky3c4hnjxkknh3t Georgios Averoff 0 519555 3829395 3701610 2026-04-11T17:21:24Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: .) → ), istoričar → historičar , istoriji → historiji using [[Project:AWB|AWB]] 3829395 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Georgios Averoff | slika = George_Averoff.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1815|08|15}} | mjesto_rođenja = [[Metsovo]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1899|07|15|1815|08|15}} | mjesto_smrti = [[Aleksandrija]], [[Osmansko Carstvo]] | nacionalnost = Grk | druga_imena = | zanimanje = industrijalac | godine_aktivnosti = | poznat_po = filantrop | značajna_djela = }} '''Georgios Averoff''' ({{jez-gr|Γεώργιος Αβέρωφ}}), rođen 15. augusta 1815. u [[Metsovo|Metsovu]], [[Osmansko Carstvo]] (danas [[Grčka]]), bio je grčki industrijalac i [[filantrop]] [[Arumuni|aromunskog]] porijekla. Averoff se još u mladosti preselio u [[Aleksandrija|Aleksandriju]]. Većinu svog života bio je poznat po osnivanju brojnih škola u [[Egipat|Egiptu]] i Grčkoj.<ref>{{cite book|author= Richard Clogg |title=A Short History of Modern Greece|url=https://books.google.com/books?id=iuo8AAAAIAAJ&q=George+Averoff+vlach&pg=PA96|page=96|isbn=9781001303413|year=1958|publisher=CUP Archive|language=en }}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=tXAc72rjwBcC|title=Standard Languages and Multilingualism in European History|editor-first1=Matthias|editor-last1=Hüning|editor-first2=Ulrike|editor-last2=Vogl|editor-first3=Olivier|editor-last3=Moliner|publisher=[[John Benjamins Publishing]]|year=2012|isbn=9789027273918|page=158|quote=As for eminent Greeks of Aromanian origin, [...] Georgios Averoff sponsored the building of the stadium for the 1896 Athens Olympic Games|language=en}}</ref> == Biografija == George Averoff je rođen u Metsovu u sjevernoj Grčkoj, u arumunskoj porodici. Preselio se u [[Kairo]], [[Egipat]], 1837. da bi radio u radnji koju je vodio njegov brat Anastasios. Zahvaljujući svojoj hrabroj taktici i poslovnim aktivnostima, postao je najveći trgovac u Egiptu. Istovremeno je učestvovao u bankarstvu i nekretninama (kupovina i zakup zemljišta) dok je, zahvaljujući svojim brojnim riječnim brodovima koji su putovali uz i niz [[Nil]], uspio da dominira u egipatskoj unutrašnjoj i vanjskoj trgovini.<ref name=":0">''The Modern Olympics: A Struggle for Revival'', by David C. Young, p. 128. The Johns Hopkins University Press. 1996. {{ISBN|0-8018-5374-5|laguage=en}}</ref> Grčki historičar [[Antonios Chaldeos]], koji je napisao svoju doktorsku tezu o historiji Grka u [[Sudan]]u,<ref>{{Cite book|url=https://ujcontent.uj.ac.za/vital/access/services/Download/uj:22966/SOURCE1|title=The Greek communities in Sudan (19th -21st c)|last=Chaldaios|first=Antonios|publisher=University of Johannesburg|year=2016|location=Johannesburg|language=el}}</ref> kaže da je izvan Egipta, Averoff izvozio arapsku gumu i slonovaču iz južnog Sudana. Prema dnevniku Nikolasa Papadama, koji je dio sudanskih arhiva, George Averoff je 1872. obišao sve komercijalne centre koji su u to vrijeme procvjetali ([[Kartum]], [[Sennar]], [[Gedareff]], [[Kasala]]) kako bi napravio investiciju. Konačno, odabrao je područje u [[Omdurman]]u koje je postalo trgovačka stanica brodova koji prelaze Nil, prenoseći robu iz Egipta u Sudan i obrnuto. Međutim, lokalne historije stanovnika Omdurmana u Sudanu sugeriraju da je Averoff tamo bio uvelike uključen u trgovinu robljem. U stvari, Omdurman kvart "Abu Ruf", gdje se nekada nalazila pijaca roblja, i danas se zove po njemu. Njegove poslovne aktivnosti rezultirale su njegovim nagomilavanjem ogromnog bogatstva koje je koristio da donira u dobrotvorne svrhe i opšte dobro. Njegov dobrotvorni rad uključivao je značajne donacije za razvoj obrazovnih i drugih infrastrukturnih projekata za grčke zajednice Aleksandrije, Metsova, Atine i za grčku državu uopšte. Među njima su najznačajniji osnivanje Poljoprivredne škole u Larisi, izgradnja Evelpidonske vojne akademije, donacija Atinskom konzervatorijumu, donacija za renoviranje [[Stadion Panatinaiko|Panatenskog stadiona]] (koju su potpomogla još dva arumunska dobrotvora), gdje su održane prve moderne Olimpijske igre, [[Nacionalna tehnički fakulet u Ateni]] i donacija za izgradnju istoimenog vodećeg broda grčke mornarice. Obnova Panatenskog stadiona za [[Ljetne olimpijske igre 1896.]] obavljena je na zahtjev prestolonasljednika [[Konstantin I, kralj Grčke| Konstantina]]. Stadion je renoviran 1895, njegova druga rekonstrukcija u 19. vijeku, korišćenjem bijelog [[mermer]]a sa planine [[Pendeli]] na Averoffov zahtev. Troškovi su prvobitno procijenjeni na 585.000 drahmi, ali su na kraju dostigli 920.000 drahmi.<ref name=":0" /> Averoff je takođe služio kao član komisije za prijem stranih takmičara na Igrama. Averoff je umro u Aleksandriji 1899. U znak zahvalnosti za njegove velikodušne donacije i usluge, grčka država ga je proglasila za velikog nacionalnog dobrotvora i naručila njegovu mermernu statuu koja je postavljena ispred stadiona Panatenija. Dana 12. marta 1910, oklopna krstarica vodeći brod Helenske mornarice, Georgios Averof, imenovana je u njegovu čast, zahvaljujući zavještanju od 300.000 GBP (2.500.000 zlatnih franaka) koje je ostavljeno mornarici prema uslovima njegove volje i testamenta. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Averoff, Georgios}} [[Kategorija:Rođeni 1815.]] [[Kategorija:Umrli 1899.]] [[Kategorija:Biografije, Metsovo]] [[Kategorija:Grčki filantropi]] [[Kategorija:Grčki nacionalisti]] 814jrk8xhxekct62uonufh8lkxhhb4w Pad Bosne 1463. 0 525728 3829361 3758638 2026-04-11T16:59:34Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: .) → ) (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3829361 wikitext text/x-wiki '''Pad Bosne''' bio je proces koji je započeo otprilike 1386, kada su se dogodili prvi osmanski napadi na [[Bosansko Kraljevstvo]]. Godine 1451, više od 65 godina nakon prvih napada, [[Osmansko Carstvo]] je zvanično uspostavilo Bosansko Krajište (Bosansku granicu), privremenu pograničnu vojno-administrativnu jedinicu, osmansku granicu, u dijelovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref>[[#Ibrahimagić|Ibrahimagić, 1998, p. 77]] ''More than 50 years passed between the first Ottoman attack and the establishment of "Bosansko krajište" as an interim form of military and territorial organisation of Ottoman rule in Bosnia (1451)(22). [...] 22. Šabanović, Bosanski pašaluk, str. 35.''</ref> Godine 1463. Kraljevstvo je palo u ruke Osmanlija, a ova teritorija je došla pod njihovu čvrstu kontrolu. [[Hercegovina]] je postepeno pala u ruke Osmanlija do 1482. Trebalo je još jedno stoljeće da zapadni dijelovi današnje Bosne podlegnu osmanskim napadima, što je završilo zauzimanjem [[Bihać]]a 1592. Osmansko Carstvo osvojilo je cijelu teritoriju koja je danas poznata kao Bosna i Hercegovina za nekoliko decenija. Vojne jedinice Osmanskog Carstva su krajem 14. vijeka izvršile brojne provale u feudalne kneževine na zapadnom Balkanu, neke od njih i na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine, mnogo prije osvajanja Bosanskog kraljevstva. Prvi osmanski upadi koje je predvodio [[Timurtaš-paša]] dogodili su se u istočnim dijelovima Bosne 1384.<ref>{{cite web |url = http://www.bosnjacki-topraci.com/ISLAM%20NA%20BALKANU.htm |title = Rasprava h. Mehmeda Handžića o pitanjima vjere stanovništva BiH prije dolaska Turaka te islamizacije prostora BiH |first = Mehmed |last = Handžić |author-link = Mehmed Handžić |work = www.bosnjacki-topraci.com |publisher = Association of Bosniaks |location = New York |language = bs |quote = 1384 dolazi Timuraš paša sa vojskom i hara po istočnoj Bosni. |access-date = 28. 8. 2025 |archive-date = 23. 6. 2011 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110623080509/http://www.bosnjacki-topraci.com/ISLAM%20NA%20BALKANU.htm |url-status = dead }}</ref> [[Bitka kod Bileće]] 1388. bila je prva bitka osmanske vojske na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine. Ubrzo je izvojevala važne pobjede protiv regionalnih feudalaca u [[Bitka na Marici|bici na Marici]] (1371) i [[Kosovska bitka|bici na Kosovu]] (1389). Godine 1392. Osmanlije su osnovale Skopsko Krajište nakon zauzimanja [[Skoplje|Skoplja]], glavnog grada [[Srpsko Carstvo|Srpskog Carstva]] između 1346. i 1371; Termin krajište prvobitno je služio kao administrativna jedinica Srpskog Carstva ili Despotata za označavanje pograničnih područja gdje Car ili Despot nisu uspostavili čvrstu i stabilnu kontrolu zbog napada iz neprijateljskih susjednih provincija. Militarizovane teritorije koje su kasnije nazvane Bosansko Krajište (doslovno Bosanska Granica) bile su pod upravom iste osmanske uprave sa sjedištem u Skoplju.<ref>{{cite book | language = sh | title = Putopis - Kulturno nasljeđe | author = Evliya Çelebi | author-link = Evliya Çelebi | editor = Hazim Šabanović | editor-link = Hazim Šabanović | publisher = Svjetlost | year = 1967 | page = 279 | quote = 29. Skopski sandžak nije osnovan odmah poslije zauzimanja Skoplja, nego je od 1392. pa sve do pada Srbije (1459) i Bosne (1463) Skoplje bilo sjedište krajišnika koji su upravljali cijelim turskim područjem od Skoplja do Vrhbosne. Osnivanjem smederevskog i drugih sandžaka u Srbiji i bosanskog sandžaka to je krajište znatno smanjeno i izgubilo značaj koji je dotle imalo. Sredinom XVI. v. ono je postalo središnja oblast zasebnog skopskog sandžaka.}}</ref> == Rat s Bosanskim Kraljevstvom == Nakon smrti kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] 1391, Bosansko Kraljevstvo je doživjelo propadanje. U 1410-im, lokalni plemići [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoje Vukčić]] iz kuće [[Hrvatinići|Hrvatinić]], [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalj Hranić]] iz kuće [[Kosače|Kosača]] i [[Pavle Radinović]] iz kuće [[Pavlovići|Pavlović]] kontrolisali su velike dijelove teritorije koju je nekada kontrolisao Tvrtko i efektivno kontrolisali Kraljevstvo udružujući se s konkurentskim granama kuće [[Kotromanići|Kotromanić]]. Godine 1413. eskalirao je sukob između Hrvoja i Sandalja dok je ovaj pomagao Stefanu Lazareviću u borbi protiv Osmanlija u Srbiji; nakon toga, Hrvoje se udružio s Osmanlijama, koje su napale Bosnu u maju 1414, što je izazvalo kasniju invaziju trupa [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevine Ugarske]]. U velikoj bici u augustu 1415. koja se dogodila ili u blizini [[Doboj]]a ili u [[Lašvanska dolina|dolini Lašve]], Osmanlije su izvojevale veliku pobjedu, poremetio je ravnotežu snaga u regiji.<ref>{{cite book | author = John Van Antwerp Fine | title = The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest | year = 1994 | publisher = University of Michigan Press | isbn=978-0-472-08260-5 | url = https://books.google.com/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA468 | access-date = 26. 1. 2013 | pages = 468–469}}</ref> Prvo stalno prisustvo osmanskih vojski u Bosni uspostavljeno je 1414, nakon što je zauzeta regija u blizini [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] (poznatog kao Bosansko Skoplje u srednjem vijeku). U periodu između 1414. i 1418, Osmansko Carstvo je osvojilo [[Foča (Republika Srpska)|Foču]], [[Pljevlja]], [[Čajniče]] i [[Nevesinje]]. Iste godine su zauzeti i [[Višegrad]] i [[Sokol (Srbija)|Sokol]]. Godine 1415. Sandalj Hranić, koji je kontrolisao današnju istočnu Hercegovinu, postao je osmanski vazal. [[Isa-beg Ishaković]] je 1455. organizovao jedan od prvih osmanskih popisa stanovništva na zapadnom Balkanu. Do kraja ovog perioda, 1460-ih, teritorija Bosnskog Kraljevstva je značajno smanjena, pri čemu je Osmansko Carstvo kontrolisalo cijelu današnju [[Podrinje|istočnu Bosnu]], sve do [[Šamac|Šamca]] na sjeveru, a [[Stjepan Vukčić Kosača|Herceg Stjepan]] je kontrolisao cijelu današnju Hercegovinu sve do [[Glamoč]]a na sjeveru.<ref>{{cite book | author = Safvet-beg Bašagić | author-link = Safvet-beg Bašagić | title = Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine, od g. 1463-1850 | year = 1900 | language = sh | url = https://archive.org/details/kratkauputaupro00bagoog | page = [https://archive.org/details/kratkauputaupro00bagoog/page/n203 17] | publisher = Vlastita naklada | quote = Najprije razmotrimo kraljeve zemlje prije pada. Turci su imali li vlasti slijedeće zemlje i gradove: Nevesinje, Gacko, Zagorje, Podrinje, Taslidžu, Čajnič, Višegrad, Sokol, Srebrenicu, Zvomik, Šabac, Samac i Sarajevo s okolicom. Sva ostala Hercegovina do Glamoča bila je u rukama hercega Stjepana, na koju kralj nije mogo računati. Kad izvadimo još mnoge gradove po sjevernoj i zapadnoj Bosni, u kojima su gospodovali patarenski velikaši, kraljeva država bila je mala podrtina na zemljovidu današnje Herceg-Bosne [...] }}</ref> == Sandžaci == Osmansko osvajanje Bosanskog Kraljevstva završilo se 1463. smrću kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]].<ref name="Pinson-1993"/> Ubrzo nakon toga uslijedila je opsada [[Jajce|Jajca]] u kojoj je Kraljevina Mađarska ponovo zauzela tvrđavu Jajce. Pobjeda je na dvoru [[Matija Korvin|Matije Korvina]] proglašena obnovom Bosnskog Kraljevstva, koja je tada bila pod mađarskim suverenitetom. Mađari su nakon toga formirali Jajačku banovinu. Isa-beg je postao prvi sandžakbeg [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] 1464.<ref>{{cite encyclopedia | title= Isa-beg | url = https://www.enciklopedija.hr/clanak/isa-beg | access-date = 15. 1. 2023 | language = hr }}</ref> Nakon što je zauzeo Bosnu 1463, Mahmud-paša je također napao Hercegovinu i opsjedao [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]], nakon čega je Herceg Stjepan pristao na primirje koje je zahtijevalo ustupanje svih njegovih zemalja sjeverno od Blagaja Osmanlijama.<ref>{{cite book | author = Safvet-beg Bašagić | author-link = Safvet-beg Bašagić | title = Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine, od g. 1463-1850 | year = 1900 | language = sh | url = https://archive.org/details/kratkauputaupro00bagoog | page = [https://archive.org/details/kratkauputaupro00bagoog/page/n30 20] | publisher = Vlastita naklada | quote = U Hercegovini Mahmut paša je udario na nenadani otpor. Kršna zemlja Hercegovina sa golim brdima, tijesnim klancima i nepristupnim gradovima zadavaše turskom konjaništvu puno neprilika. Osim toga domaći bogumili junački su se borili uz svoga hercega i njegove sinove. Doduše Mahmut paša je dolinom Neretve sjavio do pod Blagaj i obsijedao ga; nu je li ga zauzeo ili je poslije nagodbe s hercegom predao mu se, nema sigurnih vijesti. Videći herceg Stjepan, da bez povoljna uspjeha, Mahmut paša ne će ostaviti Hercegovine, opremi najmlagjega sina Stjepana s bogatim darovima sultanu, da moli primirje. Na to Fatih ponudi, da gornju polovinu svojih zemlje ustupi Turskoj, a donju zadrži za se i za sinove. Mladoga Stjepana kao taoca zadrži u Carigradu, koji iza kratkog vremena pregje na islam pod imenom Ahmed beg Hercegović. Herceg Stjepan pristane na sultanovu ponudu, pa sklopi mir i ustupi Turcima svu gornju Hercegovinu do Blagaja. Na to Mahmud paša bude pozvan u Carigrad.}}</ref> Osmanska teritorija u Bosni nastavila se širiti u novoosnovane sandžake: [[Hercegovački sandžak]] formiran je 1470, podređen beglerbegu Rumelije poput Bosanskog sandžaka. Godine 1480. formiran je [[Zvornički sandžak]], ali je bio podređen budimskom beglerbegu. Iako je Bosansko Kraljevstvo palo, postojalo je nekoliko tvrđava koje su odolijevale mnogo duže - posljednja tvrđava u Hercegovini pala je 1481.<ref name="Pinson-1993">{{cite book | last = Pinson | first = Mark | title = The Muslims of Bosnia-Herzegovina, the Historic Development from Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia | url = https://books.google.com/books?id=Yl3TAkJmztYC&pg=PA11 | access-date = 6. 5. 2012 | edition = Second | orig-date = 1993 | year = 1996 | publisher = President and Fellows of Harvard College | location = United States of America | isbn = 0-932885-12-8 | page = 11 | quote = The Ottomans conquered Bosnia in 1463; ... though last fortress in Herzegovina was to fall in 1481, and in Bosnia Jajce under Hungarian garrison actually held until 1527 }}</ref> Dinastija Kosača održavala je [[Vojvodstvo Svetog Save]] kao osmansku vazalnu državu do 1482. Godine 1481, nakon smrti [[Mehmed II|Mehmeda II]], Matijaš Korvin ponovo je napao Bosnu i stigao do [[Vrhbosna|Vrhbosne]] (Sarajeva), ali svi ti uspjesi su poništeni u roku od godinu dana.<ref name="Fine-1994-589">{{cite book | url = https://books.google.com/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA589 | title = The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest | author = John Van Antwerp Fine | publisher = University of Michigan Press | year = 1994 | isbn = 978-0-472-08260-5 | page = 589 | access-date = 2. 2. 2013}}</ref> U 1530-im, Kraljevina Mađarska je kontrolisala tvrđave na južnoj obali Save i Jajce. Jajačku tvrđavu su Osmanlije konačno zauzele 1527.<ref name="Pinson-1993"/><ref name="Fine-1994-589"/> Dinastija [[Berislavići|Berislavića]] kontrolisala je regiju [[Usora (oblast)|Usore]] na sjeveru sve dok i ona nije pala 1530-ih.<ref>{{cite journal | url = http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=115514&lang=en | language = hr | title = Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti |author=Pavo Živković |author2=Marija Brandić | journal = Povijesni zbornik: Godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe | volume = 1 | number = 1–2 |date=maj 2007 | issn = 1846-3819 | publisher = Faculty of Philosophy, University of Osijek | pages = 53; 58 | access-date = 2. 9. 2012 | quote = Nakon što je tridesetih godina XVI. stoljeća Usora pala pod tursku vlast, nestankom posljednjeg Berislavića [...] Padom utvrđenog naselja Kobaša 1536. godine, turske vlasti od toga su naselja stvorile sjedište kadiluka i nahije.}}</ref> Dijelovi jugozapadne Bosne podijeljeni su u [[Kliški sandžak]], koji je formiran 1537. podređen Rumelijskom ejaletu. == Posljedice == [[Bosanski pašaluk]] je osnovan 1580.<ref>[[#Ibrahimagić|Ibrahimagić, 1998, p. 77]] ''And 117 years passed from the fall of Bosnia in 1463, when the first sanjak was established as the first independent form of military, administrative and political form of organisation of Ottoman rule in Bosnia, until the establishment of the Bosnian beglerbegluk or ayalet [province] as a separate province of the Ottoman Empire in 1580.''</ref> Padom Bihaća 1592, dosegao je najzapadnije granice moderne Bosne, te je uspostavljena moderna zapadna granica Bosne. Nakon toga, teritorija današnje Bosne i Hercegovine ostala je uglavnom netaknuta pod osmanskom vlašću sve do 1689. i [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]]. == Također pogledajte == * [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] * [[Hercegovački pašaluk]] == Reference == {{Refspisak|30em}} == Dodatna literatura == * {{Cite book|last=Bataković|first=Dušan T.|title=The Serbs of Bosnia & Herzegovina: History and Politics|url=https://books.google.com/books?id=k3xpAAAAMAAJ|date=1996|publisher=Dialogue Association|isbn=978-2-911527-10-4}} * {{cite book | last = Sugar | first = Peter | title = Southeastern Europe under Ottoman rule, 1354-1804 | url = https://books.google.com/books?id=LOln4TGdDHYC&pg=PA64 | page = 64 | orig-date = 1977 | publisher = University of Washington Press | year = 1993 | isbn = 0-295-96033-7 | quote = 2. Hazim Šabanović studied this phenomenon in his numerous works dealing with Bosnia.}} * ''Bosansko krajište 1448-1463'', Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine * ''Krajište Isa-bega Ishakovića, Zbirni katastarski popis iz 1455. godine'', vol. 2. ''Bosansko Krajište'', Hazim Šabanović, [[Oriental Institute in Sarajevo|Institute of Oriental Studies]], Sarajevo, 1964. * {{cite book | ref = Ibrahimagić | last = Ibrahimagić | first = Omer | title = Constitutional development of Bosnia and Herzegovina | url = http://www.camo.ch/PDFO/OmerBiH.pdf | year = 1998 | publisher = Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca | location = Sarajevo | isbn = 9958-47-030-6 | access-date = 28. 8. 2025 | archive-date = 17. 4. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180417152656/http://www.camo.ch/PDFO/OmerBiH.pdf | url-status = dead }} * ''Bosanski pašaluk, postanak i upravna podjela'', Hazim Šabanović, Sarajevo, 1982 {{Bosansko-osmanski srednjovjekovni ratovi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Islam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vojna historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:14. vijek u Bosni]] [[Kategorija:15. vijek u Bosni]] [[Kategorija:16. vijek u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:14. vijek u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:15. vijek u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:16. vijek u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bosne tokom osmanskog perioda]] itu3jjpj7wqkf1m6y2flhr96r8mudzr Ropstvo u Palestini 0 528022 3829573 3784965 2026-04-12T11:37:09Z Panasko 146730 sitne korekcije, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, Osmanskom carstvu → Osmanskom Carstvu (4), .) → ), . godine. → ., “ → " (2), . godine → . (4) using [[Project:AWB|AWB]] 3829573 wikitext text/x-wiki {{ropstvo}} [[Datoteka:SERVANTS WAITING TO SERVE BOWLS OF RICE AND ROAST LAMB TO GUESTS ATTENDING AN ARAB FARMER'S WEDDING IN THE NEGEV. מנות אוכל של אורז ובשר מוכן להגשה לא.jpg|thumb|Sluge čekaju da posluže zdjele riže i pečenu janjetinu gostima na vjenčanju arapskog farmera u Negevu. מנות אוכל של אורז ובשר מוכן להגשה לא]] [[Datoteka:THE MALE MEMBERS OT THE YOUNG COUPLE'S FAMILIES EATING THE LEFTOVERS OF THE MEAL SERVED AT THE WEDDING OF TWO BEDOUINS IN THE NEGEV. בדואים אורחי החתן.jpg|thumb|Muški članovi porodica mladog para jedu ostatke obroka posluženog na vjenčanju dva beduina u Negevu בדואים אורחי החתן]] Otvoreno '''ropstvo u Palestini''', u pokretnoj imovini postojalo je sve do 20. stoljeća. [[Trgovina]] robljem u osmanskoj Palestini službeno je prestala 1870-ih, kada je, prema popisu stanovništva iz 1905. godine, stigao posljednji [[brod]] s robljem, nakon čega se činilo da je ropstvo postepeno smanjeno na marginalnu pojavu. Međutim, bivši [[rob]]ovi i njihova djeca i dalje su nastavili raditi za svoje bivše robovlasnike i, prema izvještajima, još uvijek su živjeli u stanju ''de facto'' ropstva 1930-ih. Mnogi pripadnici manjine Crni Palestinci su potomci bivših robova. ==Osmanska Palestina (1516–1917)== {{glavni|Historija ropstva u muslimanskom svijetu|Ropstvo u Osmanskom Carstvu| Jevrejski stavovi o ropstvu|Islamski stavovi o ropstvu}} ===Pozadina=== Palestina je historijski bila dio većih država, a institucija ropstva u tom području je posljedično predstavljena institucijom [[ropstvo u Rašidunskom kalifatu|ropstva u Rašidunskom kalifatu]] (632–661), [[ropstvo u Omejadskom kalifatu|ropstva u Omejadskom kalifatu]] (661–750), [[ropstvo u Abasidskom klifatu|ropstva u Abasidskom kalifatu]], [[ropstvo u Abasidskom kalifatu|ropstva u Abasidskom kalifatu]] (750–1099), [[ropstvo u Mamelučkom sultanatu|ropstva u Mamelučkom sultanatu]] (1187–1516), i konačno [[ropstvo u Osmanskom Carstvu|ropstva u Osmanskom Carstvu]] između 1516. i 1917. godine, a sva ta carstva su bila dio područja Palestine. ===Trgovina robljem=== Palestina je bila blizu [[trgovina robljem na Crvenom moru|trgovine robljem na Crvenom moru]], odakle su afrički robovi bili trgovani hodočasnicima koji su se vraćali s [[hadž]]a, a također i lukama za roblje na [[Sredozemlje|Sredozemnom moru]], odakle su afrički robovi iz [[transsaharska trgovina robljem|transsaharske trgovine robljem]] uvozeni preko [[Libija|Libije]] i Egipta. Evropski robovi su uvozeni iz regije [[Crno more|Crnog mora]] na sjeveroistoku, prvo iz [[krimska trgovina robljem|krimske trgovine robljem]], a kasnije iz [[čerkeska trgovina robljem|čerkeske trgovine robljem]]. [[Osmansko Carstvo]] je izdalo uredbe o ograničavanju i postepenom ukidanju trgovine robljem između [[ferman iz 1830.|1830.]] i 1909. godine, ali ovi zakoni nisu strogo primjenjivani u osmanskim provincijama, kao što su [[Palestina]] i [[Arapsko poluostrvo]].<ref name=":4">{{Cite book |last=Likhovski |first=Assaf |url=https://archive.org/details/lawidentityinman0000likh/page/86/mode/2up |title=Law and Identity in Mandate Palestine |publisher=University of North Carolina Press |year=2006 |isbn=978-0-8078-3017-8 |publication-place=[[Chapel Hill, NC]] |pages=87-93 |via=Internet Archive}}</ref> U 1880. Osmansko Carstvo je priznalo [[UK|Britaniji]] pravo da pretraži i zaplijeni bilo koji brod koji plovi na osmanskim teritorijama za koji se sumnja da prevozi robove, prema [[Anglo-osmanska konvencija iz 1880.|Anglo-osmanskoj konvenciji iz 1880.]].<ref name=":0">Clarence-Smith, William Gervase. Islam and the abolition of slavery. New York: Oxford University Press, 2006; Lewis, Bernard. Race and slavery in the Middle East, an historical enquiry, New York: Oxford University Press, 1990, particularly chapters 10 and 11; Miller, Joseph C. "The Abolition of the Slave Trade and Slavery: Historical Foundations,” in Diène, Doudou. (ed) From Chains to Bonds: The Slave Trade Revisited, Oxford: Berghahn Books, 2001, pp. 159–193. Avitsur, Shmuel. Daily Life in Eretz Israel in the XIX century. Tel Aviv: Am Hassefer Publishing House, 1972 (Hebrew).</ref> Britanska okupacija Egipta 1882. ozbiljno je poremetila uvoz robova u [[Sredozemlje|mediteranske provincije]] Osmanskog Carstva, budući da je veliki dio uvoza robova dolazio preko [[Egipat|Egipta]].<ref name=":0"/> [[Anglo-egipatska konvencija o trgovini robljem]] zvanično je zabranila [[Ropstvo u Sudanu|trgovinu robljem iz Sudana]] u Egipat, čime je formalno okončan uvoz robova iz [[Sudan]]a.<ref name="ReferenceB">Kenneth M. Cuno: ''[https://books.google.com/books?id=RYP3CgAAQBAJ&dq=Walida+Pasha+harem&pg=PA20 Modernizing Marriage: Family, Ideology, and Law in Nineteenth- and Early ..]''</ref> Formalno, Osmansko Carstvo je proglasilo crne robove oslobođenim 1889.<ref name=":0" /> Posljednji službeni [[brod]] s robljem stigao je u [[Haifa|Haifu]] u Palestini 1876. godine, nakon čega se činilo da je službena trgovina robljem u Palestinu prestala.<ref name=":1">Buessow, Johann. "Domestic Workers and Slaves in Late Ottoman Palestine at the Moment of the Abolition of Slavery: Considerations on Semantics and Agency." Slaves and Slave Agency in the Ottoman Empire (2020): 373–433. Web.</ref> Kraj otvorene trgovine robljem izgleda da je rezultirao i postepenim nestankom samog ropstva. U popisu stanovništva Palestine iz 1905. godine, samo osam pojedinaca je zvanično registrovano kao robovi.<ref name=":1" /> Međutim, iako se više nisu zvanično nazivali robovima, izgledalo je kao da su bivši robovi nastavili raditi za svoje bivše robove, kao i njihova djeca.<ref name=":1" /> U posljednjim decenijama otvorenog ropstva u Palestini, porijeklo robova izgledalo je slično kao i u drugim osmanskim provincijama u to vrijeme: manjina [[Čerkeska trgovina robljem|bili su bijelci]] (obično [[Čerkeska trgovina robljem|Čerkezi]]), ali velika većina robova bila je afričkog porijekla, uglavnom iz [[Etiopija|Etiopije]] (Abesinije) i Sudana.<ref name=":1"/> ===Funkcija i uslovi=== {{glavni|Historija konkubinata u muslimanskom svijetu|Islamski stavovi o konkubinatu|Ma malakat aymanukum|Qiyan|Jarya|Abd (arapski)}} Robovi su bili dodijeljeni su im zadaci koji su se smatrali prezrenim i ponižavajućim za slobodne muslimane, kao što su kućne sluge, općinske usluge, industrijski rad, seksualni robovi ([[konkubina|konkubine]]) te poljoprivredni radnici i napoličari.<ref>Erdem, Y. Hakan. Slavery in the Ottoman empire and its demise, 1800–1909. London: Macmillan, 1996, pp. 9–57.</ref> Kao što je uobičajeno u drugim dijelovima [[muslimani|muslimanskog]] svijeta, robovi su bili preferirani u odnosu na slobodne zaposlene ljude kao kućne sluge, budući da su bili ovisni o svom poslodavcu i nisu bili lojalni svom klanu i vlastitim [[porodica]]ma.<ref>Buessow, Johann. "Domestic Workers and Slaves in Late Ottoman Palestine at the Moment of the Abolition of Slavery: Considerations on Semantics and Agency.” Slaves and Slave Agency in the Ottoman Empire (2020): 373–433. Web. p. 15</ref> Female slaves were used as domestic servants in private households as well as concubines (sex slaves), while male slaves were used in a number of different tasks such as laborers, bodyguards, servants and attendants.<ref name=":1" /> The sex slave-concubines of rich Urban men who had given birth to the (acknowledged) son of their enslaver were counted as the most privileged, since they became an [[Umm walad]] and became free upon the death of their enslaver; the concubine of a Beduoin mainly lived the same life as the rest of the tribal members and the women of the family.<ref name=":2">Women and Slavery: Africa, the Indian Ocean world, and the medieval north Atlantic. (2007). Grekland: Ohio University Press. p. 13</ref> Robinje su živjele teškim životom, a reprodukcija među robinjama bila je niska; primijećeno je da je smrtnost dojenčadi među robinjama bila visoka, da su robinje često bile silovane u djetinjstvu i rijetko su doživjele četrdesete godine, te da su ih siromašniji robovlasnici često prostituirali.<ref name=":2" /> Robkinje su stranci rjeđe opisivali jer su žene živjele u [[harem]]u [[segregacija po spolu|segregaciji po spolu]], ali su sluškinje (robinje) ponekad usput spominjane, poput [[Edward Robinson (naučnik)|Edwarda Robinsona]], koji je prilikom posjete arapskoj kući u [[Haffa|Jaffi]] 1838. primijetio: "Od mnogih žena koje su se nalazile u njoj, nismo vidjeli nijednu, osim majke porodice, koja nas je dočekala na ulazu, i nubijske robinje koja nam je oprala noge."<ref>Robinson, Edward and Smith, Eli. Biblical Researches in Palestine, Mount Sinai and Arabia Petraea. Vol. 3, Boston: Crocker & Brewster, 1841, p. 31.</ref> Muški robovi su također bili poznati kao pjesnici [[Beduini|beduinskim]] plemenskim vođama tokom 19. i 20. stoljeća.<ref>Curtis, E. E. (2014). The Call of Bilal: Islam in the African Diaspora. USA: University of North Carolina Press. p. 40</ref> [[William Hepworth Dixon]] zapazio je robove na raznim poslovima u [[Jerusalem]]u 1860-ih, kao što je njegov prikaz Jaffa kapije, kada je spomenuo "Yon negro koji drijema blizu svoje mazge je rob iz Gornjeg Nila i pripada arapskom begu koji ga iznajmljuje", a sluge u kafanama: "Uđite u ovu kafanu, gdje stari šeik puši blizu vrata; pozovite cafigeha, konobara, obično crnog roba; naredite šolju crnog pića, [[naegila|nargile]] [lulu za vodu] i zalogaj živog uglja", i "Saïd je Nubijac, crnac i rob; i kao mazga i konji, vlasništvo je arapskog gospodina, koji nije previše ponosan da dozvoli svom narodu i svojim životinjama da zarađuju novac trgovinom."<ref>Dixon, William Hepworth. The Holy City. London: Chapman and Hall, 1865, Vol. 2, pp. 2, 23. Dixon (Vol. 1, p. 26)</ref> [[Randal William McGavock|Randal William MacGavock]] iz [[Tennessee]]ja posjetio je Ramlu 1850-ih, opisao običaj u vezi s djecom palestinskih robova i uporedio ga s ropstvom u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]:<ref>MacGavock, Randal William. A Tennessean Abroad; Or, Letters from Europe, Africa, and Asia. New York: Redfield, 1854, p. 251.</ref><blockquote>Tokom naše posjete, tema ropstva je bila aludirana pojavom vjerovatno crnog dječaka koji je nosio kafu i lule, što je rezultiralo time da dobijem neke informacije koje inače ne bih imao. Kada se dva roba vjenčaju s ljudima koji pripadaju različitim gospodarima, vlasnik muškarca traži muško potomstvo, a vlasnik žene žensko; dok kod nas vlasnik žene ima pravo na oboje. Između gospodara i roba postoji prilično jaka veza i nije rijedak slučaj da se vjenčaju i žive sretno zajedno. </blockquote>Bilo je uobičajeno oslobađati robove. Međutim, oslobađanje je rijetko imalo pravo praktično značenje, jer su oslobođenici obično jednostavno nastavili živjeti u istom ropstvu kao i prije. Američki konzul u Jerusalemu, [[Selah Merrill]], primijetio je 1885. običaj da oslobođeni robovi u stvari nastavljaju biti robovi u praksi:<ref>United States. Labor in America, Asia, Africa, Australasia, and Polynesia: Reports from Consuls of the United States in the Several Countries of America, Asia, Africa, Australasia, and Polynesia on the State of Labor in Their Several Districts, in Response to a Circular from the Department of State. United States consular reports. Washington, D.C.: G.P.O. 1885, p. 286. For further information on Selah Merrill, see: Ruth Kark. American Consuls in the Holy Land, 1832–1914. Jerusalem: Magnes Press and Detroit: Wayne State University Press, 1994.</ref><blockquote>Što se tiče kućnih slugu, treba imati na umu da ovdje postoji znatna klasa onih koji su držani kao robovi. To su crnci iz Nubije, koji su odgojeni kao robovi i ne poznaju drugačiji život, pa u mnogim slučajevima ostaju sa svojim starim gospodarima. Praktično, neki od njih su i dalje robovi, iako se ne kupuju i ne prodaju; takve osobe ne dobijaju ništa osim odjeće, skloništa i hrane.</blockquote> ==Ukidanje ropstva== Godine 1920, Osmanska Palestina je formalno transformirana u Britansku [[Obaveznu Palestinu]] (1920–1948). Britansko Carstvo, nakon što je potpisalo [[Konvenciju o ropstvu iz 1926.]] kao članica [[Lige naroda]], bilo je obavezno istraživati, prijavljivati i boriti se protiv ropstva i trgovine robljem na svim zemljama pod direktnom ili indirektnom kontrolom Britanskog Carstva. Britanska politika je stoga bila abolicionistička, međutim u stvarnosti su se nerado miješali u kulturna pitanja ako su se bojali da bi njihovo miješanje moglo izazvati nemire. U britanskom izvještaju [[Privremenoj komisiji za ropstvo]] Lige naroda za 1924. godinu, izvijestili su da je ropstvo postojalo u Transjordanu, ali da je u Palestini prestalo početkom 20. stoljeća nakon što je prestao uvoz robova.<ref name=":4" /> Prema Britancima, palestinska [[beduinska]] plemena posjedovala su afričke sluge zvane ''[[Abd (arapski)|Abid]]'', ali da su oni sada imali ista prava kao i ostali članovi plemena i da bi ih trebalo smatrati bivšim robovima, te da bi se isti termin trebao primjenjivati na afričke ženske kućne sluškinje arapskih plemićkih porodica.<ref name=":4" /> Kada je [[Liga naroda]] ratificirala [[Konvenciju o ropstvu iz 1926.]], od Britanaca se očekivalo da je provode u svojim kolonijama i drugim zavisnim zemljama. Kada su Britanci 1926. podnijeli novi izvještaj Ligi naroda, izjavili su da ropstvo nema zakonsku osnovu u Palestini ili Transjordaniji i da stoga nije bilo potrebno da ga Britanci zabrane.<ref name=":4"/> U 1931. policija i inspektorica za socijalnu skrb [[Margaret Nixon]] proveli su istragu u ime britanske vlade u vezi sa porobljenim sluškinjama privatnih arapskih domaćinstava.<ref name=":4"/> Rezultat istrage pokazao je da su, nakon što je trgovina robljem u Palestini prestala, afrički abid-robovi beduinskih plemena iz doline [[Jordan]]a prodavali svoju djecu (prvenstveno svoje kćeri) kao domaće sluškinje i sluškinje.<ref name=":4"/> Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], ovaj običaj se počeo nazivati zapošljavanjem, pri čemu su djevojke prodavane kao ugovorne sluškinje na period između sedam i dvadeset pet godina, a 1931. bilo je oko 150 takvih djevojčica u [[Nablus]]u i još oko 150 u ostatku Palestine.<ref name=":4"/> Također je napomenuto da su abidski sluge beduinskih plemena u dolini Jordana, iako su sada službeno nazivani bivšim robovima, u praksi i dalje bili robovi, budući da nisu ništa posjedovali, mogli su se vjenčati samo s drugim Abidima, a oni i njihova djeca morali su služiti svojim arapskim pripadnicima plemena bez plaće, osim ako ne bi pobjegli u drugi dio Palestine.<ref name=":3">Likhovski, A. (2006). Law and identity in mandate Palestine. Storbritannien: University of North Carolina Press. p. 87-93</ref> Britanci su željeli zabraniti ovu praksu, ali budući da su Abid i njihove kćerke izgleda prihvatili situaciju kakva jeste i nisu bili zainteresirani za protestovanje ili promjenu prakse, Britanci su radije odabrali da se ne miješaju u stvar. Britanci su se ograničili na uvođenje Uredbe o zapošljavanju djevojčica iz 1933. godine, kojom su svi ugovori koji predviđaju više od jedne godine radnog staža automatski postali ilegalni.<ref name=":4" /> U 1934. izvještaj [[Savjetodavni odbor stručnjaka za ropstvo|Savjetodavnom odboru stručnjaka za ropstvo]] [[Liga naroda|Lige naroda]] priznao je da se robovi i dalje drže među [[Beduini]]ma [[šejh]]ovima u Jordanu i Palestini i da se ropstvo održava pod krinkom klijentelizma.<ref>''[https://books.google.com/books?id=vGXXDwAAQBAJ&dq=slavery+in+jordan+1929&pg=PT112]''Clarence-Smith, W. (2020). Islam and the Abolition of Slavery. USA: Hurst.</ref> Mnogi članovi manjine [[Crni Palestinci]] su potomci bivših robova.<ref name=":1"/> Zajednica u sjevernom [[Jerihon]]u često je nazivana "robovima [[Ein ad-Duyuk al-Foqa|Duyuka]]" čak i u moderno doba.<ref>{{Cite web|last=Qous|first=Yasser|others=Chris Somes-Charlton|title=The Africans of Jerusalem: alienation and counter-alienation|url=https://www.goethe.de/prj/ruy/en/mig/21447452.html|url-status=live|access-date=16. 6. 2021|website=Goethe-Institut Cairo/Perpectives|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20201019110111/https://www.goethe.de/prj/ruy/en/mig/21447452.html |archive-date=19. 10. 2020 }}</ref> Afrički Palestinci koji sada žive u dva naselja u blizini [[džamija Al-Aksa|džamije Al-Aksa]] nazivaju to područje svojim domom od 1930.<ref name="Hassan">Sara Hassan, [https://www.trtworld.com/magazine/the-hidden-resistance-of-african-palestinians-26671 The hidden resistance of African-Palestinians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191110235457/https://www.trtworld.com/magazine/the-hidden-resistance-of-african-palestinians-26671 |date=10. 11. 2019 }} TRT World 15 May 2019</ref> Iskusili su predrasude, kod nekih palestinskih Arapa <ref name="Love">David Love, [http://atlantablackstar.com/2016/03/29/in-jerusalem-afro-palestinians-are-the-hardest-hit-in-the-israeli-occupation/ 'In Jerusalem, Afro-Palestinians Are the Hardest Hit in the Israeli Occupation'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161117211436/http://atlantablackstar.com/2016/03/29/in-jerusalem-afro-palestinians-are-the-hardest-hit-in-the-israeli-occupation/ |date=17. 11. 2016 }}, Atlanta Black Star 29 March 2016,</ref> nazivajući ih "robovima" (''[[abeed]]'') a njihovo susjedstvo "zatvorom za robove" (''habs al-abeed'').<ref name="Kushkush">Isma'il Kushkush, [https://www.apnews.com/f6bf554b21d04b56be9d6385fbf36d31 "'Afro-Palestinians' forge a unique identity in Israel"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190928173825/https://apnews.com/f6bf554b21d04b56be9d6385fbf36d31 |date=28. 9. 2019 }}, Associated Press 12 January 2017</ref><ref name="BenZion">Ilan Ben Zion, [https://www.timesofisrael.com/the-old-citys-african-secret/ ''The Old City's African secret''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006220909/https://www.timesofisrael.com/the-old-citys-african-secret/ |date=6. 10. 2019 }}, The Times of Israel 6 April 2014.</ref> ==Također pogledajte== * [[Rasizam u Državi Palestini]] * [[Trgovina ljudima u Palestini]] * [[Historija ropstva u muslimanskom svijetu]] * [[Historija konkubinata u muslimanskom svijetu]] * [[Trgovina ljudima na Bliskom istoku]] * [[Afro-Palestinci]] * [[Stavi srednjovjekovnih Arapa prema crncima]] * [[Ksenofobija i rasizam na Bliskom istoku]] * [[Rasizam u arapskom svijetu]] * [[Rasizam u muslimanskim zajednicama]] * [[Ropstvo u džihadizmu 21. stoljeća]] * [[Fawzia Amin Sido]] ==Reference== {{Reflist}} {{Palestina po temama}} {{Tema o Aziji|Ropstvo u}} [[Kategorija:Afrička dijaspora na Bliskom istoku]] [[Kategorija:Anticrnački rasizam u Aziji]] [[Kategorija:Historija Palestine (regija)]] [[Kategorija:Kršenje ljudskih prava u Palestini]] [[Kategorija:Islam i ropstvo]] [[Kategorija:Palestinci afričkog porijekla]] [[Kategorija:Rasizam u Palestini]] [[Kategorija:Ropstvo po državama|Palestina]] [[Kategorija:Ropstvo u Aziji|Palestina]] [[Kategorija:Ropstvo u Osmanskom Carstvu|Palestina]] bhhezn1y5840hw0hfdjwrirpzak6xmm Wikipedia:CEE Proljeće 2026./CEE žene 4 531580 3829479 3829298 2026-04-12T07:08:38Z AnToni 2325 /* Članci */ 3829479 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]] '''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih. == Doprinosi == == Nagrade == === Međunarodne nagrade === Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima: * 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 € * 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 € * 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 € * 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 € * 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 € Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade. == Lokalni projekat == U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena. === Pravila === Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: * Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova * Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika * Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026. * Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci * Članak treba da bude u okviru teme * Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. * Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. === Organizatori === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] * urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]] === Žiri === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] === Nagrade === * 1. nagrada * 2. nagrada * 3. nagrada ... === Članci === <div style="text-align:center;"> {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}} </div> Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon: <nowiki>{{Šablon:CEE žene 2026.}}</nowiki> na SZR o novom članku. {{Stubičasti dijagram | naslov = CEE žene 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 150 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=80 |ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=115 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=42 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=1 |ime_stuba6= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]|boja_stuba6=#a8e6c4|cifra_stuba6=6 |ime_stuba7= Potrebno <br><small><small>(300)</small></small> |boja_stuba7=red|cifra_stuba7=60 }} 6onfb8e1lahgy6w175of2fm2n9ljas8 Šaćir Filandra 0 532207 3829306 3822832 2026-04-11T12:11:51Z AnToni 2325 3829306 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Šaćir Filandra | datum_rođenja = 1961. | mjesto_rođenja = Crnići, [[Stolac]], [[SR Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]] | narodnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | polje = [[sociologija]], [[politologija]], [[politička filozofija]] | radna_institucija = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] | alma_mater = [[Filozofski fakultet u Sarajevu]] | poznat_po = istraživanjima bošnjačkog identiteta, političke misli i savremene političke filozofije }} '''Šaćir Filandra''' (Crnići kod [[Stolac|Stoca]], 1961) bosanskohercegovački je [[sociolog]], [[politolog]] i univerzitetski profesor. Profesor je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje predaje predmete iz oblasti [[politička filozofija|političke filozofije]], sociologije jezika, politika identiteta i socijalne filozofije.<ref name="Šaćir Filandra">{{cite web |url=https://fpn.unsa.ba/b/nastavnik/sacir-filandra-dekan/ |title=Šaćir Filandra |website=Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Diplomirao je na Odsjeku za filozofiju i sociologiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] 1985, a doktorirao je iz oblasti savremene političke filozofije. U zvanje redovnog profesora izabran je 2008.<ref name="Šaćir Filandra"/> Bio je i gostujući predavač na Univerzitetu Yale te pomoćnik predavača na Otvorenom univerzitetu za jugoistočnoevropske studije u Budimpešti.<ref>{{cite web |url=https://www.synopsisbook.com/member/sacir-filandra/ |title=Filandra Šaćir |website=Synopsis |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U javnosti je poznat po radovima o bošnjačkom političkom i kulturnom identitetu, historiji političkih ideja i savremenim društvenim procesima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Autor je više knjiga, među kojima su ''Bošnjaci i moderna'' (1996), ''Bošnjačka politika u XX stoljeću'' (1998) i ''Bošnjaci nakon socijalizma'' (2012).<ref>{{cite web |url=https://search.worldcat.org/fr/title/Bosnjacka-politika-u-XX.-stoljecu/oclc/55846527 |title=Bošnjačka politika u XX. stoljeću |website=WorldCat |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.synopsisbook.com/knjige/bosnjaci-nakon-socijalizma-o-bosnjackom-identitetu-u-postjugoslavenskom-dobu/ |title=Bošnjaci nakon socijalizma. O bošnjačkom identitetu u postjugoslavenskom dobu |website=Synopsis |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Filandra je bio predsjednik Preporoda 2001. do 2010.<ref>{{cite web |url=https://ibs.preporod.ba/ideja-preporoda-i-njezina-obnova/ |title=Ideja “Preporoda” i njezina obnova |website=Institut za bošnjačke studije |date=10. 12. 2020 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Učestvuje i u radu [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] kroz njena naučna tijela.<ref>{{cite web |url=https://www.anubih.ba/odjeljenje-drustvenih-nauka/ |title=Odjeljenje društvenih nauka |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Djela == * ''Bošnjaci i moderna'' (1996) * ''Bošnjačka politika u XX stoljeću'' (1998) * ''Bošnjaci nakon socijalizma'' (2012) == Reference == {{Reference}} {{DEFAULTSORT:Filandra, Šaćir}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sociolozi]] [[Kategorija:Bošnjaci]] rttug7asmn1jkuy31sc0p9iwwhvbvyc Asif Šabanović 0 532215 3829305 3822828 2026-04-11T12:11:02Z AnToni 2325 3829305 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Asif Šabanović | datum_rođenja = 1946. | mjesto_rođenja = [[Uvorići]], [[Visoko]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]] | prebivalište = [[Sarajevo]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | polje = [[Elektrotehnika]], [[robotika]], [[mehatronika]], [[automatika]] | radna_institucija = [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet u Sarajevu]]<br>Sabancı University<br>[[Internacionalni univerzitet u Sarajevu]] | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]] | poznat_po = doprinosima u robotici, mehatronici i sistemima upravljanja }} '''Asif Šabanović''' jest bosanskohercegovački naučnik i univerzitetski profesor iz oblasti [[elektrotehnika|elektrotehnike]], [[robotika|robotike]], [[mehatronika|mehatronike]] i [[automatika|automatike]]. Redovni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANUBiH), u kojoj od 2021. obavlja dužnost generalnog sekretara.<ref name="ANUBiH-bio">{{cite web |title=Akademik Asif Šabanović |url=https://www.anubih.ba/akademik-asif-sabanovic/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Život i obrazovanje == Rođen je 1946. u Uvorićima kod [[Visoko]]g. Gimnaziju je završio u Visokom 1965. Na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu]] diplomirao je 1970, magistrirao 1975. i doktorirao 1979.<ref name="ANUBiH-bio" /> == Akademska karijera == Šabanović je bio dugogodišnji profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu]], gdje je predavao u oblastima robotike i upravljanja proizvodnim sistemima.<ref name="ETF">{{cite web |title=Robotika i upravljanje proizvodnih sistema |url=https://www-arc.etf.unsa.ba/kursevi/bosanski/etf-a/robotika-i-upravljanje-proizvodnih-sistema-301 |website=Elektrotehnički fakultet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Kasnije je djelovao i na Sabancı University u [[Istanbul]]u te na [[Internacionalni univerzitet u Sarajevu|Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu]], gdje je predstavljen kao profesor emeritus.<ref name="IUS">{{cite web |title=Asif Šabanović |url=https://www.ius.edu.ba/bs/people/asif-sabanovic |website=Internacionalni univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Profesori emeritusi UNSA |url=https://www.unsa.ba/o-univerzitetu/unsa-u-sarajevu/profesori-emeritusi-unsa |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U stručnom i naučnom radu bavio se sistemima upravljanja, energetskom elektronikom, robotikom i mehatronikom.<ref name="ANUBiH-bio"/> == Članstvo i priznanja == Za dopisnog člana ANUBiH u Odjeljenju tehničkih nauka izabran je 2012, a za redovnog člana 2018.<ref name="ANUBiH-bio" /><ref>{{cite web |title=Spisak akademika ANUBiH |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_akademika_ANUBiH |website=Bosanska Wikipedia |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Od 2021. generalni je sekretar Akademije.<ref name="ANUBiH-bio" /> Početkom 2025. objavljeno je da je izabran za počasnog člana [[Turska akademija nauka|Turske akademije nauka]].<ref>{{cite web |title=Akademik Asif Šabanović izabran za počasnog člana Turske akademije nauka |url=https://www.anubih.ba/akademik-asif-sabanovic-izabran-za-pocasnog-clana-turske-akademije-nauka/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:Šabanović, Asif}} [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Biografije, Visoko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] krig5edwdowst7igsoa9e03vs83mkta Razgovor:Adnan Mehonić 1 532218 3829304 3819049 2026-04-11T12:09:34Z AnToni 2325 3829304 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = nauka | tema2 = mladi | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} ia6lpo6490pj6in53t6qyux0rqq029s Mehmed Kantardžić 0 532228 3829307 3819061 2026-04-11T12:12:19Z AnToni 2325 3829307 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Mehmed Kantardžić | datum_rođenja = 1948. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[NR Bosna i Hercegovina]] | polje = [[Računarska nauka]], [[mašinsko učenje]], rudarenje podataka | radna_institucija = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>Univerzitet u Louisvilleu | alma_mater = [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu]] | poznat_po = istraživanjima iz rudarenja podataka i mašinskog učenja }} '''Mehmed Kantardžić''' (Sarajevo, 1948) bosanskohercegovački je naučnik iz oblasti [[računarska nauka|računarske nauke]], [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] i rudarenja podataka. Bio je nastavnik na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]], a potom profesor na Univerzitetu u Louisvilleu u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="UofL">{{cite web |title=Mehmed Kantardzic |url=https://engineering.louisville.edu/faculty/mehmed-kantardzic/ |website=Speed School of Engineering, University of Louisville |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Osnovnu i srednju školu završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] stekao je diplomu iz elektrotehnike 1972, magistrirao računarsku nauku 1976. i doktorirao 1980.<ref name="UofL" /> Nakon rada kao asistent i vanredni profesor na Univerzitetu u Sarajevu prešao je na Univerzitet u Louisvilleu, gdje je kasnije izabran za redovnog profesora. Na toj instituciji obavljao je i dužnosti direktora Laboratorije za rudarenje podataka te direktora diplomskih studija na Odsjeku za računarstvo i računarsko inženjerstvo.<ref name="UofL" /> Njegov naučni rad usmjeren je na rudarenje podataka, otkrivanje znanja, mašinsko učenje, analizu tokova podataka i primjene u medicinskim i drugim složenim skupovima podataka.<ref name="UofL" /> Autor je više knjiga i velikog broja naučnih radova, a njegovo djelo ''Data Mining: Concepts, Models, Methods, and Algorithms'' objavljeno je u više izdanja u izdanju Wiley-IEEE Pressa.<ref>{{cite web |title=Data Mining: Concepts, Models, Methods, and Algorithms, 3rd Edition |url=https://www.wiley.com/en-us/Data%2BMining%3A%2BConcepts%2C%2BModels%2C%2BMethods%2C%2Band%2BAlgorithms%2C%2B3rd%2BEdition-p-9781119516040 |website=Wiley |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Za domaćeg člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] u Odjeljenju tehničkih nauka izabran je 2019.<ref>{{cite web |title=Akademici – Stranica 15 |url=https://www.anubih.ba/kategorije/akademici/page/15/ |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kantardžić, Mehmed}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] 9arj7v8bs9vgpziso74oz5z003vwybh Isak Karabegović 0 532234 3829308 3822733 2026-04-11T12:12:58Z AnToni 2325 3829308 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Isak Karabegović | datum_rođenja = 1955. | mjesto_rođenja = [[Bihać]], [[NR Bosna i Hercegovina]] | polje = [[Mašinstvo]], [[robotika]], [[mehatronika]], industrijska automatizacija | institucija = [[Univerzitet u Bihaću]]<br>[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] | alma_mater = [[Mašinski fakultet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet u Zagrebu]]<br>[[Univerzitet u Sarajevu]] | poznat(a) po = pionirski rad u robotici i mehatronici u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] }} '''Isak Karabegović''' bosanskohercegovački je [[mašinstvo|mašinski]] inženjer, univerzitetski profesor i naučnik čiji je rad vezan za [[robotika|robotiku]], [[mehatronika|mehatroniku]] i industrijsku automatizaciju. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANUBiH) od 2018.<ref name="ANUBiH">{{cite web |url=https://www.anubih.ba/isak-karabegovic/ |title=Isak Karabegović |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Rođen je u [[Bihać]]u 1955. Diplomirao je 1978. na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu u Sarajevu]], magistrirao 1982. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], a doktorirao 1989. iz oblasti mašinstva na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].<ref name="ANUBiH" /><ref name="Biografija">{{cite web |url=https://isak-karabegovic.com/biography.html |title=Biography - Prof. Dr. Isak Karabegović |website=Academic Portfolio of Prof. Dr. Isak Karabegović |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U akademskoj karijeri obavljao je više nastavnih i rukovodnih dužnosti. Bio je dekan Više tehničke škole u Banjoj Luci od 1982. do 1986, dekan Mašinskog fakulteta u Bihaću od 1995. do 1997. i prvi rektor [[Univerzitet u Bihaću|Univerziteta u Bihaću]] od 1997. do 2001.<ref name="Biografija" /> U izvorima se navodi i kao jedan od osnivača Mašinskog fakulteta u Bihaću, Univerziteta u Bihaću i Tehničkog fakulteta u Bihaću.<ref name="ANUBiH"/><ref name="Biografija" /> Karabegović se ubraja među pionire razvoja robotike u Bosni i Hercegovini. Osnivač je Društva za robotiku u Bosni i Hercegovini, u kojem od 2003. obavlja dužnost generalnog sekretara.<ref name="Biografija" /> Njegova istraživanja obuhvataju industrijsku i servisnu robotiku, automatizaciju, mehatroniku, mehaniku krutih i deformabilnih tijela te primjene savremenih tehnologija u proizvodnim sistemima.<ref name="ANUBiH" /><ref>{{cite web |url=https://orcid.org/0000-0001-9440-4441 |title=Isak Karabegović |website=ORCID |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Autor je i koautor brojnih knjiga, naučnih članaka i konferencijskih radova iz oblasti tehničkih nauka.<ref name="Biografija" /> Među priznanjima koja su mu dodijeljena nalazi se i Geneva International Trophy for Technology and Quality iz 2003.<ref name="Biografija" /> == Reference == {{Reference}}{{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:Karabegović, Isak}} [[Kategorija:Rođeni 1955.]] [[Kategorija:Biografije, Bihać]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] a7zzvospncitsflreknrfo0iwobogfl Enver Zerem 0 532237 3829309 3819074 2026-04-11T12:13:26Z AnToni 2325 3829309 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Enver Zerem | puno_ime = Enver Zerem | datum_rođenja = 1953. | mjesto_rođenja = [[Glodnica]], [[Jablanica]], [[NR Bosna i Hercegovina]] | državljanstvo = Bosna i Hercegovina | polje = [[interna medicina]], [[gastroenterologija]], [[hepatologija]] | institucije = [[Univerzitet u Tuzli]]<br>[[Univerzitet u Mostaru]]<br>[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] }} '''Enver Zerem''' bosanskohercegovački je ljekar, naučnik i akademik. Specijalist je [[interna medicina|interne medicine]] te subspecijalist [[gastroenterologija|gastroenterologije]] i [[hepatologija|hepatologije]]. Redovni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANUBiH) i univerzitetski profesor.<ref name="anubih-bio">{{cite web |url=https://www.anubih.ba/enver-zerem/ |title=Enver Zerem |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref name="anubih-clanovi">{{cite web |url=https://www.anubih.ba/clanovi/ |title=Članovi |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Rođen je 1953. u [[Glodnica|Glodnici]] kod [[Jablanica|Jablanice]]. Prema podacima ANUBiH, redovni je profesor [[Medicinski fakultet u Tuzli|Medicinskog fakulteta u Tuzli]] i [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]].<ref name="anubih-bio" /> Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 2012, a za redovnog 2018.<ref name="anubih-bio" /><ref>{{cite web |url=https://www.anubih.ba/kategorije/akademici/page/19/ |title=Akademici – Enver Zerem |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Naučni rad == Zeremov stručni i naučni rad vezan je prvenstveno za bolesti probavnog sistema, naročito za [[gastroenterologija|gastroenterologiju]], [[hepatologija|hepatologiju]] i klinička istraživanja akutnog pankreatitisa.<ref name="wjg2014">{{cite journal |last=Zerem |first=Enver |title=Treatment of severe acute pancreatitis and its complications |journal=World Journal of Gastroenterology |volume=20 |issue=38 |pages=13879–13892 |year=2014 |doi=10.3748/wjg.v20.i38.13879 |pmid=25320523}}</ref><ref name="bb2023">{{cite journal |last1=Zerem |first1=Enver |last2=Kurtcehajic |first2=Admir |last3=Kunosić |first3=Suad |last4=Zerem Malkočević |first4=Dina |last5=Zerem |first5=Omar |title=Current trends in acute pancreatitis: Diagnostic and therapeutic challenges |journal=Biomolecules and Biomedicine |volume=23 |issue=5 |pages=993–1006 |year=2023 |doi=10.17305/bb.2023.9327 |pmid=37274068}}</ref> Objavljivao je i radove iz [[scijentometrija|scijentometrije]] i vrednovanja naučnog rada.<ref>{{cite journal |last1=Zerem |first1=Enver |last2=Vranić |first2=Semir |last3=Hanjalić |first3=Kemal |last4=Milošević |first4=Dejan B. |title=Scientometrics and academia |journal=Biomolecules and Biomedicine |volume=24 |issue=2 |pages=207–209 |year=2024 |doi=10.17305/bb.2023.10173 |pmid=38127068}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Zerem, Enver}} [[Kategorija:Rođeni 1953.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ljekari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Jablanica]] f3jan2ihy1g7u2m8w8r5ozmv9ljuj1r Enver Mandžić 0 532262 3829310 3822804 2026-04-11T12:16:12Z AnToni 2325 3829310 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Enver Mandžić | slika = | opis = bosanskohercegovački rudarski inženjer, univerzitetski profesor i akademik | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1944|3|2}} | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|9|3|1944|3|2}} | mjesto_smrti = [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]] }} '''Enver Mandžić''' ([[Tuzla]], 2. mart 1944 – Tuzla, 3. septembar 2024) bio je bosanskohercegovački [[rudarstvo|rudarski]] inženjer, univerzitetski profesor i akademik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANUBiH). Bavio se područjima mehanike tla i stijena, geotehnike i inženjerske geologije.<ref name="Enver Mandžić">{{cite web |url=https://www.anubih.ba/enver-mandzic/ |title=Enver Mandžić |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref name="bastina.anubih.ba">{{cite web |url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/0135fecf-2198-43c5-b7b1-bd77c77b855a/download |title=Bibliografije članova Odjeljenja tehničkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |website=Heritage ANUBiH |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a na Rudarskom fakultetu u Tuzli diplomirao je 1967. Magistrirao je na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli, dok je doktorirao na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu.<ref name="Enver Mandžić"/><ref name="Preminuo akademik Enver Mandžić">{{cite web |url=https://federalna.ba/preminuo-akademik-enver-mandzic-asx2a |title=Preminuo akademik Enver Mandžić |website=Federalna.ba |date=4. 9. 2024 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Od 1967. do 1970. radio je u sistemu rudnika Kreka-Banovići, najprije kao pripravnik, a zatim kao upravnik laboratorije u službi za geomehaniku. Od 1971. bio je zaposlen na visokoškolskoj ustanovi koja je kasnije postala [[Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli]], gdje je napredovao od asistenta do redovnog profesora. Predavao je predmete iz oblasti mehanike tla i stijena te inženjerske geologije, a kasnije je stekao i zvanje profesora emeritusa.<ref name="bastina.anubih.ba"/><ref>{{cite web |url=https://eukallos.edu.ba/in-memoriam-akademik-dr-sc-enver-mandzic-prof-emeritus-02-03-1944-03-09-2024/ |title=IN MEMORIAM – akademik dr. sc. Enver Mandžić, prof. emeritus (02.03.1944. – 03.09.2024.) |website=Evropski univerzitet Kallos Tuzla |date=3. 9. 2024 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 2002, a za redovnog člana 2008, u Odjeljenju tehničkih nauka.<ref name="Enver Mandžić"/><ref>{{cite web |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_akademika_ANUBiH |title=Spisak akademika ANUBiH |website=Bosanska Wikipedia |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova iz geomehanike, geotehnike i srodnih disciplina.<ref name="Enver Mandžić"/> Preminuo je u Tuzli 3. septembra 2024.<ref name="Preminuo akademik Enver Mandžić"/><ref>{{cite web |url=https://eukallos.edu.ba/in-memoriam-akademik-dr-sc-enver-mandzic-prof-emeritus-02-03-1944-03-09-2024/ |title=IN MEMORIAM – akademik dr. sc. Enver Mandžić, prof. emeritus (02.03.1944. – 03.09.2024.) |website=Evropski univerzitet Kallos Tuzla |date=3. 9. 2024 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:Mandžić, Enver}} [[Kategorija:Rođeni 1944.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] mpiskviga023mq30ijx3ac79uiukjwu Razgovor:Elena Kitić 1 532576 3829312 3820383 2026-04-11T12:22:11Z AnToni 2325 3829312 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{Feminizam i folklor - članak|2026}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema = žene | tema2 = muzika | tema3 = mladi | država = Srbija | država2 = | država3 = }} dtlpkdhz92s6avmn3uatk9ld5bof4zl Afet İnan 0 532840 3829591 3822313 2026-04-12T11:41:05Z Panasko 146730 /* top */ sitne korekcije, replaced: . godine → . using [[Project:AWB|AWB]] 3829591 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Afet İnan | slika = File:Yamzu.jpg | opis_slike = Afet İnan | puno_ime = Ayşe Afet İnan | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1908|10|30}} | mjesto_rođenja = Doyran, [[Solunski vilajet]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|6|8|1908|10|30}} | mjesto_smrti = [[Ankara]], [[Turska]] | nacionalnost = [[Turci|Turkinja]] | zanimanje = [[historičar]]ka, [[sociolog]], [[antropolog]] | supružnik = Ahmet Rifat İnan | djeca = 2 }} '''Ayşe Afet İnan''' (30. oktobar 1908, [[Doyran]], [[Solunski vilajet]], [[Osmansko Carstvo]] – 8. juni 1985, [[Ankara]]) bila je turska historičarka, sociologinja i antropologinja te jedna od usvojenih kćeri [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafe Kemala Atatürka]].<ref name="Brit">{{cite web |title=Afet İnan |url=https://www.britannica.com/biography/Afet-Inan |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="AU">{{cite web |title=Prof. Dr. Ayşe Afet İnan |url=https://tite.ankara.edu.tr/prof-dr-afet-inan/ |website=Türk İnkılap Tarihi Enstitüsü, Ankara Üniversitesi |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bila je među istaknutim ličnostima rane [[Republika Turska|Republike Turske]] u oblasti historiografije i društvenih nauka, a učestvovala je i u radu [[Türk Tarih Kurumu|Turskog historijskog društva]] Rođena je 30. oktobra 1908. u Doyranu u tadašnjem Solunskom vilajetu.<ref name="AU"/> Kći je İsmaila Hakkı Beya i Şehzane Hanım. Zbog posljedica [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] njena porodica preselila se u [[Anadolija|Anadoliju]], najprije u [[Adapazarı|Adapazar]], a zatim i u druga mjesta. Nakon školovanja odlučila je postati učiteljica, te je 1925. završila žensku učiteljsku školu u [[Bursa|Bursi]].<ref name="AU"/> Iste godine počela je raditi kao učiteljica u [[Izmir]]u, gdje je upoznala Atatürka.<ref name="Brit"/><ref name="AU"/> Uz njegovu podršku otišla je u [[Lausanne|Lozanu]] radi usavršavanja [[francuski jezik|francuskog jezika]], a nakon povratka nastavila je obrazovanje i rad u nastavi historije.<ref name="AU"/> Godine 1935. ponovo odlazi u [[Švicarska|Švicarsku]], gdje je studirala na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]].<ref name="AU"/> Studij je završila 1938, a 1939. stekla doktorat iz [[sociologija|sociologije]].<ref name="AU"/> Po povratku u Tursku razvila je akademsku karijeru na [[Univerzitet u Ankari|Univerzitetu u Ankari]].<ref name="AU"/> Godine 1942. postala je docentica, a 1950. profesorica.<ref name="AU"/> Predavala je tursku revolucionarnu historiju i bila među prvim ženama profesorima u ranoj turskoj republici.<ref name="AU"/> Ujedno je bila suosnivačica i jedna od vodećih članica Turskog historijskog društva, ustanove važne za razvoj službene historiografije u Turskoj tokom 20. stoljeća.<ref name="Brit"/><ref name="AU"/> U svom naučnom radu bavila se [[historija Turske|turskom historijom]], [[sociologija|sociologijom]] i [[Bioantropologija|fizičkom antropologijom]].<ref name="Brit"/> Posebno je poznata po radovima povezanim s tzv. Turskom historijskom tezom, kao i po antropometrijskim istraživanjima provedenim u [[Anadolija|Anadoliji]], u kojima je učestvovala tridesetih godina 20. stoljeća.<ref name="AU"/> Njena disertacija i dio kasnijeg rada odražavali su tadašnje pokušaje da se kroz historiju i antropologiju oblikuje nacionalni identitet republike. Afet İnan umrla je 8. juna 1985. u Ankari.<ref name="Brit" /> Iza sebe je ostavila supruga Ahmeta Rifata İnanа te kćer Arı i sina Demira. == Djela == * ''Medeni bilgiler ve M. Kemal Atatürk'ün el yazıları'' (''Građanska znanja i rukopisi M. Kemala Atatürka'') * ''Atatürk Hakkında Hatıralar ve Belgeler'' (''Sjećanja i dokumenti o Atatürku'') * ''Atatürk'ten Yazdıklarım'' (''Ono što sam zapisala od Atatürka'') * ''Türk Amirali Piri Reis'in Hayatı ve Eserleri'' (''Život i djela turskog admirala [[Piri Reis]]a'') * ''Eski Mısır Tarih ve Medeniyeti'' (''Historija i civilizacija [[Stari Egipat|starog Egipta]]'') * ''Recherches Sur les Caractéres Anthropologiques des Population de la Turquie'' (''Istraživanja o antropološkim obilježjima stanovništva Turske'') == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Inan, Afet}} [[Kategorija:Rođeni 1908.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Turski historičari]] [[Kategorija:Turski antropolozi]] [[Kategorija:Turski sociolozi]] 0rvqkiv5jd9qo2mwifa19cq8kzdistq Nebotičnik 0 533191 3829323 3829205 2026-04-11T14:18:48Z AnToni 2325 3829323 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Nebotičnik | slika = Nebotičnik-3428009.jpg | tekst = Pogled na Nebotičnik sa Slovenske ceste | adresa = Štefanova ulica 1 | lokacija_grad = Ljubljana | država = Slovenija | koordinate = {{coord|46.0532|N|14.5036|E|format=dms|display=inline,title}} | početak = 1931. | završetak_datum = 1933. | datum_otvaranja = 21. februar 1933.<ref name="govcomm">''[http://www.ukom.gov.si/eng/slovenia/background-information/neboticnik/ Government Communication Office - Ljubljana's Neboticnik Is 70 Years Old] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20080305171128/http://www.ukom.gov.si/eng/slovenia/background-information/neboticnik/ |date=5. 3. 2008}}''. Retrieved 3. 12. 2007.</ref> | krov = 70,35 m | broj_spratova = 13 | broj_liftova = 3 | arhitekt = [[Vladimir Šubic]], [[Ladislav Kham]], [[Ivo Medved]], [[Marjan Mušič]], [[Marjan Sever]], [[Bojan Stupica]] | građevinski_inženjer= [[Stanko Dimnik]] }} '''Nebotičnik''' je [[soliter]] smješten u centru [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Slovenija]]. Predstavlja jednu od najprepoznatljivijih gradskih znamenitosti. Sa svojih trinaest spratova dostiže visinu od 70,35 m. Projektovao ga je slovenski arhitekt [[Vladimir Šubic]] za potrebe Penzionog zavoda, koji je bio investitor zgrade. Gradnja je započela 19. aprila 1931, a zgrada je otvorena 21. februara 1933. godine.<ref name="Bukovec2011">{{cite journal |url=http://www.adria.si/assets/Uploads/adria-inflight-APR-MAJ-2011.pdf |title=Nebotičnik |journal=Adria Airways In-Flight Magazine |first=Alja |last=Bukovec |pages=80–87 |issn=1318-0789 |language=sl, en |date=april 2011}}{{Dead link|date=april 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U trenutku završetka gradnje, bila je to najviša zgrada u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i deveti najviši neboder u Evropi.<ref name="recsloarc">Ifko, Sonja (1995), ''[http://architronic.saed.kent.edu/v4n2/v4n2.02p01.html Recent Slovenian Architecture] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071230042738/http://architronic.saed.kent.edu/v4n2/v4n2.02p01.html |date=30. 12. 2007 }}'', [[University of Ljubljana]], pp. 13. Retrieved 3. 12. 2007.</ref> Također je neko vrijeme bila najviša stambena zgrada na evropskom kontinentu. Iako je prvenstveno poslovni prostor, neboder Nebotičnik u prizemlju i na prvom spratu ima brojne prodavnice, dok se na spratovima od drugog do petog nalaze različite kancelarije. Spratovi od šestog do devetog rezervisani su za privatne stanove. Na tri posljednja sprata smješteni su kafić, bar i vidikovac. Kafić je ponovo otvoren u julu 2010, dok su bar i novi restoran počeli s radom 2. septembra 2010. godine. == Arhitektura i dizajn == [[Datoteka:Spiral_stairs_(спирално_степениште).jpg|lijevo|mini|Spiralno stepenište u stilu art-deco]] Zgrada Nebotičnik, prvobitno zamišljena kao osmospratnica, djelo je arhitekte Vladimira Šubica, kojem su asistirali [[Ladislav Kham]], [[Ivo Medved]] (paviljon na terasi), [[Marjan Mušič]] (tempietto na vrhu), [[Marjan Sever]] i [[Bojan Stupica]] (oprema kafića).<ref>{{cite news|url=http://mojdom.dnevnik.si/sl/Arhitektura/750/Vrh+ljubljanskega+Neboti%C4%8Dnika+spet+v+starem+sijaju|archive-url=https://archive.today/20130418112135/http://mojdom.dnevnik.si/sl/Arhitektura/750/Vrh+ljubljanskega+Neboti%C4%8Dnika+spet+v+starem+sijaju|url-status=dead|archive-date=18. 4. 2013|title=Vrh ljubljanskega Nebotičnika spet v starem sijaju|date=24. 9. 2010|newspaper=Mojdom.Dnevnik.si|access-date=10. 4. 2026|language=sl}}</ref> Zgrada je ukrašena skulpturama [[Lojze Dolinar|Lojze Dolinara]] (ženska figura na bočnoj fasadi u visini šestog sprata), [[Boris Kalin|Borisa Kalina]] (reljef iznad glavnog ulaza) i [[Franc Gorše|Franca Goršea]] (četiri bronzane glave u glavnom holu).<ref>{{cite news|url=http://ppmol.org/urbanizem5/kliping/4001258-prenova-neboticnika.pdf|title=Fantastičen pogled na vse strani mesta|language=sl|trans-title=A Fantastic Look on All Sides of the City|date=27. 7. 2010|newspaper=Delo|page=18|first=Jožica|last=Grgič|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304065519/http://ppmol.org/urbanizem5/kliping/4001258-prenova-neboticnika.pdf|archive-date=4. 3. 2016|access-date=10. 4. 2026}}</ref> Dizajn objekta zasnovan je na [[Neoklasicistička arhitektura|neoklasičnom]] i [[Art Deco|art-deco]] stilu, a gornji spratovi su krunisani [[Pilastar|pilastrima]]. Arhitektonsko rješenje prati klasičnu trodijelnu podjelu visokih zgrada koju je uveo američki arhitekt [[Louis Sullivan]] – sastoji se od baze dizajnirane za interakciju s ulicom i pješacima, homogenog trupa i krune, na čijem se vrhu nalazi cilindrična [[kolonada]] s jarbolom za zastavu, dodanim nakon završetka tornja. Fasadu karakterišu ravnomjerno raspoređeni pravougaoni prozori uokvireni kamenom, naglašeno prizemlje i prvi sprat, te polukružni prozori kafića na jedanaestom spratu. Ulaz u prizemlju vodi u lobi obložen kraškim mramorom. Gornjim spratovima se pristupa liftom ili spiralnim stepeništem u središtu zgrade. Dva lifta su brza i voze posjetioce do kafića na gornjim spratovima, dok je treći sporiji i vodi do stambenih nivoa. Stepenište se završava na desetom spratu. Fasadu krasi četiri metra visoka skulptura žene, rad slovenskog vajara [[Lojze Dolinar|Lojze Dolinara[], postavljena kako bi se ublažio prelaz između tornja i nižeg krila zgrade. Skulpture u lođi dizajnirao je slovenački vajar [[France Gorše]]. Zapadno od Nebotičnika nalazi se šestospratna stambena zgrada koju je projektovao isti arhitekt. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Neboderi u Ljubljani]] [[Kategorija:Građevine i strukture završene 1933.]] [[Kategorija:Nepokretni spomenici državnog značaja u Ljubljani]] [[Kategorija:Radovi Vladimira Šubica]] dsuxpru87gs2apdou9i5ol8sxlla328 Terézia Poliaková 0 533204 3829322 3829261 2026-04-11T13:44:54Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3829322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Terézia Poliaková | slika = 2011-12-15_Biathlon_Obertilliach_127_Terka_Poliakova_(SVK).jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovačka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|04|02}} | mjesto rođenja = [[Brezno (Slovačka)|Brezno]] | država rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = VŠC Dukla Banská Bystrica | trener = [[Anna Murínová]], [[Martin Bajčičák]] | visina = 170 | težina = 53 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|2018.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''60.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''93.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''61.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''50.''' ([[IBU kup 2016/2017.|2016/17.]]) | kraj karijere = 2020 | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 11. 4. 2026. }} '''Terézia Poliaková''', rođena 2. aprila 1989. u [[Brezno (Slovačka)|Breznom]], nekadašnja je [[slovačka]] [[biatlon]]ka.<ref name="IBUprofile">{{cite web |url=http://services.biathlonresults.com/athletes.aspx?IbuId=BTSVK20204198901 |title=Terézia Poliaková |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |website=IBU Datacenter |publisher=International Biathlon Union |access-date=12. 7. 2015|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|64]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|13]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2018}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 15 km|87]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 7,5 km|83]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|5]] | |} Terézia Poliaková je nastupila dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajala medalje. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 64-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je sa šest promašaja zaostala 10:00.2&nbsp;min iza pobjednice [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Bjeloruskinje]] [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. U štafetnim utrkama najbolji plasman joj je bio na ZOI 2018. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] kada je s [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]], [[Paulína Fialková|Paulínom Fialkovom]] i [[Ivona Fialková|Ivonom Fialkovom]] osvojila peto mjesto iza [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 201.|bjeloruske]] štafete u sastavu: [[Nadežda Skardino]], [[Irina Krjuko]], [[Dinara Alimbekava]] i [[Darja Domračeva]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|47]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|37]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|57]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|49]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|39]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – potjera (žene)|58]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|14]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2019}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|86]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|6]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 15 km|86]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|82]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|17]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (mješovito)|19]] |} Nastupila je na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je 37-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i 4:50.7&nbsp;min zaostataka bila iza pobjednice [[Jekaterina Jurlova-Percht|Jekaterine Jurlove-Percht]]. U ekipnim utrkama joj je najbolji rezultat šesto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiyom Kuzminom]], [[Paulína Fialková|Paulínom Fialkovom]] i [[Ivona Fialková|Ivonom Fialkovom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] |- | || ||76||94|| || || || |} U prvom nastupu u [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|sezoni SK 2012/13.]] u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], Poliaková je 29. novembra 2012. u [[Švedska|šveskom]] [[Östersund]], u utrci na 15&nbsp;km osvojila 63-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 7:57.2&nbsp;min iza pobjednice [[Tora Berger|Tore Berger]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 27-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezoni SK 2014/15.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] 14. decembra 2014. u utrci potjere na 10&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 2:55.9&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Kaisa Mäkäräinen|Kaise Mäkäräinen]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U ekipnim utrkama su joj najbolji rezultati tri šesta mjesta. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2020. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|572}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Poliaková, Terézia }} [[Kategorija:Slovački biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biografije, Brezno (Slovačka)]] [[Kategorija:Slovački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3lkt7r4perrv3bwrllc13dsj986gzn6 Martina Chrapánová 0 533207 3829402 3829267 2026-04-11T17:30:09Z AnToni 2325 3829402 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Martina Chrapánová | slika = 2011-12-13_Biathlon_Hochfilzen_099_Martina_Chrapanova_(SVK).jpg | puno ime = | država = {{ZID|Slovačka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1989|12|14}} | mjesto rođenja = [[Revúca]] | država rođenja = [[Čehoslovačka]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = KB Revuca | trener = | visina = 165 | težina = 55 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = 0 | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| * '''59.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''64.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''82.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''87.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) | kraj karijere = 2016. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 11. 4. 2026. }} '''Martina Chrapánová''', rođena 14. decembra 1989. u [[Revúca|Revúci]], nekadašnja je [[slovačka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |url=http://biatlon-info.sk/profily-slovakov/21-teraz-ukoncili-karieru/18-martina-chrapanova |title=Martina Chrapánová |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |date=n.d. |website=Biathlon-Info |access-date=14. 12. 2016|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|58]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|61]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|13]] | |} Martina Chrapánová je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], ali nije osvajala medalje. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji joj je 58-o mjesto u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja zaostala 8:40.9&nbsp;min iza pobjednice [[Bjelorusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|bjeloruske biatlonke]] [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]]. U štafetnim utrkama najbolji plasman joj je bio na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] kada je s [[Jana Gereková|Janom Gerekovom]], [[Paulína Fialková|Paulínom Fialkovom]] i [[Terézia Poliaková|Terézijom Poliakovom]] osvojila 13-o mjesto iza [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske]] štafete u sastavu: [[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|7]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|42]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|66]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|66]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|72]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|8]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|42]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|18]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2016}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|80]] | | | | | |} Nastupila je na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|SP 2016]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultati su joj dva 42-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 6:05.5&nbsp;min zaostataka bila iza pobjednice [[Tora Berger|Tore Berger]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – potjera (žene)|utrci potjere na 15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i 5:03.9&nbsp;min zaostataka bila iza pobjednice [[Marie Dorin Habert]]. U ekipnim utrkama joj je najbolji rezultat sedmo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]], [[Jana Gereková|Janom Gerekovom]] i [[Martina Halinárová|Martinom Halinárovom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] |- | || || ||96|| ||89||99 |} U prvom nastupu u [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|sezoni SK 2008/09.]] u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], Chrapánová je 12. novembra 2008. u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] u utrci na 7,5&nbsp;km osvojila 108-o mjesto, s tri promašaja i zaostatkom od 5:57.5&nbsp;min iza pobjednice [[Simone Hauswald]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 37-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|sezoni SK 2012/13.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzenu]] 7. decembra 2012. u utrci na 7,0&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 1:48.8&nbsp;min iza pobjednice bjeloruske biatlonke [[Darja Domračeva|Darje Domračeve]], koja je utrku završila s jednim promašajem. U ekipnim utrkama su joj najbolji rezultat šesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|sezoni SK 2011/12.]] u [[Oberhof]]u 4. januara 2012. s [[Anastasija Kuzmina|Anastasijom Kuzminom]], [[Jana Gereková|Janom Gerekovom]] i [[Ľubomíra Kalinová|Ľubomírom Kalinovom]]. == Prestanak karijere == Aktivnim bavljem biatlonom prestala se baviti 2016. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|442}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Chrapánová, Martina }} [[Kategorija:Slovački biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1989.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Biografije, Revúca]] [[Kategorija:Slovački olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Živi ljudi]] t8sem3hp2e90gbe7p4ib28gtztqj8bf Johanna Reichert 0 533216 3829302 3829287 2026-04-11T12:04:47Z Panasko 146730 /* Reference */ 3829302 wikitext text/x-wiki '''Johanna Reichert''' (31. decembar 2001, [[Korneuburg (grad)|Korneuburg]]) [[Austrija|austrijska]] je [[Rukomet|rukometašica]].{{Infokutija rukometaš | ime_rukometaša = Johanna Reichart | slika = [[Datoteka:2022-07-13 Handball, Bundesliga Frauen, Thüringer HC Teamshooting 1DX 1871 by Stepro.jpg|250px]] | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|31}} | mjesto_rođenja = [[Korneuburg]], [[Austrija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = {{ZID|Austrija}} | visina = 1,78 m | težina = | pozicija = lijevi bek | nadimak = | trenutni_klub = | broj_na_dresu = | omladinske_godine1 = –2019 | omladinski_pogoni1 = Union Korneuburg | omladinske_godine2 = 2019–2021 | omladinski_pogoni2 = WAT Atzgersdorf | omladinske_godine3 = 2021– | omladinski_pogoni3 = Thüringer HC | nacionalne_godine1 = 2019– | nacionalne_ekipe1 = [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] | nacionalni_golovi1 = 55 (147) | trener_godine1 = | trener_klubovi1 = | trener_godine2 = | trener_klubovi2 = | trener_godine3 = | trener_klubovi3 = | medalje = | zadnje_uređivanje = 21. 12. 2023 '''Johanna Reichert''' (31. decembar 2001, Korneuburg) austrijska je rukometašica. }} == Karijera == Počela je igrati rukomet u klubu Union Korneuburg.<ref>{{Cite web|url=https://www.unionhandballdamen-korneuburg.at/?p=7814|title=Korneuburger Nachwuchstalent ins Nationalteam Frauen berufen|last=Gerald|date=11. 9. 2019|website=Union Korneuburg|language=de|access-date=11. 4. 2026}}</ref> Od sezone 2019/20. nastupala je za [[WAT Atzgersdorf]].<ref>{{Cite web|url=https://www.atzgersdorf.info/Saison/Newsbeitrag.jsp?newsID=%7B7078D784-9B47-11EA-90BD-309C23AC5997%7D|title=WHA: Johanna (Jojo) Reichert über ihr 1. Atzgersdorf-Jahr!|last=|first=|website=www.atzgersdorf.info|language=de|access-date=11. 4. 2026}}</ref> S tim timom je pomenute sezone učestvovala u EHF Kupu, a 2020/21. u nasljedničkom takmičenju, EHF Evropskoj ligi. Na ljeto 2021. prešla je u njemački bundesligaški klub [[Thüringer HC]].<ref>{{Cite news|title=Thüringer HC verpflichtet österreichisches Top-Talent|url=https://www.insuedthueringen.de/inhalt.deutschland-thueringer-hc-verpflichtet-oesterreichisches-top-talent.a6d1224e-8345-4f04-8354-c3ec3db880a6.html|access-date=11. 4. 2026|language=de|first=|last=}}</ref> Sa Thüringerom je 2025. godine osvojila [[EHF Evropska liga|EHF Evropsku ligu]]. U tom takmičenju postigla je 110 golova i bila najbolji strijelac, a na Final 4 turniru u [[Raiffeisen Sportpark|Raiffeisen Sportparku]] proglašena je za najbolju igračicu turnira. I u Bundesligi je te sezone postigla najviše golova i također dobila MVP nagradu. Njen prelazak u rumunski prvoligaški klub CS Gloria 2018 Bistrița-Năsăud očekuje se na ljeto 2026.<ref>[https://www.handball-world.news/artikel/handball-bundesliga-der-frauen-verliert-topstar-1176063 handball-world.news: Handball-Bundesliga der Frauen verliert Topstar]. (jezik: njemački). Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> U septembru 2019. prvi put je pozvana u [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|austrijsku žensku rukometnu reprezentaciju]]. Sa Austrijom je učestvovala na [[Svjetsko rukometaško prvenstvo za žene 2023.|Svjetskom prvenstvu 2023]],<ref>[https://www.handball-world.news/o.red.r/news-1-2-23-42288.html "Mein großes Ziel ist die Heim-EURO 2024": ÖHB-Spielerin Johanna Reichert über die WM-Play-offs gegen Polen.] (jezik: njemački). Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> a njena selekcija je završila turnir na 19. mjestu. Reichert je na turniru postigla šest pogodaka.<ref>ihf.info: ''[https://www.ihf.info/sites/default/files/competitions/29fa120a-f09a-4648-8ce7-963c3618fc5f/pdf/AUTTOTAL.PDF?n=1702311673 26th IHF Women's World Championship: Austria].'' Pristupljeno 11. 4. 2026.</ref> == Uspjesi == '''Thüringer HC''' * 1× pobjednica EHF Evropske lige (2025) == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Reichert, Johanna}} [[Kategorija:Biografije, Korneuburg]] [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijske rukometašice]] 7o8ewobouda4qs42o02lqjy01f2weej Neurohirurgija 0 533218 3829328 2026-04-11T16:12:41Z Exsiler 178345 Nova stranica: {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške operacija|operac... 3829328 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicina)|medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu.<ref name=Preul2005/> Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na mozgu,<ref name=pmid6387062/><ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery | title = Moderni neurohirurški instrumenti | align =center | height =250 | width =250 | File:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak | File:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg | Robotska ruka Puma | File:DORO Aluminum Headrest System.png | Aluminijski naslon za glavu ]] Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ===Prethistorija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<r ef name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1]] | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05]] | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05]] | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = ]] {{Medicina]] {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neurologija]] {{Authority control]] [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] cfv38p6xkem4g8iowckag02narpxukq 3829329 3829328 2026-04-11T16:15:11Z Exsiler 178345 3829329 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu.<ref name=Preul2005/> Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na mozgu,<ref name=pmid6387062/><ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery | title = Moderni neurohirurški instrumenti | align =center | height =250 | width =250 | File:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak | File:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg | Robotska ruka Puma | File:DORO Aluminum Headrest System.png | Aluminijski naslon za glavu ]] Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ===Prethistorija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<r ef name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1]] | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05]] | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05]] | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = ]] {{Medicina]] {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neurologija]] {{Authority control]] [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] fc2012sz56fe902ycwnpjdguvhh197m 3829330 3829329 2026-04-11T16:16:04Z Exsiler 178345 3829330 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''[[neurološka hirurgija]]''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu.<ref name=Preul2005/> Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na mozgu,<ref name=pmid6387062/><ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery | title = Moderni neurohirurški instrumenti | align =center | height =250 | width =250 | File:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak | File:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg | Robotska ruka Puma | File:DORO Aluminum Headrest System.png | Aluminijski naslon za glavu ]] Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ===Prethistorija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<r ef name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1]] | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05]] | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05]] | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = ]] {{Medicina]] {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neurologija]] {{Authority control]] [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] 6m1fghqbwx94owdzxc1mkjolfyqd7q7 3829334 3829330 2026-04-11T16:17:52Z Exsiler 178345 3829334 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu.<ref name=Preul2005/> Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na mozgu,<ref name=pmid6387062/><ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery | title = Moderni neurohirurški instrumenti | align =center | height =250 | width =250 | File:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak | File:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg | Robotska ruka Puma | File:DORO Aluminum Headrest System.png | Aluminijski naslon za glavu ]] Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ===Prethistorija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<r ef name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1]] | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05]] | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05]] | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = ]] {{Medicina]] {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neurologija]] {{Authority control]] [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] fc2012sz56fe902ycwnpjdguvhh197m 3829335 3829334 2026-04-11T16:22:50Z Exsiler 178345 /* Moderni hirurški instrumenti */ 3829335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu.<ref name=Preul2005/> Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na mozgu,<ref name=pmid6387062/><ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery |title = Moderni neurohirurški instrumenti |align =center |height =250 |width =250 |Slika:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak |Slika:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg |Robotska ruka Puma |File:DORO Aluminum Headrest System.png |Aluminijski naslon za glavu }} Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ===Prethistorija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<r ef name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1]] | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05]] | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05]] | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = ]] {{Medicina]] {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neurologija]] {{Authority control]] [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] 621sso6ou49hkq3n46gl5hjknbty818 3829336 3829335 2026-04-11T16:26:19Z Exsiler 178345 /* Moderno doba */ 3829336 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu. Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na mozgu,<ref name=pmid6387062/><ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery |title = Moderni neurohirurški instrumenti |align =center |height =250 |width =250 |Slika:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak |Slika:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg |Robotska ruka Puma |File:DORO Aluminum Headrest System.png |Aluminijski naslon za glavu }} Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ===Prethistorija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<r ef name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1]] | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05]] | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05]] | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = ]] {{Medicina]] {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neurologija]] {{Authority control]] [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] iullb4evh5vl9vmf0jhgzimkwv1bzb2 3829337 3829336 2026-04-11T16:28:21Z Exsiler 178345 /* Moderno doba */ 3829337 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu. Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na [[mozak|mozgu]].<ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery |title = Moderni neurohirurški instrumenti |align =center |height =250 |width =250 |Slika:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak |Slika:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg |Robotska ruka Puma |File:DORO Aluminum Headrest System.png |Aluminijski naslon za glavu }} Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ===Prethistorija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<r ef name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1]] | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05]] | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05]] | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = ]] {{Medicina]] {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neurologija]] {{Authority control]] [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] cneyoscsugatd936nbgmbnsexf5g3w8 3829338 3829337 2026-04-11T16:30:15Z Exsiler 178345 /* Postoperativni bol */ 3829338 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu. Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na [[mozak|mozgu]].<ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery |title = Moderni neurohirurški instrumenti |align =center |height =250 |width =250 |Slika:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak |Slika:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg |Robotska ruka Puma |File:DORO Aluminum Headrest System.png |Aluminijski naslon za glavu }} Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ===Prethistorija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1]] | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05]] | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05]] | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = ]] {{Medicina]] {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neurologija]] {{Authority control]] [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] qmhqi2kgkg0w6gatnmajsa09o5i8u28 3829339 3829338 2026-04-11T16:31:34Z Exsiler 178345 /* Prethistorija */ 3829339 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu. Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na [[mozak|mozgu]].<ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery |title = Moderni neurohirurški instrumenti |align =center |height =250 |width =250 |Slika:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak |Slika:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg |Robotska ruka Puma |File:DORO Aluminum Headrest System.png |Aluminijski naslon za glavu }} Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1]] | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05]] | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05]] | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = ]] {{Medicina]] {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neurologija]] {{Authority control]] [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] ftji7tat8pzzs3y12o85dorfybf60a7 3829340 3829339 2026-04-11T16:33:22Z Exsiler 178345 /* Historija */ 3829340 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu. Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na [[mozak|mozgu]].<ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery |title = Moderni neurohirurški instrumenti |align =center |height =250 |width =250 |Slika:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak |Slika:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg |Robotska ruka Puma |File:DORO Aluminum Headrest System.png |Aluminijski naslon za glavu }} Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1]] | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05]] | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05]] | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = ]] {{Medicina]] {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neurologija]] {{Authority control]] [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] b4b7leuv1zmg34k4id4hxuhmft6m0ag 3829343 3829340 2026-04-11T16:38:30Z Exsiler 178345 /* Vanjski linkovi */ 3829343 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu. Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na [[mozak|mozgu]].<ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery |title = Moderni neurohirurški instrumenti |align =center |height =250 |width =250 |Slika:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak |Slika:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg |Robotska ruka Puma |File:DORO Aluminum Headrest System.png |Aluminijski naslon za glavu }} Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0]]-{{ICD10PCS|01|0/1}} | ICD9 = {{ICD9proc|01]]–{{ICD9proc|05}} | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05}} | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = }} {{Medicina}} {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neuronauka}} {{Authority control}} [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] 5n8b5e5m1erf8mspb3hh47p64wzw3yf 3829344 3829343 2026-04-11T16:39:45Z Exsiler 178345 /* Vanjski linkovi */ 3829344 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu. Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na [[mozak|mozgu]].<ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery |title = Moderni neurohirurški instrumenti |align =center |height =250 |width =250 |Slika:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak |Slika:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg |Robotska ruka Puma |File:DORO Aluminum Headrest System.png |Aluminijski naslon za glavu }} Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0}}-{{ICD10PCS|01|0/1}} | ICD9 = {{ICD9proc|01}}–{{ICD9proc|05}} | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05}} | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = }} {{Medicina}} {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema]] {{Neuronauka}} {{Authority control}} [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] t1kb2ht0qd59l8t7gitxzqu7osckom3 3829346 3829344 2026-04-11T16:41:33Z Exsiler 178345 /* Vanjski linkovi */ 3829346 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Neurohirurg | slika =[[File:Parkinson surgery.jpg|250px]] | opis_slike = Stereotaktički vođeno umetanje elektroda za [[Duboka moždana stimulacija|DBS]] u neurohirurgiji | tip = [[medicinska specijalnost|Medicinska subspecijalnost]] | službeno_ime = Specijalista neurohirurgije | sektor_aktivnosti = Hirurgija [[nervni sistem|nervnog sistema]] | sposobnosti = Hirurške [[operacija|operacije]] nervnog sisrema | obrazovanje = Mediinski fakultet [[medicinska specijalnost|medicinska subspecijalizacija]] | mjesta_zaposlenja = Klinički centri, bolnice | srodni_poslovi = [[Hirurgija]] mehkih [[tkivo|tiva]] oko nervnog sistema }} '''Neurohirurgija''' ili/i '''neurološka hirurgija''', također poznata u [[uobičajeni žargon|uobičajenom žargonu]] kao '''hirurgija mozga''', je [[medicinska specijalnost|mediinska subspecijalnost]] koja se fokusira na hirurško liječenje ili rehabilitaciju poremećaja koji utiču na bilo koji dio [[nervni sistem| nervnog sistema]], uključujući ljudski [[mozak]], [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]], [[periferni nervni sistem|periferni]] i cerebrovaskularni sistem.<ref>{{cite web | title = Neurological Surgery Specialty Description | publisher = American Medical Association | url = https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | access-date = 4 October 2020 | archive-date = 12 October 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201012081244/https://www.ama-assn.org/specialty/neurological-surgery-specialty-description | url-status = live ]]</ref> Neurohirurgija kao medicinska specijalnost uključuje i nehirurško liječenje nekih neuroloških stanja.<ref>{{Cite book |last=Greenberg |first=Mark S. |title=Handbook of neurosurgery |date=2020 |publisher=Thieme |isbn=978-1-68420-137-2 |edition=9th |location=New York Stuttgart Delhi</ref> ==Obrazovanje i kontekst== U različitim zemljama postoje različiti zahtjevi za legalno bavljenje neurohirurgijom od strane pojedinca, kao i različite metode edukacije. U većini zemalja, obuka za neurohirurga zahtijeva minimalni period od sedam godina nakon diplomiranja na medicinskom fakultetu..<ref>{{cite web|title=Brain Surgeon: Job Description, Salary, Duties and Requirements|url=https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|website=Science|access-date=29 December 2019|archive-date=29 December 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191229150029/https://study.com/articles/Brain_Surgeon_Job_Description_Salary_Duties_and_Requirements.html|url-status=live]]</ref> ==Historija== {{glavni|Historija neurologije i neurohirurgije]] Neurohirurgija, ili unaprijed smišljeni rez na glavi radi ublažavanja bola, postoji već hiljadama godina, ali značajniji napredak u neurohirurgiji dogodio se tek u posljednjih stotinu godina.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=piKcBQAAQBAJ&q=history+of+neurosurgery+incas&pg=PT59|title=A History of the Brain: From Stone Age surgery to modern neuroscience|last=Wickens|first=Andrew P.|date=2014-12-08|publisher=Psychology Press|isbn=978-1-317-74482-5|language=en]]</ref> [[Slika:Edinburgh Skull, trepanning showing hole in back of skull Wellcome M0009393.jpg|thumb|Trepanirana lobanja iz [[Edinburgh]]a]] ===Drevni period=== Neurohirurški zahvati u rudimentarnim oblicima datiraju još iz antike. U [[Rimsko carstvo| Rimskom carstvu]], doktori i hirurzi su izvodili [[Operacije u drevnom Rimu|neurohirurgiju]] na udubljenim prelomima [[lobanja|lobanje]].<ref>{{Cite book |last1=Desai |first1=Tejal |url=https://books.google.com/books?id=Edk-AAAAQBAJ&dq=neurosurgery+surgery+ancient+Rome&pg=PA97 |title=BioMEMS and Biomedical Nanotechnology: Volume III: Therapeutic Micro/Nanotechnology |last2=Bhatia |first2=Sangeeta N. |date=2007-05-26 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-0-387-25844-7 |page=97 |language=en]]</ref><ref>{{Cite book |last=Gillard |first=Arthur |url=https://books.google.com/books?id=WIFmDwAAQBAJ&dq=brain+surgery+ancient+Rome&pg=PA142 |title=Traumatic Brain Injury |date=2012-10-19 |publisher=Greenhaven Publishing LLC |isbn=978-0-7377-7312-5 |page=142 |language=es]]</ref> Osim toga, čini se da su [[Inke]] praktikovale postupak poznat kao [[trepanacija]] još prije evropske kolonizacije.<ref>{{cite journal|last1=Andrushko|first1=Valerie A.|last2=Verano|first2=John W.|title=Prehistoric trepanation in the Cuzco region of Peru: A view into an ancient Andean practice|journal=American Journal of Physical Anthropology|date=September 2008|volume=137|issue=1|pages=4–13|doi=10.1002/ajpa.20836|pmid=18386793 |bibcode=2008AJPA..137....4A ]]</ref> Tokom [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u [[Al-Andalus]]u od 936. do 1013. godine, [[Al-Zahrawi]] je vršio hirurške tretmane povreda glave, preloma lobanje, povreda kičme, [[hidrocefalus]]a, subduralnih izljeva i [[glavobolja]].<ref>{{Cite journal|last1=Al-Rodhan|first1=N. R.|last2=Fox|first2=J. L.|date=1986-07-01|title=Al-Zahrawi and Arabian neurosurgery, 936-1013 AD|journal=Surgical Neurology|volume=26|issue=1|pages=92–95|issn=0090-3019|pmid=3520907|doi=10.1016/0090-3019(86)90070-4]]</ref> Jednostavni oblici neurohirurgije izvedeni su na kralju [[Henriku II od Francuske]] 1559. godine, nakon nesreće na [[turnejsku turnir| turnejskom turniru]] s [[Gabriel de Lorges, grof od Montgomeryja| Gabrielom de Lorgesom, grofom od Montgomeryja]]], u kojoj je smrtno ranjen. [[Ambroise Paré]] i [[Andreas Vesalius]], obojica stručnjaci u svojim oblastima u to vrijeme, pokušali su vlastite metode (iako bezuspješno) u liječenju Henrija.<ref>{{cite book |last=Kean |first=Sam |date=2014 |title=The Tale of the Dueling Neurosurgeons: The History of the Human Brain as Revealed by True Stories of Trauma, Madness, and Recovery |location=New York |publisher=Little, Brown and Company |pages=25–40 ]]</ref> U Kini, [[Hua Tuo]] izumio je prvu [[opća anestezija|opću anesteziju]] zvanu mafeisan, koju je koristio pri hirurškim zahvatima na mozgu.<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=Yuqi|title=HUA Tuo: The First Neurosurgeon in the World|journal=Translational Neuroscience and Clinics|url=https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|date=2015-03-18|volume=1|pages=71–72|doi=10.18679/CN11-6030_R.2015.008|s2cid=207942533|access-date=2021-03-31|archive-date=2024-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20240104002507/https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.18679/CN11-6030_R.2015.008|url-status=live|url-access=subscription]]</ref> ===Moderno doba=== '''Historija uklanjanja tumora''': Godine 1879, nakon što ga je locirao samo putem neuroloških znakova, škotski hirurg [[William Macewen]] (1848–1924) izvršio je prvo uspješno uklanjanje [[tumor]]a na mozgu. Dana 25. novembra 1884. godine, nakon što je engleski ljekar [[Alexander Hughes Bennett]] (1848–1901) koristio Macewenovu tehniku da ga locira, engleski hirurg [[Rickman Godlee]] (1849–1925) izvršio je prvo primarno uklanjanje tumora na [[mozak|mozgu]].<ref>{{Cite journal | doi=10.3322/canjclin.24.3.169|pmid = 4210862|title = Alexander Hughes Bennett (1848-1901): Rickman John Godlee (1849-1925)|journal = CA: A Cancer Journal for Clinicians| volume=24| issue=3| pages=169–170|year = 1974|s2cid = 45097428|doi-access = free]]</ref> što se razlikuje od Macewenove operacije po tome što je Bennett operirao na izloženom mozgu, dok je Macewen operirao izvan "pravog mozga" putem [[Trepanacija|trepanacije]].<ref name="uakron gage surgery">{{Cite web|url=https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|title=Surgery|access-date=2016-02-11|archive-date=2021-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20211113202445/https://www.uakron.edu/gage/surgery.dot|url-status=live]]</ref> 16. marta 1907. godine, austrijski hirurg [[Hermann Schloffer]] je postao prvi koji je uspješno uklonio tumor [[hipofiza|hipofize]].<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy">{{Cite web | url=http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | title=Cyber Museum of Neurosurgery | access-date=2016-02-11 | archive-date=2017-01-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170106204126/http://www.neurosurgery.org/cybermuseum/microneurohall/jhardy.html | url-status=dead ]]</ref> '''[[Lobotomija]],''' također poznata kao '''leukotomija''', bila je oblik [[psihohirurgija| psihohirurgije]], neurohirurškog liječenja [[mentalni poremećaj|duševnih bolesti]] koji uključuje prekidanje veza u [[čeoni režanj|prefrontalnom]] [[korteks]]u mozga.<ref>{{Cite news|url=https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|title=Lobotomy: Definition, Procedure & History|work=Live Science|access-date=2018-06-28|archive-date=2023-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924180952/https://www.livescience.com/42199-lobotomy-definition.html|url-status=live]]</ref> Začetnik postupka, [[Portugal|portugalski]] neurolog [[António Egas Moniz]], podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu| Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1949.<ref>{{Cite web|last=Nouri|first=Aria|date=20 October 2011|title="A brief history of lobotomy"|url=https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|website=aaas.org|access-date=3 December 2021|archive-date=3 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211203192115/https://www.aaas.org/brief-history-lobotomy|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite journal|last=Miguel A|first=Faria|date=5 April 2013|title="Violence, mental illness, and the brain – A brief history of psychosurgery: Part 1 – From trephination to lobotomy"|journal=Surgical Neurology International|volume=4|page=49|doi=10.4103/2152-7806.110146|pmid=23646259|pmc=3640229 |doi-access=free ]]</ref> Neki pacijenti su se nakon operacije na neki način oporavili, ali su komplikacije i oštećenja, ponekad teška, bila česta. Postupak je bio kontroverzan od svoje početne upotrebe, dijelom zbog ravnoteže između koristi i rizika. Danas se uglavnom odbacuje kao oblik medicinskog tretmana i nije u skladu s [[šravo pacijenata|pravima pacijenata]]. '''Historija elektroda u mozgu''': Godine 1878. [[Richard Caton]] je otkrio da se električni signali prenose kroz [[mozak]] životinje. Godine 1950. Jose Delgado je izumio prvu elektrodu koja je implantirana u mozak životinje (bika), koristeći je da je pokrene i promijeni smjer.<ref>{{Cite journal|last=C.Marzullo|first=Timothy|date=Spring 2017|title="The Missing Manuscript of Dr. Jose Delgado's Radio Controlled Bulls"|journal=Journal of Undergraduate Neuroscience Education|volume=15 |issue=2 |pages=R29–R35 |pmid=28690447 |pmc=5480854 ]]</ref> Godine 1972., [[kohlearni implantat]], neurološka [[proteza]] koja je omogućavala [[gluhoća|gluhim]] osobama da čuju, puštena je u prodaju za komercijalnu upotrebu. Godine 1998. istraživač Philip Kennedy implantirao je prvi Brain Computer Interface (BCI) u ljudskog subjekta.<ref name="Brown BI108">https://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm{{full citation needed|date=February 2016]] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161130084724/http://biomed.brown.edu/Courses/BI108/BI108_2005_Groups/03/hist.htm |date=2016-11-30 ]] {{Dead link|date=October 2023]]</ref> Istraživanje 100 najcitiranijih radova iz neurohirurgije iz 2010. godine pokazuje da radovi prvenstveno pokrivaju klinička ispitivanja koja procjenjuju hirurške i medicinske terapije, opise novih neurohirurških tehnika i opise sistema koji klasifikuju i gradiraju bolesti.<ref name="pmid20078192">{{cite journal |vauthors=Ponce FA, Lozano AM |title=Highly cited works in neurosurgery. Part I: the 100 top-cited papers in neurosurgical journals |journal=Journal of Neurosurgery |volume=112 |issue=2 |pages=223–32 |date=February 2010 |pmid=20078192 |doi=10.3171/2009.12.JNS091599 ]]</ref> === Moderni hirurški instrumenti === {{Gallery |title = Moderni neurohirurški instrumenti |align =center |height =250 |width =250 |Slika:Dr. B. K. Misra performing Stereotactic Gamma Radiosurgery.jpg | Doktor koji izvodi stereotaktičku radiohirurgiju gama nožem, neinvazivni postupak |Slika:Puma Robotic Arm - GPN-2000-001817.jpg |Robotska ruka Puma |File:DORO Aluminum Headrest System.png |Aluminijski naslon za glavu }} Glavni napredak u neurohirurgiji nastao je kao rezultat visoko izrađenih alata i tehnološkog razvoja. Moderni neurohirurški alati ili instrumenti uključuju dlijeta, kirete, disektore, distraktore, elevatore, [[forceps]], kuke, impaktore, sonde, usisne cijevi, električne alate i robote.<ref name=neurosurgery-surgical-power-tool>{{Cite web | url=http://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | title=Neurosurgery surgical power tool - All medical device manufacturers - Videos | access-date=2016-02-11 | archive-date=2022-01-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220124113211/https://www.medicalexpo.com/medical-manufacturer/neurosurgery-surgical-power-tool-11882.html | url-status=live ]]</ref><ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical">{{Cite web | url=http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | title=Neurosurgical Instruments,Neurosurgery Instrument, Neurosurgeon, Surgical Tools | access-date=2016-02-11 | archive-date=2007-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070513053121/http://www.stealthsurgical.com/department/neurosurgical-10000.cfm | url-status=live ]]</ref> Većina ovih modernih alata se koristi u medicinskoj praksi već relativno dugo. Glavna razlika između ovih alata u neurohirurgiji bila je preciznost s kojom su izrađeni. Ovi alati su izrađeni s ivicama koje su unutar milimetra od željene tačnosti.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery>{{Cite web | url=http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | title=Technology increases precision, safety during neurosurgery &#124; Penn State University | access-date=2016-02-11 | archive-date=2013-09-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130904163911/http://news.psu.edu/story/285212/2013/08/26/impact/technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery | url-status=live ]]</ref>Ostali alati, poput ručnih električnih pila i robota, tek su nedavno uobičajene u neurološkim operacijskim salama. Naprimjer, Univerzitet u [[Utah]]u razvio je uređaj za [[računar]]ski potpomognuto projektovanje / računarski potpomognutu proizvodnju (CAD-CAM) koji koristi sistem vođen slikom za definiranje putanje alata za rezanje za robotsku [[kranijska bušilica|kranijsku bušilicu]].]].<ref>{{cite journal |title=Robotics in Neurosurgery |journal=Neurosurgical Focus |date=1 May 2017 |volume=42 |issue=5 |url=https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |access-date=14 November 2018 |archive-date=14 November 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114224744/https://thejns.org/focus/view/journals/neurosurg-focus/42/5/article-pE6.xml |url-status=live ]]</ref> == Organizovana neurohirurgija == [[Datoteka:Robert Spetzler in a Neurosurgeons Group.jpg|thumb|Konferencija Svjetske akademije za neurologiju]] [[Svjetska federacija neurohirurških društava]] (WFNS) osnovana je 1955. godine u [[Švicarska| Švicarskoj]] kao [[zanimanje|profesionalna]], [[nauka|naučna]], [[nevladina organizacija]]. Sastoji se od 130 društava članica: pet kontinentalnih udruženja ([[Američko udruženje neurohirurga|AANS]], [[Azijsko-australazijsko društvo neurohirurga|AASNS]], [[Kontinentalno udruženje afričkih neurohirurških društava|CAANS]], [[Evropsko udruženje neurohirurških društava|EANS]] i [[Latinoamerička federacija neurohirurških društava|FLANC]]), šest pridruženih društava i 119 nacionalnih neurohirurških društava, koja predstavljaju oko 50.000 neurohirurga širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://www.wfns.org/all-member-societies|title=About the Foundation &#124; World Federation of Neurosurgical Societies|access-date=2020-07-10|archive-date=2020-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804160229/https://www.wfns.org/all-member-societies]]</ref> Ima konsultativni status u [[UN|Ujedinjenim nacijama]]. Službeni časopis Organizacije je Svjetska neurohirurgija.<ref name=journal>{{cite web|title=Journal: World Neurosurgery|url=http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|publisher=WFNS|access-date=29 May 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606032854/http://www.wfns.org/pages/journal/280.php|archive-date=6 June 2014|url-status=dead]]</ref><ref name=Elsevier>{{cite web|title=World Neurosurgery, Home page|url=http://www.worldneurosurgery.org/|publisher=Elsevier|access-date=29 May 2014|archive-date=9 April 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409103313/http://www.worldneurosurgery.org/|url-status=live]]</ref>Druge globalne organizacije su Svjetska akademija za neurologiju (WANS) i Svjetska federacija društava za lubanjsku bazu (WFSBS). == Glavne podjele == Opća neurohirurgija obuhvata većinu neurohirurških stanja, uključujući neurotraumu i druga neurohitna stanja poput [[unutarkranijako krvarenje|unutarkranijakog krvarenja]]. Većina bolnica nivoa 1 ima ovu vrstu prakse.<ref>{{Cite journal|last1=Esposito|first1=Thomas J.|last2=Reed|first2=R. Lawrence|last3=Gamelli|first3=Richard L.|last4=Luchette|first4=Fred A.|date=2005-01-01|title=Neurosurgical Coverage: Essential, Desired, or Irrelevant for Good Patient Care and Trauma Center Status|journal=Transactions of the ... Meeting of the American Surgical Association|language=en|volume=123|issue=3|pages=67–76|doi=10.1097/01.sla.0000179624.50455.db|issn=0066-0833|pmc=1357744|pmid=16135922]]</ref> Specijalizirane grane su se razvile kako bi se prilagodile posebnim i teškim stanjima. Ove specijalizirane grane koegzistiraju s općom neurohirurgijom u sofisticiranijim bolnicama. Za prakticiranje napredne specijalizacije u neurohirurgiji, od neurohirurga se očekuje dodatna viša specijalizacija u trajanju od jedne do dvije godine. Neke od ovih grana neurohirurgije su: # Vaskularna neurohirurgija uključuje kliping aneurizme i izvođenje karotidne endarterektomije (CEA). # Stereotaktička neurohirurgija, funkcionalna neurohirurgija i [[hirurgija epilepsije]] (potonja uključuje parcijalnu ili totalnu [[corpus callosotomiju]] – presijecanje dijela ili cijelog [[corpus callosuma]] kako bi se zaustavilo ili smanjilo širenje i aktivnost napadaja, te hirurško uklanjanje funkcionalnih, fizioloških i/ili anatomskih dijelova ili dijelova mozga, nazvanih epileptički fokusi, koji su operabilni i koji uzrokuju napade, a također i radikalniju i rjeđu parcijalnu ili totalnu [[lobektomiju]], ili čak [[hemisferektomiju]] – uklanjanje dijela ili cijelog jednog od režnjeva ili jedne od moždanih hemisfera mozga; ova dva postupka, kada je to moguće, također se vrlo, vrlo rijetko koriste u onkološkoj neurohirurgiji ili za liječenje vrlo teških neuroloških trauma, poput ubodnih ili prostrelnih rana mozga) # Onkološka neurohirurgija, također nazvana neurohirurška onkologija; uključuje pedijatrijsku onkološku neurohirurgiju; liječenje benignih i malignih karcinoma centralnog i perifernog nervnog sistema i prekanceroznih lezija kod odraslih i djece (uključujući, između ostalog, [[multiformni glioblastom]] i druge [[gliome]], karcinom moždanog stabla, [[astrocitom]], [[pontinski gliom]], [[meduloblastom]], [[rak kičme]], tumore moždanih ovojnica i intrakranijalnih prostora, sekundarne metastaze u mozgu, kičmi i nervima, te tumore perifernog nervnog sistema) # Operacija baze lobanje # Spinalna neurohirurgija # Operacija [[perifernih nerava]] # [[Pedijatrijska neurohirurgija]] (za rak, napade, krvarenje, moždani udar, [[kognitivne poremećaje]] ili kongenitalne neurološke poremećaje) === Najčešće izvođene operacije === Prema analizi [[Američki koledž hirurga| Američkog koledža hirurga]] [[Nacionalni program za poboljšanje kvaliteta hirurgije|Nacionalnog programa za poboljšanje kvaliteta hirurgije]] (NSQIP), najčešće operacije koje su neurohirurzi izvodili između 2006. i 2014. godine bile su sljedeće:<ref>{{Cite report |url=https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |title=Most Common Neurosurgical Procedures & Complications |last1=M Giantini Larsen BS |first1=Alexandra |last2=Vishwas Karhade BE |first2=Aditya |date=2016 |publisher=Cushing Neurosurgery Outcomes Center |last3=J Cote BS |first3=David |last4=R. Smith MD |first4=Timothy |access-date=2022-05-17 |archive-date=2022-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703233033/https://www.cns.org/meetings/archived-abstracts-detail/congress-of-neurological-surgeons-2016-annual-meeting-19770 |url-status=live ]]</ref> * [[Prednja cerviksna discektomija i fuzija]] (ACDF) * [[Kraniotomija]] za [[tumor mozga]] (KBT) * [[Discektomija]] * [[Laminektomija]] * Posterolateralna [[lumbalna fuzija]] (PLF) ==Neuropatologija== [[Datoteka:Neuropathology case V 03.jpg|thumb|[[histopatologija|Histopatološki]] [[uzorak]] [[Angiocentričnt gliom|angiocentričnog glioma]], veće uvećanje, [[boja HE]].]] [[Neuropatologija]] je specijalnost u okviru proučavanja [[patologija| patologije]] usmjerena na bolesti [[mozak|mozga]], [[kičnema moždina|kičmene moždine]] i nervnog tkiva.<ref>{{Cite web | url=http://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology&doc=12892 | title=Department of Pathology, Microbiology and Immunology | access-date=2016-02-12 | archive-date=2021-01-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210125150458/https://www.mc.vanderbilt.edu/root/vumc.php?site=vmcpathology ]]</ref> Ovo uključuje [[centralni nervni sistem|centralni]] i [[periferni nervni sistem]]. Analiza tkiva se vrši ili hirurškim [[Biopsija|biopsijama]] ili [[obdukcija]]ma i [[Autopsija|autopsijama]]. ]]Uobičajeni uzorci tkiva uključuju [[mišićna vlakna i [[nervno tkivo]].<ref>{{Cite journal |last=Love |first=S. |date=April 2004 |title=Post mortem sampling of the brain and other tissues in neurodegenerative disease |journal=Histopathology |volume=44 |issue=4 |pages=309–317 |doi=10.1111/j.1365-2559.2004.01794.x |issn=0309-0167 |pmid=15049895 ]]</ref> Uobičajene primjene neuropatologije uključuju proučavanje uzoraka tkiva kod pacijenata koji imaju [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu]] ili [[Alzheimerova bolest| Alzheimerovu bolest]], [[demencija|demenciju]], [[Huntingtonova bolest| Huntingtonovu bolest]], [[ALS|amiotrofnu lateralnu sklerozu]], [[mitohondrijska bolest|mitohondrijsku bolest]] i bilo koji poremećaj koji ima nervno propadanje u mozgu ili kičmenoj moždini.<ref>{{Cite web |title=Dementia |url=http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |website=neuropathology-web.org |access-date=2016-02-12 |archive-date=2021-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413035737/http://neuropathology-web.org/chapter9/chapter9aDementia.html |url-status=live ]]</ref><ref>{{cite journal |last1=Filosto |first1=Massimiliano |last2=Tomelleri |first2=Giuliano |last3=Tonin |first3=Paola |last4=Scarpelli |first4=Mauro |last5=Vattemi |first5=Gaetano |last6=Rizzuto |first6=Nicolò |last7=Padovani |first7=Alessandro |last8=Simonati |first8=Alessandro |title=Neuropathology of mitochondrial diseases |journal=Bioscience Reports |volume=27 |issue=1–3 |pages=23–30 |year=2007 |pmid=17541738 |doi=10.1007/s10540-007-9034-3 |s2cid=36830289 ]]</ref> ===Historija=== Ljekar [[Hipokrat]] (460–370 p.n.e.) zapisao je o korištenju različitih vina za [[Sedacija|uspavljivanje]] pacijenata tokom trepanacije. Godine 60. nove ere, [[Pedanies Dioscorides|Dioscorides]], ljekar, farmakolog i botaničar, detaljno je opisao kako su [[mandragora]], [[Hyoscyamus niger|bunika]], [[opijum]] i [[alkohol]] korišteni za uspavljivanje pacijenata tokom trepanacije. Godine 972. nove ere, dva brata hirurga u [[dinastija Paramara|Paramari]], današnjoj [[Indija|Indiji]], koristili su "samohin" za uspavljivanje pacijenta dok su uklanjali mali tumor i budili pacijenta sipanjem luka i [[sirće]]ta u pacijentova usta. Kombinacija [[ugljik-dioksid]]a, vodika i dušika bila je oblik neuroanestezije usvojen u 18. siljeću, a uveo ju je [[Humphry Davy]].<ref>{{cite journal |last1=Chivukula |first1=Srinivas |last2=Grandhi |first2=Ramesh |last3=Friedlander |first3=Robert M. |title=A brief history of early neuroanesthesia |journal=Neurosurgical Focus |volume=36 |issue=4 |pages=E2 |year=2014 |pmid=24684332 |doi=10.3171/2014.2.FOCUS13578 |doi-access=free ]]</ref> Iako se patologija proučava milenijima, tek u posljednjih nekoliko stotina godina medicina se fokusirala na pristup bolestima tkiva zasnovan na tkivu i organima. Godine 1810. [[Thomas Hodgkin]] je počeo tražiti uzrok u oštećenom tkivu. To je povezano s pojavom mikroskopije i započelo je trenutno razumijevanje načina proučavanja tkiva ljudskog tijela.<ref <ref>{{cite journal |last1=van den Tweel |first1=Jan G. |last2=Taylor |first2=Clive R. |title=A brief history of pathology |journal=Virchows Archiv |volume=457 |issue=1 |pages=3–10 |year=2010 |pmid=20499087 |pmc=2895866 |doi=10.1007/s00428-010-0934-4 ]]</ref> ==Neuroanestezija== Neuroanestezija je oblast anesteziologije koja se fokusira na neurohirurgiju. [[Anestezija]] se ne koristi tokom operacije mozga u "budnom" stanju. Operacija mozga u budnom stanju je kada je pacijent pri svijesti tokom sredine postupka, a sediran na početku i kraju. Ovaj postupak se koristi kada tumor nema jasne granice i hirurg želi znati da li napada kritične regije mozga koje uključuju funkcije poput [[govor]]a, [[svijest|spoznaje]], [[vid]]a i [[sluh]]a. Također će se provoditi za postupke kod kojih hirurg pokušava da se bori protiv [[epilepsijski napad|epilepsihskih napada]].<ref>{{Cite web | url=http://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | title=Awake Brain Surgery (Intraoperative Brain Mapping) &#124; Imaging Services &#124; Johns Hopkins Intraoperative Neurophysiological Monitoring Unit (IONM) | date=26 April 2022 | access-date=12 February 2016 | archive-date=28 April 2021 | archive-url=https://web.archive.org/web/20210428074903/https://www.hopkinsmedicine.org/neurology_neurosurgery/centers_clinics/ionm/types/intraoperative-brain-mapping.html | url-status=live | last1=Kieffer | first1=Sara ]]</ref> ==Metode neurohirurgije== === Snimanje i navigacija === U modernoj neurohirurgiji se koriste različite metode snimanja. One uključuju [[rendgensku kompjuterizovanu tomografiju|kompjuterski potpomognutu kompjuterizovanu tomografiju (CT)]], [[MRI|magnetnu rezonancu]] (MRI), [[PET|pozitronsku emisionu tomografiju]] (PET), [[magnetoencefalografija| magnetoencefalografiju]] (MEG) i [[stereotaktska hirurgija| stereotaktsku hirurgiju]]. Neki neurohirurški postupci uključuju upotrebu intraoperativne MRI i funkcionalne MRI.<ref>{{Cite book|title=Neuroradiology Companion: Methods, Guidelines, and Imaging Fundamentals |edition=3rd |last=Castillo |first=Mauricio |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2005 |location=Philadelphia |pages=1–428]]</ref> Koristeći „stereotaksiju“, neurohirurzi mogu pristupiti maloj meti u mozgu kroz minimalni otvor. Ovo se koristi u funkcionalnoj neurohirurgiji gdje se implantiraju elektrode ili se [[genska terapija]] provodi s visokim nivoom tačnosti, kao u slučaju Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Korištenjem kombinovane metode otvorene i stereotaktičke hirurgije, intraventrikularna krvarenja se potencijalno mogu uspješno evakuisati.<ref name=technology-increases-precision-safety-during-neurosurgery/> Konvencionalna hirurgija koja koristi tehnologije navođenja slikom također postaje uobičajena i naziva se hirurška navigacija, kompjuterski potpomognuta hirurgija, navigacijska hirurgija, stereotaktička navigacija. Slično automobilu ili mobilnom globalnom pozicionom sistemu (GPS), sistemi za hirurgiju vođenu slikom, poput Curve Image Guided Surgery i StealthStation, koriste kamere ili [[elektromagnetno polje| elektromagnetna polja]] za snimanje i prenošenje anatomije pacijenta i preciznih pokreta hirurga u odnosu na pacijenta na kompjuterske monitore u operacijskoj sali. Ovi sofisticirani kompjuterizovani sistemi se koriste prije i tokom operacije kako bi pomogli hirurgu da se orijentiše uz pomoć trodimenzijskih slika anatomije pacijenta, uključujući tumor.<ref>{{cite journal|author1=Duan, Zhaoliang |author2=Yuan, Zhi-Yong |author3=Liao, Xiangyun |author4=Si, Weixin |author5=Zhao, Jianhui |title=3D Tracking and Positioning of Surgical Instruments in Virtual Surgery Simulation |volume=6 |issue=6 |pages=502–509 |date=2011 |journal=Journal of Multimedia |doi=10.4304/jmm.6.6.502-509]]</ref> === Hirurški pristupi: otvoreni, mikroskopski, endoskopski === U ''konvencionalnoj neurohirurgiji'' neurohirurg otvara lobanju, stvarajući veliki otvor za pristup mozgu. Tehnike koje uključuju manje otvore uz pomoć mikroskopa i endoskopa sada se također koriste. Metode koje koriste male [[Kraniotomija|kraniotomije]] u kombinaciji s visokojasnim [[mikroskop]]skim prikazom nervnog tkiva nude odlične rezultate. Međutim, otvorene metode se i dalje tradicionalno koriste kod trauma ili hitnih situacija..<ref name="neurosurgery.org cybermuseum microneurohall jhardy"/><ref name=neurosurgery-surgical-power-tool/> „Mikrohirurgija“ se koristi u mnogim aspektima neurološke hirurgije. Mikrovaskularne tehnike se koriste u EC-IC bajpas hirurgiji i u restauraciji [[karotidna endarterektomija| karotidne endarterektomije]]. Klipsiranje aneurizme se izvodi pod mikroskopom. [[Minimalno invazivne procedure|Minimalno invazivna]] hirurgija [[kičma|kičme]] koristi mikroskope ili endoskope. Procedure kao što su mikrodiscektomija, [[laminektomija]] i zamjena vještačkog diska oslanjaju se na mikrohirurgiju.<ref name="stealthsurgical.com department neurosurgical"/> Minimalno invazivnu "endoskopsku hirurgiju" neurohirurzi često koriste kada je to prikladno. Tehnike poput endoskopske endonazalne hirurgije koriste se kod tumora hipofize, kraniofaringioma, hordoma i popravka curenja [[cerebrospinalna tečnost| cerebrospinalne tečnosti]]. Ventrikulska endoskopija se koristi u liječenju intraventrikulskih krvarenja, [[hidrocefalus]]a, koloidne ciste i neurocisticerkoze. Endonazalna endoskopija se ponekad izvodi u timu neurohirurga i [[ORL]] hirurga.<ref>{{Cite web |title=Endoscopic Endonasal Approach (EEA) {{!]] Neurological Surgery {{!]] University of Pittsburgh |url=https://www.neurosurgery.pitt.edu/centers/cranial-base/eea |access-date=2025-11-10 |website=www.neurosurgery.pitt.edu]]</ref><ref>{{Cite web |title=Minimally Invasive Surgery Program - Pituitary & Skull Base Tumor {{!]] UCLA Health |url=https://www.uclahealth.org/medical-services/neurosurgery/pituitary-skull-base-tumor/treatment-options/minimally-invasive-surgery-program |access-date=2025-11-10 |website=www.aans.org |language=en]]</ref> Popravak kraniofacijalnih poremećaja i poremećaja cirkulacije cerebrospinalne tekućine obavljaju neurohirurzi koji povremeno rade u saradnji s maksilofacijalnim i plastičnim hirurzima. Kranioplastiku za kraniosinostozu izvode dječji neurohirurzi sa ili bez plastičnih hirurga.<ref>{{Citation|author=Albright, L. |author2=Pollack, I. |author3=Adelson, D. |year=2015 |title=Principles and practice of pediatric neurosurgery |edition=3rd |publisher=Thieme Medical Publishers, Inc.]]</ref> === Funkcionalno mapiranje i intraoperativno praćenje === Funkcionalno mapiranje mozga u realnom vremenu korišteno je za identifikaciju specifičnih funkcionalnih regija pomoću [[EKG|elektrokortikografije]] (ECoG)).<ref>{{cite journal|author1=Swift, James |author2=Coon, William |author3=Guger, Christoph |author4=Brunner, Peter |author5=Bunch, M |author6=Lynch, T |author7=Frawley, T |author8=Ritaccio, Anthony |author9=Schalk, Gerwin |title=Passive functional mapping of receptive language areas using electrocorticographic signals |journal=Clinical Neurophysiology |volume=129 |issue=12 |pages=2517–2524 |year=2018 |doi=10.1016/j.clinph.2018.09.007 |pmid=30342252 |pmc=6414063]]</ref> Nedavni pristupi kombiniraju analizu visoke gama aktivnosti u stvarnom vremenu s tehnikama zasnovanim na evociranim potencijalima kako bi omogućili pasivno funkcionalno mapiranje tokom budne kraniotomije, smanjujući ili eliminirajući potrebu za aktivnim učešćem pacijenta.<ref>{{cite journal |author1=Tamura, Yukie |author2=Ogawa, Hiroshi |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Anei, Ryogo |author7=Ritaccio, Anthony |author8=Guger, Christoph |author9=Kamada, Kyousuke |title=Passive language mapping combining real-time oscillation analysis with cortico-cortical evoked potentials for awake craniotomy |journal=Journal of Neurosurgery |year=2016]]</ref> Kliničke studije su pokazale da sistemi funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu, zasnovani na visokoj gama aktivnosti ECoG-a, mogu postići osjetljivost i specifičnost uporedivu ili čak veću od one električne kortikalne stimulacije (ECS), uz značajno smanjenje vremena mapiranja.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Rapid and minimum invasive functional brain mapping by real-time visualization of high gamma activity during awake craniotomy |journal=World Neurosurgery |year=2014]]</ref><ref>{{cite journal |author1=Kapeller, Christoph |author2=Korostenskaja, Milena |author3=Prueckl, Robert |author4=Chen, Po-Ching |author5=Lee, Ki H. |author6=Westerveld, Michael |author7=Salinas, Christine M. |author8=Cook, Jane C. |author9=Baumgartner, James E. |author10=Guger, Christoph |title=cortiQ-based real-time functional mapping for epilepsy surgery |journal=Journal of Clinical Neurophysiology |year=2015]]</ref> Istraživači, uključujući '''Kyousuke Kamadu''', doprinijeli su kliničkoj evaluaciji elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja u realnom vremenu tokom kraniotomije u budnom stanju, demonstrirajući njegovu primjenjivost za lokalizaciju jezičkih i motornih područja kod [[epilepsija|epilepsije]] i hirurgije tumora.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> Takve metode su primijenjene u epilepsiji i hirurgiji tumora za lokalizaciju motornih, senzornih i jezičnih područja, uključujući slučajeve gdje ECS daje negativne ili nejasne rezultate, čime se podržava donošenje hirurških odluka uz očuvanje elokventnog korteksa.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Prueckl, Robert |author5=Takeuchi, Fumiya |author6=Hiroshima, Satoru |author7=Anei, Ryogo |author8=Guger, Christoph |title=Clinical impact and implication of real-time oscillation analysis for language mapping |journal=World Neurosurgery |year=2017]]</ref> ==Stanja== Stanja koja liječe neurohirurzi uključuju, ali nisu ograničena na:<ref>{{Cite book|title=Handbook of neurosurgery|last=Greenberg.|first=Mark S.|date=2010-01-01|publisher=Greenberg Graphics|isbn=978-1-60406-326-4|oclc=892183792]]</ref> * [[Meningitis]] i druge infekcije centralnog nervnog sistema, uključujući [[apscese]] * [[Hernijacija diska kičme]] * [[Cervikalna spinalna stenoza]] i [[Lumbalna spinalna stenoza]] * [[Hidrocefalus]] * [[Trauma glave]] (krvarenje u mozgu, frakture lobanje, itd.) * [[Trauma kičmene moždine]] * [[Fizička trauma|Traumatske povrede]] [[PNS|perifernih živaca]] * [[Tumori]]i [[kičma|kičme]], [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i [[PNS|perifernih živaca]] * Intracerebralno krvarenje, kao što je [[subarahnoidno krvarenje]], intersektorsko i intracćelijsko [[krvarenje]] * Neki oblici [[epilepsija otporna na lijekove| epilepsije otporne na lijekove]] * Neki oblici [[poremećaj kretanja| poremećaja kretanja]] (uznapredovala [[Parkinsonova bolest]], [[horeja]]); ovo uključuje upotrebu posebno razvijenih minimalno invazivnih [[stereotaksija|stereotaktičkih]] tehnika (funkcionalna, stereotaktička neurohirurgija) kao što su [[ablativna hirurgija]] i hirurgija [[duboka stimulacija mozga| duboke stimulacije mozga]] * Intraudorni bol kod pacijenata sa [[kancer|rakom]] ili [[fizička trauma|traumom]] i bol kranijalnih/perifernih živaca * Neki oblici intraudornih [[psihijatrija|psihičkih]] poremećaja * Vaskularne malformacije (tj. [[arteriovenska malformacija| arteriovenske malformacije]], venski angiomi, [[kavernozni angiom]]i, kapilarne telangektazije) mozga i kičmene moždine * [[Moyamoya bolest]] == Oporavak == === Postoperativni bol === Bol nakon operacije mozga može biti značajan i može produžiti oporavak, povećati vrijeme koje osoba ostaje u bolnici nakon operacije i povećati rizik od komplikacija nakon operacije.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Galvin|first1=Imelda M.|last2=Levy|first2=Ron|last3=Day|first3=Andrew G.|last4=Gilron|first4=Ian|date=November 21, 2019|title=Pharmacological interventions for the prevention of acute postoperative pain in adults following brain surgery|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2019|issue=11|doi=10.1002/14651858.CD011931.pub2|issn=1469-493X|pmc=6867906|pmid=31747720]]</ref> Jaka akutna bol nakon operacije mozga može također povećati rizik od razvoja kronične glavobolje nakon kraniotomije.<ref name=":0" /> Pristupi liječenju boli kod odraslih uključuju liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima ([[Nesteroidni protuupalni lijek|NSAID]]), za koje je dokazano da smanjuju bol do 24 sata nakon operacije.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete podržavaju upotrebu lijekova [[deksmedetomidin]], [[pregabalin]] ili [[gabapentin]] za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> Dokazi niske kvalitete također podržavaju blokade vlasišta i infiltraciju vlasišta za smanjenje postoperativne boli.<ref name=":0" /> [[Gabapentin]] ili [[pregabalin]] također mogu smanjiti [[povraćanje]] i [[mučninu]] nakon operacije, na temelju vrlo niskokvalitetnih medicinskih dokaza.<ref name=":0" /> ==Poznatiji neurohirurzi== * [[Harvey Cushing]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Walter Dandy]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije. * [[Victor Horsley]]{{spaced ndash]]poznat kao prvi neurohirurg. * [[Sofia Ionescu|Sofia Ionescu-Ogrezeanu]]{{spaced ndash]]poznata kao prva žena neurohirurg.ref>{{Cite web |title=The Professionals, by Eugenia Voda, Interview with Sofia Ionescu-Ogrezeanu | website=[[YouTube]] | date=September 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cIVxhsa3lko]]</ref> Kao studentica medicine na Univerzitetu u [[Bukurešt]]u, izvela je svoju prvu neurohiruršku operaciju 1944. godine, pod nadzorom Dumitrua Bagdasara, i spasila život osmogodišnjeg dječaka u komi s epiduralnim hematomom (tokom bombardiranja Bukurešta u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]).<ref>{{Cite web |title=Sofia Ionescu-Ogrezeanu - Bio |url=https://www.eans.org/page/SofiaIonescu-Ogrezeanu-Bio |website=www.eans.org]]</ref> * [[Hermann Schloffer]] izumio je [[transfenoidalnu hirurgiju]] 1907. godine. * [[Wilder Penfield]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije i pionir neurohirurgije [[epilepsije]]. * [[Lars Leksell]]{{spaced ndash]]švedski neurohirurg koji je razvio [[Gama nož]]. * [[Wirginia Maixner]]{{spaced ndash]]dječija neurohirurginja u [[melburn]]škoj [[Kraljevska dječija bolnica| Kraljevskoj dječijoj bolnici]]]. Prvenstveno poznata po odvajanju sijamskih blizanaca [[Bangladeša]], Trishne i Krishne. * [[Saleem Abdulrauf]] – razvio je "budnu" kraniotomiju za složene aneurizme i vaskularne malformacije. * [[John R. Adler]]{{spaced ndash]][[Univerzitet Stanford]] neurohirurg koji je izumio [[kibernetički nož (uređaj)| kibernetičkog noža]]. * [[Alim-Louis Benabid]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od tvoraca operacije [[duboka moždana stimulacija| duboke moždane stimulacije]] za poremećaj kretanja. * [[Ben Carson]]{{spaced ndash]]penzionisani pedijatrijski neurohirurg iz [[Bolnica Johns Hopkins| Bolnice Johns Hopkins]], pionir u [[hemisferektomija|hemisferektomiji]] i pionir u razdvajanju [[kraniopaga blizanaci| blizanaca kraniopaga]] (pridružio se na čelu); bivši [[predsjednički kandidati Republikanske stranke 2016.|predsjednički kandidat Republikanske stranke 2016.]] i bivši [[sekretar za stanovanje i urbani razvoj Sjedinjenih Američkih Država]] pod [[prvo predsjedništvo Donalda Trumpa|predsjedništvom Donalda Trumpa]]. * [[Henry Marsh (neurokirurg)|Henry Marsh]] – vodeći engleski neurokirurg i pionir neurokirurškog napretka u Ukrajini * [[Frank Henderson Mayfield]]{{spaced ndash]]izumio je Mayfieldovu stezaljku za lobanju. * [[B. K. Misra]] – Prvi neurokirurg na svijetu koji je izveo [[slikom vođenu operaciju]] za [[unutarkranijska aneurizmea|aneurizme]], prvi u Južnoj Aziji koji je izveo [[stereotaktska radiokirurgija| stereotaktsku radiokirurgiju]], prvi u Indiji koji je izveo [[budna kraniotomiju| budnu kraniotomiju]] i [[laparoskopija|laparoskopsku]] operaciju [[kičma|kičme]].<ref>{{Cite web |title=Past Presidents.pmd |url=http://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718013300/https://www.neurosocietyindia.org/site/Past-president/Basant%20Kumar%20Misra,%20President%20NSI%202008.pdf |archive-date=18 July 2023 |website=[[Neurological Society of India]]]]</ref> * [[Karin Muraszko]]{{spaced ndash]]prva žena koja je preuzela katedru neurohirurgije na američkom medicinskom fakultetu ([[Univerzitet u Michiganu]]). * [[Hirotaro Narabayashi]]{{spaced ndash]]pionir stereotaktičke neurohirurgije. * [[Ayub K. Ommaya]]{{spaced ndash]]izumio je Ommaya rezervoar. * [[Kyousuke Kamada]]{{spaced ndash]]Japanski neurohirurg uključen u istraživanje elektrokortikografskog funkcionalnog mapiranja mozga i kliničku evaluaciju metoda visoke gama aktivnosti u realnom vremenu za funkcionalnu lokalizaciju tokom budne kraniotomije.<ref>{{cite journal |author1=Ogawa, Hiroshi |author2=Kamada, Kyousuke |author3=Kapeller, Christoph |author4=Hiroshima, Satoru |author5=Prueckl, Robert |author6=Guger, Christoph |title=Brzo i minimalno invazivno funkcionalno mapiranje mozga vizualizacijom visoke gama aktivnosti u realnom vremenu tokom budne kraniotomije |journal=Svjetska neurohirurgija |godina=2014]]</ref> * [[Christopher Duntsch]] – Bivši neurohirurg koji je ubio ili osakatio gotovo svakog pacijenta kojeg je operisao prije nego što je zatvoren. * [[Ludvig Puusepp]]{{spaced ndash]]poznat kao jedan od osnivača moderne neurohirurgije, prvi svjetski profesor neurohirurgije. * [[Joseph Ransohoff]]{{spaced ndash]]poznat po svojoj pionirskoj upotrebi [[medicinsko snimanje| medicinskog snimanja]] i [[kateterizacija| kateterizacije]] u neurohirurgiji, te po osnivanju prve neurohirurške jedinice intenzivne njege. * [[Majid Samii]]{{spaced ndash]]pionir hirurgije tumora cerebello-pontinskog ugla. Svjetska federacija neurohirurških društava skovala je počasnu medalju sa Samijevim imenom koja bi se dodjeljivala izvanrednim neurohirurzima svake dvije godine.<ref>{{Cite web |title=Madjid Samii Medal of Honor |url=https://www.bbraun.co.za/en/products-and-therapies/neurosurgery1/madjid-samii-medal-of-honor.html |access-date=2025-03-09 |website=www.bbraun.co.za |language=en]]</ref> * [[Juliet Sekabunga Nalwanga]] – Prva žena neurohirurg u [[Uganda|Ugandi]]. * [[Robert Wheeler Rand]]{{spaced ndash]] među prvima koji su uveli hirurški mikroskop u neurohirurške procedure 1957. godine i objavio prvi udžbenik o mikroneurohirurgiji 1969. godine. * [[Robert J. White]] – Osnovao je Vatikansku komisiju za biomedicinsku etiku 1981. godine nakon imenovanja u [[Papinska akademija nauka| Papinsku akademiju nauka]] i bio je poznat po transplantacijama glave na živim [[majmuni]]ma.<ref>{{Cite web|last1=Segall|first1=Grant|last2=Dealer|first2=The Plain|date=2010-09-16|title=Dr. Robert J. White, famous {{sic|nolink=y|reason=error in source|neurosurgeron]] and ethicist, dies at 84|url=https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|access-date=2021-05-24|website=cleveland|language=en|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228133518/https://www.cleveland.com/obituaries/2010/09/dr_robert_j_white_was_a_world-.html|url-status=live]]</ref><ref>{{Cite web|last=Mims|first=Christopher|title=First-ever human head transplant is now possible, says neuroscientist|url=https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|access-date=2021-05-24|website=Quartz|date=July 2013|language=en|archive-date=2013-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130701165530/https://qz.com/99413/first-ever-human-head-transplant-is-now-possible-says-neuroscientist/|url-status=live]]</ref> * [[Gazi Yaşargil]]{{spaced ndash]]poznat kao otac mikroneurohirurgije. * [[Mohana Rao Patibandla]] je poznat po izvođenju prve minimalno invazivne hirurgije mozga u Indiji koristeći BrainPath sistem..<ref>{{Cite news |title=Guntur doctors perform minimally invasive surgery using BrainPath technology |url=https://www.thehindu.com/news/national/andhra-pradesh/guntur-doctors-perform-minimally-invasive-surgery-using-brainpath-technology/article67991176.ece |work=The Hindu |date=15 July 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref><ref>{{Cite news |title=Dr. Mohana Rao Patibandla leads Dr Rao's Hospital in pioneering minimally invasive brain surgery with BrainPath system, a first in Guntur and India |url=https://health.economictimes.indiatimes.com/news/hospitals/dr-mohana-rao-patibandla-leads-dr-raos-hospital-in-pioneering-minimally-invasive-brain-surgery-with-brainpath-system-a-first-in-guntur-and-india/108948375 |work=ET HealthWorld |publisher=The Economic Times |date=6 April 2024 |access-date=29 July 2025 |language=en]]</ref> == Bioetika u neurohirurgiji == Neurohirurgija je dio praktične [[medicina|medicine]] i jedina specijalnost koja uključuje invazivnu intervenciju u aktivnost živog mozga. [[Mozak]] osigurava strukturni i funkcionalni integritet tijela i provođenje svih glavnih životnih procesa u tijelu. Stoga se neurohirurgija suočava sa širokim spektrom bioetičkih pitanja i značajnim izborom najnovijih [[Medicinski tretman|liječenje]] tehnologija.<ref name="ModernProblems2009">{{Cite book |last=Moroz |first=V.A. |title=Suchasni problemy bioetyky |publisher=Akademperiodyka |year=2009 |isbn=978-966-615-333-6 |language=uk |trans-title=Modern problems of bioethics]]</ref> Neurohirurgija ima sljedeće primijenjene naučne i etičke probleme: * Etički i pravni aspekti [[kliničkih istraživanja]]; * Aksiološki deficit zbog [[profesionalne deformacije]] i [[profesionalnog sagorijevanja]]; * Ograničen pristup skupim medicinskim uslugama; * Problem "[[medicinske greške]]" specifičan za industriju zbog složenosti neurohirurških [[patologija]] i ogromnog broja mogućih tehnologija i alata za njihov [[Medicinski tretman|liječenje]]; * Kontroverzna bioetička i pravna pitanja hirurgije za liječenje [[psihijatrijskih bolesti]]; * Bioetička diskusija u vezi s instrumentalizacijom [[rekonstruktivne hirurgije]], kroz upotrebu eksperimentalnih tehnologija; * Diskutabilna bioetička pitanja poboljšanja aktivnosti ljudskog mozga uz pomoć vještačkih [[implantata (medicina)|implantata]], na primjer neurokomponenti (umjetni impulsni kvazi-[[neuroni]]); * [[Kiborgizacija]] u značenju [[transhumanizam|transhumanizma]]];<ref>{{Cite journal |last1=Jiménez-Ponce |first1=F. |last2=García-Muñoz |first2=L. |last3=Carrillo-Ruiz |first3=J. D. |date=2015-01-01 |title=The role of bioethics in the neurosurgical treatment of psychiatric disorders |url=http://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |journal=Revista Médica del Hospital General de México |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=47–54 |doi=10.1016/j.hgmx.2015.04.001 |issn=0185-1063 |access-date=2024-06-02 |archive-date=2024-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240602172819/https://www.elsevier.es/en-revista-revista-medica-del-hospital-general-325-articulo-the-role-bioethics-in-neurosurgical-S0185106315000190 |url-status=live |doi-access=free ]]</ref> * Etičko pitanje [[standardizacija]] istraživačkih protokola za testiranje neuroinženjerstvenih sredstava regeneracije nervnog tkiva [[regeneracija (biologija)|regeneracija]] u cilju poboljšanja [[implementacije]] eksperimentalnih istraživačkih rezultata u [[kliničkoj praksi]].<ref name="ModernProblems2009" /> ==Također pogledajte== {{Portal|Medicina}} * [[Američko udruženje neurohirurga]] * [[Kongres neurohirurga]] * [[Kranijska auskultacija]] * [[Globalna neurohirurgija]] * [[Spisak neurologa i neurohirurga]] * [[Poliaksijalni vijak]] ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10PCS|00|0/0}}-{{ICD10PCS|01|0/1}} | ICD9 = {{ICD9proc|01}}–{{ICD9proc|05}} | MeshID = D019635 | OPS301 = {{OPS301|5-01...5-05}} | OtherCodes = | HCPCSlevel2 = }} {{Medicina}} {{Testovi i procedure centralnog nervnog sistema}} {{Neuronauka}} {{Authority control}} [[Kategorija:Neurohirurgija| ]] [[Kategorija:Hirurške specijalnosti]] [[Kategorija:Medicinske specijalnosti]] ducowmpkw37dfwhem2pweva8hh3mjig Neurološka hirurgija 0 533219 3829332 2026-04-11T16:17:11Z Exsiler 178345 Preusmjereno na [[Neurohirurgija]] 3829332 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Neurohirurgija]] iw7nc6rlhgl07k8rp5gp2tlzwh9foh1 Korisnik:PanaskoBot 2 533220 3829403 2026-04-11T17:33:09Z PanaskoBot 180210 Nova stranica: {{Infokutija | naslov = WumpusBot | iznad = Ovaj korisnik je bot | slika = | tekst = | oznaka1 = Status | podaci1 = <span style="color:#008000">Aktivan</span> | oznaka2 = Operator | podaci2 = [[Korisnik:Panasko|Panasko]] | oznaka3 Odobren | podaci3 = | oznaka4 = Poslovi | podaci4 = [[#Poslovi|Razni]] | oznaka5 = Brzina | podaci5 = ~ 6 izmjena / min. | oznaka6 = Pokretanje | podaci6 = Po potrebi (2–3 puta mjesečno za reference i sitnije ispravke) | oznaka7 = Pro... 3829403 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | naslov = WumpusBot | iznad = Ovaj korisnik je bot | slika = | tekst = | oznaka1 = Status | podaci1 = <span style="color:#008000">Aktivan</span> | oznaka2 = Operator | podaci2 = [[Korisnik:Panasko|Panasko]] | oznaka3 Odobren | podaci3 = | oznaka4 = Poslovi | podaci4 = [[#Poslovi|Razni]] | oznaka5 = Brzina | podaci5 = ~ 6 izmjena / min. | oznaka6 = Pokretanje | podaci6 = Po potrebi (2–3 puta mjesečno za reference i sitnije ispravke) | oznaka7 = Programski jezici | podaci7 = {{Plainlist| * [[Wikipedia:AutoWikiBrowser|AWB]] }} }} az2m8dyfg5vqm2cn1zlmf15e3gxm4l9 Olga Kudrašova 0 533221 3829413 2026-04-11T17:44:31Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Olga Sergejevna Kudrašova | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|11|25}} | mjesto_rođenja = [[Zelenodolsk]], [[SSSR]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1.''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI... 3829413 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olga Sergejevna Kudrašova | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|11|25}} | mjesto_rođenja = [[Zelenodolsk]], [[SSSR]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1.''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = 2010. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''19''' ([[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]] | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Olga Sergejevna Kudrašova''' ({{lang-be|Вольга Сяргееўна Кудрашова}}, {{lang-ru|Ольга Сергеевна Кудряшова}}) rođena 25. novembra 1978. u [[Zelenodolsk]]u je nekadašnja bjeloruska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|16]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|7]] | |} Kudrašova je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (žene)|dnf]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|73]] | | | | |} === Svjetski kup === ==== Ukupni plasman ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2015/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] |- |28||50||33||54 |} {{clear}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Olga Kudrashova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|111}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Kudrašova, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zelenodolsk]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 2pcwr7oe09dj37jz6brylpikzu4yjin 3829423 3829413 2026-04-11T17:52:11Z AnToni 2325 3829423 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olga Sergejevna Kudrašova | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|11|25}} | mjesto_rođenja = [[Zelenodolsk]], [[SSSR]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1.''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = 2010. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''19''' ([[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]] | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Olga Sergejevna Kudrašova''' ({{lang-be|Вольга Сяргееўна Кудрашова}}, {{lang-ru|Ольга Сергеевна Кудряшова}}) rođena 25. novembra 1978. u [[Zelenodolsk]]u je nekadašnja bjeloruska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|16]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|7]] | |} Kudrašova je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]. Najbolji joj je rezultat 16-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km| utrci na 15&nbsp;km]] kada je bez promašaja i zaostatkom od utrci na 2:18.5&nbsp;min zaostala iza pobjednice [[Tora Berger|Tore Berger]]. Na ZOI 2010. ostvarila je najbolji plasman u ekipnim utrkama kada je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Nadzeja Skardzina|Nadzejom Skardzino]], [[Ljudmila Kalinčik|Ljudmilom Kalinčik]] i [[Darja Domračava|Darjom Domračavom]] s 1:57.7&nbsp;min zaostatka osvojila sedmo mjesto iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ruske]] štafete u sastavu: [[Svjetlana Slepcova]], [[Ana Bogali]], [[Olga Medvedceva]] i [[Olga Zajceva]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (žene)|dnf]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|73]] | | | | |} === Svjetski kup === ==== Ukupni plasman ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2015/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] |- |28||50||33||54 |} {{clear}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Olga Kudrashova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|111}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{DEFAULTSORT:Kudrašova, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zelenodolsk]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rewensqa9qmdevb0v25473m02dkmrlz 3829424 3829423 2026-04-11T17:53:30Z AnToni 2325 /* Vanjski linkovi */ 3829424 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olga Sergejevna Kudrašova | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|11|25}} | mjesto_rođenja = [[Zelenodolsk]], [[SSSR]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1.''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = 2010. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''19''' ([[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]] | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Olga Sergejevna Kudrašova''' ({{lang-be|Вольга Сяргееўна Кудрашова}}, {{lang-ru|Ольга Сергеевна Кудряшова}}) rođena 25. novembra 1978. u [[Zelenodolsk]]u je nekadašnja bjeloruska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|16]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|7]] | |} Kudrašova je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]. Najbolji joj je rezultat 16-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km| utrci na 15&nbsp;km]] kada je bez promašaja i zaostatkom od utrci na 2:18.5&nbsp;min zaostala iza pobjednice [[Tora Berger|Tore Berger]]. Na ZOI 2010. ostvarila je najbolji plasman u ekipnim utrkama kada je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Nadzeja Skardzina|Nadzejom Skardzino]], [[Ljudmila Kalinčik|Ljudmilom Kalinčik]] i [[Darja Domračava|Darjom Domračavom]] s 1:57.7&nbsp;min zaostatka osvojila sedmo mjesto iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ruske]] štafete u sastavu: [[Svjetlana Slepcova]], [[Ana Bogali]], [[Olga Medvedceva]] i [[Olga Zajceva]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (žene)|dnf]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|73]] | | | | |} === Svjetski kup === ==== Ukupni plasman ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2015/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] |- |28||50||33||54 |} {{clear}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Olga Kudrashova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|111}} {{DEFAULTSORT:Kudrašova, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zelenodolsk]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 65syfkp4ocz8uqkw854h9jspm6601ys 3829425 3829424 2026-04-11T17:55:14Z AnToni 2325 3829425 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olga Sergejevna Kudrašova | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|11|25}} | mjesto_rođenja = [[Zelenodolsk]], [[SSSR]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1.''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = 2010. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''19''' ([[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]]) | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Olga Sergejevna Kudrašova''' ({{lang-be|Вольга Сяргееўна Кудрашова}}, {{lang-ru|Ольга Сергеевна Кудряшова}}) rođena 25. novembra 1978. u [[Zelenodolsk]]u je nekadašnja bjeloruska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|16]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|7]] | |} Kudrašova je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]. Najbolji joj je rezultat 16-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km| utrci na 15&nbsp;km]] kada je bez promašaja i zaostatkom od utrci na 2:18.5&nbsp;min zaostala iza pobjednice [[Tora Berger|Tore Berger]]. Na ZOI 2010. ostvarila je najbolji plasman u ekipnim utrkama kada je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Nadzeja Skardzina|Nadzejom Skardzino]], [[Ljudmila Kalinčik|Ljudmilom Kalinčik]] i [[Darja Domračava|Darjom Domračavom]] s 1:57.7&nbsp;min zaostatka osvojila sedmo mjesto iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ruske]] štafete u sastavu: [[Svjetlana Slepcova]], [[Ana Bogali]], [[Olga Medvedceva]] i [[Olga Zajceva]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|73]] | | | | |} === Svjetski kup === ==== Ukupni plasman ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] |- |28||50||33||54 |} {{clear}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Olga Kudrashova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|111}} {{DEFAULTSORT:Kudrašova, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zelenodolsk]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f5y2dgvo2qv0lnw4wgsgymgxlu198rz 3829426 3829425 2026-04-11T17:56:55Z AnToni 2325 3829426 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Olga Sergejevna Kudrašova | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|11|25}} | mjesto_rođenja = [[Zelenodolsk]], [[SSSR]] | država = {{ZID|Bjelorusija}} | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1.''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''28.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = 2010. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede EK = '''1''' | plasman EK = '''19''' ([[IBU kup 2006/2007.|2006/07.]]) | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Olga Sergejevna Kudrašova''' ({{lang-be|Вольга Сяргееўна Кудрашова}}, {{lang-ru|Ольга Сергеевна Кудряшова}}) rođena 25. novembra 1978. u [[Zelenodolsk]]u je nekadašnja bjeloruska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|16]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|7]] | |} Kudrašova je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]. Najbolji joj je rezultat 16-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km| utrci na 15&nbsp;km]] kada je bez promašaja i zaostatkom od utrci na 2:18.5&nbsp;min zaostala iza pobjednice [[Tora Berger|Tore Berger]]. Na ZOI 2010. ostvarila je najbolji plasman u ekipnim utrkama kada je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Nadzeja Skardzina|Nadzejom Skardzino]], [[Ljudmila Kalinčik|Ljudmilom Kalinčik]] i [[Darja Domračava|Darjom Domračavom]] s 1:57.7&nbsp;min zaostatka osvojila sedmo mjesto iza [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ruske]] štafete u sastavu: [[Svjetlana Slepcova]], [[Ana Bogali]], [[Olga Medvedceva]] i [[Olga Zajceva]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|11]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|12]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – masovni start (žene)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|9]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|29]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|32]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – masovni start (žene)|27]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|5]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|73]] | | | | |} === Svjetski kup === ==== Ukupni plasman ==== {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="19" | Plasman u Svjetskom kupu |-&nbsp;km ! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] |- |28||50||33||54 |} {{clear}} == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Olga Kudrashova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|111}} {{DEFAULTSORT:Kudrašova, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zelenodolsk]] [[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]] [[Kategorija:Bjeloruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] 7vyfnzecqw90yyt6i57nzynqcizljbf Razgovor:Olga Kudrašova 1 533222 3829414 2026-04-11T17:45:37Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3829414 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3829416 3829414 2026-04-11T17:46:03Z AnToni 2325 3829416 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = | država = Bjelorusija | država2 = | država3 = }} en9pvgjcwxi7920mz2g0fe71e56rm99 Datoteka:Shaqe Coba.png 6 533223 3829449 2026-04-12T02:40:15Z Tulum387 155909 Shaqe Çoba, (djevojačko Shiroka), (1875–1954) bila je albanska feministkinja i borkinja za pravo glasa žena. Slika postavljena radi vizuelne identifikacije osobe, na vrhu njenog biografskog članka. Izvor: http://shkoder.net/familja-coba/ 3829449 wikitext text/x-wiki == Sažetak == Shaqe Çoba, (djevojačko Shiroka), (1875–1954) bila je albanska feministkinja i borkinja za pravo glasa žena. Slika postavljena radi vizuelne identifikacije osobe, na vrhu njenog biografskog članka. Izvor: http://shkoder.net/familja-coba/ == Licenciranje == {{Fairuse}} 578f3c3cv5zj449guiozdx8u63g5iw7 Shaqe Çoba 0 533224 3829450 2026-04-12T02:58:29Z Tulum387 155909 Prevod sa en.wiki. 3829450 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Shaqe Çoba | slika = Shaqe Coba.png | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Shaqe Shiroka | datum_rođenja = 1875. | mjesto_rođenja = [[Skadar]], [[Skadarski sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1954. | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = Marie Çoba | zanimanje = Feministkinja i sufražetkinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Shaqe''' '''Çoba''', (djevojačko '''Shiroka'''), (1875–1954) bila je albanska [[Feminizam|feministkinja]] i borkinja za [[Biračko pravo|pravo glasa]] žena. Osnovala je organizaciju "Albanska žena" (albanski: ''[[Gruaja Shqiptare]]''), namijenjenu ženama iz viših društvenih slojeva, koja je kratko vrijeme izdavala časopis istog imena posvećen ženskim pitanjima. == Život == Shaqe Çoba je rođena 1875. godine u [[Skadar|Skadru]], koji je tada bio dio [[Skadarski sandžak|Skadarskog sandžaka]] u okviru [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Pohađala je srednju školu u [[Katolička škola|samostanskoj školi]] u [[Zagreb|Zagrebu]], koji je tada bio dio [[Austro-Ugarska|Austrougarske monarhije]]. Na putu ka školovanju u [[Venecija|Veneciji]] (Italija) 1904. godine upoznala je svog budućeg muža Ndoca vobu, sa kojim je imala jednog sina. Preminula je 1954. godine.<ref>Dibra, str. 99.</ref> == Rad == Dana 3. avgusta 1920. godine, Shaqe Çoba je osnovala i vodila organizaciju "Albanska žena" za žene višeg sloja iz Skadra, sa ciljem podrške Albanskoj nacionalnoj vojsci u odbrani od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskih]] upada na sjeveru Albanije. Organizacija se takođe zalagala za emancipaciju žena i izdavala časopis istog imena u kojem su objavljivana imena donatora i iznosi donacija, kako bi se podstaklo prikupljanje pomoći za vojnike i njihove porodice. Časopis je objavljivao brojne članke o "pravima i dužnostima" albanskih žena, prije nego što je ugašen nakon izdanja iz jula 1921. godine.<ref>Dibra, str. 99–100.</ref> == Nasljeđe == Povodom devedesete godišnjice nezavisnosti Albanije u novembru 2002. godine, [[Predsjednik Albanije|predsjednik Republike Albanije]], [[Alfred Mojsiu]], posthumno je odlikovao Çobu ordenom "Naim Frašeri" ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Urdhri "Naim Frashëri"'') za njeno učešće u pokretu za nezavisnost 1920-ih kao borca "protiv podjele Albanije i za emancipaciju albanske žene."<ref>Dibra, str. 100.</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * Dibra, Zenepe (2005). "Çoba, Shaqe (Marie)". In Haan, Francisca de; Daskalova, Krassimira; Loutfi, Anna (eds.). [[iarchive:biographicaldict0000unse_u3f7|Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms in Central, Eastern, and South Eastern Europe : 19th and 20th Centuries]]. New York: Central European University Press. <nowiki>ISBN 978-963-7326-39-4</nowiki>. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Çoba, Shaqe}} [[Kategorija:Rođeni 1875.]] [[Kategorija:Umrli 1954.]] [[Kategorija:Biografije, Skadar]] [[Kategorija:Albanske feministkinje]] [[Kategorija:Albanske aktivistice za prava žena]] fg8gc776d1jlkvr8m7kx5nwr1urbgjh 3829584 3829450 2026-04-12T11:40:11Z Tulum387 155909 3829584 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Shaqe Çoba | slika = Shaqe Coba.png | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Shaqe Shiroka | datum_rođenja = 1875. | mjesto_rođenja = [[Skadar]], [[Skadarski sandžak]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = 1954. | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = Marie Çoba | zanimanje = Feministkinja i sufražetkinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Shaqe''' '''Çoba''', djevojačko '''Shiroka''', (1875–1954) bila je albanska [[Feminizam|feministkinja]] i borkinja za [[Biračko pravo|pravo glasa]] žena. Osnovala je organizaciju "Albanska žena" (albanski: ''[[Gruaja Shqiptare]]''), namijenjenu ženama iz viših društvenih slojeva, koja je kratko vrijeme izdavala časopis istog imena posvećen ženskim pitanjima. == Život == Shaqe Çoba je rođena 1875. godine u [[Skadar|Skadru]], koji je tada bio dio [[Skadarski sandžak|Skadarskog sandžaka]] u okviru [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Pohađala je srednju školu u [[Katolička škola|samostanskoj školi]] u [[Zagreb|Zagrebu]], koji je tada bio dio [[Austro-Ugarska|Austrougarske monarhije]]. Na putu ka školovanju u [[Venecija|Veneciji]] (Italija) 1904. godine upoznala je svog budućeg muža Ndoca vobu, sa kojim je imala jednog sina. Preminula je 1954. godine.<ref>Dibra, str. 99.</ref> == Rad == Dana 3. avgusta 1920. godine, Shaqe Çoba je osnovala i vodila organizaciju "Albanska žena" za žene višeg sloja iz Skadra, sa ciljem podrške Albanskoj nacionalnoj vojsci u odbrani od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenskih]] upada na sjeveru Albanije. Organizacija se takođe zalagala za emancipaciju žena i izdavala časopis istog imena u kojem su objavljivana imena donatora i iznosi donacija, kako bi se podstaklo prikupljanje pomoći za vojnike i njihove porodice. Časopis je objavljivao brojne članke o "pravima i dužnostima" albanskih žena, prije nego što je ugašen nakon izdanja iz jula 1921. godine.<ref>Dibra, str. 99–100.</ref> == Nasljeđe == Povodom devedesete godišnjice nezavisnosti Albanije u novembru 2002. godine, [[Predsjednik Albanije|predsjednik Republike Albanije]], [[Alfred Mojsiu]], posthumno je odlikovao Çobu ordenom "Naim Frašeri" ([[Albanski jezik|albanski]]: ''Urdhri "Naim Frashëri"'') za njeno učešće u pokretu za nezavisnost 1920-ih kao borca "protiv podjele Albanije i za emancipaciju albanske žene."<ref>Dibra, str. 100.</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * Dibra, Zenepe (2005). "Çoba, Shaqe (Marie)". In Haan, Francisca de; Daskalova, Krassimira; Loutfi, Anna (eds.). [[iarchive:biographicaldict0000unse_u3f7|Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms in Central, Eastern, and South Eastern Europe : 19th and 20th Centuries]]. New York: Central European University Press. <nowiki>ISBN 978-963-7326-39-4</nowiki>. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Çoba, Shaqe}} [[Kategorija:Rođeni 1875.]] [[Kategorija:Umrli 1954.]] [[Kategorija:Biografije, Skadar]] [[Kategorija:Albanske feministkinje]] [[Kategorija:Albanske aktivistice za prava žena]] r6v8fh8c5ib3xu6rayj352zxypnufya Razgovor:Shaqe Çoba 1 533225 3829451 2026-04-12T03:00:18Z Tulum387 155909 Nova stranica: {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = feminizam | država = Albanija | država2 = Osmansko Carstvo | država3 = }} 3829451 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = feminizam | država = Albanija | država2 = Osmansko Carstvo | država3 = }} gqmyegjad1c6bhsxa429ql40xtj3d79 Kristina Bedeč 0 533226 3829452 2026-04-12T03:25:10Z Tulum387 155909 Preveden članak sa en.wiki. 3829452 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista | ime = Kristina Bedeč | izvorno_ime = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 20. 11. 1986 | mjesto_rođenja = [[Győr]], [[Mađarska]] | slika = Canoe Moscow 2016 - VC - K1 Women 1000m (Kristina Bedeč cropped).jpg | datum_smrti = | mjesto_smrti = | spomenici = | prebivalište = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = {{ZID|Srbija}} | etnicitet = | državljanstvo = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poslodavac = | agent = | visina = 1,68 m | težina = 59 kg | supružnik = | partner = | web-sajt = | država = | sport = [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajak i kanu na mirnim vodama]], [[kanu maraton]] | pozicija = | rang = | događaj = | liga = | klub = | tim = | najbolji_rezultat_sport1 = | najbolji_rezultat1 = | najbolji_rezultat_sport2 = | najbolji_rezultat2 = | najbolji_rezultat_sport3 = | najbolji_rezultat3 = | šabloni_medalja = }} '''Kristina Bedeč''' ([[Srpska ćirilica|ćirilica]]: Кристина Бедеч, takođe [[Transliteracija|transliterirano]] kao Kristina Bedec, mađarski: Bedőcs Krisztina, takođe transliterirano kao Krisztina Bedoecs; rođena 20. novembra 1986) je srpska [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajakašica]]. Nakon što je predstavljala svoju zemlju po rođenju, [[Mađarska|Mađarsku]], kratko je nastupala za [[Austrija|Austriju]], a od 2013. godine predstavlja [[Srbija|Srbiju]].<ref>{{Cite web|url=https://budaorsiinfo.hu/blog/2014/08/08/a-fel-torok-kajak-kenu-csapat-magyar/|title=A fél török kajak-kenu csapat magyar|website=Budaörsi Infó|language=hu-HU|access-date=12. 4. 2026}}</ref> Njeni najveći uspesi u kajaku na mirnim vodama su osvajanje zlatne medalje u disciplini K-1 na 1000 m na [[Evropsko prvenstvo u kajaku i kanuu 2016.|Evropskom prvenstvu u kajaku i kanuu 2016]],<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/2364347/dva-zlata-za-srpske-kajakasice-u-moskvi.html|title=Dva zlata za srpske kajakašice u Moskvi|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> kao i srebrna medalja u istoj disciplini godinu ranije, na [[Svjetskom prvenstvu u kajaku i kanuu 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] godine. U skorijem periodu, u kajak maratonu, osvojila je srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u kanu maratonu|Svjetskom prvenstvu u kanu maratonu]] 2019,<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/3701139/kristina-bedecosvojila-srebro-na-svetskom-prvenstvu-u-maratonu.html|title=Kristina Bedeč osvojila srebro na Svetskom prvenstvu u maratonu|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> kao i zlatnu (i bronzanu) medalju na [[Evropsko prvenstvo u kanu maratonu|Evropskom prvenstvu u kanu maratonu]] 2021. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/4436726/kristina-bedec-sampionka-evrope-u-malom-maratonu.html|title=Kristina Bedeč šampionka Evrope u "malom maratonu"|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bedeč, Kristina}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Győr]] [[Kategorija:Mađarske sportistkinje u 21. vijeku]] [[Kategorija:Mađarske kanuistkinje]] [[Kategorija:Austrijske sportistkinje u 21. vijeku]] [[Kategorija:Austrijske kanuistkinje]] [[Kategorija:Naturalizovani državljani Srbije]] [[Kategorija:Srpske sportistkinje u 21. vijeku]] [[Kategorija:Srpske kanuistkinje]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ash2wyz71hguts7qc3os9d1v06obvdw 3829473 3829452 2026-04-12T06:31:14Z AnToni 2325 [[Kategorija:Srpske sportistkinje u 21. vijeku]] uklonjena; [[Kategorija:Srpski kanuisti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829473 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista | ime = Kristina Bedeč | izvorno_ime = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 20. 11. 1986 | mjesto_rođenja = [[Győr]], [[Mađarska]] | slika = Canoe Moscow 2016 - VC - K1 Women 1000m (Kristina Bedeč cropped).jpg | datum_smrti = | mjesto_smrti = | spomenici = | prebivalište = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = {{ZID|Srbija}} | etnicitet = | državljanstvo = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poslodavac = | agent = | visina = 1,68 m | težina = 59 kg | supružnik = | partner = | web-sajt = | država = | sport = [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajak i kanu na mirnim vodama]], [[kanu maraton]] | pozicija = | rang = | događaj = | liga = | klub = | tim = | najbolji_rezultat_sport1 = | najbolji_rezultat1 = | najbolji_rezultat_sport2 = | najbolji_rezultat2 = | najbolji_rezultat_sport3 = | najbolji_rezultat3 = | šabloni_medalja = }} '''Kristina Bedeč''' ([[Srpska ćirilica|ćirilica]]: Кристина Бедеч, takođe [[Transliteracija|transliterirano]] kao Kristina Bedec, mađarski: Bedőcs Krisztina, takođe transliterirano kao Krisztina Bedoecs; rođena 20. novembra 1986) je srpska [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajakašica]]. Nakon što je predstavljala svoju zemlju po rođenju, [[Mađarska|Mađarsku]], kratko je nastupala za [[Austrija|Austriju]], a od 2013. godine predstavlja [[Srbija|Srbiju]].<ref>{{Cite web|url=https://budaorsiinfo.hu/blog/2014/08/08/a-fel-torok-kajak-kenu-csapat-magyar/|title=A fél török kajak-kenu csapat magyar|website=Budaörsi Infó|language=hu-HU|access-date=12. 4. 2026}}</ref> Njeni najveći uspesi u kajaku na mirnim vodama su osvajanje zlatne medalje u disciplini K-1 na 1000 m na [[Evropsko prvenstvo u kajaku i kanuu 2016.|Evropskom prvenstvu u kajaku i kanuu 2016]],<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/2364347/dva-zlata-za-srpske-kajakasice-u-moskvi.html|title=Dva zlata za srpske kajakašice u Moskvi|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> kao i srebrna medalja u istoj disciplini godinu ranije, na [[Svjetskom prvenstvu u kajaku i kanuu 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] godine. U skorijem periodu, u kajak maratonu, osvojila je srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u kanu maratonu|Svjetskom prvenstvu u kanu maratonu]] 2019,<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/3701139/kristina-bedecosvojila-srebro-na-svetskom-prvenstvu-u-maratonu.html|title=Kristina Bedeč osvojila srebro na Svetskom prvenstvu u maratonu|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> kao i zlatnu (i bronzanu) medalju na [[Evropsko prvenstvo u kanu maratonu|Evropskom prvenstvu u kanu maratonu]] 2021. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/4436726/kristina-bedec-sampionka-evrope-u-malom-maratonu.html|title=Kristina Bedeč šampionka Evrope u "malom maratonu"|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bedeč, Kristina}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Győr]] [[Kategorija:Mađarske sportistkinje u 21. vijeku]] [[Kategorija:Mađarske kanuistkinje]] [[Kategorija:Austrijske sportistkinje u 21. vijeku]] [[Kategorija:Austrijske kanuistkinje]] [[Kategorija:Naturalizovani državljani Srbije]] [[Kategorija:Srpski kanuisti]] [[Kategorija:Srpske kanuistkinje]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ibehiv8ezlotnks22ii6qajvz7i3zw1 3829474 3829473 2026-04-12T06:31:19Z AnToni 2325 [[Kategorija:Mađarske sportistkinje u 21. vijeku]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829474 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista | ime = Kristina Bedeč | izvorno_ime = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 20. 11. 1986 | mjesto_rođenja = [[Győr]], [[Mađarska]] | slika = Canoe Moscow 2016 - VC - K1 Women 1000m (Kristina Bedeč cropped).jpg | datum_smrti = | mjesto_smrti = | spomenici = | prebivalište = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = {{ZID|Srbija}} | etnicitet = | državljanstvo = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poslodavac = | agent = | visina = 1,68 m | težina = 59 kg | supružnik = | partner = | web-sajt = | država = | sport = [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajak i kanu na mirnim vodama]], [[kanu maraton]] | pozicija = | rang = | događaj = | liga = | klub = | tim = | najbolji_rezultat_sport1 = | najbolji_rezultat1 = | najbolji_rezultat_sport2 = | najbolji_rezultat2 = | najbolji_rezultat_sport3 = | najbolji_rezultat3 = | šabloni_medalja = }} '''Kristina Bedeč''' ([[Srpska ćirilica|ćirilica]]: Кристина Бедеч, takođe [[Transliteracija|transliterirano]] kao Kristina Bedec, mađarski: Bedőcs Krisztina, takođe transliterirano kao Krisztina Bedoecs; rođena 20. novembra 1986) je srpska [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajakašica]]. Nakon što je predstavljala svoju zemlju po rođenju, [[Mađarska|Mađarsku]], kratko je nastupala za [[Austrija|Austriju]], a od 2013. godine predstavlja [[Srbija|Srbiju]].<ref>{{Cite web|url=https://budaorsiinfo.hu/blog/2014/08/08/a-fel-torok-kajak-kenu-csapat-magyar/|title=A fél török kajak-kenu csapat magyar|website=Budaörsi Infó|language=hu-HU|access-date=12. 4. 2026}}</ref> Njeni najveći uspesi u kajaku na mirnim vodama su osvajanje zlatne medalje u disciplini K-1 na 1000 m na [[Evropsko prvenstvo u kajaku i kanuu 2016.|Evropskom prvenstvu u kajaku i kanuu 2016]],<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/2364347/dva-zlata-za-srpske-kajakasice-u-moskvi.html|title=Dva zlata za srpske kajakašice u Moskvi|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> kao i srebrna medalja u istoj disciplini godinu ranije, na [[Svjetskom prvenstvu u kajaku i kanuu 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] godine. U skorijem periodu, u kajak maratonu, osvojila je srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u kanu maratonu|Svjetskom prvenstvu u kanu maratonu]] 2019,<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/3701139/kristina-bedecosvojila-srebro-na-svetskom-prvenstvu-u-maratonu.html|title=Kristina Bedeč osvojila srebro na Svetskom prvenstvu u maratonu|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> kao i zlatnu (i bronzanu) medalju na [[Evropsko prvenstvo u kanu maratonu|Evropskom prvenstvu u kanu maratonu]] 2021. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/4436726/kristina-bedec-sampionka-evrope-u-malom-maratonu.html|title=Kristina Bedeč šampionka Evrope u "malom maratonu"|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bedeč, Kristina}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Győr]] [[Kategorija:Mađarske kanuistkinje]] [[Kategorija:Austrijske sportistkinje u 21. vijeku]] [[Kategorija:Austrijske kanuistkinje]] [[Kategorija:Naturalizovani državljani Srbije]] [[Kategorija:Srpski kanuisti]] [[Kategorija:Srpske kanuistkinje]] [[Kategorija:Živi ljudi]] b837mvsnmz59ru9ec5p1jvlfmv5dx7b 3829475 3829474 2026-04-12T06:33:24Z AnToni 2325 −[[Kategorija:Austrijske sportistkinje u 21. vijeku]]; ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829475 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista | ime = Kristina Bedeč | izvorno_ime = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Godine i datim rođenja|1986|11|20}} | mjesto_rođenja = [[Győr]], [[Mađarska]] | slika = Canoe Moscow 2016 - VC - K1 Women 1000m (Kristina Bedeč cropped).jpg | datum_smrti = | mjesto_smrti = | spomenici = | prebivalište = | puno_ime = | nadimak = | nacionalnost = {{ZID|Srbija}} | etnicitet = | državljanstvo = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poslodavac = | agent = | visina = 1,68 m | težina = 59 kg | supružnik = | partner = | web-sajt = | država = | sport = [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajak i kanu na mirnim vodama]], [[kanu maraton]] | pozicija = | rang = | događaj = | liga = | klub = | tim = | najbolji_rezultat_sport1 = | najbolji_rezultat1 = | najbolji_rezultat_sport2 = | najbolji_rezultat2 = | najbolji_rezultat_sport3 = | najbolji_rezultat3 = | šabloni_medalja = }} '''Kristina Bedeč''' ([[Srpska ćirilica|ćirilica]]: Кристина Бедеч, takođe [[Transliteracija|transliterirano]] kao Kristina Bedec, mađarski: Bedőcs Krisztina, takođe transliterirano kao Krisztina Bedoecs; rođena 20. novembra 1986.) je srpska [[Kajak i kanu na mirnim vodama|kajakašica]]. Nakon što je predstavljala svoju zemlju po rođenju, [[Mađarska|Mađarsku]], kratko je nastupala za [[Austrija|Austriju]], a od 2013. godine predstavlja [[Srbija|Srbiju]].<ref>{{Cite web|url=https://budaorsiinfo.hu/blog/2014/08/08/a-fel-torok-kajak-kenu-csapat-magyar/|title=A fél török kajak-kenu csapat magyar|website=Budaörsi Infó|language=hu-HU|access-date=12. 4. 2026}}</ref> Njeni najveći uspesi u kajaku na mirnim vodama su osvajanje zlatne medalje u disciplini K-1 na 1000 m na [[Evropsko prvenstvo u kajaku i kanuu 2016.|Evropskom prvenstvu u kajaku i kanuu 2016]],<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/2364347/dva-zlata-za-srpske-kajakasice-u-moskvi.html|title=Dva zlata za srpske kajakašice u Moskvi|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> kao i srebrna medalja u istoj disciplini godinu ranije, na [[Svjetskom prvenstvu u kajaku i kanuu 2015.|Svjetskom prvenstvu 2015.]] godine. U skorijem periodu, u kajak maratonu, osvojila je srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u kanu maratonu|Svjetskom prvenstvu u kanu maratonu]] 2019,<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/3701139/kristina-bedecosvojila-srebro-na-svetskom-prvenstvu-u-maratonu.html|title=Kristina Bedeč osvojila srebro na Svetskom prvenstvu u maratonu|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> kao i zlatnu (i bronzanu) medalju na [[Evropsko prvenstvo u kanu maratonu|Evropskom prvenstvu u kanu maratonu]] 2021. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/sport/ostali-sportovi/4436726/kristina-bedec-sampionka-evrope-u-malom-maratonu.html|title=Kristina Bedeč šampionka Evrope u "malom maratonu"|website=RTS|language=|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bedeč, Kristina}} [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Győr]] [[Kategorija:Mađarske kanuistkinje]] [[Kategorija:Austrijski kanuisti]] [[Kategorija:Naturalizovani državljani Srbije]] [[Kategorija:Srpski kanuisti]] [[Kategorija:Srpske kanuisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] pc5nsvty2hznmpvag2k9n0s52ulzkz7 Razgovor:Kristina Bedeč 1 533227 3829453 2026-04-12T03:27:02Z Tulum387 155909 Nova stranica: {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = | država = Srbija | država2 = Mađarska | država3 = }} 3829453 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = | država = Srbija | država2 = Mađarska | država3 = }} cgd0lv16ay6zs8bf3umqgcmn3w68va0 3829471 3829453 2026-04-12T06:29:38Z AnToni 2325 3829471 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Srbija | država2 = Mađarska | država3 = }} 4oeeac2ilv3lffeyrybnqcb22nr63lm 3829472 3829471 2026-04-12T06:30:22Z AnToni 2325 3829472 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Srbija | država2 = Mađarska | država3 = Austrija }} 8lwpkvsmhbnsv0097vn2pbtefbswv8z Klāra Kalniņa 0 533228 3829456 2026-04-12T04:07:51Z Tulum387 155909 Prevod sa en.wiki. 3829456 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Klāra Kalniņa | slika = Klāra Kalniņa 1949.jpg | alt_slike = | opis = Kalnina 1949. god | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1874|2|24}} | mjesto_rođenja = [[Općina Jelgava|Vanci]], [[Ruska Imperija]] (danas [[Latvija]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1964| 1874|}} | mjesto_smrti = [[Švedska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Političar|političarka]], feministkinja, urednica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Klāra Anna Luīze Kalniņa''', rođena '''Veilande''' (1874–1964), bila je latvijska [[Feminizam|feministkinja]], borkinja za [[Biračko pravo|pravo glasa]] žena, urednica i političarka, dugogodišnja članica [[Latvijska socijaldemokratska radnička partija|Latvijske socijaldemokratske radničke partije]] (latvijski: Latvijas Sociāldemokrātiskā Strādnieku Partija – LSDSP). == Život == Kalniņa je rođena 24. februara 1874. godine, u selu [[Općina Jelgava|Vanci]] u [[Kurlandska gubernija|Kurlandskoj guberniji]], u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]] (danas [[Latvija]]). Završila je četiri razreda škole 1890. u Jelgavi, gde je nastava bila na [[Njemački jezik|njemačkom]], a ne na latvijskom jeziku. Sa 20 godina upisala je [[šesti razred]] [[Gimnazija u Jelgavi|gimnazije u Jelgavi]] i diplomirala 1897. godine, završivši [[sedmi razred]]. U međuvremenu otišla je u [[Sankt Peterburg]], prijestolnicu Ruskog carstva, u pokušaju da nastavi školovanje, ali se 1896. godine zbog finansijskih poteškoća morala vratiti kući. Kalniņa je upoznala svog budućeg supruga, [[Paulsa Kalniņša]], 1895. godine, a par se vjenčao tri godine kasnije. Imali su jednog sina, političara [[Brūno Kalniņš|Brūna Kalniņša]]. Tokom [[Njemačka okupacija Latvije u Drugom svjetskom ratu|njemačke okupacije Latvije u Drugom svjetskom ratu]], ona i njen suprug učestvovali su u radu [[Latvijski centralni savjet|Latvijskog centralnog savjeta]], koji se zalagao za nezavisnost. Nakon smrti supruga 1945. godine, pobjegla je u Švedsku, gdje je živjela do svoje smrti 1964. godine.<ref>Novikova, str. 209–11.</ref> == Rad == Još kao studentica, Kalniņa je bila jedna od osnivačica književne grupe Aurora (latvijski: ''Austra''), koja je odbacivala buržoasku ideju da je uloga žena ograničena na "[[Kinder, Küche, Kirche]]" ([[Dijete|djeca]], [[kuhinja]], [[crkva]]). Sredinom 1890-ih uključila se u pokret [[Nova struja]] (latvijski: Jaunā strāva) i početke [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] pokreta. Tokom boravka u Sankt Peterburgu učestvovala je u aktivnostima tamošnjih socijaldemokrata, a zatim je od 1901. do 1903. bila aktivna u organizovanju socijaldemokratske grupe u Kurzemeu. Iste godine ona i njen suprug napustili su Rusiju i živjeli u Njemačkoj i [[Švicarska|Švicarskoj]], sve do izbijanja [[Ruska revolucija 1905.|Ruske revolucije 1905. godine]], kada su se privremeno vratili.<ref>Novikova, str. 210–11.</ref> Izabrana je u [[Ustavotvorna skupština Latvije|Ustavotvornu skupštinu Latvije]] 1920. godine. Zajedno sa [[Aspazija|Aspazijom]], [[Apolonija Laurinoviča|Apolonijom Laurinovičom]], [[Valērija Seile|Valērijom Seile]] i Bertom Vesmanom, bila je jedna od pet žena izabranih u tadašnji parlament. == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * Novikova, Irina (2005). "Kalniņa, Klāra". In Haan, Francisca de; Daskalova, Krassimira; Loutfi, Anna (eds.). [[iarchive:biographicaldict0000unse_u3f7|Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms in Central, Eastern, and South Eastern Europe: 19th and 20th Centuries]]. New York: Central European University Press. <nowiki>ISBN 978-963-7326-39-4</nowiki>. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kalniņa, Klāra}} [[Kategorija:Rođeni 1874.]] [[Kategorija:Umrli 1964.]] [[Kategorija:Političari Latvijske socijaldemokratske radničke partije]] [[Kategorija:Članovi Narodnog vijeća Latvije]] [[Kategorija:Poslanici Ustavotvorne skupštine Latvije]] [[Kategorija:Latvijske feministkinje]] [[Kategorija:Latvijske socijalističke feministkinje]] [[Kategorija:Latvijske spisateljice u 20. vijeku]] [[Kategorija:Latvijski pisci u 20. vijeku]] [[Kategorija:Latvijske aktivistice za ženska prava]] [[Kategorija:Latvijske aktivistice]] [[Kategorija:Latvijske političarke u 20. vijeku]] [[Kategorija:Latvijski emigranti u Švedskoj]] thfc1yimtztvn9nvf4kzd58goa0yd18 3829458 3829456 2026-04-12T04:10:27Z Tulum387 155909 3829458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Klāra Kalniņa | slika = Klāra Kalniņa 1949.jpg | alt_slike = | opis = Kalnina 1949. god | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1874|2|24}} | mjesto_rođenja = [[Općina Jelgava|Vanci]], [[Ruska Imperija]] (danas [[Latvija]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1964| 1874|}} | mjesto_smrti = [[Švedska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Političar|političarka]], feministkinja, urednica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Klāra Anna Luīze Kalniņa''', rođena '''Veilande''' (1874–1964), bila je latvijska [[Feminizam|feministkinja]], borkinja za [[Biračko pravo|pravo glasa]] žena, urednica i političarka, dugogodišnja članica [[Latvijska socijaldemokratska radnička partija|Latvijske socijaldemokratske radničke partije]] (latvijski: ''Latvijas Sociāldemokrātiskā Strādnieku Partija – LSDSP''). == Život == Kalniņa je rođena 24. februara 1874. godine, u selu [[Općina Jelgava|Vanci]] u [[Kurlandska gubernija|Kurlandskoj guberniji]], u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]] (danas [[Latvija]]). Završila je četiri razreda škole 1890. u Jelgavi, gde je nastava bila na [[Njemački jezik|njemačkom]], a ne na latvijskom jeziku. Sa 20 godina upisala je [[šesti razred]] [[Gimnazija u Jelgavi|gimnazije u Jelgavi]] i diplomirala 1897. godine, završivši [[sedmi razred]]. U međuvremenu otišla je u [[Sankt Peterburg]], prijestolnicu Ruskog carstva, u pokušaju da nastavi školovanje, ali se 1896. godine zbog finansijskih poteškoća morala vratiti kući. Kalniņa je upoznala svog budućeg supruga, [[Paulsa Kalniņša]], 1895. godine, a par se vjenčao tri godine kasnije. Imali su jednog sina, političara [[Brūno Kalniņš|Brūna Kalniņša]]. Tokom [[Njemačka okupacija Latvije u Drugom svjetskom ratu|njemačke okupacije Latvije u Drugom svjetskom ratu]], ona i njen suprug učestvovali su u radu [[Latvijski centralni savjet|Latvijskog centralnog savjeta]], koji se zalagao za nezavisnost. Nakon smrti supruga 1945. godine, pobjegla je u Švedsku, gdje je živjela do svoje smrti 1964. godine.<ref>Novikova, str. 209–11.</ref> == Rad == Još kao studentica, Kalniņa je bila jedna od osnivačica književne grupe Aurora (latvijski: ''Austra''), koja je odbacivala buržoasku ideju da je uloga žena ograničena na "[[Kinder, Küche, Kirche]]" ([[Dijete|djeca]], [[kuhinja]], [[crkva]]). Sredinom 1890-ih uključila se u pokret [[Nova struja]] (latvijski: ''Jaunā strāva'') i početke [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] pokreta. Tokom boravka u Sankt Peterburgu učestvovala je u aktivnostima tamošnjih socijaldemokrata, a zatim je od 1901. do 1903. bila aktivna u organizovanju socijaldemokratske grupe u Kurzemeu. Iste godine ona i njen suprug napustili su Rusiju i živjeli u Njemačkoj i [[Švicarska|Švicarskoj]], sve do izbijanja [[Ruska revolucija 1905.|Ruske revolucije 1905. godine]], kada su se privremeno vratili.<ref>Novikova, str. 210–11.</ref> Izabrana je u [[Ustavotvorna skupština Latvije|Ustavotvornu skupštinu Latvije]] 1920. godine. Zajedno sa [[Aspazija|Aspazijom]], [[Apolonija Laurinoviča|Apolonijom Laurinovičom]], [[Valērija Seile|Valērijom Seile]] i Bertom Vesmanom, bila je jedna od pet žena izabranih u tadašnji parlament. == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * Novikova, Irina (2005). "Kalniņa, Klāra". In Haan, Francisca de; Daskalova, Krassimira; Loutfi, Anna (eds.). [[iarchive:biographicaldict0000unse_u3f7|Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms in Central, Eastern, and South Eastern Europe: 19th and 20th Centuries]]. New York: Central European University Press. <nowiki>ISBN 978-963-7326-39-4</nowiki>. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kalniņa, Klāra}} [[Kategorija:Rođeni 1874.]] [[Kategorija:Umrli 1964.]] [[Kategorija:Političari Latvijske socijaldemokratske radničke partije]] [[Kategorija:Članovi Narodnog vijeća Latvije]] [[Kategorija:Poslanici Ustavotvorne skupštine Latvije]] [[Kategorija:Latvijske feministkinje]] [[Kategorija:Latvijske socijalističke feministkinje]] [[Kategorija:Latvijske spisateljice u 20. vijeku]] [[Kategorija:Latvijski pisci u 20. vijeku]] [[Kategorija:Latvijske aktivistice za ženska prava]] [[Kategorija:Latvijske aktivistice]] [[Kategorija:Latvijske političarke u 20. vijeku]] [[Kategorija:Latvijski emigranti u Švedskoj]] fq1sujwkvtij2szcfmb4w60vfelpmk6 3829476 3829458 2026-04-12T06:34:41Z AnToni 2325 ± 3 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829476 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Klāra Kalniņa | slika = Klāra Kalniņa 1949.jpg | alt_slike = | opis = Kalnina 1949. god | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1874|2|24}} | mjesto_rođenja = [[Općina Jelgava|Vanci]], [[Ruska Imperija]] (danas [[Latvija]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1964| 1874|}} | mjesto_smrti = [[Švedska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Političar|političarka]], feministkinja, urednica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Klāra Anna Luīze Kalniņa''', rođena '''Veilande''' (1874–1964), bila je latvijska [[Feminizam|feministkinja]], borkinja za [[Biračko pravo|pravo glasa]] žena, urednica i političarka, dugogodišnja članica [[Latvijska socijaldemokratska radnička partija|Latvijske socijaldemokratske radničke partije]] (latvijski: ''Latvijas Sociāldemokrātiskā Strādnieku Partija – LSDSP''). == Život == Kalniņa je rođena 24. februara 1874. godine, u selu [[Općina Jelgava|Vanci]] u [[Kurlandska gubernija|Kurlandskoj guberniji]], u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]] (danas [[Latvija]]). Završila je četiri razreda škole 1890. u Jelgavi, gde je nastava bila na [[Njemački jezik|njemačkom]], a ne na latvijskom jeziku. Sa 20 godina upisala je [[šesti razred]] [[Gimnazija u Jelgavi|gimnazije u Jelgavi]] i diplomirala 1897. godine, završivši [[sedmi razred]]. U međuvremenu otišla je u [[Sankt Peterburg]], prijestolnicu Ruskog carstva, u pokušaju da nastavi školovanje, ali se 1896. godine zbog finansijskih poteškoća morala vratiti kući. Kalniņa je upoznala svog budućeg supruga, [[Paulsa Kalniņša]], 1895. godine, a par se vjenčao tri godine kasnije. Imali su jednog sina, političara [[Brūno Kalniņš|Brūna Kalniņša]]. Tokom [[Njemačka okupacija Latvije u Drugom svjetskom ratu|njemačke okupacije Latvije u Drugom svjetskom ratu]], ona i njen suprug učestvovali su u radu [[Latvijski centralni savjet|Latvijskog centralnog savjeta]], koji se zalagao za nezavisnost. Nakon smrti supruga 1945. godine, pobjegla je u Švedsku, gdje je živjela do svoje smrti 1964. godine.<ref>Novikova, str. 209–11.</ref> == Rad == Još kao studentica, Kalniņa je bila jedna od osnivačica književne grupe Aurora (latvijski: ''Austra''), koja je odbacivala buržoasku ideju da je uloga žena ograničena na "[[Kinder, Küche, Kirche]]" ([[Dijete|djeca]], [[kuhinja]], [[crkva]]). Sredinom 1890-ih uključila se u pokret [[Nova struja]] (latvijski: ''Jaunā strāva'') i početke [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] pokreta. Tokom boravka u Sankt Peterburgu učestvovala je u aktivnostima tamošnjih socijaldemokrata, a zatim je od 1901. do 1903. bila aktivna u organizovanju socijaldemokratske grupe u Kurzemeu. Iste godine ona i njen suprug napustili su Rusiju i živjeli u Njemačkoj i [[Švicarska|Švicarskoj]], sve do izbijanja [[Ruska revolucija 1905.|Ruske revolucije 1905. godine]], kada su se privremeno vratili.<ref>Novikova, str. 210–11.</ref> Izabrana je u [[Ustavotvorna skupština Latvije|Ustavotvornu skupštinu Latvije]] 1920. godine. Zajedno sa [[Aspazija|Aspazijom]], [[Apolonija Laurinoviča|Apolonijom Laurinovičom]], [[Valērija Seile|Valērijom Seile]] i Bertom Vesmanom, bila je jedna od pet žena izabranih u tadašnji parlament. == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * Novikova, Irina (2005). "Kalniņa, Klāra". In Haan, Francisca de; Daskalova, Krassimira; Loutfi, Anna (eds.). [[iarchive:biographicaldict0000unse_u3f7|Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms in Central, Eastern, and South Eastern Europe: 19th and 20th Centuries]]. New York: Central European University Press. <nowiki>ISBN 978-963-7326-39-4</nowiki>. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kalniņa, Klāra}} [[Kategorija:Rođeni 1874.]] [[Kategorija:Umrli 1964.]] [[Kategorija:Političari Latvijske socijaldemokratske radničke partije]] [[Kategorija:Članovi Narodnog vijeća Latvije]] [[Kategorija:Poslanici Ustavotvorne skupštine Latvije]] [[Kategorija:Latvijske feministkinje]] [[Kategorija:Latvijske socijalističke feministkinje]] [[Kategorija:Latvijske spisateljice]] [[Kategorija:Latvijski pisci]] [[Kategorija:Latvijske aktivistice za ženska prava]] [[Kategorija:Latvijske aktivistice]] [[Kategorija:Latvijske političarke]] [[Kategorija:Latvijski emigranti u Švedskoj]] rams72xbwg496r3ou2o9kav0x5z6o7h 3829477 3829476 2026-04-12T06:35:05Z AnToni 2325 [[Kategorija:Latvijske političarke]] uklonjena; [[Kategorija:Latvijski političari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Klāra Kalniņa | slika = Klāra Kalniņa 1949.jpg | alt_slike = | opis = Kalnina 1949. god | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1874|2|24}} | mjesto_rođenja = [[Općina Jelgava|Vanci]], [[Ruska Imperija]] (danas [[Latvija]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1964| 1874|}} | mjesto_smrti = [[Švedska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Političar|političarka]], feministkinja, urednica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Klāra Anna Luīze Kalniņa''', rođena '''Veilande''' (1874–1964), bila je latvijska [[Feminizam|feministkinja]], borkinja za [[Biračko pravo|pravo glasa]] žena, urednica i političarka, dugogodišnja članica [[Latvijska socijaldemokratska radnička partija|Latvijske socijaldemokratske radničke partije]] (latvijski: ''Latvijas Sociāldemokrātiskā Strādnieku Partija – LSDSP''). == Život == Kalniņa je rođena 24. februara 1874. godine, u selu [[Općina Jelgava|Vanci]] u [[Kurlandska gubernija|Kurlandskoj guberniji]], u [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]] (danas [[Latvija]]). Završila je četiri razreda škole 1890. u Jelgavi, gde je nastava bila na [[Njemački jezik|njemačkom]], a ne na latvijskom jeziku. Sa 20 godina upisala je [[šesti razred]] [[Gimnazija u Jelgavi|gimnazije u Jelgavi]] i diplomirala 1897. godine, završivši [[sedmi razred]]. U međuvremenu otišla je u [[Sankt Peterburg]], prijestolnicu Ruskog carstva, u pokušaju da nastavi školovanje, ali se 1896. godine zbog finansijskih poteškoća morala vratiti kući. Kalniņa je upoznala svog budućeg supruga, [[Paulsa Kalniņša]], 1895. godine, a par se vjenčao tri godine kasnije. Imali su jednog sina, političara [[Brūno Kalniņš|Brūna Kalniņša]]. Tokom [[Njemačka okupacija Latvije u Drugom svjetskom ratu|njemačke okupacije Latvije u Drugom svjetskom ratu]], ona i njen suprug učestvovali su u radu [[Latvijski centralni savjet|Latvijskog centralnog savjeta]], koji se zalagao za nezavisnost. Nakon smrti supruga 1945. godine, pobjegla je u Švedsku, gdje je živjela do svoje smrti 1964. godine.<ref>Novikova, str. 209–11.</ref> == Rad == Još kao studentica, Kalniņa je bila jedna od osnivačica književne grupe Aurora (latvijski: ''Austra''), koja je odbacivala buržoasku ideju da je uloga žena ograničena na "[[Kinder, Küche, Kirche]]" ([[Dijete|djeca]], [[kuhinja]], [[crkva]]). Sredinom 1890-ih uključila se u pokret [[Nova struja]] (latvijski: ''Jaunā strāva'') i početke [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] pokreta. Tokom boravka u Sankt Peterburgu učestvovala je u aktivnostima tamošnjih socijaldemokrata, a zatim je od 1901. do 1903. bila aktivna u organizovanju socijaldemokratske grupe u Kurzemeu. Iste godine ona i njen suprug napustili su Rusiju i živjeli u Njemačkoj i [[Švicarska|Švicarskoj]], sve do izbijanja [[Ruska revolucija 1905.|Ruske revolucije 1905. godine]], kada su se privremeno vratili.<ref>Novikova, str. 210–11.</ref> Izabrana je u [[Ustavotvorna skupština Latvije|Ustavotvornu skupštinu Latvije]] 1920. godine. Zajedno sa [[Aspazija|Aspazijom]], [[Apolonija Laurinoviča|Apolonijom Laurinovičom]], [[Valērija Seile|Valērijom Seile]] i Bertom Vesmanom, bila je jedna od pet žena izabranih u tadašnji parlament. == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * Novikova, Irina (2005). "Kalniņa, Klāra". In Haan, Francisca de; Daskalova, Krassimira; Loutfi, Anna (eds.). [[iarchive:biographicaldict0000unse_u3f7|Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms in Central, Eastern, and South Eastern Europe: 19th and 20th Centuries]]. New York: Central European University Press. <nowiki>ISBN 978-963-7326-39-4</nowiki>. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kalniņa, Klāra}} [[Kategorija:Rođeni 1874.]] [[Kategorija:Umrli 1964.]] [[Kategorija:Političari Latvijske socijaldemokratske radničke partije]] [[Kategorija:Članovi Narodnog vijeća Latvije]] [[Kategorija:Poslanici Ustavotvorne skupštine Latvije]] [[Kategorija:Latvijske feministkinje]] [[Kategorija:Latvijske socijalističke feministkinje]] [[Kategorija:Latvijske spisateljice]] [[Kategorija:Latvijski pisci]] [[Kategorija:Latvijske aktivistice za ženska prava]] [[Kategorija:Latvijske aktivistice]] [[Kategorija:Latvijski političari]] [[Kategorija:Latvijski emigranti u Švedskoj]] 5u23007x0gwm58m30gwbo8yoqonjn0e Razgovor:Klāra Kalniņa 1 533229 3829457 2026-04-12T04:08:50Z Tulum387 155909 Nova stranica: {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = politika | država = Latvija | država2 = Švedska | država3 = }} 3829457 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = politika | država = Latvija | država2 = Švedska | država3 = }} 29xhc2i3j9i55b1dygpumkdhg5exkmk 3829460 3829457 2026-04-12T04:36:36Z Tulum387 155909 3829460 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = književnost | tema3 = politika | država = Latvija | država2 = Švedska | država3 = }} herrro1m15mgxyjpdd1bq9mg2ldvi93 3829461 3829460 2026-04-12T04:37:21Z Tulum387 155909 3829461 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = politika | država = Latvija | država2 = Švedska | država3 = }} 29xhc2i3j9i55b1dygpumkdhg5exkmk Diana Çuli 0 533230 3829459 2026-04-12T04:35:14Z Tulum387 155909 Prevod sa en.wiki. 3829459 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Diana Çuli | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|04|13}} | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Albanija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = spisateljica, novinarka, političarka | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = [[Univerzitet u Tirani]] | period = | žanr = | poznata_djela = Hoteli i drunjtë | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = [[Datoteka:Diana Çuli (nënshkrim).svg]] | veb-sajt = }} '''Diana Çuli''' (rođena 13. aprila 1951. u [[Tirana|Tirani]]) [[Albanci|albanska]] je [[Književnost|književnica]], [[Novinarstvo|novinarka]] i [[Političar|političarka]]. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Tirani|Univerziteta u Tirani]] 1973. godine. Nakon diplomiranja pridružila se uredništvu časopisa ''Drita'' i frankofonog časopisa ''Les lettres albanaises''.<ref>Gran, Peter (1996). ''[https://books.google.com/books?id=_IZpnL4XW3sC&pg=PA219 Beyond Eurocentrism: A New View of Modern World History]''. Syracuse University Press. str. 219. ISBN <bdi>978-0-8156-2692-3</bdi>.</ref> Godine 1990. uključila se u demokratsku opoziciju i postala predsjednica Nezavisnog ženskog foruma, a zatim se pridružila [[Socijaldemokratska partija Albanije|Socijaldemokratskoj partiji Albanije]]. Od 2006. godine predstavnica je Albanije u Parlamentarnoj skupštini [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]].<ref>''[https://books.google.com/books?id=F342c7I41JcC&pg=PA221 Conference on Equality Between Women and Men in a Changing Europe: Proceedings]'', Poznań (Poljska)'', 31. mart - 2. april 1992''. Vijeće Evrope. 1994. str. 221. ISBN <bdi>978-92-871-2518-7</bdi>.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20141023052403/http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/AL_MemberDetails.asp?MemberID=5670 Diana Culi]". Parliamentary Assembly. [http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/AL_MemberDetails.asp?MemberID=5670 Original] arhiviran 23. oktobra 2014. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> U Albaniji se bavi pravima žena, posebno onih koje su prisiljene na prostituciju. Od 2004. godine bila je predsjednica [[Savez žena Albanije|Saveza žena Albanije]].<ref>{{Cite book|last=Group|first=Taylor & Francis|url=https://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC&pg=PA455|title=Europa World Year|date=2004|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-85743-254-1|pages=455.|language=en}}</ref> Krajem 1970-ih objavila je svoju prvu kratku priču ''Ndërgjegja'' ("Savjest"). Objavila je osam romana i autorica je scenarija za filmove kao što su ''Hije që mbeten pas'' (1985), ''Rrethi i kujtesës'' (1987)<ref>"[https://web.archive.org/web/20141024145624/http://www.toena.com.al/toena/revista_Universi_Shqiptar_i_Librit/intervista/Me_shkrimtaren_Diana_Culi.php Me shkrimtaren Diana Çuli]" (albanski). Toena.com. [http://www.toena.com.al/toena/revista_Universi_Shqiptar_i_Librit/intervista/Me_shkrimtaren_Diana_Culi.php Original] arhiviran 24. 10. 2014. Pristupjeno 12. 4. 2026.</ref> i ''Bregu i ashpër'' (1988). == Izabrana djela == * 1980: ''Jehonat e jetës'' * 1983: ''Zëri i largët'' * 1986: ''Dreri i trotuareve'' * 1992: ''Rekuiem'' * 1993: ''... dhe nata u nda në mes'' * 2000: ''Diell në mesnatë'' * 2006: ''Engjëj të armatosur'' * 2009: ''Gruaja na kafe'' * 2011: ''Hoteli i drunjtë'' == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Çuli, Diana}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanski novinari]] [[Kategorija:Albanske novinarke]] [[Kategorija:Albanske književnice]] [[Kategorija:Albanske aktivistkinje]] [[Kategorija:Albanski aktivisti za ljudska prava]] [[Kategorija:Ljudi iz Tirane]] [[Kategorija:Albanske spisateljice kratkih priča]] [[Kategorija:Albanski romanopisci]] [[Kategorija:Albanske scenaristice]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Tirani]] [[Kategorija:Albanske političarke u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski političari u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski ateisti]] [[Kategorija:Albanski pisci kratkih priča u 20. vijeku]] [[Kategorija:Albanske književnice u 20. vijeku]] [[Kategorija:Albanske književnice u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski književnici u 21. vijeku]] hjer9nkdd6jwszfywhhjtlwlif6wu0b 3829470 3829459 2026-04-12T06:26:26Z AnToni 2325 [[Kategorija:Ljudi iz Tirane]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Tirana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Diana Çuli | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|04|13}} | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Albanija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = spisateljica, novinarka, političarka | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = [[Univerzitet u Tirani]] | period = | žanr = | poznata_djela = Hoteli i drunjtë | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = [[Datoteka:Diana Çuli (nënshkrim).svg]] | veb-sajt = }} '''Diana Çuli''' (rođena 13. aprila 1951. u [[Tirana|Tirani]]) [[Albanci|albanska]] je [[Književnost|književnica]], [[Novinarstvo|novinarka]] i [[Političar|političarka]]. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Tirani|Univerziteta u Tirani]] 1973. godine. Nakon diplomiranja pridružila se uredništvu časopisa ''Drita'' i frankofonog časopisa ''Les lettres albanaises''.<ref>Gran, Peter (1996). ''[https://books.google.com/books?id=_IZpnL4XW3sC&pg=PA219 Beyond Eurocentrism: A New View of Modern World History]''. Syracuse University Press. str. 219. ISBN <bdi>978-0-8156-2692-3</bdi>.</ref> Godine 1990. uključila se u demokratsku opoziciju i postala predsjednica Nezavisnog ženskog foruma, a zatim se pridružila [[Socijaldemokratska partija Albanije|Socijaldemokratskoj partiji Albanije]]. Od 2006. godine predstavnica je Albanije u Parlamentarnoj skupštini [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]].<ref>''[https://books.google.com/books?id=F342c7I41JcC&pg=PA221 Conference on Equality Between Women and Men in a Changing Europe: Proceedings]'', Poznań (Poljska)'', 31. mart - 2. april 1992''. Vijeće Evrope. 1994. str. 221. ISBN <bdi>978-92-871-2518-7</bdi>.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20141023052403/http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/AL_MemberDetails.asp?MemberID=5670 Diana Culi]". Parliamentary Assembly. [http://assembly.coe.int/ASP/AssemblyList/AL_MemberDetails.asp?MemberID=5670 Original] arhiviran 23. oktobra 2014. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> U Albaniji se bavi pravima žena, posebno onih koje su prisiljene na prostituciju. Od 2004. godine bila je predsjednica [[Savez žena Albanije|Saveza žena Albanije]].<ref>{{Cite book|last=Group|first=Taylor & Francis|url=https://books.google.com/books?id=wGA4o-UhAfgC&pg=PA455|title=Europa World Year|date=2004|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-85743-254-1|pages=455.|language=en}}</ref> Krajem 1970-ih objavila je svoju prvu kratku priču ''Ndërgjegja'' ("Savjest"). Objavila je osam romana i autorica je scenarija za filmove kao što su ''Hije që mbeten pas'' (1985), ''Rrethi i kujtesës'' (1987)<ref>"[https://web.archive.org/web/20141024145624/http://www.toena.com.al/toena/revista_Universi_Shqiptar_i_Librit/intervista/Me_shkrimtaren_Diana_Culi.php Me shkrimtaren Diana Çuli]" (albanski). Toena.com. [http://www.toena.com.al/toena/revista_Universi_Shqiptar_i_Librit/intervista/Me_shkrimtaren_Diana_Culi.php Original] arhiviran 24. 10. 2014. Pristupjeno 12. 4. 2026.</ref> i ''Bregu i ashpër'' (1988). == Izabrana djela == * 1980: ''Jehonat e jetës'' * 1983: ''Zëri i largët'' * 1986: ''Dreri i trotuareve'' * 1992: ''Rekuiem'' * 1993: ''... dhe nata u nda në mes'' * 2000: ''Diell në mesnatë'' * 2006: ''Engjëj të armatosur'' * 2009: ''Gruaja na kafe'' * 2011: ''Hoteli i drunjtë'' == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Çuli, Diana}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanski novinari]] [[Kategorija:Albanske novinarke]] [[Kategorija:Albanske književnice]] [[Kategorija:Albanske aktivistkinje]] [[Kategorija:Albanski aktivisti za ljudska prava]] [[Kategorija:Biografije, Tirana]] [[Kategorija:Albanske spisateljice kratkih priča]] [[Kategorija:Albanski romanopisci]] [[Kategorija:Albanske scenaristice]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Tirani]] [[Kategorija:Albanske političarke u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski političari u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski ateisti]] [[Kategorija:Albanski pisci kratkih priča u 20. vijeku]] [[Kategorija:Albanske književnice u 20. vijeku]] [[Kategorija:Albanske književnice u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski književnici u 21. vijeku]] mmgit40jeld02x9h117gw8dg1a2ntxg Razgovor:Diana Çuli 1 533231 3829462 2026-04-12T04:37:51Z Tulum387 155909 Nova stranica: {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = politika | tema3 = književnost | država = Albanija | država2 = | država3 = }} 3829462 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = politika | tema3 = književnost | država = Albanija | država2 = | država3 = }} h3rfxmmomae0eadkia5ku1whwr96egd Josephine Ojiambo 0 533232 3829467 2026-04-12T05:24:55Z Tulum387 155909 Prevod sa en.wiki. 3829467 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josephine Ojiambo | slika = Josephine Ojiambo Freedom of religion or belief.jpg | alt_slike = | opis = Josephine Ojiambo 2016. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1961. | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = doktorica, diplomatica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Josephine Ojiambo''' (rođena 1961) bivša je kenijska ambasadorica pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] koja je služila kao [[Zamjenik generalnog sekretara Commonwealtha|zamjenica glavnog]] [[Zamjenik generalnog sekretara Commonwealtha|sekretara Commonwealtha]].<ref>{{Cite web|url=https://thecommonwealth.org/news/appointment-dr-josephine-ojiambo-deputy-secretary-general-political|title=Appointment of Dr Josephine Ojiambo as Deputy Secretary-General (Political)|website=Commonwealth|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Život == Ojiambo je diplomirala [[Medicina|medicinu]] i [[Hirurgija|hirurgiju]], a kasnije je završila magisterij iz društvene medicine i [[Javno zdravstvo|javnog zdravstva]]. Vodila je konzultantsku tvrtku za javno zdravstvo u Keniji.<ref>{{Cite web|url=https://globalpeace.org/speaker/amb-josephine-ojiambo/|title=Amb. Josephine Ojiambo|website=Global Peace Foundation|language=en-US|access-date=12. 4. 2026}}</ref> Radila je u različitim ministarstvima prije nego što je imenovana kenijskom ambasadoricom pri Ujedinjenim nacijama. U trenutku kada ju je [[Kamalesh Sharma]] regrutovao i imenovao,<ref>"[https://comsec-web-static.s3.eu-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/inline/APL41Ojiambojudgment.pdf In the Commonwealth Secretariat Arbitral Trubunal in the matter of Dr. Josephine Ojiambo and the Commonwealth Secretariat: Judgement No. 1]" (PDF). The Commonwealth. 14. 12. 2018. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> obavljala je funkciju voditeljice za vanjske odnose pri UN-u, te je postala jedna od tri zamjenice glavnog sekretara Commonwealtha.<ref>"[https://www.rotarygbi.org/media/2017/09/Josephine-Ojiambo-Presidential-Peacebuilding-Conference-Speaker-Bio.pdf Dr. Josephine Ojiambo]" (PDF). Rotary. 24. 2. 2018. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Naslijedila je [[Mmasekgoa Masire-Mwamba|Mmasekgoa Masire-Mwambu]]. Očekivalo se da će služiti dva mandata, ali na kraju prvog mandata koncept tri zamjenika je ukinut i njen ugovor nije obnovljen. Tužila je i dobila postupak zbog nepravednog otkaza. Štaviše, njena tvrdnja da ju je nova glavna sekretarica [[Patricia Scotland]] marginalizovala je i potvrđena.<ref>{{Cite news|title=Commonwealth deputy wins compensation for dismissal|url=https://www.bbc.com/news/uk-46634189|date=20. 12. 2018|access-date=12. 4. 2026|language=en-GB}}</ref> Godine 2019. Ojiambo je sudjelovala u pokretanju ogranka Mreže žena u biznisu u Keniji kako bi iskoristila "Commonwealth prednost". Program se provodio i u drugim afričkim zemljama poput Malavija i Južne Afrike.<ref>Wanja, Claire (21. 8. 2019). "[https://www.kbc.co.ke/commonwealth-business-women-network-kenya-chapter-launched/ Commonwealth Business Women Network-Kenya Chapter launched]". ''KBC | Kenya's Watching''. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], bila je zdravstvena kontakt-osoba [[Rotaryj|Rotaryja]] u Keniji, te je izrazila zabrinutost da bi nedovoljna vakcinacija kod djece mogla dovesti do ponovnog povratka dječje paralize (poliomijelitisa).<ref>"[https://www.the-star.co.ke/counties/2020-10-24-experts-warn-over-possibble-outbreak-of-polio Experts warn over possibble outbreak of polio]". ''The Star''. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Reference == <references /> {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ojiambo, Josephine}} [[Kategorija:Rođenja 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Stalni predstavnici Kenije pri Ujedinjenim nacijama]] [[Kategorija:Žene ambasadori Kenije]] [[Kategorija:Zamjenici glavnog sekretara Commonwealtha]] 195n98blpxy3s38g0satlvgu4vnb2fb 3829468 3829467 2026-04-12T05:25:50Z Tulum387 155909 3829468 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josephine Ojiambo | slika = Josephine Ojiambo Freedom of religion or belief.jpg | alt_slike = | opis = Josephine Ojiambo 2016. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1961. | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = doktorica, diplomatica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Josephine Ojiambo''' (rođena 1961) bivša je kenijska ambasadorica pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] koja je služila kao [[Zamjenik generalnog sekretara Commonwealtha|zamjenica glavnog]] [[Zamjenik generalnog sekretara Commonwealtha|sekretara Commonwealtha]].<ref>{{Cite web|url=https://thecommonwealth.org/news/appointment-dr-josephine-ojiambo-deputy-secretary-general-political|title=Appointment of Dr Josephine Ojiambo as Deputy Secretary-General (Political)|website=Commonwealth|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Život == Ojiambo je diplomirala [[Medicina|medicinu]] i [[Hirurgija|hirurgiju]], a kasnije je završila magisterij iz društvene medicine i [[Javno zdravstvo|javnog zdravstva]]. Vodila je konzultantsku tvrtku za javno zdravstvo u Keniji.<ref>{{Cite web|url=https://globalpeace.org/speaker/amb-josephine-ojiambo/|title=Amb. Josephine Ojiambo|website=Global Peace Foundation|language=en-US|access-date=12. 4. 2026}}</ref> Radila je u različitim ministarstvima prije nego što je imenovana kenijskom ambasadoricom pri Ujedinjenim nacijama. U trenutku kada ju je [[Kamalesh Sharma]] regrutovao i imenovao,<ref>"[https://comsec-web-static.s3.eu-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/inline/APL41Ojiambojudgment.pdf In the Commonwealth Secretariat Arbitral Trubunal in the matter of Dr. Josephine Ojiambo and the Commonwealth Secretariat: Judgement No. 1]" (PDF). The Commonwealth. 14. 12. 2018. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> obavljala je funkciju voditeljice za vanjske odnose pri UN-u, te je postala jedna od tri zamjenice glavnog sekretara Commonwealtha.<ref>"[https://www.rotarygbi.org/media/2017/09/Josephine-Ojiambo-Presidential-Peacebuilding-Conference-Speaker-Bio.pdf Dr. Josephine Ojiambo]" (PDF). Rotary. 24. 2. 2018. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Naslijedila je [[Mmasekgoa Masire-Mwamba|Mmasekgoa Masire-Mwambu]]. Očekivalo se da će služiti dva mandata, ali na kraju prvog mandata koncept tri zamjenika je ukinut i njen ugovor nije obnovljen. Tužila je i dobila postupak zbog nepravednog otkaza. Štaviše, njena tvrdnja da ju je nova glavna sekretarica [[Patricia Scotland]] marginalizovala je i potvrđena.<ref>{{Cite news|title=Commonwealth deputy wins compensation for dismissal|url=https://www.bbc.com/news/uk-46634189|date=20. 12. 2018|access-date=12. 4. 2026|language=en-GB}}</ref> Godine 2019. Ojiambo je sudjelovala u pokretanju ogranka Mreže žena u biznisu u Keniji kako bi iskoristila "Commonwealth prednost". Program se provodio i u drugim afričkim zemljama poput Malavija i Južne Afrike.<ref>Wanja, Claire (21. 8. 2019). "[https://www.kbc.co.ke/commonwealth-business-women-network-kenya-chapter-launched/ Commonwealth Business Women Network-Kenya Chapter launched]". ''KBC | Kenya's Watching''. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], bila je zdravstvena kontakt-osoba [[Rotaryj|Rotaryja]] u Keniji, te je izrazila zabrinutost da bi nedovoljna vakcinacija kod djece mogla dovesti do ponovnog povratka dječje paralize (poliomijelitisa).<ref>"[https://www.the-star.co.ke/counties/2020-10-24-experts-warn-over-possibble-outbreak-of-polio Experts warn over possibble outbreak of polio]". ''The Star''. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Reference == <references /> {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ojiambo, Josephine}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Stalni predstavnici Kenije pri Ujedinjenim nacijama]] [[Kategorija:Žene ambasadori Kenije]] [[Kategorija:Zamjenici glavnog sekretara Commonwealtha]] jgcysirc68dd16n88obrwprqj8vv9wa 3829481 3829468 2026-04-12T07:36:01Z Tulum387 155909 Umjesto kategorije Žene ambasadori ubačena kategorija Ambasadorke. 3829481 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josephine Ojiambo | slika = Josephine Ojiambo Freedom of religion or belief.jpg | alt_slike = | opis = Josephine Ojiambo 2016. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1961. | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = doktorica, diplomatica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Josephine Ojiambo''' (rođena 1961) bivša je kenijska ambasadorica pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] koja je služila kao [[Zamjenik generalnog sekretara Commonwealtha|zamjenica glavnog]] [[Zamjenik generalnog sekretara Commonwealtha|sekretara Commonwealtha]].<ref>{{Cite web|url=https://thecommonwealth.org/news/appointment-dr-josephine-ojiambo-deputy-secretary-general-political|title=Appointment of Dr Josephine Ojiambo as Deputy Secretary-General (Political)|website=Commonwealth|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Život == Ojiambo je diplomirala [[Medicina|medicinu]] i [[Hirurgija|hirurgiju]], a kasnije je završila magisterij iz društvene medicine i [[Javno zdravstvo|javnog zdravstva]]. Vodila je konzultantsku tvrtku za javno zdravstvo u Keniji.<ref>{{Cite web|url=https://globalpeace.org/speaker/amb-josephine-ojiambo/|title=Amb. Josephine Ojiambo|website=Global Peace Foundation|language=en-US|access-date=12. 4. 2026}}</ref> Radila je u različitim ministarstvima prije nego što je imenovana kenijskom ambasadoricom pri Ujedinjenim nacijama. U trenutku kada ju je [[Kamalesh Sharma]] regrutovao i imenovao,<ref>"[https://comsec-web-static.s3.eu-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/inline/APL41Ojiambojudgment.pdf In the Commonwealth Secretariat Arbitral Trubunal in the matter of Dr. Josephine Ojiambo and the Commonwealth Secretariat: Judgement No. 1]" (PDF). The Commonwealth. 14. 12. 2018. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> obavljala je funkciju voditeljice za vanjske odnose pri UN-u, te je postala jedna od tri zamjenice glavnog sekretara Commonwealtha.<ref>"[https://www.rotarygbi.org/media/2017/09/Josephine-Ojiambo-Presidential-Peacebuilding-Conference-Speaker-Bio.pdf Dr. Josephine Ojiambo]" (PDF). Rotary. 24. 2. 2018. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Naslijedila je [[Mmasekgoa Masire-Mwamba|Mmasekgoa Masire-Mwambu]]. Očekivalo se da će služiti dva mandata, ali na kraju prvog mandata koncept tri zamjenika je ukinut i njen ugovor nije obnovljen. Tužila je i dobila postupak zbog nepravednog otkaza. Štaviše, njena tvrdnja da ju je nova glavna sekretarica [[Patricia Scotland]] marginalizovala je i potvrđena.<ref>{{Cite news|title=Commonwealth deputy wins compensation for dismissal|url=https://www.bbc.com/news/uk-46634189|date=20. 12. 2018|access-date=12. 4. 2026|language=en-GB}}</ref> Godine 2019. Ojiambo je sudjelovala u pokretanju ogranka Mreže žena u biznisu u Keniji kako bi iskoristila "Commonwealth prednost". Program se provodio i u drugim afričkim zemljama poput Malavija i Južne Afrike.<ref>Wanja, Claire (21. 8. 2019). "[https://www.kbc.co.ke/commonwealth-business-women-network-kenya-chapter-launched/ Commonwealth Business Women Network-Kenya Chapter launched]". ''KBC | Kenya's Watching''. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], bila je zdravstvena kontakt-osoba [[Rotaryj|Rotaryja]] u Keniji, te je izrazila zabrinutost da bi nedovoljna vakcinacija kod djece mogla dovesti do ponovnog povratka dječje paralize (poliomijelitisa).<ref>"[https://www.the-star.co.ke/counties/2020-10-24-experts-warn-over-possibble-outbreak-of-polio Experts warn over possibble outbreak of polio]". ''The Star''. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Reference == <references /> {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ojiambo, Josephine}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Stalni predstavnici Kenije pri Ujedinjenim nacijama]] [[Kategorija:Zamjenici glavnog sekretara Commonwealtha]] [[Kategorija:Ambasadorke Kenije]] sah5rb8spz718f4e9ewcrgsoybslpn4 3829535 3829481 2026-04-12T10:28:56Z Panasko 146730 /* Reference */ 3829535 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josephine Ojiambo | slika = Josephine Ojiambo Freedom of religion or belief.jpg | alt_slike = | opis = Josephine Ojiambo 2016. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1961. | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = doktorica, diplomatica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Josephine Ojiambo''' (rođena 1961) bivša je kenijska ambasadorica pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] koja je služila kao [[Zamjenik generalnog sekretara Commonwealtha|zamjenica glavnog]] [[Zamjenik generalnog sekretara Commonwealtha|sekretara Commonwealtha]].<ref>{{Cite web|url=https://thecommonwealth.org/news/appointment-dr-josephine-ojiambo-deputy-secretary-general-political|title=Appointment of Dr Josephine Ojiambo as Deputy Secretary-General (Political)|website=Commonwealth|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Život == Ojiambo je diplomirala [[Medicina|medicinu]] i [[Hirurgija|hirurgiju]], a kasnije je završila magisterij iz društvene medicine i [[Javno zdravstvo|javnog zdravstva]]. Vodila je konzultantsku tvrtku za javno zdravstvo u Keniji.<ref>{{Cite web|url=https://globalpeace.org/speaker/amb-josephine-ojiambo/|title=Amb. Josephine Ojiambo|website=Global Peace Foundation|language=en-US|access-date=12. 4. 2026}}</ref> Radila je u različitim ministarstvima prije nego što je imenovana kenijskom ambasadoricom pri Ujedinjenim nacijama. U trenutku kada ju je [[Kamalesh Sharma]] regrutovao i imenovao,<ref>"[https://comsec-web-static.s3.eu-west-1.amazonaws.com/s3fs-public/inline/APL41Ojiambojudgment.pdf In the Commonwealth Secretariat Arbitral Trubunal in the matter of Dr. Josephine Ojiambo and the Commonwealth Secretariat: Judgement No. 1]" (PDF). The Commonwealth. 14. 12. 2018. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> obavljala je funkciju voditeljice za vanjske odnose pri UN-u, te je postala jedna od tri zamjenice glavnog sekretara Commonwealtha.<ref>"[https://www.rotarygbi.org/media/2017/09/Josephine-Ojiambo-Presidential-Peacebuilding-Conference-Speaker-Bio.pdf Dr. Josephine Ojiambo]" (PDF). Rotary. 24. 2. 2018. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Naslijedila je [[Mmasekgoa Masire-Mwamba|Mmasekgoa Masire-Mwambu]]. Očekivalo se da će služiti dva mandata, ali na kraju prvog mandata koncept tri zamjenika je ukinut i njen ugovor nije obnovljen. Tužila je i dobila postupak zbog nepravednog otkaza. Štaviše, njena tvrdnja da ju je nova glavna sekretarica [[Patricia Scotland]] marginalizovala je i potvrđena.<ref>{{Cite news|title=Commonwealth deputy wins compensation for dismissal|url=https://www.bbc.com/news/uk-46634189|date=20. 12. 2018|access-date=12. 4. 2026|language=en-GB}}</ref> Godine 2019. Ojiambo je sudjelovala u pokretanju ogranka Mreže žena u biznisu u Keniji kako bi iskoristila "Commonwealth prednost". Program se provodio i u drugim afričkim zemljama poput Malavija i Južne Afrike.<ref>Wanja, Claire (21. 8. 2019). "[https://www.kbc.co.ke/commonwealth-business-women-network-kenya-chapter-launched/ Commonwealth Business Women Network-Kenya Chapter launched]". ''KBC | Kenya's Watching''. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]], bila je zdravstvena kontakt-osoba [[Rotaryj|Rotaryja]] u Keniji, te je izrazila zabrinutost da bi nedovoljna vakcinacija kod djece mogla dovesti do ponovnog povratka dječje paralize (poliomijelitisa).<ref>"[https://www.the-star.co.ke/counties/2020-10-24-experts-warn-over-possibble-outbreak-of-polio Experts warn over possibble outbreak of polio]". ''The Star''. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ojiambo, Josephine}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Stalni predstavnici Kenije pri Ujedinjenim nacijama]] [[Kategorija:Zamjenici glavnog sekretara Commonwealtha]] [[Kategorija:Ambasadorke Kenije]] a0a3yokc8x8kbrvwfxv748zvtp4gc0t Tamara Kotevska 0 533233 3829482 2026-04-12T08:04:43Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = | slika = The_Tale_of_Silyan_-_Tamara_Kotevska_02.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1993|08|09}} | mjesto_rođenja = [[Prilep]], [[Makedonija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = režiser | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_dj... 3829482 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = The_Tale_of_Silyan_-_Tamara_Kotevska_02.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1993|08|09}} | mjesto_rođenja = [[Prilep]], [[Makedonija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = režiser | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Tamara Kotevska''' ({{mk|Тамара Котевска}}) rođena 9. augusta 1993. u [[Prilep]]u je sjevernomakedonska filmska redateljica. == Biografija == Tamara Kotevska je sjevernomakedonska filmska redateljica najpoznatija po svom dokumentarnom filmu [[Medena zemlja]] iz 2019. Zajedno s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]], Kotevska je provela tri godine u Sjevernoj Makedoniji snimajući dokumentarac o divljem pčelaru po imenu Hatidže.<ref name="filmmakermagazine_1">{{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/106712-living-and-working-with-each-other-for-those-three-years-in-almost-unbearable-life-conditions-directors-ljubo-stefanov-and-tamara-kotevska-honeyland/ |author=Filmmaker Staff |publisher = |title=“Living and Working with Each Other for Those Three Years in Almost Unbearable Life Conditions”: Directors Ljubo Stefanov and Tamara Kotevska – Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref><ref name="povmagazine"> {{cite web |url=https://povmagazine.com/articles/view/buzz-worthy-tamara-kotevska-and-ljubomir-stefanov-talk-honeyland |author=Point of View Magazine • 392-401 Richmond Street West • Toronto, ON • M5V 3A8 • Canada •639-0653 • Send us an email |publisher = |title=Buzz-Worthy: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov Talk ‘Honeyland’ – Point of View Magazine |website =povmagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Film je izvorno trebao biti kratki dokumentarac o regiji rijeke [[Bregalnica|Bregalnice]] kada su susreti pčelara.<ref name="hollywoodreporter"> {{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/oscars-how-honeyland-sama-portray-battles-fronts-1263514 |author= |publisher =The Hollywood Reporter |title=Oscars: How 'Honeyland' and 'For Sama' Portray Battles on Different Fronts |website =hollywoodreporter.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> <ref name="cineuropa"> {{cite web |url=https://cineuropa.org/en/interview/372054/ |author= |publisher =Cineuropa – the best of european cinema |title=Ljubomir Stefanov, Tamara Kotevska • Directors of Honeyland |website =cineuropa.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Kotevska i Stefanov su prethodno surađivali na drugom dokumentarcu, [[Jezero jabuka]] (2017.)<ref name="filmmakermagazine_2"> {{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/107983-its-a-choice-to-be-a-filmmaker-or-a-human-ljubomir-stefanov-and-tamara-kotevska-on-honeyland/ |author=Daniel Eagan |publisher = |title=“It’s a Choice: To Be a Filmmaker or a Human”: Ljubomir Stefanov and Tamara Kotevska on Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Zemlja meda osvojila je tri nagrade na [[Filmski festival Sundance|Filmskom festivalu Sundance]] 2019.<ref name="sundance"> {{cite web |url=https://www.sundance.org/blogs/news/2019-sundance-film-festival-awards-announced |author=Sunday, February 3rd, 2019 |publisher = |title=2019 Sundance Film Festival Awards Announced |website =sundance.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> i dobila je dvije nominacije za [[92. dodjela "Oscara"|Oscara 2020]]: za [[Oscar za najbolji dokumentarni film|najbolji dokumentarni film]] i [[Oscar za najbolji strani film|najbolji međunarodni igrani film|]]. To je drugi makedonski film koji je dobio nominaciju za Oscara, nakon filma [[Prije kiše]] (1994.)<ref name="washingtonpost"> {{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/13/oscar-nominations-2020/ |author=Emily Yahr |publisher =Washington Post |title=Oscar nominations 2020: ‘Joker’ leads with 11; Greta Gerwig snubbed for best director; complete list of nominees |website =washingtonpost.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> <ref name="republika">{{cite web |url=https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |author= |publisher = |title=„Медена земја“ со две номинации за „Оскар“ |website =republika.mk |date =2020 |format= |language=mk |archive-url=https://web.archive.org/web/20200114200254/https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |archive-date =2020-01-14 |offline=ja |access-date =13. 1. 2020 |archiv-bot=2024-05-22 00:49:45 InternetArchiveBot }}</ref> Dobila je stipendiju za studiranje u inozemstvu u [[Tennessee]]ju za treću godinu srednje škole.<ref name="midpoint-center">{{cite web |url=https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |author=Pro-idea s r o / www.pro-idea.cz |publisher =www.midpoint-center.eu |title=Tamara Kotevska – MIDPOINT – A Training and Networking Platform for Film and TV Development |website =midpoint-center.eu |date = |format= |language= |archive-url=https://web.archive.org/web/20200113155655/https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |archive-date =13. 1. 2020 |offline=ja |access-date =13. 1. 2020 |archiv-bot=2023-01-19 06:49:38 InternetArchiveBot }}</ref> Pohađala je [[Nacionalna filmska škola u Skopju|Nacionalnu filmsku školu u Skopju]],<ref name="povmagazine" /> specijaliziranu za dokumentarni film.<ref name="moveablefest"> {{cite web |url=https://moveablefest.com/tamara-kotevska-ljubomir-stefanov-honeyland/ |author= |publisher =The Moveable Fest |title=Interview: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov on Making the Most Out of an Environmentally Sticky Situation in “Honeyland” |website =moveablefest.com |date =2019 |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv filma !Originalni naziv filma ! |- !2019. |''[[Medena zemlja]]'' |Медена земја |s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]] |- !2023. | |Патување пеш | |- !2025. | |Приказната за Силјан | |- !TBA | colspan="2" |''The Mammoths That Escaped the Kingdom of Erlik Khan'' |In production<ref>{{Cite web |last=Vourlias |first=Christopher |date=2025-08-25 |title=Oscar-Nominated ‘Honeyland’ Director Takes Siberia-Set Documentary About Reindeer Herders to Venice Gap-Financing Market (EXCLUSIVE) |url=https://variety.com/2025/film/global/venice-kotevska-siberia-documentary-reindeer-hunters-1236496982/ |access-date=2026-03-18 |website=Variety |language=en-US}}</ref> |} == Vanjski linkovi == * {{IMDb|nm9393813}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kotevska, Tamara}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Biografije, Prilep]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski režiseri]] 2oarg6bjd0sb5wby3sejqofu79vjeok 3829483 3829482 2026-04-12T08:06:36Z AnToni 2325 3829483 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = The_Tale_of_Silyan_-_Tamara_Kotevska_02.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|08|09}} | mjesto_rođenja = [[Prilep]], [[Makedonija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = režiser | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Tamara Kotevska''' ({{mk|Тамара Котевска}}) rođena 9. augusta 1993. u [[Prilep]]u je sjevernomakedonska filmska redateljica. == Biografija == Tamara Kotevska je sjevernomakedonska filmska redateljica najpoznatija po svom dokumentarnom filmu ''[[Medena zemlja]]'' iz 2019. Zajedno s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]], Kotevska je provela tri godine u Sjevernoj Makedoniji snimajući dokumentarac o divljem pčelaru po imenu Hatidže.<ref name="filmmakermagazine_1">{{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/106712-living-and-working-with-each-other-for-those-three-years-in-almost-unbearable-life-conditions-directors-ljubo-stefanov-and-tamara-kotevska-honeyland/ |author=Filmmaker Staff |publisher = |title=“Living and Working with Each Other for Those Three Years in Almost Unbearable Life Conditions”: Directors Ljubo Stefanov and Tamara Kotevska – Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref><ref name="povmagazine"> {{cite web |url=https://povmagazine.com/articles/view/buzz-worthy-tamara-kotevska-and-ljubomir-stefanov-talk-honeyland |author=Point of View Magazine • 392-401 Richmond Street West • Toronto, ON • M5V 3A8 • Canada •639-0653 • Send us an email |publisher = |title=Buzz-Worthy: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov Talk ‘Honeyland’ – Point of View Magazine |website =povmagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Film je izvorno trebao biti kratki dokumentarac o regiji rijeke [[Bregalnica|Bregalnice]] kada su susreti pčelara.<ref name="hollywoodreporter"> {{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/oscars-how-honeyland-sama-portray-battles-fronts-1263514 |author= |publisher =The Hollywood Reporter |title=Oscars: How 'Honeyland' and 'For Sama' Portray Battles on Different Fronts |website =hollywoodreporter.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> <ref name="cineuropa"> {{cite web |url=https://cineuropa.org/en/interview/372054/ |author= |publisher =Cineuropa – the best of european cinema |title=Ljubomir Stefanov, Tamara Kotevska • Directors of Honeyland |website =cineuropa.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Kotevska i Stefanov su prethodno surađivali na drugom dokumentarcu, ''[[Jezero jabuka]]'' (2017.)<ref name="filmmakermagazine_2"> {{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/107983-its-a-choice-to-be-a-filmmaker-or-a-human-ljubomir-stefanov-and-tamara-kotevska-on-honeyland/ |author=Daniel Eagan |publisher = |title=“It’s a Choice: To Be a Filmmaker or a Human”: Ljubomir Stefanov and Tamara Kotevska on Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> ''Zemlja meda'' osvojila je tri nagrade na [[Filmski festival Sundance|Filmskom festivalu Sundance]] 2019.<ref name="sundance"> {{cite web |url=https://www.sundance.org/blogs/news/2019-sundance-film-festival-awards-announced |author=Sunday, February 3rd, 2019 |publisher = |title=2019 Sundance Film Festival Awards Announced |website =sundance.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> i dobila je dvije nominacije za [[92. dodjela "Oscara"|Oscara 2020]]: za [[Oscar za najbolji dokumentarni film|najbolji dokumentarni film]] i [[Oscar za najbolji strani film|najbolji međunarodni igrani film]]. To je drugi makedonski film koji je dobio nominaciju za Oscara, nakon filma ''[[Prije kiše]]'' (1994.)<ref name="washingtonpost"> {{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/13/oscar-nominations-2020/ |author=Emily Yahr |publisher =Washington Post |title=Oscar nominations 2020: ‘Joker’ leads with 11; Greta Gerwig snubbed for best director; complete list of nominees |website =washingtonpost.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> <ref name="republika">{{cite web |url=https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |author= |publisher = |title=„Медена земја“ со две номинации за „Оскар“ |website =republika.mk |date =2020 |format= |language=mk |archive-url=https://web.archive.org/web/20200114200254/https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |archive-date =2020-01-14 |offline=ja |access-date =13. 1. 2020 |archiv-bot=2024-05-22 00:49:45 InternetArchiveBot }}</ref> Dobila je stipendiju za studiranje u inozemstvu u [[Tennessee]]ju za treću godinu srednje škole.<ref name="midpoint-center">{{cite web |url=https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |author=Pro-idea s r o / www.pro-idea.cz |publisher =www.midpoint-center.eu |title=Tamara Kotevska – MIDPOINT – A Training and Networking Platform for Film and TV Development |website =midpoint-center.eu |date = |format= |language= |archive-url=https://web.archive.org/web/20200113155655/https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |archive-date =13. 1. 2020 |offline=ja |access-date =13. 1. 2020 |archiv-bot=2023-01-19 06:49:38 InternetArchiveBot }}</ref> Pohađala je [[Nacionalna filmska škola u Skopju|Nacionalnu filmsku školu u Skopju]],<ref name="povmagazine" /> specijaliziranu za dokumentarni film.<ref name="moveablefest"> {{cite web |url=https://moveablefest.com/tamara-kotevska-ljubomir-stefanov-honeyland/ |author= |publisher =The Moveable Fest |title=Interview: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov on Making the Most Out of an Environmentally Sticky Situation in “Honeyland” |website =moveablefest.com |date =2019 |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |offline= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv filma !Originalni naziv filma ! |- !2019. |''[[Medena zemlja]]'' |Медена земја |s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]] |- !2023. | |Патување пеш | |- !2025. | |Приказната за Силјан | |- !TBA | colspan="2" |''The Mammoths That Escaped the Kingdom of Erlik Khan'' |In production<ref>{{Cite web |last=Vourlias |first=Christopher |date=2025-08-25 |title=Oscar-Nominated ‘Honeyland’ Director Takes Siberia-Set Documentary About Reindeer Herders to Venice Gap-Financing Market (EXCLUSIVE) |url=https://variety.com/2025/film/global/venice-kotevska-siberia-documentary-reindeer-hunters-1236496982/ |access-date=2026-03-18 |website=Variety |language=en-US}}</ref> |} == Vanjski linkovi == * {{IMDb|nm9393813}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kotevska, Tamara}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Biografije, Prilep]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski režiseri]] glfi0z1lseaq4erh3glu73kmez23llg 3829486 3829483 2026-04-12T08:10:51Z AnToni 2325 /* Biografija */ 3829486 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = The_Tale_of_Silyan_-_Tamara_Kotevska_02.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|08|09}} | mjesto_rođenja = [[Prilep]], [[Makedonija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = režiser | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Tamara Kotevska''' ({{mk|Тамара Котевска}}) rođena 9. augusta 1993. u [[Prilep]]u je sjevernomakedonska filmska redateljica. == Biografija == Tamara Kotevska je sjevernomakedonska filmska redateljica najpoznatija po svom dokumentarnom filmu ''[[Medena zemlja]]'' iz 2019. Zajedno s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]], Kotevska je provela tri godine u Sjevernoj Makedoniji snimajući dokumentarac o divljem pčelaru po imenu Hatidže.<ref name="filmmakermagazine_1">{{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/106712-living-and-working-with-each-other-for-those-three-years-in-almost-unbearable-life-conditions-directors-ljubo-stefanov-and-tamara-kotevska-honeyland/ |author=Filmmaker Staff |publisher = |title=“Living and Working with Each Other for Those Three Years in Almost Unbearable Life Conditions”: Directors Ljubo Stefanov and Tamara Kotevska – Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref><ref name="povmagazine"> {{cite web |url=https://povmagazine.com/articles/view/buzz-worthy-tamara-kotevska-and-ljubomir-stefanov-talk-honeyland |author=Point of View Magazine • 392-401 Richmond Street West • Toronto, ON • M5V 3A8 • Canada •639-0653 • Send us an email |publisher = |title=Buzz-Worthy: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov Talk ‘Honeyland’ – Point of View Magazine |website =povmagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Film je izvorno trebao biti kratki dokumentarac o regiji rijeke [[Bregalnica|Bregalnice]] kada su susreti pčelara.<ref name="hollywoodreporter"> {{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/oscars-how-honeyland-sama-portray-battles-fronts-1263514 |author= |publisher =The Hollywood Reporter |title=Oscars: How 'Honeyland' and 'For Sama' Portray Battles on Different Fronts |website =hollywoodreporter.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> <ref name="cineuropa"> {{cite web |url=https://cineuropa.org/en/interview/372054/ |author= |publisher =Cineuropa – the best of european cinema |title=Ljubomir Stefanov, Tamara Kotevska • Directors of Honeyland |website =cineuropa.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Kotevska i Stefanov su prethodno surađivali na drugom dokumentarcu, ''[[Jezero jabuka]]'' (2017.)<ref name="filmmakermagazine_2"> {{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/107983-its-a-choice-to-be-a-filmmaker-or-a-human-ljubomir-stefanov-and-tamara-kotevska-on-honeyland/ |author=Daniel Eagan |publisher = |title=“It’s a Choice: To Be a Filmmaker or a Human”: Ljubomir Stefanov and Tamara Kotevska on Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> ''Zemlja meda'' osvojila je tri nagrade na [[Filmski festival Sundance|Filmskom festivalu Sundance]] 2019.<ref name="sundance"> {{cite web |url=https://www.sundance.org/blogs/news/2019-sundance-film-festival-awards-announced |author=Sunday, February 3rd, 2019 |publisher = |title=2019 Sundance Film Festival Awards Announced |website =sundance.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> i dobila je dvije nominacije za [[92. dodjela "Oscara"|Oscara 2020]]: za [[Oscar za najbolji dokumentarni film|najbolji dokumentarni film]] i [[Oscar za najbolji strani film|najbolji međunarodni igrani film]]. To je drugi makedonski film koji je dobio nominaciju za Oscara, nakon filma ''[[Prije kiše]]'' (1994.)<ref name="washingtonpost"> {{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/13/oscar-nominations-2020/ |author=Emily Yahr |publisher =Washington Post |title=Oscar nominations 2020: ‘Joker’ leads with 11; Greta Gerwig snubbed for best director; complete list of nominees |website =washingtonpost.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref><ref name="republika">{{cite web |url=https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |author= |publisher = |title=„Медена земја“ со две номинации за „Оскар“ |website =republika.mk |date =2020 |format= |language=mk |archive-url=https://web.archive.org/web/20200114200254/https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |archive-date =2020-01-14 |url-status=ja |access-date =13. 1. 2020 |archiv-bot=2024-05-22 00:49:45 InternetArchiveBot }}</ref> Dobila je stipendiju za studiranje u inozemstvu u [[Tennessee]]ju za treću godinu srednje škole.<ref name="midpoint-center">{{cite web |url=https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |author=Pro-idea s r o / www.pro-idea.cz |publisher =www.midpoint-center.eu |title=Tamara Kotevska – MIDPOINT – A Training and Networking Platform for Film and TV Development |website =midpoint-center.eu |date = |format= |language= |archive-url=https://web.archive.org/web/20200113155655/https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |archive-date =13. 1. 2020 |url-status=ja |access-date =13. 1. 2020 |archiv-bot=2023-01-19 06:49:38 InternetArchiveBot }}</ref> Pohađala je [[Nacionalna filmska škola u Skopju|Nacionalnu filmsku školu u Skopju]],<ref name="povmagazine" /> specijaliziranu za dokumentarni film.<ref name="moveablefest"> {{cite web |url=https://moveablefest.com/tamara-kotevska-ljubomir-stefanov-honeyland/ |author= |publisher =The Moveable Fest |title=Interview: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov on Making the Most Out of an Environmentally Sticky Situation in “Honeyland” |website =moveablefest.com |date =2019 |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv filma !Originalni naziv filma ! |- !2019. |''[[Medena zemlja]]'' |Медена земја |s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]] |- !2023. | |Патување пеш | |- !2025. | |Приказната за Силјан | |- !TBA | colspan="2" |''The Mammoths That Escaped the Kingdom of Erlik Khan'' |In production<ref>{{Cite web |last=Vourlias |first=Christopher |date=2025-08-25 |title=Oscar-Nominated ‘Honeyland’ Director Takes Siberia-Set Documentary About Reindeer Herders to Venice Gap-Financing Market (EXCLUSIVE) |url=https://variety.com/2025/film/global/venice-kotevska-siberia-documentary-reindeer-hunters-1236496982/ |access-date=2026-03-18 |website=Variety |language=en-US}}</ref> |} == Vanjski linkovi == * {{IMDb|nm9393813}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kotevska, Tamara}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Biografije, Prilep]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski režiseri]] modiw5c9pgpz1vf1eorlb6i1jzypv5q 3829487 3829486 2026-04-12T08:13:10Z AnToni 2325 3829487 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = The_Tale_of_Silyan_-_Tamara_Kotevska_02.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|08|09}} | mjesto_rođenja = [[Prilep]], [[Makedonija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = režiser | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Tamara Kotevska''' ({{mk|Тамара Котевска}}) rođena 9. augusta 1993. u [[Prilep]]u je sjevernomakedonska filmska redateljica. == Biografija == Tamara Kotevska je sjevernomakedonska filmska redateljica najpoznatija po svom dokumentarnom filmu ''[[Medena zemlja]]'' iz 2019. Zajedno s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]], Kotevska je provela tri godine u Sjevernoj Makedoniji snimajući dokumentarac o divljem pčelaru po imenu Hatidže.<ref name="filmmakermagazine_1">{{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/106712-living-and-working-with-each-other-for-those-three-years-in-almost-unbearable-life-conditions-directors-ljubo-stefanov-and-tamara-kotevska-honeyland/ |author=Filmmaker Staff |publisher = |title=“Living and Working with Each Other for Those Three Years in Almost Unbearable Life Conditions”: Directors Ljubo Stefanov and Tamara Kotevska – Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref><ref name="povmagazine"> {{cite web |url=https://povmagazine.com/articles/view/buzz-worthy-tamara-kotevska-and-ljubomir-stefanov-talk-honeyland |author=Point of View Magazine • 392-401 Richmond Street West • Toronto, ON • M5V 3A8 • Canada •639-0653 • Send us an email |publisher = |title=Buzz-Worthy: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov Talk ‘Honeyland’ – Point of View Magazine |website =povmagazine.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Film je izvorno trebao biti kratki dokumentarac o regiji rijeke [[Bregalnica|Bregalnice]] kada su susreti pčelara.<ref name="hollywoodreporter"> {{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/oscars-how-honeyland-sama-portray-battles-fronts-1263514 |author= |publisher =The Hollywood Reporter |title=Oscars: How 'Honeyland' and 'For Sama' Portray Battles on Different Fronts |website =hollywoodreporter.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> <ref name="cineuropa"> {{cite web |url=https://cineuropa.org/en/interview/372054/ |author= |publisher =Cineuropa – the best of european cinema |title=Ljubomir Stefanov, Tamara Kotevska • Directors of Honeyland |website =cineuropa.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> Kotevska i Stefanov su prethodno surađivali na drugom dokumentarcu, ''[[Jezero jabuka]]'' (2017.)<ref name="filmmakermagazine_2"> {{cite web |url=https://filmmakermagazine.com/107983-its-a-choice-to-be-a-filmmaker-or-a-human-ljubomir-stefanov-and-tamara-kotevska-on-honeyland/ |author=Daniel Eagan |publisher = |title=“It’s a Choice: To Be a Filmmaker or a Human”: Ljubomir Stefanov and Tamara Kotevska on Honeyland |website =filmmakermagazine.com |date = |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> ''Zemlja meda'' osvojila je tri nagrade na [[Filmski festival Sundance|Filmskom festivalu Sundance]] 2019.<ref name="sundance"> {{cite web |url=https://www.sundance.org/blogs/news/2019-sundance-film-festival-awards-announced |author=Sunday, February 3rd, 2019 |publisher = |title=2019 Sundance Film Festival Awards Announced |website =sundance.org |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> i dobila je dvije nominacije za [[92. dodjela "Oscara"|Oscara 2020]]: za [[Oscar za najbolji dokumentarni film|najbolji dokumentarni film]] i [[Oscar za najbolji strani film|najbolji međunarodni igrani film]]. To je drugi makedonski film koji je dobio nominaciju za Oscara, nakon filma ''[[Prije kiše]]'' (1994.)<ref name="washingtonpost"> {{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/arts-entertainment/2020/01/13/oscar-nominations-2020/ |author=Emily Yahr |publisher =Washington Post |title=Oscar nominations 2020: ‘Joker’ leads with 11; Greta Gerwig snubbed for best director; complete list of nominees |website =washingtonpost.com |date = |format= |language=en |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref><ref name="republika">{{cite web |url=https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |author= |publisher = |title=„Медена земја“ со две номинации за „Оскар“ |website =republika.mk |date =2020 |format= |language=mk |archive-url=https://web.archive.org/web/20200114200254/https://republika.mk/vesti/kultura/medena-zemja-so-dve-nominacii-za-oskar-2/ |archive-date =2020-01-14 |url-status=ja |access-date =13. 1. 2020 |archive-bot=2024-05-22 00:49:45 InternetArchiveBot }}</ref> Dobila je stipendiju za studiranje u inozemstvu u [[Tennessee]]ju za treću godinu srednje škole.<ref name="midpoint-center">{{cite web |url=https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |author=Pro-idea s r o / www.pro-idea.cz |publisher =www.midpoint-center.eu |title=Tamara Kotevska – MIDPOINT – A Training and Networking Platform for Film and TV Development |website =midpoint-center.eu |date = |format= |language= |archive-url=https://web.archive.org/web/20200113155655/https://www.midpoint-center.eu/network/people/5778-tamara-kotevska |archive-date =13. 1. 2020 |url-status=ja |access-date =13. 1. 2020 |archive-bot=2023-01-19 06:49:38 InternetArchiveBot }}</ref> Pohađala je [[Nacionalna filmska škola u Skopju|Nacionalnu filmsku školu u Skopju]],<ref name="povmagazine" /> specijaliziranu za dokumentarni film.<ref name="moveablefest"> {{cite web |url=https://moveablefest.com/tamara-kotevska-ljubomir-stefanov-honeyland/ |author= |publisher =The Moveable Fest |title=Interview: Tamara Kotevska and Ljubomir Stefanov on Making the Most Out of an Environmentally Sticky Situation in “Honeyland” |website =moveablefest.com |date =2019 |format= |language=en-US |archive-url= |archive-date = |url-status= |access-date =13. 1. 2020}} </ref> == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv filma !Originalni naziv filma ! |- !2019. |''[[Medena zemlja]]'' |Медена земја |s [[Ljubomir Stefanov|Ljubomirom Stefanovim]] |- !2023. | |Патување пеш | |- !2025. | |Приказната за Силјан | |- !TBA | colspan="2" |''The Mammoths That Escaped the Kingdom of Erlik Khan'' |In production<ref>{{Cite web |last=Vourlias |first=Christopher |date=2025-08-25 |title=Oscar-Nominated ‘Honeyland’ Director Takes Siberia-Set Documentary About Reindeer Herders to Venice Gap-Financing Market (EXCLUSIVE) |url=https://variety.com/2025/film/global/venice-kotevska-siberia-documentary-reindeer-hunters-1236496982/ |access-date=2026-03-18 |website=Variety |language=en-US}}</ref> |} == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|nm9393813}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kotevska, Tamara}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Biografije, Prilep]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski režiseri]] 7ibnbmd63wmsbujjquwl1n60lvut8e8 Razgovor:Tamara Kotevska 1 533234 3829484 2026-04-12T08:07:09Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3829484 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3829485 3829484 2026-04-12T08:07:40Z AnToni 2325 3829485 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = | država = Sjeverna Makedonija | država2 = | država3 = }} fw3tztlomu4t2ugfzvej7coekhhczyf 3829495 3829485 2026-04-12T08:36:34Z AnToni 2325 3829495 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = | država = Sjeverna Makedonija | država2 = | država3 = }} dj6c5e6d2ioyqjueu077940kuxa4bg8 Uobičajeni žargon 0 533235 3829490 2026-04-12T08:27:39Z Exsiler 178345 Nova stranica: '''[[Kolokvijalizam]]''' (također nazvan '''[[kolokvijalni jezik]]''', '''svakodnevni jezik''' ili '''opći govor''') je lingvistički stil koji se koristi za ležernu (neformalnu) komunikaciju. To je najčešći funkcionalni stil [[govor]]a, jezik koji se obično koristi u ležernom [[razgovor]]i i drugim neformalnim [[kontekst]]ima.<ref name="abc0">{{cite book |last=Zdunkiewicz-Jedynak |first=Dorota |chapter=ABC stylistyki |title=Polszczyzna na co dzień |publisher=Wydawni... 3829490 wikitext text/x-wiki '''[[Kolokvijalizam]]''' (također nazvan '''[[kolokvijalni jezik]]''', '''svakodnevni jezik''' ili '''opći govor''') je lingvistički stil koji se koristi za ležernu (neformalnu) komunikaciju. To je najčešći funkcionalni stil [[govor]]a, jezik koji se obično koristi u ležernom [[razgovor]]i i drugim neformalnim [[kontekst]]ima.<ref name="abc0">{{cite book |last=Zdunkiewicz-Jedynak |first=Dorota |chapter=ABC stylistyki |title=Polszczyzna na co dzień |publisher=Wydawnictwo Naukowe PWN |year=2006 |isbn=83-01-14793-8 |oclc=123970553 |editor-last=Bańko |editor-first=Mirosław |location=Warsaw |pages=33–96 (84) |language=pl }}</ref> Kolokvijalizam karakterizira česta upotreba ekspresivnih fraza, idioma, [[antropocentrizam]] i nedostatak specijaliziranog fokusa,<ref name="pj">{{cite journal |last=Zaśko-Zielińska |first=Monika |title=Słownik polszczyzny potocznej J. Anusiewicza i J. Skawińskiego na tle polskiego dorobku leksykograficznego |url=https://poradnik-jezykowy.uw.edu.pl/article/2187 |journal=Poradnik Językowy |volume=3/1996 |pages=35–49 (37) |language=pl }}</ref> i ima brzo promjenjivi [[leksikon]].<ref name="abc1" /> It can also be distinguished by its usage of formulations with incomplete logical and [[syntactic]] ordering.<ref name="abc1">{{cite book |last=Kwiek-Osiowska |first=Janina |title=ABC... polskiej gramatyki: leksykon szkolny |publisher=Spółka Wydawniczo-Księgarska |year=1993 |isbn=83-7064-048-6 |oclc=76290254 |location=Kraków/Warszawa |pages=102–103 |language=pl}}</ref> Specifičan primjer takvog jezika naziva se ''kolokvijalizam''. Najčešći termin koji se koristi u rječnicima za označavanje takvog izraza je ''kolokvijalno''. ==Definicija== Kolokvijalizam se razlikuje od [[javni govor|formalnog govora]] ili [[formalno pisanje|formalnog pisanja]].<ref name="colloquial">colloquial. (n.d.) Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Retrieved September 10, 2008, from [http://dictionary.reference.com/browse/colloquial Dictionary.com]</ref> It is the form of language that speakers typically use when they are relaxed and inattentive to their own [[diction]] (choices of vocabulary and style of expression).<ref name="Trask">{{cite book |last=Trask |first=Robert |title=Key Concepts in Language and Linguistics |year=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-415-15742-1 |pages=[https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27 27–28] |url=https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27}}</ref> Izraz se u rječnicima označava sa ''colloq.'' za "kolokvijalni" kada se u formalnoj upotrebi preferira drugačiji izraz, ali to ne znači da je kolokvijalni izraz nužno [[slang]] ili [[nestandardni dijalekt|nestandardni]]. Neki kolokvijalni jezici sadrže mnogo slenga, ali neki uopće ne sadrže sleng. Sleng se često koristi u kolokvijalnom govoru, ali ovaj poseban registar je ograničen na određene unutar-grupe i nije neophodan element kolokvijalizma.<ref name="Trask"/> Drugi primjeri kolokvijalne upotrebe u engleskom jeziku uključuju [[kontrakcija (gramatika)|kontrakcije]] ili [[psovka|psovke]].<ref name="Trask"/> "Kolokvijalni" treba razlikovati od "nestandardnog". Razlika između standardnog i nestandardnog nije striktno povezana s razlikom između formalnog i kolokvijalnog.<ref name="pt0">{{Cite book |last=Trudgill |first=Peter |author-link=Peter Trudgill |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |date=2000 |isbn=978-0-14-192630-8 |edition=4th |location = London |publisher=Penguin UK |chapter=Sociolinguistics – Language and Society |format=e-book |url=https://books.google.com/books?id=X7Y7DYlQu8QC}}</ref><ref name="pt2">{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |author-link=Peter Trudgill |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |year=2000 |edition = 4th |page = 6 |isbn = 0-14-028921-6 |oclc = 901131176 |location = London |publisher = Penguin Books }}</ref> Kao što je pokazao [[Peter Trudgill]] u svojoj raspravi o standardnom engleskom jeziku, formalni, kolokvijalni i vulgarni jezik su više stvar [[stil (lingvistika)|stilskih varijacija]] i dikcije, nego dihotomije standardnog i nestandardnog jezika.<ref name=Trudgill>{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |author-link=Peter Trudgill |year=1999 |chapter-url=http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |chapter=Standard English: what it isn't |archive-url=https://web.archive.org/web/20090321091659/http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |archive-date=21 March 2009 |editor-first=T. |editor-last=Bex |editor2-first=R.J. |editor2-last=Watts |title=Standard English: The Widening Debate |pages=117–128 |location=London |publisher=[[Routledge]]}}</ref> Međutim, termin "kolokvijalan" se ponekad može izjednačiti sa "nestandardnim", u određenim kontekstima i terminološkim konvencijama.<ref>{{cite book |author=Roger D. Hawkins |author2=Richard Towell |title=French Grammar and Usage |edition=3rd |year=2013 |location=London |isbn=978-0-340-99124-4 |publisher=Routledge |url=https://books.google.com/books?id=pZoDld8EIwUC&pg=PR10 |page=x}}</ref><ref name=ds>{{cite journal |journal=Colloquium: New Philologies |date=December 2016 |pages=4 |issn=2520-3355 |volume=1 |issue=1 |doi=10.23963/cnp.2016.1.1 |title=Exclusion Labels in Slavic Monolingual Dictionaries: Lexicographic Construal of Non-Standardness |first=Danko |last=Šipka |doi-access=free}}</ref> U [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], "kolokvijalni jezik" je uobičajeni [[prirodni jezik]], za razliku od specijaliziranih oblika koji se koriste u [[logka|logici]] ili drugim područjima filozofije.<ref>{{cite book |last=Davidson |first=Donald |editor=Peter Ludlow |title=Readings in the Philosophy of Language |year=1997 |publisher=MIT Press |isbn=978-0-262-62114-4 |pages=89–107 |chapter=Truth and meaning}}</ref> U području [[logički atomizam|logičkog atomizma]], značenje se procjenjuje na drugačiji način nego kod formalnijih [[propozicija]]. ==Kolokvijalni nazivi== '''Kolokvijalni naziv''' ili '''poznati naziv''' je naziv ili termin koji se obično koristi za identifikaciju osobe ili stvari u nespecijalizovanom jeziku, umjesto drugog obično formalnijeg ili tehničkog naziva.<ref>{{cite encyclopedia |year=2014 |title=familiar, n., adj., and adv. |encyclopedia=OED Online |publisher=Oxford University Press |url=http://www.oed.com/view/Entry/67957?rskey=s5GGov&result=10&isAdvanced=true |access-date=2014-04-01 |url-access=subscription}}</ref> Nisu sleng niti vulgarni, već su neformalni. Ova vrsta govora se široko koristi za razne teme. U biologiji, kolokvijalni nazivi se nazivaju "[[uobičajena imena]]". Uobičajene štetočine često imaju uobičajena imena. Naprimjer, [[armadillidiidae]] se često nazivaju "rollie pollies", dok se [[larva|larve]] [[muha]] često nazivaju "[[crvi]]".<ref name="o054">{{cite web |last=Sofranec |first=Diane |title=Pest Colloquial Names and Mistaken Identities |website=Pest Management Professional |date=2012-04-12 |url=https://www.mypmp.net/pest-colloquial-names-and-mistaken-identities/ |access-date=2025-05-07}}</ref> U medicini, vrste [[mišić]]no-[[kost|koštanih]] [[povreda]] i preloma imaju kolokvijalne nazive.<ref name="y370">{{cite journal |last1=Lee |first1=Patrick |last2=Hunter |first2=Tim B. |last3=Taljanovic |first3=Mihra |title=Musculoskeletal Colloquialisms: How Did We Come Up with These Names? |journal=RadioGraphics |volume=24 |issue=4 |date=2004 |issn=0271-5333 |doi=10.1148/rg.244045015 |pages=1009–1027 |pmid=15256625 |url=http://pubs.rsna.org/doi/10.1148/rg.244045015 |access-date=2025-05-07 |url-access=subscription}}</ref> For example, the [[lateral epicondylitis]] injury is colloquially referred to as "tennis elbow".<ref name="e571">{{cite web |last1=Buchanan |first1=Benjamin K. |last2=Varacallo |first2=Matthew A. |title=Lateral Epicondylitis (Tennis Elbow) |publisher=StatPearls Publishing |date=2023-08-04 |pmid=28613744 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK431092/#:~:text=Lateral%20epicondylitis%2C%20also%20commonly%20referred,radialis%20brevis%20(ECRB)%20tendon. |access-date=2025-05-07}}</ref> U profesionalnom okruženju, kolokvijalizmi često uključuju [[figurativni izraz|figurativne izraze]]. Naprimjer, kada se argumentira zašto se neka radnja ne bi trebala izvršiti, kolokvijalno se može pitati "zašto, za ime Boga, ne?"<ref name="r496">{{cite web |last1=Athu |first1=C. |last2=Mihaila |first2=R. |last3=Botezat |first3=O. |title=Colloquial words and expressions in professional environment |publisher=Українська медична стоматологічна академія |date=2021 |url=https://repository.pdmu.edu.ua/items/c37b423d-b176-415c-adfe-582d68566168 |language=uk |access-date=2025-05-07}}</ref> == Razlika od drugih stilova == Kolokvijalizmi se razlikuju od slenga ili žargona. [[Sleng]] se odnosi na riječi koje koriste samo određene društvene grupe, kao što su demografske grupe zasnovane na regiji, dobi ili socioekonomskom identitetu.<ref name="Zuckermann">{{cite book |last=Zuckermann |author-link=Ghil'ad Zuckermann |first=Ghil'ad |year=2003 |url=http://www.palgrave.com/br/book/9781403917232 |title=Language Contact and Lexical Enrichment in Israeli Hebrew |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=978-1403917232}}</ref> Nasuprot tome, žargon se najčešće koristi unutar određenih zanimanja, industrija, aktivnosti ili područja interesa. Kolokvijalni jezik uključuje sleng, zajedno sa skraćenicama, kontrakcijama, [[idiomim]]a, frazama i drugim neformalnim riječima i frazama poznatim većini izvornih govornika jezika ili dijalekta.<ref name="Zuckermann"/> Žargon je terminologija koja je eksplicitno definirana u odnosu na određenu aktivnost, profesiju ili grupu. Termin se odnosi na jezik koji koriste ljudi koji rade u određenom području ili koji imaju zajednički interes. Slično slengu, to je skraćenica koja se koristi za izražavanje ideja, ljudi i stvari o kojima se često raspravlja između članova grupe. Za razliku od slenga, često se razvija namjerno.<ref name="CB">{{cite web |url=http://www.criminalbrief.com/?p=10866 |title=Buzzwords– bang * splat ! |last=Lundin |first=Leigh |date=2009-12-31 |publisher=Criminal Brief |work=Don Martin School of Software}}</ref> Iako standardni termin može imati precizniju ili jedinstvenu upotrebu među praktičarima relevantnih disciplina, često se navodi da žargon predstavlja prepreku u komunikaciji za one ljude koji nisu upoznati s dotičnom oblašću.<ref> Fiset, J., Bhave, D. P., & Jha, N. (2024). The Effects of Language-Related Misunderstanding at Work. Journal of Management, 50(1), 347-379. https://doi.org/10.1177/01492063231181651 </ref> ==Također pogledajte== * [[Očni dijalekat]] * [[Usmena histprija]] * [[Narodni jezik]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Wiktionary|colloquialism|colloquial}} * [http://coloquial.es/es/diccionario-del-espanol-coloquial/ Colloquial Spanish] – Dictionary of Colloquial Spanish. *[https://web.archive.org/web/19970517074453/http://www.kfs.org/~jonathan/witt/t4002en.html Tractatus Logico-Philosophicus, Ludwig Wittgenstein] (archived 17 May 1997) {{Authority control}} [[Kategorija:Idiomi|*]] [[Kategorija:Kultura mladih]] [[Kategorija:Jezičke varijante i stilovi]] [[Kategorija:Lingvistika]] cx34ml55okmpg7twab873wivolkxatj 3829499 3829490 2026-04-12T08:50:27Z Exsiler 178345 3829499 wikitext text/x-wiki '''Kolokvijalizam''' (također nazvan '''kolokvijalni jezik''', '''svakodnevni jezik''' ili '''opći govor''') je lingvistički stil koji se koristi za ležernu (neformalnu) komunikaciju. To je najčešći funkcionalni stil [[govor]]a, jezik koji se obično koristi u ležernom [[razgovor]]i i drugim neformalnim [[kontekst]]ima.<ref name="abc0">{{cite book |last=Zdunkiewicz-Jedynak |first=Dorota |chapter=ABC stylistyki |title=Polszczyzna na co dzień |publisher=Wydawnictwo Naukowe PWN |year=2006 |isbn=83-01-14793-8 |oclc=123970553 |editor-last=Bańko |editor-first=Mirosław |location=Warsaw |pages=33–96 (84) |language=pl }}</ref> Kolokvijalizam karakterizira česta upotreba ekspresivnih fraza, idioma, [[antropocentrizam]] i nedostatak specijaliziranog fokusa,<ref name="pj">{{cite journal |last=Zaśko-Zielińska |first=Monika |title=Słownik polszczyzny potocznej J. Anusiewicza i J. Skawińskiego na tle polskiego dorobku leksykograficznego |url=https://poradnik-jezykowy.uw.edu.pl/article/2187 |journal=Poradnik Językowy |volume=3/1996 |pages=35–49 (37) |language=pl }}</ref> i ima brzo promjenjivi [[leksikon]].<ref name="abc1"/> Također se može razlikovati po upotrebi formulacija s nepotpunim logičkim i [[sintaksa|sintaksnim]] redoslijedom.<ref name="abc1">{{cite book |last=Kwiek-Osiowska |first=Janina |title=ABC... polskiej gramatyki: leksykon szkolny |publisher=Spółka Wydawniczo-Księgarska |year=1993 |isbn=83-7064-048-6 |oclc=76290254 |location=Kraków/Warszawa |pages=102–103 |language=pl}}</ref> Specifičan primjer takvog jezika naziva se ''kolokvijalizam''. Najčešći termin koji se koristi u rječnicima za označavanje takvog izraza je ''kolokvijalno''. ==Definicija== Kolokvijalizam se razlikuje od [[javni govor|formalnog govora]] ili [[formalno pisanje|formalnog pisanja]].<ref name="colloquial">colloquial. (n.d.) Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Retrieved September 10, 2008, from [http://dictionary.reference.com/browse/colloquial Dictionary.com]</ref> To je oblik jezika koji govornici obično koriste kada su opušteni i ne obraćaju pažnju na vlastiti [[dikcija|dikciju]] (izbor vokabulara i stil izražavanja).<ref name="Trask">{{cite book |last=Trask |first=Robert |title=Key Concepts in Language and Linguistics |year=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-415-15742-1 |pages=[https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27 27–28] |url=https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27}}</ref> Izraz se u rječnicima označava sa ''colloq.'' za "kolokvijalni" kada se u formalnoj upotrebi preferira drugačiji izraz, ali to ne znači da je kolokvijalni izraz nužno [[sleng]] ili [[nestandardni dijalekt|nestandardni]]. Neki kolokvijalni jezici sadrže mnogo slenga, ali neki uopće ne sadrže sleng. Sleng se često koristi u kolokvijalnom govoru, ali ovaj poseban registar je ograničen na određene unutar-grupe i nije neophodan element kolokvijalizma.<ref name="Trask"/> Drugi primjeri kolokvijalne upotrebe u engleskom jeziku uključuju [[kontrakcija (gramatika)|kontrakcije]] ili [[psovanje|psovke]].<ref name="Trask"/> "Kolokvijalni" treba razlikovati od "nestandardnog". Razlika između standardnog i nestandardnog nije striktno povezana s razlikom između formalnog i kolokvijalnog.<ref name="pt0">{{Cite book |last=Trudgill |first=Peter |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |date=2000 |isbn=978-0-14-192630-8 |edition=4th |location = London |publisher=Penguin UK |chapter=Sociolinguistics – Language and Society |format=e-book |url=https://books.google.com/books?id=X7Y7DYlQu8QC}}</ref><ref name="pt2">{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |year=2000 |edition = 4th |page = 6 |isbn = 0-14-028921-6 |oclc = 901131176 |location = London |publisher = Penguin Books }}</ref> Kao što je pokazao [[Peter Trudgill]] u svojoj raspravi o standardnom engleskom jeziku, formalni, kolokvijalni i vulgarni jezik su više stvar [[stil (lingvistika)|stilskih varijacija]] i dikcije, nego dihotomije standardnog i nestandardnog jezika.<ref name=Trudgill>{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |author-link=Peter Trudgill |year=1999 |chapter-url=http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |chapter=Standard English: what it isn't |archive-url=https://web.archive.org/web/20090321091659/http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |archive-date=21 March 2009 |editor-first=T. |editor-last=Bex |editor2-first=R.J. |editor2-last=Watts |title=Standard English: The Widening Debate |pages=117–128 |location=London |publisher=Routledge}}</ref> Međutim, termin "kolokvijalan" se ponekad može izjednačiti sa "nestandardnim", u određenim kontekstima i terminološkim konvencijama.<ref>{{cite book |author=Roger D. Hawkins |author2=Richard Towell |title=French Grammar and Usage |edition=3rd |year=2013 |location=London |isbn=978-0-340-99124-4 |publisher=Routledge |url=https://books.google.com/books?id=pZoDld8EIwUC&pg=PR10 |page=x}}</ref><ref name=ds>{{cite journal |journal=Colloquium: New Philologies |date=December 2016 |pages=4 |issn=2520-3355 |volume=1 |issue=1 |doi=10.23963/cnp.2016.1.1 |title=Exclusion Labels in Slavic Monolingual Dictionaries: Lexicographic Construal of Non-Standardness |first=Danko |last=Šipka |doi-access=free}}</ref> U [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], "kolokvijalni jezik" je uobičajeni [[prirodni jezik]], za razliku od specijaliziranih oblika koji se koriste u [[logka|logici]] ili drugim područjima filozofije.<ref>{{cite book |last=Davidson |first=Donald |editor=Peter Ludlow |title=Readings in the Philosophy of Language |year=1997 |publisher=MIT Press |isbn=978-0-262-62114-4 |pages=89–107 |chapter=Truth and meaning}}</ref> U području [[logički atomizam|logičkog atomizma]], značenje se procjenjuje na drugačiji način nego kod formalnijih [[propozicija]]. ==Kolokvijalni nazivi== '''Kolokvijalni naziv''' ili '''poznati naziv''' je naziv ili termin koji se obično koristi za identifikaciju osobe ili stvari u nespecijalizovanom jeziku, umjesto drugog obično formalnijeg ili tehničkog naziva.<ref>{{cite encyclopedia |year=2014 |title=familiar, n., adj., and adv. |encyclopedia=OED Online |publisher=Oxford University Press |url=http://www.oed.com/view/Entry/67957?rskey=s5GGov&result=10&isAdvanced=true |access-date=2014-04-01 |url-access=subscription}}</ref> Nisu sleng niti vulgarni, već su neformalni. Ova vrsta govora se široko koristi za razne teme. U biologiji, kolokvijalni nazivi se nazivaju "[[uobičajena imena]]". Uobičajene štetočine često imaju uobičajena imena. Naprimjer, [[Armadillidiidae]] se često nazivaju "rolada poliji", dok se [[larva|larve]] [[muha]] često nazivaju "[[larva|crvi]]".<ref name="o054">{{cite web |last=Sofranec |first=Diane |title=Pest Colloquial Names and Mistaken Identities |website=Pest Management Professional |date=2012-04-12 |url=https://www.mypmp.net/pest-colloquial-names-and-mistaken-identities/ |access-date=2025-05-07}}</ref> U medicini, vrste [[mišić]]no-[[kost|koštanih]] [[povreda]] i preloma imaju kolokvijalne nazive.<ref name="y370">{{cite journal |last1=Lee |first1=Patrick |last2=Hunter |first2=Tim B. |last3=Taljanovic |first3=Mihra |title=Musculoskeletal Colloquialisms: How Did We Come Up with These Names? |journal=RadioGraphics |volume=24 |issue=4 |date=2004 |issn=0271-5333 |doi=10.1148/rg.244045015 |pages=1009–1027 |pmid=15256625 |url=http://pubs.rsna.org/doi/10.1148/rg.244045015 |access-date=2025-05-07 |url-access=subscription}}</ref> Naprimjer, povreda [[lateralni epikondilitis]] se kolokvijalno naziva "[[teniski lakat]]".<ref name="e571">{{cite web |last1=Buchanan |first1=Benjamin K. |last2=Varacallo |first2=Matthew A. |title=Lateral Epicondylitis (Tennis Elbow) |publisher=StatPearls Publishing |date=2023-08-04 |pmid=28613744 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK431092/#:~:text=Lateral%20epicondylitis%2C%20also%20commonly%20referred,radialis%20brevis%20(ECRB)%20tendon. |access-date=2025-05-07}}</ref> U profesionalnom okruženju, kolokvijalizmi često uključuju [[figurativni izraz|figurativne izraze]]. Naprimjer, kada se argumentira zašto se neka radnja ne bi trebala izvršiti, kolokvijalno se može pitati "zašto, za ime Boga, ne?"<ref name="r496">{{cite web |last1=Athu |first1=C. |last2=Mihaila |first2=R. |last3=Botezat |first3=O. |title=Colloquial words and expressions in professional environment |publisher=Українська медична стоматологічна академія |date=2021 |url=https://repository.pdmu.edu.ua/items/c37b423d-b176-415c-adfe-582d68566168 |language=uk |access-date=2025-05-07}}</ref> == Razlika od drugih stilova == Kolokvijalizmi se razlikuju od slenga ili žargona. [[Sleng]] se odnosi na riječi koje koriste samo određene društvene grupe, kao što su demografske grupe zasnovane na regiji, dobi ili socioekonomskom identitetu.<ref name="Zuckermann">{{cite book |last=Zuckermann |author-link=Ghil'ad Zuckermann |first=Ghil'ad |year=2003 |url=http://www.palgrave.com/br/book/9781403917232 |title=Language Contact and Lexical Enrichment in Israeli Hebrew |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=978-1403917232}}</ref> Nasuprot tome, žargon se najčešće koristi unutar određenih zanimanja, industrija, aktivnosti ili područja interesa. Kolokvijalni jezik uključuje sleng, zajedno sa skraćenicama, kontrakcijama, [[idiomim]]a, frazama i drugim neformalnim riječima i frazama poznatim većini izvornih govornika jezika ili dijalekta.<ref name="Zuckermann"/> Žargon je terminologija koja je eksplicitno definirana u odnosu na određenu aktivnost, profesiju ili grupu. Termin se odnosi na jezik koji koriste ljudi koji rade u određenom području ili koji imaju zajednički interes. Slično slengu, to je skraćenica koja se koristi za izražavanje ideja, ljudi i stvari o kojima se često raspravlja između članova grupe. Za razliku od slenga, često se razvija namjerno.<ref name="CB">{{cite web |url=http://www.criminalbrief.com/?p=10866 |title=Buzzwords– bang * splat ! |last=Lundin |first=Leigh |date=2009-12-31 |publisher=Criminal Brief |work=Don Martin School of Software}}</ref> Iako standardni termin može imati precizniju ili jedinstvenu upotrebu među praktičarima relevantnih disciplina, često se navodi da žargon predstavlja prepreku u komunikaciji za one ljude koji nisu upoznati s dotičnom oblašću.<ref> Fiset, J., Bhave, D. P., & Jha, N. (2024). The Effects of Language-Related Misunderstanding at Work. Journal of Management, 50(1), 347-379. https://doi.org/10.1177/01492063231181651 </ref> ==Također pogledajte== * [[Očni dijalekat]] * [[Usmena histprija]] * [[Narodni jezik]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Wiktionary|colloquialism|colloquial}} * [http://coloquial.es/es/diccionario-del-espanol-coloquial/ Colloquial Spanish] – Dictionary of Colloquial Spanish. *[https://web.archive.org/web/19970517074453/http://www.kfs.org/~jonathan/witt/t4002en.html Tractatus Logico-Philosophicus, Ludwig Wittgenstein] (archived 17 May 1997) {{Authority control}} [[Kategorija:Idiomi|*]] [[Kategorija:Kultura mladih]] [[Kategorija:Jezičke varijante i stilovi]] [[Kategorija:Lingvistika]] qnfxwpmsb93vonw8v2a5aesono8wx2n 3829501 3829499 2026-04-12T08:53:36Z Exsiler 178345 /* Vanjski linkovi */ 3829501 wikitext text/x-wiki '''Kolokvijalizam''' (također nazvan '''kolokvijalni jezik''', '''svakodnevni jezik''' ili '''opći govor''') je lingvistički stil koji se koristi za ležernu (neformalnu) komunikaciju. To je najčešći funkcionalni stil [[govor]]a, jezik koji se obično koristi u ležernom [[razgovor]]i i drugim neformalnim [[kontekst]]ima.<ref name="abc0">{{cite book |last=Zdunkiewicz-Jedynak |first=Dorota |chapter=ABC stylistyki |title=Polszczyzna na co dzień |publisher=Wydawnictwo Naukowe PWN |year=2006 |isbn=83-01-14793-8 |oclc=123970553 |editor-last=Bańko |editor-first=Mirosław |location=Warsaw |pages=33–96 (84) |language=pl }}</ref> Kolokvijalizam karakterizira česta upotreba ekspresivnih fraza, idioma, [[antropocentrizam]] i nedostatak specijaliziranog fokusa,<ref name="pj">{{cite journal |last=Zaśko-Zielińska |first=Monika |title=Słownik polszczyzny potocznej J. Anusiewicza i J. Skawińskiego na tle polskiego dorobku leksykograficznego |url=https://poradnik-jezykowy.uw.edu.pl/article/2187 |journal=Poradnik Językowy |volume=3/1996 |pages=35–49 (37) |language=pl }}</ref> i ima brzo promjenjivi [[leksikon]].<ref name="abc1"/> Također se može razlikovati po upotrebi formulacija s nepotpunim logičkim i [[sintaksa|sintaksnim]] redoslijedom.<ref name="abc1">{{cite book |last=Kwiek-Osiowska |first=Janina |title=ABC... polskiej gramatyki: leksykon szkolny |publisher=Spółka Wydawniczo-Księgarska |year=1993 |isbn=83-7064-048-6 |oclc=76290254 |location=Kraków/Warszawa |pages=102–103 |language=pl}}</ref> Specifičan primjer takvog jezika naziva se ''kolokvijalizam''. Najčešći termin koji se koristi u rječnicima za označavanje takvog izraza je ''kolokvijalno''. ==Definicija== Kolokvijalizam se razlikuje od [[javni govor|formalnog govora]] ili [[formalno pisanje|formalnog pisanja]].<ref name="colloquial">colloquial. (n.d.) Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Retrieved September 10, 2008, from [http://dictionary.reference.com/browse/colloquial Dictionary.com]</ref> To je oblik jezika koji govornici obično koriste kada su opušteni i ne obraćaju pažnju na vlastiti [[dikcija|dikciju]] (izbor vokabulara i stil izražavanja).<ref name="Trask">{{cite book |last=Trask |first=Robert |title=Key Concepts in Language and Linguistics |year=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-415-15742-1 |pages=[https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27 27–28] |url=https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27}}</ref> Izraz se u rječnicima označava sa ''colloq.'' za "kolokvijalni" kada se u formalnoj upotrebi preferira drugačiji izraz, ali to ne znači da je kolokvijalni izraz nužno [[sleng]] ili [[nestandardni dijalekt|nestandardni]]. Neki kolokvijalni jezici sadrže mnogo slenga, ali neki uopće ne sadrže sleng. Sleng se često koristi u kolokvijalnom govoru, ali ovaj poseban registar je ograničen na određene unutar-grupe i nije neophodan element kolokvijalizma.<ref name="Trask"/> Drugi primjeri kolokvijalne upotrebe u engleskom jeziku uključuju [[kontrakcija (gramatika)|kontrakcije]] ili [[psovanje|psovke]].<ref name="Trask"/> "Kolokvijalni" treba razlikovati od "nestandardnog". Razlika između standardnog i nestandardnog nije striktno povezana s razlikom između formalnog i kolokvijalnog.<ref name="pt0">{{Cite book |last=Trudgill |first=Peter |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |date=2000 |isbn=978-0-14-192630-8 |edition=4th |location = London |publisher=Penguin UK |chapter=Sociolinguistics – Language and Society |format=e-book |url=https://books.google.com/books?id=X7Y7DYlQu8QC}}</ref><ref name="pt2">{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |year=2000 |edition = 4th |page = 6 |isbn = 0-14-028921-6 |oclc = 901131176 |location = London |publisher = Penguin Books }}</ref> Kao što je pokazao [[Peter Trudgill]] u svojoj raspravi o standardnom engleskom jeziku, formalni, kolokvijalni i vulgarni jezik su više stvar [[stil (lingvistika)|stilskih varijacija]] i dikcije, nego dihotomije standardnog i nestandardnog jezika.<ref name=Trudgill>{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |author-link=Peter Trudgill |year=1999 |chapter-url=http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |chapter=Standard English: what it isn't |archive-url=https://web.archive.org/web/20090321091659/http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |archive-date=21 March 2009 |editor-first=T. |editor-last=Bex |editor2-first=R.J. |editor2-last=Watts |title=Standard English: The Widening Debate |pages=117–128 |location=London |publisher=Routledge}}</ref> Međutim, termin "kolokvijalan" se ponekad može izjednačiti sa "nestandardnim", u određenim kontekstima i terminološkim konvencijama.<ref>{{cite book |author=Roger D. Hawkins |author2=Richard Towell |title=French Grammar and Usage |edition=3rd |year=2013 |location=London |isbn=978-0-340-99124-4 |publisher=Routledge |url=https://books.google.com/books?id=pZoDld8EIwUC&pg=PR10 |page=x}}</ref><ref name=ds>{{cite journal |journal=Colloquium: New Philologies |date=December 2016 |pages=4 |issn=2520-3355 |volume=1 |issue=1 |doi=10.23963/cnp.2016.1.1 |title=Exclusion Labels in Slavic Monolingual Dictionaries: Lexicographic Construal of Non-Standardness |first=Danko |last=Šipka |doi-access=free}}</ref> U [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], "kolokvijalni jezik" je uobičajeni [[prirodni jezik]], za razliku od specijaliziranih oblika koji se koriste u [[logka|logici]] ili drugim područjima filozofije.<ref>{{cite book |last=Davidson |first=Donald |editor=Peter Ludlow |title=Readings in the Philosophy of Language |year=1997 |publisher=MIT Press |isbn=978-0-262-62114-4 |pages=89–107 |chapter=Truth and meaning}}</ref> U području [[logički atomizam|logičkog atomizma]], značenje se procjenjuje na drugačiji način nego kod formalnijih [[propozicija]]. ==Kolokvijalni nazivi== '''Kolokvijalni naziv''' ili '''poznati naziv''' je naziv ili termin koji se obično koristi za identifikaciju osobe ili stvari u nespecijalizovanom jeziku, umjesto drugog obično formalnijeg ili tehničkog naziva.<ref>{{cite encyclopedia |year=2014 |title=familiar, n., adj., and adv. |encyclopedia=OED Online |publisher=Oxford University Press |url=http://www.oed.com/view/Entry/67957?rskey=s5GGov&result=10&isAdvanced=true |access-date=2014-04-01 |url-access=subscription}}</ref> Nisu sleng niti vulgarni, već su neformalni. Ova vrsta govora se široko koristi za razne teme. U biologiji, kolokvijalni nazivi se nazivaju "[[uobičajena imena]]". Uobičajene štetočine često imaju uobičajena imena. Naprimjer, [[Armadillidiidae]] se često nazivaju "rolada poliji", dok se [[larva|larve]] [[muha]] često nazivaju "[[larva|crvi]]".<ref name="o054">{{cite web |last=Sofranec |first=Diane |title=Pest Colloquial Names and Mistaken Identities |website=Pest Management Professional |date=2012-04-12 |url=https://www.mypmp.net/pest-colloquial-names-and-mistaken-identities/ |access-date=2025-05-07}}</ref> U medicini, vrste [[mišić]]no-[[kost|koštanih]] [[povreda]] i preloma imaju kolokvijalne nazive.<ref name="y370">{{cite journal |last1=Lee |first1=Patrick |last2=Hunter |first2=Tim B. |last3=Taljanovic |first3=Mihra |title=Musculoskeletal Colloquialisms: How Did We Come Up with These Names? |journal=RadioGraphics |volume=24 |issue=4 |date=2004 |issn=0271-5333 |doi=10.1148/rg.244045015 |pages=1009–1027 |pmid=15256625 |url=http://pubs.rsna.org/doi/10.1148/rg.244045015 |access-date=2025-05-07 |url-access=subscription}}</ref> Naprimjer, povreda [[lateralni epikondilitis]] se kolokvijalno naziva "[[teniski lakat]]".<ref name="e571">{{cite web |last1=Buchanan |first1=Benjamin K. |last2=Varacallo |first2=Matthew A. |title=Lateral Epicondylitis (Tennis Elbow) |publisher=StatPearls Publishing |date=2023-08-04 |pmid=28613744 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK431092/#:~:text=Lateral%20epicondylitis%2C%20also%20commonly%20referred,radialis%20brevis%20(ECRB)%20tendon. |access-date=2025-05-07}}</ref> U profesionalnom okruženju, kolokvijalizmi često uključuju [[figurativni izraz|figurativne izraze]]. Naprimjer, kada se argumentira zašto se neka radnja ne bi trebala izvršiti, kolokvijalno se može pitati "zašto, za ime Boga, ne?"<ref name="r496">{{cite web |last1=Athu |first1=C. |last2=Mihaila |first2=R. |last3=Botezat |first3=O. |title=Colloquial words and expressions in professional environment |publisher=Українська медична стоматологічна академія |date=2021 |url=https://repository.pdmu.edu.ua/items/c37b423d-b176-415c-adfe-582d68566168 |language=uk |access-date=2025-05-07}}</ref> == Razlika od drugih stilova == Kolokvijalizmi se razlikuju od slenga ili žargona. [[Sleng]] se odnosi na riječi koje koriste samo određene društvene grupe, kao što su demografske grupe zasnovane na regiji, dobi ili socioekonomskom identitetu.<ref name="Zuckermann">{{cite book |last=Zuckermann |author-link=Ghil'ad Zuckermann |first=Ghil'ad |year=2003 |url=http://www.palgrave.com/br/book/9781403917232 |title=Language Contact and Lexical Enrichment in Israeli Hebrew |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=978-1403917232}}</ref> Nasuprot tome, žargon se najčešće koristi unutar određenih zanimanja, industrija, aktivnosti ili područja interesa. Kolokvijalni jezik uključuje sleng, zajedno sa skraćenicama, kontrakcijama, [[idiomim]]a, frazama i drugim neformalnim riječima i frazama poznatim većini izvornih govornika jezika ili dijalekta.<ref name="Zuckermann"/> Žargon je terminologija koja je eksplicitno definirana u odnosu na određenu aktivnost, profesiju ili grupu. Termin se odnosi na jezik koji koriste ljudi koji rade u određenom području ili koji imaju zajednički interes. Slično slengu, to je skraćenica koja se koristi za izražavanje ideja, ljudi i stvari o kojima se često raspravlja između članova grupe. Za razliku od slenga, često se razvija namjerno.<ref name="CB">{{cite web |url=http://www.criminalbrief.com/?p=10866 |title=Buzzwords– bang * splat ! |last=Lundin |first=Leigh |date=2009-12-31 |publisher=Criminal Brief |work=Don Martin School of Software}}</ref> Iako standardni termin može imati precizniju ili jedinstvenu upotrebu među praktičarima relevantnih disciplina, često se navodi da žargon predstavlja prepreku u komunikaciji za one ljude koji nisu upoznati s dotičnom oblašću.<ref> Fiset, J., Bhave, D. P., & Jha, N. (2024). The Effects of Language-Related Misunderstanding at Work. Journal of Management, 50(1), 347-379. https://doi.org/10.1177/01492063231181651 </ref> ==Također pogledajte== * [[Očni dijalekat]] * [[Usmena histprija]] * [[Narodni jezik]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Wiktionary|colloquialism|colloquial}} * [http://coloquial.es/es/diccionario-del-espanol-coloquial/ Colloquial Spanish] – Dictionary of Colloquial Spanish. *[https://web.archive.org/web/19970517074453/http://www.kfs.org/~jonathan/witt/t4002en.html Tractatus Logico-Philosophicus, Ludwig Wittgenstein] (archived 17 May 1997) {{Authority control}} [[Kategorija:Idiomi|*]] [[Kategorija:Gramatika]] [[Kategorija:Jezik]] [[Kategorija:Lingvistika]] htl7v7abb6u4iq9ww48n2uk4giy29ba 3829503 3829501 2026-04-12T08:55:37Z Exsiler 178345 /* Definicija */ 3829503 wikitext text/x-wiki '''Kolokvijalizam''' (također nazvan '''kolokvijalni jezik''', '''svakodnevni jezik''' ili '''opći govor''') je lingvistički stil koji se koristi za ležernu (neformalnu) komunikaciju. To je najčešći funkcionalni stil [[govor]]a, jezik koji se obično koristi u ležernom [[razgovor]]i i drugim neformalnim [[kontekst]]ima.<ref name="abc0">{{cite book |last=Zdunkiewicz-Jedynak |first=Dorota |chapter=ABC stylistyki |title=Polszczyzna na co dzień |publisher=Wydawnictwo Naukowe PWN |year=2006 |isbn=83-01-14793-8 |oclc=123970553 |editor-last=Bańko |editor-first=Mirosław |location=Warsaw |pages=33–96 (84) |language=pl }}</ref> Kolokvijalizam karakterizira česta upotreba ekspresivnih fraza, idioma, [[antropocentrizam]] i nedostatak specijaliziranog fokusa,<ref name="pj">{{cite journal |last=Zaśko-Zielińska |first=Monika |title=Słownik polszczyzny potocznej J. Anusiewicza i J. Skawińskiego na tle polskiego dorobku leksykograficznego |url=https://poradnik-jezykowy.uw.edu.pl/article/2187 |journal=Poradnik Językowy |volume=3/1996 |pages=35–49 (37) |language=pl }}</ref> i ima brzo promjenjivi [[leksikon]].<ref name="abc1"/> Također se može razlikovati po upotrebi formulacija s nepotpunim logičkim i [[sintaksa|sintaksnim]] redoslijedom.<ref name="abc1">{{cite book |last=Kwiek-Osiowska |first=Janina |title=ABC... polskiej gramatyki: leksykon szkolny |publisher=Spółka Wydawniczo-Księgarska |year=1993 |isbn=83-7064-048-6 |oclc=76290254 |location=Kraków/Warszawa |pages=102–103 |language=pl}}</ref> Specifičan primjer takvog jezika naziva se ''kolokvijalizam''. Najčešći termin koji se koristi u rječnicima za označavanje takvog izraza je ''kolokvijalno''. ==Definicija== Kolokvijalizam se razlikuje od [[javni govor|formalnog govora]] ili [[formalno pisanje|formalnog pisanja]].<ref name="colloquial">colloquial. (n.d.) Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Retrieved September 10, 2008, from [http://dictionary.reference.com/browse/colloquial Dictionary.com]</ref> To je oblik jezika koji govornici obično koriste kada su opušteni i ne obraćaju pažnju na vlastiti [[dikcija|dikciju]] (izbor vokabulara i stil izražavanja).<ref name="Trask">{{cite book |last=Trask |first=Robert |title=Key Concepts in Language and Linguistics |year=1999 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-0-415-15742-1 |pages=[https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27 27–28] |url=https://archive.org/details/keyconceptsinlan0000tras/page/27}}</ref> Izraz se u rječnicima označava sa ''colloq.'' za "kolokvijalni" kada se u formalnoj upotrebi preferira drugačiji izraz, ali to ne znači da je kolokvijalni izraz nužno [[sleng]] ili [[nestandardni dijalekt|nestandardni]]. Neki kolokvijalni jezici sadrže mnogo slenga, ali neki uopće ne sadrže sleng. Sleng se često koristi u kolokvijalnom govoru, ali ovaj poseban registar je ograničen na određene unutar-grupe i nije neophodan element kolokvijalizma.<ref name="Trask"/> Drugi primjeri kolokvijalne upotrebe u engleskom jeziku uključuju [[kontrakcija (gramatika)|kontrakcije]] ili [[psovanje|psovke]].<ref name="Trask"/> "Kolokvijalni" treba razlikovati od "nestandardnog". Razlika između standardnog i nestandardnog nije striktno povezana s razlikom između formalnog i kolokvijalnog.<ref name="pt0">{{Cite book |last=Trudgill |first=Peter |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |date=2000 |isbn=978-0-14-192630-8 |edition=4th |location = London |publisher=Penguin UK |chapter=Sociolinguistics – Language and Society |format=e-book |url=https://books.google.com/books?id=X7Y7DYlQu8QC}}</ref><ref name="pt2">{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |title=Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society |year=2000 |edition = 4th |page = 6 |isbn = 0-14-028921-6 |oclc = 901131176 |location = London |publisher = Penguin Books }}</ref> Kao što je pokazao [[Peter Trudgill]] u svojoj raspravi o standardnom engleskom jeziku, formalni, kolokvijalni i vulgarni jezik su više stvar [[stil (lingvistika)|stilskih varijacija]] i dikcije, nego dihotomije standardnog i nestandardnog jezika.<ref name=Trudgill>{{cite book |last=Trudgill |first=Peter |year=1999 |chapter-url=http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |chapter=Standard English: what it isn't |archive-url=https://web.archive.org/web/20090321091659/http://www.phon.ucl.ac.uk/home/dick/SEtrudgill.htm |archive-date=21 March 2009 |editor-first=T. |editor-last=Bex |editor2-first=R.J. |editor2-last=Watts |title=Standard English: The Widening Debate |pages=117–128 |location=London |publisher=Routledge}}</ref> Međutim, termin "kolokvijalan" se ponekad može izjednačiti sa "nestandardnim", u određenim kontekstima i terminološkim konvencijama.<ref>{{cite book |author=Roger D. Hawkins |author2=Richard Towell |title=French Grammar and Usage |edition=3rd |year=2013 |location=London |isbn=978-0-340-99124-4 |publisher=Routledge |url=https://books.google.com/books?id=pZoDld8EIwUC&pg=PR10 |page=x}}</ref><ref name=ds>{{cite journal |journal=Colloquium: New Philologies |date=December 2016 |pages=4 |issn=2520-3355 |volume=1 |issue=1 |doi=10.23963/cnp.2016.1.1 |title=Exclusion Labels in Slavic Monolingual Dictionaries: Lexicographic Construal of Non-Standardness |first=Danko |last=Šipka |doi-access=free}}</ref> U [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], "kolokvijalni jezik" je uobičajeni [[prirodni jezik]], za razliku od specijaliziranih oblika koji se koriste u [[logka|logici]] ili drugim područjima filozofije.<ref>{{cite book |last=Davidson |first=Donald |editor=Peter Ludlow |title=Readings in the Philosophy of Language |year=1997 |publisher=MIT Press |isbn=978-0-262-62114-4 |pages=89–107 |chapter=Truth and meaning}}</ref> U području [[logički atomizam|logičkog atomizma]], značenje se procjenjuje na drugačiji način nego kod formalnijih [[propozicija]]. ==Kolokvijalni nazivi== '''Kolokvijalni naziv''' ili '''poznati naziv''' je naziv ili termin koji se obično koristi za identifikaciju osobe ili stvari u nespecijalizovanom jeziku, umjesto drugog obično formalnijeg ili tehničkog naziva.<ref>{{cite encyclopedia |year=2014 |title=familiar, n., adj., and adv. |encyclopedia=OED Online |publisher=Oxford University Press |url=http://www.oed.com/view/Entry/67957?rskey=s5GGov&result=10&isAdvanced=true |access-date=2014-04-01 |url-access=subscription}}</ref> Nisu sleng niti vulgarni, već su neformalni. Ova vrsta govora se široko koristi za razne teme. U biologiji, kolokvijalni nazivi se nazivaju "[[uobičajena imena]]". Uobičajene štetočine često imaju uobičajena imena. Naprimjer, [[Armadillidiidae]] se često nazivaju "rolada poliji", dok se [[larva|larve]] [[muha]] često nazivaju "[[larva|crvi]]".<ref name="o054">{{cite web |last=Sofranec |first=Diane |title=Pest Colloquial Names and Mistaken Identities |website=Pest Management Professional |date=2012-04-12 |url=https://www.mypmp.net/pest-colloquial-names-and-mistaken-identities/ |access-date=2025-05-07}}</ref> U medicini, vrste [[mišić]]no-[[kost|koštanih]] [[povreda]] i preloma imaju kolokvijalne nazive.<ref name="y370">{{cite journal |last1=Lee |first1=Patrick |last2=Hunter |first2=Tim B. |last3=Taljanovic |first3=Mihra |title=Musculoskeletal Colloquialisms: How Did We Come Up with These Names? |journal=RadioGraphics |volume=24 |issue=4 |date=2004 |issn=0271-5333 |doi=10.1148/rg.244045015 |pages=1009–1027 |pmid=15256625 |url=http://pubs.rsna.org/doi/10.1148/rg.244045015 |access-date=2025-05-07 |url-access=subscription}}</ref> Naprimjer, povreda [[lateralni epikondilitis]] se kolokvijalno naziva "[[teniski lakat]]".<ref name="e571">{{cite web |last1=Buchanan |first1=Benjamin K. |last2=Varacallo |first2=Matthew A. |title=Lateral Epicondylitis (Tennis Elbow) |publisher=StatPearls Publishing |date=2023-08-04 |pmid=28613744 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK431092/#:~:text=Lateral%20epicondylitis%2C%20also%20commonly%20referred,radialis%20brevis%20(ECRB)%20tendon. |access-date=2025-05-07}}</ref> U profesionalnom okruženju, kolokvijalizmi često uključuju [[figurativni izraz|figurativne izraze]]. Naprimjer, kada se argumentira zašto se neka radnja ne bi trebala izvršiti, kolokvijalno se može pitati "zašto, za ime Boga, ne?"<ref name="r496">{{cite web |last1=Athu |first1=C. |last2=Mihaila |first2=R. |last3=Botezat |first3=O. |title=Colloquial words and expressions in professional environment |publisher=Українська медична стоматологічна академія |date=2021 |url=https://repository.pdmu.edu.ua/items/c37b423d-b176-415c-adfe-582d68566168 |language=uk |access-date=2025-05-07}}</ref> == Razlika od drugih stilova == Kolokvijalizmi se razlikuju od slenga ili žargona. [[Sleng]] se odnosi na riječi koje koriste samo određene društvene grupe, kao što su demografske grupe zasnovane na regiji, dobi ili socioekonomskom identitetu.<ref name="Zuckermann">{{cite book |last=Zuckermann |author-link=Ghil'ad Zuckermann |first=Ghil'ad |year=2003 |url=http://www.palgrave.com/br/book/9781403917232 |title=Language Contact and Lexical Enrichment in Israeli Hebrew |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=978-1403917232}}</ref> Nasuprot tome, žargon se najčešće koristi unutar određenih zanimanja, industrija, aktivnosti ili područja interesa. Kolokvijalni jezik uključuje sleng, zajedno sa skraćenicama, kontrakcijama, [[idiomim]]a, frazama i drugim neformalnim riječima i frazama poznatim većini izvornih govornika jezika ili dijalekta.<ref name="Zuckermann"/> Žargon je terminologija koja je eksplicitno definirana u odnosu na određenu aktivnost, profesiju ili grupu. Termin se odnosi na jezik koji koriste ljudi koji rade u određenom području ili koji imaju zajednički interes. Slično slengu, to je skraćenica koja se koristi za izražavanje ideja, ljudi i stvari o kojima se često raspravlja između članova grupe. Za razliku od slenga, često se razvija namjerno.<ref name="CB">{{cite web |url=http://www.criminalbrief.com/?p=10866 |title=Buzzwords– bang * splat ! |last=Lundin |first=Leigh |date=2009-12-31 |publisher=Criminal Brief |work=Don Martin School of Software}}</ref> Iako standardni termin može imati precizniju ili jedinstvenu upotrebu među praktičarima relevantnih disciplina, često se navodi da žargon predstavlja prepreku u komunikaciji za one ljude koji nisu upoznati s dotičnom oblašću.<ref> Fiset, J., Bhave, D. P., & Jha, N. (2024). The Effects of Language-Related Misunderstanding at Work. Journal of Management, 50(1), 347-379. https://doi.org/10.1177/01492063231181651 </ref> ==Također pogledajte== * [[Očni dijalekat]] * [[Usmena histprija]] * [[Narodni jezik]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Wiktionary|colloquialism|colloquial}} * [http://coloquial.es/es/diccionario-del-espanol-coloquial/ Colloquial Spanish] – Dictionary of Colloquial Spanish. *[https://web.archive.org/web/19970517074453/http://www.kfs.org/~jonathan/witt/t4002en.html Tractatus Logico-Philosophicus, Ludwig Wittgenstein] (archived 17 May 1997) {{Authority control}} [[Kategorija:Idiomi|*]] [[Kategorija:Gramatika]] [[Kategorija:Jezik]] [[Kategorija:Lingvistika]] 4mbxcidpdytutjc1gnpzk0zi2xh6nqr Kolokvijalizam 0 533236 3829491 2026-04-12T08:29:05Z Exsiler 178345 Preusmjereno na [[Uobičajeni žargon]] 3829491 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Uobičajeni žargon]] p0js4is5k6ifzdi1nzlidvcetbsybo2 Kolokvijalni jezik 0 533237 3829492 2026-04-12T08:30:31Z Exsiler 178345 Preusmjereno na [[Uobičajeni žargon]] 3829492 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Uobičajeni žargon]] p0js4is5k6ifzdi1nzlidvcetbsybo2 Cynthia Turner 0 533238 3829493 2026-04-12T08:35:31Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1932. | mjesto_rođenja = [[Valletta]], [[Krunska kolonija Malta]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2021|02|01|1932}} | mjesto_smrti = [[Msida]], [[Malta]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pijanistica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | zna... 3829493 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1932. | mjesto_rođenja = [[Valletta]], [[Krunska kolonija Malta]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2021|02|01|1932}} | mjesto_smrti = [[Msida]], [[Malta]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pijanistica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Cynthia Caruana Turner''' (1932. – 1. februara 2021.) bila je malteška pijanistica. Bila je najpoznatija malteška pijanistica i jedna od najslavnijih muzičarki.<ref name="auto">{{Cite web |date=2021-02-01 |title=Celebrated pianist Cynthia Turner, 88, passes away |url=https://timesofmalta.com/articles/view/celebrated-pianist-cynthia-turner-88-passes-away.848735 |access-date=2025-04-04 |website=[[Times of Malta]]}}</ref> == Biografija == S 15 godina Turner je dobila stipendiju za [[Kraljevska muzička akademija|Kraljevsku muzičku akademiju]] u [[Londonu]].<ref name=":0">{{Cite web |date=2021-02-11 |title=YWCA's tribute to Cynthia Turner |url=https://newsbook.com.mt/en/ywcas-tribute-to-cynthia-turner/ |access-date=2025-04-04 |website=Newsbook}}</ref> Nastavila je studij u Njemačkoj i Italiji, te kod francuskog skladatelja i pijanista [[Francis Poulenc|Francisa Poulenca]].<ref name=":1">{{Cite web |last= |first= |title=Cynthia Turner – A Tribute - |url=https://maltaorchestra.com/news-blog/cynthia-turner-a-tribute/ |access-date=2025-04-04 |website=[[Malta Philharmonic Orchestra]] |language=en-GB}}</ref> Poulenc je posvetio svoj Koncert za klavir iz 1949. Turneru u decembru 1952.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2003-05-30 |title=Cynthia Turner in concert with National Orchestra |url=https://timesofmalta.com/article/cynthia-turner-in-concert-with-national-orchestra.149062 |access-date=2025-04-04 |website=Times of Malta |language=en-gb}}</ref> Svirala je Poulencov Koncert za klavir za [[Elizabeta II|kraljicu Elizabetu|]] tokom kraljevske izvedbe u pozorištu Manoel 15. novembra 1967.<ref>{{Cite web |date=2015-11-19 |title=Memories of the time they performed for the Queen |url=https://timesofmalta.com/articles/view/Memories-of-the-time-they-performed-for-the-Queen.592674 |access-date=2025-04-04 |website=[[Times of Malta]]}}</ref> Nastupala je na pozornicama, kabelskom radiju, radiju i televiziji na Malti, u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Egiptu.<ref name="auto"/> Godine 1987, kada je Nacionalno vijeće žena Malte osnovalo Glazbeno natjecanje Bice Mizzi Vassallo; Turner je bila članica organizacijskog odbora i predsjedavala je žirijem za sva izdanja natjecanja.<ref>{{Cite web |last=Gaerty |first=Mary |date=2021-02-03 |title=The National Council of Women pays tribute to Cynthia Caruana Turner |url=https://newsbook.com.mt/en/the-national-council-of-women-pays-tribute-to-cynthia-caruana-turner/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210203132758/https://newsbook.com.mt/en/the-national-council-of-women-pays-tribute-to-cynthia-caruana-turner/ |archive-date=2021-02-03 |access-date=2021-03-18 |website=Newsbook |language=en}}</ref> Također je bila članica upravnog odbora Malteške filharmonije,<ref name=":1"/> a početkom 2000-ih i potpredsjednica YWCA Malta.<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |date=2006-12-24 |title=YWCA (MALTA) Concert |url=https://www.independent.com.mt/articles/2006-12-24/local-news/YWCA-(MALTA)-Concert-166932 |access-date=2025-04-04 |website=[[The Malta Independent]]}}</ref> == Nagrade == Postala je članica Nacionalnog reda za zasluge 2004. godine, jednog od najviših malteških državnih odlikovanja.<ref name="auto"/> Također je imenovana vitezom reda Akademskih palmi i suradnicom Kraljevske glazbene akademije u Londonu.<ref name="auto"/> Godine 2017. izvršni odbor YWCA Malta nominirao je Turner za nagradu Gieħ Ir-Repubblika.<ref name=":0"/> == Osobni život == Turner je rođena u Valletti 1932.<ref name="auto"/> Odrasla je u [[Sliema|Sliemi]].<ref>{{Cite web |last= |date=2016-12-14 |title=WATCH: 84-Year-Old Sliema Nanna Slays Her Piano Solo |url=https://lovinmalta.com/lifestyle/watch-84-year-old-sliema-nanna-slays-her-piano-solo/ |access-date=2025-04-04 |website=Lovin Malta |language=en-GB}}</ref> Pohađala je školu Samostan Presvetog Srca. Bila je udana za Anthonyja Caruanu, s kojim je imala dva sina. U vrijeme smrti imala je petero unučadi.<ref name="auto"/> Turner se zarazila COVID-om-19 tijekom pandemije COVID-19 na Malti dok se liječila od prijeloma kuka i ručnog zgloba. Umrla je 1. februara 2021. u dobi od 88 godina.<ref name="auto"/> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Turner, Cynthia}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Biografije, Valetta]] [[Kategorija:Malteški muzičari]] [[Kategorija:Sjevernomakedonski režiseri]] 41f04obmb279lotgtfamn62cz3mrhiz 3829494 3829493 2026-04-12T08:35:53Z AnToni 2325 [[Kategorija:Sjevernomakedonski režiseri]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829494 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1932. | mjesto_rođenja = [[Valletta]], [[Krunska kolonija Malta]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2021|02|01|1932}} | mjesto_smrti = [[Msida]], [[Malta]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pijanistica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Cynthia Caruana Turner''' (1932. – 1. februara 2021.) bila je malteška pijanistica. Bila je najpoznatija malteška pijanistica i jedna od najslavnijih muzičarki.<ref name="auto">{{Cite web |date=2021-02-01 |title=Celebrated pianist Cynthia Turner, 88, passes away |url=https://timesofmalta.com/articles/view/celebrated-pianist-cynthia-turner-88-passes-away.848735 |access-date=2025-04-04 |website=[[Times of Malta]]}}</ref> == Biografija == S 15 godina Turner je dobila stipendiju za [[Kraljevska muzička akademija|Kraljevsku muzičku akademiju]] u [[Londonu]].<ref name=":0">{{Cite web |date=2021-02-11 |title=YWCA's tribute to Cynthia Turner |url=https://newsbook.com.mt/en/ywcas-tribute-to-cynthia-turner/ |access-date=2025-04-04 |website=Newsbook}}</ref> Nastavila je studij u Njemačkoj i Italiji, te kod francuskog skladatelja i pijanista [[Francis Poulenc|Francisa Poulenca]].<ref name=":1">{{Cite web |last= |first= |title=Cynthia Turner – A Tribute - |url=https://maltaorchestra.com/news-blog/cynthia-turner-a-tribute/ |access-date=2025-04-04 |website=[[Malta Philharmonic Orchestra]] |language=en-GB}}</ref> Poulenc je posvetio svoj Koncert za klavir iz 1949. Turneru u decembru 1952.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2003-05-30 |title=Cynthia Turner in concert with National Orchestra |url=https://timesofmalta.com/article/cynthia-turner-in-concert-with-national-orchestra.149062 |access-date=2025-04-04 |website=Times of Malta |language=en-gb}}</ref> Svirala je Poulencov Koncert za klavir za [[Elizabeta II|kraljicu Elizabetu|]] tokom kraljevske izvedbe u pozorištu Manoel 15. novembra 1967.<ref>{{Cite web |date=2015-11-19 |title=Memories of the time they performed for the Queen |url=https://timesofmalta.com/articles/view/Memories-of-the-time-they-performed-for-the-Queen.592674 |access-date=2025-04-04 |website=[[Times of Malta]]}}</ref> Nastupala je na pozornicama, kabelskom radiju, radiju i televiziji na Malti, u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Egiptu.<ref name="auto"/> Godine 1987, kada je Nacionalno vijeće žena Malte osnovalo Glazbeno natjecanje Bice Mizzi Vassallo; Turner je bila članica organizacijskog odbora i predsjedavala je žirijem za sva izdanja natjecanja.<ref>{{Cite web |last=Gaerty |first=Mary |date=2021-02-03 |title=The National Council of Women pays tribute to Cynthia Caruana Turner |url=https://newsbook.com.mt/en/the-national-council-of-women-pays-tribute-to-cynthia-caruana-turner/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210203132758/https://newsbook.com.mt/en/the-national-council-of-women-pays-tribute-to-cynthia-caruana-turner/ |archive-date=2021-02-03 |access-date=2021-03-18 |website=Newsbook |language=en}}</ref> Također je bila članica upravnog odbora Malteške filharmonije,<ref name=":1"/> a početkom 2000-ih i potpredsjednica YWCA Malta.<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |date=2006-12-24 |title=YWCA (MALTA) Concert |url=https://www.independent.com.mt/articles/2006-12-24/local-news/YWCA-(MALTA)-Concert-166932 |access-date=2025-04-04 |website=[[The Malta Independent]]}}</ref> == Nagrade == Postala je članica Nacionalnog reda za zasluge 2004. godine, jednog od najviših malteških državnih odlikovanja.<ref name="auto"/> Također je imenovana vitezom reda Akademskih palmi i suradnicom Kraljevske glazbene akademije u Londonu.<ref name="auto"/> Godine 2017. izvršni odbor YWCA Malta nominirao je Turner za nagradu Gieħ Ir-Repubblika.<ref name=":0"/> == Osobni život == Turner je rođena u Valletti 1932.<ref name="auto"/> Odrasla je u [[Sliema|Sliemi]].<ref>{{Cite web |last= |date=2016-12-14 |title=WATCH: 84-Year-Old Sliema Nanna Slays Her Piano Solo |url=https://lovinmalta.com/lifestyle/watch-84-year-old-sliema-nanna-slays-her-piano-solo/ |access-date=2025-04-04 |website=Lovin Malta |language=en-GB}}</ref> Pohađala je školu Samostan Presvetog Srca. Bila je udana za Anthonyja Caruanu, s kojim je imala dva sina. U vrijeme smrti imala je petero unučadi.<ref name="auto"/> Turner se zarazila COVID-om-19 tijekom pandemije COVID-19 na Malti dok se liječila od prijeloma kuka i ručnog zgloba. Umrla je 1. februara 2021. u dobi od 88 godina.<ref name="auto"/> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Turner, Cynthia}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Biografije, Valetta]] [[Kategorija:Malteški muzičari]] j0toshgsovw6546shg9wotd5rzuxo33 3829498 3829494 2026-04-12T08:38:31Z AnToni 2325 /* Biografija */ 3829498 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1932. | mjesto_rođenja = [[Valletta]], [[Krunska kolonija Malta]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2021|02|01|1932}} | mjesto_smrti = [[Msida]], [[Malta]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pijanistica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Cynthia Caruana Turner''' (1932. – 1. februara 2021.) bila je malteška pijanistica. Bila je najpoznatija malteška pijanistica i jedna od najslavnijih muzičarki.<ref name="auto">{{Cite web |date=2021-02-01 |title=Celebrated pianist Cynthia Turner, 88, passes away |url=https://timesofmalta.com/articles/view/celebrated-pianist-cynthia-turner-88-passes-away.848735 |access-date=2025-04-04 |website=[[Times of Malta]]}}</ref> == Biografija == S 15 godina Turner je dobila stipendiju za [[Kraljevska muzička akademija|Kraljevsku muzičku akademiju]] u [[Londonu]].<ref name=":0">{{Cite web |date=2021-02-11 |title=YWCA's tribute to Cynthia Turner |url=https://newsbook.com.mt/en/ywcas-tribute-to-cynthia-turner/ |access-date=4. 4. 2025 |website=Newsbook}}</ref> Nastavila je studij u Njemačkoj i Italiji, te kod francuskog skladatelja i pijanista [[Francis Poulenc|Francisa Poulenca]].<ref name=":1">{{Cite web |last= |first= |title=Cynthia Turner – A Tribute - |url=https://maltaorchestra.com/news-blog/cynthia-turner-a-tribute/ |access-date=4. 4. 2025 |website=[[Malta Philharmonic Orchestra]] |language=en-GB}}</ref> Poulenc je posvetio svoj Koncert za klavir iz 1949. Turneru u decembru 1952.<ref>{{Cite web |last= |first= |date=2003-05-30 |title=Cynthia Turner in concert with National Orchestra |url=https://timesofmalta.com/article/cynthia-turner-in-concert-with-national-orchestra.149062 |access-date=4. 4. 2025 |website=Times of Malta |language=en-gb}}</ref> Svirala je Poulencov Koncert za klavir za [[Elizabeta II|kraljicu Elizabetu]] tokom kraljevske izvedbe u pozorištu Manoel 15. novembra 1967.<ref>{{Cite web |date=2015-11-19 |title=Memories of the time they performed for the Queen |url=https://timesofmalta.com/articles/view/Memories-of-the-time-they-performed-for-the-Queen.592674 |access-date=4. 4. 2025 |website=[[Times of Malta]]}}</ref> Nastupala je na pozornicama, kabelskom radiju, radiju i televiziji na Malti, u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Egiptu.<ref name="auto"/> Godine 1987, kada je Nacionalno vijeće žena Malte osnovalo Muzičko natjecanje Bice Mizzi Vassallo; Turner je bila članica organizacijskog odbora i predsjedavala je žirijem za sva izdanja natjecanja.<ref>{{Cite web |last=Gaerty |first=Mary |date=2021-02-03 |title=The National Council of Women pays tribute to Cynthia Caruana Turner |url=https://newsbook.com.mt/en/the-national-council-of-women-pays-tribute-to-cynthia-caruana-turner/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210203132758/https://newsbook.com.mt/en/the-national-council-of-women-pays-tribute-to-cynthia-caruana-turner/ |archive-date=2021-02-03 |access-date=2021-03-18 |website=Newsbook |language=en}}</ref> Također je bila članica upravnog odbora Malteške filharmonije,<ref name=":1"/> a početkom 2000-ih i potpredsjednica YWCA Malta.<ref name=":0"/><ref>{{Cite web |date=2006-12-24 |title=YWCA (MALTA) Concert |url=https://www.independent.com.mt/articles/2006-12-24/local-news/YWCA-(MALTA)-Concert-166932 |access-date=4. 4. 2025 |website=[[The Malta Independent]]}}</ref> == Nagrade == Postala je članica Nacionalnog reda za zasluge 2004. godine, jednog od najviših malteških državnih odlikovanja.<ref name="auto"/> Također je imenovana vitezom reda Akademskih palmi i suradnicom Kraljevske glazbene akademije u Londonu.<ref name="auto"/> Godine 2017. izvršni odbor YWCA Malta nominirao je Turner za nagradu Gieħ Ir-Repubblika.<ref name=":0"/> == Osobni život == Turner je rođena u Valletti 1932.<ref name="auto"/> Odrasla je u [[Sliema|Sliemi]].<ref>{{Cite web |last= |date=2016-12-14 |title=WATCH: 84-Year-Old Sliema Nanna Slays Her Piano Solo |url=https://lovinmalta.com/lifestyle/watch-84-year-old-sliema-nanna-slays-her-piano-solo/ |access-date=2025-04-04 |website=Lovin Malta |language=en-GB}}</ref> Pohađala je školu Samostan Presvetog Srca. Bila je udana za Anthonyja Caruanu, s kojim je imala dva sina. U vrijeme smrti imala je petero unučadi.<ref name="auto"/> Turner se zarazila COVID-om-19 tijekom pandemije COVID-19 na Malti dok se liječila od prijeloma kuka i ručnog zgloba. Umrla je 1. februara 2021. u dobi od 88 godina.<ref name="auto"/> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Turner, Cynthia}} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2021.]] [[Kategorija:Biografije, Valetta]] [[Kategorija:Malteški muzičari]] i4x59yzaengjysh23qowvng2erjwot4 Razgovor:Cynthia Turner 1 533239 3829496 2026-04-12T08:37:01Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3829496 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3829497 3829496 2026-04-12T08:37:28Z AnToni 2325 3829497 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = | država = Malta | država2 = | država3 = }} 80p6n3ivv65kcq7vyn5ec7dybocv5uv Lisa Eder 0 533240 3829500 2026-04-12T08:51:57Z Tulum387 155909 Članak napravljen kombinovanim prevodom sa en i de.wiki. 3829500 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Lisa Eder | slika = Lisa Eder (AUT) 2022.jpg | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 12. august 2001. | mjesto_rođenja = [[St. Johann u Tirolu]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | klub = [[SK Saalfelden-Salzburg]] | skije = | takmiči_se_za = {{ZD|Austrija}} [[Austrija|Austriju]] | lični_rekord = 205,5 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 15. 3. 2025) | sezone = | pobjede = | pobjednička_postolja = | medalje = | aktualizirano = 24. 3. 2024. }} '''Lisa Eder''' (12. august 2001, [[St. Johann u Tirolu]], [[Austrija]]<ref>{{Cite news|title=Skisprung: Lisa Eder springt hoch hinaus|url=https://www.meinbezirk.at/pinzgau/c-sport/lisa-eder-springt-hoch-hinaus_a3335799|newspaper=MeinBezirk.at|access-date=12. 4. 2026|language=de}}</ref>) austrijska je [[Skijaški skokovi|skijašica-skakačica]], austrijska reprezentativka i članica kluba [[SK Saalfelden-Salzburg]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=189072&type=result|title=FIS {{!}} Lisa EDER - Athlete Biography - Ski Jumping|last=International Ski and Snowboard|first=Federation|website=www.fis-ski.com|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Karijera == Prve međunarodne nastupe zabilježila je 9. augusta 2015. godine u okviru Alpencupa u Klingenthalu, gdje je na maloj [[Vogtland skakaonica|Vogtland skakaonici]] zauzela 18. mjesto. Prvu pobjedu u ovom takmičenju ostvarila je 11. augusta 2016. na [[Skakaonica Pöhlbach|skakaonici Pöhlbach]] u [[Pöhla|Pöhli]]. U [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]] debitovala je 18. augusta 2017. u [[Oberwiesenthal|Oberwiesenthalu]], gdje je na skakaonici u [[Fichtelberg|Fichtelbergu]] zauzela 15. mjesto. Već 15. decembra iste godine u [[Notodden|Notoddenu]] bila je četvrta na skakaonici [[Tveitanbakken]], čime je propustila svoj prvi plasman na pobjedničko postolje. Početkom 2018. godine prvi put je nominovana za nastupe u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]], i to za takmičenja u [[Sapporo|Sapporu]] i [[Zaō|Zau]]. Nakon što nije prošla kvalifikacije u Sapporu, debitovala je 19. januara 2018. u Zau, gdje je zauzela 36. mjesto i ostala bez bodova. Dan kasnije, 20. januara 2018, zauzela je šesto mjesto u ekipnom takmičenju zajedno s [[Chiara Hölzl|Chiarom Hölzl]], [[Claudia Purker|Claudijom Purker]] i [[Jacqueline Seifriedsberger]]. Dana 24. marta 2018. ostvarila je svoj tada najbolji rezultat u Svjetskom kupu, osvojivši 11. mjesto na [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg skakaonici]] u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], čime je osvojila i prve bodove. Iste godine nastupila je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u [[Kandersteg|Kanderstegu]], gdje je zauzela 24. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji na [[Lötschberg (skakaonica)|Lötschberg skakaonici]], dok je u ekipnom takmičenju zajedno s [[Marita Kramer|Maritom Kramer]], [[Sophie Mair]] i Claudijom Purker osvojila sedmo mjesto. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2019. u Lahtiju osvojila je bronzanu medalju u ekipnom takmičenju (s Maritom Kramer, [[Lisa Hirner|Lisom Hirner]] i Claudijom Purker), dok je u mješovitom ekipnom takmičenju bila četvrta, a pojedinačno deseta. Dana 9. februara 2019. prvi put se našla na pobjedničkom postolju u Svjetskom kupu, kada je u ekipnom takmičenju u [[Ljubno (Slovenija)|Ljubnom]], zajedno s [[Jacqueline Seifriedsberger]], Chiarom Hölzl i [[Eva Pinkelnig|Evom Pinkelnig]], zauzela treće mjesto. Godinu dana kasnije, tačnije 8. i 9. februara 2020. ostvarila je svoje prve plasmane među deset najboljih u pojedinačnoj konkurenciji Svjetskog kupa, zauzevši osmo i sedmo mjesto u [[Hinzenbach|Hinzenbachu]]. Dana 26. februara 2022. na istoj skakaonici prvi put se popela na pobjedničko postolje u pojedinačnoj konkurenciji, osvojivši treće mjesto. Na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking|Pekingu]] zauzela je peto mjesto s austrijskom mješovitom ekipom, dok je u pojedinačnoj konkurenciji bila osma.<ref>"[https://web.archive.org/web/20220325195833/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Lisa Eder]". ''Beijing 2022 Olympics''. [https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Original] arhiviran 25. marta 2022. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Nastupila je i na [[Zimske olimpijske igre 2026.|Zimskim olimpijskim igrama 2026]], gdje je ostvarila najbolji olimpijski rezultat plasmanom na četvrto mjesto u pojedinačnom takmičenju na srednjoj skakaonici. U junu 2022. doživjela je tešku povredu, [[Povreda prednjeg križnog ligamenta|puknuće prednjeg križnog ligamenta]],<ref>{{Cite web|url=https://kurier.at/sport/wintersport/skispringerin-lisa-eder-erlitt-kreuzbandriss/402051046|title=Skispringerin Lisa Eder erlitt Kreuzbandriss|date=23. 6. 2022|website=kurier.at|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> zbog čega je bila primorana pauzirati takmičenja, vrativši se u Svjetski kup tek početkom decembra 2023. U ukupnom poretku sezone 2023/24. zauzela je 16. mjesto. Dana 17. marta 2024. na treningu za skijaške letove u [[Vikersundbakken|Vikersundu]] ostvarila je skok dužine 198 metara, čime je postavila novi austrijski rekord u ženskoj konkurenciji. Već naredne godine postala je prva Austrijanka koja je službeno preskočila 200 metara, doskočivši na 205,5 metara (raniji skok od 200 metara [[Daniela Iraschko-Stolz|Daniele Iraschko-Stolz]] iz 2003. godine ne priznaje se kao službeni rekord prema pravilima [[Međunarodna skijaška federacija|FIS-a]]). Na svjetskim juniorskim prvenstvima ukupno je osvojila tri zlatne i jednu bronzanu medalju u ekipnim i mješovitim ekipnim disciplinama. Godine 2025. osvojila je svoju prvu medalju na svjetskim prvenstvima, zauzevši drugo mjesto u ekipnom takmičenju. Nakon ukupno 13 plasmana na pobjedničko postolje u Svjetskom kupu, svoju prvu pobjedu ostvarila je 21. januara 2026. na Zaō skakaonici u [[Yamagata|Yamagati]]. U sezoni 2025/26. zabilježila je još jednu pobjedu u Hinzenbachu, ukupno jedanaest plasmana na postolje, te zauzela četvrto mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa. == Uspjesi i statistika == === Pobjede u Svjetskom kupu (pojedinačno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |21. januar 2026. |Yamagata, Japan |normalna skakaonica |- |3. mart 2026. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica |} === Pobjede u Svjetskom kupu (ekipno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |25. februar 2022. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica* |} <sup>*sa Chiarom Kreuzer, Jacqueline Seifriedsberger und Maritom Kramer.</sup> === Plasman na Svjetskom kupu === {| class="wikitable" !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2017/18 |34. |46 |- |2018/19 |44. |12 |- |2019/20 |21. |154 |- |2020/21 |20. |167 |- |2021/22 |9. |420 |- |2023/24 |16. |488 |- |2024/25 |6. |877 |- |2025/26 |4. |1417 |} === Grand Prix plasmani === {| class="wikitable" |+ !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2018 |32. |17 |- |2019 |27. |17 |- |2021 |17. |102 |- |2024 |9. |119 |- |2025 |36. |48 |} == Privatni život == Od 2023. godine Eder je u vezi sa 16 godina starijim skijašem-skakačem [[Manuel Fetner|Manuelom Fetnerom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.krone.at/2990051|title=Hand in Hand: Neues Adlerpaar zeigt sich verliebt|last=Lischka|first=Vera|date=25. 4. 2023|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eder, Lisa}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijske skijašice skakačice]] [[Kategorija:Austrijske olimpijske skijašice skakačice]] [[Kategorija:Skijaši skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Skijaši skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskom prvenstvu u nordijskim disciplinama]] esp1j98mwwwambxhn2rakd54zhn5i98 3829526 3829500 2026-04-12T09:33:44Z AnToni 2325 +[[Kategorija:Biografije, St. Johann in Tirol]]; ± 4 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829526 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Lisa Eder | slika = Lisa Eder (AUT) 2022.jpg | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 12. august 2001. | mjesto_rođenja = [[St. Johann u Tirolu]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | klub = [[SK Saalfelden-Salzburg]] | skije = | takmiči_se_za = {{ZD|Austrija}} [[Austrija|Austriju]] | lični_rekord = 205,5 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 15. 3. 2025) | sezone = | pobjede = | pobjednička_postolja = | medalje = | aktualizirano = 24. 3. 2024. }} '''Lisa Eder''' (12. august 2001, [[St. Johann u Tirolu]], [[Austrija]]<ref>{{Cite news|title=Skisprung: Lisa Eder springt hoch hinaus|url=https://www.meinbezirk.at/pinzgau/c-sport/lisa-eder-springt-hoch-hinaus_a3335799|newspaper=MeinBezirk.at|access-date=12. 4. 2026|language=de}}</ref>) austrijska je [[Skijaški skokovi|skijašica-skakačica]], austrijska reprezentativka i članica kluba [[SK Saalfelden-Salzburg]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=189072&type=result|title=FIS {{!}} Lisa EDER - Athlete Biography - Ski Jumping|last=International Ski and Snowboard|first=Federation|website=www.fis-ski.com|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Karijera == Prve međunarodne nastupe zabilježila je 9. augusta 2015. godine u okviru Alpencupa u Klingenthalu, gdje je na maloj [[Vogtland skakaonica|Vogtland skakaonici]] zauzela 18. mjesto. Prvu pobjedu u ovom takmičenju ostvarila je 11. augusta 2016. na [[Skakaonica Pöhlbach|skakaonici Pöhlbach]] u [[Pöhla|Pöhli]]. U [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]] debitovala je 18. augusta 2017. u [[Oberwiesenthal|Oberwiesenthalu]], gdje je na skakaonici u [[Fichtelberg|Fichtelbergu]] zauzela 15. mjesto. Već 15. decembra iste godine u [[Notodden|Notoddenu]] bila je četvrta na skakaonici [[Tveitanbakken]], čime je propustila svoj prvi plasman na pobjedničko postolje. Početkom 2018. godine prvi put je nominovana za nastupe u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]], i to za takmičenja u [[Sapporo|Sapporu]] i [[Zaō|Zau]]. Nakon što nije prošla kvalifikacije u Sapporu, debitovala je 19. januara 2018. u Zau, gdje je zauzela 36. mjesto i ostala bez bodova. Dan kasnije, 20. januara 2018, zauzela je šesto mjesto u ekipnom takmičenju zajedno s [[Chiara Hölzl|Chiarom Hölzl]], [[Claudia Purker|Claudijom Purker]] i [[Jacqueline Seifriedsberger]]. Dana 24. marta 2018. ostvarila je svoj tada najbolji rezultat u Svjetskom kupu, osvojivši 11. mjesto na [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg skakaonici]] u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], čime je osvojila i prve bodove. Iste godine nastupila je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u [[Kandersteg|Kanderstegu]], gdje je zauzela 24. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji na [[Lötschberg (skakaonica)|Lötschberg skakaonici]], dok je u ekipnom takmičenju zajedno s [[Marita Kramer|Maritom Kramer]], [[Sophie Mair]] i Claudijom Purker osvojila sedmo mjesto. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2019. u Lahtiju osvojila je bronzanu medalju u ekipnom takmičenju (s Maritom Kramer, [[Lisa Hirner|Lisom Hirner]] i Claudijom Purker), dok je u mješovitom ekipnom takmičenju bila četvrta, a pojedinačno deseta. Dana 9. februara 2019. prvi put se našla na pobjedničkom postolju u Svjetskom kupu, kada je u ekipnom takmičenju u [[Ljubno (Slovenija)|Ljubnom]], zajedno s [[Jacqueline Seifriedsberger]], Chiarom Hölzl i [[Eva Pinkelnig|Evom Pinkelnig]], zauzela treće mjesto. Godinu dana kasnije, tačnije 8. i 9. februara 2020. ostvarila je svoje prve plasmane među deset najboljih u pojedinačnoj konkurenciji Svjetskog kupa, zauzevši osmo i sedmo mjesto u [[Hinzenbach|Hinzenbachu]]. Dana 26. februara 2022. na istoj skakaonici prvi put se popela na pobjedničko postolje u pojedinačnoj konkurenciji, osvojivši treće mjesto. Na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking|Pekingu]] zauzela je peto mjesto s austrijskom mješovitom ekipom, dok je u pojedinačnoj konkurenciji bila osma.<ref>"[https://web.archive.org/web/20220325195833/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Lisa Eder]". ''Beijing 2022 Olympics''. [https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Original] arhiviran 25. marta 2022. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Nastupila je i na [[Zimske olimpijske igre 2026.|Zimskim olimpijskim igrama 2026]], gdje je ostvarila najbolji olimpijski rezultat plasmanom na četvrto mjesto u pojedinačnom takmičenju na srednjoj skakaonici. U junu 2022. doživjela je tešku povredu, [[Povreda prednjeg križnog ligamenta|puknuće prednjeg križnog ligamenta]],<ref>{{Cite web|url=https://kurier.at/sport/wintersport/skispringerin-lisa-eder-erlitt-kreuzbandriss/402051046|title=Skispringerin Lisa Eder erlitt Kreuzbandriss|date=23. 6. 2022|website=kurier.at|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> zbog čega je bila primorana pauzirati takmičenja, vrativši se u Svjetski kup tek početkom decembra 2023. U ukupnom poretku sezone 2023/24. zauzela je 16. mjesto. Dana 17. marta 2024. na treningu za skijaške letove u [[Vikersundbakken|Vikersundu]] ostvarila je skok dužine 198 metara, čime je postavila novi austrijski rekord u ženskoj konkurenciji. Već naredne godine postala je prva Austrijanka koja je službeno preskočila 200 metara, doskočivši na 205,5 metara (raniji skok od 200 metara [[Daniela Iraschko-Stolz|Daniele Iraschko-Stolz]] iz 2003. godine ne priznaje se kao službeni rekord prema pravilima [[Međunarodna skijaška federacija|FIS-a]]). Na svjetskim juniorskim prvenstvima ukupno je osvojila tri zlatne i jednu bronzanu medalju u ekipnim i mješovitim ekipnim disciplinama. Godine 2025. osvojila je svoju prvu medalju na svjetskim prvenstvima, zauzevši drugo mjesto u ekipnom takmičenju. Nakon ukupno 13 plasmana na pobjedničko postolje u Svjetskom kupu, svoju prvu pobjedu ostvarila je 21. januara 2026. na Zaō skakaonici u [[Yamagata|Yamagati]]. U sezoni 2025/26. zabilježila je još jednu pobjedu u Hinzenbachu, ukupno jedanaest plasmana na postolje, te zauzela četvrto mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa. == Uspjesi i statistika == === Pobjede u Svjetskom kupu (pojedinačno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |21. januar 2026. |Yamagata, Japan |normalna skakaonica |- |3. mart 2026. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica |} === Pobjede u Svjetskom kupu (ekipno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |25. februar 2022. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica* |} <sup>*sa Chiarom Kreuzer, Jacqueline Seifriedsberger und Maritom Kramer.</sup> === Plasman na Svjetskom kupu === {| class="wikitable" !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2017/18 |34. |46 |- |2018/19 |44. |12 |- |2019/20 |21. |154 |- |2020/21 |20. |167 |- |2021/22 |9. |420 |- |2023/24 |16. |488 |- |2024/25 |6. |877 |- |2025/26 |4. |1417 |} === Grand Prix plasmani === {| class="wikitable" |+ !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2018 |32. |17 |- |2019 |27. |17 |- |2021 |17. |102 |- |2024 |9. |119 |- |2025 |36. |48 |} == Privatni život == Od 2023. godine Eder je u vezi sa 16 godina starijim skijašem-skakačem [[Manuel Fetner|Manuelom Fetnerom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.krone.at/2990051|title=Hand in Hand: Neues Adlerpaar zeigt sich verliebt|last=Lischka|first=Vera|date=25. 4. 2023|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eder, Lisa}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijske skijašice-skakačice]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u skijaškom skakanju]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskom prvenstvu u nordijskim disciplinama]] [[Kategorija:Biografije, St. Johann in Tirol]] cc00rb97h5yc9ijcm6fy3hu54lo4e8d 3829527 3829526 2026-04-12T09:34:41Z AnToni 2325 −[[Kategorija:Austrijske skijašice-skakačice]]; +[[Kategorija:Austrijski skijaši-skakači]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829527 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Lisa Eder | slika = Lisa Eder (AUT) 2022.jpg | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 12. august 2001. | mjesto_rođenja = [[St. Johann u Tirolu]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | klub = [[SK Saalfelden-Salzburg]] | skije = | takmiči_se_za = {{ZD|Austrija}} [[Austrija|Austriju]] | lični_rekord = 205,5 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 15. 3. 2025) | sezone = | pobjede = | pobjednička_postolja = | medalje = | aktualizirano = 24. 3. 2024. }} '''Lisa Eder''' (12. august 2001, [[St. Johann u Tirolu]], [[Austrija]]<ref>{{Cite news|title=Skisprung: Lisa Eder springt hoch hinaus|url=https://www.meinbezirk.at/pinzgau/c-sport/lisa-eder-springt-hoch-hinaus_a3335799|newspaper=MeinBezirk.at|access-date=12. 4. 2026|language=de}}</ref>) austrijska je [[Skijaški skokovi|skijašica-skakačica]], austrijska reprezentativka i članica kluba [[SK Saalfelden-Salzburg]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=189072&type=result|title=FIS {{!}} Lisa EDER - Athlete Biography - Ski Jumping|last=International Ski and Snowboard|first=Federation|website=www.fis-ski.com|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Karijera == Prve međunarodne nastupe zabilježila je 9. augusta 2015. godine u okviru Alpencupa u Klingenthalu, gdje je na maloj [[Vogtland skakaonica|Vogtland skakaonici]] zauzela 18. mjesto. Prvu pobjedu u ovom takmičenju ostvarila je 11. augusta 2016. na [[Skakaonica Pöhlbach|skakaonici Pöhlbach]] u [[Pöhla|Pöhli]]. U [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]] debitovala je 18. augusta 2017. u [[Oberwiesenthal|Oberwiesenthalu]], gdje je na skakaonici u [[Fichtelberg|Fichtelbergu]] zauzela 15. mjesto. Već 15. decembra iste godine u [[Notodden|Notoddenu]] bila je četvrta na skakaonici [[Tveitanbakken]], čime je propustila svoj prvi plasman na pobjedničko postolje. Početkom 2018. godine prvi put je nominovana za nastupe u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]], i to za takmičenja u [[Sapporo|Sapporu]] i [[Zaō|Zau]]. Nakon što nije prošla kvalifikacije u Sapporu, debitovala je 19. januara 2018. u Zau, gdje je zauzela 36. mjesto i ostala bez bodova. Dan kasnije, 20. januara 2018, zauzela je šesto mjesto u ekipnom takmičenju zajedno s [[Chiara Hölzl|Chiarom Hölzl]], [[Claudia Purker|Claudijom Purker]] i [[Jacqueline Seifriedsberger]]. Dana 24. marta 2018. ostvarila je svoj tada najbolji rezultat u Svjetskom kupu, osvojivši 11. mjesto na [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg skakaonici]] u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], čime je osvojila i prve bodove. Iste godine nastupila je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u [[Kandersteg|Kanderstegu]], gdje je zauzela 24. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji na [[Lötschberg (skakaonica)|Lötschberg skakaonici]], dok je u ekipnom takmičenju zajedno s [[Marita Kramer|Maritom Kramer]], [[Sophie Mair]] i Claudijom Purker osvojila sedmo mjesto. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2019. u Lahtiju osvojila je bronzanu medalju u ekipnom takmičenju (s Maritom Kramer, [[Lisa Hirner|Lisom Hirner]] i Claudijom Purker), dok je u mješovitom ekipnom takmičenju bila četvrta, a pojedinačno deseta. Dana 9. februara 2019. prvi put se našla na pobjedničkom postolju u Svjetskom kupu, kada je u ekipnom takmičenju u [[Ljubno (Slovenija)|Ljubnom]], zajedno s [[Jacqueline Seifriedsberger]], Chiarom Hölzl i [[Eva Pinkelnig|Evom Pinkelnig]], zauzela treće mjesto. Godinu dana kasnije, tačnije 8. i 9. februara 2020. ostvarila je svoje prve plasmane među deset najboljih u pojedinačnoj konkurenciji Svjetskog kupa, zauzevši osmo i sedmo mjesto u [[Hinzenbach|Hinzenbachu]]. Dana 26. februara 2022. na istoj skakaonici prvi put se popela na pobjedničko postolje u pojedinačnoj konkurenciji, osvojivši treće mjesto. Na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking|Pekingu]] zauzela je peto mjesto s austrijskom mješovitom ekipom, dok je u pojedinačnoj konkurenciji bila osma.<ref>"[https://web.archive.org/web/20220325195833/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Lisa Eder]". ''Beijing 2022 Olympics''. [https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Original] arhiviran 25. marta 2022. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Nastupila je i na [[Zimske olimpijske igre 2026.|Zimskim olimpijskim igrama 2026]], gdje je ostvarila najbolji olimpijski rezultat plasmanom na četvrto mjesto u pojedinačnom takmičenju na srednjoj skakaonici. U junu 2022. doživjela je tešku povredu, [[Povreda prednjeg križnog ligamenta|puknuće prednjeg križnog ligamenta]],<ref>{{Cite web|url=https://kurier.at/sport/wintersport/skispringerin-lisa-eder-erlitt-kreuzbandriss/402051046|title=Skispringerin Lisa Eder erlitt Kreuzbandriss|date=23. 6. 2022|website=kurier.at|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> zbog čega je bila primorana pauzirati takmičenja, vrativši se u Svjetski kup tek početkom decembra 2023. U ukupnom poretku sezone 2023/24. zauzela je 16. mjesto. Dana 17. marta 2024. na treningu za skijaške letove u [[Vikersundbakken|Vikersundu]] ostvarila je skok dužine 198 metara, čime je postavila novi austrijski rekord u ženskoj konkurenciji. Već naredne godine postala je prva Austrijanka koja je službeno preskočila 200 metara, doskočivši na 205,5 metara (raniji skok od 200 metara [[Daniela Iraschko-Stolz|Daniele Iraschko-Stolz]] iz 2003. godine ne priznaje se kao službeni rekord prema pravilima [[Međunarodna skijaška federacija|FIS-a]]). Na svjetskim juniorskim prvenstvima ukupno je osvojila tri zlatne i jednu bronzanu medalju u ekipnim i mješovitim ekipnim disciplinama. Godine 2025. osvojila je svoju prvu medalju na svjetskim prvenstvima, zauzevši drugo mjesto u ekipnom takmičenju. Nakon ukupno 13 plasmana na pobjedničko postolje u Svjetskom kupu, svoju prvu pobjedu ostvarila je 21. januara 2026. na Zaō skakaonici u [[Yamagata|Yamagati]]. U sezoni 2025/26. zabilježila je još jednu pobjedu u Hinzenbachu, ukupno jedanaest plasmana na postolje, te zauzela četvrto mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa. == Uspjesi i statistika == === Pobjede u Svjetskom kupu (pojedinačno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |21. januar 2026. |Yamagata, Japan |normalna skakaonica |- |3. mart 2026. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica |} === Pobjede u Svjetskom kupu (ekipno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |25. februar 2022. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica* |} <sup>*sa Chiarom Kreuzer, Jacqueline Seifriedsberger und Maritom Kramer.</sup> === Plasman na Svjetskom kupu === {| class="wikitable" !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2017/18 |34. |46 |- |2018/19 |44. |12 |- |2019/20 |21. |154 |- |2020/21 |20. |167 |- |2021/22 |9. |420 |- |2023/24 |16. |488 |- |2024/25 |6. |877 |- |2025/26 |4. |1417 |} === Grand Prix plasmani === {| class="wikitable" |+ !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2018 |32. |17 |- |2019 |27. |17 |- |2021 |17. |102 |- |2024 |9. |119 |- |2025 |36. |48 |} == Privatni život == Od 2023. godine Eder je u vezi sa 16 godina starijim skijašem-skakačem [[Manuel Fetner|Manuelom Fetnerom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.krone.at/2990051|title=Hand in Hand: Neues Adlerpaar zeigt sich verliebt|last=Lischka|first=Vera|date=25. 4. 2023|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eder, Lisa}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u skijaškom skakanju]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskom prvenstvu u nordijskim disciplinama]] [[Kategorija:Biografije, St. Johann in Tirol]] [[Kategorija:Austrijski skijaši-skakači]] sul65gspofh0dguvq7b5iz75f20jm6a 3829528 3829527 2026-04-12T09:37:24Z AnToni 2325 3829528 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Lisa Eder | slika = Lisa Eder (AUT) 2022.jpg | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|08|12}} | mjesto_rođenja = [[St. Johann in Tirol]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | klub = [[SK Saalfelden-Salzburg]] | skije = | takmiči_se_za = {{ZD|Austrija}} [[Austrija|Austriju]] | lični_rekord = 205,5 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 15. 3. 2025) | sezone = | pobjede = | pobjednička_postolja = | medalje = | aktualizirano = 24. 3. 2024. }} '''Lisa Eder''' (12. august 2001, [[St. Johann in Tirol]], [[Austrija]]<ref>{{Cite news|title=Skisprung: Lisa Eder springt hoch hinaus|url=https://www.meinbezirk.at/pinzgau/c-sport/lisa-eder-springt-hoch-hinaus_a3335799|newspaper=MeinBezirk.at|access-date=12. 4. 2026|language=de}}</ref>) austrijska je [[Skijaški skokovi|skijašica-skakačica]], austrijska reprezentativka i članica kluba [[SK Saalfelden-Salzburg]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=189072&type=result|title=FIS {{!}} Lisa EDER - Athlete Biography - Ski Jumping|last=International Ski and Snowboard|first=Federation|website=www.fis-ski.com|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Karijera == Prve međunarodne nastupe zabilježila je 9. augusta 2015. godine u okviru Alpencupa u Klingenthalu, gdje je na maloj [[Vogtland skakaonica|Vogtland skakaonici]] zauzela 18. mjesto. Prvu pobjedu u ovom takmičenju ostvarila je 11. augusta 2016. na [[Skakaonica Pöhlbach|skakaonici Pöhlbach]] u [[Pöhla|Pöhli]]. U [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]] debitovala je 18. augusta 2017. u [[Oberwiesenthal|Oberwiesenthalu]], gdje je na skakaonici u [[Fichtelberg|Fichtelbergu]] zauzela 15. mjesto. Već 15. decembra iste godine u [[Notodden|Notoddenu]] bila je četvrta na skakaonici [[Tveitanbakken]], čime je propustila svoj prvi plasman na pobjedničko postolje. Početkom 2018. godine prvi put je nominovana za nastupe u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]], i to za takmičenja u [[Sapporo|Sapporu]] i [[Zaō|Zau]]. Nakon što nije prošla kvalifikacije u Sapporu, debitovala je 19. januara 2018. u Zau, gdje je zauzela 36. mjesto i ostala bez bodova. Dan kasnije, 20. januara 2018, zauzela je šesto mjesto u ekipnom takmičenju zajedno s [[Chiara Hölzl|Chiarom Hölzl]], [[Claudia Purker|Claudijom Purker]] i [[Jacqueline Seifriedsberger]]. Dana 24. marta 2018. ostvarila je svoj tada najbolji rezultat u Svjetskom kupu, osvojivši 11. mjesto na [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg skakaonici]] u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], čime je osvojila i prve bodove. Iste godine nastupila je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u [[Kandersteg|Kanderstegu]], gdje je zauzela 24. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji na [[Lötschberg (skakaonica)|Lötschberg skakaonici]], dok je u ekipnom takmičenju zajedno s [[Marita Kramer|Maritom Kramer]], [[Sophie Mair]] i Claudijom Purker osvojila sedmo mjesto. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2019. u Lahtiju osvojila je bronzanu medalju u ekipnom takmičenju (s Maritom Kramer, [[Lisa Hirner|Lisom Hirner]] i Claudijom Purker), dok je u mješovitom ekipnom takmičenju bila četvrta, a pojedinačno deseta. Dana 9. februara 2019. prvi put se našla na pobjedničkom postolju u Svjetskom kupu, kada je u ekipnom takmičenju u [[Ljubno (Slovenija)|Ljubnom]], zajedno s [[Jacqueline Seifriedsberger]], Chiarom Hölzl i [[Eva Pinkelnig|Evom Pinkelnig]], zauzela treće mjesto. Godinu dana kasnije, tačnije 8. i 9. februara 2020. ostvarila je svoje prve plasmane među deset najboljih u pojedinačnoj konkurenciji Svjetskog kupa, zauzevši osmo i sedmo mjesto u [[Hinzenbach|Hinzenbachu]]. Dana 26. februara 2022. na istoj skakaonici prvi put se popela na pobjedničko postolje u pojedinačnoj konkurenciji, osvojivši treće mjesto. Na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking|Pekingu]] zauzela je peto mjesto s austrijskom mješovitom ekipom, dok je u pojedinačnoj konkurenciji bila osma.<ref>"[https://web.archive.org/web/20220325195833/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Lisa Eder]". ''Beijing 2022 Olympics''. [https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Original] arhiviran 25. marta 2022. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Nastupila je i na [[Zimske olimpijske igre 2026.|Zimskim olimpijskim igrama 2026]], gdje je ostvarila najbolji olimpijski rezultat plasmanom na četvrto mjesto u pojedinačnom takmičenju na srednjoj skakaonici. U junu 2022. doživjela je tešku povredu, [[Povreda prednjeg križnog ligamenta|puknuće prednjeg križnog ligamenta]],<ref>{{Cite web|url=https://kurier.at/sport/wintersport/skispringerin-lisa-eder-erlitt-kreuzbandriss/402051046|title=Skispringerin Lisa Eder erlitt Kreuzbandriss|date=23. 6. 2022|website=kurier.at|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> zbog čega je bila primorana pauzirati takmičenja, vrativši se u Svjetski kup tek početkom decembra 2023. U ukupnom poretku sezone 2023/24. zauzela je 16. mjesto. Dana 17. marta 2024. na treningu za skijaške letove u [[Vikersundbakken|Vikersundu]] ostvarila je skok dužine 198 metara, čime je postavila novi austrijski rekord u ženskoj konkurenciji. Već naredne godine postala je prva Austrijanka koja je službeno preskočila 200 metara, doskočivši na 205,5 metara (raniji skok od 200 metara [[Daniela Iraschko-Stolz|Daniele Iraschko-Stolz]] iz 2003. godine ne priznaje se kao službeni rekord prema pravilima [[Međunarodna skijaška federacija|FIS-a]]). Na svjetskim juniorskim prvenstvima ukupno je osvojila tri zlatne i jednu bronzanu medalju u ekipnim i mješovitim ekipnim disciplinama. Godine 2025. osvojila je svoju prvu medalju na svjetskim prvenstvima, zauzevši drugo mjesto u ekipnom takmičenju. Nakon ukupno 13 plasmana na pobjedničko postolje u Svjetskom kupu, svoju prvu pobjedu ostvarila je 21. januara 2026. na Zaō skakaonici u [[Yamagata|Yamagati]]. U sezoni 2025/26. zabilježila je još jednu pobjedu u Hinzenbachu, ukupno jedanaest plasmana na postolje, te zauzela četvrto mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa. == Uspjesi i statistika == === Pobjede u Svjetskom kupu (pojedinačno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |21. januar 2026. |Yamagata, Japan |normalna skakaonica |- |3. mart 2026. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica |} === Pobjede u Svjetskom kupu (ekipno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |25. februar 2022. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica* |} <sup>*sa Chiarom Kreuzer, Jacqueline Seifriedsberger und Maritom Kramer.</sup> === Plasman na Svjetskom kupu === {| class="wikitable" !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2017/18 |34. |46 |- |2018/19 |44. |12 |- |2019/20 |21. |154 |- |2020/21 |20. |167 |- |2021/22 |9. |420 |- |2023/24 |16. |488 |- |2024/25 |6. |877 |- |2025/26 |4. |1417 |} === Grand Prix plasmani === {| class="wikitable" |+ !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2018 |32. |17 |- |2019 |27. |17 |- |2021 |17. |102 |- |2024 |9. |119 |- |2025 |36. |48 |} == Privatni život == Od 2023. godine Eder je u vezi sa 16 godina starijim skijašem-skakačem [[Manuel Fetner|Manuelom Fetnerom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.krone.at/2990051|title=Hand in Hand: Neues Adlerpaar zeigt sich verliebt|last=Lischka|first=Vera|date=25. 4. 2023|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eder, Lisa}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u skijaškom skakanju]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskom prvenstvu u nordijskim disciplinama]] [[Kategorija:Biografije, St. Johann in Tirol]] [[Kategorija:Austrijski skijaši-skakači]] hc9boiac1el2zhknho28joisq2n14et 3829534 3829528 2026-04-12T10:27:21Z Panasko 146730 3829534 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Lisa Eder | slika = Lisa Eder (AUT) 2022.jpg | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|08|12}} | mjesto_rođenja = [[St. Johann in Tirol]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = | klub = [[SK Saalfelden-Salzburg]] | skije = | takmiči_se_za = {{ZD|Austrija}} [[Austrija|Austriju]] | lični_rekord = 205,5 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 15. 3. 2025) | sezone = | pobjede = | pobjednička_postolja = | medalje = | aktualizirano = 24. 3. 2024. }} '''Lisa Eder''' (12. august 2001, [[St. Johann in Tirol]], [[Austrija]]<ref>{{Cite news|title=Skisprung: Lisa Eder springt hoch hinaus|url=https://www.meinbezirk.at/pinzgau/c-sport/lisa-eder-springt-hoch-hinaus_a3335799|newspaper=MeinBezirk.at|access-date=12. 4. 2026|language=de}}</ref>) austrijska je [[Skijaški skokovi|skijašica-skakačica]], austrijska reprezentativka i članica kluba [[SK Saalfelden-Salzburg]].<ref>{{Cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=189072&type=result|title=FIS {{!}} Lisa EDER - Athlete Biography - Ski Jumping|last=International Ski and Snowboard|first=Federation|website=www.fis-ski.com|language=en|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Karijera == Prve međunarodne nastupe zabilježila je 9. augusta 2015. u okviru Alpencupa u Klingenthalu, gdje je na maloj [[Vogtland skakaonica|Vogtland skakaonici]] zauzela 18. mjesto. Prvu pobjedu u ovom takmičenju ostvarila je 11. augusta 2016. na [[Skakaonica Pöhlbach|skakaonici Pöhlbach]] u [[Pöhla|Pöhli]]. U [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]] debitovala je 18. augusta 2017. u [[Oberwiesenthal|Oberwiesenthalu]], gdje je na skakaonici u [[Fichtelberg|Fichtelbergu]] zauzela 15. mjesto. Već 15. decembra iste godine u [[Notodden|Notoddenu]] bila je četvrta na skakaonici [[Tveitanbakken]], čime je propustila svoj prvi plasman na pobjedničko postolje. Početkom 2018. godine prvi put je nominovana za nastupe u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]], i to za takmičenja u [[Sapporo|Sapporu]] i [[Zaō|Zau]]. Nakon što nije prošla kvalifikacije u Sapporu, debitovala je 19. januara 2018. u Zau, gdje je zauzela 36. mjesto i ostala bez bodova. Dan kasnije, 20. januara 2018, zauzela je šesto mjesto u ekipnom takmičenju zajedno s [[Chiara Hölzl|Chiarom Hölzl]], [[Claudia Purker|Claudijom Purker]] i [[Jacqueline Seifriedsberger]]. Dana 24. marta 2018. ostvarila je svoj tada najbolji rezultat u Svjetskom kupu, osvojivši 11. mjesto na [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg skakaonici]] u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], čime je osvojila i prve bodove. Iste godine nastupila je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u [[Kandersteg|Kanderstegu]], gdje je zauzela 24. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji na [[Lötschberg (skakaonica)|Lötschberg skakaonici]], dok je u ekipnom takmičenju zajedno s [[Marita Kramer|Maritom Kramer]], [[Sophie Mair]] i Claudijom Purker osvojila sedmo mjesto. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2019. u Lahtiju osvojila je bronzanu medalju u ekipnom takmičenju (s Maritom Kramer, [[Lisa Hirner|Lisom Hirner]] i Claudijom Purker), dok je u mješovitom ekipnom takmičenju bila četvrta, a pojedinačno deseta. Dana 9. februara 2019. prvi put se našla na pobjedničkom postolju u Svjetskom kupu, kada je u ekipnom takmičenju u [[Ljubno (Slovenija)|Ljubnom]], zajedno s [[Jacqueline Seifriedsberger]], Chiarom Hölzl i [[Eva Pinkelnig|Evom Pinkelnig]], zauzela treće mjesto. Godinu dana kasnije, tačnije 8. i 9. februara 2020. ostvarila je svoje prve plasmane među deset najboljih u pojedinačnoj konkurenciji Svjetskog kupa, zauzevši osmo i sedmo mjesto u [[Hinzenbach|Hinzenbachu]]. Dana 26. februara 2022. na istoj skakaonici prvi put se popela na pobjedničko postolje u pojedinačnoj konkurenciji, osvojivši treće mjesto. Na [[Zimske olimpijske igre 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] u [[Peking|Pekingu]] zauzela je peto mjesto s austrijskom mješovitom ekipom, dok je u pojedinačnoj konkurenciji bila osma.<ref>"[https://web.archive.org/web/20220325195833/https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Lisa Eder]". ''Beijing 2022 Olympics''. [https://olympics.com/beijing-2022/olympic-games/en/results/ski-jumping/athlete-profile-n1005775-lisa-eder.htm Original] arhiviran 25. marta 2022. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> Nastupila je i na [[Zimske olimpijske igre 2026.|Zimskim olimpijskim igrama 2026]], gdje je ostvarila najbolji olimpijski rezultat plasmanom na četvrto mjesto u pojedinačnom takmičenju na srednjoj skakaonici. U junu 2022. doživjela je tešku povredu, [[Povreda prednjeg križnog ligamenta|puknuće prednjeg križnog ligamenta]],<ref>{{Cite web|url=https://kurier.at/sport/wintersport/skispringerin-lisa-eder-erlitt-kreuzbandriss/402051046|title=Skispringerin Lisa Eder erlitt Kreuzbandriss|date=23. 6. 2022|website=kurier.at|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> zbog čega je bila primorana pauzirati takmičenja, vrativši se u Svjetski kup tek početkom decembra 2023. U ukupnom poretku sezone 2023/24. zauzela je 16. mjesto. Dana 17. marta 2024. na treningu za skijaške letove u [[Vikersundbakken|Vikersundu]] ostvarila je skok dužine 198 metara, čime je postavila novi austrijski rekord u ženskoj konkurenciji. Već naredne godine postala je prva Austrijanka koja je službeno preskočila 200 metara, doskočivši na 205,5 metara (raniji skok od 200 metara [[Daniela Iraschko-Stolz|Daniele Iraschko-Stolz]] iz 2003. godine ne priznaje se kao službeni rekord prema pravilima [[Međunarodna skijaška federacija|FIS-a]]). Na svjetskim juniorskim prvenstvima ukupno je osvojila tri zlatne i jednu bronzanu medalju u ekipnim i mješovitim ekipnim disciplinama. Godine 2025. osvojila je svoju prvu medalju na svjetskim prvenstvima, zauzevši drugo mjesto u ekipnom takmičenju. Nakon ukupno 13 plasmana na pobjedničko postolje u Svjetskom kupu, svoju prvu pobjedu ostvarila je 21. januara 2026. na Zaō skakaonici u [[Yamagata|Yamagati]]. U sezoni 2025/26. zabilježila je još jednu pobjedu u Hinzenbachu, ukupno jedanaest plasmana na postolje, te zauzela četvrto mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa. == Uspjesi i statistika == === Pobjede u Svjetskom kupu (pojedinačno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |21. januar 2026. |Yamagata, Japan |normalna skakaonica |- |3. mart 2026. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica |} === Pobjede u Svjetskom kupu (ekipno) === {| class="wikitable" !Datum !Mjesto !Tip |- |25. februar 2022. |Hinzenbach, Austrija |normalna skakaonica* |} <sup>*sa Chiarom Kreuzer, Jacqueline Seifriedsberger und Maritom Kramer.</sup> === Plasman na Svjetskom kupu === {| class="wikitable" !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2017/18 |34. |46 |- |2018/19 |44. |12 |- |2019/20 |21. |154 |- |2020/21 |20. |167 |- |2021/22 |9. |420 |- |2023/24 |16. |488 |- |2024/25 |6. |877 |- |2025/26 |4. |1417 |} === Grand Prix plasmani === {| class="wikitable" |+ !Sezona !Mjesto !Bodovi |- |2018 |32. |17 |- |2019 |27. |17 |- |2021 |17. |102 |- |2024 |9. |119 |- |2025 |36. |48 |} == Privatni život == Od 2023. Eder je u vezi sa 16 godina starijim skijašem-skakačem [[Manuel Fetner|Manuelom Fetnerom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.krone.at/2990051|title=Hand in Hand: Neues Adlerpaar zeigt sich verliebt|last=Lischka|first=Vera|date=25. 4. 2023|website=Kronen Zeitung|language=de|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eder, Lisa}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Austrijski olimpijci u skijaškom skakanju]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskom prvenstvu u nordijskim disciplinama]] [[Kategorija:Biografije, St. Johann in Tirol]] [[Kategorija:Austrijski skijaši-skakači]] l1h9etoyd1698rkw4o1dog7dbliq99f Razgovor:Lisa Eder 1 533241 3829502 2026-04-12T08:54:03Z Tulum387 155909 Nova stranica: {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Austrija | država2 = | država3 = }} 3829502 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Austrija | država2 = | država3 = }} oz7710qwzpgwhf4cjdm6vemxe2266md Zora Tavčar 0 533242 3829505 2026-04-12T09:12:03Z Tulum387 155909 Prevedeno sa en.wiki. 3829505 wikitext text/x-wiki '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov. ''Opčine''), u predgrađu [[Trst|Trsta]], u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebul|Alojza Rebula]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u području Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eder, Lisa}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Osobe iz općine Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenske književnice]] [[Kategorija:Slovenske pjesnikinje]] l2g2bz1dlo4rhooi6klqhnbtq2eqrso 3829509 3829505 2026-04-12T09:21:40Z Tulum387 155909 Prevod sa en.wiki. 3829509 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zora Tavčar | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Krljevina Jugoslavija]] (danas Slovenija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|8|4|1928|10|2}} | mjesto_smrti = [[Loka pri Zidanem Mostu]], Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = spisateljica, esejistica i prevoditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Veter v laseh, Velika maša }} '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov: ''Opčine''), u predgrađu [[Trst|Trsta]], u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebul|Alojza Rebula]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u području Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eder, Lisa}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Osobe iz općine Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenske književnice]] [[Kategorija:Slovenske pjesnikinje]] kssipp89b7pfehwqd81zkwp467l0jon 3829511 3829509 2026-04-12T09:23:27Z Tulum387 155909 3829511 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zora Tavčar | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Krljevina Jugoslavija]] (danas Slovenija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|8|4|1928|10|2}} | mjesto_smrti = [[Loka pri Zidanem Mostu]], Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = spisateljica, esejistica i prevoditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Veter v laseh, Velika maša }} '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov: ''Opčine''), u predgrađu [[Trst|Trsta]], u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebul|Alojza Rebula]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u regionu Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eder, Lisa}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Osobe iz općine Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenske književnice]] [[Kategorija:Slovenske pjesnikinje]] tvtr4bpok23gef5jykt6camkjn86zzu 3829515 3829511 2026-04-12T09:24:54Z Tulum387 155909 3829515 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zora Tavčar | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Krljevina Jugoslavija]] (danas Slovenija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|8|4|1928|10|2}} | mjesto_smrti = [[Loka pri Zidanem Mostu]], Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = spisateljica, esejistica i prevoditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Veter v laseh, Velika maša }} '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov: ''Opčine''), u predgrađu [[Trst|Trsta]], u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebul|Alojza Rebula]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u regionu Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tavčar, Zora}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Osobe iz općine Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenske književnice]] [[Kategorija:Slovenske pjesnikinje]] 40rgagjvt5vt0iwv144mg47af1zh33t 3829518 3829515 2026-04-12T09:27:32Z AnToni 2325 [[Kategorija:Osobe iz općine Sevnica]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Sevnica]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829518 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zora Tavčar | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Krljevina Jugoslavija]] (danas Slovenija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|8|4|1928|10|2}} | mjesto_smrti = [[Loka pri Zidanem Mostu]], Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = spisateljica, esejistica i prevoditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Veter v laseh, Velika maša }} '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov: ''Opčine''), u predgrađu [[Trst|Trsta]], u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebul|Alojza Rebula]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u regionu Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tavčar, Zora}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Biografije, Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenske književnice]] [[Kategorija:Slovenske pjesnikinje]] 0tvbhqb48k273s0q6auy85r5da86aiz 3829519 3829518 2026-04-12T09:27:36Z AnToni 2325 [[Kategorija:Slovenske književnice]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829519 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zora Tavčar | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Krljevina Jugoslavija]] (danas Slovenija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|8|4|1928|10|2}} | mjesto_smrti = [[Loka pri Zidanem Mostu]], Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = spisateljica, esejistica i prevoditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Veter v laseh, Velika maša }} '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov: ''Opčine''), u predgrađu [[Trst|Trsta]], u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebul|Alojza Rebula]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u regionu Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tavčar, Zora}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Biografije, Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenske pjesnikinje]] 478bmnoh37y3ulbyr3m5qc7sdrdfzpp 3829520 3829519 2026-04-12T09:27:55Z AnToni 2325 [[Kategorija:Slovenske pjesnikinje]] uklonjena; [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3829520 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zora Tavčar | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Krljevina Jugoslavija]] (danas Slovenija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|8|4|1928|10|2}} | mjesto_smrti = [[Loka pri Zidanem Mostu]], Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = spisateljica, esejistica i prevoditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Veter v laseh, Velika maša }} '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov: ''Opčine''), u predgrađu [[Trst|Trsta]], u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebul|Alojza Rebula]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u regionu Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tavčar, Zora}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Biografije, Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] rqph8qwoj0jqr0p699gmcgqx25txc2u 3829521 3829520 2026-04-12T09:28:23Z AnToni 2325 3829521 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Zora Tavčar | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|10|2}} | mjesto_rođenja = [[Loka pri Zidanem Mostu]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (danas Slovenija) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|8|4|1928|10|2}} | mjesto_smrti = [[Loka pri Zidanem Mostu]], Slovenija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = spisateljica, esejistica i prevoditeljica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = Veter v laseh, Velika maša }} '''Zora Tavčar''' (2. oktobar 1928 – 4. august 2025<ref>{{Cite web|url=https://www.primorski.eu/kultura/poslovila-se-je-zora-tavcar-KI1947286|title=Poslovila se je Zora Tavčar|last=|first=|website=www.primorski.eu|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref>) bila je slovenska [[književnica]], esejistica i [[Prevođenje|prevoditeljica]], koja je živjela u Opicini (slov: ''Opčine''), u predgrađu [[Trst|Trsta]], u [[Italija|Italiji]]. Bila je udata za istaknutog pripadnika slovenske manjine u Italiji, [[Pisac|pisca]] [[Alojz Rebul|Alojza Rebula]]. == Život == Tavčar je rođena u [[Loka pri Zidanem Mostu|Loki pri Zidanem Mostu]] 1928. godine. Studirala je [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], [[Književna teorija|književnu teoriju]], te slovenski jezik i književnost na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]]. Godine 1963. doktorirala je na [[Univerzitet Cattolica del Sacro Cuore|Univerzitetu Cattolica del Sacro Cuore]] u Milanu. Godine 1951. udala se za slovenskog pisca i dramaturga Alojza Rebula i preselila se u Opčine kod Trsta. Do penzionisanja 1988. godine predavala je u raznim srednjim školama sa nastavom na slovenskom jeziku, u regionu Trsta.<ref>{{Cite web|url=https://dolenjskilist.svet24.si/novice/kultura/80-let-pisateljice-zore-tavcar-rebula-8210-1665318|title=80 let pisateljice Zore Tavčar Rebula - Dolenjski list|website=dolenjskilist|language=sl|access-date=12. 4. 2026}}</ref> == Rad == Svoj književni rad započela je pisanjem poezije, ali je poznatija po svojim kratkim pričama, esejima i radio-dramama.<ref>"[https://web.archive.org/web/20120217194943/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Slovene Writers' Association website]" (slovenski). DSP Slovene Writers' Association. [http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/497/detail.html Original] arhiviran 17. 2. 2012. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Objavljena djela == * ''Veter v laseh'' (Vjetar u mojoj kosi), 1982 * ''Ob kresu življenja'' (Na lomači života), 1989 * ''Kroži, kroži galeb'' (Kruži, kruži galebe), 2008 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tavčar, Zora}} [[Kategorija:Slovenski esejisti]] [[Kategorija:Slovenski prevodioci]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Ljubljani]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta Cattolica del Sacro Cuore]] [[Kategorija:Biografije, Sevnica]] [[Kategorija:Slovenski pisci]] [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] e1k3yy9tw1ruio9yckwtztu18vcmmp5 Raisa Ahmatova 0 533243 3829506 2026-04-12T09:18:10Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = | puno ime = Raisa Soltamuradovna Ahmatova | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|12|30}} | mjesto_rođenja = [[Grozni]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|01|29|1928|12|30}} | mjesto_smrti = [[Grozni]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje =... 3829506 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | puno ime = Raisa Soltamuradovna Ahmatova | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|12|30}} | mjesto_rođenja = [[Grozni]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|01|29|1928|12|30}} | mjesto_smrti = [[Grozni]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pjesnikinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Raisa Soltamuradova Ahmatova''' ({{ru|Раиса Солтамурадовна Ахматова}}; 30. novembra 1928. u [[Grozni|Groznom]], umrla 29. januara 1992. u Groznom bila je sovjetska, a kasnije i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla.<ref name="schsl">{{cite web | url =https://checheninfo.ru/18861-zhzl-raisa-ahmatova.html ЖЗЛ. | title =Жизнь замечательных людей | authorlink = | last = | first = | date =9. 11. 2013 | website =checheninfo.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref><ref name="bolschru">{{cite web | url =https://old.bigenc.ru/literature/text/1842545 | title =АХМА́ТОВА РАИСА СОЛТАМУРАДОВНА = | last = | first = | date = | website =old.bigenc.ru | publisher =Большая российская энциклопедия 2004–2017 | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> == Biografija == Rođena u radničkoj obitelji, Ahmatova je pohađala Pedagošku školu u Groznom, koju je diplomirala 1943. Kada su [[Čečeni]] i [[Inguši]] deportirani u februaru i martu 1944. tokom njemačkog rata agresije protiv Sovjetskog Saveza po Staljinovom nalogu, Ahmatova je otišla u [[Kazahstan]], gdje je od 1946. radila kao učiteljica.<ref name="schsl"/> Od 1956. Ahmatova je radila kao novinarka. Diplomirala je na Književnom institutu Maksima Gorkog u Moskvi 1958. s naprednim tečajevima književnosti.<ref name="ref2">{{cite web | url =https://web.archive.org/web/20211109003735/https://www.liveinternet.ru/users/hntg/post177250639 | title =Раиса Ахматова. Жизнь и творчество народной поэтессы | last = | first = | date = | website =liveinternet.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> Brojne Ahmatovine knjige ponovno su štampane i prevedene na jezike naroda SSSR-a, hindski, engleski, francuski, poljski i njemački.<ref name="schsl"/><ref>{{Cite book |author=Казаков А. И. |title=Город Грозный |publisher=Чечено-Ингушское книжное издательство |location=Grozni |date=1984 |page=155| language =ru }}</ref> Po prvi put u čečenskoj književnosti, njezine su junakinje aktivno sudjelovale u društvenom životu. Njezin ciklus "Najdragocjenije" usredotočio se na domovinu, mir i prijateljstvo. Godine 1977. postala jedina žena koja je odlikovana kao Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije.<ref name="bolschru"/> Ahmatova je bila predsjednica Saveza čečenskih pisaca (1961. – 1983), predsjednica Vrhovnog sovjeta Čečenije-Ingušetije (1963. – 1985) i zastupnica u 22. čečenskoj državnoj skupštini. Bila je članica Kongresa KPSS-a i sudionica Svjetskog kongresa za opće razoružanje i mir.<ref name="schsl"/> Dugi niz godina bila je članica Sovjetskog komiteta za obranu mira. U kasnijim godinama vodila je čečensko-ingušetijsku podružnicu Sovjetskog kulturnog fonda.<ref name="ref2"/> Ahmatova arhiva koja sadrži njezine spise vjerojatno je izgubljena tijekom Prvog čečenskog rata.<ref>{{Cite book |author=Amjad Jaimoukha. |title=The Chechens|publisher=|location=Grozni |date=2005 |page=155| language =ru|ISBN=0-415-32328-2 }}</ref> Portretnu skulpturu Ahmatove izradio je kipar [[Ivan Bekičev]] 1972.<ref>{{Cite book |author=Бойцова Т. И. |title=Изобразительное искусство Чеченской Республики |publisher=АО Издательско-полиграфический комплекс «Грозненский рабочий»|location=Grozni |date=2018 |page=92-93| language =ru|}}</ref> Ahmatova i [[Lula Šumalajeva]] uvrštene su u Antologiju svjetske ženske poezije iz 2012. godine kao predstavnice čečenske poezije. == Nagrade == * Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije (1977.) * Orden prijateljstva naroda (1979.) * Odlikovanje časti Sovjetskog Saveza == Vanjski linkovi == * Katalog der [[Ruska nacionalna biblioteka|Ruske nacionalne biblioteke]]: [https://primo.nlr.ru/primo-explore/search?query=lsr24,contains,%D0%90%D1%85%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B0,%20%D0%A0%D0%B0%D0%B8%D1%81%D0%B0&tab=default_tab&search_scope=default_scope&vid=07NLR_VU1&offset=0 Ахматова, Раиса] == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ahmatova, Raisa }} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Biografije, Grozni]] [[Kategorija:Sovjetski pjesnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] [[Kategorija:Čečenski pjesnici]] rju8u8ophj4k6hvcgrgqw8tpvwogdu0 3829508 3829506 2026-04-12T09:21:08Z AnToni 2325 3829508 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | puno ime = Raisa Soltamuradovna Ahmatova | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|12|30}} | mjesto_rođenja = [[Grozni]], [[Čečensko-Inguška ASSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|01|29|1928|12|30}} | mjesto_smrti = [[Grozni]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pjesnikinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Raisa Soltamuradova Ahmatova''' ({{ru|Раиса Солтамурадовна Ахматова}}; 30. novembra 1928. u [[Grozni|Groznom]], umrla 29. januara 1992. u Groznom bila je sovjetska, a kasnije i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla.<ref name="schsl">{{cite web | url =https://checheninfo.ru/18861-zhzl-raisa-ahmatova.html ЖЗЛ. | title =Жизнь замечательных людей | authorlink = | last = | first = | date =9. 11. 2013 | website =checheninfo.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref><ref name="bolschru">{{cite web | url =https://old.bigenc.ru/literature/text/1842545 | title =АХМА́ТОВА РАИСА СОЛТАМУРАДОВНА = | last = | first = | date = | website =old.bigenc.ru | publisher =Большая российская энциклопедия 2004–2017 | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> == Biografija == Rođena u radničkoj obitelji, Ahmatova je pohađala Pedagošku školu u Groznom, koju je diplomirala 1943. Kada su [[Čečeni]] i [[Inguši]] deportirani u februaru i martu 1944. tokom njemačkog rata agresije protiv Sovjetskog Saveza po Staljinovom nalogu, Ahmatova je otišla u [[Kazahstan]], gdje je od 1946. radila kao učiteljica.<ref name="schsl"/> Od 1956. Ahmatova je radila kao novinarka. Diplomirala je na Književnom institutu Maksima Gorkog u Moskvi 1958. s naprednim tečajevima književnosti.<ref name="ref2">{{cite web | url =https://web.archive.org/web/20211109003735/https://www.liveinternet.ru/users/hntg/post177250639 | title =Раиса Ахматова. Жизнь и творчество народной поэтессы | last = | first = | date = | website =liveinternet.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> Brojne Ahmatovine knjige ponovno su štampane i prevedene na jezike naroda SSSR-a, hindski, engleski, francuski, poljski i njemački.<ref name="schsl"/><ref>{{Cite book |author=Казаков А. И. |title=Город Грозный |publisher=Чечено-Ингушское книжное издательство |location=Grozni |date=1984 |page=155| language =ru }}</ref> Po prvi put u čečenskoj književnosti, njezine su junakinje aktivno sudjelovale u društvenom životu. Njezin ciklus "Najdragocjenije" usredotočio se na domovinu, mir i prijateljstvo. Godine 1977. postala jedina žena koja je odlikovana kao Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije.<ref name="bolschru"/> Ahmatova je bila predsjednica Saveza čečenskih pisaca (1961. – 1983), predsjednica Vrhovnog sovjeta Čečenije-Ingušetije (1963. – 1985) i zastupnica u 22. čečenskoj državnoj skupštini. Bila je članica Kongresa KPSS-a i sudionica Svjetskog kongresa za opće razoružanje i mir.<ref name="schsl"/> Dugi niz godina bila je članica Sovjetskog komiteta za obranu mira. U kasnijim godinama vodila je čečensko-ingušetijsku podružnicu Sovjetskog kulturnog fonda.<ref name="ref2"/> Ahmatova arhiva koja sadrži njezine spise vjerojatno je izgubljena tijekom Prvog čečenskog rata.<ref>{{Cite book |author=Amjad Jaimoukha. |title=The Chechens|publisher=|location=Grozni |date=2005 |page=155| language =ru|ISBN=0-415-32328-2 }}</ref> Portretnu skulpturu Ahmatove izradio je kipar [[Ivan Bekičev]] 1972.<ref>{{Cite book |author=Бойцова Т. И. |title=Изобразительное искусство Чеченской Республики |publisher=АО Издательско-полиграфический комплекс «Грозненский рабочий»|location=Grozni |date=2018 |page=92-93| language =ru|}}</ref> Ahmatova i [[Lula Šumalajeva]] uvrštene su u Antologiju svjetske ženske poezije iz 2012. godine kao predstavnice čečenske poezije. == Nagrade == * Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije (1977.) * Orden prijateljstva naroda (1979.) * Odlikovanje časti Sovjetskog Saveza == Vanjski linkovi == * Katalog der [[Ruska nacionalna biblioteka|Ruske nacionalne biblioteke]]: [https://primo.nlr.ru/primo-explore/search?query=lsr24,contains,%D0%90%D1%85%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B0,%20%D0%A0%D0%B0%D0%B8%D1%81%D0%B0&tab=default_tab&search_scope=default_scope&vid=07NLR_VU1&offset=0 Ахматова, Раиса] == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ahmatova, Raisa }} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Biografije, Grozni]] [[Kategorija:Sovjetski pjesnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] [[Kategorija:Čečenski pjesnici]] bzam9azf35udj8bdmt1o93g17vl6nla 3829514 3829508 2026-04-12T09:24:44Z AnToni 2325 3829514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | puno ime = Raisa Soltamuradovna Ahmatova | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|12|30}} | mjesto_rođenja = [[Grozni]], [[Čečensko-Inguška ASSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|01|29|1928|12|30}} | mjesto_smrti = [[Grozni]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pjesnikinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Raisa Soltamuradova Ahmatova''' ({{ru|Раиса Солтамурадовна Ахматова}}; 30. novembra 1928. u [[Grozni|Groznom]], umrla 29. januara 1992. u Groznom bila je sovjetska, a kasnije i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla.<ref name="schsl">{{cite web | url =https://checheninfo.ru/18861-zhzl-raisa-ahmatova.html | title =Жизнь замечательных людей | authorlink = | last = | first = | date =9. 11. 2013 | website =checheninfo.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref><ref name="bolschru">{{cite web | url =https://old.bigenc.ru/literature/text/1842545 | title =АХМА́ТОВА РАИСА СОЛТАМУРАДОВНА | last = | first = | date = | website =old.bigenc.ru | publisher =Большая российская энциклопедия 2004–2017 | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> == Biografija == Rođena u radničkoj obitelji, Ahmatova je pohađala Pedagošku školu u Groznom, koju je diplomirala 1943. Kada su [[Čečeni]] i [[Inguši]] deportirani u februaru i martu 1944. tokom njemačkog rata agresije protiv Sovjetskog Saveza po Staljinovom nalogu, Ahmatova je otišla u [[Kazahstan]], gdje je od 1946. radila kao učiteljica.<ref name="schsl"/> Od 1956. Ahmatova je radila kao novinarka. Diplomirala je na Književnom institutu Maksima Gorkog u Moskvi 1958. s naprednim tečajevima književnosti.<ref name="ref2">{{cite web | url =https://web.archive.org/web/20211109003735/https://www.liveinternet.ru/users/hntg/post177250639 | title =Раиса Ахматова. Жизнь и творчество народной поэтессы | last = | first = | date = | website =liveinternet.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> Brojne Ahmatovine knjige ponovno su štampane i prevedene na jezike naroda SSSR-a, hindski, engleski, francuski, poljski i njemački.<ref name="schsl"/><ref>{{Cite book |author=Казаков А. И. |title=Город Грозный |publisher=Чечено-Ингушское книжное издательство |location=Grozni |date=1984 |page=155| language =ru }}</ref> Po prvi put u čečenskoj književnosti, njezine su junakinje aktivno sudjelovale u društvenom životu. Njezin ciklus "Najdragocjenije" usredotočio se na domovinu, mir i prijateljstvo. Godine 1977. postala jedina žena koja je odlikovana kao Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije.<ref name="bolschru"/> Ahmatova je bila predsjednica Saveza čečenskih pisaca (1961. – 1983), predsjednica Vrhovnog sovjeta Čečenije-Ingušetije (1963. – 1985) i zastupnica u 22. čečenskoj državnoj skupštini. Bila je članica Kongresa KPSS-a i sudionica Svjetskog kongresa za opće razoružanje i mir.<ref name="schsl"/> Dugi niz godina bila je članica Sovjetskog komiteta za obranu mira. U kasnijim godinama vodila je čečensko-ingušetijsku podružnicu Sovjetskog kulturnog fonda.<ref name="ref2"/> Ahmatova arhiva koja sadrži njezine spise vjerojatno je izgubljena tijekom Prvog čečenskog rata.<ref>{{Cite book |author=Amjad Jaimoukha. |title=The Chechens|publisher=|location=Grozni |date=2005 |page=155| language =ru|ISBN=0-415-32328-2 }}</ref> Portretnu skulpturu Ahmatove izradio je kipar [[Ivan Bekičev]] 1972.<ref>{{Cite book |author=Бойцова Т. И. |title=Изобразительное искусство Чеченской Республики |publisher=АО Издательско-полиграфический комплекс «Грозненский рабочий»|location=Grozni |date=2018 |page=92-93| language =ru}}</ref> Ahmatova i [[Lula Šumalajeva]] uvrštene su u Antologiju svjetske ženske poezije iz 2012. godine kao predstavnice čečenske poezije. == Nagrade == * Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije (1977.) * Orden prijateljstva naroda (1979.) * Odlikovanje časti Sovjetskog Saveza == Vanjski linkovi == * Katalog der [[Ruska nacionalna biblioteka|Ruske nacionalne biblioteke]]: [https://primo.nlr.ru/primo-explore/search?query=lsr24,contains,%D0%90%D1%85%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B0,%20%D0%A0%D0%B0%D0%B8%D1%81%D0%B0&tab=default_tab&search_scope=default_scope&vid=07NLR_VU1&offset=0 Ахматова, Раиса] == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ahmatova, Raisa }} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Biografije, Grozni]] [[Kategorija:Sovjetski pjesnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] [[Kategorija:Čečenski pjesnici]] f4i2ncee8x58tute106k6muay89oeuc 3829533 3829514 2026-04-12T10:25:01Z Panasko 146730 3829533 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | puno ime = Raisa Soltamuradovna Ahmatova | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|12|30}} | mjesto_rođenja = [[Grozni]], [[Čečensko-Inguška ASSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|01|29|1928|12|30}} | mjesto_smrti = [[Grozni]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pjesnikinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Raisa Soltamuradova Ahmatova''' ({{ru|Раиса Солтамурадовна Ахматова}}; 30. novembra 1928. u [[Grozni|Groznom]], umrla 29. januara 1992. u Groznom bila je sovjetska, a kasnije i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla.<ref name="schsl">{{cite web | url =https://checheninfo.ru/18861-zhzl-raisa-ahmatova.html | title =Жизнь замечательных людей | authorlink = | last = | first = | date =9. 11. 2013 | website =checheninfo.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref><ref name="bolschru">{{cite web | url =https://old.bigenc.ru/literature/text/1842545 | title =АХМА́ТОВА РАИСА СОЛТАМУРАДОВНА | last = | first = | date = | website =old.bigenc.ru | publisher =Большая российская энциклопедия 2004–2017 | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> == Biografija == Rođena u radničkoj obitelji, Ahmatova je pohađala Pedagošku školu u Groznom, koju je diplomirala 1943. Kada su [[Čečeni]] i [[Inguši]] deportirani u februaru i martu 1944. tokom njemačkog rata agresije protiv Sovjetskog Saveza po Staljinovom nalogu, Ahmatova je otišla u [[Kazahstan]], gdje je od 1946. radila kao učiteljica.<ref name="schsl"/> Od 1956. Ahmatova je radila kao novinarka. Diplomirala je na Književnom institutu Maksima Gorkog u Moskvi 1958. s naprednim tečajevima književnosti.<ref name="ref2">{{cite web | url =https://web.archive.org/web/20211109003735/https://www.liveinternet.ru/users/hntg/post177250639 | title =Раиса Ахматова. Жизнь и творчество народной поэтессы | last = | first = | date = | website =liveinternet.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> Brojne Ahmatovine knjige ponovno su štampane i prevedene na jezike naroda SSSR-a, hindski, engleski, francuski, poljski i njemački.<ref name="schsl"/><ref>{{Cite book |author=Казаков А. И. |title=Город Грозный |publisher=Чечено-Ингушское книжное издательство |location=Grozni |date=1984 |page=155| language =ru }}</ref> Po prvi put u čečenskoj književnosti, njezine su junakinje aktivno sudjelovale u društvenom životu. Njezin ciklus "Najdragocjenije" usredotočio se na domovinu, mir i prijateljstvo. Godine 1977. postala jedina žena koja je odlikovana kao Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije.<ref name="bolschru"/> Ahmatova je bila predsjednica Saveza čečenskih pisaca (1961 – 1983), predsjednica Vrhovnog sovjeta Čečenije-Ingušetije (1963 –1985) i zastupnica u 22. čečenskoj državnoj skupštini. Bila je članica Kongresa KPSS-a i sudionica Svjetskog kongresa za opće razoružanje i mir.<ref name="schsl"/> Dugi niz godina bila je članica Sovjetskog komiteta za obranu mira. U kasnijim godinama vodila je čečensko-ingušetijsku podružnicu Sovjetskog kulturnog fonda.<ref name="ref2"/> Ahmatova arhiva koja sadrži njezine spise vjerojatno je izgubljena tijekom Prvog čečenskog rata.<ref>{{Cite book |author=Amjad Jaimoukha. |title=The Chechens|publisher=|location=Grozni |date=2005 |page=155| language =ru|ISBN=0-415-32328-2 }}</ref> Portretnu skulpturu Ahmatove izradio je kipar [[Ivan Bekičev]] 1972.<ref>{{Cite book |author=Бойцова Т. И. |title=Изобразительное искусство Чеченской Республики |publisher=АО Издательско-полиграфический комплекс «Грозненский рабочий»|location=Grozni |date=2018 |page=92-93| language =ru}}</ref> Ahmatova i [[Lula Šumalajeva]] uvrštene su u Antologiju svjetske ženske poezije iz 2012. kao predstavnice čečenske poezije. == Nagrade == * Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije (1977) * Orden prijateljstva naroda (1979) * Odlikovanje časti Sovjetskog Saveza == Vanjski linkovi == * Katalog der [[Ruska nacionalna biblioteka|Ruske nacionalne biblioteke]]: [https://primo.nlr.ru/primo-explore/search?query=lsr24,contains,%D0%90%D1%85%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B0,%20%D0%A0%D0%B0%D0%B8%D1%81%D0%B0&tab=default_tab&search_scope=default_scope&vid=07NLR_VU1&offset=0 Ахматова, Раиса] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ahmatova, Raisa }} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Grozni]] [[Kategorija:Sovjetski pjesnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] [[Kategorija:Čečenski pjesnici]] sa5tgz5yi4b7757n0pmiamjhg3idlw2 3829540 3829533 2026-04-12T10:58:36Z AnToni 2325 /* Biografija */ 3829540 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | puno ime = Raisa Soltamuradovna Ahmatova | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|12|30}} | mjesto_rođenja = [[Grozni]], [[Čečensko-Inguška ASSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1992|01|29|1928|12|30}} | mjesto_smrti = [[Grozni]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pjesnikinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = | djeca = }} '''Raisa Soltamuradova Ahmatova''' ({{ru|Раиса Солтамурадовна Ахматова}}; 30. novembra 1928. u [[Grozni|Groznom]], umrla 29. januara 1992. u Groznom bila je sovjetska, a kasnije i ruska pjesnikinja čečenskog porijekla.<ref name="schsl">{{cite web | url =https://checheninfo.ru/18861-zhzl-raisa-ahmatova.html | title =Жизнь замечательных людей | authorlink = | last = | first = | date =9. 11. 2013 | website =checheninfo.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref><ref name="bolschru">{{cite web | url =https://old.bigenc.ru/literature/text/1842545 | title =АХМА́ТОВА РАИСА СОЛТАМУРАДОВНА | last = | first = | date = | website =old.bigenc.ru | publisher =Большая российская энциклопедия 2004–2017 | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> == Biografija == Rođena u radničkoj obitelji, Ahmatova je pohađala Pedagošku školu u Groznom, koju je diplomirala 1943. Kada su [[Čečeni]] i [[Inguši]] deportirani u februaru i martu 1944. tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] po [[Staljin]]ovom nalogu, Ahmatova je otišla u današnji [[Kazahstan]], gdje je od 1946. radila kao učiteljica.<ref name="schsl"/> Od 1956. Ahmatova je radila kao novinarka. Diplomirala je na [[Književni institut "Maksim Gorki"|Književnom institutu Maksima Gorkog]] u Moskvi 1958. s naprednim tečajevima književnosti.<ref name="ref2">{{cite web | url =https://web.archive.org/web/20211109003735/https://www.liveinternet.ru/users/hntg/post177250639 | title =Раиса Ахматова. Жизнь и творчество народной поэтессы | last = | first = | date = | website =liveinternet.ru | publisher = | access-date =12. 4. 2026 | language =ru }}</ref> Brojne Ahmatovine knjige ponovno su štampane i prevedene na jezike naroda SSSR-a, hindski, engleski, francuski, poljski i njemački.<ref name="schsl"/><ref>{{Cite book |author=Казаков А. И. |title=Город Грозный |publisher=Чечено-Ингушское книжное издательство |location=Grozni |date=1984 |page=155| language =ru }}</ref> Po prvi put u čečenskoj književnosti, njezine su junakinje aktivno sudjelovale u društvenom životu. Njezin ciklus "Najdragocjenije" usredotočio se na domovinu, mir i prijateljstvo. Godine 1977. postala je jedina žena koja je odlikovana kao Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije.<ref name="bolschru"/> Ahmatova je bila predsjednica Saveza čečenskih pisaca (1961 – 1983), predsjednica Vrhovnog sovjeta Čečenije-Ingušetije (1963 –1985) i zastupnica u 22. čečenskoj državnoj skupštini. Bila je članica Kongresa KPSS-a i sudionica Svjetskog kongresa za opće razoružanje i mir.<ref name="schsl"/> Dugi niz godina bila je članica Sovjetskog komiteta za obranu mira. U kasnijim godinama vodila je čečensko-ingušetijsku podružnicu Sovjetskog kulturnog fonda.<ref name="ref2"/> Ahmatova arhiva koja sadrži njezine spise vjerojatno je izgubljena tokom [[Prvi čečenski rat|Prvog čečenskog rata]].<ref>{{Cite book |author=Amjad Jaimoukha |title=The Chechens|publisher=|location=Grozni |date=2005 |page=155| language =ru|ISBN=0-415-32328-2 }}</ref> Portretnu skulpturu Ahmatove izradio je kipar [[Ivan Bekičev]] 1972.<ref>{{Cite book |author=Бойцова Т. И. |title=Изобразительное искусство Чеченской Республики |publisher=АО Издательско-полиграфический комплекс «Грозненский рабочий»|location=Grozni |date=2018 |page=92-93| language =ru}}</ref> Ahmatova i [[Lula Šumalajeva]] uvrštene su u "Antologiju svjetske ženske poezije" iz 2012. kao predstavnice čečenske poezije. == Nagrade == * Narodna pjesnikinja Čečenije-Ingušetije (1977) * Orden prijateljstva naroda (1979) * Odlikovanje časti Sovjetskog Saveza == Vanjski linkovi == * Katalog der [[Ruska nacionalna biblioteka|Ruske nacionalne biblioteke]]: [https://primo.nlr.ru/primo-explore/search?query=lsr24,contains,%D0%90%D1%85%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B0,%20%D0%A0%D0%B0%D0%B8%D1%81%D0%B0&tab=default_tab&search_scope=default_scope&vid=07NLR_VU1&offset=0 Ахматова, Раиса] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ahmatova, Raisa }} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Grozni]] [[Kategorija:Sovjetski pjesnici]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] [[Kategorija:Čečenski pjesnici]] acg26ksi5hbpon1dwlmaljao0g7y1x2 Razgovor:Raisa Ahmatova 1 533244 3829507 2026-04-12T09:20:54Z AnToni 2325 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = | država = Rusija | država2 = Sjeverni Kavkaz | država3 = }} 3829507 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = | država = Rusija | država2 = Sjeverni Kavkaz | država3 = }} 3zu6b7hyrfgl1fujdjfful38r0a5z9h 3829512 3829507 2026-04-12T09:23:31Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3829512 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = | država = Rusija | država2 = Sjeverni Kavkaz | država3 = }} hxtg7uxfbjsaqpw1gj183sgjrt144od Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026 – Sjeverni Kavkaz 14 533245 3829510 2026-04-12T09:22:31Z AnToni 2325 Nova stranica: [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama|Sjeverni Kavkaz]] 3829510 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Članci projekta CEE proljeće 2026. po državama|Sjeverni Kavkaz]] olqzogdffounhao3rzndehewhw8stvd Razgovor:Zora Tavčar 1 533246 3829513 2026-04-12T09:24:25Z Tulum387 155909 Nova stranica: {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = književnost | država = Slovenija | država2 = Italija | država3 = }} 3829513 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = književnost | država = Slovenija | država2 = Italija | država3 = }} 5acg7hjglgt9f358tce5fn31p6zeoc6 3829516 3829513 2026-04-12T09:25:42Z AnToni 2325 3829516 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = književnost | država = Slovenija | država2 = Italija | država3 = }} 0vc6x4an4on5x9x2o3pu8k4nt4xh5i0 3829517 3829516 2026-04-12T09:26:07Z Tulum387 155909 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3829517 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = kultura | tema3 = književnost | država = Slovenija | država2 = Italija | država3 = }} 5acg7hjglgt9f358tce5fn31p6zeoc6 Natasha Lako 0 533247 3829607 2026-04-12T11:52:10Z Tulum387 155909 Prevod sa en.wiki. 3829607 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Natasha Lako | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1948|05|13}} | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Albanija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = spisateljica, pjesnikinja | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = [[Univerzitet u Tirani]] | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = Mevlan Shanaj | djeca = 2 | nagrade = | potpis = [[Datoteka:Natasha Lako (nënshkrim).svg]] | veb-sajt = }} '''Natasha Lako''' (rođena 13. maja 1948) albanska je pjesnikinja i romanopisac. Pripada prvoj generaciji književnica u Albaniji.<ref>Robert Elsie. "[https://web.archive.org/web/20140301220014/http://www.albanianliterature.net/authors_modern1/lako.html Natasha Lako]". AlbanianLiterature.net. [http://www.albanianliterature.net/authors_modern1/lako.html Original] arhiviran 1. marta 2014. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref><ref>Wilson, Katharina M. (1991). ''[https://books.google.com/books?id=ncN7uneLKrcC&pg=PA716 An Encyclopedia of Continental Women Writers]''. Taylor & Francis. str. 716. <nowiki>ISBN 978-0-8240-8547-6</nowiki>.</ref> Lako je studirala političke nauke na [[Univerzitet u Tirani|Univerzitetu u Tirani]], sa specijalizacijom iz novinarstva. Također je radila u filmskom studiju New Albania" u [[Tirana|Tirani]]. Zajedno s [[Diana Çuli|Dianom Çuli]] i [[Helena Kadare|Helenom Kadare]], bila je jedna od rijetkih književnica tokom albanskog komunističkog režima. Od 1991. do 1993. godine izabrana je kao članica [[Demokratska partija Albanije|Demokratske partije]] u koalicionu vladu. Godine 1997. postala je prva direktorica Albanske filmske arhive, gdje je radila nekoliko godina.<ref>Imre, Anikó (7. august 2012). ''[https://books.google.com/books?id=i3Ujxk2mf7wC&pg=PT125 A Companion to Eastern European Cinemas]''. John Wiley & Sons. str. 125. <nowiki>ISBN 978-1-118-29435-2</nowiki>.</ref> Lako, koja je također radila kao scenaristica, udala se za albanskog glumca i režisera Mevlana Shanaja. Zajedno imaju dvoje djece, Heru i Joni.<ref>Adela Kolea (1. decembar 2013). "[https://web.archive.org/web/20170303111906/http://www.far.al/interview/albanian-actor-director-mevlan-shanaj An actor gets educated, taught, trained, and transformed"- interview with the distinguished actor and director, Mevlan Shanaj]"". Albania News. [http://www.far.al/interview/albanian-actor-director-mevlan-shanaj Original] arhiviran 3. marta 2017. Pristupljeno 12. 4. 2026.</ref> == Djela == '''Poezija''' * 1972: ''Marsi brenda nesh'' (Mart u nama) * 1979: ''E para fjalë e botës'' (Prva riječ svijeta) * 1984: ''Këmisha e pranverës'' (Proljetna košulja) * 1986: ''Yllësia e fjalëve'' (Sazviježđe riječi) * 1990: ''Natyrë e qetë'' (Mirna priroda) * 1995: ''Thesi me pëllumba'' (Vreća golubova) * prijevod djela Tomas Transtromer (dva reizdanja): ''Qielli përgjysëm'' i ''Perandoria e barit'' * ''Lëkura e ujit'' (Koža vode) – zbirka poezije * 2016: ''Kundërpërfytyrimi'' '''Romani''' * 1977: ''Stinët e jetës'' (Godišnja doba života) == Reference == {{Refspisak|2}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lako, Natasha}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Albanske književnice]] [[Kategorija:Biografije, Tirana]] [[Kategorija:Albanski romanopisci]] [[Kategorija:Alumni Univerziteta u Tirani]] [[Kategorija:Albanski političari u 21. vijeku]] [[Kategorija:Albanski književnici u 21. vijeku]] 97aas76mgodwwtkasdxi0b9ak2rqksz Razgovor:Natasha Lako 1 533248 3829608 2026-04-12T11:53:33Z Tulum387 155909 Nova stranica: {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = politika | tema3 = književnost | država = Albanija | država2 = | država3 = }} 3829608 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Tulum387 | tema = žene | tema2 = politika | tema3 = književnost | država = Albanija | država2 = | država3 = }} h3rfxmmomae0eadkia5ku1whwr96egd