Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 17907 3830565 3671247 2026-04-16T11:04:41Z ~2026-23581-79 180369 3830565 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ahmet Hromadžić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1923|10|11}}<ref>{{Cite web|url=http://www.historija.ba/d/344-roden-ahmet-hromadzic/|title=Historija.ba - Rođen Ahmet Hromadžić|website=www.historija.ba|access-date=2. 6. 2018}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Bjelaj]], [[Bosanski Petrovac]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2003|01|01|1923|10|11}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = književnik, novinar | jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = ''[[Patuljak iz Zaboravljene zemlje]]''<br>''[[Patuljak vam priča]]''<br>''[[Okamenjeni vukovi]]''<br>''[[Zlatorun]]'' | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} '''Ahmet Hromadžić''' (11. oktobar 1923 – 1. januar 2003) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]], [[Bošnjak|bošnjački]] književnik, novinar i urednik. Pisao je pripovijetke i romane za djecu<ref>{{cite web |title=Oslobođenje - Dječija književnost bez granica |url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/knjizevnost/djecija-knjizevnost-bez-granica-510267 |website=www.oslobodjenje.ba |access-date=4. 4. 2023 |language=bs-ba |date=27. 11. 2019}}</ref> i odrasle. Čitalačkoj publici najpoznatiji je po djelima za djecu, između ostalih po naslovima: ''Patuljak iz Zaboravljene zemlje'', ''Patuljak vam priča'', ''Okamenjeni vukovi'' i drugo. Radio je kao novinar i urednik nekoliko časopisa. Jedan je od osnivača dječije biblioteke "Lastavica". == Biografija == Rođen je u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, gdje završava osnovnu školu. Tehničku i Višu pedagošku školu završava u Sarajevu. Učestvovao je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Radio je kao novinar sarajevskog dnevnika, a i kao urednik lista "Krajina" u [[Bihać]]u i kulturne rubrike sarajevskog lista "[[Oslobođenje]]". Kao urednik izdavačkog poduzeća "Veselin Masleša" osniva dječiju biblioteku "Lastavica". Bio je poznatiji Srpski pisac Pisao je pripovijetke i [[roman]]e za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja ([[Italija]], [[Norveška]], [[Belgija]]). Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, Akademije nauka i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član [[Društvo pisaca BiH|Društva pisaca BiH]], zajedno sa [[Husein Tahmiščić|Huseinom Tahmiščićem]], [[Izet Sarajlić|Izetom Sarajlićem]], [[Velimir Milošević|Velimirom Miloševićem]] i [[Vladimir Čerkez|Vladimirom Čerkezom]], pokreće međunarodnu književnu manifestaciju "[[Sarajevski dani poezije]]" u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. Godine 2007. osnovna škola u Bosanskom Petrovcu dobija naziv OŠ "Ahmet Hromadžić", a također se na porodičnu kuću u Bosanskom Petrovcu u Ulici Pekiska postavlja spomen ploča Ahmeta Hromadžića. U Bihaću se u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke otvara spomen soba Ahmeta Hromadžića nakon sprovođenja dijela projekta obilježavanje imena Ahmeta Hromadžića.<ref>{{cite web |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/junaci-bez-ulica-sjecanje-na-ahmeta-hromadzica/433102 |title=Velikan / Junaci bez ulica: Sjećanje na Ahmeta Hromadžića |publisher=radiosarajevo.ba |date=5. 8. 2017 |access-date=30. 12. 2020}}</ref> Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece, Ahmeta Hromadžića nazivaju "Bosansko-Hercegovački Andersen". Djela Ahmeta Hromadžića sada su zastupljena u lektiri Osnovnih škola. U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, sa prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice, Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netakutoj prirodi okoline Bosanskog Petrovca. == Nagrade == * Nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948) * [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] (1956. i 1966) * [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (1958) * Nagrada Mladog pokoljenja (1971) * Nagrada Zmajevih dječjih igara (1973) * Nagrada Kurirček (1974) * [[Dvadesetsedmojulska nagrada SR BiH]] (1974) * [[Nagrada ZAVNOBIH-a]] (1986) * [[Orden rada]] sa zlatnim vijencem * [[Orden Republike]] II reda == Bibliografija == * Labudova poljana, roman, Sarajevo, 1952. * Patuljak iz Zaboravljene zemlje, roman, Sarajevo, 1956. * Patuljak vam priča, pripovijetke, Sarajevo, 1957. * Okamenjeni vukovi, roman, Sarajevo, 1963. * Dječji pisci o sebi,( I, II, III ) proza, Sarajevo 1963. * Bijeli cvijet, pripovijetke, Sarajevo, 1965. * Zlatorun, pripovijetke, Sarajevo, 1966. * Zelengor, pripovijetke, Sarajevo, 1971. * Bistri potoci, roman, Sarajevo, 1971. * Bijeli slavuj, pripovijetke, Sarajevo, 1972. * Dječak jaše konja, roman, Sarajevo 1977. * Ledena gora, slikovnica, Sarajevo 1977. * Patuljak iz zaboravljene zemlje, drama, Sarajevo, 1980. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite book|last=Hromadžić|first=Ahmet|title=Ahmet Hromadžić|url=https://books.google.com/books?id=4ax4OQAACAAJ|year=1986|publisher=Prosveta}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Hromadžić, Ahmet}} [[Kategorija:Rođeni 1923.]] [[Kategorija:Umrli 2003.]] [[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] g1qpmhgrm7u2efdfiu6dlyoh2bd6ywa 3830566 3830565 2026-04-16T11:05:05Z Quinlan83 133395 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-23581-79|~2026-23581-79]] ([[User talk:~2026-23581-79|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3671247 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ahmet Hromadžić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1923|10|11}}<ref>{{Cite web|url=http://www.historija.ba/d/344-roden-ahmet-hromadzic/|title=Historija.ba - Rođen Ahmet Hromadžić|website=www.historija.ba|access-date=2. 6. 2018}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Bjelaj]], [[Bosanski Petrovac]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2003|01|01|1923|10|11}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | zanimanje = književnik, novinar | jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = ''[[Patuljak iz Zaboravljene zemlje]]''<br>''[[Patuljak vam priča]]''<br>''[[Okamenjeni vukovi]]''<br>''[[Zlatorun]]'' | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = }} '''Ahmet Hromadžić''' (11. oktobar 1923 – 1. januar 2003) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]], [[Bošnjak|bošnjački]] književnik, novinar i urednik. Pisao je pripovijetke i romane za djecu<ref>{{cite web |title=Oslobođenje - Dječija književnost bez granica |url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/knjizevnost/djecija-knjizevnost-bez-granica-510267 |website=www.oslobodjenje.ba |access-date=4. 4. 2023 |language=bs-ba |date=27. 11. 2019}}</ref> i odrasle. Čitalačkoj publici najpoznatiji je po djelima za djecu, između ostalih po naslovima: ''Patuljak iz Zaboravljene zemlje'', ''Patuljak vam priča'', ''Okamenjeni vukovi'' i drugo. Radio je kao novinar i urednik nekoliko časopisa. Jedan je od osnivača dječije biblioteke "Lastavica". == Biografija == Rođen je u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, gdje završava osnovnu školu. Tehničku i Višu pedagošku školu završava u Sarajevu. Učestvovao je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Radio je kao novinar sarajevskog dnevnika, a i kao urednik lista "Krajina" u [[Bihać]]u i kulturne rubrike sarajevskog lista "[[Oslobođenje]]". Kao urednik izdavačkog poduzeća "Veselin Masleša" osniva dječiju biblioteku "Lastavica". Pisao je pripovijetke i [[roman]]e za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja ([[Italija]], [[Norveška]], [[Belgija]]). Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, Akademije nauka i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član [[Društvo pisaca BiH|Društva pisaca BiH]], zajedno sa [[Husein Tahmiščić|Huseinom Tahmiščićem]], [[Izet Sarajlić|Izetom Sarajlićem]], [[Velimir Milošević|Velimirom Miloševićem]] i [[Vladimir Čerkez|Vladimirom Čerkezom]], pokreće međunarodnu književnu manifestaciju "[[Sarajevski dani poezije]]" u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. Godine 2007. osnovna škola u Bosanskom Petrovcu dobija naziv OŠ "Ahmet Hromadžić", a također se na porodičnu kuću u Bosanskom Petrovcu u Ulici Pekiska postavlja spomen ploča Ahmeta Hromadžića. U Bihaću se u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke otvara spomen soba Ahmeta Hromadžića nakon sprovođenja dijela projekta obilježavanje imena Ahmeta Hromadžića.<ref>{{cite web |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/junaci-bez-ulica-sjecanje-na-ahmeta-hromadzica/433102 |title=Velikan / Junaci bez ulica: Sjećanje na Ahmeta Hromadžića |publisher=radiosarajevo.ba |date=5. 8. 2017 |access-date=30. 12. 2020}}</ref> Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece, Ahmeta Hromadžića nazivaju "Bosansko-Hercegovački Andersen". Djela Ahmeta Hromadžića sada su zastupljena u lektiri Osnovnih škola. U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, sa prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice, Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netakutoj prirodi okoline Bosanskog Petrovca. == Nagrade == * Nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948) * [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] (1956. i 1966) * [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (1958) * Nagrada Mladog pokoljenja (1971) * Nagrada Zmajevih dječjih igara (1973) * Nagrada Kurirček (1974) * [[Dvadesetsedmojulska nagrada SR BiH]] (1974) * [[Nagrada ZAVNOBIH-a]] (1986) * [[Orden rada]] sa zlatnim vijencem * [[Orden Republike]] II reda == Bibliografija == * Labudova poljana, roman, Sarajevo, 1952. * Patuljak iz Zaboravljene zemlje, roman, Sarajevo, 1956. * Patuljak vam priča, pripovijetke, Sarajevo, 1957. * Okamenjeni vukovi, roman, Sarajevo, 1963. * Dječji pisci o sebi,( I, II, III ) proza, Sarajevo 1963. * Bijeli cvijet, pripovijetke, Sarajevo, 1965. * Zlatorun, pripovijetke, Sarajevo, 1966. * Zelengor, pripovijetke, Sarajevo, 1971. * Bistri potoci, roman, Sarajevo, 1971. * Bijeli slavuj, pripovijetke, Sarajevo, 1972. * Dječak jaše konja, roman, Sarajevo 1977. * Ledena gora, slikovnica, Sarajevo 1977. * Patuljak iz zaboravljene zemlje, drama, Sarajevo, 1980. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite book|last=Hromadžić|first=Ahmet|title=Ahmet Hromadžić|url=https://books.google.com/books?id=4ax4OQAACAAJ|year=1986|publisher=Prosveta}} {{Članovi ANU BiH}} {{Normativna kontrola}} {{stub-bh-biog}} {{DEFAULTSORT:Hromadžić, Ahmet}} [[Kategorija:Rođeni 1923.]] [[Kategorija:Umrli 2003.]] [[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] dy5jaun9vbsfmtr0br88jeb3kezg00k 0 19775 3830459 3691787 2026-04-15T12:52:09Z Panasko 146730 [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830459 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CompassRose (mul) 16 blue N.svg|mini|200p|desno|Strane svijeta - sjever]] '''Sjever''' je jedna od četiri tačke kompasa ili strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru". Vidljivi gornji dio ruba [[Karta|karte]] (mape) uvijek se podrazumijeva da je sjever (osim ako nije drugačije naznačeno). Sjever je suprotan jugu i okomit je na istok i zapad. Sjever je imenica, pridjev ili prilog koji označava smjer ili zemljopis. == Definicija == Sjever može značiti: '''Stvarni sjever''' - pravac uz površinu [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] prema jednom [[Polovi sjeverne polutke|geografskom polu]] Zemljine vrtnje ([[rotacija|rotacije]], i to onaj pol koji je na nečijoj lijevoj strani kada on stoji na zamišljenoj crti [[Ekvator]]a u trenutku dok gleda izlazak [[Sunce|Sunca]] '''Magnetni sjever''' - pravac uz površinu Zemlje u kojem snaga vodoravnog [[Magnetizam|magnetnog]] polja ima najveću pozitivnu vrijednost == Etimologija == {{Proširiti sekciju}} == Mapiranje i navigacija == Po konvenciji, gornja strana karte je sjeverna. Da biste išli na sjever pomoću kompasa za navigaciju, postavite smjer ili azimut od 0° ili 360°. Putovanje direktno na sjever prati meridijansku liniju prema gore. Sjever je konkretno smjer koji se u zapadnoj kulturi smatra osnovnim smjerom: * Sjever se koristi (eksplicitno ili implicitno) za definisanje svih drugih pravaca. * (Vizuelni) gornji rubovi karata obično odgovaraju sjevernom rubu prikazanog područja, osim ako nije izričito navedeno drugačije ili se orijentiri smatraju korisnijim za tu teritoriju od određenih pravaca. * Na bilo kojem rotirajućem astronomskom objektu, sjever često označava stranu koja izgleda da se rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu kada se gleda iz daleka duž ose rotacije. Međutim, [[Međunarodna astronomska unija]] (IAU) definiše geografski sjeverni pol planete ili bilo kojeg od njenih satelita u Sunčevom sistemu kao planetarni pol koji se nalazi na istoj nebeskoj hemisferi, u odnosu na nepromjenjivu ravan Sunčevog sistema, kao i Zemljin sjeverni pol.<ref name="report">{{Cite journal | doi = 10.1007/s10569-010-9320-4 | title = Report of the IAU Working Group on Cartographic Coordinates and Rotational Elements: 2009 | url = http://astropedia.astrogeology.usgs.gov/alfresco/d/d/workspace/SpacesStore/28fd9e81-1964-44d6-a58b-fbbf61e64e15/WGCCRE2009reprint.pdf | journal = Celestial Mechanics and Dynamical Astronomy | volume = 109 | issue = 2 | pages = 101–135 | year = 2010 | last1 = Archinal | first1 = Brent A. | last2 = A'Hearn | first2 = Michael F. | last3 = Bowell | first3 = Edward G. | last4 = Conrad | first4 = Albert R. | last5 = Consolmagno | first5 = Guy J. | display-authors = 5 | last6 = Courtin | first6 = Régis | last7 = Fukushima | first7 = Toshio | last8 = Hestroffer | first8 = Daniel | last9 = Hilton | first9 = James L. | last10 = Krasinsky | first10 = George A. | last11 = Neumann | first11 = Gregory A. | last12 = Oberst | first12 = Jürgen | last13 = Seidelmann | first13 = P. Kenneth | last14 = Stooke | first14 = Philip J. | last15 = Tholen | first15 = David J. | last16 = Thomas | first16 = Paul C. | last17 = Williams | first17 = Iwan P. | bibcode = 2011CeMDA.109..101A | s2cid = 189842666 | access-date = 2019-04-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304065344/http://astropedia.astrogeology.usgs.gov/alfresco/d/d/workspace/SpacesStore/28fd9e81-1964-44d6-a58b-fbbf61e64e15/WGCCRE2009reprint.pdf | archive-date = 2016-03-04 | url-status = dead }}</ref> To znači da se neki objekti, kao što je [[Uran], rotiraju u retrogradnom smjeru: kada se gleda sa IAU sjevera, okretanje je u smjeru kazaljke na satu. == Magnetni sjever i deklinacija == Magnetski sjever je od interesa jer je to smjer označen kao sjever na ispravno funkcionalnom (ali nekorigovanom) magnetskom kompasu.<ref>{{Cite web |title=True north and magnetic north: what's the difference? |url=https://www.rmg.co.uk/stories/topics/true-north-magnetic-north-whats-difference |access-date=2022-10-27 |website=www.rmg.co.uk |language=en}}</ref> Razlika između njega i pravog sjevera naziva se magnetna deklinacija (ili jednostavno deklinacija gdje je kontekst jasan). Za mnoge svrhe i fizičke okolnosti, greška u pravcu koja proizlazi iz ignorisanja razlike je podnošljiva; u drugima mentalna ili instrumentalna kompenzacija, zasnovana na pretpostavljenom poznavanju primjenjive deklinacije, može riješiti sve probleme. Ali jednostavne generalizacije na ovu temu treba tretirati kao neispravne, i kao da odražavaju popularne zablude o zemaljskom magnetizmu. Karte namijenjene za korištenje u orijentaciji pomoću kompasa jasno će ukazati na lokalnu deklinaciju za lakšu korekciju na pravi sjever. Mape također mogu označavati mrežu sjever, što je navigacijski izraz koji se odnosi na smjer prema sjeveru duž linija mreže projekcije karte. == Uloga sjevera kao primarne strane svijeta == <!-- orijentacija,topografija, geometrija, navigacija... --> Vidljiva rotacija noćnog neba oko vidljivog nebeskog pola daje živopisnu metaforu tog smjera koji je "gore". Stoga je izbor sjevera koji je "gore" na sjevernoj hemisferi, ili juga u toj ulozi na južnoj, prije komunikacije širom svijeta, sve je samo nije proizvoljan - barem za noćne astronome.<ref> Compare: {{cite book | last1 = Busenbark | first1 = Ernest | year = 1949 | title = Symbols, Sex, and the Stars | url = https://books.google.com/books?id=XvUONxT9Oh8C | location = San Diego, California | publisher = Book Tree | publication-date = 1997 | page = 133 | isbn = 9781885395191 | access-date = 5 December 2019 | quote = Throughout the world, the east or sunrise point was the prime direction and signified light, life, and birth. The west and southwest were the land of the dead. Temples, cathedrals and churches were oriented to the sunrise point at the vernal equinox, to the summer solstice, or to the sunrise point on the day sacred to the saint to whom the church was dedicated. In China, however, the temple of the sun at Pekin was oriented to the sun at the time of the winter solstice. }} </ref> (Napomena: južnoj hemisferi nedostaje istaknuti vidljivi analog sa sjevernom polnom zvijezdom.) Naprotiv, kineske i islamske kulture smatrale su jug pravim "vrhom" za karte.<ref>{{cite web|url= http://www.bbc.com/future/story/20160614-maps-have-north-at-the-top-but-it-couldve-been-different|title= Maps have 'north' at the top, but it could've been different|first= Caroline|last= Williams|website= Bbc.com|access-date= 10 November 2017 | quote = Early Islamic maps favoured south at the top because most of the early Muslim cultures were north of Mecca, so they imagined looking up (south) towards it [...].}}</ref> U kulturama Polinezije, gdje je navigacija igrala važnu ulogu, vjetrovi – preovlađujući lokalni ili stari – mogu definisati strane svijeta.<ref> {{cite book | last1 = Fornander | first1 = Abraham | author-link1 = Abraham Fornander | last2 = Stokes | first2 = John F. G. | chapter = Names or cardinal points [...] | title = An Account of the Polynesian Race: Its Origins and Migrations, and the Ancient History of the Hawaiian People to the Times of Kamehameha I | year = 1878 | url = https://books.google.com/books?id=n8UNAAAAQAAJ | volume = 1 | location = London | publisher = Trübner & Company | publication-date = 1878 | page = 18 | access-date = 5 December 2019 | quote = In the Tonga Islands, ''Hahagi'' means the northern and eastern side of an island, and ''Hihifo'' means the southern and western side. The first is derived from the preposition Hagi, 'up, upward;' the latter from the preposition Hifo, 'down, downward.' In many of the other Polynesian groups the expressions 'up' and 'down' [...] are used with reference to the prevailing trade-winds. One is said to 'go up' when travelling against the wind, and to 'go down' when sailing before it. [...] In New Zealand the north was conventionally called ''Raro'', 'down,' and the south ''Runga'', or 'up.'}}</ref> U zapadnoj kulturi: * Karte su se obično crtale za gledanje sa pravim sjeverom ili magnetnim sjeverom na vrhu. * Zemljine kugle imaju [[Sjeverni pol]] na vrhu, ili ako je Zemljina osa predstavljena nagnuta od vertikale (obično pod uglom koji ima u odnosu na osu Zemljine orbite), u gornjoj polovini. * Karte su obično označene kako bi se naznačilo koji smjer na karti odgovara smjeru na zemlji, ** obično sa jednom strelicom orijentiranom na prikaz pravog sjevera na karti, ** povremeno s jednom strelicom orijentiranom na prikaz magnetskog sjevera na karti, ili dvije strelice usmjerene prema pravom i magnetskom sjeveru, respektivno, ** povremeno s ružom kompasa, ali ako je tako, obično na karti sa sjeverom na vrhu ili sa sjeverom ukrašenim istaknutije od bilo koje druge tačke kompasa. * "Gore" je metafora za sjever. Ideju da sjever uvijek treba biti "gore", a istok desno, uspostavio je grčki astronom [[Ptolemej|Ptolomej]].<ref>{{Cite journal |last=Jian, Baruch |first=Li, John |date=June 2011 |title=Can you find south using your watch? |journal=Astronomy & Geophysics |volume=52 |issue=3 |pages=3.12–3.14|doi=10.1111/j.1468-4004.2011.52312.x |bibcode=2011A&G....52c..12J |doi-access=free }}</ref> Historičar [[Daniel Boorstin]] sugeriše da je to možda bilo zato što su se poznatija mjesta u njegovom svijetu nalazila na sjevernoj hemisferi, a na ravnoj mapi su bila najpogodnija za proučavanje ako su se nalazila u gornjem desnom uglu.<ref> {{Cite book|title= The Discoverers|url= https://archive.org/details/discoverers00boor|author= Daniel Boorstin|year= 1983|page= [https://archive.org/details/discoverers00boor/page/98 98]|publisher= Random House/J.M.Dent & Sons}} </ref> Sjever se često povezuje sa hladnijom klimom jer se većina svjetske naseljene zemlje na visokim geografskim širinama nalazi na sjevernoj hemisferi. [[Arktički krug]] prolazi kroz [[Arktički okean]], [[Norveška|Norvešku]], [[Švedska|Švedsku]], [[Finska|Finsku]], [[Rusija|Rusiju]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] ([[Aljaska]]), [[Kanada|Kanadu]] (Jukon, Sjeverozapadne teritorije i Nunavut), [[Danska|Dansku]] ([[Grenland]]) i [[Island]]. ==Reference == {{Refspisak}} {{strane svijeta}} [[Kategorija:Strane svijeta]] [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] lpiyz6zrisr0l07r4yyg3jv0pcnn5tm 0 24635 3830547 3767144 2026-04-15T21:55:40Z Dostojewskij 70546 Kategorija:Rođeni 1990. 3830547 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Emma Watson | slika = Emma Watson 2013.jpg | opis = | ime_pri_rođenju = Emma Charlotte Duerre Watson | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|04|15}} | mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = [[Glumac|Glumica]] | godine_aktivnosti = 1999–2022 | poznata_po = Uloga [[Hermione Granger]] u ''[[Harry Potter]]'' filmovima | nagrade = *'''BAFTA za britansku glumicu godine''' (2014)<ref name="imdb">[http://www.imdb.com/name/nm0914612/awards?ref_=nm_awd Nagrade na imdb.com]</ref> }} '''Emma Watson Charlotte Duerre''' ([[Pariz]], [[15. april]]a [[1990]]) je engleska glumica i model. Slavu je stekla ulogom [[Hermione Granger]] u filmskom opusu [[Harry Potter]]; a počela je tumačiti ulogu Hermione kada joj je bilo samo devet godina, nakon što je prethodno nastupala u školskim predstavama.<ref name=rovi>[http://www.nytimes.com/movies/person/300014/Emma-Watson/biography Emma Watson biografija na The New York Times] pristupljeno 12. januara 2008</ref> Glumila je u svih osam filmova iz opusa Harry Potter, zajedno sa [[Daniel Radcliffe|Danielom Radcliffeom]] i [[Rupert Grint|Rupertom Grintom]].<ref name=trio>[http://www.newswire.ca/en/releases/archive/March2007/23/c6173.html Daniel Radcliffe, Rupert Grint and Emma Watson to Reprise Roles in the Final Two Instalments of Warner Bros. Pictures' ''Harry Potter'' Film Franchise] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070402050048/http://www.newswire.ca/en/releases/archive/March2007/23/c6173.html |date=2. 4. 2007 }} pristupljeno 23. marta 2007.</ref> Rad Watsonove na opusu Harryja Pottera donio joj je nekoliko nagrada i zaradu u iznosu od više od 10 miliona [[Britanska funta|funti sterlinga]].<ref name=money>[http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1557009/Harry-Potters-sidekick-rich-enough-to-retire.html Harry Potter's Sidekick 'Rich Enough To Retire'] pristupljeno 25. februara 2014.</ref> Debitovala je kao model za ''Burberry'' u sezoni jesen/zima 2009. a u oktobru 2013. proglašena je najseksepilnijom glumicom prema svjetskoj anketi magazina Empire.<ref name=empire>[http://www.empireonline.com/100sexiest2013/men/men.asp?star=1 The 100 Sexiest Movie Stars 2013] pristupljeno 23. januara 2014</ref> U maju 2014. BuzzFeed joj daje epitet "najidealnije žene decenije".<ref name=flawless>[http://www.buzzfeed.com/samir/emma-watson-is-flawless 21 Times Emma Watson Proved She Is the Most Flawless Woman of the Decade] pristupljeno 31. maja 2014.</ref> 2012. pojavljuje se u filmskoj adaptaciji Stephena Chboskog ''Perks of Being a Wallflower'', a 2014. igrala je Ilu u biblijskom epskom filmu [[Darren Aronofsky|Darrena Aronofskog]] [[Noa (2014)|Noa]].<ref name=indiewire>[http://blogs.indiewire.com/theplaylist/emma-watson-gets-biblical-with-darren-aronofskys-noah-20120607 Emma Watson Gets Biblical With Darren Aronofsky's 'Noah'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120616004656/http://blogs.indiewire.com/theplaylist/emma-watson-gets-biblical-with-darren-aronofskys-noah-20120607 |date=16 Juni 2012 }} pristupljeno 24. jula 2012</ref> Watson je 2014. naimenovana kao ambasadorica dobre volje za prava žena pri [[Ujedinjene Nacije|Ujedinjenim Nacijama]]. Ona je pomogla pokrenuti kampanju UN-a ''HeForShe'' (On za nju), koja poziva muškarce da se zalažu za "ravnopravnost spolova".<ref name="ambassador">[http://www.independent.co.uk/news/people/emma-watson-appointed-un-women-goodwill-ambassador-9590993.html Emma Watson named UN Women Goodwill Ambassador] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160319063357/http://www.theguardian.com/lifeandstyle/2009/sep/17/emma-watson-ethical-fashion-people-tree |date=19. 3. 2016 }} pristupljeno 8. jula 2014.</ref> Emma je također bila glavna uloga u filmu ''[[Beauty and the beast (film)|Beauty and Beast]]'' u kojem je glumila Belle, a glavna uloga je i u najnovijem filmu The Circle. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * {{Imdb name|id=0914612|NAME=Emma Watson}} * (en) [https://web.archive.org/web/20070723093120/http://www.totally-emma.net/ Totally-Emma.net] * [https://web.archive.org/web/20070501174316/http://www.thewatsononline.com/ The Watson Online] * [http://www.ewonline.net/ Emma Watson Online] {{DEFAULTSORT:Watson, Emma}} [[Kategorija:Britanski glumci]] [[Kategorija:Harry Potter]] [[Kategorija:Rođeni 1990.]] iwiwib3tbxe1tsgxodl64y9jjed7gld 0 25385 3830546 3626622 2026-04-15T21:46:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3830546 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Schlagwortkatalog.jpg|mini|250px]] '''Arhiv''' (lat. ''archivum'', odnosno grč. ''archeion'', ustanova [[Vlada|vlade]]) je kolekcija spisa i dokumenata. Pojam se može odnositi i na mjesto gdje se ti spisi i dokumenti čuvaju. Arhivi su sačinjeni od dokumenata stvorenih za vrijeme života neke osobe ili organizacije. Općenito, arhivska građa se sastoji od akata, povelja, dokumenata i drugih materijala koji su izabrani za permanentno ili dugoročno čuvanje. Arhivirani spisi, koji mogu biti bilo koji pisani [[mediji]], obično nisu publikovani, za razliku od knjiga i ostalih publikacija. Drugo ime za arhivsku građu je [[arhivalija]]. Arhivi mogu biti stvarani od strane različitih organizacija, kao što su udruženja, državne ustanove i preduzeća, te također i od privatnih lica. Najviši nivo organizacije arhivske građe je poznat pod nazivom [[fond]]. Arhivi se razlikuju od biblioteka po tome što čuvaju unikatne dokumente, dok su muzeji zbirke predmeta. == Etimologija == Riječ ''arhiv'' potiče od grčke riječi ''arkhé'', koja znači uprava (vlada). Riječ se razvila od grčke riječi "arkheion", koja označava kuću ili stan [[arhont]]a. Tu su čuvani, i pod autoritetom arhonta tumačeni, važni zvanični državni dokumenti. == Antropološko značenje == Arhiv može označavati bilo koju vrstu organiziranih sadržaja sačuvanih na nekom pisanom, ili drugom, mediju. Vođenje arhiva je u nekim organizacijama važno zbog efektivnijeg odlučivanja u svakodnevnom radu, ili čak zbog samog opstanka organizacije. Arhivi su se posebno razvili kod starih Kineza, Grka i Rimljana. Moderno arhivsko shvatanje nalazi mnoge korijene u [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]]. == Arhivska istraživanja == Historičari, genealozi, advokati, demografi i brojne druge profesije se koriste arhivskim istraživanjima u svome poslu. Istraživački proces je obično unikatan za svaki arhiv. == Također pogledajte == * [[Internet Archive]] (Internet Arhiv) je javna neprofitna organizacija osnovana [[1996]]. godine. Omogućuje pristup starijim verzijama Web stranica, kao i arhiviranim knjigama, te zvučnim i video zapisima. Arhivisti smatraju da je Internet Arhiv, za razliku od običnih arhiva, digitalna biblioteka, jer nema osobine pravog arhiva. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Archives}} * [http://www.arhivbih.gov.ba/ Arhiv Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190904223539/http://www.arhivbih.gov.ba/ |date=4. 9. 2019 }} - Prva moderna arhivska ustanova u BiH * [http://www.arhivfbih.gov.ba/ Arhiv Federacije BiH] * [http://www.arhivrs.org/ Arhiv Republike Srpske] * [http://www.arhivsa.ba/ Istorijski arhiv Sarajevo] * [http://www.unesco.org/webworld/portal_archives/ Portal UNESCO arhiva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060202025703/http://www.unesco.org/webworld/portal_archives/ |date=2. 2. 2006 }} * [http://www.ica.org/ Međunarodno arhivsko vijeće] * [http://www.archivists.org/ Društvo američkih arhivista] * [http://www.archivesmadeeasy.org Online vodič za arhive u svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070608011943/http://www.archivesmadeeasy.org/ |date=8. 6. 2007 }} {{Biblioteke i bibliotekarstvo}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vlada]] rhaqa6vxye3fh8dmgaqh9lopo46q3d4 0 26585 3830502 3760699 2026-04-15T18:24:00Z Palapa 383 3830502 wikitext text/x-wiki '''Adenom bradavice'''<ref>{{Cite book|url=https://hrcak.srce.hr/file/408580|title=NIPPLE ADENOMA – A CASE REPORT}}</ref> (''Adenoma papillae mammae'') je benigni epitelni [[tumor]] dojke porijeklom od [[epitel]]a. Javlja se najčešće kod žena između 30. i 50. godine. == Makroskopski izgled == To je pojedinačni tumor smješten u završnom dijelu izvodnog kanala dojke ''', odmah ispod bradavice'''. Veličine je od '''do 3&nbsp;cm'''. Ne dovodi do deformacije niti do uvlačenja bradavice. Može se '''napipati'''. Na presjeku se vidi da je sivocrvene boje, homogene građe, jasno ograničen, mekan i da se nalazi u cistično promijenjenom lumenu izvodnog kanala dojke. == Mikroskopski izgled == Mikroskopski se vidi mnoštvo žljezdanih formacija različite veličine sa očuvanom bazalnom membranom na koju naliježu pravilnie kockaste epitelne ćelije. Ponekad ove ćelije grade solidna polja ili papilarne formacije. Stroma u tumoru je oskudna. Nije prisutan ćelijski pleomorfizam, kao ni patološke mitoze. Tumor '''nije''' sklon malignoj alteraciji. == Također pogledajte == *[[Tumori dojke|Ostali tumori dojke]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite book|url=https://repository.medri.uniri.hr/object/medri:8750/FILE0|title=Benigne lezije dojke koje oponašaju malignu bolest}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tumori dojke]] a4pc1hs5uhyc39o1m5bxcf6qaz8zyr7 0 29944 3830440 3511798 2026-04-15T12:39:48Z Panasko 146730 [[Kategorija:Geometrijski algoritmi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830440 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Line-Line Intersection.png|300px|mini|desno|Presjek dvije prave.]] U [[Euklidova geometrija|Euklidovoj geometriji]], '''presjek dvije prave''' koje imaju jednu zajedničku tačku kažemo da se sijeku. Zajednička tačka te dvije prave naziva se ''sjecište'' ili ''presječna tačka''.<ref>{{bs simbol}} [http://portal.skola.ba/start/LinkClick.aspx?fileticket=CcTRYzeFXvU%3D&tabid=114 "Prava u ravni"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151224210006/http://portal.skola.ba/start/LinkClick.aspx?fileticket=CcTRYzeFXvU%3D&tabid=114 |date=24 Decembar 2015 }}, Bašić Edina. Učitano 28. novembra, 2013.</ref> Ovaj presjek se također može smatrati kao [[prazan skup]] ili [[prava (geometrija)|prava]], što zajedno sa tačkom ima posebnu primjenu u [[računarska grafika|računarskoj grafici]], [[predviđanje kretanja|predviđanju kretanja]] i [[detekcija sudara|detekciji sudara]]. Broj i mjesta mogućih presjeka između dvije prave, zajedno sa brojem mogućih prava bez presjeka ([[Pararelnost (geometrija)|paralelne prave]]) sa datom drugom pravom su razlikovajuća svojstva u [[neeuklidska geometrija|neeuklidskoj geometriji]]. == Izračunavanje presjeka == === Presjek dvije prave u dvodimenzionalnom prostoru === Presjek dvije prave <math>L_1\,</math> i <math>L_2\,</math> u [[dvodimenzionalni prostor|dvodimenzionalnom prostoru]] gdje je prava <math>L_1\,</math> definisana uz pomoć dvije različite tačke <math>(x_1,y_1)\,</math> i <math>(x_2,y_2)\,</math>, i prava <math>L_2\,</math> sa različitim tačkama <math>(x_3,y_3)\,</math> i <math>(x_4,y_4)\,</math>, može se izračunati uz pomoć [[determinanta|determinante]].<ref>{{en simbol}} {{cite web | title=Weisstein, Eric W. "Line-Line Intersection." From MathWorld | work=A Wolfram Web Resource | url=http://mathworld.wolfram.com/Line-LineIntersection.html| access-date=10. 1. 2008}}</ref> Presjek ove dvije prave u tački <math>T</math> se može izračunati na sljedeći način: :<math> T_x = \frac{\begin{vmatrix} \begin{vmatrix} x_1 & y_1\\x_2 & y_2\end{vmatrix} & \begin{vmatrix} x_1 & 1\\x_2 & 1\end{vmatrix} \\\\ \begin{vmatrix} x_3 & y_3\\x_4 & y_4\end{vmatrix} & \begin{vmatrix} x_3 & 1\\x_4 & 1\end{vmatrix} \end{vmatrix} } {\begin{vmatrix} \begin{vmatrix} x_1 & 1\\x_2 & 1\end{vmatrix} & \begin{vmatrix} y_1 & 1\\y_2 & 1\end{vmatrix} \\\\ \begin{vmatrix} x_3 & 1\\x_4 & 1\end{vmatrix} & \begin{vmatrix} y_3 & 1\\y_4 & 1\end{vmatrix} \end{vmatrix}}\,\! \qquad T_y = \frac{\begin{vmatrix} \begin{vmatrix} x_1 & y_1\\x_2 & y_2\end{vmatrix} & \begin{vmatrix} y_1 & 1\\y_2 & 1\end{vmatrix} \\\\ \begin{vmatrix} x_3 & y_3\\x_4 & y_4\end{vmatrix} & \begin{vmatrix} y_3 & 1\\y_4 & 1\end{vmatrix} \end{vmatrix} } {\begin{vmatrix} \begin{vmatrix} x_1 & 1\\x_2 & 1\end{vmatrix} & \begin{vmatrix} y_1 & 1\\y_2 & 1\end{vmatrix} \\\\ \begin{vmatrix} x_3 & 1\\x_4 & 1\end{vmatrix} & \begin{vmatrix} y_3 & 1\\y_4 & 1\end{vmatrix} \end{vmatrix}}\,\! </math> gdje <math>T_x</math>, odnosno <math>T_y</math>, predstavljaju [[Koordinatni sistem|koordinate]] u datoj [[Ravan|ravni]]. Prethodni determinanti se također ujedinjeno mogu napisati kao [[torka]]: : <math> \begin{align} (T_x, T_y)= \bigg(&\frac{(x_1 y_2-y_1 x_2)(x_3-x_4)-(x_1-x_2)(x_3 y_4-y_3 x_4)}{(x_1-x_2)(y_3-y_4)-(y_1-y_2)(x_3-x_4)}, \\ &\frac{(x_1 y_2-y_1 x_2)(y_3-y_4)-(y_1-y_2)(x_3 y_4-y_3 x_4)}{(x_1-x_2)(y_3-y_4)-(y_1-y_2)(x_3-x_4)}\bigg) \end{align} </math> == Također pogledajte == * [[Udaljenost tačke od prave]] == Reference == {{reference}} {{Stub-mat}} [[Kategorija:Euklidska geometrija]] [[Kategorija:Linearna algebra]] [[Kategorija:Geometrijski algoritmi]] c64hk8umfnpmiuldw98ow978t1eb30r 0 31545 3830460 3548386 2026-04-15T12:52:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830460 wikitext text/x-wiki '''Kibla''' ('''{{ArJ|قبلة}}''') jest arapska riječ za smjer prema kojem bi trebao biti okrenut [[musliman]] tokom molitve. Većina [[džamija]] ima [[mihrab]] u zidu koji pokazuje smjer kible. Kibla igra ulogu ne samo u [[namaz]]u nego i svakodnevnim vjerskim ceremonijama. Glava životinje koja se kolje mora biti okrenuta prema kibli, kako bi se ispunio jedan od preduvjeta da bi meso te životinje bilo [[halal]], odnosno dozvoljeno po islamskim normama. Nakon smrti muslimani se ukopavaju tako da im je desna strana tijela okrenuta prema kibli. == Historija kible == === Lokacije === U počecima islama smjer kible bio je u pravcu [[Mesdžidul-aksa|Mesdžidul-akse]], odnosno Bejtul-Makdisa u [[Jerusalem]]u. Ovo je trajalo samo 17 mjeseci, nakon čega je kibla promijenjena u [[Mesdžidul-haram]] ([[Kaba]]) u [[Mekka|Mekki]]. Prema [[Muhammed|Poslanikovim]] savremenicima, promjena se desila iznenada tokom popodnevnog [[namaz]]a (većina historičara slaže se da je to bilo tokom [[ikindija-namaz|ikindije]]). Muhammed je predvodio molitvu kada je primio objavu od [[Allah]]a da treba uzeti Kabu kao kiblu. Prema historijskim zapisima, čim je primio objavu, Muhammed se okrenuo prema Kabi, a slijedili su ga i ostali vjernici. [[Datoteka:Mosque.jpg|mini|lijevo|175p|Vjernici okrenuti prema kibli u džamiji u [[Damask]]u]] Muslimani se ne okreću prema Kabi zbog toga da bi se klanjali samoj Kabi ili sadržaju Kabe; Kaba je, jednostavno, fokusna tačka za klanjača, mjesto prema kojem se treba okrenuti u molitvi. U starim vremenima muslimani koji su putovali često su koristili [[astrolab]] da bi pronašli smjer kible. == Određivanje smjera kible == [[Datoteka:Qibla.png|175p|mini|desno|Geometrijsko računanje kible]] [[Datoteka:Mecca Direction Equidistant.jpg|mini|Kibla]] === Tradicionalna metoda === U posljednjih 1000 godina nekoliko muslimanskih matematičara i astronoma, kao što je [[El-Biruni]], raspravljali su o pravom načinu određivanja smjera kible sa bilo kojeg mjesta na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]. Svi se slažu da postoje dva trenutka u godini kad je [[Sunce]] direktno iznad Kabe, što znači da će sjenka bilo kojeg predmeta na bilo kojem mjestu na Zemlji pokazivati smjer suprotan od Kabe. Ovo se dešava svakog 28. maja u 9:18 i 16. jula u 9:27 po [[GMT]]-u. Naravno, u bilo koje vrijeme samo je polovina zemaljske kugle osunčana. Međutim, postoje dva trenutka u svakoj godini kad je Sunce tačno na suprotnoj strani od Kabe. U to vrijeme pravac sjenki na bilo kojem osunčanom mjestu pokazivat će u pravcu kible. Ovo se dešava svakog 28. novembra u 21:09 i 16. januara u 21:29 po [[GMT]]-u. Uz ovo ide i primjedba, s obzirom na oblik Zemlje, da je smjer kible u onom smjeru u kojem je najkraći put od date tačke do Mekke. === Nesuglasica === U novije vrijeme neki muslimani iz Sjeverne Amerike prijavili su problem kod tradicionalnog određivanja smjera zbog toga što se dešava situacija da je, npr, na [[Aljaska|Aljasci]] kraći put do Mekke sjeverno od Aljaske nego jugoistočno (što predstavlja poziciju Mekke u odnosu na Aljasku). Ovi muslimani smatraju da je jedini ispravni način određivanja pravog smjera kible crtanje linije s tog mjesta prema Mekki na [[Merkator]]ovoj projekcionoj mapi, a da pravilo da je potrebno da to bude najkraći put prema Mekki s tog mjesta nema osnova. Bilo kako bilo, samo okretanje prema kibli jeste s ciljem da je [[ummet]] ujedinjen u tome te kako bi se razlikovali od ostalih konfesija.{{Izvor}} Najveći broj programa za računanje smjera kible koriste tradicionalističku metodu. == Budući problemi == U aprilu 2006, [[Angkasa]], [[Malezija|malezijska]] svemirska agencija, sponzorirala je naučnike da pokušaju riješiti problem određivanja smjera kible iz [[orbita|orbite]]. Ovo nije samo hipotetički problem otkako je Ruska federalna svemirska agencija odlučila da će 2007. poslati malezijskog astronauta u orbitu, koji će najvjerovatnije biti musliman. == Instrumenti == Za određivanje pravca kible kada se ne nalaze u blizini džamije ili mjesta boravka gdje im je uobičajeno poznavanje tog smjera, muslimani za određivanje položaja kible koriste razne instrumente. [[Kibla-kompas]] je jedna vrsta magnetnog kompasa koji sadrži tabelu ili listu uglova (za pojedina veća mjesta) za određivanje pravca kible. Elektronska verzija upotrijebljava satelitske koordinate za automatsko izračunavanje i određivanje tog pravca.{{sfn|King|2004|p=177}} Kibla kompasi postoje još od oko 1300. godine i dopunjavani su podacima o uglovima za pojedine gradove koji se često navode na samom instrumentu.{{sfn|King|2004|p=171}} Neki hoteli i druga mjesta gdje privremeno odsjedaju i borave muslimani, u određenim prostorijama imaju, na različit način naznačen pravac kible.{{sfn|Saksono|Fulazzaky|Sari|2018|p=136}} U novije vrijeme, sa pojavom smart telefona dostupne su mobilne aplikacije koje se koriste za određivanje pravca kible.{{sfn|Di Justo|2007}}{{sfn|MacGregor|2018|p=130}} == Također pogledajte == * [[Mesdžidul-haram]] * [[Kaba]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.elahmad.com/maps/qibla-english.htm elahmad: Qibla Direction ] * [http://www.monteislam.com/index.php?akcion=columns&main_id=103 Muslimanski astronomi] * [http://qiblalocator.com/ Svjetski kibla lokator] * [http://www.kabahinfo.net Sve informacije o Kabi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090501200859/http://www.kabahinfo.net/ |date=1. 5. 2009 }} {{Commonscat|Qibla}} {{Namaz}} {{Islamska arhitektura}} [[Kategorija:Islam]] [[Kategorija:Namaz]] [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] 43f8zltxp5pap61lf5vh7f1whtyaxkr 0 31908 3830457 3827243 2026-04-15T12:52:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830457 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Istok (višeznačnica)}} [[Datoteka:CompassRose (mul) 16 blue E.svg|mini|200p|desno|Strane svijeta - istok]] '''Istok''' je jedna od glavnih [[Strane svijeta|strana svijeta]] ili tačke kompasa. Na suprotnom je smjeru od zapada i smjer je [[Zemlja|Zemljine]] rotacije oko svoje osi, pa se zbog toga [[Sunce]] pojavljuje na istočnoj strani. == Navigacija == Prema [[Društvene norme|konvenciji]], istok se na mapama nalazi na desnoj strani, ako to nije drugačije označeno, i označava se sa 90° ili 3 sata. Na suprotnoj je strani u odnosu na [[zapad]] i okomit na pravac [[sjever]]-[[jug]]. Najčešća oznaka za istok na kartama i [[kompas]]ima je [[Engleski jezik|engleska]] oznaka '''E''' ('''East'''). == Kulturološki uticaj == ''Istok'' je također vrlo rasprostranjeno [[Slaveni|slavensko]] ime tokom ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. S obzirom da sunce izlazi na istoku, mnogi narodi su se tokom historije pri molitvi okretali prema izlazećem suncu. Praksa molitve u pravcu istoka je starija od kršćanstva, ali je ova religija usvojila taj pravac jer se mislilo da je istok mjesto postanka čovječanstva. Prema tome, neke kršćanske crkve su tradicionalno oltarima orijentisane prema istoku.<ref>{{cite web |title=Orientation of Churches |url= http://www.newadvent.org/cathen/11305a.htm |publisher=Catholic Encyclopedia |access-date=6. 11. 2017}}</ref><ref>{{cite web |last=Peters |first=Bosco |title=Architectural Design Guidelines 1 |url= http://liturgy.co.nz/architectural-design-guidelines-1/9558 |publisher=Liturgy.co.nz |access-date=6. 11. 2017|date=30. 4. 2012}}</ref> Unutar pojedinačnog grada unutar sjeverne hemisfere, istočni kraj je obično siromašniji jer preovlađujući vjetrovi pušu sa zapada.<ref>{{cite news |last1=Benedictus |first1=Leo |title=Blowing in the wind: why do so many cities have poor east ends? |url=https://www.theguardian.com/cities/2017/may/12/blowing-wind-cities-poor-east-ends |access-date=2. 10. 2019 |work=[[The Guardian]] |date=12. 5. 2017}}</ref> == Također pogledajte == * [[Strane svijeta]] == Reference == {{Refspisak}} {{Strane svijeta}} [[Kategorija:Strane svijeta]] [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] 3gan3iu6czqbz5ol4e5rlvkv2kjykzu 0 31909 3830456 3691657 2026-04-15T12:51:59Z Panasko 146730 [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830456 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CompassRose (mul) 16 blue neutral.svg|mini|300p|desno|Ruža kompasa]] '''Strane svijeta''' su četiri glavna smjera u odnosu na lokaciju na zemljinoj površini. Odnose se na [[horizont]] i položaj zemljinih osa i određuju smjer [[geografija|geografsklih]] koordinata na * ''[[Meridijan]]e'' * ''[[Paralela|Paralele]]'' U određenim [[kultura]]ma (kao na primjer u [[budizam|budističkoj]] ili indijanskim kulturama) ta se koncepcija proširuje na šest strana svijeta: proširuje se dodatno na [[zenit]] (prema gore/prema nebu) i [[nadir]] (prema dolje/prema zemlji). Upotrebljavaju se uglavnom za geografsku orijentaciju na [[Zemlja|Zemlji]], ali se mogu izračunati na bilo kojem rotirajućem astronomskom tijelu. == Podjela == Strane svijeta se dijele na osnovne (glavne) i sporedne. === Osnovne strane svijeta: === * [[Sjever]] * [[Istok]] * [[Zapad]] * [[Jug]] === Sporedne strane svijeta: === * [[Sjeveroistok]] * [[Sjeverozapad]] * [[Jugoistok]] * [[Jugozapad]] == Također pogledajte == * [[GIS]] * [[Geografska širina]] [[Kategorija:Strane svijeta|*]] [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] r8bibwp4nfkgtk0kf2d057c5nirvqk8 0 31910 3830465 3691790 2026-04-15T12:52:28Z Panasko 146730 [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830465 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CompassRose (mul) 16 blue W.svg|mini|250p|desno|Ruža kompasa gdje je zapad označen crveno.]] '''Zapad''' ili '''okcident''' jedna je od glavnih [[Strane svijeta|strana svijeta]] ili tačke [[Kompas|kompasa]] i na suprotnom je smjeru od [[Istok|istoka]] i pravac je u kojem [[Sunce]] zalazi na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]. == Navigacija == Da biste išli na zapad pomoću kompasa za navigaciju (na mjestu gdje je magnetni [[sjever]] isti smjer kao pravi sjever) potrebno je postaviti smjer od 270°. Zapad je smjer suprotan smjeru [[Zemljina rotacija|Zemljine rotacije]] oko svoje ose, i stoga je opći smjer prema kojem [[Sunce]] izgleda da neprestano napreduje i na kraju zalazi. Ovo nije slučaj na planeti [[Venera|Veneri]], koja rotira u suprotnom smjeru od Zemlje (retrogradna rotacija). Za posmatrača na površini Venere, Sunce bi izlazilo na zapadu i zalazilo na istoku<ref name="compare">{{cite web |url=http://www.planetary.org/explore/topics/compare_the_planets/terrestrial.html |title=Space Topics: Compare the Planets |publisher=[[The Planetary Society]] |access-date=12 January 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060218084852/http://planetary.org/explore/topics/compare_the_planets/terrestrial.html |archive-date=18 February 2006}}</ref> iako Venerini neprozirni oblaci sprečavaju posmatranje Sunca sa površine planete.<ref>{{cite book |title=Solar System Voyage |author=Serge Brunier |author-link=Serge Brunier |publisher=Cambridge University Press |year=2002 |page=40 |url=https://books.google.com/books?id=JkLxJOhEj-wC&pg=PA40 |isbn=978-0-521-80724-1 |translator-last=Dunlop |translator-first=Storm}}</ref> Kontinuirano kretanje prema zapadu prati krug geografske širine. Prema [[Društvene norme|konvenciji]], zapad se na mapama nalazi na lijevoj strani, ako to nije drugačije označeno, i označava se sa 270° ili 9 sati. Na suprotnoj je strani u odnosu na [[istok]] i okomit na pravac [[sjever]]-[[jug]]. Najčešća oznaka za zapad na kartama i [[kompas]]ima je [[Engleski jezik|engleska]] oznaka '''W''' ('''West'''). == Vrijeme == Zbog smjera Zemljine rotacije, na mnogim mjestima u srednjim geografskim širinama (tj. između 35 i 65 stepeni geografske širine) preovlađuje vjetar sa zapada, poznat kao zapadni.<ref name="Glossary of Meteorology 2009">{{cite web|author=Glossary of Meteorology|year=2009|url=http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=westerlies1|title=Westerlies|publisher=American Meteorological Society|access-date=2009-04-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100622073904/http://amsglossary.allenpress.com/glossary/search?id=westerlies1|archive-date=2010-06-22}}</ref><ref name="Sue Ferguson">{{cite web|url=http://www.icbemp.gov/science/ferguson_42.pdf|title=Climatology of the Interior Columbia River Basin|author=Sue Ferguson|date=2001-09-07|publisher=Interior Columbia Basin Ecosystem Management Project|access-date=2009-09-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090515003307/http://www.icbemp.gov/science/ferguson_42.pdf|archive-date=2009-05-15}}</ref> == U kulturi == Termin "Zapad" se često koristi kao odrednica na zapadni svijet, koji uglavnom uključuje države zapadne [[Evropa|Evrope]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Koncept zapadnog dijela Zemlje ima svoje korijene u [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnom rimskom carstvu]] i zapadnom kršćanstvu. Tokom [[Hladni rat|hladnog rata]] termin "Zapad" se često koristio za države članice [[NATO]]-a, nasuprot tada postojećem [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]] i [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. Termin je preživio i do danas ali sa nešto dvosmislenijim značenjem. == Reference == {{Refspisak}} {{strane svijeta}} [[Kategorija:Strane svijeta]] [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] 26e1397xf7m6alvdf5hq3ykpshmpyyz 0 32229 3830463 3714434 2026-04-15T12:52:22Z Panasko 146730 [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830463 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CompassRose (mul) 16 blue S.svg|mini|200p|desno|Strane svijeta - jug]] '''Jug''' je jedna od glavnih [[Strane svijeta|strana svijeta]]. Nalazi se na suprotnoj strani od [[sjever]]a, i okomito na [[istok]] i [[zapad]]. Na [[karta]]ma jug se nalazi na dnu, ako to nije drugačije označeno i označava se sa 180° ili 6 sati. Jug je također vrlo rasprostranjeno slovensko ime tokom ranog [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. == Navigacija == [[File:Joaquín_Torres_García_-_América_Invertida.jpg|thumb|América Invertida, nacrtana 1943, Joaquín Torres García]] Po konvenciji, donja ili okrenuta prema dolje strana karte je južna, iako postoje obrnute karte koje prkose ovoj konvenciji.<ref>{{cite web |url=http://flourish.org/upsidedownmap/ |title=The Upsidedown Map Page |publisher=flourish.org |access-date=2 December 2013}}</ref> Da biste išli na jug pomoću kompasa za navigaciju, postavite smjer od 180°. Alternativno, na sjevernoj hemisferi izvan tropskih krajeva, Sunce će biti otprilike na jugu u podne.<ref>{{cite web |url=http://www.learn-orienteering.org/old/lesson1.html |title=How to use a compass |publisher=Learn Orienteering |access-date=2 December 2013}}</ref> == Južni pol == Pravi jug je jedan kraj ose oko koje se Zemlja okreće, nazvan [[Južni pol]]. Južni pol se nalazi na [[Antarktik]]u. Magnetski jug je smjer prema južnom magnetskom polu, na određenoj udaljenosti od južnog geografskog pola.<ref>{{cite web |url=http://www.ngdc.noaa.gov/geomag/faqgeom.shtml |title=Geomagnetism Frequently Asked Questions |publisher=National Geophysical Data Center |access-date=2 December 2013}}</ref> [[Roald Amundsen]], iz [[Norveška|Norveške]], bio je prva osoba koja je stigla do Južnog pola, 14. decembra 1911, nakon što je [[Ernest Shackleton]] iz UK-a bio primoran da se vrati malo prije nego je dostugao Južni pol.<ref>{{cite web |url=https://www.pbs.org/wgbh/amex/ice/peopleevents/pandeAMEX87.html |title=Roald Amundsen |publisher=Public Broadcasting Service |access-date=2 December 2013 |archive-date=15. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100115100611/http://www.pbs.org/wgbh/amex/ice/peopleevents/pandeAMEX87.html |url-status=dead }}</ref> == Geografija == [[Globalni jug]] se odnosi na socijalno i ekonomski manje razvijenu južnu polovinu svijeta. 95% globalnog sjevera ima dovoljno hrane i skloništa, te funkcionalan obrazovni sistem.<ref name=mimko>{{cite book |last=Mimiko |first=Oluwafemi |title=Globalization: The Politics of Global Economic Relations and International Business |year=2012 |publisher=Carolina Academic |page=47}}</ref> Na jugu, s druge strane, samo 5% stanovništva ima dovoljno hrane i skloništa. Njemu "nedostaje odgovarajuća tehnologija, nema političku stabilnost, ekonomije su razdvojene, a njihovi devizni prihodi zavise od izvoza primarnih sirovina".<ref name=mimko/> Upotreba izraza "jug" također može biti vezana za državu, posebno u slučajevima primjetne ekonomske ili kulturne podjele. Na primjer, južne [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], odvojene od sjeveroistočnih Sjedinjenih Država linijom Mason-Dixon, ili jug Engleske, koji je politički i ekonomski neusporediv sa cijelim sjeverom Engleske. Južni konus je naziv koji se često naziva najjužnijim područjem [[Južna Amerika|Južne Amerike]] koje u obliku obrnutog "konusa", gotovo poput velikog poluostrva, obuhvata [[Argentina|Argentinu]], [[Čile]], [[Paragvaj]], [[Urugvaj]] i cijeli jug [[Brazil|Brazila]] ( Brazilske države Rio Grande do Sul, Santa Catarina, Parana i Sao Paulo). Rijetko se značenje proširuje na Boliviju, a u najograničenijem smislu pokriva samo Čile, Argentinu i Urugvaj. Država Južna Afrika je tako nazvana zbog svog položaja na južnom vrhu [[Afrika|Afrike]]. Nakon formiranja, zemlja je na engleskom nazvana Unija Južne Afrike, što odražava njeno porijeklo od ujedinjenja četiri ranije odvojene britanske kolonije. [[Australija]] je dobila ime od latinskog Terra Australis ("Južna zemlja"), naziva koji se koristi za hipotetički kontinent na južnoj hemisferi od davnina. == Reference == {{Refspisak}} {{Strane svijeta}} [[Kategorija:Strane svijeta]] [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] c4td8k466dtmv527w7mlgzp808nkucf 0 37632 3830543 3824032 2026-04-15T21:12:46Z Prosnu 164770 dogovoriti narudžbu 3830543 wikitext text/x-wiki {{Islam}} [[Datoteka:Badshahi Masjid at night on July 20 2005.jpg|mini|300p|"Badshahi Masjid" - "Kraljeva džamija" u [[Pakistan]]u.]] '''Historija islama''' je historija [[islam]]ske [[Vjera|vjere]] i njenih sljedbenika [[musliman]]a a obuhvata aspekte političkog, socijalnog, ekonomskog i kulturnog razvoja islamske civilizacije. Islam i muslimani su u velikoj mjeri uticali na [[politička historija|političku]], [[ekonomska historija|ekonomsku]] i [[vojna historija|vojnu historiju]] [[Stari svijet|Starog svijeta]], posebno [[Bliski istok|Bliskog Istoka]], gdje leže njegovi korijeni. Iako se islam pojavio početkom 7. vijeka na području današnje [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], u gradu [[Mekka|Mekki]], muslimani vjeruju a na to upućuje i [[Kur'an]] da islam nije nastao s islamskim [[Poslanici u islamu|poslanikom]] [[Muhammed]]om već da je to izvorno vjerovanje svih prijašnjih poslanika u islamu poput [[Isa]]a, [[Davud]]a, [[Musa]]a, [[Ibrahim]]a, [[Nuh]]a, [[Adem]]a i drugih.<ref name="Esposito1998">{{cite book |last=Esposito |first=John |title= Islam: The Straight Path (3rd ed) |year=1998 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-511234-4 |pages=9, 12}}</ref><ref name="Esposito2002b">Esposito (2002b), pp. 4–5.</ref><ref name="Peters2003">{{cite book |last=Peters |first=F.E. |title=Islam: A Guide for Jews and Christians |year=2003 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-11553-5 |page=[https://archive.org/details/islamguideforjew00fepe/page/9 9] |url=https://archive.org/details/islamguideforjew00fepe/page/9 }}</ref> Islam je nastao u današnjoj [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] u ranom sedmom vijeku nove ere. Za manje od stotinu godina nakon smrti Muhammeda, islamsko carstvo se prostiralo od [[Andaluzija|Andaluzije]] ([[Španija]]) na zapadu do [[Ind]]a na istoku. Kasnija carstva kao što su [[Abasidski halifat|Abasidsko]], [[Fatimidski halifat|Fatimidsko]], [[Almoravidsko Carstvo|Almoravidsko]], [[Seldžuska dinastija|Seldžusko]], [[Ajuransko Carstvo|Ajuransko]], [[Adal sultanat|Adal]], [[Varsagnali Carstvo]] u Somaliji, [[Mogulsko Carstvo]] u Indiji, [[Safavidi|Safavidsko Carstvo]] u Perziji i [[Osmansko Carstvo]] su bile utjecajne i ugledne sile u svijetu. Islamska civilizacija je izgradila mnogo centara kulture i nauke i proizvela poznate naučnike, astronome, matematičare, doktore i filozofe tokom [[Zlatno doba islama|zlatnog doba Islama]]. Tehnologija je cvjetala, bilo je ulaganja u ekonomsku infrastrukturu, kao što su sistemi za navodnjavanje i kanali; a važnost čitanja [[Kur'an]]a proizvela je relativno visok nivo pismenosti. U kasnijem periodu, tokom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], destruktivna [[Mongolska invazija]] sa istoka i gubitak stanovništva od strane [[crna smrt|crne smrti]], znatno je oslabila tradicionalno središte islamskog svijeta, koje se prostire od Perzije do Egipta, a [[Osmansko Carstvo]] nije bilo u stanju da osvoji veći dio arapskog govornog područja i ponovo stvori islamski svijet moći, mada je bilo u stanju da savlada izazove [[rano moderno doba|ranog modernog doba]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Osmanlijske teritorije su [[Particioniranje Osmanskog Carstva|podijeljene na nekoliko zemalja]] pod uvjetima [[Ugovor iz Sevresa|Ugovora iz Sevresa]]. Kasnije, u [[moderna historija|modernoj historiji]] (19. i 20. stoljeće), mnoge islamske regije su pale pod utjecaj ili direktnu kontrolu [[velike sile|velikih sila]]. Njihovi napori u sticanju nezavisnosti i izgradnji modernih nacionalnih država tokom posljednja dva stoljeća još uvijek odjekuju svjetskom sadašnjicom kao i pojačani intenzitet sukoba koji su se javljali ili su još aktuelni u regijama kao što su [[Palestina (država)|Palestina]], [[Kašmir]], [[Xinjiang]], [[Čečenija]], [[Srednjoafrička Republika]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Mjanmar]]. Naftni bum stabilizirao je arapske države [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]], čineći ih najvećim svjetskim proizvođačima i izvoznicima nafte, čiji je fokus usmjeren na [[Slobodna trgovina|slobodnu trgovinu]] i [[turizam]].<ref>{{Cite book|title = Sand to Silicon: Going Global|url = https://archive.org/details/sandtosilicongoi0000samp|last = Sampler & Eigner|publisher = Motivate|year = 2008|isbn = 9781860632549|location = UAE|page = [https://archive.org/details/sandtosilicongoi0000samp/page/n15 15]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eia.gov/countries/index.cfm?view=production|title=International – U.S. Energy Information Administration (EIA)|work=eia.gov}}</ref> == Hronologija == {{Glavni|Hronologija historije islama}} Sljedeći vremenski grafikon može poslužiti kao grubi vizualni vodič historije islama sa naznačenim halifatima ili carstvima koja su se prostirala tadašnjim većinskim muslimanskim područjima. Vremenska linija obuhvata period od vladavine [[Pravedni halifat|Pravednog halifata]] do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Obuhvata glavne historijske centre moći i centre kulture, uključujući [[Arabija|Arabiju]], [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] (današnji [[Irak]]), [[Perzija|Perziju]] (današnji Iran), Levant (današnja [[Sirija]], [[Liban]], Jordan, [[Izrael]] i [[Palestina|Palestinu]]), [[Egipat]], [[Magrib|Magreb]] (sjeverozapad Afrike), [[El-Endelus|El-Andaluz]], [[Transoksijana]] ([[Srednja Azija]]), [[Hindustan]] (uključujući sadašnji [[Pakistan]], Sjevernu [[Indija|Indiju]] i [[Bangladeš]]) i [[Anadolija|Anadoliju]] (današnja [[Turska]]). Prikaz je približan stvarnom stanju u posmatranom periodu jer je vlast nad nekim regijama ponekad bila podijeljena između više različitih centara moći, a vlast tokom dužeg vremenskog perioda (na grafikonu predstavljeno dužim poljima) često je raspodijeljena između nekoliko dinastija. Na primjer, u kasnijim fazama [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]] čak su glavnim gradom Bagdada djelotvorno vladale druge dinastije poput [[Bujidsko Carstvo|Bujida]] i [[Seldžuci|Seldžuka]], dok su Osmanlije, u pojedinim vremenskim intervalima, izvršne ovlasti nad pograničnim dijelovima cartva prepuštale lokalnim autoritetima kao što su dej u Alžiru, beg u Tunisu ili Memluci u Iraku. <timeline> ImageSize = width:800 height:200 PlotArea = width:720 height:150 left:75 bottom:20 Colors = id:blank value:gray(0.9) # id:rashidun value:teal # id:umayyad value:yelloworange # id:abbasid value:black # id:fatimid value:green # id:ayyubid value:orange # id:mamluk value:gray(0.3) # id:mongol value:powderblue # id:seljuk value:tan1 # id:ghaznavid value:skyblue # id:delhi value:lightorange # id:ottoman value:red # id:khedive value:pink # id:safavid value:yellowgreen # id:qajar value:dullyellow # id:mughal value:lavender # Period = from:600 till:2000 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:100 start:600 ScaleMinor = unit:year increment:10 start:600 PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 width:11 mark:(line,black) bar:Regija bar:Arabija from:632 till: 661 color:rashidun shift:(5,10) text:[[Pravedni halifat|Prav. halifat]] from:661 till: 750 color:umayyad shift:(24,10) text:[[Emevije]] from:750 till: 969 color:abbasid shift:(8,10) text:[[Abasidski halifat|Abasidi]] from:969 till: 1176 color:fatimid shift:(2,10) text:[[Fatimidski halifat|Fatimidi]] from:1176 till: 1260 color:ayyubid shift:(2,10) text:[[Ejubidska dinastija|Ejubidi]] from:1260 till: 1517 color:mamluk shift:(2,10) text:[[Memluci]] from:1517 till: 1923 color:ottoman shift:(2,10) text:[[Osmanski halifat|Osmanlije]] bar:Levant from:637 till: 661 color:rashidun from:661 till: 750 color:umayyad from:750 till: 969 color:abbasid from:969 till: 1070 color:fatimid from:1070 till: 1171 color:abbasid from:1171 till: 1260 color:ayyubid from:1260 till: 1517 color:mamluk from:1517 till: 1923 color:ottoman bar:Egipat from:637 till: 661 color:rashidun from:661 till: 750 color:umayyad from:750 till: 969 color:abbasid from:969 till: 1171 color:fatimid # shift:(0,-4) text:[[Fatimidi]] from:1171 till: 1260 color:ayyubid # shift:(2,-4) text:[[Ejubidi]] from:1260 till: 1517 color:mamluk from:1517 till: 1867 color:ottoman from:1867 till: 1914 color:khedive shift:(20,-3) text:[[Egipatski Kedivat]] bar:Mezopotamija from:638 till: 661 color:rashidun from:661 till: 750 color:umayyad from:750 till: 1258 color:abbasid from:1258 till: 1432 color:mongol shift:(2,-4) text:[[Mongoli]] from:1432 till: 1533 color:blank from:1533 till: 1918 color:ottoman bar:Perzija from:651 till: 661 color:rashidun from:661 till: 750 color:umayyad from:750 till: 1220 color:abbasid from:1220 till: 1501 color:mongol from:1501 till: 1736 color:safavid shift:(2,-4) text:[[Safavidi]] from:1736 till: 1794 color:blank from:1794 till: 1925 color:qajar shift:(2,-4) text:[[Kadžari]] bar:Magreb from:709 till: 750 color:umayyad from:750 till: 920 color:abbasid from:920 till: 1040 color:fatimid from:1040 till: 1517 color:blank shift:(0,-4) text:[[različito]] from:1517 till: 1911 color:ottoman bar:Andaluzija from:711 till: 1031 color:umayyad from:1031 till: 1492 color:blank shift:(0,-4) text:[[različito]] bar:Transoksijana from:710 till: 750 color:umayyad from:750 till: 1220 color:abbasid from:1220 till: 1507 color:mongol shift:(0,-4) text:[[Mongoli]] from:1507 till: 1920 color:blank shift:(0,-4) text:[[različito]] bar:Hindustan from:712 till: 750 color:umayyad from:750 till: 977 color:abbasid from:977 till: 1186 color:ghaznavid shift:(0,-4) text:[[Gaznavidsko Carstvo]] from:1186 till: 1206 color:blank from:1206 till: 1526 color:delhi shift:(0,-4) text:[[Delhijski sultanat]] from:1526 till: 1857 color:mughal shift:(0,-4) text:[[Mogulsko Carstvo]] bar:Anadolija from:1077 till: 1300 color:seljuk shift:(0,-4) text:[[Rumski sultanat]] from:1300 till: 1923 color:ottoman </timeline> == Počeci islama == {{Glavni|Predislamska Arabija|Kurejš|Benu Hašim|Muhammed|Kur'an}} Islam je nastao u kontekstu [[kasna antika|kasne antike]].{{sfn|Robinson|2010|p= 9}} U [[Predislamska Arabija|predislamskoj Arabiji]] vladala je politička nestabilnost koja je dovodila u opasnost i trgovačke karavane.<ref>{{cite book|author= Christian Julien Robin|title= Arabia and Ethiopia. In The Oxford Handbook of Late Antiquity|url= https://books.google.com/books?id=GKRybwb17WMC&pg=PA297|year= 2012|publisher= OUP USA|pages= 297–99|isbn= 9780195336931}}</ref> Vjerske podjele stanovništva imale su znatan udjel u toj krizi.<ref name="Robin302">{{cite book|author= Christian Julien Robin|title= Arabia and Ethiopia. In The Oxford Handbook of Late Antiquity|url= https://books.google.com/books?id=GKRybwb17WMC&pg=PA302|year= 2012|publisher= OUP USA|page= 302|isbn= 9780195336931}}</ref> Judaizam je postao dominantna religija u [[Kraljevina Himjar]], na krajnjem jugu poluostrva, na prostoru današnjeg [[Jemen]]a u periodu nakon 380, dok se broj kršćana povećao u području [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]]. Osim toga, veliki dio Arabije ostao je [[Politeizam|politeističan]]. U glavnom vjerskom i komercijalnom centru živjelo je pleme [[Kurejš]], kojem je pripadao i Muhammed. U [[Mekka|Mekki]], pleme Kurejš bilo je čuvar [[Kaba|Kabe]] i dominantno pleme u tom gradu u vrijeme pojave islama. Kaba je tada korištena kao važno [[Paganizam|pagansko]] svetište. To je dovelo do porasta prihoda Meke zbog mnoštva hodočasnika koje je privlačila. Muhammed je rođen u plemenu [[Benu Hašim]], ogranku Kurejšija. Kur'an se počeo objavljivati kada se Muhammedu ukazao [[Anđeo|melek]] [[Džibril]] 610. [[Historija Kur'ana]] je počela kada su njegovi [[ajet]]i prenešeni Muhammedu. Uspon islama je počeo preseljenjem muslimana, odnosno [[Hidžra|Hidžrom]] iz Mekke u [[Medina|Medinu]]. Mekansko pleme Kurejš i muslimanska zajednica u Medini 628. potpisali su primirje pod nazivom [[Sporazum na Hudejbiji]], započevši deset godina mira. Rat se vratio kada su Kurejšije i njihovi saveznici, pleme Bekr, napali pleme Khuza, kojje je bilo saveznik muslimana. Muslimani su osvojili Mekku 630, a Muhammed je umro u junu 632. [[Bitka na Jemami]] dogodila se u decembru iste godine, između snaga [[Pravedne halife|prvog pravednog halife]] [[Ebu-Bekr|Ebu Bekra]] i [[Musejlema|Musejleme]], lažnog poslanika. == Pravedni halifat == [[Pravedni halifat]] bio je halifat, odnosno islamska država u periodu vladavine pravednih halifa (arapski: rašidun - pravedni), po čemu je država i dobila naziv. Halifat je nastao 632. smrću Muhammeda i početkom vladavine prvog od četvorice pravednih halifa, Ebu-Bekra. Završetak vladavine posljednjeg pravednog halife Alije smatra se i krajem postojanja Rašidunskog halifata, nakon kojeg nastupa Emevijski halifat. Na vrhuncu svoje moći halifat se prostirao od Arapskog poluostrva i Levanta do Kavkaza na sjeveru i od Tunisa na zapadu do iranske visoravni u srednjoj Aziji na istoku. Površinski gledano, to je bilo dotad najveće carstvo koje je postojalo kroz historiju. Zauzimalo je površinu od 8,4 miliona km², a u njemu je živjelo približno 21,4 miliona stanovnika. Za manje od deset godina upravljanja halifatom [[Osman ibn Affan|Omer]] je proširio teritoriju halifata za približno 2.200.000&nbsp;km² te se smatra najmoćnijim halifom u historiji islama. == Također pogledajte == *[[Pravci u islamu]] *[[Rani naučnici Islama]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|History of Islam}} {{Islamske nauke}} {{Islamske teme}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija islama| ]] nessyqs0y9skbwx8pd8jq0deoyaxv1a 3 38243 3830486 3830375 2026-04-15T17:44:21Z AnToni 2325 /* Arslanagića most */ odgovor 3830486 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca...Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Nertevi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) r5mxdui2yye38b07wma1z61mb77em3p 3830489 3830486 2026-04-15T17:46:15Z AnToni 2325 /* Arslanagića most */ odgovor 3830489 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca...Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Nertevi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) gtq3myor72phh112kwsxsmlhm3geb5s 3830490 3830489 2026-04-15T17:47:05Z AnToni 2325 /* Arslanagića most */ 3830490 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) hq9s4ygrhbh1txq9kwmqxdmxdmswv4i 3830505 3830490 2026-04-15T18:27:47Z Ivan VA 39784 /* Arslanagića most */ 3830505 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) lo8hckofbuu3cwtvkcu1lwfegrjbxpc 3830512 3830505 2026-04-15T18:44:31Z AnToni 2325 /* Arslanagića most */ odgovor 3830512 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ge809vzc6mzpm1osw2jx24j9d5csy8c 3830521 3830512 2026-04-15T19:05:32Z AnToni 2325 /* Arslanagića most */ odgovor 3830521 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) q93ibev9rq7wqax8tuxyfg5mqsr44k6 3830529 3830521 2026-04-15T19:36:02Z Ivan VA 39784 /* Arslanagića most */ 3830529 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) 48d35rig760dztu4frbyowtrryimi1q 3830539 3830529 2026-04-15T20:03:38Z Ivan VA 39784 /* Arslanagića most */ 3830539 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) ciz81moazr2e20tmfqml94w5vhtr40b 3830550 3830539 2026-04-16T03:27:25Z Aybeg 84715 /* Moja izmjena */ novi odlomak 3830550 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) iyomzojj2g55c3umqx07vt1dhyppjsa 3830569 3830550 2026-04-16T11:36:24Z Arhivista96 180372 /* Esmir Bašić */ novi odlomak 3830569 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) skrnhhdiuvw0ai9y8csuvt20hwxcmyc 3830570 3830569 2026-04-16T11:37:29Z Arhivista96 180372 /* Esmir Bašić */ 3830570 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) == Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers == <div style="border:8px maroon ridge; padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="padding: 1em 2em;"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> Dear Organizer, I hope this message finds you well. First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause. As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]]. Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed. Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful. Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon. Warm regards, [[User:Tiven2240|Tiven2240]] on behalf of Feminism and Folklore International Team <nowiki>#WeTogether</nowiki> </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30391231 --> == Arslanagića most == Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST) : Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 05:52, 15 april 2026 (CEST) ::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 april 2026 (CEST) :::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 15 april 2026 (CEST) Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST) :Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:44, 15 april 2026 (CEST) ::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i "Pavlovica most". Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:05, 15 april 2026 (CEST) :::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST) Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST) == Moja izmjena == Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&diff=prev&oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST) == Esmir Bašić == Poštovani uredniče AnToni, obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka "Esmir Bašić" koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji. Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost. Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu. Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru. Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST) 8l93lzchly8t5xkhg7uvwod38sq7ec6 0 40746 3830501 3162166 2026-04-15T18:12:20Z Palapa 383 /* U animiranima serijama */ 3830501 wikitext text/x-wiki {{Pokémon | ime = Pikachu | boja = #FFFF00 | slika = [[Datoteka:Pikachu.png]] | japansko ime = ピカチュウ, ''Pikachū'' | redni broj = 25 | generacija = Prva | vrsta = Električni | stepen = Elementarni | razvoj 1 = [[Pichu]]a <small>(od [[Pokémon Gold i Silver]] igara nadalje)</small> | razvoj 2 = [[Raichu]]a | razvija se = Sticanjem iskustva | visina = 0.4 | težina = 6 | sposobnost = }} '''Pikachu'''<ref>{{Cite web|url=https://bulbapedia.bulbagarden.net/wiki/Pikachu_(Pok%C3%A9mon)|title=Pikachu (Pokémon)|date=2026-04-13|website=Bulbapedia|language=en|access-date=2026-04-15}}</ref> je jedan od najprepoznatljivijih Pokémona zato što je jedan od glavnih likova u Pokémon animiranoj seriji. Ime Pikachu vjerovatno dolazi od kommbinacije riječi "pika" koja na [[japanski|japanskom]] znači munja ili struja i "chu" koja je japanska onomatopeja za skivčanje. Pikachua se često može naći u [[šuma]]ma, [[stepa]]ma, a ponekad i u blizini izvora električne energije na većini svjetskih [[kontinent|kontinenata]]. Pikachu često putuje u čoporima i rijetko je teritorijalan; međutim, kada je u opasnosti, čitav čopor može stvoriti snažnu električnu odbranu, a elektro-magnetske sile koje tako nastaju mogu uzrokovati kratkotrajnu, lokaliziranu oluju. == Biološke karakteristike == {{Proširiti sekciju}} == U videoigrama == {{Proširiti sekciju}} == U animiranima serijama == == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt5884052/|website=www.imdb.com|access-date=2026-04-15}} {{Normativna kontrola}}{{stub-pokemon}} {{Commonscat|Pokémon}} [[Kategorija:Električni Pokémoni]] d5qzszgq1rx75qc3q4yoazs9t61rwot 0 40941 3830493 3767237 2026-04-15T18:02:40Z Palapa 383 3830493 wikitext text/x-wiki {{Pokémon |ime = Arcanine |boja = #FF6347 |japansko ime= ウインディ ''Uindi'' |redni broj = 59 |generacija = prva |stepen = 1. |slika = [[Datoteka:Arcanine59.png]] |vrsta = Vatreni |razvoj 1 = [[Growlithe]]a |razvoj 2 = - |razvija se = Vatreni kamen |visina = 1,9 |težina = 155 |sposobnost = ''Bljesak vatre'' (''Flash Fire'') }} '''Arcanine,'''<ref>{{Cite web|url=https://bulbapedia.bulbagarden.net/wiki/Arcanine_(Pok%C3%A9mon)|title=Arcanine (Pokémon)|date=2026-04-11|website=Bulbapedia|language=en|access-date=2026-04-15}}</ref> ovo ime kombinacija je [[Engleski jezik|engleskih]] riječi ''"arcane"'' = tajanstveno, i ''"canine"'', što ima dva značenja kada je prevedeno na [[bosanski jezik]]; očnjak i pseći. Oba termina mogu se upotrijebiti kako bi objasnili značenje njegova imena. Njegovo [[Japanski jezik|japansko]] ime, ''Uindi'' (''Windie''), vjerovatno je posuđeno iz engleskog jezika, te znači ''"windy"'' = buran, vjetrovit, što se odnosi na njegovu burnu narav i brzinu. U početku, Arcanine se trebao zvati ''"Blaze"'', što doslovno znači plamen. == Biološke karakteristike == Arcanine je Pokémon s narandžastim krznom po kojem se pružaju crne, cik-cak pruge te ima mišićava prsa nalik [[Tigar|tigru]]. Ima i veliko, čupavo krzno kremaste boje nalik grivi, što ga čini sličnim [[lav]]u. Drugim riječima, Arcanine je križanac [[Psi|psa]] i [[Ligar|ligra]], stvarnog križanca tigra i lava koji postoji u stvarnom svijetu. U Pokémon svijetu, Arcanine je jedan od najimpresivnijih Pokémona. Mnogi atributi utječu na njegovu pohvalnu pojavu: unatoč njegovoj impresivnoj veličini, Arcanine je veoma okretan i graciozan. Može trčati nevjerovatnom brzinom, kao da leti. Kao u slučaju svih [[Pokémon vrste|Vatrenih]] Pokémona, plamen koji gori unutar njegova tijela daje mu tu nevjerojatnu snagu. Njegova je griva predmet divljenja te se čak i njegov lavež smatra "veličanstvenim" i "uzvišenim". Arcaninea se na ovaj način štovalo već u prastarim vremenima, pogotovo u [[Kina|Kini]], gdje su (u stvarnom životu, ne samo u Pokémon svijetu) štovali božanske subjekte nalik Arcanineu. Zapis na jednom starom papirusu otkriva da je Arcanineov prolazak kroz prerije privlačio ljude zbog njegovih kretnji i okretnosti. Arcanineova vrsta klasificirana je kao "Legendarni Pokémon" u [[Pokédex]]u, iako je ta riječ vjerovatno u potpuno drugom kontekstu od stvarnih [[Legendarni Pokémoni|Legendarnih Pokémona]]. Teoretizira se, doduše, da je Arcanine trebao biti jedan od tri Legendarna Pokémona, a druga dva [[Zapdos]] i [[Articuno]]. Smatra se da su kasnije Pokémon dizajneri odlučili da sva tri Legendarna Pokémona budu ptice, pa su zamijenili Arcaninea s legendarnom Vatrenom pticom, [[Moltres]]om. Doduše, dali su mu oznaku "Legendarnog Pokémona". == U videoigrama == Arcaninea se ne može pronaći u divljini ni u jednoj Pokémon videoigri. Doduše, može ga se razviti iz [[Growlithe]]a uz pomoć Vatrenog kamena. Zbog toga, dostupnost Arcaninea direktno ovisi o dostupnosti Growlithea i Vatrenog kamena. Arcanineove statistike dobro su ujednačene. Imaju ukupno vrijednost od 555, što se može usporediti sa statistikama Legendarnih Pokémona ([[Mew]] i [[Celebi]] imaju ukupnu vrijednost od 600, dok [[Articuno]] i [[Entei]] imaju ukupno 580). Unatoč svim njegovim atributima (visokim ''Speed'' i ''Attack'' statusima), Arcaninea se ne koristi često u kompetitivnim borbama, zbog lošega seta tehnika koji prirodno može naučiti kao Growlithe. Jedini fizički napadi koje može učinkovito koristiti jesu ''Naknada'' (''Return'')/''Frustracija'' (''Frustration''), ''Ekstremna brzina'' (''Extremespeed'') i ''Skrivena moć'' (''Hidden Power''). Izbor kada razviti Growlithea u Arcaninea veoma je važan jer će dovesti do učenja nekih novih napada. Najbolji trenutak bio bi kada je Growlithe na 49. razini te zatim upotrijebiti Vatreni kamen. Growlithe na 49. novou nauči ''Bacač plamena'' (''Flamethrower''), a Arcanine na istoj razini uči ''Ekstremnu brzinu''. Doduše, Arcanine može biti veoma opasan protivnik, naravno, s pravim napadima. Preporučljivi set tehnika bio bi ''Pregrijavanje'' (''Overheat'')/''Željezni rep'' (''Iron Tail'')/''Ekstremna brzina''/''Zračni as'' (''Aerial Ace''). S ovim napadima, Arcanine bi trebao držati Bijelu travu (''White Herb'') da bi povratio snagu nakon negativnog učinka ''Pregrijavanja''. ''Željezni rep'' dobro će doći u borbi s [[Pokémon vrste|Kamenim]] Pokémonima. ''Zračni as'' tu je da bi potpunom preciznošću uzvratio Borbenim i Buba tipovima, uz ''Ekstremnu brzinu''. ''Drobljenje'' (''Crunch''), Mračni napad koji se može naučiti samo kroz uzgajanje, mogao bi biti alternativa ''Zračnom asu'', ipak, ovaj napad neće imati nikakav učinak ako se prethodno upotrijebi ''Pregrijavanje'' najmanje dva puta. U ovom slučaju, dobra stvar bila bi zamijeniti ''Pregrijavanje'' ''Bacačem plamena'' ili ''Vatrenom eksplozijom'' (''Fire Blast''). == U animiranoj seriji == Arcanine je jedan od [[Gary Oak|Garyjevih]] Pokémona. Isto tako, često ga koristi [[policajka Jenny]], uz Growlithea. U epizodi 416, društvo vidi Arcaninea kako bježi od [[Drew]]a i njegovog [[Flygon]]a koji ga pokušavaju uhvatiti. Na kraju, ispada da je Arcanine zapravo trčao svojim mladuncima, malenim Growlithima, da bi ih nahranio. As Kupole Tucker ima Arcaninea u Pokémon seriji. U drugoj epizodi, Arcaninea se nakratko može vidjeti nacrtanog na kamenoj ploči u Pokémon centru zajedno sa [[Ho-oh]]om, Zapdosom i Articunom. Postoji zbrka među fanovima kakve veze Arcanine ima sa ova tri Pokémona, ako uopće veza i postoji. Ipak, sugerira se na to da su četiri Pokémona zapravo Arcanine, Zapdos, Articuno i Moltres (kojega je Ash zamijenio sa Ho-ohom, jer je to bio grub i nejasan crtež), te u tom slučaju ploča prikazuje prvobitna četiri legendarna Pokémona. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://pokemondb.net/pokedex/arcanine|title=Arcanine Pokédex: stats, moves, evolution & locations|website=pokemondb.net|language=en|access-date=2026-04-15}} {{Normativna kontrola}}{{Pokémoni}} [[Kategorija:Vatreni Pokémoni]] als1ejaqaif49do9gtyrudx1aic8ikf 0 40948 3830496 3422817 2026-04-15T18:05:13Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3830496 wikitext text/x-wiki {{Pokémon | ime = Poliwrath | boja = deepskyblue | slika = [[Datoteka:Poliwrath.png]] | japansko ime = ニョロボン ''Nyorobon'' | redni broj = 62 | generacija = prva | vrsta = Vodeni/Borbeni | stepen = 2. | razvoj 1 = [[Poliwhirl]]a | razvoj 2 = - | razvija se = Vodeni kamen | visina = 1,3 | težina = 54,0 | sposobnost = ''Vlaga'' (''Damp'')/''Upijanje vode'' (''Water Absorb'') }} Ime '''Poliwrath'''<ref>{{Cite web|url=https://bulbapedia.bulbagarden.net/wiki/Poliwrath_(Pok%C3%A9mon)|title=Poliwrath (Pokémon)|date=2026-03-30|website=Bulbapedia|language=en|access-date=2026-04-15}}</ref> kombinacija je [[Engleski jezik|engleskih]] riječi ''"pollywog"'' = punoglavac, što se odnosi na anatomiju tijela njegovog prethodnog oblika, [[Poliwag]]a, i ''"wrath"'' = gnjev, odnoseći se na Poliwrathov gnjevni i agresivni tip Borbenog Pokémona. Njegovo je [[japan]]sko ime, ''Nyorobon'', vjerovatno onomatopeja: ''"Nyoro nyoro"'' označava migoljenje i meškoljenje, opisujući kretnje punoglavca (u ovom slučaju, njegovog prvobitnog oblika Poliwaga). == Biološke karakteristike == Poliwrath je umjereno veliko stvorenje sa razmjerno nerazvijenim nogama u usporedbi s njegovim impozantnim rukama, bez usta, s velikim spiralnim uzorkom na njegovom trbuhu. S ovog gledišta, Poliwrath uvelike nalikuje na svoj prethodni oblik, [[Poliwhirl]]a, izuzev njegovih očiju, koje su drukčije oblikovane. Istovremeno, Poliwrath ima mnogo razvijenije i snažnije ruke od Poliwhirla i pomalo drukčije oblikovano područje glave. Iako je klasificiran kao Pokémon punoglavac samo radi sličnosti njegovih prethodnih oblika s punoglavcima, i sam Poliwrath nalikuje na punoglavca, s nekim elementima [[boks]]ača. Poliwratha u njegovu čoporu može zasjeniti samo [[Politoed]], koji je vođa ''Poli'' čopora. Poliwrath je vrstan plivač u svim aspektima zahvaljujući njegovoj razvijenoj [[Mišići|muskulaturi]] tijela, a pogotovo ruku, koje se nikada ne umore koliko god on vježbao. Veoma je vješt u svim plivačkim disciplinama, a uža su mu specijalnost kraul, prsni stil i leptir. Zahvaljujući velikoj izdržljivosti, Poliwrath je u mogućnosti preplivati čitav dijametar [[Zemlja|Zemljinog]] [[Tihi okean|Tihog Okeana]] bez pretjeranog umora, a njegova vještina u plivanju dozvoljava mu da prestigne i profesionalne plivače u plivanju, bez obzira na plivački stil. == U videoigrama == Poliwrath je nedostupan u divljini u svim Pokémon videoigrama, te ga se iz tog razloga mora razviti iz [[Poliwhirl]]a korištenjem [[Evolucija Pokémona#Evolucija Kamenjem|Vodenog kamena]]. ''Shadow'' Poliwratha može se oteti Cipher Adminu Goriganu u igri ''Pokémon XD: Gale of Darkness'', na ostrvu Citadark. Kada igrač razvije Poliwhirla u Poliwratha, on zapravo odabire Poliwratha nad Poliwhirlovom alternativnom evolucijom u [[Politoed]]a. Poliwrathove su statistike dobre u svim pogledima: njegove ''HP'' i ''Special Defense'' statistike broje 90 bodova, ''Attack'' status broji 85 bodova, ''Defense'' status 95, a ''Special Attack'' i ''Speed'' statistike broje 70 bodova. Može naučiti širok spektar napadačkih tehnika, a dvije Poliwrathove [[Pokémon sposobnost]]i oboje pomažu Poliwrathu i igraču u borbama: ''Upijanje vode'' (''Water Absorb'') čini Poliwratha imunim na [[Pokémon vrste#Vodeni Pokémoni|Vodene]] napade, koji mu zapravo ne čine štetu, već mu vraćaju izgubljene ''HP''-e, dok ''Vlažnost'' (''Damp'') onesposobljava korištenje tehnika ''Samouništenja'' (''Selfdestruct'') i ''Eksplozije'' (''Explosion''), što kvari strategije timova koji se oslanjaju na upotrebu tih tehnika. == U animiranoj seriji == U epizodi 107: ''"Charizard Chills!"'', trener je koristio Poliwratha protiv [[Ash Ketchum|Ashova]] [[Charizard]]a, dok ga je u epizodi 170: ''"Hook, Line & Stinker!"'' jedan trener koristio tokom natjecanja u pecanju [[Seaking]]a i protiv kojeg se [[Misty (Pokémon)|Misty]] borila radi pobjede u natjecanju, jer su oba trenera uhvatila Seakinga iste veličine i težine. [[Vođa dvorane]] [[Spisak Vođa dvorana Johto regije|Chuck]] u svojoj je dvoranskoj borbi protiv Asha i njegove [[Bayleef]] koristio Poliwratha. Ostala pojavljivanja Poliwratha u Pokémon animiranoj seriji bila su manjeg značenja. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://bulbapedia.bulbagarden.net/wiki/Main_Page {{Pokémoni}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vodeni Pokémoni]] [[Kategorija:Borbeni Pokémoni]] [[ca:Línia evolutiva de Poliwag#Poliwrath]] [[en:List of Pokémon (52–101)#Poliwrath]] [[fi:Luettelo Pokémon-lajeista (61–80)#Poliwrath]] [[pl:Lista Pokémonów (61-80)#Poliwrath]] an3k9rprmfgmklp441ui3uui3991058 0 41239 3830499 3306765 2026-04-15T18:09:25Z Palapa 383 3830499 wikitext text/x-wiki {{Pokémon |ime = Jolteon |boja = yellow |japansko ime= サンダース, ''Sandāsu'' |redni broj = 135 |stepen = 1. |slika = [[Datoteka:Jolteon.png]] |vrsta = Električni |razvoj 1 = [[Eevee]]ja |razvoj 2 = - |razvija se = Gromoviti kamen |generacija=prva |visina=0.8 |težina=24.5 |sposobnost= ''Upijanje struje'' (''Volt Absorb'') }} '''Jolteon-'''ovo<ref>{{Cite web|url=https://bulbapedia.bulbagarden.net/wiki/Jolteon_(Pok%C3%A9mon)|title=Jolteon (Pokémon)|date=2026-03-30|website=Bulbapedia|language=en|access-date=2026-04-15}}</ref> ime dolazi od [[engleski jezik|engleske]] riječi ''"jolt"'', što označava brzu kretnju koju većina bića dožive kada ih protrese struja. Njegovo [[japanski jezik|japansko]] ime, ''Sandāsu'', odnosi se na grmljavinu, zvuk koji prati munju. Sufiks ''–eon'' zajednički je za sve evolucije [[Eevee]]ja. == Biološke karakteristike == Jolteon je četveronožni sisar kojeg krase karakteristike pasa i lisica. Prekriven je bodljikavim, sjajnim žutim krznom, s bijelim bodljikavim krznom koji mu okružuje vrat. Njegovo krzno konstantno otpušta male iskre elektriciteta te je sposoban koristiti svoje bodljikavo krzno kao oružje. Jolteonov je izgled vjerovatno utemeljen na japanskoj mitološkoj životinji imena ''raiju''. Jolteona je sposoban sakupiti negativno nabijene ione iz atmosfere te upotrijebiti sakupljeni elektricitet kako bi odaslao udare munje od 10,000 volta. Njegove ćelije i same proizvode malu količinu elektriciteta, što u kombinaciji sa statičkim elektricitetom u njegovu krznu može rezultirati veoma moćnim [[Pokemon vrste|Električnim]] napadom. Jolteon je po prirodi osjetljiv Pokémon. Nakuplja naboj čim mu se raspoloženje počne mijenjati. U Jolteonovim venama, umjesto krvi, teče elektricitet, što mu daje dodatnu energiju, te može postići nevjerovatno visoku brzinu kada trči (smatra se jednim od najbržih Pokémona). Njegovo krzno, koje je inače mekano na dodir, pretvara se u oštre igle kada je ljutit, i te igle tada može ispaliti na protivnika. Jolteona mnogi smatraju najjačim od Eeveejevih evolucija izazvanih Kamenjem. == U videoigrama == Jolteon se ne može uhvatiti u divljini ni u jednoj Pokémon igri. Da bi ga se dobilo, igrač mora upotrijebiti Gromoviti kamen na Eeveeju. Zbog toga, Jolteonova dostupnost u igrama izravno ovisi o dostupnosti Eeveeja. Jolteon ima nevjerovatno visok ''Speed'', što ga čini četvrtim najbržim Pokémonom, izjednačen s [[Aerodactyl]]om, [[Mewtwo]]om i [[Crobat]]om. Njegovi ''Special Attack'' i ''Special Defense'' također su veoma visoki, što ga čini brzim i moćnim Pokémonom. Ipak, njegov ograničen set tehnika koje može naučiti onemogućuju mu da bude učinkoviti Specijalni minolovac, budući da je jedini neelektrični ''Special'' napad koji može naučiti jest ''Ugriz'' (''Bite''). Svejedno, jedan je od najčešće upotrebljavanih Električnih Pokémona u videoigrama. Prije puštanja igara ''Pokémon Gold'', ''Silver'' i ''Crystal'' u prodaju, Psihički Pokémoni vladali su na svim borbama u igri jer su tada imali samo jednu slabost, a to su bili [[Pokemon vrste|Buba]] Pokémoni. Doduše, postojala su samo dva Buba Pokémona koji su koristili Buba-napade: [[Beedrill]], koji je isto tako bio slab na [[Pokemon vrste|Psihičke]] Pokemone zbog svog dvostrukog Buba/Otrovnog tipa, i [[Parasect]], čiji je jedini Buba-napad bio ''Život pijavice'' (''Leech Life''). U ondašnje vrijeme, Pokemon Duhovi nisu imali prednost nad Psihičkim Pokémonima. Jedini Duh-napad, ''Lizanje'' (''Lick''), uopće nije djelovao na Psihičke Pokémone. Jolteon je prirodnim putem mogao naučiti Buba-napad, a to je bio ''Streličasti projektil'' (''Pin Missile'') što ga je činilo dobrim izborom protiv Psihičkih Pokémona, iako je njegov ''Udar groma'' (''Thunderbolt'') činio veću štetu. Na veliku žalost mnogih, Jolteon ne može naučiti ''Drobljenje'' (''Crunch'') u današnje vrijeme kako bi to iskoristio protiv Psihičkih Pokémona. Ipak, otkada postoji napad ''Skrivena moć'' (''Hidden Power''), Jolteon je daleko jači nego ikad prije te je sposoban onesvijestiti [[Swamperta]], protiv kojeg nije otporan, već slab. == U animiranoj seriji == Prvo pojavljivanje Jolteona u Pokémon animiranoj seriji bilo je u 40. epizodi. U ovoj epizodi, [[Ash Ketchum|Ash]] i društvo nailazi na obitelj od četvero braće, od kojih svi imaju (ili su imali) Eeveeja. Troje od četvero braće razvili su svoje Eeveeje u [[Flareon]]a, Jolteona i [[Vaporeon]]a, i nagovaraju najmlađeg brata Mikeyja da i on razvije svog Eeveeja. Ono što ne primjećuju jest to da on ne želi razviti svog Eeveeja jer ga voli ovakvog kakav jest. Doduše, kada Tim Raketa ukrade sve Pokémone, Mikey dokaže svojoj braći da njegov Eevee ne treba evoluirati jer sam pobijedi Tim Raketa kada Pokémoni njegove braće nisu uspjeli. U epizodi 56, Ash i njegovi prijatelji učestvuju na Ispitu za Pristup u Pokémon ligi, dio čega je borba s Pokémonima koji se biraju nasumice (trener ne smije koristiti svoje Pokémone). Ash na kraju koristi [[Arbok]]a protiv Jolteona. Arbokov napad ''Omatanja'' (''Wrap'') biva zaustavljen Jolteonovim bodljikavim krznom, i Pokémon-zmija biva onesviještena s Jolteonovim ''Gromom'' (''Thunder''). Rančer, koji koristi [[Magnemite]] kako bi mu skupljali elektricitet iz oluja u epizodi 103, ima Jolteona kojega koristi kao ovčarskog psa za Magnemite. U epizodi 185, obitelj od petoro sestara iz grada Ecruteaka (kao i Braća Eevee iz epizode 40) trenerice su različitih evolucija Eeveeja, uključujući [[Vaporeon]]a, Jolteona, [[Flareon]]a i [[Umbreon]]a. Jolteon pomaže u borbi protiv Tima Raketa, a kasnije se bori protiv Ashova Pikachua i izgubi. Sestre se ponovo pojavljuju u epizodi 228 te Tim Raketa ponovo pokuša ukrasti njihove Pokémone, no bivaju spašeni od Asha i Sakurina [[Espeon]]a. Jolteon je imao još nekoliko manjih pojavljivanja u seriji te jedno kraće pojavljivanje u drugom Pokémon filmu. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Pokémoni}} [[Kategorija:Električni Pokémoni]] [[ca:Línia evolutiva d'Eevee#Jolteon]] [[en:List of Pokémon (121–140)#Jolteon]] [[es:Jolteon]] [[fi:Jolteon]] [[ko:쥬피썬더]] [[pl:Pokémony elektryczne#Jolteon]] [[pt:Família de Eevee]] qkxq8z95wi2fblmml9yuddotz5oif9c 0 41256 3830498 3175474 2026-04-15T18:07:50Z Palapa 383 3830498 wikitext text/x-wiki {{Pokémon | ime = Zapdos | boja = Yellow | slika = [[Datoteka:Zapdos.png]] | japansko ime = サンダー ''Sandā'' | redni broj = 145 | generacija = prva | vrsta = Električni/Leteći | stepen = Elementarni | razvoj 1 = - | razvoj 2 = - | razvija se = - | visina = 1,6 | težina = 52,6 | sposobnost = ''Pritisak'' (''Pressure'') }} Ime '''Zapdos'''<ref>{{Cite web|url=https://bulbapedia.bulbagarden.net/wiki/Zapdos_(Pok%C3%A9mon)|title=Zapdos (Pokémon)|date=2026-04-10|website=Bulbapedia|language=en|access-date=2026-04-15}}</ref> kombinacija je [[Engleski jezik|engleske]] riječi ''"zap"'' = munja, što je povezano sa [[elektricitet]]om i njegovim [[Pokemon vrste|Električnim tipom]], i [[Španski jezik|španske]] riječi ''"dos"'' = dva, odnoseći se na to da je brojčano druga [[Legendarni Pokémoni|Legendarna ptica]]. Njegovo je [[Japanski jezik|japansko]] ime ''Sandā'' zapravo [[Fonetika|fonetički]] izgovor riječi ''Thunder'', dok je njegovo [[Francuski jezik|francusko]] ime ''Electhor'' kombinacija riječi ''"Electricity"'' = elektricitet, i imena "[[Thor]]". Thor je [[Skandinavija|skandinavski]] bog munje i gromova, nordijski ekvivalent [[Grčka|grčkog]] [[Zeus]]a i [[rim]]skog [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]a. == Biološke karakteristike == Zapdos je jedna od triju moćnih [[Legenda|Legendarnih]] [[Ptice|ptica]] (druge dvije su [[Articuno]] i [[Moltres]]) te utjelovljuje spontanost elektriciteta i moć gromova. Njegova je [[anatomija]] tijela sposobna zadržavati nevjerovatno velike i po život opasne količine [[napon]]a, koji se može vidjeti u odrazu na njegovo žuto tijelo i oštra [[Krilo|krila]]. Iza njegovih glavnih žutih krila nalazi se par sporednih crnih krila. Zapdos je Pokémon koji može slobodno kontrolirati elektricitet i smatra se da živi među olujnim oblacima, gdje očito dobija na moći nakon što ga udari grom. Zna ga se vidjeti dok izlazi iz tih [[Oblaci|oblaka]], istovremeno ispuštajući nevjerojatne udare groma te čak i ako ne ispušta elektricitet, njegova krila stvaraju neobične pucketave zvukove dok leti. == U videoigrama == U prvobitnim ''Pokémon Red'' i ''Blue'' igrama namijenjenim igri na [[Game Boy]] konzoli, kao i u ''Pokémon FireRed'' i ''LeafGreen'' igrama, Zapdosa se može uhvatiti u Elektrani. Kao i prije svake borbe sa Legendarnim Pokémonom, preporučljivo je da igrač sačuva napredak igre prije borbe, jer postoji samo jedan Zapdos u igri, i ako ga ne uspije uhvatiti prvi put, neće imati drugu priliku. Zapdosa se može oteti od Cipher Grand Master Greevila u ''Pokémon XD: Gale of Darkness''. Zapdos se pojavljuje kao šef u ''Pokémon Mystery Dungeon'' igri. Nakon što ga se prenese sa ''Pokémon Red'', ''Blue'' i ''Yellow'' verzija na ''Pokémon Gold'', ''Silver'' i ''Crystal'' igre, Zapdos će držati ''Jarki prah'' (''Brightpowder''), koji snižava protivnikovu preciznost tokom izvođenja napada. Kao [[Legendarni Pokémoni|Legendarni Pokemon]], Zapdos ima visoke statistike; nijedna nije niže od 85 bodova, a najviši mu je njegov ''Special Attack'' status sa 125 bodova. Njegov jedinstveni [[Pokemon vrste|Električni]]/[[Pokemon vrste|Leteći]] tip čini ga imunim na razarajući napad ''Potresa'' (''Earthquake''), na kojeg je izrazito slab. Što se tiče napada koje može naučiti, Zapdos je relativno slab; veoma je učinkovit što se tiče Električnih i Letećih napada poput ''Bušenja kljucanjem'' (''Drill Peck'') i ''Groma'' (''Thunder''), ali nema nijedan snažniji napad drugog tipa. Zapdosa se može naučiti napad ''Čeličnog krila'' (''Steel Wing''), i kada mu se pročisti srce u ''Pokémon XD'' igri, Zapdos dobija pristup snažnom Psihičkom napadu ''Ekstra osjetljivosti'' (''Extraseansory''). Oba napada idu veoma dobro sa njegovom borbenom snagom. Preko kompetitivnih borbi na [[Internet]]u, može ga se naučiti ''Skrivenu moć Leda/Trave'' (''Hidden Power Ice/Grass''). Ovo znatno povećava njegove borbene sposobnosti te lahko može uzvratiti [[Salamance]]u. Osim toga, sa njegovom nevjerovatnom brzinom, Zapdos može postati ''Choice Bander'' (Pokémon koji drži taj predmet smije koristiti samo jedan napad, ali je snaga tog napada znatno povećana). Mnogi ovo shvaćaju kao šalu, ali ako ga se nauči ''Skrivena moć Borbe'' (''Hidden Power Fighting''), Zapdos lahko može pobijediti [[Blissey]] ili [[Tyranitar]]a. Uz to, njegovo '''STAB'''-om pojačano ''Bušenje kljucanjem'' nanosi mnogo štete snažnijim Pokémonima poput [[Celebi]]ja. Sa ''Udarom groma'' u svom arsenalu napada, istovremeno može onesvijestiti otpornog [[Skarmory]]ja ili većinu Vodenih Pokémona. Ova se strategija koristi kako bi se postigao najviši element iznenađenja ako protivnik nije spreman. Zapdosa se ne može uhvatiti u drugoj generaciji igara, jer Elektrana više nije napuštena. == U animiranoj seriji == Zapdos se pojavio u prvobitnim epizodama Pokémon animirane serije kao robot u zabavnom parku, zajedno sa Moltresom. Zapdosovo prvo pravo pojavljivanje bilo je u filmu ''Pokémon The Movie 2000'', zajedno sa dvije ostale Legendarne ptice, [[Articuno]]m i [[Moltres]]om. Zapdos se pojavio u epizodi ''"As Clear as Crystal"''. [[Tim Raketa]] pokušao je ukrasti [[kristal]] koji iscjeljuje Električne Pokémone. U isto se vrijeme pojavio Zapdos te su Tim Raketa odlučili ukrasti oboje, no neuspješno. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://pokemondb.net/pokedex/zapdos|title=Zapdos Pokédex: stats, moves, evolution & locations|website=pokemondb.net|language=en|access-date=2026-04-15}} {{Pokémoni}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Električni Pokémoni]] [[Kategorija:Leteći Pokémoni]] [[Kategorija:Legendarni Pokémoni]] [[es:Anexo:Pokémon de la primera generación#Zapdos]] [[fi:Luettelo Pokémon-lajeista (121–151)#Zapdos]] [[simple:Legendary Pokémon#Kanto]] h22f83bxufcij1zgteilhltn2m6yf81 0 41472 3830447 3140881 2026-04-15T12:42:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:Gama i vezane funkcije]] uklonjena; [[Kategorija:Gama i slične funkcije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830447 wikitext text/x-wiki U [[matematika|matematici]], postoje dva tipa '''Eulerovog integrala''':<ref>Jeffrey, Alan; and Dai, Hui-Hui (2008). Handbook of Mathematical Formulas 4th Ed. Academic Press. {{ISBN|978-0-12-374288-9}}. str. 234-235</ref> : 1. ''Eulerov [[integral]] prvog reda'': tzv. [[Beta funkcija]] :: <math>\mathrm{\Beta}(x,y)= \int_0^1t^{x-1}(1-t)^{y-1}\,dt =\frac{\Gamma(x)\Gamma(y)}{\Gamma(x+y)}</math> : 2. ''Eulerov integral drugog reda'': tzv. [[Gama funkcija]] :: <math>\Gamma(z) = \int_0^\infty t^{z-1}\,e^{-t}\,dt</math> Za [[prirodni broj|pozitivne cijele brojeve]] ''m'' i ''n'' :<math>\mathrm{\Beta}(n,m)= {(n-1)!(m-1)! \over (n+m-1)!}={n+m \over nm{n+m \choose n}}</math> :<math>\Gamma(n) = (n-1)! \,</math> == Također pogledajte== *[[Eulerov integral (termodinamika)]] *[[Leonhard Euler]] == Reference == {{Reflist}} == Literatura == {{refbegin|1}} * Milton Abramowitz and Irene Stegun, editors. ''Handbook of Mathematical Functions with Formulas, Graphs, and Mathematical Tables''. * I.S. Gradshteyn (И. С. Грaдштейн), I.M. Ryzhik (И. М. Рыжик); Alan Jeffrey, Daniel Zwillinger, editors. ''Table of Integrals, Series, and Products'', seventh edition. Academic Press, 2007. {{ISBN|978-0-12-373637-6}}. [http://www.mathtable.com/gr Errata.] ''(Several previous editions as well.)'' * A.P. Prudnikov (А. П. Прудников), Yu.A. Brychkov (Ю. А. Брычков), O.I. Marichev (О. И. Мaричев). ''Integrals and Series''. First edition (Russian), volume 1–5, [[Nauka]], 1981−1986. First edition (English, translated from the Russian by N.M. Queen), volume 1–5, Gordon & Breach Science Publishers/CRC Press, 1988–1992, {{ISBN|2-88124-097-6}}. Second revised edition (Russian), volume 1–3, Fiziko-Matematicheskaya Literatura, 2003. * Yu.A. Brychkov (Ю. А. Брычков), ''Handbook of Special Functions: Derivatives, Integrals, Series and Other Formulas''. Russian edition, Fiziko-Matematicheskaya Literatura, 2006. English edition, Chapman & Hall/CRC Press, 2008, {{ISBN|1-58488-956-X}}. * Daniel Zwillinger. ''CRC Standard Mathematical Tables and Formulae'', 31st edition. Chapman & Hall/CRC Press, 2002. {{ISBN|1-58488-291-3}}. ''(Many earlier editions as well.)'' * Meyer Hirsch, [http://books.google.com/books?id=NsI2AAAAMAAJ Integral Tables, Or, A Collection of Integral Formulae] (Baynes and son, London, 1823) [English translation of ''Integraltafeln''] * Benjamin O. Pierce [http://books.google.com/books?id=pYMRAAAAYAAJ A short table of integrals - revised edition] (Ginn & co., Boston, 1899) {{refend}} [[Kategorija:Gama i slične funkcije]] oytkplgh5km9dcx7bf9s2o94yprspv1 0 46077 3830442 3829925 2026-04-15T12:41:06Z Panasko 146730 [[Kategorija:Posebne funkcije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830442 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Absolute value.svg|mini|360px|Grafik apsolutne vrijednosti funkcije za realne brojeve.]] [[Image:Khoang cach tren duong thang thuc.png|thumb|Apsolutna vrijednost broja može se smatrati udaljenosti od nule.]] U [[matematika|matematici]], '''apsolutna vrijednost''' je njegova brojna vrijednost i pri tom se ne uzima predznak broja . Apsolutna vrijednost |x| realnog broja x je maksimalni element para {x,-x}, koga sačinjavaju broj x i njemu suprotan broj -x. Dakle |-3|=3 jer je 3>-3; |x|=-x ako je -x>x, ili ekvivalentno ako je x<0; |x|=x ako je $x>-x, ili ekvivalentno ako je x>0; |x|=0 tada i samo tada kada je x=0. '''Primjer''' Brojevi 3 i -3 imaju istu apsolutnu vrijednost 3 . == Definicija == za bilo koji realan broj a apsolutna vrijednost |''a''| je jednaka broju a a ako je ''a''&nbsp;≥&nbsp;0, i −''a'' ako je ''a''&nbsp;<&nbsp;0. <math>|a|=\left\{\begin{matrix} a, & a \ge 0 \\ -a, & a < 0 \end{matrix}\right.</math><ref>[http://planetmath.org/AbsoluteValue absolute value]</ref> apsolutna vrijednost uvijek je pozitivna tako |a| ne može biti manja od nule ili 0 Apsolutna vrijednost se može uzeti kao udaljenost datog broja od 0 na brojnoj osi. == Osobine == Apsolutna vrijednost broja a ima osobine : # |''a''| ≥ 0 # |''a''| = 0 akko ''a'' = 0. # |''ab''| = |''a''||''b''| # |''a/b''| = |''a''| / |''b''| (ако је ''b'' ≠ 0) # |''a''+''b''| ≤ |''a''| + |''b''| ( [[nejednakost trougla]] ) # |''a''−''b''| ≥ <font size="+1">|</font>|''a''| − |''b''|<font size="+1">|</font> # <math>\left| a \right| = \sqrt{a^2}</math> # |''a''| ≤ ''b'' akko −''b'' ≤ ''a'' ≤ ''b'' # |''a''| ≥ ''b'' akko ''a'' ≤ −''b'' '''ili''' ''b'' ≤ ''a'' iz navedenog imamo : :|''x'' − 3| ≤ 9 :−9 ≤ ''x''−3 ≤ 9 :−6 ≤ ''x'' ≤ 12 ==Kompleksni brojevi== [[Image:Complex conjugate picture.svg|right|thumb|Apsolutna vrijednost kompleksnog broja z. Na slici sr vidi da z i njegov kompleksno konjugirani z imaju istu apsolutnu vrijednost.]] Apsolutna vrijednost kompleksnog broja takođe se naziva i modul kompleksnog broja. Za <math>z\in\mathbb C</math> data je kao <math>|z| = \sqrt{z\,\overline z}</math>, ( <math>\overline z</math> konjugovana vrijednost broja <math>z</math>. Kako je <math>z = x + y\,i</math> za <math>a, b\in\mathbb R</math>, imamo <math>|z| = \sqrt{x^2 + y^2}</math>.<ref>{{Cite web |url=https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Absolute_value |title=Absolute value |access-date=9. 4. 2016 |archive-date=5. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150705083226/http://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Absolute_value |url-status=dead }}</ref> Kada je kompleksni broj izražen u polarnom obliku. <math>z = r e^{i \theta}</math> Za <math>r \ge 0</math> i <math>\theta</math> realno je <math>|z| = r</math>. <math>|z| = \sqrt{z \cdot \overline{z}}</math> <math>|z| \neq \sqrt{z^2}</math>. ==Odnos prema funkciji znaka== <math>|x| = x \sgn(x)</math> ili <math> |x| \sgn(x) = x,</math> za <math>x \ne 0</math> <math>\sgn(x) = \frac{|x|}{x}.</math> ==Diferencijal== Apsolutna funkcija realne vrijednosti ima izvod za svaki <math>x \ne 0</math>, ali nije diferencijabilna na <math>x = 0</math>. :<math>\frac{d|x|}{dx} = \frac{x}{|x|} = \begin{cases} -1 & x<0 \\ 1 & x>0. \end{cases}</math> ==Integral== :<math>\int|x|dx=\frac{x|x|}{2}+C,</math> ==Udaljenost== Euklidska udaljenost između dvije tačke <math>a = (a_1, a_2, \dots , a_n) </math> i <math>b = (b_1, b_2, \dots , b_n) </math> je <math>\sqrt{\sum_{i=1}^n(a_i-b_i)^2}. </math> <math>|a - b| = \sqrt{(a - b)^2}.</math> Ako su zadane tačke <math> a = a_1 + i a_2 </math> i<math> b = b_1 + i b_2 </math> imamo {| |- |<math>|a - b| </math> |<math> = |(a_1 + i a_2) - (b_1 + i b_2)|</math> |- | |<math> = |(a_1 - b_1) + i(a_2 - b_2)|</math> |- | |<math> = \sqrt{(a_1 - b_1)^2 + (a_2 - b_2)^2}.</math> |} Prava vrijednost funkcije <math>d</math> na skupu X × X naziva se vrijednost (ili funkcija udaljenosti) na X, ako zadovoljava sljedeće četiri aksiome: :{| |- |style="width:250px" | <math>d(a, b) \ge 0 </math> |- |<math>d(a, b) = 0 \iff a = b </math> |- |<math>d(a, b) = d(b, a) </math> |- |<math>d(a, b) \le d(a, c) + d(c, b) </math> |} == Apsolutna vrijednost vektora == Apsolutna vrijednost vektora <math>v=(x_1,x_2,..., x_n)</math> u Euklidskom prostoru <math>R^n</math> data je kao :<math>\left | \mathbf{v} \right | = \sqrt{x_1^2 + x_2^2 + ... + x_n^2}</math>. <math>|v|</math> se može smatrati dužinom vektora <math>v</math>. ==Izvori== #[https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Absolute_value Absolute value] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150705083226/http://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Absolute_value |date=5. 7. 2015 }} # [http://planetmath.org/AbsoluteValue absolute value] #[http://mathworld.wolfram.com/AbsoluteValue.html Absolute Value] == Također pogledajte == * [[Apsolutna vrijednost (algebra)]] * [[Valuacija (algebra)]] == Zabilješke == {{refspisak}} == Reference == * Nahin, Paul J.; [http://www.amazon.com/gp/reader/0691027951 ''An Imaginary Tale'']; Princeton University Press; (hardcover, 1998). {{ISBN|0-691-02795-1}} * O'Connor, J.J. and Robertson, E.F.; [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Mathematicians/Argand.html "Jean Robert Argand"] * Schechter, Eric; ''Handbook of Analysis and Its Foundations'', pp 259–263, [http://www.amazon.com/gp/reader/0126227608/?keywords=absolute%20value&v=search-inside "Absolute Values"], Academic Press (1997) {{ISBN|0-12-622760-8}} == Vanjski linkovi == * {{Planetmath | urlnaziv=AbsoluteValue | naslov=apsolutna vrijednost | id=448}} * {{MathWorld | urlnaziv=AbsoluteValue | naslov=Absolute Value}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Elementarne posebne funkcije]] [[Kategorija:Realni brojevi]] [[Kategorija:Posebne funkcije]] pqwlp7uinlyyp4or8yklg5hl9k6xjys 3830443 3830442 2026-04-15T12:41:18Z Panasko 146730 [[Kategorija:Posebne funkcije]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830443 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Absolute value.svg|mini|360px|Grafik apsolutne vrijednosti funkcije za realne brojeve.]] [[Image:Khoang cach tren duong thang thuc.png|thumb|Apsolutna vrijednost broja može se smatrati udaljenosti od nule.]] U [[matematika|matematici]], '''apsolutna vrijednost''' je njegova brojna vrijednost i pri tom se ne uzima predznak broja . Apsolutna vrijednost |x| realnog broja x je maksimalni element para {x,-x}, koga sačinjavaju broj x i njemu suprotan broj -x. Dakle |-3|=3 jer je 3>-3; |x|=-x ako je -x>x, ili ekvivalentno ako je x<0; |x|=x ako je $x>-x, ili ekvivalentno ako je x>0; |x|=0 tada i samo tada kada je x=0. '''Primjer''' Brojevi 3 i -3 imaju istu apsolutnu vrijednost 3 . == Definicija == za bilo koji realan broj a apsolutna vrijednost |''a''| je jednaka broju a a ako je ''a''&nbsp;≥&nbsp;0, i −''a'' ako je ''a''&nbsp;<&nbsp;0. <math>|a|=\left\{\begin{matrix} a, & a \ge 0 \\ -a, & a < 0 \end{matrix}\right.</math><ref>[http://planetmath.org/AbsoluteValue absolute value]</ref> apsolutna vrijednost uvijek je pozitivna tako |a| ne može biti manja od nule ili 0 Apsolutna vrijednost se može uzeti kao udaljenost datog broja od 0 na brojnoj osi. == Osobine == Apsolutna vrijednost broja a ima osobine : # |''a''| ≥ 0 # |''a''| = 0 akko ''a'' = 0. # |''ab''| = |''a''||''b''| # |''a/b''| = |''a''| / |''b''| (ако је ''b'' ≠ 0) # |''a''+''b''| ≤ |''a''| + |''b''| ( [[nejednakost trougla]] ) # |''a''−''b''| ≥ <font size="+1">|</font>|''a''| − |''b''|<font size="+1">|</font> # <math>\left| a \right| = \sqrt{a^2}</math> # |''a''| ≤ ''b'' akko −''b'' ≤ ''a'' ≤ ''b'' # |''a''| ≥ ''b'' akko ''a'' ≤ −''b'' '''ili''' ''b'' ≤ ''a'' iz navedenog imamo : :|''x'' − 3| ≤ 9 :−9 ≤ ''x''−3 ≤ 9 :−6 ≤ ''x'' ≤ 12 ==Kompleksni brojevi== [[Image:Complex conjugate picture.svg|right|thumb|Apsolutna vrijednost kompleksnog broja z. Na slici sr vidi da z i njegov kompleksno konjugirani z imaju istu apsolutnu vrijednost.]] Apsolutna vrijednost kompleksnog broja takođe se naziva i modul kompleksnog broja. Za <math>z\in\mathbb C</math> data je kao <math>|z| = \sqrt{z\,\overline z}</math>, ( <math>\overline z</math> konjugovana vrijednost broja <math>z</math>. Kako je <math>z = x + y\,i</math> za <math>a, b\in\mathbb R</math>, imamo <math>|z| = \sqrt{x^2 + y^2}</math>.<ref>{{Cite web |url=https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Absolute_value |title=Absolute value |access-date=9. 4. 2016 |archive-date=5. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150705083226/http://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Absolute_value |url-status=dead }}</ref> Kada je kompleksni broj izražen u polarnom obliku. <math>z = r e^{i \theta}</math> Za <math>r \ge 0</math> i <math>\theta</math> realno je <math>|z| = r</math>. <math>|z| = \sqrt{z \cdot \overline{z}}</math> <math>|z| \neq \sqrt{z^2}</math>. ==Odnos prema funkciji znaka== <math>|x| = x \sgn(x)</math> ili <math> |x| \sgn(x) = x,</math> za <math>x \ne 0</math> <math>\sgn(x) = \frac{|x|}{x}.</math> ==Diferencijal== Apsolutna funkcija realne vrijednosti ima izvod za svaki <math>x \ne 0</math>, ali nije diferencijabilna na <math>x = 0</math>. :<math>\frac{d|x|}{dx} = \frac{x}{|x|} = \begin{cases} -1 & x<0 \\ 1 & x>0. \end{cases}</math> ==Integral== :<math>\int|x|dx=\frac{x|x|}{2}+C,</math> ==Udaljenost== Euklidska udaljenost između dvije tačke <math>a = (a_1, a_2, \dots , a_n) </math> i <math>b = (b_1, b_2, \dots , b_n) </math> je <math>\sqrt{\sum_{i=1}^n(a_i-b_i)^2}. </math> <math>|a - b| = \sqrt{(a - b)^2}.</math> Ako su zadane tačke <math> a = a_1 + i a_2 </math> i<math> b = b_1 + i b_2 </math> imamo {| |- |<math>|a - b| </math> |<math> = |(a_1 + i a_2) - (b_1 + i b_2)|</math> |- | |<math> = |(a_1 - b_1) + i(a_2 - b_2)|</math> |- | |<math> = \sqrt{(a_1 - b_1)^2 + (a_2 - b_2)^2}.</math> |} Prava vrijednost funkcije <math>d</math> na skupu X × X naziva se vrijednost (ili funkcija udaljenosti) na X, ako zadovoljava sljedeće četiri aksiome: :{| |- |style="width:250px" | <math>d(a, b) \ge 0 </math> |- |<math>d(a, b) = 0 \iff a = b </math> |- |<math>d(a, b) = d(b, a) </math> |- |<math>d(a, b) \le d(a, c) + d(c, b) </math> |} == Apsolutna vrijednost vektora == Apsolutna vrijednost vektora <math>v=(x_1,x_2,..., x_n)</math> u Euklidskom prostoru <math>R^n</math> data je kao :<math>\left | \mathbf{v} \right | = \sqrt{x_1^2 + x_2^2 + ... + x_n^2}</math>. <math>|v|</math> se može smatrati dužinom vektora <math>v</math>. ==Izvori== #[https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Absolute_value Absolute value] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150705083226/http://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Absolute_value |date=5. 7. 2015 }} # [http://planetmath.org/AbsoluteValue absolute value] #[http://mathworld.wolfram.com/AbsoluteValue.html Absolute Value] == Također pogledajte == * [[Apsolutna vrijednost (algebra)]] * [[Valuacija (algebra)]] == Zabilješke == {{refspisak}} == Reference == * Nahin, Paul J.; [http://www.amazon.com/gp/reader/0691027951 ''An Imaginary Tale'']; Princeton University Press; (hardcover, 1998). {{ISBN|0-691-02795-1}} * O'Connor, J.J. and Robertson, E.F.; [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Mathematicians/Argand.html "Jean Robert Argand"] * Schechter, Eric; ''Handbook of Analysis and Its Foundations'', pp 259–263, [http://www.amazon.com/gp/reader/0126227608/?keywords=absolute%20value&v=search-inside "Absolute Values"], Academic Press (1997) {{ISBN|0-12-622760-8}} == Vanjski linkovi == * {{Planetmath | urlnaziv=AbsoluteValue | naslov=apsolutna vrijednost | id=448}} * {{MathWorld | urlnaziv=AbsoluteValue | naslov=Absolute Value}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Elementarne posebne funkcije]] [[Kategorija:Realni brojevi]] rfw3h9p4hffe5t1eimm3z6g0ezo8uof 0 54929 3830568 3823601 2026-04-16T11:15:11Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3830568 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Astrologija''' ({{Jez-el|αστρολογία}} = άστρον + [[logos|λόγος]]) bavi se proučavanjem simboličkog uticaja položaja i kretanja [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] na zbivanja na Zemlji, te čovjekovu osobnost i sudbinu. Astrološka karta (horoskop) izrađuje se prema tačno određenom vremenu i geografskom položaju, a tumačenje se bazira na sintezi četiri osnovna elementa: * [[planeta]] - deset nebeskih tijela: dva Svjetla (Sunce i Mjesec) i osam planeta (Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton). * [[Horoskop|znakova horoskopa]] - dvanaest znakova: Ovan, [[Bik (sazviježđe)|Bik]], [[Blizanci (sazviježđe)|Blizanci]], Rak, Lav, [[Djevica (sazviježđe)|Djevica]], Vaga, Škorpion, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe. * [[astrološke kuće|astroloških kuća]] - dvanaest kuća koje predstavljaju različita područja života. * aspekata - kutna udaljenost između planeta. Na Zapadu je široko prihvaćen vrlo pojednostavljen pristup astrologiji pri čemu se ljudi dijele na dvanaest astroloških znakova - prema znaku u kojem se nalazi Sunce u trenutku rođenja; pa tako imamo 12 sunčevih znakova. == Različiti tipovi astrologije == # Asteška astrologija, # Jyotish ili indijska astrologija, # Ki 9 zvijezda, # Kigaku ili japanska astrologija, # Kineska astrologija, # Zapadna astrologija, itd. == Podjela astrologije prema području interesa == === Astrometeorologija === Prognoziranje vremena praćenjem i tumačenjem dnevnih kretanja planeta, pri čemu su najbitniji jaki aspekti koje tvore (naročito prema Suncu), zatim položaj planeta u znacima i elementima, dok su kuće zanemarive. === Horarna astrologija === Daje odgovor na konkretno pitanje. Astrološka karta se izrađuje prema vremenu i mjestu u trenutku u kojem je pitanje, jasno formulirano, postavljeno astrologu tj. on ga shvatio. Jednostavna i praktična, tumači se samo onaj dio karte koji je tematski obuhvaćen pitanjem. Uobičajeno je koristiti osnove i pravila tradicionalne astrologije te Regiomontanus sistem podjele kuća. === Natalna astrologija === Bavi se svim segmentima života pojedinca; od psihološke strukture, karaktera, temperamenta, nasljednih faktora, fizičke konstitucije i kondicije, do interakcije s okolinom, odnosa s ljudima i situacijama koje nam život donosi. Natalna karta se izrađuje prema vremenu (datum, sat i minute) i mjestu rođenja, i ona je osnova svega, sve ostalo se temelji na njoj - predikcije, sinastrijske karte, elekcione karte itd. === Sinastrija ili usporedna astrologija === Grana astrologije koja se bavi tumačenjem odnosa dvije osobe na temelju usporedbe njihovih natalnih karti; pri čemu se pažnja obraća na sklad ili nesklad naglašenih znakova, elemenata i kvaliteta, međusobne planetarne aspekte, te uticaj planeta jedne osobe na kuće i uglove natalne karte druge. Također se mogu izraditi i horoskopi kombinacijom natalnih podataka obje osobe - kompozit, Davison horoskop. === Elekciona astrologija === Ima za cilj pronaći najpovoljniji trenutak za otpočinjanje nekog poduhvata. Elekciona karta izrađuje se u kombinaciji s natalnom tj. kartom osnivanja poduzeća i sl. No, ukoliko je u pitanju manje važna aktivnost ili podaci nisu poznati, elekciona karta se može izraditi zasebno, s tim da se u vidu ima dobar smještaj i povezanost onih elementa karte koji se odnose na prirodu i cilj planiranog poduhvata. === Mundana astrologija === Analizom i predviđanjem obuhvata sva zbivanja unutar država i naroda; od političkih, ratnih, privrednih, društvenih, do prirodnih uvjeta i nepogoda. Horoskopi se izrađuju prema vremenu i mjestu u kojem se događaj odvio ili započeo. Npr. horoskop države izrađuje se prema vremenu i mjestu proglašenja nezavisnosti, uspostave novog režima, krunidbe vladara i sl. == Astrologija i nauka == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledati == * [[Ptolomej]] * [[Johannes Kepler]] * [[Galileo Galilej]] == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Astrology}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pseudonauka]] [[Kategorija:Astrologija| ]] 8x7zmvnyg2ge6n24hqz2y2kt93sb8j4 0 57239 3830461 3412074 2026-04-15T12:52:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830461 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Manoderecha.svg|mini|desno|300px|Pravilo desne ruke]] '''Pravilo desne ruke''' ili pravilo desnog [[Vijak|vijka]] određuje smjer induciranog [[napon|napona]] u [[Električni provodnik|provodniku]], koji se kreće u [[magnetno polje|magnetnom polju]]. Također se određuje i smjer [[ugaona brzina|ugaone brzine]]. Pravilo glasi: ''Postavimo li desnu ruku s ispruženim palcem tako da [[silnice]] magnetne indukcije ulaze u dlan i palac da pokazuje smjer kretanja [[električna struja|struje]] relativno prema [[magnetno polje|magnetnom polju]], onda će ispruženi prsti pokazivati smjer induciranog [[napon|napona]].'' Za određivanje smjera ugaone brzine pravilo glasi: ''Ako prstima desne ruke pokazujemo u pravcu obrzanja tačke ili tijela, tada će palac pokazivati smjer ugaone brzine. Smjer ugaone brzine uvijek je okomit na ravan kretanja.'' == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} {{stub-fiz}} {{Commonscat|Right-hand rule}} [[Kategorija:Elektromagnetizam]] [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] hw8trvwnkjqwf335zu7yrjypjbeko20 0 62007 3830449 3262618 2026-04-15T12:46:27Z ~2026-23118-86 180343 [[Kategorija:Topologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830449 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju_izvori}} [[Datoteka:Mandel zoom 00 mandelbrot set.jpg|desno|mini|300px|[[Mandelbrotov skup]]]] '''Fraktali''' su [[geometrija|geometrijski]] objekti čija je [[fraktalna dimenzija]] strogo veća od [[topološka dimenzija|topološke dimenzije]]. Drugim riječima, to su objekti koji daju jednak nivo detalja nezavisno od [[Rezolucija (grafika)|rezolucije]] koja se koristi. Fraktale je moguće uvećavati beskonačno mnogo, a da se pri svakom novom povećanju vide neki detalji koji prije povećanja nisu bili vidljivi i da količina novih detalja uvijek bude otprilike jednaka. Oni su (barem približno) međusobno samoslični (sastoje se od umanjenih verzija samih sebe), ali isuviše nepravilni da bi se opisali jednostavnom geometrijom. Tako npr. [[dužina]] nije fraktal, iako je samoslična (sastoji se od beskonačno mnogo dužina, a sve dužine su [[sličnost|slične]]). Laički rečeno, oni su "načičkani" do u beskonačnost. == Osnove == [[Datoteka:Kochsim.gif|desno|thumb|Samosličnost Kochove krivulje]] [[Datoteka:Von koch 1 etape.svg|lijevo|thumb|200px|[[Kochova kriva]], prva iteracija]] [[Datoteka:Von koch 2 etapes.svg|lijevo|thumb|200px|[[Kochova kriva]], druga iteracija]] [[Datoteka:Koch curve.svg|lijevo|thumb|200px|Kochova krivulja]] Kao jedan od najjednostavnijih i najpoznatijih primjera fraktala je [[Kochova krivulja]]. Ona se dobija tako da se [[dužina]] zamijeni [[geometrijski lik|likom]] prikazanim na prvoj slici lijevo. To se naziva prvom [[iteracija|iteracijom]] Kochove krivulje. Druga iteracija dobije se tako da se svaka od četiri dužine iz prve iteracije zamijeni istim likom. Za treću iteraciju mora se zamijeniti svaka od 16 dužina itd. Kochova krivulja se dobije nakon beskonačnog broja iteracija. Na donjoj slici desno vidi se svojstvo samosličnosti, svaki dio Kochove krivulje je sličan cijeloj krivoj. Još jedan jednostavan primjer je [[trougao Sierpińskog]]. Kreće se od [[trougao|trougla]] (nulta iteracija) koji se zamijeni trima trouglima upola manje dužine [[stranica|stranice]] (prva iteracija). Sa svakim trouglom postupak se ponovi (druga iteracija) i tako u beskonačnost. [[Datoteka:Sierpinski triangle evolution.svg|thumb|Nulta i prve četiri iteracije [[Trougao Sierpińskog|trougla Sierpińskog]]]] == Fraktalna dimenzija == {{glavni|Fraktalna dimenzija}} [[Datoteka:Sierpinski6.png|desno|thumb|150px|[[Tepih Sierpińskog]]]] Nakon velikog broja iteracija može se vidjeti da dužina Kochove krivulje teži u beskonačnost kad broj iteracija teži u beskonačnost. Međutim, cijela ta dužina je i dalje na istoj površini, samo je "zgužvana". Stepen te "zgužvanosti" može se vidjeti iz fraktalne dimenzije. Drugim riječima, ona daje uvid u to u kojoj mjeri neki fraktal zauzima ravan (ili općenito n-dimenzionalni [[prostor]] u kojem se nalazi). Tako Kochova krivulja ima fraktalnu dimenziju približno 1,2619, a [[tepih Sierpińskog]] približno 1,8928. Iz vrijednosti, kao i iz slika, može se vidjeti da je tepih Sierpińskog "gušći", "načičkaniji" od Kochove krivulje, odnosno ispunjava veći dio ravni. == Podjela == Postoje razni načini [[klasifikacija fraktala|klasifikacije fraktala]]. Jedan od načina je svrstati ih po stepenu samosličnosti. ''Potpuno samoslični fraktali'' su oni koji sadrže kopije sebe koje su slične cijelom fraktalu. Primjeri su svi geometrijski fraktali, npr. [[trougao Sierpińskog]], [[Kochova krivulja]], [[Hilbertova krivulja]], [[Cantorov skup]] itd. Ako fraktal sadrži male kopije sebe koje nisu slične cijelom fraktalu, nego se pojavljuju u iskrivljenom obliku, govori se o ''kvazi samosličnom fraktalu'' ([[Mandelbrotov skup|Mandelbrotov]] i [[Julijin skup]] i sl.). Moguće je i da fraktal ne sadrži kopije samog sebe, ali da neke njegove osobine (npr. [[fraktalna dimenzija]]) ostaju iste pri različitim mjerilima. U tom slučaju govori se o ''statističkoj samosličnosti'', a tipičan primjer je [[Perlinov šum]]. Fraktale je moguće klasificirati i po načinu njihovog nastanka. ''[[Sistemi iteriranih funkcija]]'' (Iterated Function Systems – IFS) nastaju kopiranjem te [[homotetija|homotetijom]], [[rotacija|rotiranjem]] i/ili [[translacija|translacijom]] kopije te mogućim zamjenjivanjem nekog elementa kopijom. ''Fraktali definisani rekurzivnim relacijama'' određeni su [[rekurzija|rekurzivnom]] matematičkom formulom koja određuje pripada li određena [[tačka]] [[prostor]]a (npr. [[kompleksni brojevi|kompleksne ravni]]) [[skup]]u ili ne. ''Slučajni fraktali'' nastaju crtanjem grafova nekih stohastičnih procesa, npr. [[Brownovo kretanje|Brownovog kretanja]]. Zanimljivo je da i prva i druga podjela daje isti rezultat, sistemi iteriranih funkcija daju potpuno samoslične fraktale, fraktali definirani rekurzivnim relacijama su kvazi samoslični, a slučajni fraktali su samo statistički samoslični. Zbog jednostavnosti, za te tri grupe koriste se redom nazivi: geometrijski, algebarski i stohastični fraktali. * ''geometrijski fraktali'' ** na pravcu *** [[Cantorov skup]] ** u ravni *** [[Cantorov skup#Višedimenzionalni Cantorovi skupovi|Cantorova prašina]] *** [[Kochova krivulja]] *** [[trougao Sierpińskog]] *** [[tepih Sierpińskog]] *** [[beskonačno guste krivulje]] **** [[Peanova krivulja]] **** [[Hilbertova krivulja]] **** [[krivulja Sierpińskog]] **** [[zmajolika krivulja]] *** [[T-linijar (fraktal)|T-linijar]] *** [[Apolonijeva mreža]] ** u trodimenzionalnom prostoru *** analogoni nižedimenzionalnim fraktalima **** [[Cantorov skup#Višedimenzionalni Cantorovi skupovi|Cantorov oblak]] **** [[Kochova kriva#Trodimenzionalni analogoni|Kochova površina]] **** [[Trougao Sierpińskog#Tetraedar Sierpińskog|tetraedar Sierpińskog]] **** [[Mengerova spužva]] *** [[Oktaedarski fraktal]] *** [[Dodekaedarski fraktal]] *** [[Ikosaedarski fraktal]] * ''algebarski fraktali'' ** [[Julijin skup]] ** [[Mandelbrotov skup]] ** [[Gorući brod (fraktal)|Gorući brod]] * ''stohastični fraktali'' ** [[Bifurkacijski dijagram]] ** [[Lorenzov atraktor]] ** [[Brownovo kretanje]] i [[Brownovo drvo]] ** [[Perlinov šum]] == Primjena == [[Datoteka:Animated fractal mountain.gif|lijevo|thumb|200px|Postupak stvaranja terena pomoću fraktala]] [[Datoteka:Fractal terrain.jpg|desno|thumb|200px|Planina stvorena koristeći [[Perlinov šum]]]] Najjednostavniji primjer primjene fraktala ''u računarskoj grafici'' jeste stvaranje terena, posebno planina. Planina se izrađuje tako da se horizontalno položenom trouglu svaki vrh povisi ili snizi za slučajno odabranu vrijednost. Tako dobijenom trouglu spoje se polovišta stranica te se tako dobijaju četiri nova trougla. Srednjem od njih (omeđen trima dužinama koje spajaju polovišta stranica prvobitnog trougla) povisuju se ili snižavaju vrhovi kao i početnom trouglu, ali se koriste dvostruko manje vrijednosti. Postupak se zatim ponavlja za sva četiri trougla. Planine se mogu napraviti i na drugi način, pomoću [[Perlinov šum|Perlinovog šuma]]. [[Datoteka:Dragon trees.jpg|desno|thumb|200px|Raslinje stvoreno pomoću fraktala]] Pomoću [[Sistemi iteriranih funkcija|sistema iteriranih funkcija]] u tri dimenzije moguće je kreirati raznoliko [[rastinje]]: grmove, drveće, busene trave i sl. Ako se isto napravi u trodimenzionalnom sistemu te na kraj svake "grančice" se doda list, rezultati mogu biti zapanjujuće slični stvarnim pojavama u prirodi. Nadalje, fraktali se koriste i u [[Fraktalna kompresija|kompresiji podataka]]. Od manje važnih primjena tu je (naravno, vrlo ograničeno) predviđanje nekih stohastičkih procesa kao što su [[potres]]i; slaganje snopova [[optička vlakna|optičkih vlakana]], oponašanje rada [[neuronske mreže|neuronskih mreža]] za razvoj [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] itd. Za male uređaje kao što su [[mobitel]]i proizvode se [[antena|antene]] u obliku fraktala koje zbog toga mogu koristiti širok spektar [[frekvencija]] ne zauzimajući mnogo mjesta. Uzorak za [[vojska|vojnu]] kamuflažnu odjeću koristi fraktalnu strukturu koja se nigdje ne ponavlja te se stoga mnogo teže primjećuje u prirodi, gdje ništa nije matematički pravilno. Provode se istraživanja za liječenje aritmije [[srce|srca]], gdje srce kuca u haotičnom režimu. Vanjskom stimulacijom srca pokušava se postići prijelaz u pravilan režim. Na kraju, neke fraktalne strukture su izrazito lijepe pa se prezentiraju kao [[likovna umjetnost|umjetnička djela]]. == Fraktali u prirodi == [[Datoteka:Romanesco broccoli (Brassica oleracea).jpg|lijevo|thumb|200px|U ovoj brokuli se jasno vidi fraktalna struktura]] [[Datoteka:Crystallized honey.jpg|desno|thumb|Kristalizirani med daje fraktalnu strukturu]] Mogućnost primjene fraktala leži u činjenici da mnogi od njih sliče prirodnim pojavama. Često se kao primjer spominje posebna vrsta [[brokula|brokule]] te [[paprat]]. [[Med]] [[kristalizacija|kristalizira]] u fraktalne oblike, a [[drvo|drveće]] je, kao i paprat, po svojoj prirodi fraktalnih svojstava (deblo se grana na grane koje se granaju na grančice...). Zapravo, na neki način gotovo cijeli [[svijet]] je sačinjen od fraktalnih oblika. [[Benoît Mandelbrot|Mandelbrot]] je koristio primjer obale mora kao fraktal: [[uvala|uvale]] sliče [[zaliv]]ima, [[hrt]]ovi [[poluostrvo|poluostrva]] i slično. Kad bismo se malo približili{{ko kaže}}, svaka [[stijena]] bi sličila poluostrvu. Veće približavanje otkriva izbočine u stijeni koje također podsjećaju na poluostrva. U tim izbočinama postoje sitne udubine koje imaju isti oblik kao i zalivi. Takav postupak se može nastaviti sve do [[molekula|molekulskih]] [[razmjer]]a. Mnogo dijelova [[anatomija čovjeka|ljudskog tijela]] je fraktalne strukture. Očit primjer je sistem [[krvotok|krvnih žila]], koje u principu imaju istu strukturu kao i drveće. [[DNK]] se namota dajući fraktalnu strukturu. == Također pogledajte == * [[Teorija haosa]] * [[Topološka dimenzija]] * [[Fraktalna dimenzija]] * [[Sistemi iteriranih funkcija]] (IFS) * [[Lindenmayerov sistem]] * [[T-linijar (fraktal)]] == Vanjski linkovi == {{Refspisak|}} {{Commons|Fractal}} * [https://web.archive.org/web/20071007132817/http://classes.yale.edu/fractals/ sistematizirana predavanja o fraktalima sa Univerziteta u Yaleu] * [https://web.archive.org/web/20081028064943/http://eskola.hfd.hr/mini_projekt/mp7/fraktali_1.htm e-škola - jednostavno objašnjeno] * [http://e.math.hr/fraknum/index.html Fraktalni oblici u numeričkim aproksimacijama] * [https://web.archive.org/web/20080611165709/http://www.pha.jhu.edu/~ldb/seminar/index.html Chaos and fractals] * [https://web.archive.org/web/20060901072024/http://math.rice.edu/~lanius/fractals/self.html Osobine fraktala] * [https://web.archive.org/web/20100801075328/http://illusions.hu/index.php?task=16&type=1&category=0 IFS Illusions] [[Kategorija:Fraktali]] [[Kategorija:Topologija]] stamo9knwyplsj4wcbxy4tf2bxfeysy 14 63558 3830439 1784971 2026-04-15T12:39:45Z Panasko 146730 [[Kategorija:Geometrijski algoritmi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830439 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|CAD}} [[Kategorija:Softver]] [[Kategorija:Geometrijski algoritmi]] k2aa90u7brb9b19wz8ifr3fjuiqalsf 0 63957 3830472 3822948 2026-04-15T14:48:31Z Srđan 73336 3830472 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Jürgen Habermas | slika = JuergenHabermas.jpg | opis_slike = Jürgen Habermas | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1929|6|18}} | mjesto_rođenja = [[Düsseldorf]], [[Vajmarska Republika|Njemačka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|3|14|1929|6|18}} | mjesto_smrti = [[Starnberg]], [[Njemačka]] | državljanstvo = Njemačko | zanimanje = [[Filozof]], [[sociolog]] | poznat_po = Javna sfera, teorija komunikativnog djelovanja }} '''Jürgen Habermas''' (18. juni 1929 – 14. mart 2026) bio je [[Njemačka|njemački]] [[filozof]] i [[sociologija|sociolog]],<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Jurgen-Habermas|title = Jurgen Habermas {{!}} German philosopher|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 15. 3. 2016}}</ref> pobornik kritičke teorije [[društvo|društva]] te američkog pragmatizma. U naučnim krugovima posebno je poznat zbog rada na konceptu javne sfere, a koji je postavio u svojoj teoriji komunikativne akcije. Njegov rad bavi se doprinosom društvenoj teoriji i epistemologiji, analizi [[kapitalizam|kapitalističkih]] društava u razvoju i demokratijom, vladavini zakona u kritičkom socio-evolucionarnom konteksu te savremenom politikom, posebno njemačkom. Habermasov teorijski sistem posvećen je istraživanju o mogućnostima razuma, procesa emancipacije i racionalno-kritičke komunikacije, koje nema dovoljno u modernim institucijama, te ljudskoj mogućnosti da kroz oslobađanje ostvari svoje interese bazirane na racionalnosti. == Javna sfera == Habermas je ozbiljno razvijao koncept javne sfere prvobitno se oslanjajući na dijaloge koji su se odigravali u kafanama [[18. vijek]]a u [[Francuska|Francuskoj]]. To su bile takve javne sfere racionalnih debata na teme političke važnosti do kojih se došlo razvojem građanske kulture centrirane u tom vremenu u kafanama, intelektualnim i književnim salonima, kao i printanim medijima što su bili preduslovi da se počne sa razvojem parlamentarne demokratije a koji su promovirali ideale [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], jednakost, ljudska prava i socijalnu pravdu. Ovaj oblik javne sfere je bio vođen normama racionalne argumentacije kao i kritičke diskusije u kojoj je snaga nečijeg argumenta bila važnija nego njegov identitet. Prema Habermasu, nekoliko je faktora rezultiralo time da građanska javna sfera, javno mnijenje, već u dobu prosvjetiteljstva doživi prve faze dekadencije. Istaknuta je važna stvar da su strukturalne snage, posebno razvoj komercijalnih masovnih medija, doživjele promjenu u svojoj funkcionalnosti. Umjesto potrebe te su strukturalne snage postale nešto što se konzumira pa se tako i izgubila mogućnost njihova korištenja kao instrumenta za javni diskurs. U knjizi '''Teorija komunikativne akcije''' (Theory of Communicative Action, 1981), koja je svojevrsni Habermasov [[magnum opus]], kritizirao je jednostrani proces modernizacije vođen snagama ekonomske i administrativne racionalizacije. Habermas je posebno isticao da se sve ozbiljnije uplitanje i interveniranje formalnih sistema u svakodnevni život može posmatrati paralelno s razvojem države blagostanja, korporacijskog kapitalizma i kulture masovnog konzumerstva. Ovi trendovi koji postaju sve jači utiču sve šire na područja javnog života podređujući ih sveopštoj logici efikasnosti i kontrole. Obzirom da rutinizirane političke partije kao i interesne grupe zastupaju ideju participacijske demokratije nevjerovatno je da se društvom upravlja daleko od udjela građana. Kao rezultat može se vidjeti da granice između privatnog i javnog, pojedinca i društva, sistema i svijeta uopšte, su zapanjujuće. Demokratski javni život uspijeva jedino tamo gdje institucije daju građanima mogućnost da vode debatu o stvarima koje su javne važnosti. Habermas opisuje idelani tip "situacije idealnog govorništva", gdje su akteri ravnopravni učesnici u skladu s kapacitetima diskursa i gdje jedni drugima priznaju osnovnu društvenu jednakost i kada je izlaganje neometano ideologijom ili nerazumijevanjem. == Habermas i "Budućnost ljudske prirode" == "Ako budući roditelji utužuju ekstenzivnu mjeru samoodređenja, onda bi bilo u redu da se i budućem djetetu garantira šansa da vodi autonoman život" – Kuhlmann. Sedamdesetih godina 20. vijeka uspjelo se razdvojiti elementarne dijelove jednog [[genom]]a i ponovno ih sastaviti, što je označilo početak razvijanja medicine prema [[Genetičko inženjerstvo|genetskoj modifikaciji]] ljudi. Sa stajališta nauke tu nema ničeg moralnog ili nemoralnog, to je samo još jedan veliki uspjeh. Međutim, [[Etika|etički]] gledano, da li je moralno čovjeku nametnuti ličnost koja mu prirodno ne bi bila predodređena? Sama mogućnost oplođivanja jajne ćelije izvan majčinog tijela ili [[Surogat majčinstvo|surogat roditeljstva]] dovela je do razdvajanja pojma roditeljstva na socijalno i biološko. Sam autor smatra, kao i većina nas, da genetska modifikacija kao sredstvo za sprečavanje bolesti ili za sprječavanje fizičkih i mentalnih nedostataka može poslužiti kao pozitivno medicinsko oružje za "bolji i pravedniji" svijet u kojem bi se, ako ništa drugo, mogao smanjiti broj invalidnih osoba.<ref name="ndpr">{{Citiranje weba |url=https://ndpr.nd.edu/reviews/the-future-of-human-nature/ |title=The Future of Human Nature - Review |website=ndpr.nd.edu |date=1. 12. 2003 |access-date=20. 3. 2026 |publisher=Notre Dame Philosophical Reviews |author=}}</ref> [[Preimplantacijska genetička dijagnostika]] čini mogućim da se embriji u osmoćelijskom stadiju podvrgnu predostrožnom genetičkom ispitivanju. Taj postupak se prvenstveno nudi roditeljima koji bi htjeli izbjeći prenošenje nasljednih bolesti.<ref name="ndpr" /> Tu se već zamagljuje jasna granica između prirode i nauke. Ako dopustimo genetsko modificiranje u svrhu dobra, neko će ga željeti u svrhu nedobrog. Uvijek će postojati oni roditelji koji će biti dovoljno bogati i moćni da sebi omoguće stvaranje svoje savršene djece. Kako na fizički izgled, tako će pokušati utjecati i na selekciju karaktera i potencijalnih sklonosti svoje djece. Ono što je pomoću nauke postalo tehnički moguće, to isto pomoću moralne kontrole mora postati neraspoloživim.<ref name="ndpr" /> Jer društveno prihvatanje u budućnosti će jedva izostati, što znači da će ljudi to prihvatati kao nešto sasvim uobičajeno, nešto sasvim etično, a razlog tome je sposobnost medicine da sve svoje postupke objasni time da služe zdravijem i dužem životu. S druge strane, tema [[pobačaj]]a podijelila je u [[Njemačka|Njemačkoj]] (a i šire) stanovništvo na dvije strane – "pro-life" i "pro-choice". Međutim, i jedni i drugi se bave istom problematikom, moralnim statusom nerođenog ljudskog života. Prema njemačkom zakonu, pobačaj do 12. sedmice [[Trudnoća|trudnoće]] je protivpravan, ali nekažnjiv. Ali zapravo ni zakonom ni moralnim promišljanjem ne može se povući jasna granica do kada je [[fetus]] fetus, a kada postaje ljudsko biće. Sama činjenica da je čovjek slobodan sve dok njegova sloboda ne ugrožava slobodu pojedinca – nameće moralna pitanja i jednoj i drugoj strani. Da li čovjek ima pravo odlučivati hoće li postati roditelj ili iznijeti trudnoću do kraja, ili pak fetus koji potencira biti dijete, pa prema tome i čovjek, mora imati priliku roditi se jer kao takvo još nema prava glasa? S jedne strane, pod uslovima svjetonazorskog pluralizma mi [[embrij]]u ne možemo od samog početka pripisati status osobe, a s druge strane intuicija nalaže da predosobni ljudski život ne može jednostavno biti učinjen raspoloživim kao konkurirajuće dobro. Genetsko istraživanje i biotehnološki napredak danas se opravdavaju u svjetlu biopolitičkih ciljeva ishrane, zdravlja i produženja života. Međutim, tu se niko ne osvrće na vlastitu dinamiku prirode. Ono sugerira brisanje temeljnog razlikovanja koje je konstitutivno i za naše samorazumijevanje kao rodnih bića. U mjeri u kojoj [[Evolucija|evolucija vrsta]] ulazi u područje zahvata genske tehnologije, dolazi do brisanja granica između onoga što smo proizveli i onoga što je nastalo po prirodi. Sama biopolitika nema neki jasno definirani cilj u poboljšanju genskog sistema roda u cjelini. Moralni razlozi su još duboko usidreni u principima ustava i pravosuđa, pa se zabranjuje instrumentalizacija individue za kolektivistički cilj. Politički liberalisti žele dokazati da s moralnih stajališta ne postoji velika razlika između [[Eugenika|eugenike]] i odgoja.<ref name="sep_parenthood">{{Citiranje weba |url=https://plato.stanford.edu/entries/parenthood/ |title=Parenthood and Procreation |website=plato.stanford.edu |date=25. 1. 2012 |access-date=20. 3. 2026 |publisher=Stanford Encyclopedia of Philosophy |author=}}</ref> Eugenička sloboda roditelja uslovljena je time da ne smije kolidirati s etičkom slobodom djece. Nezavisno od toga u kojoj mjeri neko gensko modificiranje učvršćuje osobine, dispozicije i sposobnosti buduće osobe te zaista određuje njeno ponašanje, kasnije znanje o tim okolnostima moglo bi zahvatiti u samoodnošenje dotične osobe spram njene tjelesne i duševne egzistencije. Tu prijeti opasnost da biće, kada sazna da je neko umjesto njega "odlučio" o njegovom bitku, izgubi svijest da svagda može početi "sam". No, s druge strane, odgoj i socijalna sredina su mnogo veće determinante koje odlučuju o čovjekovom životu. Pa i taj čovjek, koji je genski modificiran, nije oslobođen od svijesti i samosvijesti, te kao individua odluke donosi sam. Na temelju svojih misli, a misli ni na koji način ne mogu biti genski modificirane. Da, čovjeka možemo stvoriti kao nekoga ko će biti skloniji muzici ili pak agresiji, ali socijalni odgoj, kao i vlastito jastvo, mogu od tog istog čovjeka napraviti nešto sasvim novo i neočekivano. Genskom modifikacijom možemo planirati novo društvo i stvarati ga, ali nikad nećemo moći unaprijed znati šta će se dogoditi. Poboljšavajući genetski zahvat, okrnjuje se etička sloboda jer se ta osoba nikad neće moći shvatiti kao autor vlastitog života.<ref name="sep_parenthood" /> Sam proces proizvodnje ljudi na ovaj način podijelio bi svijet na dvije proste grupe. Oni koji bi imali novca stvorili bi rasu intelektualaca, savršenih i moćnih ljudi, a oni koji nemaju bivali bi potlačeni i diskriminirani kao potencijalno niža intelektualna bića. Pretpostavimo da se s embrionalnim istraživanjem provodi praksa koja zaštitu predosobnog života rangira niže od drugih svrha, pa i od izgleda za razvoj visokorangiranih osobnih dobara poput razvoja novih postupaka liječenja.<ref name="ndpr" /> Pogled na neku moguću budućnost ljudske prirode poučava nas o potrebi reguliranja koja je već danas nestala. == Glavna djela == * ''Student i politika'' (1961) * ''[[Strukturne promjene javnosti]]'' (Javno mišljenje) (1965) * ''Teorija i praksa'' (1963) * ''Prilog logici društvenih nauka'' (1967) * ''Tehnika i nauka kao ideologija'' (1968) * ''Saznanje i interes'' (1968) * ''Ka racionalnom društvu'' (1970) * ''Filozofsko-politički profili'' (1971) * ''Teorija komunikativne akcije'' (1981) * ''Budućnost ljudske prirode'' (2003) * ''Podijeljeni Zapad'' (2006) == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat}} {{Kontinentalna filozofija}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{Filozofija nauke}} {{Pozitivizam}} {{Članovi SANU}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Habermas, Jürgen}} [[Kategorija:Rođeni 1929.]] [[Kategorija:Umrli 2026.]] [[Kategorija:Biografije, Düsseldorf]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Njemački sociolozi]] hkyflq39zor83d1i9olhpfg5f5ru24b 0 76782 3830441 3823627 2026-04-15T12:39:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Geometrijski algoritmi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830441 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Linear_optimization_in_a_2-dimensional_polytope.svg|mini|Slikovni prikaz jednostavnog linearnog programa s dvije varijable i šest nejednakosti. Skup mogućih rješenja prikazan je žutom bojom i formira [[Mnogougao|poligon]], dvodimenzionalni [[politop]]. Optimum linearne funkcije troškova je tamo gdje crvena linija siječe poligon. Crvena linija predstavlja [[skup nivoa]] funkcije troškova, a strelica označava smjer u kojem optimiziramo.]] '''[[Linearnost|Linearno]] [[programiranje]]''' je najstarija i jedna od metoda operacijskih istraživanja koja se najčešće primjenjuje u praksi.<ref>http://www.purplemath.com/modules/linprog.htm</ref> [[Datoteka:3dpoly.svg|desno|mini|Zatvorena izvodljiva oblast problema sa tri varijable je konveksni [[poliedar]]. Površine koje daju fiksnu vrijednost ciljne funkcije su [[Ravan|ravni]] (nisu prikazane). Problem linearnog programiranja je pronaći tačku na poliedru koja se nalazi na ravni sa najvećom mogućom vrijednošću.]] Linearno programiranje je model kojom se matematički može opisati lingvistički problem traženja optimalne vrijednosti (minimum ili maksimum) [[funkcija|funkcije]] cilja s određenim brojem strukturnih varijabli x1, x2,...,xn međusobno povezanih linearnim vezama, tj. ograničenjima u obliku linearnih jednadžbi ili nejednadžbi. Da bi se problem linearnog programiranja mogao riješiti, potrebno je postaviti matematički model koji se sastoji od funkcije cilja ili kriterija i ograničenja u obliku jednadžbi ili nejednadžbi i uvjeta nenegativnosti. Problem rješavanja sistema linearnih nejednakosti datira barem još od [[Joseph Fourier|Fouriera]], koji je 1827. godine objavio metodu za njihovo rješavanje,<ref name="SierksmaZwols2015">{{Cite book|last=Gerard Sierksma|title=Linear and Integer Optimization: Theory and Practice|last2=Yori Zwols|publisher=CRC Press|year=2015|isbn=978-1498710169|edition=3rd|page=1}}</ref> i po kojem je nazvana metoda [[Fourier–Motzkin elimination|Fourier-Motzkinve eliminacije]]. [[Datoteka:JohnvonNeumann-LosAlamos.gif|lijevo|mini|128x128piksel|[[John von Neumann|Džon fon Nojman]]]] Krajem 1930-ih, sovjetski matematičar [[Leonid Kantorovič]] i američki ekonomista [[Vasilij Leontijev]] nezavisno su se bavili praktičnim primjenama linearnog programiranja. Kantorovič se fokusirao na proizvodne rasporede, dok je Leontijev istraživao ekonomske primjene. Njihov revolucionarni rad je decenijama uglavnom bio zanemaren. Od 1946. do 1947. godine[[George Dantzig|, George B. Dantzig]] je samostalno razvio opću formulaciju linearnog programiranja za korištenje u problemima planiranja u američkom ratnom zrakoplovstvu.<ref name=":0">{{Cite book|last=Dantzig|first=George B.|title=Linear programming|last2=Thapa|first2=Mukund Narain|date=1997|publisher=Springer|isbn=0387948333|location=New York|page=xxvii|oclc=35318475}}</ref> Godine 1947., Dantzig je također izumio [[Simpleks metoda|simpleks metodu]] koja je, po prvi put, efikasno riješila problem linearnog programiranja u većini slučajeva.<ref name=":0" /> Kada je Dantzig dogovorio sastanak s [[John von Neumann|Johnom von Neumannom]] kako bi razgovarali o svojoj simpleks metodi, von Neumann je odmah pretpostavio teoriju '''dualnosti''' shvativši da je problem na kojem je radio u [[Teorija igara|teoriji igara]] ekvivalentan.<ref name=":0" /> Dantzig je pružio formalni dokaz u neobjavljenom izvještaju "Teorem o linearnim nejednakostima" 5. januara 1948.<ref name="dantzig1982">{{Cite journal|last=George B. Dantzig|date=april 1982|title=Reminiscences about the origins of linear programming|url=https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/ADA112060.pdf|journal=Operations Research Letters|volume=1|issue=2|pages=43–48|doi=10.1016/0167-6377(82)90043-8|archive-url=https://web.archive.org/web/20150520183722/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf&AD=ADA112060|archive-date=20. 5. 2015}}</ref> Dantzigov rad je postao dostupan javnosti 1951. godine. U poslijeratnim godinama, mnoge industrije su ga primjenjivale u svom svakodnevnom planiranju. [[Datoteka:Leonid_Kantorovich_1975.jpg|mini|163x163piksel|[[Leonid Kantorovich|Leonid Kantorovič]]]] {{Commonscat|Linear programming}} ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0167924408700659 * https://www.researchgate.net/publication/359740818_The_Evolution_of_Linear_Programming_Utilization_in_Supply_Chain_Management_Pre-pandemic_and_Pandemic_Period_Comparison * https://www.sciencedirect.com/topics/engineering/linear-programming-problem {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Matematička optimizacija]] [[Kategorija:Operativno istraživanje]] [[Kategorija:Linearno programiranje| ]] [[Kategorija:Geometrijski algoritmi]] 3mut6apfiyre5667i3kmfme1jmc8chr 0 80660 3830544 3670984 2026-04-15T21:29:30Z Tulum387 155909 Informacije o biračima i statistika glasača iz dijaspore. 3830544 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | naziv_izbora = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008. | država = Bosna i Hercegovina | vrsta = lokalni | u_toku = no | prethodni_izbori = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004. | prethodna_godina = 2004. | sljedeći_izbori = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012. | sljedeća_godina = 2012 | mogući_mandati = {{nowrap|Načelnici i gradonačelnici, te općinska i gradska vijeća}} | datum_izbora = 5. oktobar 2008. | 2prazno = Načelnici | 3prazno = +/- | registriranih = 3.024.127<ref name="pok"/> | izlaznost = 1.671.977 (55.28%)<ref name="pok"/> | stranka1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | 2podaci1 = {{Composition bar|42|144|hex=#AA0000}} | 3podaci1 = {{Povećanje}} 25 | stranka2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | 2podaci2 = {{Composition bar|38|144|hex=#009933}} | 3podaci2 = {{Povećanje}} 2 | stranka3 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | boja3 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | 2podaci3 = {{Composition bar|17|144|hex=#013971}} | 3podaci3 = {{Gubitak}} 4 | stranka4 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | boja4 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | 2podaci4 = {{Composition bar|16|144|hex=#000080}} | 3podaci4 = {{Gubitak}} 19 | stranka5 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} | boja5 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | 2podaci5 = {{Composition bar|10|144|hex=#DE0000}} | 3podaci5 = {{Gubitak}} 3 | stranka6 = {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} | boja6 = {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}} | 2podaci6 = {{Composition bar|4|144|gold}} | 3podaci6 = {{Nema promjena}} 0 | slika_karte = Bosnia and Herzegovina, mayoral elections, 2008.png | veličina_karte = | opis_karte = Rezultati po općinama }}{{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Lokalni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 2008.''' su [[Demokratija|demokratski]] [[izbori]] održani 5. oktobra 2008. Na izborima birali su se načelnici općina i gradonačelnici gradova, kao i općinska i gradska vijeća. Stranke i nezavisni kandidati su se mogli registrovati do 23. maja 2008, a stranke ili koalicije do 25. juna. Ovo su bili prvi lokalni izbori na kojima su predstavnici manjina mogli biti izabrani u općinska vijeća.<ref>http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/newsbriefs/setimes/newsbriefs/2008/05/09/nb-02</ref> Ukupno 64 političke stranke i 183 nezavisna kandidata su bila verifikovana da budu na izborima.<ref>http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/newsbriefs/setimes/newsbriefs/2008/06/03/nb-03</ref> Nacionalne stranke ([[Stranka demokratske akcije]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji]], te [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]) su bile najuspješnije na izborima, dok je [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]], praktično, izgubila izbore.<ref>{{Cite web |url=http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2008&mm=10&dd=06&nav_id=54010 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2008 |archive-date=7. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607052730/http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2008&mm=10&dd=06&nav_id=54010 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5gbcFe1jjoXKIuyY007t7atd2flaw |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100911122925/http://afp.google.com/article/ALeqM5gbcFe1jjoXKIuyY007t7atd2flaw |archive-date=11. 9. 2010 |url-status=dead }}</ref> Izlaznost je bila 55.28% (veća nego inače i viša nego je očekivano), ali samo 40% u gradovima, gdje su glasači podržali manje, multietničke stranke.<ref>[http://www.swissinfo.ch/eng/news/international/City_voters_boycott_Bosnia_s_local_polls.html?siteSect=143&sid=9809331&cKey=1223242646000&ty=ti www.swissinfo.ch]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prema podacima relevantnih institucija, za lokalne izbore održane u oktobru ove godine bilo je registrovano oko 35.000 birača iz dijaspore. Ova brojka predstavljala je blagi porast u odnosu na prethodne lokalne izbore 2006, ali je u javnosti ocijenjena kao relativno niska u odnosu na procijenjeni broj državljana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu. Predsjednica [[Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine|Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine]], Senada Softić-Telalović, izjavila je da takav odziv odražava složen odnos između dijaspore i Bosne i Hercegovine, ali i nivo političkog angažmana građana. Prema njoj, među razlozima slabijeg odaziva su opća nezainteresiranost za političke procese, kao i administrativne prepreke, poput obavezne ponovne registracije za svake izbore i relativno kratkog roka za prijavu. Ona je također navela da su određeni tehnički i organizacijski faktori, uključujući ograničenu dostupnost diplomatsko-konzularnih predstavništava u područjima s većom koncentracijom dijaspore, mogli utjecati na broj prijavljenih birača. Istovremeno, istaknuti su i određeni pozitivni pomaci u radu [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralne izborne komisije]], poput unapređenja u procesu registracije i aktivnosti usmjerenih na informisanje birača u inostranstvu. Ukupno gledano, učešće dijaspore na ovim izborima ocijenjeno je kao ograničeno, uz očekivanja da bi naredni izborni ciklusi mogli donijeti veći odaziv kroz poboljšanje administrativnih procedura i intenzivniju saradnju između institucija i organizacija dijaspore.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slab-odziv-dijaspore-pokazatelj-odnosa-prema-bih/80807048|title=Slab odziv dijaspore pokazatelj odnosa prema BiH|website=Klix.ba|language=|access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Rezultati == Od registriranih 3.024.127 birača, odziv na izborima bio je 1.671.977 (55.28%).<ref name="pok">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2015/25052015/Izborni_Pokazatelji_2002-2014.pdf|title=Izborni pokazatelj 2002-2014.|date=2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK BiH]]|access-date=16. 3. 2024}}</ref> === Federacija Bosne i Hercegovine === {| class="wikitable" !Općina !'''Načelnikova stranka''' |- |[[Banovići]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Bihać]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Bosanska Krupa]] |[[Nezavisni kandidat]] |- |[[Bosanski Petrovac]] |[[Naša stranka]] |- |[[Bosansko Grahovo]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Breza (općina)|Breza]] | rowspan="4" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Bugojno]] |- |[[Busovača]] |- |[[Bužim]] |- |[[Čapljina]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Cazin]] |[[Stranka demokratske aktivnosti]] |- |[[Čelić]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Centar (Sarajevo)|Centar, Sarajevo]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Čitluk]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Drvar]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Doboj Istok]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Doboj Jug]] |- |[[Dobretići]] |Koalicija ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]) |- |[[Domaljevac-Šamac]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |- |[[Donji Vakuf]] | rowspan="3" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Foča (FBiH)|Foča-Ustikolina]] |- |[[Fojnica]] |- |[[Glamoč]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Goražde]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]] |- |[[Gornji Vakuf-Uskoplje]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Gračanica]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Gradačac]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Grude]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Hadžići]] | rowspan="5" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Ilidža]] |- |[[Ilijaš]] |- |[[Jablanica]] |- |[[Jajce]] |- |[[Kakanj]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Kalesija]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Kiseljak]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Kladanj]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]] |- |[[Ključ (općina)|Ključ]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Konjic]] |- |[[Kreševo]] | rowspan="4" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Kupres (FBiH)|Kupres]] |- |[[Livno]] |- |[[Ljubuški]] |- |[[Lukavac]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Maglaj]] |- |[[Mostar]] | rowspan="2" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Neum]] |- |[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad, Sarajevo]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Novo Sarajevo]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Novi Travnik]] |- |[[Odžak]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Olovo]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]] |- |[[Orašje]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Pale (FBiH)|Pale-Prača]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Posušje]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |- |[[Prozor-Rama]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |- |[[Ravno]] |Koalicija ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]) |- |[[Sanski Most]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Sapna]] |- |[[Sarajevo]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Široki Brijeg]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Srebrenik]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad, Sarajevo]] |- |[[Stolac]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Teočak]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Tešanj]] |- |[[Tomislavgrad]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Travnik]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Trnovo (FBiH)]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]] |- |[[Tuzla]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Usora (općina)|Usora]] |Koalicija ([[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]) |- |[[Vareš]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Velika Kladuša]] |[[Demokratska narodna zajednica]] |- |[[Visoko]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Vitez]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Vogošća]] | rowspan="3" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Zavidovići]] |- |[[Zenica]] |- |[[Žepče]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Živinice]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |} === Republika Srpska === {| class="wikitable" !Općina!!'''Načelnikova stranka''' |- |[[Berkovići]] || rowspan="2" | [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Bijeljina]] |- |[[Bileća]] || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Kostajnica]] |- |[[Brod (općina)|Brod]] || Koalicija ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]) |- |[[Bratunac]] || Koalicija ([[Srpska demokratska stranka|SDS]] - [[Demokratski narodni savez|DNS]] - [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]] - [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]) |- |[[Čajniče]] || rowspan="3" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Čelinac]] |- |[[Derventa]] |- |[[Doboj]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Donji Žabar]] || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Foča]] || [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]] |- |[[Gacko]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Banja Luka|Grad Banja Luka]] || rowspan="4" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Gradiška]] |- |[[Han-Pijesak]] |- |[[Istočni Drvar]] |- |[[Istočna Ilidža]] || rowspan="5" | [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Istočni Mostar]] |- |[[Istočni Stari Grad]] |- |[[Istočno Novo Sarajevo]] |- |[[Jezero]] |- |[[Kalinovik]] || rowspan="4" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Kneževo]] |- |[[Kozarska Dubica]] |- |[[Kotor-Varoš]] |- |[[Krupa na Uni]] || [[Demokratski narodni savez]] |- |[[Kupres (RS)]] || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Laktaši]] |- |[[Ljubinje]] || rowspan="2" | [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Lopare]] |- |[[Milići]] || rowspan="3" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Modriča]] |- |[[Mrkonjić Grad]] |- |[[Nevesinje]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Novi Grad]]|| [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Novo Goražde]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Osmaci]] || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Oštra Luka]] |- |[[Pale (RS)]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Pelagićevo]] || [[Nezavisni kandidat]] |- |[[Petrovac]] || [[Demokratski narodni savez]] |- |[[Petrovo]] || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Prijedor]] || [[Demokratski narodni savez]] |- |[[Prnjavor]] || rowspan="4" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Ribnik]] |- |[[Rogatica]] |- |[[Rudo]] |- | [[Šamac]] || Koalicija ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]) |- |[[Šekovići]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Šipovo]] || rowspan="3" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Sokolac]] |- |[[Srbac]] |- |[[Srebrenica]] || [[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Teslić]] || rowspan="3" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Trebinje]] |- |[[Trnovo (RS)]] |- |[[Ugljevik]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Višegrad]] || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Vlasenica]] |- |[[Vukosavlje]] || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Zvornik]] || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |} === Brčko distrikt === {| class="wikitable" ! colspan="4" |[[Skupština Brčko distrikta|Skupština]] ! rowspan="13" | ! colspan="4" |[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik]] {{Small|(kojeg bira Skupština)}} |- !Stranka !Broj glasova !% !Mandati !Stranka !Ime i prezime !Broj glasova !% |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |10.262{{Efn|Uz dodatnih 158 glasova iz izborne jedinice nacionalnih manjina.|naziv=n1}} |22.43 |8{{Efn|Uključuje i jednog predstavnika nacionalnih manjina.|naziv=n3}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |Dragan Pajić |23 |74 |- |Koalicija ([[Srpska demokratska stranka|SDS]] - [[Demokratski narodni savez|DNS]] - [[Partija demokratskog progresa|PDP]] - [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]) |8.448 |13.05 |6 | colspan="4" rowspan="10" | |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |5.878 |11.53 |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |3.712 |8.24 |3 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |3.618 |8.03 |2 |- |Koalicija ([[Nezavisna demokratska stranka|NDS]] - [[Demokratska srpska stranka|DSS]]) |2.750 |6.10 |2 |- |Koalicija ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]] - [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] - [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP]]) |2.630 |5.84 |2 |- |[[Stranka demokratske akcije]] |2.188 |4.86 |2 |- |Koalicija ([[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] - [[Penzionerska stranka Republike Srpske|PSRS]]) |1.969 |4.37 |1 |- |Predstavnik nacionalne manjine Avdo Aljić |(71) | - |1 |- !Ukupno ! colspan="2" |41.526 !31 |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.izbori.ba/ Stranica Centralne Izborne Komisije BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008. po općinama}} [[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.]] [[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini|2008]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2008]] [[Kategorija:2008. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2008.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2008.]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2008.]] jw5dibeoj4a8n3cozycorskna6eb802 3830545 3830544 2026-04-15T21:33:27Z Tulum387 155909 3830545 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | naziv_izbora = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008. | država = Bosna i Hercegovina | vrsta = lokalni | u_toku = no | prethodni_izbori = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004. | prethodna_godina = 2004. | sljedeći_izbori = Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012. | sljedeća_godina = 2012 | mogući_mandati = {{nowrap|Načelnici i gradonačelnici, te općinska i gradska vijeća}} | datum_izbora = 5. oktobar 2008. | 2prazno = Načelnici | 3prazno = +/- | registriranih = 3.024.127<ref name="pok"/> | izlaznost = 1.671.977 (55.28%)<ref name="pok"/> | stranka1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}} | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | 2podaci1 = {{Composition bar|42|144|hex=#AA0000}} | 3podaci1 = {{Povećanje}} 25 | stranka2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}} | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | 2podaci2 = {{Composition bar|38|144|hex=#009933}} | 3podaci2 = {{Povećanje}} 2 | stranka3 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}} | boja3 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | 2podaci3 = {{Composition bar|17|144|hex=#013971}} | 3podaci3 = {{Gubitak}} 4 | stranka4 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|link|BS}} | boja4 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | 2podaci4 = {{Composition bar|16|144|hex=#000080}} | 3podaci4 = {{Gubitak}} 19 | stranka5 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}} | boja5 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | 2podaci5 = {{Composition bar|10|144|hex=#DE0000}} | 3podaci5 = {{Gubitak}} 3 | stranka6 = {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|link|BS}} | boja6 = {{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}} | 2podaci6 = {{Composition bar|4|144|gold}} | 3podaci6 = {{Nema promjena}} 0 | slika_karte = Bosnia and Herzegovina, mayoral elections, 2008.png | veličina_karte = | opis_karte = Rezultati po općinama }}{{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Lokalni izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 2008.''' su [[Demokratija|demokratski]] [[izbori]] održani 5. oktobra 2008. Na izborima birali su se načelnici općina i gradonačelnici gradova, kao i općinska i gradska vijeća. Stranke i nezavisni kandidati su se mogli registrovati do 23. maja 2008, a stranke ili koalicije do 25. juna. Ovo su bili prvi lokalni izbori na kojima su predstavnici manjina mogli biti izabrani u općinska vijeća.<ref>http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/newsbriefs/setimes/newsbriefs/2008/05/09/nb-02</ref> Ukupno 64 političke stranke i 183 nezavisna kandidata verifikovani su za učešće na izborima.<ref>http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/newsbriefs/setimes/newsbriefs/2008/06/03/nb-03</ref> Nacionalne stranke ([[Stranka demokratske akcije]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji]], te [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]) su bile najuspješnije na izborima, dok je [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]], praktično, izgubila izbore.<ref>{{Cite web |url=http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2008&mm=10&dd=06&nav_id=54010 |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 10. 2008 |archive-date=7. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607052730/http://www.b92.net/eng/news/region-article.php?yyyy=2008&mm=10&dd=06&nav_id=54010 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5gbcFe1jjoXKIuyY007t7atd2flaw |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100911122925/http://afp.google.com/article/ALeqM5gbcFe1jjoXKIuyY007t7atd2flaw |archive-date=11. 9. 2010 |url-status=dead }}</ref> Izlaznost je bila 55.28% (veća nego inače i viša nego je očekivano), ali samo 40% u gradovima, gdje su glasači podržali manje, multietničke stranke.<ref>[http://www.swissinfo.ch/eng/news/international/City_voters_boycott_Bosnia_s_local_polls.html?siteSect=143&sid=9809331&cKey=1223242646000&ty=ti www.swissinfo.ch]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prema podacima relevantnih institucija, za lokalne izbore održane u oktobru ove godine bilo je registrovano oko 35.000 birača iz dijaspore. Ova brojka predstavljala je blagi porast u odnosu na prethodne lokalne izbore 2006, ali je u javnosti ocijenjena kao relativno niska u odnosu na procijenjeni broj državljana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu. Predsjednica [[Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine|Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine]], Senada Softić-Telalović, izjavila je da takav odziv odražava složen odnos između dijaspore i Bosne i Hercegovine, ali i nivo političkog angažmana građana. Prema njoj, među razlozima slabijeg odaziva su opća nezainteresiranost za političke procese, kao i administrativne prepreke, poput obavezne ponovne registracije za svake izbore i relativno kratkog roka za prijavu. Ona je također navela da su određeni tehnički i organizacijski faktori, uključujući ograničenu dostupnost diplomatsko-konzularnih predstavništava u područjima s većom koncentracijom dijaspore, mogli utjecati na broj prijavljenih birača. Istovremeno, istaknuti su i određeni pozitivni pomaci u radu [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralne izborne komisije]], poput unapređenja u procesu registracije i aktivnosti usmjerenih na informisanje birača u inostranstvu. Ukupno gledano, učešće dijaspore na ovim izborima ocijenjeno je kao ograničeno, uz očekivanja da bi naredni izborni ciklusi mogli donijeti veći odaziv kroz poboljšanje administrativnih procedura i intenzivniju saradnju između institucija i organizacija dijaspore.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slab-odziv-dijaspore-pokazatelj-odnosa-prema-bih/80807048|title=Slab odziv dijaspore pokazatelj odnosa prema BiH|website=Klix.ba|language=|access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Rezultati == Od registriranih 3.024.127 birača, odziv na izborima bio je 1.671.977 (55.28%).<ref name="pok">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/2015/25052015/Izborni_Pokazatelji_2002-2014.pdf|title=Izborni pokazatelj 2002-2014.|date=2015|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK BiH]]|access-date=16. 3. 2024}}</ref> === Federacija Bosne i Hercegovine === {| class="wikitable" !Općina !'''Načelnikova stranka''' |- |[[Banovići]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Bihać]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Bosanska Krupa]] |[[Nezavisni kandidat]] |- |[[Bosanski Petrovac]] |[[Naša stranka]] |- |[[Bosansko Grahovo]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Breza (općina)|Breza]] | rowspan="4" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Bugojno]] |- |[[Busovača]] |- |[[Bužim]] |- |[[Čapljina]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Cazin]] |[[Stranka demokratske aktivnosti]] |- |[[Čelić]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Centar (Sarajevo)|Centar, Sarajevo]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Čitluk]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Drvar]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Doboj Istok]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Doboj Jug]] |- |[[Dobretići]] |Koalicija ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]) |- |[[Domaljevac-Šamac]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |- |[[Donji Vakuf]] | rowspan="3" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Foča (FBiH)|Foča-Ustikolina]] |- |[[Fojnica]] |- |[[Glamoč]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Goražde]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]] |- |[[Gornji Vakuf-Uskoplje]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Gračanica]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Gradačac]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Grude]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Hadžići]] | rowspan="5" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Ilidža]] |- |[[Ilijaš]] |- |[[Jablanica]] |- |[[Jajce]] |- |[[Kakanj]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Kalesija]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Kiseljak]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Kladanj]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]] |- |[[Ključ (općina)|Ključ]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Konjic]] |- |[[Kreševo]] | rowspan="4" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Kupres (FBiH)|Kupres]] |- |[[Livno]] |- |[[Ljubuški]] |- |[[Lukavac]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Maglaj]] |- |[[Mostar]] | rowspan="2" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Neum]] |- |[[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad, Sarajevo]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Novo Sarajevo]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Novi Travnik]] |- |[[Odžak]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Olovo]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]] |- |[[Orašje]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Pale (FBiH)|Pale-Prača]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Posušje]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |- |[[Prozor-Rama]] |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |- |[[Ravno]] |Koalicija ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]) |- |[[Sanski Most]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Sapna]] |- |[[Sarajevo]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Široki Brijeg]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Srebrenik]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad, Sarajevo]] |- |[[Stolac]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Teočak]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Tešanj]] |- |[[Tomislavgrad]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Travnik]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Trnovo (FBiH)]] |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranka za BiH]] |- |[[Tuzla]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Usora (općina)|Usora]] |Koalicija ([[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]]) |- |[[Vareš]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Velika Kladuša]] |[[Demokratska narodna zajednica]] |- |[[Visoko]] |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Vitez]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Vogošća]] | rowspan="3" |[[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Zavidovići]] |- |[[Zenica]] |- |[[Žepče]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |- |[[Živinice]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |} === Republika Srpska === {| class="wikitable" !Općina!!'''Načelnikova stranka''' |- |[[Berkovići]] || rowspan="2" | [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Bijeljina]] |- |[[Bileća]] || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Kostajnica]] |- |[[Brod (općina)|Brod]] || Koalicija ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]) |- |[[Bratunac]] || Koalicija ([[Srpska demokratska stranka|SDS]] - [[Demokratski narodni savez|DNS]] - [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]] - [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]) |- |[[Čajniče]] || rowspan="3" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Čelinac]] |- |[[Derventa]] |- |[[Doboj]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Donji Žabar]] || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Foča]] || [[Socijalistička partija Republike Srpske|Socijalistička partija]] |- |[[Gacko]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Banja Luka|Grad Banja Luka]] || rowspan="4" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Gradiška]] |- |[[Han-Pijesak]] |- |[[Istočni Drvar]] |- |[[Istočna Ilidža]] || rowspan="5" | [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Istočni Mostar]] |- |[[Istočni Stari Grad]] |- |[[Istočno Novo Sarajevo]] |- |[[Jezero]] |- |[[Kalinovik]] || rowspan="4" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Kneževo]] |- |[[Kozarska Dubica]] |- |[[Kotor-Varoš]] |- |[[Krupa na Uni]] || [[Demokratski narodni savez]] |- |[[Kupres (RS)]] || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Laktaši]] |- |[[Ljubinje]] || rowspan="2" | [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Lopare]] |- |[[Milići]] || rowspan="3" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Modriča]] |- |[[Mrkonjić Grad]] |- |[[Nevesinje]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Novi Grad]]|| [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Novo Goražde]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Osmaci]] || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Oštra Luka]] |- |[[Pale (RS)]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Pelagićevo]] || [[Nezavisni kandidat]] |- |[[Petrovac]] || [[Demokratski narodni savez]] |- |[[Petrovo]] || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Prijedor]] || [[Demokratski narodni savez]] |- |[[Prnjavor]] || rowspan="4" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Ribnik]] |- |[[Rogatica]] |- |[[Rudo]] |- | [[Šamac]] || Koalicija ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] - [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]) |- |[[Šekovići]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Šipovo]] || rowspan="3" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Sokolac]] |- |[[Srbac]] |- |[[Srebrenica]] || [[Stranka demokratske akcije]] |- |[[Teslić]] || rowspan="3" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Trebinje]] |- |[[Trnovo (RS)]] |- |[[Ugljevik]] || [[Srpska demokratska stranka]] |- |[[Višegrad]] || rowspan="2" | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |- |[[Vlasenica]] |- |[[Vukosavlje]] || [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |- |[[Zvornik]] || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |} === Brčko distrikt === {| class="wikitable" ! colspan="4" |[[Skupština Brčko distrikta|Skupština]] ! rowspan="13" | ! colspan="4" |[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik]] {{Small|(kojeg bira Skupština)}} |- !Stranka !Broj glasova !% !Mandati !Stranka !Ime i prezime !Broj glasova !% |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |10.262{{Efn|Uz dodatnih 158 glasova iz izborne jedinice nacionalnih manjina.|naziv=n1}} |22.43 |8{{Efn|Uključuje i jednog predstavnika nacionalnih manjina.|naziv=n3}} |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |Dragan Pajić |23 |74 |- |Koalicija ([[Srpska demokratska stranka|SDS]] - [[Demokratski narodni savez|DNS]] - [[Partija demokratskog progresa|PDP]] - [[Srpska radikalna stranka Republike Srpske|SRS RS]]) |8.448 |13.05 |6 | colspan="4" rowspan="10" | |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |5.878 |11.53 |4 |- |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |3.712 |8.24 |3 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |3.618 |8.03 |2 |- |Koalicija ([[Nezavisna demokratska stranka|NDS]] - [[Demokratska srpska stranka|DSS]]) |2.750 |6.10 |2 |- |Koalicija ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] - [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]] - [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] - [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP]]) |2.630 |5.84 |2 |- |[[Stranka demokratske akcije]] |2.188 |4.86 |2 |- |Koalicija ([[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] - [[Penzionerska stranka Republike Srpske|PSRS]]) |1.969 |4.37 |1 |- |Predstavnik nacionalne manjine Avdo Aljić |(71) | - |1 |- !Ukupno ! colspan="2" |41.526 !31 |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.izbori.ba/ Stranica Centralne Izborne Komisije BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008. po općinama}} [[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.]] [[Kategorija:Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini|2008]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2008]] [[Kategorija:2008. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2008.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2008.]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2008.]] dr6v2twv2ldtt165vxmdgojojnxxqz0 0 82476 3830445 2979746 2026-04-15T12:41:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:Posebne funkcije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830445 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Triangular function.svg|mini|desno|Trougaona funkcija]] '''Trougaona funkcija''' (poznata i pod nazivima '''funkcija trougla''', '''kapasta funkcija''' ili '''šatorska funkcija''') je definisana ili kao''':''' :<math> \begin{align} \operatorname{tri}(t) = \land (t) \quad &\overset{\underset{\mathrm{def}}{}}{=} \ \max(1 - |t|, 0) \\ &= \begin{cases} 1 - |t|, & |t| < 1 \\ 0, & \mbox{otherwise} \end{cases} \end{align} </math> ili, ekvivalentno, kao [[konvolucija]] dvije identične jedinične [[pravougaona funkcija|pravougaone funkcije]]''':''' :<math> \begin{align} \operatorname{tri}(t) = \operatorname{rect}(t) * \operatorname{rect}(t) \quad &\overset{\underset{\mathrm{def}}{}}{=} \int_{-\infty}^\infty \mathrm{rect}(\tau) \cdot \mathrm{rect}(t-\tau)\ d\tau\\ &= \int_{-\infty}^\infty \mathrm{rect}(\tau) \cdot \mathrm{rect}(\tau-t)\ d\tau . \end{align} </math> Funkcija je korisna u [[procesiranje signala|procesiranju signala]] i ''inženjerstvu komunikacionih sistema'' kao predstavnik idealiziranog signala, te kao prototip ili kernel iz kojeg se mogu dobiti realističniji signali. Također ima primjenu kod [[impulsno-kodna modulacija|impulsno-kodne modulacije]] kao oblik impulsa za prijenos [[digitalni signal|digitalnog signala]], te kao filter za upoređivanje za primanje signala. Također je ekvivalentan '''trugaonom prozoru''', koji se ponekad naziva [[Funkcija prozora|Bartlettov prozor]]. === Mjerilo === Za bilo koji parametar, <math>a \ne 0\,</math>&nbsp;''':''' :<math> \begin{align} \operatorname{tri}(t/a) &= \int_{-\infty}^\infty \mathrm{rect}(\tau) \cdot \mathrm{rect}(\tau - t/a)\ d\tau \\ &= \begin{cases} 1 - |t/a|, & |t| < |a| \\ 0, & \mbox{za ostale vrijednosti} . \end{cases} \end{align} </math> === Fourierova transformacija === Transformacija se lahko određuje pomoću [[Fourierova transformacija#Osobine Fourierove transformacije|konvolucione osobine Fourierovih transformacija]] i [[Fourierova tranformacija#Kvardratne integrabilne funkcije|Fourierove transformacije pravougaonih funkcija]]''':''' :<math> \begin{align} \mathcal{F}\{\operatorname{tri}(t)\} &= \mathcal{F}\{\operatorname{rect}(t) * \operatorname{rect}(t)\}\\ &= \mathcal{F}\{\operatorname{rect}(t)\}\cdot \mathcal{F}\{\operatorname{rect}(t)\}\\ &= \mathcal{F}\{\operatorname{rect}(t)\}^2\\ &= \mathrm{sinc}^2(f) . \end{align} </math> == Također pogledajte == * [[Šatorska funkcija]] {{stub-mat}} [[Kategorija:Funkcije i preslikavanja]] [[Kategorija:Posebne funkcije]] 38j7a7vp7bo8ll8fwau03xr747258ae 14 82605 3830437 2051636 2026-04-15T12:38:51Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kombinatorika]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830437 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Diskretna matematika]] [[Kategorija:Analitička teorija brojeva]] [[Kategorija:Kombinatorika]] gchoau3sox7ghsidvh1zu4edgi5xad7 0 82789 3830454 3746080 2026-04-15T12:51:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Topologija]] uklonjena; [[Kategorija:Opća topologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830454 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|Granična vrijednost}} {{Nedostaju izvori}} U [[matematika|matematici]], '''granična vrijednost''' ili '''limes''' se koristi za opisivanje [[ponašanje|ponašanja]] [[Funkcija (matematika)|funkcije]] kako se njen argument "približava" nekoj tački, ili kako argument postaje proizvoljno velik; ili ponašanja elemenata [[niz]]a kako njihov [[indeks (matematika)|indeks]] raste u [[beskonačnost]]. Granične vrijednosti se koriste u [[kalkulus]]u i drugim granama [[matematička analiza|matematičke analize]] kako bi se definisala [[derivacija]] i [[neprekidna funkcija|neprekidnost]]. == Granična vrijednost funkcije == {{glavni|Granična vrijednost funkcije}} Pretpostavimo da je ƒ(''x'') [[funkcija realne vrijednosti]] i da je ''c'' [[realan broj]]. Izraz: :<math> \lim_{x \to c}f(x) = L </math> znači da se ƒ(''x'') proizvoljno može približiti broju ''L'' ako je ''x'' dovoljno blizu broja ''c''. U ovom slučaju, možemo reći da je "[[granična vrijednost funkcije]] ƒ od ''x'', kada ''x'' teži u ''c'', broj ''L''". === Formalna definicija === [[Datoteka:Límite 01.svg|mini|desno|Kad god je ''x'' unutar &delta; jedinica od ''p'', ''f''(''x'') je unutar &epsilon; jedinica od ''L'']] [[Karl Weierstrass]] formalno je definisao graničnu vrijednost kako slijedi: Neka ''f'' bude funkcija definisana na [[interval (matematika)|otvorenom intervalu]] sadržavajući ''c'' (osim u ''c'') i neka ''L'' bude [[realan broj]]. :<math> \lim_{x \to c}f(x) = L </math> znači da :za svaki realan broj &epsilon; > 0 postoji realan broj &delta; > 0 takav da za svako ''x'' sa 0&nbsp;<&nbsp;|''x''&nbsp;&minus;&nbsp;''c''|&nbsp;<&nbsp;&delta;, imamo |''f''(''x'')&nbsp;&minus;&nbsp;''L''|&nbsp;<&nbsp;&epsilon;. ili, simbolički, :<math> \forall \varepsilon > 0 \ \ \exists \delta > 0 \ \ \forall x (|x - c| < \delta \ \implies \ |f(x) - L| < \varepsilon).</math> == Granična vrijednost niza == {{glavni|Granična vrijednost niza}} Razmotrimo niz: 1,79; 1,799; 1,7999; ... Možemo primijetiti da se brojevi "približavaju" broju 1,8, što predstavlja graničnu vrijednost niza. formalno, pretpostavimo da je ''x''₁, ''x''₂, ... [[niz]] [[realan broj|realnih brojeva]]. Kažemo da je realan broj ''L'' ''granična vrijednost'' ovog niza i to pišemo kao :<math> \lim_{n \to \infty} x_n = L </math> što riječima znači :Za svaki [[realan broj]] ε > 0, postoji [[prirodan broj]] ''n''₀ takav da za svako ''n'' > ''n''₀, vrijedi |''x''_''n''&nbsp;&minus;&nbsp;''L''| < ε. == Korisni identiteti == *<math>\lim_{n \to c} S \sdot f(n) = S \sdot \lim_{n \to c} f(n)</math>, gdje je S [[skalarno množenje|skalarni množilac]]. *<math>\lim_{n \to c} b^{f(n)} =\displaystyle b^{\lim_{n \to c} f(n)}</math>, gdje je ''b'' konstanta. Sljedeća pravila važe samo ako granične vrijednosti sa desne strane postoje i ako su konačne. *<math>\lim_{n \to c} ( f(n) + g(n) ) = \lim_{n \to c} f(n) + \lim_{n \to c} g(n)</math> *<math>\lim_{n \to c} ( f(n) - g(n) ) = \lim_{n \to c} f(n) - \lim_{n \to c} g(n)</math> *<math>\lim_{n \to c} ( f(n) \sdot g(n) ) = \lim_{n \to c} f(n) \sdot \lim_{n \to c} g(n)</math> *<math>\lim_{n \to c} \frac{f(n)}{g(n)} = \frac{\lim_{n \to c} f(n)}{\lim_{n \to c} g(n)}</math>, ako limes u nazivniku nije jednak nuli Ako je bilo koja od graničnih vrijednosti sa desne strane nedefinisana ili beskonačna, ova pravila ne moraju vrijediti. Na primjer, <math>\lim_{n \to \infty} (3n+2) + (2-3n) = 4 </math>, ali <math>\lim_{n \to \infty} (3n+2) + \lim_{n \to \infty}(2-3n) </math> je nedefinisan. === Veoma važne granične vrijednosti=== * <math>\lim_{x \to 0} \frac{\sin x}{x} = 1</math> * <math>\lim_{x \to 0} \frac{1 - \cos x}{x} = 0</math> * <math>\lim_{x\to\infty} \left(1+\frac{1}{x}\right)^x=e.</math> === L'Hôpitalovo pravilo === {{glavni|L'Hôpitalovo pravilo}} Ovo pravilo koristi [[derivacija|derivacije]] i ima uslov za primjenu. (Može se koristiti samo na graničnim vrijednostima oblika 0/0 ili ±∞/±∞. Ostali [[neodređeni oblik|neodređeni oblici]] zahtijevaju algebarske manipulacije.) *<math>\lim_{n \to c} \frac{f(n)}{g(n)} = \lim_{n \to c} \frac{f'(n)}{g'(n)}</math> Na primjer: <math>\lim_{n \to 0} \frac{\sin (2n)}{\sin (3n)} = \lim_{n \to 0} \frac{2 \cos (2n)}{3 \cos (3n)} = \frac{2 \sdot 1}{3 \sdot 1} = \frac{2}{3}.</math> === Sume i integrali === Kraći način zapisivanja granične vrijednosti <math>\lim_{n \to \infty} \sum_{i=s}^{n} f(i) </math> je <math>\sum_{i=s}^{\infty} f(i)</math>. Kraći naćin zapisivanja granične vrijednosti <math>\lim_{n \to \infty} \int_{a}^{n} f(x) \; dx </math> je <math>\int_{a}^{\infty} f(x) \; dx</math>. Kraći naćin zapisivanja granične vrijednosti <math>\lim_{n \to -\infty} \int_{n}^{b} f(x) \; dx </math> je <math>\int_{-\infty}^{b} f(x) \; dx</math>. == Također pogledajte == * [[Jednostrana granična vrijednost]] * [[Teorem stiska]] [[Kategorija:Opća topologija]] [[Kategorija:Realna analiza]] [[Kategorija:Granične vrijednosti]] 37ycz9h6cj2jobuw3nrrlu07yteuo4n 0 82816 3830455 2941233 2026-04-15T12:51:15Z Panasko 146730 [[Kategorija:Topologija]] uklonjena; [[Kategorija:Opća topologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830455 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Neighborhood illust1.svg|desno|mini|Skup <math>V</math> u ravni je okolina tačke <math>p</math> ako se mali disk oko <math>p</math> nalazi u <math>V.</math>]] [[Datoteka:Neighborhood illust2.svg|desno|mini|Pravougaonik nije okolina nijednog od svojih uglova.]] U [[topologija|topologiji]] i srodnim [[matematika|matematičkim]] oblastima, '''okolina''' je jedan od osnovnih pojmova u [[topološki prostor|topološkom prostoru]]. Intuitivno govoreći, okolina tačke je [[skup]] koji sadrži tačku u kome se može pomjerati malo, bez da napusti skup. Ovaj koncept je blisko povezan sa konceptima [[otvoren skup|otvornog skupa]] i [[unutrašnjost (topologija)|unutrašnjosti]]. == Definicija == Neka je ''X'' [[topološki prostor]], a ''p'' je tačka u ''X'', '''okolina''' tačke ''p'' je skup ''V'', koji sadrži [[otvoren skup]] ''U'' koji sadrži ''p'', :<math>p \in U \subseteq V.</math> Treba imati u vidu da okolina ''V'' ne mora i sama da bude otvoren skup. Ako je ''V'' otvoren, onda se radi o '''otvorenoj okolini'''. Neki autori zahtijevaju da okoline budu otvorene, pa je važno da se vodi računa o konvencijama koje se koriste. Ako je ''S'' [[podskup]] od ''X'', '''okolina''' od ''S'' je skup ''V'', koji sadrži otvoren skup ''U'' koji sadrži ''S''. Slijedi da je skup ''V'' okolina skupa ''S'', [[ako i samo ako]] je okolina svih tačaka u ''S''. == U metričnom prostoru == [[Datoteka:Neighborhood illust3.svg|desno|mini|Skup <math>S</math> u ravni i uniformna okolina <math>V</math> od <math>S.</math>]] U [[metrični prostor|metričnom prostoru]] ''M'' = (''X'', ''d''), skup ''V'' je '''okolina''' tačke ''p'' ako postoji [[otvorena kugla]] sa centrom ''p'' i poluprečnikom ''r'', :<math>B_r(p) = B(p;r) = \{ x \in X \mid d(x,p) < r \}</math> koja se sadrži u ''V''. ''V'' se naziva '''uniformnom okolinom''' skupa ''S'' ako postoji pozitivan broj ''r'' takav da za sve elemente ''p'' iz ''S'', :<math>B_r(p) = \{ x \in X \mid d(x,p) < r \}</math> se nalazi u ''V''. Za ''r''>0, '''''r''-okolina''' <math>S_r</math> skupa ''S'' je skup svih tačaka u ''X'' koje su na razdaljini manjoj od ''r'' od ''S'' (ili ekvivalentno, <math>S_r</math> je unija svih otvorenih kugli poluprečnika ''r'' sa centrom u tački ''S''). Direktna posljedica je da je ''r''-okolina uniformna okolina, i da je skup uniformna okolina ako i samo ako sadrži ''r''-okolinu za neku vrijednost ''r''. == Primjeri == Ako je dat skup [[realan broj|realnih brojeva]], '''R''' sa uobičajenom [[euklidska metrika|euklidskom metrikom]] i podskup ''V'' definiran kao :<math>V:=\bigcup_{n \in \mathbb{N}} B\left(n\,;\,\frac{1}{n}\right),</math> tada je ''V'' okolina za skup '''N''', [[prirodan broj|prirodnih brojeva]], ali ''nije'' uniformna okolina ovog skupa. == Također pogledajte == * [[Tubularna okolina]] * [[Obična okolina]] == Literatura == * {{cite book | last = Kelley | first = John L. | title = General topology | publisher = New York: Springer-Verlag | date = 1975 | pages = | isbn = 0387901256 }} * {{cite book | last = Bredo | first = Glen E. | title = Topology and geometry | publisher = New York: Springer-Verlag | date = 1993 | pages = | isbn = 0387979263 }} * {{cite book | last = Kaplansky | first = Irving | title = Set Theory and Metric Spaces | publisher = American Mathematical Society | date = 2001 | pages = | isbn = 0821826948 }} [[Kategorija:Opća topologija]] [[Kategorija:Matematička analiza]] eqmyyw5zwipbuzodlsqql21lj31bcqn 14 83095 3830471 3627397 2026-04-15T12:56:50Z ~2026-23261-84 180344 [[Kategorija:Teorija brojeva]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830471 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Aritmetika}} {{Commonscat|Arithmetic}} [[Kategorija:Grane matematike|Aritmetika]] [[Kategorija:Teorija brojeva]] ew3m8um6o0kzlky6yhhzmz3hi84dmzo 14 84415 3830452 2074321 2026-04-15T12:50:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Diferencijalna topologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830452 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Topološki prostori]] [[Kategorija:Geometrijska topologija]] [[Kategorija:Diferencijalna topologija]] 5y378y5w6nqt9vsyyvpim2k2w5v4mug 14 84416 3830453 2053899 2026-04-15T12:51:07Z Panasko 146730 [[Kategorija:Topologija]] uklonjena; [[Kategorija:Opća topologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830453 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Opća topologija]] c2kzvkoco2qv3iiffm7zocc3679adxl 14 84433 3830446 2043454 2026-04-15T12:42:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Eliptične funkcije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830446 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Elliptic curves}} [[Kategorija:Algebarske krive]] [[Kategorija:Eliptične funkcije]] s9gwloj4eu1u2xpo6ej81te7u5oa00e 0 85186 3830444 3631992 2026-04-15T12:41:23Z Panasko 146730 [[Kategorija:Posebne funkcije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830444 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Transcendentalna funkcija''' je [[funkcija (matematika)|funkcija]] koja ne zadovoljava [[polinom]]sku jednačinu čiji su [[koeficijent]]i i sami polinomi, za razliku od [[algebarska funkcija|algebarske funkcije]], koja zadovoljava takvu jednačinu. Drugim riječima, '''transcendentalna funkcija''' je funkcija koja "transcentira" [[algebra|algebru]] na način da se ne može izraziti u smislu konačnih nizova algebarskih operacija sabiranja, množenja i vađenja korjena. Primjeri transcendentalnih funkcija uključuju [[eksponencijalna funkcija|eksponencijalne]], [[logaritam|logaritmske]], te [[trigonometrijske funkcije]]. [[Analitička funkcija]] ƒ(''z'') jedne realne ili kompleksne varijable ''z'' je transcendentalna ako je [[algebarska nezavisnost|algebarski nezavisna]] od te varijable. == Primjeri == Sve sljedeće funkcije su transcendentalne: osim u rijetkim slučajevima nije, općenito, moguće dovesti u vezu vrijednost ''f(x)'' bilo koje od ovih funkcija, sa njenim argumentom ''x'' pomoću konačnog broja algebarskih operacija. :<math>f_1(x)=x^\pi \ </math> :<math>f_2(x) = c^x, \ c \ne 0, 1</math> :<math>f_3(x)=x^x \ </math> :<math>f_4(x)=x^{(\frac{1}{x})} \ </math> == Također pogledajte == * [[Analitička funkcija]] * [[Kompleksna funkcija]] * [[Uopćena funkcija]] * [[Posebna funkcija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{stub-mat}} [[Kategorija:Diferencijalna algebra]] [[Kategorija:Vrste funkcija]] [[Kategorija:Posebne funkcije]] cz55qcv4akh0gyv1ftgfop2huq70bcz 0 87306 3830504 3779269 2026-04-15T18:25:50Z Palapa 383 3830504 wikitext text/x-wiki '''Adenokarcinom'''<ref>{{Cite web|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/cancer/in-depth/adenocarcinoma/art-20580469|title=Adenocarcinoma: How this type of cancer affects prognosis|last=Staff|first=Mayo Clinic|website=Mayo Clinic|language=en|access-date=2026-04-15}}</ref> ({{lat|Adenocarcinoma}}) je vrsta malignog [[tumor]]a koji se javlja u žljezdastom tkivu. Da bi se neki tumor klasifikovao kao adenokarcinom, ćelije ne moraju biti striktno dio [[žlijezda|žlijezde]] dok god imaju sekretorne moći. Adenokarcinomi imaju sposobnost [[metastaza|metastaze]]. U slučaju benignog tumora, tada se koristi pojam [[adenom]]. Visoko diferencirani adenokarcinomi su dosta slični žljezdastom tkivu od kojeg su nastali, dok loše diferencirani nisu. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/21652-adenocarcinoma-cancers {{Tumori}} {{Commonscat|Gross pathology}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Onkologija]] [[Kategorija:Infektivni uzroci raka]] 37n8j5vby0r73nj3cgoib0oukds22za 0 87468 3830467 3546516 2026-04-15T12:54:20Z Panasko 146730 [[Kategorija:Harmonijska analiza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830467 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} U [[matematika|matematici]], u oblasti [[funkcionalna analiza|funkcionalne analize]], '''Cotlar–Steinova lema skore ortogonalnosti''', koja je naziv dobila po matematičarima [[Mischa Cotlar|Mischai Cotlaru]] i [[Elias Stein|Eliasu Steinu]]. Može se koristiti za dobijanje informacija o [[operatorska norma|operatorskoj normi]] operatora, koji djeluje iz jednog [[Hilbertov prostor|Hilbertovog prostora]] u drugi, kada se operator može razložiti u ''skoro ortogonalne'' dijelove. Originalnu verziju ove leme (za [[samopridružen]]e i međusobno komutativne operatore) dokazao je Mischa Cotlar [[1955]]. godine, što ga je dovelo do zaključka da je [[Hilbertova transformacija]] [[neprekidni linearni operator]] u <math>L^2</math>, bez korištenja [[Fourierova transformacija|Fourierove transformacije]]. == Cotlar–Steinova lema skore ortogonalnosti == Neka <math>E,\,F</math> budu dva [[Hilbertov prostor|Hilbertova prostora]]. Razmotrimo familiju operatora <math>T_j</math>, <math>j\in\mathbb{Z}</math>, gdje je svaki <math>T_j</math> [[neprekidni linearni operator]] iz <math>E</math> u <math>F</math>. Naznačimo : <math>a_{jk}=\Vert T_j T_k^\ast\Vert_{F\to F}, \qquad b_{jk}=\Vert T_j^\ast T_k\Vert_{E\to E}.</math> Familija operatora <math>T_j:\;E\to F</math>, <math>j\in\mathbb{Z},</math> je ''skoro ortogonalna'' ako je :<math>A=\max_{j}\sum_{k}\sqrt{a_{jk}}<\infty, \qquad B=\max_{j}\sum_{k}\sqrt{b_{jk}}<\infty.</math> Cotlar–Steinova lema kaže da ako je <math>T_j</math> skoro ortogonalno, tada red <math>\sum_{j\in\mathbb{Z}}T_j</math> konvergira u [[topologija jakog operatora|topologiji jakog operatora]], i da je :<math>\Vert \sum_{j\in\mathbb{Z}}T_j\Vert_{E\to F}\le\sqrt{AB}.</math> == Primjer == Slijedi primjer ''ortogonalne'' familije operatora. Razmotrimo matrice beskonačnih dimenzija :<math> T=\left[ \begin{array}{cccc} 1&0&0&\vdots\\0&1&0&\vdots\\0&0&1&\vdots\\\cdots&\cdots&\cdots&\ddots\end{array} \right] </math> i, također :<math> \qquad T_1=\left[ \begin{array}{cccc} 1&0&0&\vdots\\0&0&0&\vdots\\0&0&0&\vdots\\\cdots&\cdots&\cdots&\ddots\end{array} \right], \qquad T_2=\left[ \begin{array}{cccc} 0&0&0&\vdots\\0&1&0&\vdots\\0&0&0&\vdots\\\cdots&\cdots&\cdots&\ddots\end{array} \right], \qquad T_3=\left[ \begin{array}{cccc} 0&0&0&\vdots\\0&0&0&\vdots\\0&0&1&\vdots\\\cdots&\cdots&\cdots&\ddots\end{array} \right], \qquad \dots. </math> Tada je <math>\Vert T_j\Vert=1</math> za svako <math>j</math>, odakle slijedi da red <math>\sum_{j\in\mathbb{N}}T_j</math> ne konvergira u [[topologija uniformnog operatora|topologiji uniformnog operatora]]. Ipak, pošto je <math>\Vert T_j T_k^\ast\Vert=0</math> i <math>\Vert T_j^\ast T_k\Vert=0</math> za <math>j\ne k</math>, Cotlar–Steinova lema skore ortogonalnosti govori nam da :<math>T=\sum_{j\in\mathbb{N}}T_j</math> konvergira u [[topologija jakog operatora|topologiji jakog operatora]], te da je ograničen sa 1. == Reference == * Mischa Cotlar, ''A combinatorial inequality and its application to <math>L^2</math> spaces'', Math. Cuyana 1 (1955), 41-55 * Elias Stein, ''Harmonic Analysis: Real-variable Methods, Orthogonality and Oscillatory Integrals''. Princeton University Press, 1993. {{ISBN|0-691-03216-5}} == Vanjski linkovi == * http://www.math.tamu.edu/~comech/papers/CotlarStein/CotlarStein.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305185824/http://www.math.tamu.edu/~comech/papers/CotlarStein/CotlarStein.pdf |date=5. 3. 2016 }} (en) [[Kategorija:Hilbertov prostor]] [[Kategorija:Teorija operatora]] [[Kategorija:Nejednakosti]] [[Kategorija:Matematičke teoreme]] [[Kategorija:Harmonijska analiza]] 5upmk3rl47vzdrfm9htajgw86yqioxc 14 87474 3830469 2041653 2026-04-15T12:55:41Z Panasko 146730 [[Kategorija:Topološke grupe]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830469 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Funkcionalna analiza]] [[Kategorija:Topološka algebra]] [[Kategorija:Opća topologija]] [[Kategorija:Linearna algebra]] [[Kategorija:Vektori]] [[Kategorija:Topološke grupe]] 7vibi8y1kywfczf333mit2mqkw1gu9e 0 89030 3830458 3812658 2026-04-15T12:52:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830458 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mihrabkls.jpg|mini|200px|Mihrab u džamiji u [[Kairo|Kairu]]]] '''Mihrab''' ([[arapski jezik|ar]]. محراب, miḥrāb, množ. محاريب maḥārīb) jeste niša u zidu u [[džamija|džamiji]] koja je usmjerena u pravcu [[Kibla|kible]] ([[Kaba|Kabe]] u [[Meka|Meki]]), prema kojoj su [[musliman]]i okrenuti za vrijeme [[namaz]]a. Za vrijeme zajedničkih namaza u džamiji [[imam]] stoji u mihrabu, a ostali klanjači nalaze se iza njega. [[Minber]], podignuta platforma s koje imam (vođa molitve) obraća skupu, nalazi se desno od mihraba. == Etimologija == Riječ "mihrab" izvorno nema vjersko značenje i u arapskom jeziku označava posebnu sobu u kući, npr, u srednjovjekovnim zamkovima sobu u kojoj se nalazi prijesto. Porijeklo riječi miḥrāb je složeno, a različiti izvori i naučnici predložili su više objašnjenja.<ref name=":8">{{Cite journal|last=Khoury|first=Nuha N. N.|date=1998|title=The Mihrab: From Text to Form|url=http://www.jstor.com/stable/164202|journal=International Journal of Middle East Studies|volume=30|issue=1|pages=1–27|doi=10.1017/S0020743800065545|s2cid=161470520 |url-access=subscription}}</ref><ref name=":24" /> Moguće je da potiče od starojužnoarapskog (moguće sabajskog) 𐩣𐩢𐩧𐩨 mḥrb što znači određeni dio palate,<ref>{{cite book |last1=Lipiński |first1=Edward |title=Semitic Languages: Outline of a Comparative Grammar |date=2001 |publisher=Peeters Publishers |isbn=978-90-429-0815-4 |page=224 |url=https://books.google.com/books?id=IiXVqyEkPKcC |access-date=6 August 2021 |language=en}}</ref> kao i "dio hrama gdje se dobija 𐩩𐩢𐩧𐩨 tḥrb (određena vrsta vizija)",<ref name="biella">{{cite book |last1=Biella |first1=Joan Copeland |title=Dictionary of Old South Arabic, Sabaean Dialect. |date=2018 |publisher=BRILL |isbn=9789004369993}}</ref><ref name="ahdict">{{cite book |title=American Heritage® Dictionary of the English Language - mihrabs |date=2016 |publisher=Houghton Mifflin Harcourt Publishing Company |isbn=978-0544454453 |edition=5th |url=https://www.ahdictionary.com/word/search.html?q=mihrab}}</ref> od korijenske riječi 𐩢𐩧𐩨 ḥrb "izvršiti određeni vjerski ritual (koji se poredi s borbom ili tučom i opisuje kao noćno povlačenje) u 𐩣𐩢𐩧𐩨 mḥrb hrama."<ref name="biella">{{cite book |last1=Biella |first1=Joan Copeland |title=Dictionary of Old South Arabic, Sabaean Dialect. |date=2018 |publisher=BRILL |isbn=9789004369993}}</ref><ref name="ahdict">{{cite book |title=American Heritage® Dictionary of the English Language - mihrabs |date=2016 |publisher=Houghton Mifflin Harcourt Publishing Company |isbn=978-0544454453 |edition=5th |url=https://www.ahdictionary.com/word/search.html?q=mihrab}}</ref> Moguće je i da je povezan s etiopskim ምኵራብ məkʷrab "hram, svetište",<ref name="biella" /><ref name="ahdict" /> čiji je ekvivalent na sabajskom 𐩣𐩫𐩧𐩨 mkrb istog. značenje,<ref name="biella" /> od korijenske riječi 𐩫𐩧𐩨 krb "posvetiti" (srodno s akadskim 𒅗𒊒𒁍 karābu "blagosloviti" i povezano s hebrejskim כְּרוּב kerūḇ "keruvim (bilo koje od nebeskih stvorenja koja su vezala Kovčeg u unutrašnjem svetištu)"). Arapski leksikografi tradicionalno izvode riječ iz arapskog korijena ح ر ب (Ḥ-R-B) koji se odnosi na "rat, borbu ili ljutnju" (koji, iako srodan južnoarapskom korijenu,<ref>{{cite web |title=Semitic Roots Repository - View Root |url=http://www.semiticroots.net/index.php?r=root/view&id=447 |website=www.semiticroots.net |access-date=6 August 2021}}</ref> ipak nema nikakve veze s vjerskim ritualima) što neke navodi da je tumače kao "tvrđavu" ili "mjesto bitke (sa [[Iblis|Šejtanom]])",<ref>{{cite book |last1=Sheikho |first1=Mohammad Amin |title=Unveiling the Secrets of Magic and Magicians |date=October 2011 |publisher=Amin-sheikho.com |url=https://books.google.com/books?id=-_0Sei2Cf3kC |access-date=6 August 2021}}</ref> ovo drugo zbog toga što su mihrabi privatne molitvene prostorije. Ovo drugo tumačenje, međutim, ima sličnosti s prirodom rituala 𐩢𐩧𐩨 ḥrb. Riječ mihrab prvobitno je imala nereligijsko značenje i jednostavno je označavala posebnu prostoriju u kući; na primjer, prijestolnu sobu u palači. Fath al-Bari (str. 458), na osnovu autoriteta drugih, sugeriše da je mihrab "najčasnije mjesto kraljeva" i "gospodar mjesta, prednje i najčasnije". Džamije u islamu (str. 13), pored arapskih izvora, citiraju Theodora Nöldekea i druge koji su smatrali da je mihrab prvobitno označavao prijestolnu sobu. Termin je kasnije koristio islamski poslanik Muhammed da označi svoju vlastitu privatnu molitvenu sobu. [potreban citat] Prostorija je također omogućavala pristup susjednoj džamiji, a Muhamed je ulazio u džamiju kroz ovu prostoriju. Ovo izvorno značenje mihraba – tj. kao posebna prostorija u kući – i dalje se čuva u nekim oblicima judaizma gdje su mihrabi prostorije koje se koriste za privatno bogosluženje. [potreban citat] U Kur'anu se ova riječ (kada je u kombinaciji s određenim članom) uglavnom koristi za označavanje Svetinje nad svetinjama. Termin se koristi, na primjer, u ajetu "tada on [tj. Zeharija] izađe svom narodu iz mihraba" [19:11].<ref name=":7">{{Cite book|last=Kuban|first=Doğan|url=https://books.google.com/books?id=-TKu6nsFvaYC&q=mihrab+room|title=Muslim Religious Architecture, Part I: The Mosque and Its Early Development|publisher=Brill|year=1974|isbn=978-90-04-03813-4|language=en}}</ref>{{Rp|page=4}} [[Halifa]] [[Osman ibn Affan]] naredio je da se označi zid u [[Poslanikova džamija|Poslanikovoj džamiji]] u [[Medina|Medini]] u pravcu Meke, tako da bi hodočasnici koji posjećuju Meku znali u kojem je pravcu kibla. To je bilo samo označeno mjesto u zidu sve do vladavine [[Velid I|Velida I]] (705-715). Namjesnik Medine [[Omer ibn Abdul-Aziz]] proširio je tu oznaku i zamijenio je nišom u zidu. Jedan [[kur'an]]ski [[ajet]] (19:11) spominje riječ "mihrab": "I on ([[Zekerijja]]) iziđe iz hrama (mihraba) u narod svoj i znakom im dade na znanje: 'Hvalite Ga ujutro i navečer!'" == Historija == [[File:Mihrab_from_al-Khasiki_Mosque_in_Baghdad,_built_by_the_Abbasid_Caliph_Harun_al-Rashid,_192_AH,_Iraq_Museum.jpg|thumb|Mihrab od mramora iz 8. stoljeća pronađen u džamiji al-Khassaki u Bagdadu, sada se nalazi u [[Muzej Iraka|Muzeju Iraka]]]] Najraniji mihrabi su se uglavnom sastojali od jednostavne pruge boje ili ravne kamene ploče u zidu okranutom prema kibli.{{Efn|[[K. A. C. Creswell]] i neki kasniji naučnici tvrdili su da je najstariji sačuvani mihrab ravna mramorna ploča, poznata kao Sulejmanov mihrab, pronađena u uklesanoj komori u stijeni ispod [[Kupola na stijeni|Kupole na stijeni]] u Jerusalemu, koju je on pripisao izgradnji Abd al-Malika krajem 7. stoljeća.<ref name="EI2">{{EI2|last=Fehérvári|first=G.|title=Miḥrāb|volume=7|pages=7–14}}</ref> Međutim, novija istraživanja datiraju ovaj mihrab u 9. ili 10. stoljeće na osnovu stilskih, paleografskih i drugih historijskih osnova.<ref name=":24">{{Cite book|last=|first=|title=The Grove Encyclopedia of Islamic Art and Architecture|publisher=Oxford University Press|year=2009|isbn=9780195309911|editor-last=M. Bloom|editor-first=Jonathan|location=|pages=|chapter=Mihrab|editor-last2=S. Blair|editor-first2=Sheila}}</ref> Ravni mihrabi su povremeno bili popularni u ovim periodima pod dinastijama Tulunid i Fatimid.<ref name="EI2" /><ref name=":24" />}} Moguće je da su prvobitno imali funkcije slične [[Maksura|maksuri]], označavajući ne samo mjesto gdje je imam predvodio molitve, već i gdje su se obavljale neke službene funkcije, poput dijeljenja pravde.<ref name=":24" /> U [[Poslanikova džamija|Poslanikovoj džamiji]] u [[Medina|Medini]], veliki kameni blok je prvobitno označavao sjeverni zid koji je bio orijentisan prema [[Jerusalem|Jerusalemu]] (prva kibla), ali je premješten na južni zid u drugoj godini hidžre (624. n. e.), kada je orijentacija kible promijenjena prema [[Meka|Meki]].<ref name="EI2" /> Ovaj mihrab je također označavao mjesto gdje bi Muhammed zabio svoje koplje ('anaza ili ḥarba) prije predvođenja molitvi.<ref name=":24" /> Za vrijeme vladavine [[Emevijski halifat|emevijskog]] [[Halifa|halife]] [[El Valid ibn Abdul Malik|El Valid ibn Abdul Malika]] (vladao 705–715), Poslanikova džamija je renovirana, a guverner (wāli) Medine, Omer ibn Abdul-Aziz, naredio je da se napravi niša koja bi označavala zid kible (koji identificira smjer Meke), što je postala prva konkavna mihrab niša.<ref name=":5">{{Cite book|last1=Ettinghausen|first1=Richard|url=https://books.google.com/books?id=l1uWZAzN_VcC&pg=PP1|title=Islamic Art and Architecture: 650–1250|last2=Grabar|first2=Oleg|last3=Jenkins-Madina|first3=Marilyn|publisher=Yale University Press|year=2001|isbn=9780300088670|edition=2nd}}</ref>{{Rp|page=24}}<ref name="EI2" /> Ova vrsta mihraba nazivana je miḥrāb mdžjavaf u historijskim arapskim tekstovima.<ref name=":24" />''<ref name=":8" /> Porijeklo ove arhitektonske karakteristike raspravljali su naučnici.<ref name=":24" /> Neki je prate do apside kršćanskih crkava, drugi do niša u svetilištima ili nišama budističke arhitekture.<ref name="EI2" />''<ref name=":24" /> Niše su već bile uobičajena karakteristika kasnoantičke arhitekture prije pojave [[Islam|islama]], bilo kao šuplji prostori ili za smještaj statua. Mihrabska niša mogla je biti povezana i s udubljenim prostorom ili nišom koja je štitila prijestolje u nekim kraljevskim dvoranama za audijencije.<ref name=":24" /> Sljedeći najraniji dokumentirani konkavni mihrab je onaj koji je dodan emevijskoj džamiji u Damasku kada ju je sagradio El-Velid između 706. i 715.<ref name=":5" />{{Rp|page=24}}  Nakon toga uslijedio je mihrab dodan džamiji 'Amr ibn al-'As u Fustatu 710-711.<ref name="EI2" /> Nakon toga, konkavni mihrabi su postali široko rasprostranjeni širom muslimanskog svijeta i usvojeni su kao standardna karakteristika džamija.<ref name="EI2" /><ref name=":5" />{{Rp|page=24}}  Najstariji sačuvani konkavni mihrab danas je mramorni mihrab koji se nalazi u [[Muzej Iraka|Muzeju Iraka]]. Vjeruje se da datira iz 8. stoljeća, moguće napravljen u sjevernoj Siriji prije nego što su ga [[Abasidski halifat|Abbasidi]] premjestili u Veliku džamiju al-Mansura u Bagdadu. Zatim je ponovo premješten u džamiju al-Khassaki izgrađenu u 17. stoljeću, gdje je kasnije pronađen i prenesen u muzej.<ref name="EI2" /><ref name=":24" /><ref name=":6">{{Cite book|last=Brend|first=Barbara|url=https://books.google.com/books?id=ba3LyiGfPU8C&dq=Khassaki+Mosque+mihrab+iraq+museum&pg=PA29|title=Islamic Art|date=1991|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-46866-5|language=en}}</ref>{{Rp|page=29}}  Ovaj mihrab sadrži kombinaciju klasičnih ili kasnoantičkih motiva, s nišom okruženom s dva spiralna stupa i krunisanom školjkastom kapom nalik školjci.<ref name="EI2" /><ref name=":6" />{{Rp|page=29}}<ref name=":7" />{{Rp|page=5}} [[File:Khalili Collection Islamic Art mtw 0937 combined.jpg|thumb|right|Par svijećnjaka iz osmanske turske džamije, kraj 16. stoljeća]] Na kraju se niša univerzalno shvatila kao identifikacija zida kible, te je tako usvojena kao karakteristika i u drugim džamijama. Znak više nije bio potreban. Danas se mihrabi razlikuju po veličini, ali su obično bogato ukrašeni. Bilo je uobičajeno da mihrabi budu okruženi parovima svijećnjaka, iako ne bi imali upaljene svijeće.<ref>{{cite book |last=Rogers |first=J. M. |title=The arts of Islam : treasures from the Nasser D. Khalili collection |date=2008 |edition= Revised and expanded|publisher=Tourism Development & Investment Company (TDIC) |location=Abu Dhabi |oclc=455121277 |pages=295|authorlink=J. M. Rogers}}</ref> U osmanskim džamijama, oni su bili napravljeni od mesinga, bronze ili kovanog bakra, a njihove baze su imale prepoznatljiv oblik zvona.<ref>{{Cite book |last=Khalili |first=Nasser D. |url= |title=The timeline history of Islamic art and architecture |date=2005 |publisher=Worth |isbn=1-903025-17-6 |location=London |pages=117 |oclc=61177501 |author-link=Nasser Khalili}}</ref> U izuzetnim slučajevima, mihrab ne prati smjer kible, kao što je slučaj sa Masdžid al-Kiblatajn, ili Džamijom Dvije Kible, gdje je Muhammed dobio naredbu da promijeni smjer molitve iz Jerusalema u Meku, pa je imala dvije molitvene niše. Kada je džamija renovirana 1987, stara molitvena niša okrenuta prema Jerusalemu je uklonjena, a ona okrenuta prema Meki je sačuvana.<ref>{{Cite web|title=Masjid al-Qiblatain - Madain Project (en)|url=https://madainproject.com/masjid_al_qiblatain|access-date=2021-12-12|website=madainproject.com}}</ref> == Bilješka == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Mihrabs}} {{Islamska arhitektura}} {{Ličnosti i imena u Kur'anu}} {{Namaz}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Islam]] [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] 4kp6510w588i7a0dz8yvgw2dg3m8izq 0 98717 3830552 3152240 2026-04-16T06:26:13Z Eloir 53233 3830552 wikitext text/x-wiki {{Bivši Konstruktori Formule 1 |ime = {{ZD|MALE}} Caterham |slika = [[Datoteka:Caterham F1 Team logo (2014).svg|250px]] |puno ime = Caterham F1 Team |sjedište = {{ZD|UK}} [[Leafield]], [[UK]] |osnivač = Tony Fernandes |značajno osoblje = Cyril Abiteboul<br/>Christijan Albers<br/>Riad Asma<br/>Finbarr O'Connell<br/>Mike Gascoyne<br/>John Iley<br/>Colin Kolles<br/>Steve Nielsen<br/>Manfredi Ravetto<br/>Mark Smith<br/>Graham Watson |značajni vozači = {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]<br/>{{ZD|RUS}} [[Vitaly Petrov]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Charles Pic]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Giedo van der Garde]]<br/>{{ZD|ŠVE}} [[Marcus Ericsson]]<br/>{{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]]<br/>{{ZD|NJE}} [[André Lotterer]]<br/>{{ZD|UK}} [[Will Stevens]] |prethodna ime = [[Lotus Racing|Lotus Racing/Team Lotus]] |naknadne ime = |debi = [[Velika nagrada Australije 2012.|VN Australije 2012.]] |zadnja utrka = [[Velika nagrada Abu Dhabija 2014.|VN Abu Dhabija 2014.]] |broj utrka = 56 |SP konstruktora = 0 |SP vozača = 0 |broj pol poziciji = 0 |broj pobjeda = 0 |broj plasmana na podiju = 0 |broj najbržih krugova = 0 |bodovi = 0 }} '''Caterham F1 Team''' je bio [[Malezija|malezijski]] [[Formula 1]] tim sa sjedištem u [[Leafield]]u, [[Engleska]]. {{-}} == Rezultati == {| class="wikitable" style="font-size:95%" |- ! Sezona ! Ime ! Šasija ! Motor ! Gume ! {{Tooltip|Br.|Broj}} ! Vozači ! Bodovi ! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}} |- ! [[Formula 1 – sezona 2014.|2014.]] | Caterham F1 Team | [[Caterham CT05|CT05]] | Renault Sport Energy F1-2014 1.6 V6 t | align=center | {{Pirelli}} | align=center | 9.<br/>10.<br/>45.<br/>46. | [[Marcus Ericsson]]<br />[[Kamui Kobayashi]]<br />[[André Lotterer]]<br />[[Will Stevens]] | align=center | 0 | align=center | 11. |- ! [[Formula 1 – sezona 2013.|2013.]] | Caterham F1 Team | [[Caterham CT03|CT03]] | Renault RS27-2013 2.4 V8 | align=center| {{Pirelli}} | align=center| 20.<br/>21. | [[Charles Pic]]<br />[[Giedo van der Garde]] | align=center | 0 | align=center | 11. |- style="vertical-align: top" ! [[Formula 1 – sezona 2012.|2012.]] | Caterham F1 Team | [[Caterham CT01|CT01]] | Renault RS27-2012 2.4 V8 | align=center| {{Pirelli}} | align=center| 20.<br/>21. | [[Heikki Kovalainen]]<br />[[Vitaly Petrov]] | align=center | 0 | align=center | 10. |} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Caterham F1}} * [http://www.statsf1.com/en/caterham.aspx Statistika Caterham F1] na statsf1.com {{Spisak konstruktora u Formuli 1}} [[Kategorija:Konstruktori Formule 1]] [[Kategorija:Malezijski konstruktori Formule 1]] rm9oc29lniwm4idt608og2y9j8ey97q 0 143828 3830450 3065453 2026-04-15T12:46:29Z ~2026-23118-86 180343 [[Kategorija:Topologijaž]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830450 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} U [[matematika|matematici]] '''intervalom''' nazivamo [[skup]] [[realni broj|realnih brojeva]], koji se nalaze između dva poznata broja, ta dva broja se nazivaju ''granice intervala''. Npr. interval „(10;20)“ opisuje skup realnih brojeva između 10 i 20, bez tih brojeva. Interval „[10;20]“ označava skup realnih brojeva između 10 i 20, uključujući i 10 i 20. U apstraktnoj matematici interval je definisan kao [[podskup]] ''S'' nekog linearno uređenog skupa ''T'', za koji vrijedi, bilo koje ''x'', ''y''&nbsp;∈&nbsp;''S'' a ''x''&nbsp;&lt;&nbsp;''z''&nbsp;&lt;&nbsp;''y'', te ''z''&nbsp;∈&nbsp;''S''. == Tipovi intervala == Intervali realnih brojeva mogu imati jedan od sljedećih oblika (''a'', ''b'' su realni brojevi, gdje ''a''&nbsp;&lt;&nbsp;''b''): # (''a'',''b'') = { ''x'' | ''a'' &lt; ''x'' &lt; ''b'' } # [''a'',''b''] = { ''x'' | ''a'' ≤ ''x'' ≤ ''b'' } # [''a'',''b'') = { ''x'' | ''a'' ≤ ''x'' &lt; ''b'' } # (''a'',''b'']= { ''x'' | ''a'' &lt; ''x'' ≤ ''b'' } # (''a'',∞) = { ''x'' | ''a'' &lt; ''x'' } # [''a'',∞) = { ''x'' | ''a'' ≤ ''x'' } # (−∞,''b'') = { ''x'' | ''x'' &lt; ''b'' } # (−∞,''b''> = { ''x'' | ''x'' ≤ ''b'' } # (−∞,∞) = '''R''', cijeli skup relnih brojeva # {''a''} u slučaju [''a'',''a''] # [[prazan skup]] u slučaju (''a'',''a''), npr. kada je lijeva granica intervala veća nego desna. Intervali 1., 5., 7., 9. a 11. se zovu '''otvoreni intervali''', intervali 2., 6., 8., 9., 10. a 11. su '''zatvoreni intervali''', te se ponekad još nazivaju '''segmenti'''. Intervali 3. a 4. se nekada nazivaju '''poluotvoreni''' ili '''poluzatvoreni''' ili '''s lijeva/ s desna otvoreni/ zatvoreni'''. == Aritmetika intervala == Matematiku intervala je predstavio [[Mieczyslaw Warmus|M. Warmus]], 1956. godine. Ta aritmetika daje definiciju operacijama nad intervalima tako, da : ''A'' ⊕ ''B'' = { ''x'' | ∃''y'' ∈ ''A'' ∃''z'' ∈ ''B'' ''x'' = ''y'' ⊕ ''z'' } Za osnovne računske operacije to znači: * (''a'',''b'') + (''c'',''d'') = (''a''+''c'', ''b''+''d'') * (''a'',''b'') − (''c'',''d'') = (''a''−''d'', ''b''−''c'') * (''a'',''b'') ⋅ (''c'',''d'') = (min {''ac'', ''ad'', ''bc'', ''bd''}, max {''ac'', ''ad'', ''bc'', ''bd''}) * (''a'',''b'') : (''c'',''d'') = (min {''a'':''c'', ''a'':''d'', ''b'':''c'', ''b'':''d''}, max {''a'':''c'', ''a'':''d'', ''b'':''c'', ''b'':''d''}) Djeljenje intervalom, koji sadrži nulu nije definisano. Sabiranje i množenje su [[komutativnost|komutativne]], [[asocijativnost|asociativne]] i poddistributivne operacije (skup ''X'' (''Y'' + ''Z'') je podskup ''XY'' + ''XZ''). == Također pogledajte == * [[Nejednakost]] == Vanjski linkovi == *[http://mathworld.wolfram.com MathWorld] [[Kategorija:Matematička analiza]] [[Kategorija:Topologijaž]] hvd67xm6mk6u0mxbxp81yg6ix9yxfut 3830451 3830450 2026-04-15T12:46:53Z Panasko 146730 [[Kategorija:Topologijaž]] uklonjena; [[Kategorija:Topologija]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830451 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} U [[matematika|matematici]] '''intervalom''' nazivamo [[skup]] [[realni broj|realnih brojeva]], koji se nalaze između dva poznata broja, ta dva broja se nazivaju ''granice intervala''. Npr. interval „(10;20)“ opisuje skup realnih brojeva između 10 i 20, bez tih brojeva. Interval „[10;20]“ označava skup realnih brojeva između 10 i 20, uključujući i 10 i 20. U apstraktnoj matematici interval je definisan kao [[podskup]] ''S'' nekog linearno uređenog skupa ''T'', za koji vrijedi, bilo koje ''x'', ''y''&nbsp;∈&nbsp;''S'' a ''x''&nbsp;&lt;&nbsp;''z''&nbsp;&lt;&nbsp;''y'', te ''z''&nbsp;∈&nbsp;''S''. == Tipovi intervala == Intervali realnih brojeva mogu imati jedan od sljedećih oblika (''a'', ''b'' su realni brojevi, gdje ''a''&nbsp;&lt;&nbsp;''b''): # (''a'',''b'') = { ''x'' | ''a'' &lt; ''x'' &lt; ''b'' } # [''a'',''b''] = { ''x'' | ''a'' ≤ ''x'' ≤ ''b'' } # [''a'',''b'') = { ''x'' | ''a'' ≤ ''x'' &lt; ''b'' } # (''a'',''b'']= { ''x'' | ''a'' &lt; ''x'' ≤ ''b'' } # (''a'',∞) = { ''x'' | ''a'' &lt; ''x'' } # [''a'',∞) = { ''x'' | ''a'' ≤ ''x'' } # (−∞,''b'') = { ''x'' | ''x'' &lt; ''b'' } # (−∞,''b''> = { ''x'' | ''x'' ≤ ''b'' } # (−∞,∞) = '''R''', cijeli skup relnih brojeva # {''a''} u slučaju [''a'',''a''] # [[prazan skup]] u slučaju (''a'',''a''), npr. kada je lijeva granica intervala veća nego desna. Intervali 1., 5., 7., 9. a 11. se zovu '''otvoreni intervali''', intervali 2., 6., 8., 9., 10. a 11. su '''zatvoreni intervali''', te se ponekad još nazivaju '''segmenti'''. Intervali 3. a 4. se nekada nazivaju '''poluotvoreni''' ili '''poluzatvoreni''' ili '''s lijeva/ s desna otvoreni/ zatvoreni'''. == Aritmetika intervala == Matematiku intervala je predstavio [[Mieczyslaw Warmus|M. Warmus]], 1956. godine. Ta aritmetika daje definiciju operacijama nad intervalima tako, da : ''A'' ⊕ ''B'' = { ''x'' | ∃''y'' ∈ ''A'' ∃''z'' ∈ ''B'' ''x'' = ''y'' ⊕ ''z'' } Za osnovne računske operacije to znači: * (''a'',''b'') + (''c'',''d'') = (''a''+''c'', ''b''+''d'') * (''a'',''b'') − (''c'',''d'') = (''a''−''d'', ''b''−''c'') * (''a'',''b'') ⋅ (''c'',''d'') = (min {''ac'', ''ad'', ''bc'', ''bd''}, max {''ac'', ''ad'', ''bc'', ''bd''}) * (''a'',''b'') : (''c'',''d'') = (min {''a'':''c'', ''a'':''d'', ''b'':''c'', ''b'':''d''}, max {''a'':''c'', ''a'':''d'', ''b'':''c'', ''b'':''d''}) Djeljenje intervalom, koji sadrži nulu nije definisano. Sabiranje i množenje su [[komutativnost|komutativne]], [[asocijativnost|asociativne]] i poddistributivne operacije (skup ''X'' (''Y'' + ''Z'') je podskup ''XY'' + ''XZ''). == Također pogledajte == * [[Nejednakost]] == Vanjski linkovi == *[http://mathworld.wolfram.com MathWorld] [[Kategorija:Matematička analiza]] [[Kategorija:Topologija]] eyc02kbl7f202zzfdpqvj2t74w28wzc 3830466 3830451 2026-04-15T12:53:21Z Panasko 146730 [[Kategorija:Teorija redova]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830466 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} U [[matematika|matematici]] '''intervalom''' nazivamo [[skup]] [[realni broj|realnih brojeva]], koji se nalaze između dva poznata broja, ta dva broja se nazivaju ''granice intervala''. Npr. interval „(10;20)“ opisuje skup realnih brojeva između 10 i 20, bez tih brojeva. Interval „[10;20]“ označava skup realnih brojeva između 10 i 20, uključujući i 10 i 20. U apstraktnoj matematici interval je definisan kao [[podskup]] ''S'' nekog linearno uređenog skupa ''T'', za koji vrijedi, bilo koje ''x'', ''y''&nbsp;∈&nbsp;''S'' a ''x''&nbsp;&lt;&nbsp;''z''&nbsp;&lt;&nbsp;''y'', te ''z''&nbsp;∈&nbsp;''S''. == Tipovi intervala == Intervali realnih brojeva mogu imati jedan od sljedećih oblika (''a'', ''b'' su realni brojevi, gdje ''a''&nbsp;&lt;&nbsp;''b''): # (''a'',''b'') = { ''x'' | ''a'' &lt; ''x'' &lt; ''b'' } # [''a'',''b''] = { ''x'' | ''a'' ≤ ''x'' ≤ ''b'' } # [''a'',''b'') = { ''x'' | ''a'' ≤ ''x'' &lt; ''b'' } # (''a'',''b'']= { ''x'' | ''a'' &lt; ''x'' ≤ ''b'' } # (''a'',∞) = { ''x'' | ''a'' &lt; ''x'' } # [''a'',∞) = { ''x'' | ''a'' ≤ ''x'' } # (−∞,''b'') = { ''x'' | ''x'' &lt; ''b'' } # (−∞,''b''> = { ''x'' | ''x'' ≤ ''b'' } # (−∞,∞) = '''R''', cijeli skup relnih brojeva # {''a''} u slučaju [''a'',''a''] # [[prazan skup]] u slučaju (''a'',''a''), npr. kada je lijeva granica intervala veća nego desna. Intervali 1., 5., 7., 9. a 11. se zovu '''otvoreni intervali''', intervali 2., 6., 8., 9., 10. a 11. su '''zatvoreni intervali''', te se ponekad još nazivaju '''segmenti'''. Intervali 3. a 4. se nekada nazivaju '''poluotvoreni''' ili '''poluzatvoreni''' ili '''s lijeva/ s desna otvoreni/ zatvoreni'''. == Aritmetika intervala == Matematiku intervala je predstavio [[Mieczyslaw Warmus|M. Warmus]], 1956. godine. Ta aritmetika daje definiciju operacijama nad intervalima tako, da : ''A'' ⊕ ''B'' = { ''x'' | ∃''y'' ∈ ''A'' ∃''z'' ∈ ''B'' ''x'' = ''y'' ⊕ ''z'' } Za osnovne računske operacije to znači: * (''a'',''b'') + (''c'',''d'') = (''a''+''c'', ''b''+''d'') * (''a'',''b'') − (''c'',''d'') = (''a''−''d'', ''b''−''c'') * (''a'',''b'') ⋅ (''c'',''d'') = (min {''ac'', ''ad'', ''bc'', ''bd''}, max {''ac'', ''ad'', ''bc'', ''bd''}) * (''a'',''b'') : (''c'',''d'') = (min {''a'':''c'', ''a'':''d'', ''b'':''c'', ''b'':''d''}, max {''a'':''c'', ''a'':''d'', ''b'':''c'', ''b'':''d''}) Djeljenje intervalom, koji sadrži nulu nije definisano. Sabiranje i množenje su [[komutativnost|komutativne]], [[asocijativnost|asociativne]] i poddistributivne operacije (skup ''X'' (''Y'' + ''Z'') je podskup ''XY'' + ''XZ''). == Također pogledajte == * [[Nejednakost]] == Vanjski linkovi == *[http://mathworld.wolfram.com MathWorld] [[Kategorija:Matematička analiza]] [[Kategorija:Topologija]] [[Kategorija:Teorija redova]] 6p73jpx2ivwyd53pwej4yqob5i52ush 0 145436 3830470 3782045 2026-04-15T12:55:45Z Panasko 146730 [[Kategorija:Topološke grupe]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830470 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Pozitivan broj''' je bilo koji [[realan broj]] koji je veći od [[nula|nule]]. Pozitivan [[broj]] je suprotan [[negativan broj|negativnom broju]], što znači da kada se ova dva broja saberu rezultat iznosi nulu. == Simboli == Slijedeći simboli se koriste u [[matematika|matematici]] za označavanje [[skup]]ova pozitivnih brojeva: * Skup pozitivnih [[realni broj|realnih brojeva]]: <math>\mathbb{R}^{+}</math> * Skup pozitivnih [[racionalan broj|racionalnih brojeva]]: <math>\mathbb{Q}^{+}</math> * Skup pozitivnih [[cijeli broj|cijelih brojeva]]: <math>\mathbb{Z}^{+}</math> ili <math>\mathbb{N}</math> == Također pogledajte == * [[Negativan broj]] * [[Cijeli broj]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Brojevi}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Brojevi]] [[Kategorija:Cijeli brojevi]] [[Kategorija:Elementarna aritmetika]] [[Kategorija:Topološke grupe]] r8xxmq1ejupnq5dp1iisf77mjknx1kg 0 146039 3830462 3501938 2026-04-15T12:52:19Z Panasko 146730 [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830462 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rotating Sphere.gif|right|thumb|[[Sfera]] koja se rotira oko svoje ose.]] '''Rotacija''' je kružno kretanje objekta oko centra (ili [[Tačka (geometrija)|tačke]]) rotacije. Trodimenzionalni objekat uvijek rotira oko imaginarne linije zvane osa rotacije. Ako osa prolazi kroz centar tijela mase, za tijelo se kaže da rotira oko sebe ili da se obrće. Rotacija oko vanjske tačke, npr. rotacija Zemlje oko Sunca, naziva se revolucija ili orbitalna revolucija, obično kada se proizvodi gravitacijom. == Matematika == {{Glavni|Rotacija (matematika)}} [[Datoteka:Rotation_illus.svg|right|thumb|Rotacija planarne figure oko tačke.]] [[Datoteka:AxialTiltObliquity.png|thumb|right|Veze između rotacionih osa, [[Orbitalna ravan (astronomija)|ravan orbite]] i [[aksijalni nagib]] (za Zemlju).]] [[Matematika|Matematički]], rotacija je kretanje [[kruto tijelo|krutog tijela]] koje, za razliku od [[translacija (geometrija)|translacije]], zadržava tačku fiksnom (nepokretnom). Ova definicija se primjenjuje na rotacije unutar dvije i tri dimenzije (u ravni i u prostoru, respektivno.) Sva pomjeranja krutog tijela su rotacije, translacije ili kombinacija ovo dvoje. Rotacija je jednostavno progresivna radijalna orijentacija na zajedničku tačku. Ta zajednička tačka leži u osi tog kretanja. Osa je pod 90 stepeni okomita na ravan kretanja. Ako je osa rotacije koja leži van tijela u pitanju onda se za tijelo kaže da orbitiraju. Ne postoji fundamentalna razlika između “rotacije” i “orbitiranja” i/ili "obrtanja". Osnovna razlika je jednostavno ta gdje osa rotacije leži, da li unutar ili van tijela. Ova distinkcija se može predstaviti i za “stroga” i za “ne-stroga” tijela. Ako je rotacija oko tačke popraćena drugom rotacijom oko iste tačke/ose, pojavljuje se treća rotacija. Obrnuto ([[inverzni element|inverzno]]) od rotacije je također rotacija. Tako, rotacije oko tačke/ose formiraju [[grupa (matematika)|grupu]]. Ipak, rotacija oko tačke ili ose i rotacija oko različitih tački/osa mogu rezultirati u nečemu različitom od rotacije, npr. translacijom. Rotacije oko ''x'', ''y'' i ''z'' osa zovu se ''glavnim rotacijama''. Rotacija oko bilo koje ose može se obavljati dodavanjem rotacije oko ''x'' ose, popraćeno rotacijom oko ''y'' ose, i popraćeno rotacijom oko ''z'' ose. Takoreći, bilo koja prostorna rotacija se može rastaviti na kombinaciju glavnih rotacija. U [[Dinamika leta|dinamici letenja]], [[Glavne ose aviona|glavne ose]] su poznate kao ''vertikalna'', ''lateralna'' i ''longitudinalna'' osa (poznate i kao [[Tait-Bryanovi uglovi]]). Ova terminologija se koristi i u [[računarska grafika|računarskoj grafici]]. {{također pogledajte|pregib (matematika)|ciklična permutacija|Eulerovi uglovi|kruto tijelo|rotacija oko nepomične ose|rotaciona grupa SO(3)|rotaciona matrica|osni ugao|kvaternion|izometrija}} == Astronomija == [[Datoteka:Star trails over the Paranal Residencia, Chile.jpg|thumb|[[Zvjezdana staza]] uzrokovana [[Rotacija Zemlje|Zemljinom rotacijom]] tokom vremena dugog izlaganja kameri.<ref>{{cite news|title=An Oasis, or a Secret Lair?|url=http://www.eso.org/public/images/potw1340a/|access-date=8. 10. 2013|newspaper=ESO Picture of the Week}}</ref>]] U [[astronomija|astronomiji]], rotacija je često vidljiva pojava. [[Zvijezda|Zvijezde]], [[planeta|planete]] i slična tijela se obrću oko svoji osa. Brzina rotacije planeta Sunčevog sistema bila je prvi put mjerena praćenjem vidljivih osobina. [[Zvjezdana rotacija]] se mjeri kroz [[Dopplerov efekt]] ili praćenjem aktivnih površinskih osobina. Ova rotacija uzrokuje [[Centrifugalna sila|centrifugalno ubrzanje]] u referentnom okviru Zemlje što blago neutrališe efekt gravitacije koji je bliži [[ekvator]]u. Jedan efekt je taj da objekt teži nešto manje na ekvatoru. Naredni je da je Zemlja blago deformisana u [[oblati sferoid]]. Još jedna posljedica rotacije planete jeste pojava [[precesija|precesije]]. Kao [[žiroskop]], sveobuhvatni efekt je blago "klimav" u pomjeranju osa planete. Trenutno nagib [[Zemlja|Zemljine]] ose na njenu orbitalnu ravan ([[ukošenost ekliptike]]) jeste 23,44 stepena, ali ovaj ugao se mijenja polahko (hiljadama godina). (Također pogledajte [[Precesija ravnodnevice]] i [[Polarna zvijezda]].) === Rotacija i revolucija === {{Glavni|Orbitalna revolucija}} Dok se revolucija često koristi kao sinonim za rotaciju, u dosta oblasti, posevno astronomiji i srodnim, revolucija, često označavana kao orbitalna revolucija radi preciznosti, koristi se kada jedno tijelo kruži oko drugog dok se pojam rotacija koristi da označava pomjeranje oko ose. Mjeseci se vrte oko svojih planeta, planete kruže oko svojih zvijezda (kao Zemlja oko Sunca); i zvijezde polahko kruže oko svojih [[Centar galaksije|centara galaksije]]. Kretanje komponenata [[galaksija]] je složeno, ali ono često uključuje rotacionu komponentu. === Retrogradna rotacija === Većina [[planeta]] u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]], uključujući i [[Zemlja|Zemlju]], obrću se u istom pravcu kao što orbitiraju oko [[Sunce|Sunca]]. Izuzeci su [[Venera]] i [[Uran]]. Uran rotira blizu svoje strane u odnosu na svoju orbitu. Trenutna špekulacija je da je Uran počeo sa tipičnom progradnom orijentacijom i da je udaren sa strane velikim udarcem u svojoj ranoj historiji. Za Veneru se može smatrati da rotira polahko unazad (ili "naopako"). [[Patuljasta planeta]] [[Pluton]] (ranije smatrana planetom) je anomalija na ovaj i druge načine. == Također pogledajte == * [[Translacija]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Rotation}} * [http://www.cut-the-knot.org/Curriculum/Geometry/RotationTransform.shtml Proizvodi rotacije] na stranici cut-the-knot.org * [http://www.cut-the-knot.org/Curriculum/Geometry/Connes.shtml Kada je trougao ekvilateralan] na stranici cut-the-knot.org * [https://web.archive.org/web/20070220093453/http://howtoproperly.com/rotate-points-using-polar-coordinates/ Rotiraj tačke koristeći polarne koordinate], howtoproperly.com * [http://demonstrations.wolfram.com/RotationInTwoDimensions/ Rotacija u dvije dimenzije] - Sergio Hannibal Mejia po radu Rogera Germundssona i [http://demonstrations.wolfram.com/Understanding3DRotation/ Razumijevanje 3D rotacije] od Rogera Germundssona, [[Wolfram Demonstrations Project]]. demonstrations.wolfram.com [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Rotacija|*]] [[Kategorija:Kinematika]] [[Kategorija:Euklidska geometrija]] [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] g14jxjuyj692cxkyrd3dri7l8vuzdpt 0 176295 3830468 3053032 2026-04-15T12:55:05Z Panasko 146730 [[Kategorija:Fourierova analiza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830468 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{glavni|Trigonometrijske funkcije}} [[Datoteka:Unit circle angles color.svg|mini|Koordinate na jediničnom krugu]] '''Jedinični krug''' je definisan kao [[krug]] sa centrom u koordinatnom početku i [[poluprečnik]]om (radijusom) <math>r = 1</math> i čiji se centar u koordinatnom početku (0,0. Jedinični krug siječe x-osu u tačkama <math>(-1,0)</math> i <math>(1,0)</math> i y-osu u tačkama <math>(0,1)</math> i <math>(0,-1)</math>. Ortogonalna projekcija tačke <math>A(x,y)</math> na x osu je <math>A_1(x,0)</math>, a na y- osu <math>A_2(0,y)</math>. Duži <math>OA_1</math> i <math>OA_2</math> su katete pravouglog trougla <math>OA_1A_2</math> čije su dužine x i y. <math>cos\theta</math> je horizontalna a <math>sin\theta</math> vertikalna dužina. Ugao <math>\theta</math> je u standardnom položaju. Na osnovu definicije funkicje [[Sinus|sinus]] i [[kosinus]] dobijamo sljedeće jednakosti: <math>sin \theta = y/1 =y</math> <math>cos \theta=x/1=x</math> <math>tg \theta=y/x</math> Ako su (''x'', ''y'') tačke na kružnici jediničnog kruga u prvom kvadrantu, onda su ''x'' i ''y'' katete pravouglog trougla (isječci na ''x'' i ''y'' osi, respektivno) čija je hipotenuza (poluprečnik) 1. Prema [[Pitagorina teorema|Pitagorinoj teoremi]] ''x'' i ''y'' zadovoljavaju[[Jednačine| jednačinu]] <math>x^2 + y^2 = 1 </math> Pošto je <math>x^2 = (-x)^2</math> prethodna jednačina važi za sve tačke (x, y) na jediničnom krugu, ne samo za prvi kvadrant. == Trigonometrijske funkcije == [[Datoteka:Einheitskreis Ani.gif|mini|Trigonometrijske funkcije kod jediničnog kruga (Animacija)]] Uz pomoć trigonometrijskih funkcija kod pravouglih trougla mogu se prikazati odnosi između koordinata i uglova na jediničnom krugu. Trigonometrijske funkcije [[Sinus|sinus]] i [[kosinus]] mogu biti definisane na jediničnom krugu na sljedeći način. Ako je (x, y) tačka na jediničnom krugu i ako duž iz koordinatnog početka do tačke (x, y) čini ugao t sa pozitivnim dijelom x-ose (u smjeru suprotnim od smjera kazaljke na satu), tada važi: :<math>cos\theta = x</math> :<math>sin\theta = y</math> Jednačina <math>x^2 + y^2 = 1</math> daje poznatu relaciju <math>cos^ 2\theta + sin^ 2\theta = 1</math> {| class="wikitable float-left" |- class="bgcolor6" ! &nbsp; !! α !! sin α !! cos α !! tg α !! cotg α |- | 1. kvadrant || 0–90° || + || + || + || + |- | 2. kvadrant || 90–180° || + || − || − || − |- x | 3. kvadrant || 180–270° || − || − || + || + |- | 4. kvadrant || 270–360° || − || + || − || − |} Jedinični krug takođe daje uvid da su sinus i kosinus periodične funkcije jednakostima: :<math>\cos t = \cos(2k\pi +\theta) \,\!</math> :<math>\sin t = \sin(2k \pi +\theta) \,\!</math> za svaki [[Cijeli brojevi|cijeli broj]] k. Ove jednakosti polaze od činjenice da x i y koordinate tačke na krugu ostaju iste ako ugao t napravi bilo koji broj obrtaja (1 obrtaj = <math>2\pi</math> radijana). Kada se radi sa [[Pravougli trougao|pravouglim trouglovima]], sinus i kosinus, kao i ostale trigonometrijske funkcije imaju smisla samo ako je ugao veći od 0 i manji od <math>\pi/2</math>. Koristeći jedinični krug, ove [[funkcije]] dobijaju smisao za bilo koju realnu vrijednost [[Ugao|ugla.]] Ako je tačka A tačka jediničnog kruga onda su njene koordinate :<math>A(0)=A(2 \pi)=(1,0)</math> :<math>A(\pi/2)= (0,1)</math> :<math>A(\pi)=(-1,0)</math> [[Datoteka:Rational parameterization of unit circle.svg|mini]] Druge tačke su određene koordinatama <math>\left(\tfrac{1-t^2}{1+t^2},\tfrac{2t}{1+t^2}\right)</math> Zamjenom <math>t=p/q</math> dobijamo [[pitagorine trojke]] <math>(q^2-p^2, 2pq, q^2+p^2)</math>. ==Kompleksna ravan== U kompleksnoj ravni jedinični krug predstavljen je skupom <math>G \subset \mathbb{C}</math> : <math>G = \{z : \mathrm{Re}\{z\}^2 + \mathrm{Im}\{z\}^2 = 1 \} = \{z : z = e^{i\phi}, 0 \leq \phi < 2\pi\}</math> == Također pogledajte == * [[Ugao]] ==Izvori== [http://mathworld.wolfram.com/UnitCircle.html Unit Circle] [https://web.archive.org/web/20160720054231/http://alas.matf.bg.ac.rs/~brankica/sadrzaj/naslov4.html Jedinični krug] {{Commonscat|Unit circles}} [[Kategorija:Geometrijski oblici]] [[Kategorija:Fourierova analiza]] 5s4icw338terwmfugp5acuvxefzq2g9 0 269188 3830526 3761677 2026-04-15T19:20:47Z Palapa 383 /* Višestruka zvijezda */ 3830526 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sirius_A_and_B_Hubble_photo.jpg|desno|mini|Poznata binarna zvijezda [[Sirius]], ovdje viđena na [[Svemirski teleskop Hubble|Hubbleovoj]] fotografiji iz 2005. godine, sa Siriusom A u centru i [[Bijeli patuljak|bijelim patuljkom]], Siriusom B, dole lijevo od nje.]] '''Dvostruka zvijezda''' je sistem dviju [[zvijezda]] koje se kreću oko zajedničke tačke.<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL">[[Linda K. Glover]], DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg 2005, S.60-61 {{ISBN|3-937606-26-2}} {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> Prvu dvostruku zvijezdu otkrio je [[1699]]. godine [[italijan]]ski [[matematičar]] [[Geminiano Montanari]], posmatrajući zvijezdu [[Algol]]. Kasnije [[1783]]. [[Britanac|britanski]] [[astronom]] [[John Goodricke]] ustanovio je periodične promjene sjaja na istoj zvijezdi. Naime zvijezda Algol mijenjala je svakih 68,82 [[Sat (mjerna jedinica)|sati]] tri puta jačinu sjaja.<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL" /> Goodricke je imao dvije pretpostavke o promjeni: * Zvijezda ima na jednoj strani jake [[Sunčeve pjege|pjege]] koje se zbog [[rotacija|rotacije]] gube i ponovo pojavljuju <ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/> * Zvijezda ima manjeg pratioca sa znatno manjim sjajem <ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/> Savremena [[astronomija]] povrdila je drugu pretpostavku. Nama najbliža dvostruka zvijezda je [[Sirijus]]. Njen pratioc Sirijus B je [[bijeli patuljak]] <ref>[http://dictionary.reference.com/browse/sirius Dvostruka zvijezda, članak iz leksikona Dictionary] učitano 09.01.2013 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> Naše [[Sunce]] nema pratioca i time predstavlja izuzetak u [[Mliječni put|našoj galaksiji]]. Zvijezde su inače u našoj galaksiji pretežno dvostruke ili višestruke. <ref name="WELTALL">DAS WELTALL, Dorling Kindersley Verlag Deutschland, München, 2011 {{ISBN|978-3-8310-1972-4}} {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> [[Datoteka:Gwiazda_podwójna_zaćmieniowa_schemat.svg|mini|Pomračujuća binarna zvijezda koja prikazuje različite faze manje sekundarne zvijezde u odnosu na primarnu zvijezdu (u sredini)]] == Klasifikacija dvostrukih zvijezda == Dvostruke zvijezde mogu po načinu posmatranja biti:<ref name="COSMOS">[http://astronomy.swin.edu.au/cosmos/B/Binary+Star Dvostruka zvijezda, članak iz enciklopedije COSMOS na astronomskom univerzitetu u ] [[Swinburn]]u, [[Australija]] učitano 09.01.2013 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> ==== Vizuelne dvostruke zvijezde ==== Dvije zvijezde su samo vizuelno (prividno) dvostruke ali u stvarnosti su udaljene jedna od druge.<ref name="COSMOS"/> === [[Spektroskopija|Spektroskopijske]] dvostruke zvijezde === Dvije zvijezde mogu biti toliko blizu da se ne mogu pojedinačno razlikovati. To je moguće pomoću spektroskopijske analize.<ref name="COSMOS"/> === [[Astrometrija|Astrometrijske]] dvostruke zvijezde === Samo je jedna zvijezda vildljiva ali zbog gravitacione sile njenog pratioca mijenja se periodično njena pozicija.<ref name="COSMOS"/> === [[Fotometrija|Fotometrijske]] (pomračene) dvostruke zvijezde === Dvije zvijezde kruže jedna oko druge i njihova sjajnost se mijenja pošto jedna drugu zaklanjaju.<ref name="COSMOS"/> == Višestruka zvijezda == Višestruka zvijezda je sistem tri ili više zvijezda. One su za razliku od dvostrukih u nekim slučajevima samo neposredno uočljive ([[spektroskopija|spektroskopijom]] ili [[astrometrija|astrometrijom]]).<ref name="WELTALL"/> === Trostruka zvijezda === Poznata trostruka zvijezda je [[Pismis 24-1]] u sazviježđu [[Škorpion (sazviježđe)|Škorpion]]. Otkrivena je [[1997.|1997]] pomoću [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubble]] <ref name="WELTALL"/> === Četverostruka zvijezda === U sazviježđu [[Kipar (sazviježđe)|Kipar]] postoji zvjezdani sistem [[Epsilon Sculptoris|&epsilon; Scl]] koji se sastoji od četiri zvijezde.<ref name="guide">[http://www.constellation-guide.com/constellation-list/sculptor-constellation/ Sazviježđe Kipar iz]''constellation-guide.com'' pristupljeno 6. 3.2015 {{en simbol}}</ref> === Šesterostruka zvijezda === [[Kastor (zvijezda)|Kastor]] je šesterostruka zvijezda u [[Blizanci (sazviježđe)|sazviježđu Blizanaca]]. <ref name="Constellation Guide">[http://www.constellation-guide.com/constellation-list/gemini-constellation/ Zvijezde u sazviježđu Blizanci iz Constellation Guide] učitano 30.3.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> === Sedmostruka zvijezda === [[Alpha Delphini]] je sedmostruka zvijezda u [[Delfin (sazviježđe)|sazviježđu Delfin]].<ref>[http://www.constellation-guide.com/constellation-list/delphinus-constellation/ Zvijezde u sazviježđu Delfin iz Constellation Guide] učitano 8.4.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> {{Multiple image|perrow=1/2|total_width=300px|image1=|caption1=|image2=Algol AB movie imaged with the CHARA interferometer - labeled.gif|caption2=Algol A redovno biva pomračen slabijim Algolom B svakih 2,87 dana. (Slika prikazana u [[Lista astronomskih interferometara na vidljivim i infracrvenim talasnim dužinama#Trenutne performanse zemaljskih interferometara|H-opseg]] pomoću interferometra CHARA. Nagli skokovi u animaciji su artefakti.)|image3=HD188753 orbit.jpg|caption3=Umjetnikova impresija o orbitama [[HD 188753]], trostrukog zvjezdanog sistema.}} [[Datoteka:Smoke_ring_for_a_halo.jpg|lijevo|mini|250x250piksel|Zvjezdani sistem po imenu [[DI Cha]]. Iako su samo dvije zvijezde vidljive, to je zapravo četverostruki sistem koji sadrži dva seta binarnih zvijezda.<ref>{{Cite web|url=http://www.spacetelescope.org/images/potw1543a/|title=Smoke ring for a halo|access-date=26 October 2015}}</ref>]] ==Vansolarna planeta== Do 2009. (lansiranje [[Svemirski teleskop Kepler|Keplera]]) vladalo je uvjerenje da nije moguć opstanak planeta zbog dvije [[Gravitacija|gravitacijske]] tačke. Do 2012. otkrivene su, pomoću Keplera tri dvostruke zvijezde s planetama.<ref name="swr">[http://www.swr.de/blog/wissenschaftaktuell/2012/01/12/entdeckung-im-all/]{{Mrtav link}} [[Südwesten Rundfunk|SWR]] obavljeno 12.1.2012 pristupljeno 8.5.2015 {{de simbol}}</ref> == Također pogledajte == * [[Radijalna brzina]] * [[Promjenljiva zvijezda]] ==Adaptacija== ===Muzika=== * "[[Binary Star (pjesma)|Binary Star]]" ([[SHIKIMO]], 2019)<ref>{{cite web|title=Binary Star |url=https://shikimo.bandcamp.com/|website=Bandcamp|access-date=3. 4. 2019|language=en}}</ref> == Reference == {{reference}} {{Zvijezda}} {{Commonscat|Binary stars}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Astronomski objekti]] [[Kategorija:Zvijezde]] grbnfejnk9ik4t80givovuuq8jbxpgr 0 351995 3830494 3462795 2026-04-15T18:04:49Z Vouckal 76262 Vouckal premjestio je stranicu [[Ovrlje]] na [[Ovrlja]]: Uobičajen naziv: Službeno a i uobičajeno ime naselja je Ovrlja 3462795 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Ovrlje |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = |opis_slike = |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 41| širina_sekundi = 02| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 45| dužina_sekundi = 01| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 359 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 173 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21238 Otok |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Ovrlje''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Sinj]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Otok, Splitsko-dalmatinska županija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Ovrlje je imalo 173 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 151 || 0 || 0 || 246 || 259 || 136 || 0 || 205 || 221 || 215 || 226 || 199 || 238 || 222 || 214 || 190 || 173 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1869., 1880. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]. Do 1931. iskazivano kao dio naselja.''</small> ===Popis [[1991.]]=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Sinj)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ovrlje je imalo 222 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Ovrlje |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 222 | label1 = [[Hrvati]] 220 | value1 = 99.09 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Rusi]] 1 | value2 = 0.45 | color2 = #F400A1 | label3 = nepoznato 1 | value3 = 0.45 | color3 = #A2A2D0 }} |- |} == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Otok (Splitsko-dalmatinska županija)}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 656n0iswz4m6b4qhfrzy7d0nm8p9ejm 3830497 3830494 2026-04-15T18:05:57Z Vouckal 76262 Službeno a i uobičajeno ime naselja je Ovrlja 3830497 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Ovrlja |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = |opis_slike = |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 41| širina_sekundi = 02| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 45| dužina_sekundi = 01| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 359 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 173 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21238 Otok |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Ovrlja''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Sinj]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Otok, Splitsko-dalmatinska županija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Ovrlja je imala 173 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 151 || 0 || 0 || 246 || 259 || 136 || 0 || 205 || 221 || 215 || 226 || 199 || 238 || 222 || 214 || 190 || 173 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1869., 1880. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]. Do 1931. iskazivano kao dio naselja.''</small> ===Popis [[1991.]]=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Sinj)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ovrlja je imalo 222 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Ovrlja |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 222 | label1 = [[Hrvati]] 220 | value1 = 99.09 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Rusi]] 1 | value2 = 0.45 | color2 = #F400A1 | label3 = nepoznato 1 | value3 = 0.45 | color3 = #A2A2D0 }} |- |} == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Otok (Splitsko-dalmatinska županija)}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 4rzrq1xlpq3cldr4mrani9o6oc12k8n 3830500 3830497 2026-04-15T18:10:15Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Vouckal|Vouckal]] ([[User talk:Vouckal|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Rethymno|Rethymno]] 3462795 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Ovrlje |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = |opis_slike = |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 41| širina_sekundi = 02| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 45| dužina_sekundi = 01| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 359 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 173 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21238 Otok |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Ovrlje''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazilo se u sastavu stare općine [[Sinj]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Otok, Splitsko-dalmatinska županija)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Ovrlje je imalo 173 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 151 || 0 || 0 || 246 || 259 || 136 || 0 || 205 || 221 || 215 || 226 || 199 || 238 || 222 || 214 || 190 || 173 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1869., 1880. i 1921. podaci su sadržani u naselju [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]]. Do 1931. iskazivano kao dio naselja.''</small> ===Popis [[1991.]]=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Sinj)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ovrlje je imalo 222 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Ovrlje |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 222 | label1 = [[Hrvati]] 220 | value1 = 99.09 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Rusi]] 1 | value2 = 0.45 | color2 = #F400A1 | label3 = nepoznato 1 | value3 = 0.45 | color3 = #A2A2D0 }} |- |} == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Otok (Splitsko-dalmatinska županija)}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 656n0iswz4m6b4qhfrzy7d0nm8p9ejm 0 357288 3830563 3828929 2026-04-16T10:07:14Z Markuss86 133879 3830563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #EB0000 | Ime kluba = '''Atlético de Madrid''' | Puno ime = ''Club Atlético de Madrid, SAD'' | Grb = Atlético Madrid.png | veličina_grba = 170px | Nadimak = ''Los Colchoneros''<br>''Los Rojiblancos''<br>''Los Indios''<br>''El Atléti'' | Osnovan = 26. april 1903. | Raspušten = | Lokacija = [[Madrid]]<br>[[Španija]] | Boje = {{colorbox|#EB0000}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Španije|RFEF]] | Konfederacija = | Liga = [[La Liga]] | Stadion = [[Wanda Metropolitano]] | Kapacitet = 70.460 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Enrique Cerezo | Menadžer = {{ZD|ARG}} [[Diego Simeone]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = [[La Liga 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = [https://www.atleticodemadrid.com/ atleticodemadrid.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _atleticomadrid2526h | uzorak_t1 = _atleticomadrid2526h | uzorak_dr1 = _atleticomadrid2526h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = 0000FF | čarape1 = 0000FF | uzorak_lr2 = _atleticomadrid2526a | uzorak_t2 = _atleticomadrid2526a | uzorak_dr2 = _atleticomadrid2526a | uzorak_š2 = _atleticomadrid2526a | uzorak_č2 = _atleticomadrid2526al | lijeva ruka2 = C1D3E1 | tijelo2 = C1D3E1 | desna ruka2 = C1D3E1 | šorc2 = 3B3C62 | čarape2 = 3B3C62 | uzorak_lr3 = _atleticomadrid2526t | uzorak_t3 = _atleticomadrid2526t | uzorak_dr3 = _atleticomadrid2526t | uzorak_š3 = _atleticomadrid2526t | uzorak_č3 = | lijeva ruka3 = 0088FF | tijelo3 = 0088FF | desna ruka3 = 0088FF | šorc3 = 0088FF | čarape3 = 0088FF }} '''Club Atlético de Madrid''' poznat i kao '''Atlético Madrid''', profesionalni je nogometni klub iz [[Madrid]]a. Takmiči se u [[La Liga|La Ligi]]. Po broju titula u španskom nogometu četvrti je najuspješniji klub; ispred njega su [[Real Madrid CF|Real Madrid]], [[FC Barcelona|Barcelona]] i [[Athletic Bilbao]]. Atlético ima deset trofeja domaćeg prvenstva, isto toliko puta osvajao je [[Kup kralja]], dvaput je bio pobjednik Superkupa Španije, te ima jedan trofej Kupa Eve Duarte. Na evropskoj sceni ostvaruje zapažene rezultate. Triput je igrao u finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], a toliko je puta osvojio [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]], kao i [[UEFA Superkup]], te ima jedan trofej [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Wanda Metropolitano]], čiji je kapacitet 67.703 gledaoca. Domaći dresovi kluba bijele su boje s crvenim prugama, dok je šorc plave boje. Tu kombinaciju klub koristi od 1911. godine. Tehnički sponzor kluba je [[Nike, Inc.|Nike]], dok je generalni sponzor ''Azerbejdžan''. == Historija == === Osnivanje i prve godine (1903-1939) === Klub je osnovan 26. aprila 1903. kao ''Athletic Club de Madrid'' od strane tri [[Baskija|baskijska]] studenta koja su živjela u [[Madrid]]u. Osnivači su klub osnovali kako bi bio omadinski ogranak kluba njihovog djetinstva, [[Athletic Bilbao]]. 1904. godine njima su se pridružili disidentski članovi [[Real Madrid CF|Real Madrida]]. Počeli su igrati u dresovima plave i crvene boje, sličim kao što je imao Athletic Bilbao, ali već 1911. godine Athletic je igrao dresovima sličnim sadašnjim. Privi teren na kojem je Atletico igrao domaće utakmice je bio [[Ronda de Vallecas]], smješten u istoimenom području radničke klase. 1919. godine ''Compañía Urbanizadora Metropolitana''- kompanija koja je vodila izgradnju podzemnog komunikacijskog sistema Madrida dobija nešto zemlje u blizini ''Ciudad Universitaria''. A 1921. godine Athletic Madrid postaje nezavistan od Athletic Bilbao. U skopu ovog projekta kompanija je izgradila stadion pod imenom ''Metropolitano de Madrid'', te je Athletic dobio novi dom sa 35.800 sjedećih mjesta. Metropolitana je korištena sve do 1966. godine kada klub prelazi na [[Stadion Vicente Calderón|Vicente Calderón]]. Nakon prelaska na novi stadion Metropolitano je srušen, a na njegovom mjestu su izgrađene poslovne zgrade firme ''ENUSA''. Tokom 1920-ih Athletic je u tri navrata osvojio ''Campeonato del Centro'', te je bio finalista [[Kup kralja|kupa kralja]] 1921. godine. U finalu je poražen od Athletic Bilbao sa 4-1. 1926. godine ponovo igra finale kupa kralja, ali opet biva poražen, ovaj put od [[FC Barcelona|Barcelone]]. Na osnovu ovih rezultata klub je pozvan da se pridruži La Ligi u njenoj prvoj sezoni 1928. godine. U debitantskoj sezoni klub je predvodio [[Fred Pentland]]. Međutim, dvije godine kasnije Athletic ispada u niži rang. U La Ligu se vraća 1934. godine, da bi dvije godine kasnije ponovo ispao. === Athletic Aviación de Madrid (1939-1947) === Od 1939. godine kada je La Liga nastavljena nakon građanskog rata Athletic se spojio sa ''Aviación Nacional Zaragoza'', te postao ''Athletic Aviación de Madrid''. Aviación Nacional je osnovan 1939. godine od strane članova španske ratne avijacije. Njima je obećano mjesto u Primera División za sezonu 1939-40, da bi bio odbijen od strane [[Nogometni savez Španije|španskog nogometnog saveza]]. Kao kompromis klub se spojio sa Athleticom čija je ekipa izgubila osam igrača tokom građanskog rata. Klub dobija mjesto u ligi kako bi zamijenio [[Real Oviedo]]. Predvođeni [[Ricardo Zamora|Ricardom Zamorom]] iste sezone osvaja domaće prvenstvo, da bi naredne sezone odbranio titulu. Najutjecajniji nogometaš kluba u to vrijeme je bio kapiten [[Germán Gómez]] koji je došao iz [[Racing de Santander|Racing Santander]]. Za Athletic je odigrao osam sezona. 1941. godine dekretom [[Francisco Franco|Francisca Franca]] zabranjeno je korištenje stranih imena za klubove, te tako klub postaje Atlético Aviacion de Madrid. 1947. godine Athletic je odučio da se odvoji od vojnog udruženja, te vraća prijašnji naziv kluba, Club Atlético de Madrid. Iste godine Atlético pobjeđuje Real Madrid sa 5-0 na Metropolitanu, što je najveća pobjeda u njihovim međusobnim susretima. === Zlatno doba (1947-1965) === Pod vodstvom [[Helenio Herrera|Helenija Herrere]] i uz pomoć [[Larbi Benbarek|Larbija Benareka]] Atlético osvaja La Ligu 1950. i 1951. godine. Nakon odlaska Herrere klub počinje zaostajati za Barcelonom i Real Madridom, te se sa Athletic Bilbaom borio za treće mjesto u Španiji. Međutim, tokom 1960-ih i 1970-ih Atlético Madrid je predstavljao ozbljnu prijetnju Barceloni za poziciju drugog tima u državi. U sezoni 1957-58. predvođen [[Fernando Daucik|Fernandom Daucikom]] uspjeva osvojiti drugo mjesto u La Ligi. Ovaj rezultat je Atléticu osigurao nastup u kvalifikacijama [[UEFA Liga prvaka|Kupa šampiona]] u sezoni 1957-59. Inspirisani brazilskim igračima [[Vavá|Vavom]] i [[Enrique Collar]]om, Atlético dolazi do polufinala ovog takmičenja. Tamo ih je čekao Real Madrid. Ukupni rezultat 2–2 između Atlético Madrida i Reala zahtjevao je igranje playoff-a. 13. maja 1959. godine na stadionu [[La Romareda]] u [[Zaragoza|Zaragozi]] Real ostvaruje pobjedu od 2-1, te tako prolazi u finale. Nedogo nakon toga Atlético ostvaruje dvije uzastopne pobjede u finalima kupa kralja protiv Real Madrida (1960, 1961), te se tako osvetio za poraz u Kupu šampiona. U to vrijeme klub je predvodio [[José Villalonga]]. 1962. godine Atlético dolazi do trofeja [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] nakon što je u finalu bio bolji od [[ACF Fiorentina|Fiorentine]] sa 3-0. I naredne godine ostvaruje plasman u finale ovog takmičenja, ali je poražen od [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] sa 5-1. Na žalost navijača Atlética, klub je svoje najbolje godine proveo u sjenci dominantnog Real Madrida. Između 1961. i 1980. godine Real je dominirao La Ligom, koju je u tom periodu osvojio 14 puta. Tokom ovog perioda Atlético je uspio da osvoji ligu 1966, 1970, 1973 i 1977. godine. Dok je 1965, 1972 i 1976. godine dolazio do trofeja kupa kralja. 1965. godine Atlético je bio prvi tim koji je uspio pobijediti Real Madrid na Bernabéu nakon osam godina bez poraza. == Trenutni sastav == ''Posljednja izmjena: 9. august 2018.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ŠPA|ime=[[Antonio Adán]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=URU|ime=[[Diego Godín]]|poz=DF}}(C) {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BRA|ime=[[Filipe Luis]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=KOL|ime=[[Santiago Arias]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=GAN|ime=[[Thomas Partey]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ŠPA|ime=[[Koke]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=FRA|ime=[[Antoine Griezmann]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=ŠPA|ime=[[Saúl]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=HRV|ime=[[Nikola Kalinić]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ARG|ime=[[Ángel Correa]]|poz=FW|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=FRA|ime=[[Thomas Lemar]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=13|nac=SLO|ime=[[Jan Oblak]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠPA|ime=[[Rodri (nogometaš)|Rodri]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=CG|ime=[[Stefan Savić]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=POR|ime=[[Gelson Martins]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=ŠPA|ime=[[Diego Costa]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ŠPA|ime=[[Juanfran (nogometaš, rođen 1985.)|Juanfran]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=FRA|ime=[[Lucas Hernández]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ŠPA|ime=[[Vitolo (nogometaš)|Vitolo]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=URU|ime=[[José Giménez]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=-|nac=FRA|ime=[[Kevin Gameiro]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Nastupi u Evropi i svijetu == {{Starost sekcija}} Do 29. augusta 2014:<ref name="History Club Atlético de Madrid, uefa.com">[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50124/profile/history/index.html ''History Club Atlético de Madrid, uefa.com'']; pristupljeno: 29. 8. 2014.</ref> {{Glavni|Atlético Madrid u UEFA-inim takmičenjima}} {| class="wikitable sortable" cellpadding="3" style="text-align: center;" width=65% |- bgcolor=#ff0000 style="color:white;" |width=20%|Takmičenje |width=5%|{{Tooltip| OU | Odigrano utakmica }} |width=5%|{{Tooltip| P | Pobjede }} |width=5%|{{Tooltip| N | Neriješeno }} |width=5%|{{Tooltip| I | Izgubljeno }} |width=5%|{{Tooltip| DG | Dati golovi }} |width=5%|{{Tooltip| PG | Primljeni golovi }} |width=5%|{{Tooltip| GR | Gol-razlika }} |width=10%|{{Tooltip| PP | Postotak pobjeda }} |- !scope="row" align=left|[[UEFA Liga prvaka|Evropski kup/Liga prvaka]] |78||40||20||18||129||78||+51||51.28% |- !scope="row" align=left|[[UEFA Kup pobjednika kupova|Kup pobjednika kupova]] |62||38||13||11||118||56||+62||61.29% |- !scope="row" align=left|[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA/Evropska liga]] / [[Kup velesajamskih gradova]] |127||72||18||37||212||136||+76||56.69% |- !scope="row" align=left|[[UEFA Superkup]] |2||2||0||0||6||1||+5||100% |- !scope="row" align=left|[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] |8||5||0||3||13||9||+4||62.5% |- !scope="row" align=left|[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]] |2||1||0||1||2||1||+1||50% |- !scope="row" align=left|[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Svjetsko klupsko prvenstvo]] ||0||0||0||0||0||0||0|| - |- !Ukupno |'''279'''||'''158'''||'''51'''||'''70'''||'''480'''||'''281'''||'''+199'''||'''56.63%''' |} == Titule == === Španija === *'''[[La Liga]]:''' **'''Prvaci (10):''' 1940, 1941, 1950, 1951, 1966, 1970, 1973, 1977, 1996, [[La Liga 2013/14.|2014]]. **'''Viceprvaci (8):''' 1944, 1958, 1961, 1963, 1965, 1974, 1985, 1991. *'''[[Kup kralja]]:''' **'''Pobjednici (10):''' 1960, 1961, 1965, 1972, 1976, 1985, 1991, 1992, 1996, 2013. **'''Viceprvaci (9):''' 1921, 1926, 1956, 1964, 1975, 1987, 1999, 2000, 2010. *'''[[Španski superkup]]:''' **'''Pobjednici (2):''' 1985, 2014. **'''Viceprvaci (4):''' 1991, 1992, 1996, 2013. *'''[[Copa de Campeones de España]]:''' **'''Pobjednici (1):''' 1940. *'''[[Kup Eve Duarte]]:''' **'''Pobjednici (1):''' 1951. **'''Viceprvaci (1):''' 1950. === Evropa === * '''[[UEFA Evropska liga]]:''' **'''Pobjednici (3):''' [[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2010]], [[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2012]], [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2018.]] *'''[[UEFA Kup pobjednika kupova]]:''' **'''Pobjednici (1):''' [[UEFA Kup pobjednika kupova 1961/62.|1962]]. **'''Viceprvaci (2):''' [[UEFA Kup pobjednika kupova 1962/63.|1963]], [[UEFA Kup pobjednika kupova 1985/86.|1986]]. * '''[[UEFA Superkup]]:''' **'''Pobjednici (2):''' [[UEFA Supekup 2010.|2010]], [[UEFA Supekup 2012.|2012]]. * '''[[UEFA Intertoto kup]]:''' **'''Pobjednici (1):''' [[UEFA Intertoto kup 2007.|2007]]. **'''Viceprvaci (2):''' [[UEFA Intertoto kup 2004.|2004]]. === Svijet === * '''[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]]:''' **'''Pobjednici (1):''' [[Interkontinentalni kup (nogomet) 1974.|1974]]. == Statistika nogometaša == {{Starost sekcija}} {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" style="text-align:center;" width=75% |- !width=5%| !width=55%|Nogometaš !width=15%|Utakmice |- !1. |align="left"|[[Adelardo Rodríguez|Adelardo]] |551 |- !2. |align="left"|[[Enrique Collar]] |470 |- !3. |align="left"|[[Tomás Reñones]] |463 |- !4. |align="left"|[[Juan Carlos Aguilera]] |454 |- !5. |align="left"|[[Isacio Calleja]] |425 |- !6. |align="left"|[[Juan Carlos Arteche]] |421 |- !7. |align="left"|[[Luis Aragonés]] |372 |- !8. |align="left"|[[Alberto Fernández Fernández]] |361 |- !9. |align="left"|[[Feliciano Rivilla]] |356 |- !10. |align="left"|[[Adrián Escudero]] |330 |} {{col-2}} {| class="wikitable" style="text-align:center;" width=75% |- !width=5%| !width=55%|Nogometaš !width=15%|Golovi |- !1. |align="left"|[[Luis Aragonés]] |173 |- !2. |align="left"|[[Adrián Escudero]] |169 |- !3. |align="left"|[[Paco Campos]] |144 |- !4. |align="left"|[[José Eulogio Gárate]] |135 |- !5. |align="left"|[[Joaquín Peiró]] |125 |- !6. |align="left"|[[Adelardo Rodríguez|Adelardo]] |113 |- !7. |align="left"|[[Enrique Collar]] |105 |- !8. |align="left"|[[José Juncosa]] |103 |- !9. |align="left"|[[Sergio Agüero]] |101 |- !10. |align="left"|[[Rubén Cano]] |97 |- |} {{col-end}} == Treneri == Spisak trenera koji su osvojili barem jedan trofej: {| class="wikitable" |- !Trener !Period !Trofej |- |{{ZD|ŠPA|1945}} [[Ricardo Zamora]] |1939–1946 |2 [[La Liga]], [[Copa Eva Duarte|Supercopa de España]] |- |{{ZD|ŠPA|1945}} [[Emilio Vidal]] |1946–1948. |[[Copa Presidente FEF]] |- |{{ZD|ARG}} {{ZD|ŠPA|1945}} [[Helenio Herrera]] |1949–1953. |2 [[La Liga]], [[Copa Eva Duarte|Supercopa de España]] |- |{{ZD|ŠPA|1945}} [[José Villalonga Llorente|José Villalonga]] |1960–1962. |2 [[Copa del Rey]], [[UEFA Kup pobjednika kupova]] |- |{{ZD|BRA|1945}} [[Otto Bumbel]] |1964–1965. |1 [[Copa del Rey]] |- |{{ZD|ŠPA|1945}} [[Domènec Balmanya]] |1965–1966. |[[La Liga]] |- |{{ZD|FRA}} [[Marcel Domingo]] |1969–1972, 1979–1980. |[[La Liga]] |- |{{ZD|AUT}} [[Max Merkel]] |1971–1973. |[[La Liga]], [[Copa del Rey]] |- |{{ZD|ŠPA}} [[Luis Aragonés]] |1974–1980, 1982–1987, 1991–1993, 2001–2003. |[[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalni kup]], [[La Liga]], 3 [[Copa del Rey]], [[Supercopa de España]], [[Segunda División]] |- |{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivić]] |1990–1991. |[[Copa del Rey]] |- |{{ZD|ARG}} [[Iselín Santos Ovejero|Santos Ovejero]] |1992–1993, 1994–1995. |[[Copa del Rey]] |- |{{ZD|SRB}} [[Radomir Antić]] |1995–1998. |[[La Liga]], [[Copa del Rey]] |- |{{ZD|MEX}} [[Javier Aguirre]] |2006–2009. |[[UEFA Intertoto kup]] |- |{{ZD|ŠPA}} [[Quique Flores]] |2009–2011. |[[UEFA Evropska liga]], [[UEFA Superkup]] |- |{{ZD|ARG}} [[Diego Simeone]] |2011– |[[UEFA Evropska liga]] (3), [[UEFA Superkup]], [[La Liga]], [[Copa del Rey]], [[Supercopa de España]] |} <center><gallery mode="packed-hover" heights="130px"> Zamora esp 1926.jpeg|[[Ricardo Zamora]] Luis Aragones.jpg|[[Luis Aragonés]] Quique Flores.JPG|[[Quique Flores]] Diego Simeone - 01.jpg|[[Diego Simeone]] </gallery></center> == Dresovi kroz historiju == {| width=100% |- |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _whitehalf2 | uzorak_dr = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = 0033CC | desna ruka = 0033CC | šorc = 000000 | čarape = 000000 | opis = 1903-1911 }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _whiteshoulders | uzorak_t = _red_stripes | uzorak_dr = _whiteshoulders | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FF0000 | šorc = 0000CC | čarape = 000000 | opis = 1911-1947 }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _whiteshoulders | uzorak_t = _red_stripes | uzorak_dr = _whiteshoulders | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FF0000 | šorc = 0000CC | čarape = FF0000 | opis = 1947-1999 }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _white_hoops | uzorak_t = _twowhitestripes | uzorak_dr = _white_hoops | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FF0000 | desna ruka = FF0000 | šorc = 0000CC | čarape = FF0000 | opis = 1999-2004 }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _whitestripe_blue | uzorak_t = _stripesonwhite | uzorak_dr = _whitestripe_blue | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FF0000 | desna ruka = FF0000 | šorc = 0000CC | čarape = FF0000 | opis = 2004-2005 }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = _stripesandshouldersonwhite | uzorak_dr = | lijeva ruka = FF0000 | tijelo = FF0000 | desna ruka = FF0000 | šorc = 0000CC | čarape = ff0000 | opis = 2005-2006 }} |} {| width=100% |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _whitestripe_blue | uzorak_t = _thickwhitestripes | uzorak_dr = _whitestripe_blue | lijeva ruka = ff0000 | tijelo = ff0000 | desna ruka = ff0000 | šorc = 0033CC | čarape = 0033CC | opis = 2007-2008 }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _am0809h | uzorak_t = _am0809h | uzorak_dr = _am0809h | lijeva ruka = ff0000 | tijelo = ffffff | desna ruka = ff0000 | šorc = 0000ff | čarape = ff0000 | opis = 2008-2009 }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr=_chivas87 | uzorak_t=_am0910h | uzorak_dr=_chivas87 | uzorak_č1=_bluetop | lijeva ruka=ff0000 | tijelo=ffffff | desna ruka=ff0000 | šorc1=0000FF | čarape1=FF0000 | uzorak_t2=_am0910a | lijeva ruka2=000000 | tijelo2=000000 | desna ruka2=000000 | šorc=0000ff | uzorak_š=_redsides | čarape=ff0000 | opis = 2009-2010 }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr=_am1011h | uzorak_t=_am1011h | uzorak_dr=_am1011h | uzorak_č1=_bluetop | lijeva ruka=ff0000 | tijelo=ffffff | desna ruka=ff0000 | šorc1=0000FF | čarape1=FF0000 | uzorak_t2=_am0910a | lijeva ruka2=000000 | tijelo2=000000 | desna ruka2=000000 | šorc=0000ff | čarape=0000ff | uzorak_č=_redhorizontal | opis = 2010-2011 }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr=_am1112h | uzorak_t=_am1112h | uzorak_dr=_am1112h | uzorak_č1=_whitetop | lijeva ruka=FFFFFF | tijelo=FF0000 | desna ruka=FFFFFF | šorc1=0000AF | čarape1=FF0000 | uzorak_t2=_am1112a | lijeva ruka2=000040 | tijelo2=000040 | desna ruka2=000040 | šorc=0000FF | čarape=FF0000 |uzorak_č=_whitehorizontal | opis = 2011-2012 }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr=_am1213h | uzorak_t=_am1213h | uzorak_dr=_am1213h | uzorak_č1=_bluetop | lijeva ruka=ff0000 | tijelo=ffffff | desna ruka=ff0000 | šorc1=0000FF | čarape1=FF0000 | uzorak_t2=_am1213h | lijeva ruka2=000000 | tijelo2=000000 | desna ruka2=000000 | šorc=0000ff | čarape=ff0000 |uzorak_č=_bluehorizontal | opis = 2012-2013 }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Atlético de Madrid}} * [https://www.atleticodemadrid.com/ Zvanični sajt] * [https://web.archive.org/web/20150617123240/http://www.laliga.es/en/liga-bbva/atletico Atlético Madrid] na zvaničnom sajtu La Lige * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50124/domestic/ Atlético Madrid] na zvaničnoj stranici [[UEFA]]-e {{Atletico Madrid - klub}} {{Navkutije |ime = |naslov = Atlético Madrid u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači UEFA Kupa pobjednika kupova}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Interkontinentalnog kupa (nogomet)}} {{Nogometni prvaci Španije}} }} {{La Liga}} [[Kategorija:Atlético Madrid|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Španiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1903.]] [[Kategorija:Klubovi La Lige]] [[Kategorija:Sport u Madridu]] [[Kategorija:Klubovi osvajači UEFA Evropske lige]] 4wtiu4awaywaz5wwmt6zbwrxlwtbn1n 0 388849 3830525 3730747 2026-04-15T19:17:50Z Palapa 383 3830525 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zvijezda| | Naziv =Chi Aurigae | Slika =[[Datoteka:Auriga IAU.svg|mini]] | Opis slike = | Epoha =[[Epoha (astronomija)|J2000]] | Sazviježđe =[[Kočijaš (sazviježđe)|Kočijaš]] | Rektascenzija =5° 32' 43,6"<ref name="maa"/> | Deklinacija =32h 11m 31s <ref name="maa"/> | Vidljivi sjaj =4,76<ref name="maa"/> | Spektralna klasa =B5Iab<ref name="maa"/> | B-V-indeks =0,34<ref name="maa"/> | U-B-indeks = | Varijabilnost = | Radijalna brzina =19,4<ref name="SIMBAD"/> | Udaljenost SG =3000 <ref name="snip"/> | Udaljenost Par =920 | Apsolutni sjaj =-5,1 {{Ref label|A|a}} | V-RA =0,5<ref name="SIMBAD"/> | V-DE =0,49<ref name="SIMBAD"/> | V-GES = | V-DIR = | Masa = | Radijus = | Luminozitet = | Temperatura = | Rotacija = | Starost = | Bayer =&chi; Aur<ref name="SIMBAD"/> | Flamsteed =25 Aur<ref name="SIMBAD"/> | BD =BD+32 1024<ref name="SIMBAD"/> | BSK =HR 1843<ref name="SIMBAD"/> | HDK =HD 36371<ref name="SIMBAD"/> | SAO =SAO 58164<ref name="SIMBAD"/> | TYC =TYC 2407-2149-1<ref name="SIMBAD"/> | HIP =HIP 25984<ref name="SIMBAD"/> }} '''Chi Aurigae''' (&chi; Aurigae, &chi; Aur) je [[Višestruka zvijezda|zvjezdani sistem]] u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Kočijaš (sazviježđe)|Kočijaš]]. Ima [[Prividna magnituda|prividan sjaj]] od 4,76 [[Magnituda (astronomija)|mag]]. Udaljena je 3000 [[Svjetlosna godina|sg]] od [[Sunce|Sunca]].<ref name="snip">[http://www.snipview.com/q/Chi_Aurigae &chi; Aur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305141039/http://www.snipview.com/q/Chi_Aurigae |date=5. 3. 2016 }}''snipview.com'' pristupljeno 11.6.15 {{en simbol}}</ref> Ubraja se u [[Glavni niz|zvijezde glavnog niza]] [[Spektralna klasa|spektralne klasse B5Iab]]. Sastoji se od [[Dvostruka zvijezda|dvije zvijezde]]. <ref name="astrostudio">[http://www.astrostudio.org/xhip.php?hip=25984 HIP 25984 ]{{Mrtav link}} iz ''astrostudio.org'' pristupljeno 11.6.15 {{en simbol}}</ref><ref name="maa">C.Kronberg [http://www.maa.mhn.de/Maps/Const/Data/auriga_tab.html Zvijezde u sazviježđu Kočijaš iz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304213413/http://www.maa.mhn.de/Maps/Const/Data/auriga_tab.html |date=4 Mart 2016 }}''maa.mhn.de'' pristupljeno 11.6.15 {{de simbol}}</ref> <ref name="SIMBAD"> SIMBAD baza podataka, Strazburški centar astronomskih podataka (CDS), Strazburg, [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=chi+Aur&submit=SIMBAD+search &chi; Aur] pristupljeno 11.6.15 {{en simbol}} </ref> ==Zvjezdani sistem== Ubraja se u [[Dvostruka zvijezda#Spektroskopijska dvostruka zvijezda|spektroskopijske dvostruke zvijezde]]. Njihov [[orbitalni period]] traje 676 dana. Primarna zvijezda &chi; Aur A je plava zvijezda glavnog niza. Gubi godišnje oko 3,8-4,6 Sunčevih masa.<ref name="snip"/> == Napomene == * {{Note label|A|a}}m = prividan sjaj, M = apsolutni sjaj, d = udaljenost u [[Parsek|Pc]]; "Proračun na osnovu jednačine m - M = 5 *log(d/10) , vidi [[Apsolutna magnituda]]" == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== * [http://vizier.u-strasbg.fr/ Vizier katalog] {{en simbol}} {{Zvijezde Aurigae}} [[Kategorija:Dvostruke zvijezde]] [[Kategorija:Zvijezde B-tipa glavnog niza]] [[Kategorija:Zvijezde glavnog niza]] [[Kategorija:Zvijezde B-tipa]] [[Kategorija:Kočijaš (sazviježđe)]] [[Kategorija:Bayerovi objekti]] [[Kategorija:Flamsteedovi objekti]] [[Kategorija:BD objekti]] [[Kategorija:HD objekti]] [[Kategorija:SAO objekti]] [[Kategorija:TYC objekti]] [[Kategorija:HIP objekti]] le7vv3hzl2jdgwzuyawti4mndd5pccl 2 390993 3830520 3734110 2026-04-15T18:58:44Z Palapa 383 3830520 wikitext text/x-wiki {{Navbox with collapsible groups| ime = Navigacione kutije Univerzuma| naslov = Navigacione kutije Univerzuma| stanje = {{{stanje<includeonly>|expanded</includeonly>}}}| tijeloklasa = plainlist| selected = {{{selected|{{{expanded|{{{1|}}}}}}}}}| bazastil = text-align: center; <!----------------------------------Astronomija---------------------------------->| abbr1 = astronomija| sect1 = [[Astronomija]]| podaci1 = {{Navkutija |dijete |grupaširina=9.5em | grupastil = text-align: center; | podaciklasa = hlist | iznad = {{šablon|Astronomija navigaciona kutija}} | grupa1 = Vrste objekata | podaci1 =* {{šablon|Asteroidi}}* {{šablon|Crne rupe}}* {{šablon|Komete}}* {{šablon|Exoplanete}}* {{šablon|Galaksija}}* {{šablon|Meteorske kiše}}* {{šablon|Meteoriti}}* {{šablon|Meteoriti po imenu}}* {{šablon|Neutronska zvijezda}}* {{šablon|Zvijezda}}* {{šablon|Zvjezdani sistem}}* {{šablon|Supernove}}* {{šablon|Variable star topics}}* {{šablon|Bijeli patuljak}} | grupa2 = Katalozi | podaci2 =* {{šablon|Gumov katalog}}* {{šablon|Messierovi objekti}}* {{šablon|RCW}}* {{šablon|Sh2 objekti}} | grupa3 = Po kulturama | podaci3 =* {{šablon|Ancient Greek astronomy}}* {{šablon|Astronomija u srednjevjekovnom Islamu}}* {{šablon|Indijska astronomija}}}} <!--------------------------------Sunčev sistem--------------------------------->| abbr2 = Sunčev| sect2 = [[Sunčev sistem]]| podaci2 = {{Navkutija |dijete |grupaširina=9.5em |grupastil = text-align: center; | grupa1 = General | podaci1 =<!---"Solar System...":--->{{startflatlist}}* {{šablon|Solar System}}* {{šablon|Solar System navmap}}* {{šablon|Sunčev sistem sidebar}}* {{šablon|Solar System table}}{{endflatlist}}<!---other:--->{{startflatlist}}* {{šablon|Atmosfere}}* {{šablon|Lunar eclipses}}* {{šablon|Solar eclipses}}* {{šablon|Sunce|Sunce}}{{endflatlist}} | grupa2 = [[Planet]]s | podaci2 = {{startflatlist}}* {{šablon|Zemlja}}&nbsp;{{smaller|{{šablon|Zemljin položaj}}}}* {{šablon|Jupiter}}* {{šablon|Mars}}* {{šablon|Merkur (planeta)|Merkur}}* {{šablon|Neptun}}* {{šablon|Saturn}}* {{šablon|Uranus}}* {{šablon|Venera}}{{endflatlist}}{{startflatlist}}* {{šablon|Planetarni prstenovi}}{{endflatlist}} | grupa3 = [[Natural satellite|Moon]] | podaci3 = {{startflatlist}}* {{šablon|Mjeseci patuljatskih planeta}}* {{šablon|Mjeseci Zemlje, Marsa i asteroida}}* {{šablon|Mjeseci Sunčevog Sistema|Mjeseci Sunčevog Sistema {{smaller|[big]}}}}* {{šablon|Solar System moons (compact)}}{{endflatlist}}<!---by planet:--->{{startflatlist}}* {{šablon|Mjesec|The Moon {{smaller|[Earth's moon]}}}}&nbsp;{{smaller|{{šablon|Lunar maria|Lunar maria}}}}* {{šablon|Mjeseci Jupitera}}&nbsp;{{smaller|{{šablon|Ganymede}} {{šablon|Io}}}}* {{šablon|Moons of Neptune}}* {{šablon|Mjeseci Saturna}}&nbsp;{{smaller|{{šablon|Titan}}}}* {{šablon|Mjeseci Urana}}{{endflatlist}} | grupa4 = Other objects | podaci4 = {{startflatlist}}* {{šablon|Ceres}}* {{šablon|Distant minor planets sidebar}} * {{šablon|Patuljaste planete}}* {{šablon|Eris}}* {{šablon|Haumea}}* {{šablon|Minor planets navigator}}* {{šablon|Pluto}}* {{šablon|Small Solar System bodies}}* {{šablon|Trans-Neptunian objects navbox}}{{endflatlist}} }} <!--------------Star-related (Zvjezdani sistemi/Konstelacije/Zvijezde)---------------->| abbr3 = zvijezde| sect3 = {{hlist |[[Zvjezdani sistem]]i |[[Sazviježđe|Sazviježđa]] |[[Zvijezda|zvijezde]]}}| podaci3 = {{Navkutija |dijete |grupaširina=9.5em |grupastil = text-align: center; | grupa1 = [[Star system]]s {{nobold|(by&nbsp;<br/>distance from Earth)}} | podaci1 = {{Navkutija |dijete |grupastil=font-weight:normal; | podaci1 = {{startflatlist}}* {{šablon|Nearest star systems}}* {{šablon|Nsnavbox}}* {{šablon|Nsx}}{{endflatlist}} | grupa2 = Within {{((}}''N''–''M''{{))}} [[light-year]]s | podaci2 = {{startflatlist}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 0–5 svjetlosnih godina|0–5}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 5–10 svjetlosnih godina|5–10}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 10–15 svjetlosnih godina|10–15}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 15–20 svjetlosnih godina|15–20}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 20–25 svjetlosnih godina|20–25}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 25–30 svjetlosnih godina|25–30}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 30–35 svjetlosnih godina|30–35}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 35–40 svjetlosnih godina|35–40}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 40–45 svjetlosnih godina|40–45}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 45–50 svjetlosnih godina|45–50}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 50–55 svjetlosnih godina|50–55}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 55–60 svjetlosnih godina|55–60}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 60–65 svjetlosnih godina|60–65}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 65–70 svjetlosnih godina|65–70}}* {{šablon|Zvjezdani sistemi u okviru 70–75 svjetlosnih godina|70–75}}{{endflatlist}} }} | grupa2 = [[Constellation]]s | podaci2 = {{Navkutija |dijete |grupastil=font-weight:normal; | podaci1 = {{startflatlist}}* {{šablon|Constellations}}* {{šablon|Constellations/historic|Constellations (historic)}}* {{šablon|Constellations/modern|Constellations (modern)}}{{endflatlist}}{{startflatlist}}* {{šablon|Musca}}* {{šablon|Virgo}}* {{šablon|Zodiac}}{{endflatlist}} | grupa2 = [[Star]]s | podaci2 = {{startflatlist}}* {{šablon|Lists of stars by constellation}}{{endflatlist}}{{startflatlist}}* {{šablon|Zvijezde Andromeda|Andromeda}}* {{šablon|Zvijezde Antlia|Antlia}}* {{šablon|Zvijezde Apus|Apus}}* {{šablon|Zvijezde Aquarius|Aquarius}}* {{šablon|Zvijezde Aquila|Aquila}}* {{šablon|Zvijezde Ara|Ara}}* {{šablon|Zvijezde Aries|Aries}}* {{šablon|Zvijezde Auriga|Auriga}}* {{šablon|Zvijezde Boötes|Boötes}}* {{šablon|Zvijezde Caelum|Caelum}}* {{šablon|Zvijezde Camelopardalis|Camelopardalis}}* {{šablon|Zvijezde Cancer|Cancer}}* {{šablon|Zvijezde Canes Venatici|Canes Venatici}}* {{šablon|Zvijezde Canis Major|Canis Major}}* {{šablon|Zvijezde Canis Minor|Canis Minor}}* {{šablon|Zvijezde Capricornus|Capricornus}}* {{šablon|Zvijezde Carina|Carina}}* {{šablon|Zvijezde Cassiopeia|Cassiopeia}}* {{šablon|Zvijezde Centaurus|Centaurus}}* {{šablon|Zvijezde Cepheus|Cepheus}}* {{šablon|Zvijezde Cetus|Cetus}}* {{šablon|Zvijezde Chamaeleon|Chamaeleon}}* {{šablon|Zvijezde Circinus|Circinus}}* {{šablon|Zvijezde Columba|Columba}}* {{šablon|Zvijezde Coma Berenices|Coma Berenices}}* {{šablon|Zvijezde Corona Australis|Corona Australis}}* {{šablon|Zvijezde Corona Borealis|Corona Borealis}}* {{šablon|Zvijezde Corvus|Corvus}}* {{šablon|Zvijezde Crater|Crater}}* {{šablon|Zvijezde Crux|Crux}}* {{šablon|Zvijezde Cygnus|Cygnus}}* {{šablon|Zvijezde Delphinus|Delphinus}}* {{šablon|Zvijezde Dorado|Dorado}}* {{šablon|Zvijezde Draco|Draco}}* {{šablon|Zvijezde Equuleus|Equuleus}}* {{šablon|Zvijezde Eridanus|Eridanus}}* {{šablon|Zvijezde Fornax|Fornax}}* {{šablona|Zvijezde Gemini|Gemini}}* {{šablona|Zvijezde Grus|Grus}}* {{šablona|Zvijezde Hercules|Hercules}}* {{šablona|Zvijezde Horologium|Horologium}}* {{šablona|Zvijezde Hydra|Hydra}}* {{šablona|Zvijezde Hydrus|Hydrus}}* {{šablon|Zvijezde Indus|Indus}}* {{šablona|Zvijezde Lacerta|Lacerta}}* {{šablon|Zvijezde Leo|Leo}}* {{šablon|Zvijezde Leo Minor|Leo Minor}}* {{šablon|Zvijezde Lepus|Lepus}}* {{šablon|Zvijezde Libra|Libra}}* {{šablon|Zvijezde Lupus|Lupus}}* {{šablon|Zvijezde Lynx|Lynx}}* {{šablon|Zvijezde Lyra|Lyra}}* {{šablon|Zvijezde Mensa|Mensa}}* {{šablon|Zvijezde Microscopium|Microscopium}}* {{šablona|Zvijezde Monoceros|Monoceros}}* {{šablon|Zvijezde Musca|Musca}}* {{šablon|Zvijezde Norma|Norma}}* {{šablon|Zvijezde Octans|Octans}}* {{šablon|Zvijezde Ophiuchus|Ophiuchus}}* {{šablon|Zvijezde Orion|Orion}}* {{šablon|Zvijezde Pavo|Pavo}}* {{šablon|Zvijezde Pegasus|Pegasus}}* {{šablon|Zvijezde Perseus|Perseus}}* {{šablon|Zvijezde Phoenix|Phoenix}}* {{šablon|Zvijezde Pictor|Pictor}}* {{šablon|Zvijezde Pisces|Pisces}}* {{šablon|Zvijezde Piscis Austrinus|Piscis Austrinus}}* {{šablon|Zvijezde Puppis|Puppis}}* {{šablon|Zvijezde Pyxis|Pyxis}}* {{šablon|Zvijezde Reticulum|Reticulum}}* {{šablon|Zvijezde Sagitta|Sagitta}}* {{šablon|Zvijezde Sagittarius|Sagittarius}}* {{šablon|Zvijezde Scorpius|Scorpius}}* {{šablon|Zvijezde Skulptora|Skulptor}}* {{šablon|Zvijezde Scutuma|Scutum}}* {{šablon|Zvijezde Serpens|Serpens}}* {{šablon|Zvijezde Sextans|Sextans}}* {{šablon|Zvijezde Taurus|Taurus}}* {{šablon|Zvijezde Telescopium|Telescopium}}* {{šablon|Zvijezde Triangulum|Triangulum}}* {{šablon|Zvijezde Triangulum Australe|Triangulum Australe}}* {{šablon|Zvijezde Tucana|Tucana}}* {{šablon|Zvijezde Ursa Major|Ursa Major}}* {{šablon|Zvijezde Ursa Minor|Ursa Minor}}* {{šablon|Zvijezde Vela|Vela}}* {{šablon|Virgo|Virgo}}* {{šablon|Zvijezde Volans|Volans}}* {{šablon|Zvijezde Vulpecula|Vulpecula}}{{endflatlist}} }} }} <!----------------Planetarni sistemi / Galaksije / Ostale teme------------------>| abbr4 = PGO| sect4 = {{hlist |[[Planetarni sistemi]] |[[Galaksija|Galaksije]] |Other topics}}| podaci4 = {{Navkutija |dijete |grupaširina=9.5em | podaciclass = hlist |grupastil = text-align: center; | grupa1 = [[Planetary system]]s | podaci1 =* {{šablon|23 Librae}}* {{šablon|47 Ursae Majoris}}* {{šablon|55 Cancri}}* {{šablon|61 Virginis}}* {{šablon|GJ 1214}}* {{šablon|Gliese 370}}* {{šablon|Gliese 581}}* {{šablon|Gliese 667}}* {{šablon|Gliese 758}}* {{šablon|Gliese 777}}* {{šablon|Gliese 876}}* {{šablon|HD 1461}}* {{šablon|HD 9446}}* {{šablon|HD 11964}}* {{šablon|HD 12661}}* {{šablon|HD 37124}}* {{šablon|HD 40307}}* {{šablon|HD 47186}}* {{šablon|HD 69830}}* {{šablon|HD 125612}}* {{šablon|HD 128311}}* {{šablon|HD 181433}}* {{šablon|HD 215497}}* {{šablon|HD 217107}}* {{šablon|HIP 14810}}* {{šablon|HR 8799}}* {{šablon|Mu Arae}}* {{šablon|PSR B1257+12}}* {{šablon|Upsilon Andromedae}} | grupa2 = [[Galaxy|Galaxies]] | podaci2 =* {{šablon|Andromeda Galaxy}}* {{šablon|ARP 178}}* {{šablon|ARP 297}}* {{šablon|Milky Way}}* {{šablon|NGC 2264}}* {{šablon|Robert's Quartet}}* {{šablon|Triangulum Galaxy}} | grupa3 = Other topics | podaci3 =* {{šablon|Astrobiologija}}* {{šablon|CMB|CMB {{smaller|[Cosmic Microwave Background]}}}}* {{šablon|Impact cratering on Earth}}* {{šablon|Magnetosferika}}* {{šablon|Modern impact events}}}} <!----------below------------>| ispod = ''Također pogledati:'' {{šablon|Navigacione kutije svemirskih letova}} }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> fgv7cu54e7j6e77qs6zm1kxd3b0c6d8 0 406240 3830448 3748041 2026-04-15T12:45:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Teorija grafova]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830448 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:Grafovi}}{{Nedostaju_izvori}} [[Datoteka:Slika 1 .png|thumb|143x143px|Neusmjereni graf sa 5 čvorova]]'''Grafovi''' predstavljaju prirodan i dobar način za modeliranje nelinearnih relacija. Operacije sa grafovima su složenije nego sa drugim strukturama. Ne postoji zasebna struktura zvana graf. Grafovi su najsličniji strukturi podataka stablo. ==Definicije i osnovni pojmovi== ; Graf :Graf G je uređen par (V,E) gdje je V konačan neprazan [[Skup (matematika)|skup]], a skup E predstavlja binarne relacije elemenata skupa V. Elementi skupa V se nazivaju čvorovi, a elementi skupa E grane. Broj elemenata skupa V naziva se red grafa. ; Usmjeren i neusmjeren graf :Ako su parovi čvora(u,v) koji odgovaraju granama uređeni,radi se o usmjerenom grafu,u suprotnom kažemo da se radim o neusmjerenim grafovima. Ako imamo kombinaciju usmjerenih i neusmjerenih grana onda za graf kažemo da je mješovit graf. ; Ciklus : Ciklus u grafu je prost put koji počinje i završava se u istm čvoru. Graf je cikličan samo ako postoji barem jedan ciklus u datom grafu. ==Predstavljanje grafova== U programskim jezicima ne postoji zasebna [[struktura podataka]] zvana graf. Grafove možemo predstavljati na sljedeća na sljedeća dva načina: * [[Matrica (matematika)|matrica]] susjedstva * lista susjedstva === Matrica susjedstva === Graf se može predstaviti matricom susjedstva A koja je kvadratna matrica forma nxn. Članove matrice a[i,j] predstavljamo pomoču binarnih vrijednosti: * a[i,j]=1 ako grana (i,j)∈ E * a[i,j]=0 ako grana (i,j)∉ E Ovim načinom predstavljanja grafa predstavljamo sve grane posmatranog grafa, bez obzira da li ta grana postoji ili ne. === Lista susjedstva === Graf također možemo predstaviti i pomoću liste susjedstva. Ovakav način predstavljanja grafa ima formu da za svaki čvor grafa imamo listu. Na osnovu liste susjedstva predstavljamo samo postojeće grane grafa. Kada je riječ o neusmjerenim grafovima ovakav način predstavljanja grafova je redudantan, jer svaka grana (u,v) pojavljivat će se dva puta u listama. Jednom u listi od čvora u,a drugi put u listi od čvora v. ==Obilazak grafa== Rad sa grafovima podrazumjeva obilazak i prolazak tim istim grafom. Za razliku od [[Stabla i binarna stabla|stabla]] graf nema početnog definisanog čvora. Programerska praksa je da se taj čvor odabere slučajnim odabirom ili proslijedi kao parametar u funkciji algoritma. U slučaj da jedan čvor ima više susjeda, uvodi se dodatni vektor koji ima binarne vrijednosti i na početku stavimo 0 jer su svi čvorovi neposjećeni. Kada posjetimo prvi put čvor stavimo 1 i ne mijenjamo vrijednost prilikom naredne posjete tog istog čvora. Pomoću sljedeća dva algoritma možemo da obilazimo grafove: * obilazak po širini * obilazak po dubini === Obilazak po širini === [[Algoritam]] obilazak po širini (eng. breadth-first search [[w:en: breadth-first search|BFS]]) polazi od polaznog čvora, koji smo slučajno odabrali ili proslijedili kao parameter funkcije, posjećuje susjede tog čvora, pa zatim susjede susjeda i tako sve dok svi čvorovi ne budu posjećeni. Za implementaciju ovog [[Algoritam|algoritma]] pogodna je struktura podataka red. Vrijeme izvršavanja zavisi od načina predstavljanja grafa, ukoliko je to matrica susjedstva vrijeme izvršavanja je O(n²), kod liste susjedstva vrijeme izvršavanja zavisi također i od toga da li je graf usmjeren ili neusmjeren. Usmjeren graf O(e),a kod neusmjerenog grafa O(2e) gdje je u oba slucaja e=d_out(1)+d_out(2)+...+d_out(n). === Obilazak po dubini === Algoritam obilazaka po dubini (eng. depth-first search [[w:en: depth-first search|DFS]]) polazi od polaznog čvora,koji smo slučajno odabrali ili proslijedili kao parametar funkcije, i ide u jednom pravcu koliko je to moguće. Kada dođe do zadnjeg čvora u jednom pravcu vraća se nazad do prvog čvora koji mu omogućava da ide u dubinu drugog prava i postupak se ponavlja dok svi čvorovi ne budu posjećeni. Vrijeme izvršavanja je isto kao i kod BFS. === Primjena BFS i DFS === Ova dva algoritma se mogu primjeniti u sljedećim situacijama: # određivanje najkraćeg rastojanja u netežinskom grafu # provjera cikličnosti grafa # određivanje povezanosti komponenti u grafu ==Obuhvatna stabla== ; Obuhvatno stablo :Neka je G=(V,E) neusmjeren i povezan graf. Obuhvatnim stablom grafa G smatramo stablo ST=(U,E') koje ispunjava sljedeća dva uslova: * ST sadrži sve čvorove grafa G, U=V *ST sadrži samo odreĎen broj grana iz G, E'⊆ E, potreban da se povežu svi čvorovi međusobno,ali na način da nema ciklusa. Ako je graf nepovezan a imamo više povezanih komponenti,tada je riječ o obuhvatnoj šumi. Primjena ovog stabla je česta. Kada je riječ o grafovima primjena ovih stabala se ogleda u sljedećim algoritmima: * Primov algoritam * Kruskalov algoritam === Primov algoritam === Primov algoritam (eng.[[w:en:Prim's algorithm|Prim's algorithm]]) gradi minimalno obuhvatno stablo na sljedeći način: : povezuje dva čvora čija grana trenutno ima najmanju težinu, postupak ponavlja sve dok ne budu povezani svi čvorovi. Prilikom povezivanja čvorova pazi se da se ne napravi ciklus. Vrijeme izvršavanja zavisi od načina predstavljanja grafa. Vrijeme izvršavanja ako koristimo matricu susjedstva je O(n²), u slučaju implementacije sa listom susjedstva vrijeme izvršavanja je O(e+nlogn). === Kruskalov algoritam === Kruskalov algoritam (end. [[w:en: Kruskal's algorithm|Kruskal's algorithm]]) gradi minimalno obuhvatno stablo na sljedeći način: : kreće od prvog čvora u grafu, provjerava sve težine grana koje izlaze iz tog čvora, uzima granu sa najmanjom težinom i spaja polazni čvor sa tim susjedom. Postupak ponavlja sve dok svi čvorovi ne budu povezani i pri tom se pazi da nema ciklusa. Vrijeme izvršavanja ovog algoritma zavisi od složenosti operacijama sa prioritetnim redom i provjere. Najbolja složenost je O(eloge) gdje je e broj grana u grafu. ==Određivanje najkraćeg rastojanja u grafu== Često se kao problem javlja određivanje najkraćeg rastojanja grafa. Posmatrajmo usmjereni težinski graf sa težinama koje odgovaraju grani w(i,j) i neka je težina puta p_1k =(v₁,...,v_k) definisane kao zbir težina grana koje se nalaze na tom putu: w(p_1k) = <math>\sum_{i=2}^k </math> w(v_i-1,v_i). Kod ovih algoritama može doći do problema u koliko je neka težina negativna i ako u tom istom grafu postoji ciklus, tada bi mogli upasti u beskonačnu petlju jer tražimo najkraći put tj u ovom slučaju najmanji zbir težina grana. Sljedeća dva algoritma će nas dovesti do traženog rješenja: * [[Dijkstrin algoritam|Dijkstra]]-ktni algoritam * Bellman-Ford-ov algoritam === Dijkstra-ktni algoritam === Dijkstra-ktni algoritam (eng. [[w:en: Dijkstra's algorithm|Dijkstra's algorithm]]) se zasniva na principu održavanja skupa S gdje se pamte do tad posjećeni čvorovi i za koje je nađeno najkraće rastojanje od polaznog čvora. U skupu V-S se nalaze preostali čvorovi. U svakom koraku se jedan čvor iz V-S prebacuje u S. Na početku se ove procjene stave iz polaznog čvora ukoliko grane postoje na njihovu težinu u suprotnom na ∞ . Ovaj algoritam radi pod pretpostavkom da su sve težine grana pozitivne. === Bellman-Ford-ov algoritam === Bellman-Ford algoritam (eng. [[w:en: Bellman–Ford algorithm|Bellman-Ford algorithm]]) za razliku od prethodnog može da radi sa negativnim težinama. Prvo provjera da li ima ciklusa i grana sa negativnim težinama, ukoliko nema nalazi najmanje rastojanje od polaznog čvora do svih ostalih čvorova. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == ==Izvori== # Tomašević, Milo (2008). ''Algoritmi i strukture podataka''. Beograd: Akademska misao. {{ISBN|9788674663288}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Algoritmi]] [[Kategorija:Strukture podataka]] [[Kategorija:Teorija grafova]] a8bhcmtdyzu38ytlsa843dvwc98w3ls 0 456167 3830518 3780450 2026-04-15T18:51:20Z ~2026-23295-77 180352 /* Reference */ podjela 3830518 wikitext text/x-wiki [[Slika:Diego Garcia Mixed Species Marsh.png|thumb|300px|[[Tropi|Tropska]] biljna zajednica na [[Dijego Garsija|Dijego Garsiji]]]] '''Ekologija biljaka''' ili '''fitoekologija''' jeste [[Ekologija|ekološka nauka]] o rasprostranjenju i [[bioraznolikost]]i [[Biljka|biljaka]] i [[biocenoza|biljnih zajednica]], efekte vanjskih faktora životnog okruženja na prisustvo biljaka u određenom području, kao i interakcije između biljaka, kao i njihove odnose sa drugim organizmima.<ref>{{cite book|last=Simpson|first=Michael G.|title=Plant Systematics|year=2011|publisher=Academic Press|isbn=0-08-051404-9|url=https://books.google.com/books?id=Ia2eIPVksMMC|ref=harv}}</ref><ref>{{cite book |last=Dahlgren |first=R.M. |last2=Clifford |first2=H.T. |last3=Yeo |first3=P.F. |title=The families of the monocotyledons |year=1985 |publisher=Springer-Verlag |location=Berlin|url=https://books.google.com/books?id=3iGndTFY0skC|isbn= 978-3-642-64903-5| access-date=10. 2. 2014|ref=harv}}</ref> Pojam botaničke ekologijr uveo danski botaničar [[Evgen Varming]], 1895. godine. Različite biljke, njihove grupe i zajednice, odlikuju se specifičnim životnim formama, prilagođenim datoj životnoj sredini. Posebnim osobinama određene životne forme karakteriziraju i specifičnost staništa na koje su prilagođene (npr. forme [[kaktus]]a – [[kserofitе]] – osobene su za pustinjske uvjete, itd.) Najčešće se dijeli na autekologilu i sinekologiju. Međutim, biljne vrste mogu biti u istoj mjeri, istovremano prilagođene na raznolike ekološke uvjete, a u kolikoj će mjeri biti prilagođena svim veoma promenljivim faktorima sredine zavisi od [[ekološka valenca|ekološke valence]]. == Reference == {{reflist}} == Dopunska literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book|ref=harv|last=Keddy|first=Paul A.|title=Plants and Vegetation|url=https://archive.org/details/plantsvegetation0000kedd|year=2007|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=978-0-521-86480-0|pages=}} * {{Cite book|ref=harv|last=Archibold|first=O.W.|year=1995 |title=Ecology of World Vegetation|url=https://archive.org/details/ecologyofworldve0000arch|publisher=Chapman and Hall, London.}} * {{cite book|last=Cittadino|first=Eugene|title=Nature as the Laboratory: Darwinian Plant Ecology in the German Empire, 1880-1900|url=https://books.google.com/books?id=ZQOhPkkQwiEC|date=15. 8. 2002|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-52486-5}} * {{Cite book|ref=harv| url=https://books.google.com/books?id=TnI9FBYNR3QC&dq=plant+ecology&hl=en&sa=X&ei=hNeWT-X8BOfJiQLW0LHhCQ&ved=0CDoQ6AEwAQ | title=Plant Ecology | publisher=Blackwell Scientific Publications | origyear=1986|year=1997 | access-date=24. 4. 2012 |last=Crawley|first=Michael J.|isbn=978-0-632-01363-0|pages=}} * {{cite web|url=http://www.worldcat.org/title/plant-ecology/oclc/60839405&referer=brief_results | title=Plant Ecology | publisher=Green World |year=2006 | access-date=24. 4. 2012 |author=Gibson, J. Phil |author2=Gibson, Terri R. }}. {{page|year=|isbn=978-0-7910-8566-0|pages=}} * {{Cite book|ref=harv|last=Keddy|first=Paul A.|year=2007 |title=Plants and Vegetation: Origins, Processes, Consequences.|url=https://archive.org/details/plantsvegetation0000kedd|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-86480-0|pages=}} {{refend}} {{botanika}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Plant ecology}} {{DEFAULTSORT:Phytoecology}} [[Kategorija:Botanika]] [[Kategorija:Ekologija]] e2xmvzy87n34m4o9qvwvhypzued81gd 0 459070 3830556 3769254 2026-04-16T08:06:36Z ~2026-23556-89 180365 3830556 wikitext text/x-wiki {{biomi}} [[slika:Champagne vent white smokers.jpg|thumb|350px|Bijeli dimnjaci koji emitiraju tekućinu bogatu [[barij]]em, [[kalcij]], [[silicij]] i [[ugljik-dioksid]]om na otvoru ''Champagne'', vulkan Eifuku, Marijanska brazda, Nacionalni spomenik marincima]] '''[[Hidrotermalni otvor]]''' je ispušni otvor na morskom dnu iz kojeg se izvire geotermalna zagrijana [[voda]]. Hidrotermalni otvori se obično nalaze u blizini [[vulkan]]skih aktivnih mjesta, područja u kojima se razmiču [[tektonske ploče]] u [[centar širenja|centru širenja]], okeanskih bazena i [[žarište (geologija)|vrućih tačaka]].<ref name="Colín-García 2016">{{cite journal |last1=Colín-García |first1=María |title=Hydrothermal vents and prebiotic chemistry: a review |journal=Boletín de la Sociedad Geológica Mexicana |date=2016 |volume=68 |issue=3 |pages=599–620 |doi=10.18268/BSGM2016v68n3a13 }}</ref> Klasifikacija hidrotermalna ležišta pravi se na bazi analize stijene i mineralnih ruda, nastalih djelovanjem hidrotermalnih otvora. Hidrotermalni otvori postoje jer je zemlja geološki aktivna i ima veliku količinu vode na svojoj površini i unutar svoje kore. Pod morem, hidrotermalni otvori mogu oblikovati značajke nazvane "crni dimnjaci" ili "bijeli dimnjaci". U odnosu na većinu dubokih mora, područja oko hidrotermalnih otvora podmorje je biološki produktivnija, pa često imaju složene zajednice koje topla voda potpomažu hemikalijama otopljenim u prozračnim tekućinama. [[Hemosinteza|Hemosintetske]] [[bakterije]] i [[archaea]] tvore osnovu [[lanci ishrane|prehrambenog lanca]], podržavajući različite organizme, uključujući divovske crve, [[školjke]], [[priljepak|priljepke]] i [[škampe]]. Smatra se da aktivni hidrotermalni otvori postoje na [[Jupiter]]ovom satelitu [[Evropa (mjesec)|Evropa]], i na [[Saturn]]ovom satelitu [[Enceladus]]u.<ref name="NYT-20170413">{{cite news |last=Chang |first=Kenneth |title=Conditions for Life Detected on Saturn Moon Enceladus |url=https://www.nytimes.com/2017/04/13/science/saturn-cassini-moon-enceladus.html |date=13. 4. 2017 |work=New York Times|access-date=14. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.nasa.gov/press/2015/march/spacecraft-data-suggest-saturn-moons-ocean-may-harbor-hydrothermal-activity/index.html |title=Spacecraft Data Suggest Saturn Moon's Ocean May Harbor Hydrothermal Activity |work=NASA |date=11. 3. 2015 |access-date=12. 3. 2015 |archive-date=13. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150313163814/http://www.nasa.gov/press/2015/march/spacecraft-data-suggest-saturn-moons-ocean-may-harbor-hydrothermal-activity/index.html |url-status=dead }}</ref> a nagađa se da su drevni hidrotermalni otvori nekada postojali na [[Mars]]u.<ref name="Colín-García 2016"/><ref>{{cite web |last=Paine |first=M. |date=15. 5. 2001 |title=Mars Explorers to Benefit from Australian Research |url=http://www.space.com/missionlaunches/missions/mars_society_conference_010515-1.html |work=Space.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20060221011414/http://www.space.com/missionlaunches/missions/mars_society_conference_010515-1.html |archive-date=21. 2. 2006 }}</ref> ==Fizička svojstva== [[slika:Phase-diag2.svg|thumb|left|[[Fazni dijagram]] u kojem zelena isprekidana linija ilustrira anomalijsko ponašanje vode.<br> Tačkasta zelena linija označava [[talište]], a plava linija [[tačka ključanja|tačku ključanja]], pokazujući kako variraju u vezi sa pritiskom; puna zelena linija pokazuje tipično ponašanje tališta za druge supstance]] Hidrotermalni otvori u dubokom okeanu obično se formiraju duž [[srednji okeanski greben|srednjeg okeanskog grebena]], kao što su [[Istočni pacifički uspon]] i [[Srednjeatlanski greben]]. To su mjesta na kojima se razilaze dvije [[tektonske ploče]] i stvara nova kora. Voda koja izlazi iz hidrotermalnih otvora iz morskog dna sastoji se većinom od [[morska voda|morske vode]] koja se uvlači u hidrotermalni sistem blizu vulkanske strukture putem rasjeda i poroznih sedimenata ili vulkanskih slojeva, plus nešto magmatske vode koja se oslobađa uzvodnim [[magma]]ma. U kopnenim hidrotermalnim sistemima većina vode koja cirkulira unutar [[fumarola]] i [[gejzir]]a je [[meteorska voda]] plus [[podzemna voda]] koje se s topline probijaju u toplinski sistem, ali obično sadrže i dio porcije [[Hidrotermalni metamorfizam|metamorfne]], [[magmatska voda|magmatske]] i formacijsks taložne [[slana voda|slane vode]] koja se oslobađa iz magme. Udio svak od njih razlikuje se od lokacije do lokacije. Za razliku od toga, približno 2^oC temperature okolne vode na tim dubinama, iz tih otvora izlazi voda pri temperaturama od oko 60^oC<ref>{{cite book |author=Garcia, Elena Guijarro |author2=Ragnarsson, Stefán Akí |author3=Steingrimsson, Sigmar Arnar |author4=Nævestad, Dag |author5=Haraldsson, Haukur |author6=Fosså, Jan Helge |author7=Tendal, Ole Secher |author8=Eiríksson, Hrafnkell|year=2007|title=Bottom trawling and scallop dredging in the Arctic: Impacts of fishing on non-target species, vulnerable habitats and cultural heritage|url=https://archive.org/details/bottomtrawlingsc0000unse |publisher=Nordic Council of Ministers|page=[https://archive.org/details/bottomtrawlingsc0000unse/page/278 278]|isbn=978-92-893-1332-2}}</ref> do najviše 464^oC.<ref name=Haas2007> {{Cite journal |last=Haase |first=K. M. |year=2007 |title=Young volcanism and related hydrothermal activity at 5°S on the slow-spreading southern Mid-Atlantic Ridge |journal=Geochemistry Geophysics Geosystems |volume=8 |issue=11 |pages=Q11002 |doi=10.1029/2006GC001509 |bibcode=2007GGG.....811002H |display-authors=etal}}</ref><ref name=Karst2009> {{Cite journal |last=Haase |first=K. M. |year=2009 |title=Fluid compositions and mineralogy of precipitates from Mid Atlantic Ridge hydrothermal vents at 4°48'S |journal=Pangaea |doi=10.1594/PANGAEA.727454 |display-authors=etal}}</ref> Zbog visokog [[hidrostatski pritisak|hidrostatskog pritiska]] na ovim dubinama, voda može postojati u svom tekućem obliku ili kao [[superkritična tekućina]] na takvim temperaturama. [[Kritična tačka (termodinamika)|kritična tačka]] (čiste) vode je 375 ^o C, pri pritisku od 218 [[Atmosfera (jedinica)|atmosfera]] [[slika:Bischoff and Rosenbauer, 1988 - Liquid-vapor relations.pdf|thumb|page=3|Eksperimentalni rezultati za granicu para-tekućina u kritičnom području od 380-415°C]] Međutim, unošenje slanosti u tekućinu podiže kritičnu točku na veće temperature i pritiske. Kritična tačka morske vode (3,2 tež. % NaCl) je 407&nbsp;°C i 298.5&nbsp;bara,<ref name=bischoff1988>{{cite journal|last1=Bischoff|first1=James L|last2=Rosenbauer|first2=Robert J|title=Liquid-vapor relations in the critical region of the system NaCl-H2O from 380 to 415°C: A refined determination of the critical point and two-phase boundary of seawater|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=52|issue=8|pages=2121–2126|doi=10.1016/0016-7037(88)90192-5|year=1988|bibcode=1988GeCoA..52.2121B|url=https://zenodo.org/record/1253886|type=Submitted manuscript}}</ref> odgovarajuće dubine od ~ 2.960 m ispod razine mora. Sukladno tome, ako je hidrotermalna tekućina sa slanošću od 3,2 tež. % NaCl otvora iznad 407&nbsp;°C i pritisak od 298,5 bara je superkritična. Nadalje, pokazano je da se slanost tekućina za ispuštanje uveliko razlikuje zbog razdvajanja faza u kori.<ref name=VonDamm1991>{{cite journal|last1=Von Damm|first1=K L|title=Seafloor Hydrothermal Activity: Black Smoker Chemistry and Chimneys|journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences|volume=18|issue=1|pages=173–204|doi=10.1146/annurev.ea.18.050190.001133|year=1990|bibcode=1990AREPS..18..173V|url=https://zenodo.org/record/1234953|type=Submitted manuscript}}</ref> Kritična tačka za tekućine sa većim salinitetom je pri nižim temperaturama i pritiscima od one u morskoj vodi, ali višoj od one za čistu vodu. Naprimjer, otpusna tečnost sa salinitetom 2,24 tež. % NaCl ima kritičnu tačku na 400&nbsp;°C i 280,5 bara. Dakle, voda koja izlazi iz najtoplijih dijelova nekih hidrotermalnih otvora može biti [[superkritični fluid]], koji posjeduje fizička svojstva između onih [[plin]]a i onih kod [[tekućine]].<ref name=Haas2007/><ref name=Karst2009/> Primjeri nadkritičnog oduška nalaze se na nekoliko mjesta. '' Sister Peak '' (Hidrotermalno polje uvale, {{Coord|4|48|S|12|22|W|}}, dubina 2.996 m) ventilacijski otvori s niskom salinitetom [[Fazni prijelaz|razdvojen fazom]], fluidi su tipa para. Otkriveno je da se za kontinuirano odzračivanje ne smatra kritičnim, već kratkom injekcijom 464&nbsp;°C je bio znatno iznad nadkritičnih uslova. Na obližnjem lokalitetu, Turtle Pits, pronađeno je da ističe tekućina sa većom slanošću na 407&nbsp;°C , koja je iznad kritične tačke tečnosti pri toj slanosti. Otvoreno mjesto u [[Cayman Trough]]u, koje je najdublje poznato hidrotermalno nalazište na svijetu, na 5.000 m ispod morske razine, pokazalo je trajno natkritično odzračivanje pri 401&nbsp;°C i 2,3 mas.% NaCl.<ref>{{cite web|last1=Webber|first1=A.P.|last2=Murton|first2=B.|last3=Roberts|first3=S.|last4=Hodgkinson|first4=M.|title=Supercritical Venting and VMS Formation at the Beebe Hydrothermal Field, Cayman Spreading Centre|url=http://goldschmidt.info/2014/abstracts/abstractView?abstractId=2504|website=Goldschmidt Conference Abstracts 2014|publisher=Geochemical Society|access-date=29. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140729183137/http://goldschmidt.info/2014/abstracts/abstractView?abstractId=2504|archive-date=29. 7. 2014|url-status=dead}}</ref> Iako su natkritični uvjeti primijećeni na nekoliko mjesta, još nije poznato koji značaj ima, ako ih ima, natkritično odzračivanje u smislu hidrotermalne cirkulacije, stvaranja mineralnih taloga, geokemijskih tokova ili biološke aktivnosti. Početne faze ventilacijskog dimnjaka počinju taloženjem minerala [[anhidrit]]a. [[Sulfid]]i [[bakar|bakra]], [[gvožđe|gvožđa]] i [[cink]]a zatim se talože u prazninama u dimnjaku, čineći ga manje [[Poroznost|poroznim]] tokom vremena. Zabilježeni su porasti ventilacije reda 30&nbsp;cm dnevno.<ref name="black_smoker"> {{Cite web |last=Tivey|first=M. K. |date=1. 12. 1998 |url=http://www.whoi.edu/oceanus/viewArticle.do?id=2400 |title=How to Build a Black Smoker Chimney: The Formation of Mineral Deposits At Mid-Ocean Ridges |publisher=Woods Hole Oceanographic Institution |access-date=7. 7. 2006 }}</ref> Istraživanje dubokomorskih otvora u aprilu 2007. godine kraj obale [[Fidži]]ja otkrilo je da su ti otvori značajan izvor rastvorenog gvožđa.<ref>{{cite journal |last1=Petkewich |first1=Rachel |title=Tracking ocean iron |url=https://archive.org/details/sim_chemical-engineering-news_2008-09-01_86_35/page/62 |journal=Chemical & Engineering News |date=septembar 2008 |volume=86 |issue=35 |pages=62–63 |doi=10.1021/cen-v086n035.p062 }}</ref> == Formiranje == Pokretanje [[Tektonske ploče|tektonskih ploča]] izaziva produženja i nanose na razini okeanskih hrpata, kao i pukotina u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]]. Morska voda može se infiltrirati i ugrijati u blizini [[magma|magme]]. Pod uticajem [[Temperatura|temperature]] i [[pritisak|pritiska]], tekućina se uzdiže do morskog dna. Otapanjem postaje [[kiselina|kisela]] i puna [[metal]]a u dodiru sa okolnim stijenama (temperatura i vrlo visok pritisak povećavaju moć otapanja vode). Nakon toga, za vrijeme ispuštanja, u dodiru sa hladnom morskom vodom, talože se [[minerali]] i formiraju mineralne strukture sa funkcijom dimnjaka. Hidrotermalne tekućine su bogate otopljenim plinovima ([[sumporovodik]], [[metan]], [[ugljik-monoksid]], [[ugljik-dioksid]] i [[vodik]]) i metalima ([[silicij]], [[mangan]], [[gvožđe]], [[cink]]). Sastav i fizičkohemijske osobine hidrotermalnih tekućina su posljedica djelovanja temperature i vrste [[Stijene|stijena]] kroz koje je tekućina doticala. U tom smislu, mogu se razlikovati crni i bijeli dimnjaci. Hidrotermalni dimnjaci snabdijevaju okeane gvožđem (50.000 t/an) čime pospješuju rast [[fitoplankton]]a. Značajni su sudionici u prirodnom ispuštanju [[ugljik-dioksid]]a. Posebno su značajni u [[Južni okean|Južnom okeanu]] gdje opskrbljuju 20.000 tona fitoplanktona. Međutim, samo 0,2% gvožđa iz vrelih podvodnih izvora ostaje topivo.<ref>Actualités océanographie, Science & Vie, broj 1113, lipanj 2010, str.42, ISSN T 02578</ref> Strukture vremenski evoluiraju, ali su prolazne: dimnjaci traju oko 10-100 godina. Mogu i propasti, a kanali se mogu zarušiti [[minerali]]ma. Aktivno područje uz greben može se pomaknuti i izazvati nastajsnje novih dimnjaka i nestanak starih. Dakle, mjesto koje su naučnici jednom identificirali može nestati prije nego se oni vrate u novu misiju. == Strukture == [[slika:Deep_Sea_Vent_Chemistry_Diagram.svg|upright=1.8|thumb|Dijagram dubokomorskog [[biogeohemija|biogeohemijskog]] ciklusa]] [[slika:Black smoker hydrothermal vent.ogg|thumb|Snimak zvuka crnog dimnjaka]] * '''Crni dimnjak''' ispušta vodu sa [[sumpor]]om, na vrlo visokoj [[temperatura|temperaturi]], od oko 350&nbsp;°C. Prije izlaska iz dimnjaka, tekućina se ne razrjeđuje morskom vodom. *'''Bijeli dimnjak''' formira se kada se ispuštaju tekućine koje su već prethodno razrijeđene morskom vodom. Tekućine koje ispuštaju bijeli dimnjaci sadrže [[barij]] i [[kalcij-sulfat]] na temperaturama od 150 do 270&nbsp;°C. *'''Transparentni dimnjak''' ispušta tekućinu sa 20% [[salinitet]]a, koja ne sadrži nikakve čestice. Dimnjaci, a posebno crni, su oaze života na dnu [[okean]]a. Neki organizmi su prilagođeni iskorištavanju toplote i [[sumpor]]a koje dimnjaci ispuštaju. == Ekosistem hidrotermalnih izvora == [[Datoteka:Nur04505.jpg|thumb|Grupa jedinki vrste ''Riftia pachyptila'']] [[Datoteka:Nur04512.jpg|thumb|Zajednica cjevastih crva pri osnovi jednog hidrotermalnog izvora.]] Prije 1977., morsko dno smatralo se pustinjom bez primarne [[fotosinteza|fotosintetske]] proizvodnje. Otkriće [[ekosistem]]a hidrotermalnih izvora dramatično je povećalo znanja iz [[biologija|biologije]], a promijenilo se i davnanje mišljenje kako je makroskopski život nemoguć bez [[svjetlost]]i. Na razini hidrotermalnih izvora, primarnu proizvodnju obavljaju [[hemosinteza|hemosintski]] [[mikroorganizam|mikroorganizmi]]. Ovi organizmi koriste emijsku [[energija|energiju]] iz rastvorene [[sol]]i za obavljanje funkcije [[fotosinteza|fotosinteze]] kod [[biljke|biljaka]]. Oni čine prvu kariku u lancima ishrane, a jedu ih primarni potrošači. Postoje i [[simbioza|simbiotske]] zajednice, u kojima simbiont stvara energiju na licu mjesta. Život se odvijs oko mjesta ispuštanja zagrijanih tekućina koje se miješaju sa morskom vodom. Postoji temperaturni gradijent koji ide od toačke ispuštanja pa dalje; tu postoje životinjske zajednice vrućeg i toplog pola. [[Ekstremofil]]ni mikroorganizmi mogu uspijevati i bliže dimnjaku i na većim temperaturama. Termofilni mikroorganizmi žive slobodno u hidrotermalnoj tekućini, naprimjer predstavnici rodova ''[[Pyrococcus]]'' i ''[[Thermococcus]]'' i reda [[Archaeoglobales]]. Većina mezofilnih bakterija raste na okolnim stijenama i formira prave "tepihe"; neke od njih su iz rodova ''[[Beggiatoa]]'' i ''[[Thiothrix]]''. Mikroorganizmi razvijaju ekto- ili endosimbiozu sa dubokomorskom faunom oko dimnjaka. Ostali organizmi žive blizu dimnjaka, na temperaturi vode između 4 i 50&nbsp;°C. * U vrućem polu (20-50&nbsp;°C), sasvim blizu dimnjaka, mogu se naći predstavnici rodova ''[[Alvinella]]'' i ''[[Paralvinella]]'' i [[rakovi]] (naprimjer iz roda ''[[Cyanagraea]]''). * Nešto dalje, topli pol (10-20&nbsp;°C) nastanjuju vrste ''[[Riftia pachyptila]]'', ''[[Lamellibrachia barhami]]'', rakovi, [[ribe]] i druge ivotinje. * Hladni pol nastanjuju školjkaši rodova: ''[[Bathymodiolus]]'', ''[[Calyptogena]]'' i dr. Tu se može naći i jastog ''[[Kiwa hirsuta]]'', tek nedavno otkriven. Neobični organizmi poput crva ''[[Riftia pachyptila]]'', [[anelida]] ''[[Alvinella pompejana]]'', vrste ''[[Rimicaris exoculata]]'', koriste se kao modelni orgsnizmi za prpučavanje u laboratorajima. == Eksploatacija == Neke kompanije ili države su zainteresirane za mogućnost komercijalnog iskorištavanja ovih vrućih vrela kao izvor [[toplota|zagrijavanje]] ili za eksploataciju [[ruda]]. Takav je slučaj kod, naprimjer, vlade Novog Zelanda, jer se ekskluzivna ekonomska zona (EEZ) nalazi na supdukcijskoj zoni koja je bogata hidrotermalnim izvorima. Prvi zahtjevi za dozvole (koncesije) za bušenje su podneseni 2008. (''Neptune minerals'', za zonu ''Rumble II West Seamount'' koja nije bila otkrivena do avgusta 2007. godine).<ref>[http://www.neptuneminerals.com/en/1st-mining-licence-lodged-NZ.html Communiqué 2008 du groupe Neptune Minerals sur l'obtention de licence d'exploitation minière offshore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090907214039/http://www.neptuneminerals.com/en/1st-mining-licence-lodged-NZ.html}}</ref> jedne od prvih grupa formiranih za iskorištavanje mineralnih bogatstava dubina, a osobito za iskorištavanje takozvanog "SMS-a" ('''S'''eafloor '''M'''assive '''S'''ulphide). Ova kompanija je 2008. godine dobila dozvolu za istraživanje površine podmorja veće od 278.000&nbsp;km², gdje su teritorijalne vode Novog Zelanda, [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]], [[Mikronezija|Mikronezije]] i [[Vanuatu]]a, a postavila je i zahtjev za istraživanje daljnih 436.000&nbsp;km², gdje su ostale teritorijalne vode Novog Zelanda, [[Japan]]a, [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernih Marijanskih otoka]], [[Palau]]a i [[italija|Italije]]. === Ekološke posljedice === Dr. Simon McDonald, direktor grupe ''Neptune'', objavio je 2008. kako priznaje da takve aktivnosti predstavljaju ekološki problem, ali da je njegova grupa obećala da će raditi u duhu dobrog upravljanja okolišem i transparentne komunikacije sa svim dioničarima. [[Biologija|Biolozi]] strahuju zbog mogućih ozbiljnijih uticaja na krhku [[bioraznolikost]] koja je koncentrirana oko geotermalnog podmorja. Pored toga, mnoge vrste koje tu žive rastu sporo, kasno dostižu spolnu zrelost, rijetke su, a mnoge su vjerojatno još nepoznate naučnoj zajednici.<ref>Émission d'Arte, Arte: 5. 12. 2008.</ref> == Također pogledajte == * [[Gejzir]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Geothermal vent}} [[Kategorija:Hidrotermalni otvori| ]] [[Kategorija:Ekonomska geologija]] bwnwt2tawgk06x5lt34u6731oyoe1hp 0 469005 3830555 3765763 2026-04-16T07:43:46Z Wagentje 159139 Slika 2025 3830555 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Anel Ahmedhodžić | nadimak = | slika = Anel Ahmedhodžić bij Feyenoord (2025).JPG | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|1999|3|26}} | rodnigrad = [[Malmö]] | rodnadržava = [[Švedska]] | visina = 190 cm | težina = | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]] | omladinskegodine = 2004–2016. | omladinskipogoni = [[Malmö FF|Malmö]] | trenutniklub = [[Feyenoord]] | brojnadresu = 21 | godine1 = 2016–2019. | klubovi1 = {{nowrap|[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]}} | nastupi(golovi)1 = 1 (0) | godine2 = 2019–2022. | klubovi2 = [[Malmö FF|Malmö]] | nastupi(golovi)2 = 55 (3) | godine3 = 2019–2020. | klubovi3 = → [[Hobro IK|Hobro]] | nastupi(golovi)3 = 19 (1) | godine4 = 2022. | klubovi4 = → [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] | nastupi(golovi)4 = 15 (0) | godine5 = 2022–2025. | klubovi5 = [[Sheffield United FC|Sheffield United]] | nastupi(golovi)5 = 103 (11) | godine6 = 2025– | klubovi6 = [[Feyenoord]] | nastupi(golovi)6 = 6 (0) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2014–2016. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Švedske U-17|Švedska U-17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 24 (0) | nacionalnegodine2 = 2016–2018. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Švedske U-19|Švedska U-19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 16 (3) | nacionalnegodine3 = 2019. <br/> 2020. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Švedske U-21|Švedska U-21]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 7 (0) <br/> 1 (0) | nacionalnegodine4 = 2020–2024. | nacionalneekipe4 = {{nowrap|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]}} | nacionalninastupi(golovi)4 = 24 (1) | zadnjiuređaj = 3. 10. 2025 }} '''Anel Ahmedhodžić''' jest bosanskohercegovački nogometaš koji nastupa za nizozemski klub [[Feyenoord]], a igrao je i za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. == Klupska karijera == === Početak === Kao petogodišnjak je počeo trenirati nogomet u rodnom gradu. Prošao je sve omladinske selekcije u [[Malmö FF|Malmöovoj]] akademiji. Nakon provedenih 12 godina u rodnom gradu prešao je u [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]].<ref>{{Cite web|url=https://scsport.ba/ahmedhodzic-potpisao-za-bivseg-prvaka-evrope-bice-uzbudljivo-imam-dobar-osjecaj/|title=Ahmedhodžić potpisao za bivšeg prvaka Evrope: Biće uzbudljivo, imam dobar osjećaj|last=www.scsport.ba|first=Sport Centar-|website=Sport Centar|language=en|access-date=15. 10. 2020|archive-date=18. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018140633/https://scsport.ba/ahmedhodzic-potpisao-za-bivseg-prvaka-evrope-bice-uzbudljivo-imam-dobar-osjecaj/|url-status=dead}}</ref> Svoj profesionalni debi u Championshipu za ''[[Nottingham Forest FC|crvene]]'' upisao je 30. decembra 2017. na utakmici protiv Newcastle Uniteda.<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/anel-ahmedhodzic-debitovao-za-nekadasnjeg-prvaka-evrope/219567|title=Anel Ahmedhodžić debitovao za nekadašnjeg prvaka Evrope|website=SportSport.ba|language=bs-BA|access-date=15. 10. 2020}}</ref> === Karijera u [[Malmö FF|Malmeu]] i pozajmica u danski Hobro === Početkom 2019. godine odlučio se vratiti u matični klub, gdje je odigrao samo jednu utakmicu.<ref>{{Cite web|url=https://sport.avaz.ba/nogomet/453158/anel-ahmedhodzic-novi-igrac-malmea-potpisao-ugovor-do-2022-godine|title=Anel Ahmedhodžić novi igrač Malmea, potpisao ugovor do 2022. godine|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=15. 10. 2020}}</ref> Ubrzo se dogodila nova selidba, ali ovaj put u susjednu Dansku. Ahmedhodžić je u drugom nastupu za Hobro postigao svoj prvijenac u profesionalnom nogometu te se ustalio u početnih 11 danske ekipe. U januaru 2020. se ponovo vratio u [[Malmö FF|Malmö]], te je ovaj povratak za njega značio više minuta u dresu ''nebesko-plavih.'' U aprilu 2020. potpisao je novi ugovor koji ga za Malmö veže do 2023. == Reprezentativna karijera == === Švedska reprezentacija === S napunjenih 16 godina obukao je dres U-16 švedske reprezentacije gdje je nastupio u 10 utakmica. Nakon 33 nastupa za mlađe kategorije je došao do U-21 reprezentacije. Poslije odigranih sedam utakmica u dresu Švedske dobio je poziv švedskog selektora, Jannea Andersona, za prijateljske utakmice protiv Moldavije i Kosova.<ref>{{Cite web|url=https://sport1.oslobodjenje.ba/reprezentacija/osveta-svedjanima-oni-su-nama-uzeli-zlatana-a-sada-bih-uzima-anela/190916|title=Osveta Šveđanima: Oni su nama uzeli Zlatana, a sada BiH uzima Anela|website=sport1.ba|language=bs|access-date=15. 10. 2020|archive-date=17. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201017192421/https://sport1.oslobodjenje.ba/reprezentacija/osveta-svedjanima-oni-su-nama-uzeli-zlatana-a-sada-bih-uzima-anela/190916|url-status=dead}}</ref> Seniorski debi upisao je 9. januara 2020. u pobjedi Švedske protiv Moldavije rezultatom 1–0, dok je utakmicu protiv Kosova ispratio s klupe za rezerve. === Promjena sportskog državljanstva === U septembru 2020. godine FIFA je odobrila zahtjev [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] o promjeni sportskog državljanstva ovog igrača. Krajem tog mjeseca je dobio poziv za utakmice protiv reprezentacije Sjeverne Irske, Holandije i Poljske.<ref>{{Cite web|url=https://sport.avaz.ba/nogomet/598220/bajevic-objavio-spisak-za-baraz-nekoliko-novih-imena|title=Bajević objavio spisak za baraž, nekoliko novih imena|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=15. 10. 2020}}</ref> Prvi nastup za bosanskohercegovačku reprezentaciju upisao je 8. oktobra u utakmici protiv Sjeverne Irske koju su ''Zmajevi'' izgubili na penale rezultatom 3–4.<ref>{{Cite web|url=https://scsport.ba/bih-ponovo-necemo-gledati-na-euru-sjeverna-irska-nakon-penala-bolja-od-zmajeva/|title=BiH ponovo nećemo gledati na Euru: Sjeverna Irska nakon penala bolja od Zmajeva|last=www.scsport.ba|first=Sport Centar-|website=Sport Centar|language=en|access-date=15. 10. 2020|archive-date=18. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201018130825/https://scsport.ba/bih-ponovo-necemo-gledati-na-euru-sjeverna-irska-nakon-penala-bolja-od-zmajeva/|url-status=dead}}</ref> == Nagrade == === Klub === ==== Malmö FF ==== * [[Allsvenskan]]: [[Allsvenskan 2020.|2020]], [[Allsvenskan 2021.|2021.]] === Individualno === * Štoper godine u [[Allsvenskan]]u: 2020. * Tim sezone u [[EFL Championship|Championshipu]]: 2022/23.<ref>{{Cite web|url=https://efl.com/|title=Homepage|last=EFL|website=EFL|language=en|access-date=16. 12. 2023}}</ref> * PFA tim godine: [[EFL Championship 2022/2023.|Championship 2022/23.]]<ref>{{Cite news|title=Man City's Haaland wins PFA men's player of the year|url=https://www.bbc.com/sport/football/66650723|newspaper=BBC Sport|access-date=16. 12. 2023|language=en-GB}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Anel Ahmedhodžić}} * [https://www.transfermarkt.com/anel-ahmedhodzic/leistungsdaten/spieler/377468 Profil] na ''Transfermarktu'' {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ahmedhodžić, Anel}} [[Kategorija:Rođeni 1999.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Malmö]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Švedski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Malmöa FF]] [[Kategorija:Nogometaši Nottingham Foresta]] [[Kategorija:Nogometaši Hobra]] [[Kategorija:Nogometaši Girondins Bordeauxa]] [[Kategorija:Nogometaši Sheffield Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Feyenoorda]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] hsgrlwshmdbehh8b7f7n55doa4x81d4 0 469195 3830464 3230675 2026-04-15T12:52:25Z Panasko 146730 [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830464 wikitext text/x-wiki U [[molekularna biologija|molekulskoj biologiji]] i [[genetika|genetici]], termini i '''uzvodno''' i '''nizvodno''' odnose se na relativni položaj [[genetički kod|genetičkog koda]] u [[DNK]] ili [[RNK]]. Svaki lanc [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] (DNK ili RNK) ima [[5' kraj]] i [[3' kraj]], tako nazvanih zbog položaja ugljika u prstenu [[dezoksiriboza|dezoksiriboze]] (ili [[riboza|riboze]]). Prema dogovoru, uzvodno i nizvodno se odnose na pravac 5' do 3', u kojem se odvija [[transkripcija (genetika) | transkripcija]] RNK.<ref name="Lodish2008">{{cite book|author=Harvey Lodish|title=Molecular Cell Biology|url=https://books.google.com/books?id=K3JbjG1JiUMC&pg=PA286|year=2008|publisher=W. H. Freeman|isbn=978-0-7167-7601-7|pages=286–}}</ref> Uzvodno je prema 5' kraju molekule RNK, a nizvodno prema 3' kraju. Kada se razmatra dvolančana DNK, uzvodno je prema 5' kraju [[genetički kod|kodirajućeg lanca]] za dotični gen, a nizvodno prema 3' kraju. Zbog antiparalelne prirode DNK, to znači da je 3' kraj [[matrični lanac|matričnog lanca]] uzvodno od gena, a 5' kraj nizvodno. Neki geni na istoj molekuli DNK mogu se transkribirati u suprotnim smjerovima. To znači da se uzvodna i nizvodna područja molekule mogu mijenjati ovisno o tome koji se gen koristi kao referenca. ==Također pogledajte== *[[DNK]] *[[RNK]] ==Reference== {{Reflist}} [[Kategorija:Molekularna biologija]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:RNK]] [[Kategorija:Orijentacija (geometrija)]] hzefpna9gfhdktqv24k85hu8y7w7h5g 0 475701 3830558 3829759 2026-04-16T08:47:08Z Z1KA 87045 3830558 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Italijanska uprava u Crnoj Gori | genitiv = Kraljevine Crne Gore | godina_druge_vlasti = 1941–1943. | vladar_prva_vlast = [[Serafino Mazzolini]] | valuta = [[Jugoslavenski dinar]]<br>[[Reichsmark]] | vrsta_vlasti = [[Guverner]] | datum osnivanja = [[Osnivanje]] | stanovnika_godina = 1941 | izvorno_ime = Kraljevina Crna Gora<br>Governatorato del Montenegro | država_poslije1 = Demokratska Federativna Jugoslavija | država_poslije2 = Federalna Crna Gora | zastava = Flag of Montenegro (1905–1918, 1941–1944).svg | godina_prve_vlasti = 1941. | država_prije1 = Kraljevina Jugoslavija | razdoblje = 1941–1944. | država_prije_zastava1 = Flag_of_Yugoslavia_(1918–1941).svg | država_poslije_zastava1 = Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg | službeni_jezik = [[srpskohrvatski]], [[njemački]] i [[italijanski]] | karta = КраљевинаЦрнаГора1941-44.png | glavni_grad = [[Cetinje]] | državno_uređenje = marionetska država pod vojnom upravom [[Sile Osovine|Sila Osovine]] | stanovnika = 411.000 | vladar_druga_vlast = [[Alessandro Pirzio Biroli]] | grb = Coat of arms of the Kingdom of Montenegro.svg | nezavisnost = 18. april 1941. | vremenska_zona = [[UTC+01:00|UTC +1]] ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]])<br>[[UTC+02:00|UTC +2]] ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) | godina_treće_vlasti = 1943. | vladar_treća_vlast = [[Curio Barbasetti di Prun]] | godina_četvrti_vlasti = 1943–1944. | vladar_četvrti_vlast = [[Theodor Geib]] | godina_peti_vlasti = 1944. | vladar_peti_vlast = [[Wilhelm Keiper]] }} '''Italijanska uprava u Crnoj Gori''' ili '''Italijanski guvernorat za Crnu Goru''' bio je naziv za kratkotrajnu marionetsku državu koja je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postojala na širem prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]], a nalazila se pod okupacijom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Formirana je nakon sloma [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Aprilski rat|proljeće 1941]]. Prvobitno je bila pod kontrolom [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], a potom pod okupacijom [[Nacistička Njemačka|Trećeg rajha]]. Glavni grad je bio grad [[Cetinje]]. Kolokvijalno je poznata i kao '''Nezavisna Država Crna Gora''', '''Kraljevina Crna Gora''' i '''Visoki komesarijat za Crnu Goru'''. Politika [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]] od početka okupacije 1941. je bila obilježena dilemom da li anektirati ovu teritoriju, kao što je to urađeno sa [[Dalmacija|Dalmacijom]] i dijelovima [[Slovenija|Slovenije]], ili uz pomoć domaćih snaga "starih patriota", obnoviti njenu fiktivnu [[nezavisnost]] u okviru novog "[[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]". Nakon [[Trinaestojulski ustanak|velikog ustanka u Crnoj Gori u julu 1941.]] Italija je odustala od stvaranja marionetske Kraljevine Crne Gore i [[Benito Mussolini|Musolinijevom]] odlukom 3. oktobra 1941. uspostavljen je '''Guvernorat za Crnu Goru''' sa sjedištem u [[Cetinje|Cetinju]], a za guvernera je postavljen [[Alessandro Pirzio Biroli]]. Uskoro po ulasku [[Wehrmacht|njemačkih trupa]] u Crnu Goru, na Cetinju je krajem septembra 1943. uspostavljena Feldkomandantura, koja je predstavljala vrhovnu vojnu i civilnu vlast na okupiranom području. Na čelu Feldkomandanture nalazio se general-major [[Wilhelm Kaiper]], koji je 30. septembra objavio proglas da preuzima vlast na teritoriji bivšeg italijanskog Guvernatorata u Crnoj Gori. U periodu od 1941. do 1944. okupatori i domaći izdajnici ubili su desetine hiljada nevinih civila.<ref>{{Cite web|url=http://www.znaci.net/00003/639.pdf|title=Pajović 1977|date=26. 8. 2014|website=www.znaci.net|access-date=20. 4. 2021|archive-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140826160920/http://www.znaci.net/00003/639.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Okupatorski zapovjednici == S obzirom na to da je Crna Gora bila pod okupacijom [[Kraljevina Italija|fašističke Italije]], a potom i [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], na njenoj teritoriji je postojala okupaciona vlast, koju su predstavljali italijanski, odnosno njemački zapovjednici: * [[Serafino Mazzolini]] (28. april 1941 – 23. juli 1941) * [[Alessandro Pirzio Biroli]] (23. juli 1941 – 13. juli 1943) * [[Curio Barbesseti di Prun]] (13. juli 1943 – 10. septembar 1943) * [[Theodor Geib]] (10. septembar 1943 – 1. juni 1944) * [[Wilhelm Keiper]] (1. juni 1944 – 15. decembar 1944) == Galerija == <gallery> Datoteka:Mihailo Petrovich Negosh.jpg|[[Mihailo Petrović Njegoš]] Datoteka:Sekula Drljević.jpg|[[Sekula Drljević]] Datoteka:Krsto Zrnov Popovic.jpg|[[Krsto Zrnov Popović]] Datoteka:Blažo Đukanović.jpg|[[Blažo Đukanović]] Datoteka:Alessandro Pirzio Biroli.jpg|[[Alessandro Pirzio Biroli]] </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kingdom of Montenegro}} * [http://www.montenegro.org.au/adzicozelenasima.html Zelenaši] * [https://web.archive.org/web/20070928193226/http://www.orderofdanilo.org/en/index.htm Kraljevska porodica Petrović] {{Crna Gora po temama}} {{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Crna Gora u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1941.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1944.]] bbg91wqz6p82n1dor8jafgnfbj9e43k 3830559 3830558 2026-04-16T08:49:16Z Z1KA 87045 3830559 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Italijanska uprava u Crnoj Gori | genitiv = Kraljevine Crne Gore | godina_druge_vlasti = 1941–1943. | vladar_prva_vlast = [[Serafino Mazzolini]] | valuta = [[Jugoslavenski dinar]]<br>[[Reichsmark]] | vrsta_vlasti = [[Guverner]] | datum osnivanja = [[Osnivanje]] | stanovnika_godina = 1941 | izvorno_ime = Kraljevina Crna Gora<br>Governatorato del Montenegro | država_poslije1 = Demokratska Federativna Jugoslavija | država_poslije_zastava1 = Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg | država_poslije2 = Federalna Crna Gora | država_poslije_zastava1 = Flag of the Serbian Partisans.svg | zastava = Flag of Montenegro (1905–1918, 1941–1944).svg | godina_prve_vlasti = 1941. | država_prije1 = Kraljevina Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag_of_Yugoslavia_(1918–1941).svg | razdoblje = 1941–1944. | službeni_jezik = [[srpskohrvatski]], [[njemački]] i [[italijanski]] | karta = КраљевинаЦрнаГора1941-44.png | glavni_grad = [[Cetinje]] | državno_uređenje = marionetska država pod vojnom upravom [[Sile Osovine|Sila Osovine]] | stanovnika = 411.000 | vladar_druga_vlast = [[Alessandro Pirzio Biroli]] | grb = Coat of arms of the Kingdom of Montenegro.svg | nezavisnost = 18. april 1941. | vremenska_zona = [[UTC+01:00|UTC +1]] ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]])<br>[[UTC+02:00|UTC +2]] ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) | godina_treće_vlasti = 1943. | vladar_treća_vlast = [[Curio Barbasetti di Prun]] | godina_četvrti_vlasti = 1943–1944. | vladar_četvrti_vlast = [[Theodor Geib]] | godina_peti_vlasti = 1944. | vladar_peti_vlast = [[Wilhelm Keiper]] }} '''Italijanska uprava u Crnoj Gori''' ili '''Italijanski guvernorat za Crnu Goru''' bio je naziv za kratkotrajnu marionetsku državu koja je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postojala na širem prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]], a nalazila se pod okupacijom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Formirana je nakon sloma [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Aprilski rat|proljeće 1941]]. Prvobitno je bila pod kontrolom [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], a potom pod okupacijom [[Nacistička Njemačka|Trećeg rajha]]. Glavni grad je bio grad [[Cetinje]]. Kolokvijalno je poznata i kao '''Nezavisna Država Crna Gora''', '''Kraljevina Crna Gora''' i '''Visoki komesarijat za Crnu Goru'''. Politika [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]] od početka okupacije 1941. je bila obilježena dilemom da li anektirati ovu teritoriju, kao što je to urađeno sa [[Dalmacija|Dalmacijom]] i dijelovima [[Slovenija|Slovenije]], ili uz pomoć domaćih snaga "starih patriota", obnoviti njenu fiktivnu [[nezavisnost]] u okviru novog "[[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]". Nakon [[Trinaestojulski ustanak|velikog ustanka u Crnoj Gori u julu 1941.]] Italija je odustala od stvaranja marionetske Kraljevine Crne Gore i [[Benito Mussolini|Musolinijevom]] odlukom 3. oktobra 1941. uspostavljen je '''Guvernorat za Crnu Goru''' sa sjedištem u [[Cetinje|Cetinju]], a za guvernera je postavljen [[Alessandro Pirzio Biroli]]. Uskoro po ulasku [[Wehrmacht|njemačkih trupa]] u Crnu Goru, na Cetinju je krajem septembra 1943. uspostavljena Feldkomandantura, koja je predstavljala vrhovnu vojnu i civilnu vlast na okupiranom području. Na čelu Feldkomandanture nalazio se general-major [[Wilhelm Kaiper]], koji je 30. septembra objavio proglas da preuzima vlast na teritoriji bivšeg italijanskog Guvernatorata u Crnoj Gori. U periodu od 1941. do 1944. okupatori i domaći izdajnici ubili su desetine hiljada nevinih civila.<ref>{{Cite web|url=http://www.znaci.net/00003/639.pdf|title=Pajović 1977|date=26. 8. 2014|website=www.znaci.net|access-date=20. 4. 2021|archive-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140826160920/http://www.znaci.net/00003/639.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Okupatorski zapovjednici == S obzirom na to da je Crna Gora bila pod okupacijom [[Kraljevina Italija|fašističke Italije]], a potom i [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], na njenoj teritoriji je postojala okupaciona vlast, koju su predstavljali italijanski, odnosno njemački zapovjednici: * [[Serafino Mazzolini]] (28. april 1941 – 23. juli 1941) * [[Alessandro Pirzio Biroli]] (23. juli 1941 – 13. juli 1943) * [[Curio Barbesseti di Prun]] (13. juli 1943 – 10. septembar 1943) * [[Theodor Geib]] (10. septembar 1943 – 1. juni 1944) * [[Wilhelm Keiper]] (1. juni 1944 – 15. decembar 1944) == Galerija == <gallery> Datoteka:Mihailo Petrovich Negosh.jpg|[[Mihailo Petrović Njegoš]] Datoteka:Sekula Drljević.jpg|[[Sekula Drljević]] Datoteka:Krsto Zrnov Popovic.jpg|[[Krsto Zrnov Popović]] Datoteka:Blažo Đukanović.jpg|[[Blažo Đukanović]] Datoteka:Alessandro Pirzio Biroli.jpg|[[Alessandro Pirzio Biroli]] </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kingdom of Montenegro}} * [http://www.montenegro.org.au/adzicozelenasima.html Zelenaši] * [https://web.archive.org/web/20070928193226/http://www.orderofdanilo.org/en/index.htm Kraljevska porodica Petrović] {{Crna Gora po temama}} {{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Crna Gora u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1941.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1944.]] 8y3e63rsl0h0vyi52x8n0xhfb1zqkll 3830560 3830559 2026-04-16T08:49:38Z Z1KA 87045 3830560 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Italijanska uprava u Crnoj Gori | genitiv = Kraljevine Crne Gore | godina_druge_vlasti = 1941–1943. | vladar_prva_vlast = [[Serafino Mazzolini]] | valuta = [[Jugoslavenski dinar]]<br>[[Reichsmark]] | vrsta_vlasti = [[Guverner]] | datum osnivanja = [[Osnivanje]] | stanovnika_godina = 1941 | izvorno_ime = Kraljevina Crna Gora<br>Governatorato del Montenegro | država_poslije1 = Demokratska Federativna Jugoslavija | država_poslije_zastava1 = Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg | država_poslije2 = Federalna Crna Gora | država_poslije_zastava2 = Flag of the Serbian Partisans.svg | zastava = Flag of Montenegro (1905–1918, 1941–1944).svg | godina_prve_vlasti = 1941. | država_prije1 = Kraljevina Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag_of_Yugoslavia_(1918–1941).svg | razdoblje = 1941–1944. | službeni_jezik = [[srpskohrvatski]], [[njemački]] i [[italijanski]] | karta = КраљевинаЦрнаГора1941-44.png | glavni_grad = [[Cetinje]] | državno_uređenje = marionetska država pod vojnom upravom [[Sile Osovine|Sila Osovine]] | stanovnika = 411.000 | vladar_druga_vlast = [[Alessandro Pirzio Biroli]] | grb = Coat of arms of the Kingdom of Montenegro.svg | nezavisnost = 18. april 1941. | vremenska_zona = [[UTC+01:00|UTC +1]] ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]])<br>[[UTC+02:00|UTC +2]] ([[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]) | godina_treće_vlasti = 1943. | vladar_treća_vlast = [[Curio Barbasetti di Prun]] | godina_četvrti_vlasti = 1943–1944. | vladar_četvrti_vlast = [[Theodor Geib]] | godina_peti_vlasti = 1944. | vladar_peti_vlast = [[Wilhelm Keiper]] }} '''Italijanska uprava u Crnoj Gori''' ili '''Italijanski guvernorat za Crnu Goru''' bio je naziv za kratkotrajnu marionetsku državu koja je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postojala na širem prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]], a nalazila se pod okupacijom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Formirana je nakon sloma [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Aprilski rat|proljeće 1941]]. Prvobitno je bila pod kontrolom [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], a potom pod okupacijom [[Nacistička Njemačka|Trećeg rajha]]. Glavni grad je bio grad [[Cetinje]]. Kolokvijalno je poznata i kao '''Nezavisna Država Crna Gora''', '''Kraljevina Crna Gora''' i '''Visoki komesarijat za Crnu Goru'''. Politika [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]] od početka okupacije 1941. je bila obilježena dilemom da li anektirati ovu teritoriju, kao što je to urađeno sa [[Dalmacija|Dalmacijom]] i dijelovima [[Slovenija|Slovenije]], ili uz pomoć domaćih snaga "starih patriota", obnoviti njenu fiktivnu [[nezavisnost]] u okviru novog "[[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]". Nakon [[Trinaestojulski ustanak|velikog ustanka u Crnoj Gori u julu 1941.]] Italija je odustala od stvaranja marionetske Kraljevine Crne Gore i [[Benito Mussolini|Musolinijevom]] odlukom 3. oktobra 1941. uspostavljen je '''Guvernorat za Crnu Goru''' sa sjedištem u [[Cetinje|Cetinju]], a za guvernera je postavljen [[Alessandro Pirzio Biroli]]. Uskoro po ulasku [[Wehrmacht|njemačkih trupa]] u Crnu Goru, na Cetinju je krajem septembra 1943. uspostavljena Feldkomandantura, koja je predstavljala vrhovnu vojnu i civilnu vlast na okupiranom području. Na čelu Feldkomandanture nalazio se general-major [[Wilhelm Kaiper]], koji je 30. septembra objavio proglas da preuzima vlast na teritoriji bivšeg italijanskog Guvernatorata u Crnoj Gori. U periodu od 1941. do 1944. okupatori i domaći izdajnici ubili su desetine hiljada nevinih civila.<ref>{{Cite web|url=http://www.znaci.net/00003/639.pdf|title=Pajović 1977|date=26. 8. 2014|website=www.znaci.net|access-date=20. 4. 2021|archive-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140826160920/http://www.znaci.net/00003/639.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Okupatorski zapovjednici == S obzirom na to da je Crna Gora bila pod okupacijom [[Kraljevina Italija|fašističke Italije]], a potom i [[Treći rajh|nacističke Njemačke]], na njenoj teritoriji je postojala okupaciona vlast, koju su predstavljali italijanski, odnosno njemački zapovjednici: * [[Serafino Mazzolini]] (28. april 1941 – 23. juli 1941) * [[Alessandro Pirzio Biroli]] (23. juli 1941 – 13. juli 1943) * [[Curio Barbesseti di Prun]] (13. juli 1943 – 10. septembar 1943) * [[Theodor Geib]] (10. septembar 1943 – 1. juni 1944) * [[Wilhelm Keiper]] (1. juni 1944 – 15. decembar 1944) == Galerija == <gallery> Datoteka:Mihailo Petrovich Negosh.jpg|[[Mihailo Petrović Njegoš]] Datoteka:Sekula Drljević.jpg|[[Sekula Drljević]] Datoteka:Krsto Zrnov Popovic.jpg|[[Krsto Zrnov Popović]] Datoteka:Blažo Đukanović.jpg|[[Blažo Đukanović]] Datoteka:Alessandro Pirzio Biroli.jpg|[[Alessandro Pirzio Biroli]] </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kingdom of Montenegro}} * [http://www.montenegro.org.au/adzicozelenasima.html Zelenaši] * [https://web.archive.org/web/20070928193226/http://www.orderofdanilo.org/en/index.htm Kraljevska porodica Petrović] {{Crna Gora po temama}} {{Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Crna Gora u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1941.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1944.]] 4ycsm6xxwykrjl5tdyk2bdk2jizpzfq 14 496041 3830438 3479083 2026-04-15T12:38:55Z Panasko 146730 [[Kategorija:Kombinatorika]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830438 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Triangles of numbers}} [[Kategorija:Cjelobrojni nizovi|Numerički trouglovi]] [[Kategorija:Trouglovi|Numerički]] [[Kategorija:Teorija matrica|Numerički trouglovi]] [[Kategorija:Kombinatorika]] pghi2k3udrokoa3laemll79ve993vt7 0 497528 3830564 3729441 2026-04-16T11:02:03Z ~2026-22960-67 180368 3830564 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nihad Jusufhodžić | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1955|01|23}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2026|04|15|1955|01|23}} | mjesto_smrti = [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Muzičar | godine_aktivnosti = 1972 - 2026 | poznat_po = Bas-gitarist u grupama [[Zenit (grupa)|Zenit]], [[Divlje jagode]] | značajna_djela = }} '''Nihad Jusufhodžić (Sarajevo, 23. januar 1955. - Bihać, 15. april 2026.)''' bio je[[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Rok-muzika|rok]] muzičar i jedan od mnogobrojnih predstavnika [[Sarajevska škola pop roka|sarajevske škole pop roka]]. Na [[Sarajevo|sarajevskoj]] muzičkoj sceni pojavljuje se 1972. svirajući [[Bas-gitara|bas-gitaru]] u rok grupi [[Zenit (grupa)|Zenit]]. Godine 1974. zajedno sa ovim sastavom nastupio je na [[BOOM festival '74|BOOM festivalu '74]] (odsviravši pjesmu ''"Stara je kuća prazna"''), koji je te godine bio održan u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Nakon nastupa s grupom Zenit, zajedno sa [[Zele Lipovača|Seadom Lipovačom]] i [[Anto Janković|Antom Jankovićem]] osniva hard rok grupu [[Divlje jagode]] s kojima je svirao na prve četiri [[Muzički singl|singl ploče]] i njihovom [[Divlje jagode (album)|debitantskom albumu]] iz 1978. Naredne godine napustio je Divlje jagode.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/artist/1134001-Nihad-Jusufhod%C5%BEi%C4%87|title= Nihad Jusufhodžić|work= discogs.com|access-date= 15. 3. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.metal-archives.com/artists/Nihad_Jusufhod%C5%BEi%C4%87/85562|title= ''Nihad Jusufhodžić''|work= metal-archives.com|access-date= 14. 3. 2023}}</ref> Preminuo je u Bihaću 15. aprila 2026. u 71. godini života == Diskografija == === Divlje jagode === * 1977. "[[Jedina Moja / Rock n Roll|Jedina Moja / Rock 'n' Roll]]" * 1977. "[[Moj dilbere / Prijatelj]]" * 1978. "[["Patkica/Kad bi vi gospođo"]]" * 1979. "[["Nemam ništa protiv/Bit će bolje"]]" {{Divlje jagode}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Jusufhodžić, Nihad}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Basisti]] [[Kategorija:Divlje jagode]] [[Kategorija:Jugoslavenski muzičari]] [[Kategorija:Živi ljudi]] m4ranojvfwj6ogmwgqeynwx7cr0u02t 2 500884 3830473 3829863 2026-04-15T15:00:21Z Tulum387 155909 3830473 wikitext text/x-wiki Paretov princip '''Victoria Aleksanyan''' (rođena 1987. u Erevanu, Armenija) armenska je filmska režiserka i suosnivačica IFCA – Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. Aleksanyan je napisala, režirala i producirala niz kratkih filmova. == Obrazovanje == Aleksanyan ima zvanje magistre likovnih umjetnosti iz filma sa Univerziteta Columbia, te diplomu iz ekonomske novinarske struke sa Rusko-armenskog univerziteta. Dobila je postprodukcijsku stipendiju na Baden-Württemberg Filmskoj akademiji. == Karijera == Aleksanyan je započela svoju karijeru kao novinarka, radeći u nekoliko kulturnih časopisa u Armeniji. Nakon što je diplomirala na Rusko-armenskom univerzitetu i stekla magistarsku diplomu iz novinarstva, njen profesionalni put dobio je umjetnički smjer. Pridružila se jednom projektu pozorišta na otvorenom u Norveškoj kao blogerka i izvođačica, a ubrzo zatim se preselila u New York kako bi studirala film na Univerzitetu Columbia. U novembru 2018. Aleksanyan je realizovala Filmmaking Learning Lab za Tumo Centar za kreativne tehnologije u Gyumriju i održala jednomjesečnu intenzivnu edukativnu filmsku radionicu, koja je rezultovala produkcijom zajedničkog kratkog filma pod nazivom "Gyumri, my love", koji su kreirali Tumo studenti. Također je bila članica Nezavisnog filmskog odbora pri Nacionalnom centru za kinematografiju, gdje je pregledala i ocjenjivala filmske projekte i scenarije za Državni konkurs za finansiranje 2018. godine. Sada je Aleksanyan suosnivačica, prikupljačica sredstava i članica Upravnog odbora IFCA-e, Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. '''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkinja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija. == Uspjesi == === Svjetsko prvenstvo === * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008. === Evropsko prvenstvo === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013. === Državno prvenstvo Slovenije === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 . * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006. === Ostala takmičenja === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 . {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Remifentanil | Druga_imena = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat | Grupa = Opioid | Trgovačka imena = Ultiva | ATC kodovi = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]) | CAS_registarski_broj = 132875-61-7 | Dostupnost bez recepta = ne | Strukturna formula = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]] | IUPAC ime = | Sumarna formula = C₂₀H₂₈N₂O₅ | Tačka topljenja = 5&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Molarna masa = 376,447 g/mol | Biološka raspoloživost = 100% (IV/IM) | Metabolizam = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima | Poluvrijeme eliminacije = 1-20 min | Izlučivanje = }} '''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika. == Medicinska primjena == Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak. Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]]. Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija. U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]]. === Dostupni oblici === Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min. == Farmakologija == === Farmakokinetika === Remifentanil se smatra metabolički "mekim" lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi. Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata. Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka. Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija. Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku. === Farmakodinamika === Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila. == Neželjeni efekti == Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića. Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva. Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju. Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije. === Potencijal za zloupotrebu === Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila. == Društvo i kultura == === Razvoj i plasman na tržište === Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja. Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017. === Pravni status === U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. == Tert-butil remifentanil == Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu. == Primjena u veterini == Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija. == Reference == == Ubistva u šumi u Klanovicáma == Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima. Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu. Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71. Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja. Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene. Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice. Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada. Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao "šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem. Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu. '''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener. Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970. Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo. Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38). == Klupska karijera == Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B. Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta. Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova). Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca. Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi. U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu. Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova. Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove. Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak. == Reprezentativna karijera == Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta. U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski. Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976. Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980. Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase. == Trenerska karijera == === Corvinul Hunedoara === Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli. Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța. === Rumunija === Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku. === Dinamo București === Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine. === Pisa === Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu. === Brescia === U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom. === Reggiana === Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen. === Rapid București === Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom. === Inter Milan === Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom. === Galatasaray === Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen. === Beşiktaş === U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub. === Shakhtar Donetsk === Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini. === Zenit, Turska i Dynamo Kyiv === Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine. === Povratak u Rumuniju === Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026. == Privatni život i smrt == Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener. Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija. Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života. == Djela == Autor je i knjiga o fudbalu: * ''Miraj travnjaka'' (1981) * ''Rudarski život'' (2011) Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens. Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1. Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami). Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl. Počeci Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: "Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo." Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji. Karijera Juniorska karijera Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove. Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta). Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila. Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine. '''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]). [[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012. Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara. '''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - "mišić", clonus "grč") opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]]. Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju. Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]]. U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite. Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]]. == Tipovi == Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus. === Oblici epilepsije === '''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili "[[Siva masa|sive mase]]" mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj. '''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka. '''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]]. '''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana. [[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja. '''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno. '''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem. === Dijafragmalni trzaj === Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno. Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja. === Ostali oblici === * '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna. * Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca. * [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]]. * Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]]. * Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta. * Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]]. == Znakovi i simptomi == Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti. Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]]. Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]). Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]]. == Uzroci == Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan). Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja. Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput: * [[Multipla skleroza|multiple skleroze]] * [[Epilepsija|epilepsije]] * [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]] * [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] * [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]] * [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] * [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]] * [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]] * [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]] * [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]] * [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]] * [[lupus]] i * [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]] Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]]. Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva. Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje. == Liječenje == Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova. Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba. Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene. Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat. Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek. U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa. Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta. == Epidemiologija == Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija). == Prognoza == Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi. == Istraživanje == Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte. == Etimologija == Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji. == Također pogledajte == * Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova * Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima * Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića * Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna * Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija * Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića * Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju * Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja * Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja * Sindrom nemirnih nogu == Reference == '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref>^[<ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref>^] iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref>{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. == Montanjarski Konvent == === Revoluciona(rna) vlada === Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen "teror", a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova. === Raspad frakcija === Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa. Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine n6b6ft5k358xj2vfun5pah6l06rtqxl 3830540 3830473 2026-04-15T20:10:18Z Tulum387 155909 3830540 wikitext text/x-wiki Paretov princip, FIFA Fudbalske sudije (2000-2026) '''Victoria Aleksanyan''' (rođena 1987. u Erevanu, Armenija) armenska je filmska režiserka i suosnivačica IFCA – Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. Aleksanyan je napisala, režirala i producirala niz kratkih filmova. == Obrazovanje == Aleksanyan ima zvanje magistre likovnih umjetnosti iz filma sa Univerziteta Columbia, te diplomu iz ekonomske novinarske struke sa Rusko-armenskog univerziteta. Dobila je postprodukcijsku stipendiju na Baden-Württemberg Filmskoj akademiji. == Karijera == Aleksanyan je započela svoju karijeru kao novinarka, radeći u nekoliko kulturnih časopisa u Armeniji. Nakon što je diplomirala na Rusko-armenskom univerzitetu i stekla magistarsku diplomu iz novinarstva, njen profesionalni put dobio je umjetnički smjer. Pridružila se jednom projektu pozorišta na otvorenom u Norveškoj kao blogerka i izvođačica, a ubrzo zatim se preselila u New York kako bi studirala film na Univerzitetu Columbia. U novembru 2018. Aleksanyan je realizovala Filmmaking Learning Lab za Tumo Centar za kreativne tehnologije u Gyumriju i održala jednomjesečnu intenzivnu edukativnu filmsku radionicu, koja je rezultovala produkcijom zajedničkog kratkog filma pod nazivom "Gyumri, my love", koji su kreirali Tumo studenti. Također je bila članica Nezavisnog filmskog odbora pri Nacionalnom centru za kinematografiju, gdje je pregledala i ocjenjivala filmske projekte i scenarije za Državni konkurs za finansiranje 2018. godine. Sada je Aleksanyan suosnivačica, prikupljačica sredstava i članica Upravnog odbora IFCA-e, Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. '''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkinja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija. == Uspjesi == === Svjetsko prvenstvo === * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008. === Evropsko prvenstvo === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013. === Državno prvenstvo Slovenije === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 . * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006. === Ostala takmičenja === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 . {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Remifentanil | Druga_imena = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat | Grupa = Opioid | Trgovačka imena = Ultiva | ATC kodovi = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]) | CAS_registarski_broj = 132875-61-7 | Dostupnost bez recepta = ne | Strukturna formula = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]] | IUPAC ime = | Sumarna formula = C₂₀H₂₈N₂O₅ | Tačka topljenja = 5&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Molarna masa = 376,447 g/mol | Biološka raspoloživost = 100% (IV/IM) | Metabolizam = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima | Poluvrijeme eliminacije = 1-20 min | Izlučivanje = }} '''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika. == Medicinska primjena == Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak. Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]]. Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija. U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]]. === Dostupni oblici === Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min. == Farmakologija == === Farmakokinetika === Remifentanil se smatra metabolički "mekim" lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi. Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata. Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka. Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija. Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku. === Farmakodinamika === Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila. == Neželjeni efekti == Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića. Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva. Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju. Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije. === Potencijal za zloupotrebu === Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila. == Društvo i kultura == === Razvoj i plasman na tržište === Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja. Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017. === Pravni status === U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. == Tert-butil remifentanil == Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu. == Primjena u veterini == Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija. == Reference == == Ubistva u šumi u Klanovicáma == Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima. Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu. Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71. Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja. Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene. Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice. Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada. Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao "šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem. Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu. '''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener. Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970. Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo. Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38). == Klupska karijera == Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B. Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta. Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova). Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca. Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi. U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu. Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova. Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove. Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak. == Reprezentativna karijera == Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta. U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski. Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976. Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980. Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase. == Trenerska karijera == === Corvinul Hunedoara === Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli. Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța. === Rumunija === Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku. === Dinamo București === Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine. === Pisa === Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu. === Brescia === U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom. === Reggiana === Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen. === Rapid București === Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom. === Inter Milan === Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom. === Galatasaray === Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen. === Beşiktaş === U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub. === Shakhtar Donetsk === Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini. === Zenit, Turska i Dynamo Kyiv === Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine. === Povratak u Rumuniju === Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026. == Privatni život i smrt == Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener. Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija. Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života. == Djela == Autor je i knjiga o fudbalu: * ''Miraj travnjaka'' (1981) * ''Rudarski život'' (2011) Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens. Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1. Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami). Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl. Počeci Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: "Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo." Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji. Karijera Juniorska karijera Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove. Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta). Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila. Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine. '''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]). [[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012. Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara. '''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - "mišić", clonus "grč") opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]]. Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju. Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]]. U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite. Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]]. == Tipovi == Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus. === Oblici epilepsije === '''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili "[[Siva masa|sive mase]]" mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj. '''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka. '''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]]. '''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana. [[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja. '''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno. '''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem. === Dijafragmalni trzaj === Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno. Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja. === Ostali oblici === * '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna. * Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca. * [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]]. * Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]]. * Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta. * Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]]. == Znakovi i simptomi == Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti. Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]]. Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]). Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]]. == Uzroci == Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan). Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja. Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput: * [[Multipla skleroza|multiple skleroze]] * [[Epilepsija|epilepsije]] * [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]] * [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] * [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]] * [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] * [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]] * [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]] * [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]] * [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]] * [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]] * [[lupus]] i * [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]] Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]]. Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva. Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje. == Liječenje == Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova. Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba. Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene. Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat. Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek. U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa. Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta. == Epidemiologija == Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija). == Prognoza == Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi. == Istraživanje == Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte. == Etimologija == Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji. == Također pogledajte == * Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova * Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima * Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića * Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna * Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija * Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića * Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju * Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja * Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja * Sindrom nemirnih nogu == Reference == '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref>^[<ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref>^] iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref>{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. == Montanjarski Konvent == === Revoluciona(rna) vlada === Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen "teror", a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova. === Raspad frakcija === Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa. Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine 2cuuby6c6qu2y5ss7rwso0sedj2ovh9 3830567 3830540 2026-04-16T11:14:30Z Tulum387 155909 3830567 wikitext text/x-wiki Uvođenje '''ženskog biračkog prava u Austriji''' uslijedilo je nakon raspada [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i predstavlja dio šireg procesa demokratizacije evropskih društava početkom 20. vijeka. Dana 12. novembra 1918. godine, proglašenjem Republike Austrije, uvedeno je opće i jednako biračko pravo za muškarce i žene. Iako su muškarci postepeno sticali pravo glasa u periodu od 1861. do 1907. godine, žene su bile izričito isključene iz političkog života još od [[Februarski patent|Februarskog patenta]] iz 1861.<ref name=":0">"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht/maenner-und-frauenwahlrecht.html Maenner- und Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref><ref>"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht.html Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref> Izuzetak su činile samo neudate žene koje su posjedovale zemlju, i to prije 1907. godine. == Rani razvoj == Prvi oblici ženskog organizovanja u Austriji javljaju se još tokom revolucija 1848–1849, ali su te organizacije u početku bile usmjerene prvenstveno na unapređenje [[Obrazovanje u Austriji|obrazovanja]], zapošljavanja i [[Radnička prava|radničkih prava]] žena. Tek krajem 19. vijeka zahtjevi za ženskim biračkim pravom postaju jasnije artikulisani.<ref>"[http://www.demokratiezentrum.org/themen/demokratieentwicklung/frauenwahlrecht/maenner-und-frauenwahlrecht.html Maenner- und Frauenwahlrecht - Demokratiezentrum Wien]". ''www.demokratiezentrum.org''. Pristupljeno 16. 4. 2026.</ref> '''Podjele unutar pokreta i prve inicijative''' Pokret za žensko biračko pravo u Austriji u početku nije bio jedinstven. Postojale su značajne razlike između različitih grupa, prije svega između [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskog]] i građansko-radikalnog tabora. [[Socijaldemokratska partija Austrije|Socijaldemokratska partija]] bila je prva politička stranka koja je zahtijevala opće biračko pravo za oba spola, ali je u praksi često davala prednost uvođenju muškog biračkog prava, dok je pitanje ženskog prava glasa ostajalo po strani u političkim kompromisima. Istaknuta figura ovog pokreta bila je [[Adelheid Popp]], koja je 1. oktobra 1893. godine organizovala demonstracije za žensko biračko pravo u [[Beč|Beču]].<ref name=":0" /> Paralelno s tim, 1893. godine osnovan je [[Opći austrijski ženski savez]] (''Allgemeiner Österreichischer Frauenverein''), dok je 1902. [[Marianne Hainisch]] osnovala [[Savez austrijskih ženskih udruženja]] (''Bund Österreichischer Frauenvereine'') s ciljem umrežavanja ženskih udruženja na nacionalnom i međunarodnom nivou. Ova organizacija bila je posebno glasna u zahtjevima za uvođenje ženskog biračkog prava. Uprkos zakonskim ograničenjima iz 1867. godine, koja su zabranjivala osnivanje političkih udruženja, unutar saveza je 1905. godine formiran odbor za žensko biračko pravo. == Napori za pravo glasa == Tokom 1910-ih godina aktivizam za žensko biračko pravo značajno se intenzivirao. Od 1911. godine odbor je izdavao časopis posvećen ovom pitanju, a organizacije su se širile širom zemlje. Pod uticajem ideja međunarodnog ženskog pokreta, naročito nakon inicijative za obilježavanje [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]], 19. marta 1911. godine u Beču je održana velika demonstracija na kojoj je učestvovalo oko 20.000 ljudi. Ovakve demonstracije nastavile su se održavati svake godine, čak i tokom Prvog svjetskog rata. '''Politički koraci''' Pred sam kraj rata, 30. maja 1917. godine, socijaldemokrata [[Karl Seitz]] u [[Parlament Austrije|parlamentu]] je zatražio da se ženama prizna status ravnopravnih građana. U oktobru 1918. godine različite ženske organizacije, uključujući i građanske i socijaldemokratske, uputile su zajedničku peticiju nacionalnoj skupštini zahtijevajući uvođenje ženskog biračkog prava. == Prvi izbori i reakcije == Dana 12. novembra 1918. godine, donošenjem zakona o državnim i upravnim reformama, uvedeno je opće biračko pravo bez razlike među spolovima. Prve izbore na kojima su žene mogle učestvovati u Austriji održani su u februaru 1919. godine za Ustavotvornu narodnu skupštinu. Tada su po prvi put izabrane i žene u parlament, uglavnom iz redova socijaldemokrata, ali i iz Kršćansko-socijalne stranke. Uvođenje ženskog biračkog prava nije prošlo bez političkih neslaganja. Dok su socijaldemokrati podržavali ovu reformu, Kršćansko-socijalna i Njemačka nacionalna stranka u početku su joj se protivile. Na kraju su pristale pod uslovom uvođenja obaveznog glasanja, koje je potom primijenjeno u pojedinim saveznim pokrajinama, poput [[Tirol (pokrajina)|Tirola]] i [[Vorarlberg|Vorarlberga]]. == Praksa glasanja i ograničenja == U prvim godinama nakon reforme, do 1930. godine, muškarci i žene glasali su koristeći koverte različitih boja, što je omogućavalo analizu biračkog ponašanja prema spolu. Također, određene društvene grupe, poput seksualnih radnica, bile su uskraćene za svoja biračka prava iz "moralnih" razloga sve do 1923. godine, kada je i ta diskriminacija ukinuta. Paretov princip, FIFA Fudbalske sudije (2000-2026) '''Victoria Aleksanyan''' (rođena 1987. u Erevanu, Armenija) armenska je filmska režiserka i suosnivačica IFCA – Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. Aleksanyan je napisala, režirala i producirala niz kratkih filmova. == Obrazovanje == Aleksanyan ima zvanje magistre likovnih umjetnosti iz filma sa Univerziteta Columbia, te diplomu iz ekonomske novinarske struke sa Rusko-armenskog univerziteta. Dobila je postprodukcijsku stipendiju na Baden-Württemberg Filmskoj akademiji. == Karijera == Aleksanyan je započela svoju karijeru kao novinarka, radeći u nekoliko kulturnih časopisa u Armeniji. Nakon što je diplomirala na Rusko-armenskom univerzitetu i stekla magistarsku diplomu iz novinarstva, njen profesionalni put dobio je umjetnički smjer. Pridružila se jednom projektu pozorišta na otvorenom u Norveškoj kao blogerka i izvođačica, a ubrzo zatim se preselila u New York kako bi studirala film na Univerzitetu Columbia. U novembru 2018. Aleksanyan je realizovala Filmmaking Learning Lab za Tumo Centar za kreativne tehnologije u Gyumriju i održala jednomjesečnu intenzivnu edukativnu filmsku radionicu, koja je rezultovala produkcijom zajedničkog kratkog filma pod nazivom "Gyumri, my love", koji su kreirali Tumo studenti. Također je bila članica Nezavisnog filmskog odbora pri Nacionalnom centru za kinematografiju, gdje je pregledala i ocjenjivala filmske projekte i scenarije za Državni konkurs za finansiranje 2018. godine. Sada je Aleksanyan suosnivačica, prikupljačica sredstava i članica Upravnog odbora IFCA-e, Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. '''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkinja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija. == Uspjesi == === Svjetsko prvenstvo === * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008. === Evropsko prvenstvo === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013. === Državno prvenstvo Slovenije === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 . * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006. === Ostala takmičenja === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 . {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Remifentanil | Druga_imena = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat | Grupa = Opioid | Trgovačka imena = Ultiva | ATC kodovi = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]) | CAS_registarski_broj = 132875-61-7 | Dostupnost bez recepta = ne | Strukturna formula = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]] | IUPAC ime = | Sumarna formula = C₂₀H₂₈N₂O₅ | Tačka topljenja = 5&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Molarna masa = 376,447 g/mol | Biološka raspoloživost = 100% (IV/IM) | Metabolizam = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima | Poluvrijeme eliminacije = 1-20 min | Izlučivanje = }} '''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika. == Medicinska primjena == Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak. Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]]. Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija. U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]]. === Dostupni oblici === Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min. == Farmakologija == === Farmakokinetika === Remifentanil se smatra metabolički "mekim" lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi. Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata. Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka. Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija. Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku. === Farmakodinamika === Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila. == Neželjeni efekti == Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića. Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva. Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju. Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije. === Potencijal za zloupotrebu === Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila. == Društvo i kultura == === Razvoj i plasman na tržište === Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja. Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017. === Pravni status === U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. == Tert-butil remifentanil == Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu. == Primjena u veterini == Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija. == Reference == == Ubistva u šumi u Klanovicáma == Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima. Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu. Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71. Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja. Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene. Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice. Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada. Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao "šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem. Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu. '''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener. Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970. Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo. Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38). == Klupska karijera == Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B. Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta. Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova). Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca. Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi. U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu. Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova. Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove. Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak. == Reprezentativna karijera == Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta. U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski. Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976. Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980. Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase. == Trenerska karijera == === Corvinul Hunedoara === Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli. Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța. === Rumunija === Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku. === Dinamo București === Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine. === Pisa === Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu. === Brescia === U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom. === Reggiana === Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen. === Rapid București === Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom. === Inter Milan === Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom. === Galatasaray === Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen. === Beşiktaş === U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub. === Shakhtar Donetsk === Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini. === Zenit, Turska i Dynamo Kyiv === Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine. === Povratak u Rumuniju === Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026. == Privatni život i smrt == Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener. Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija. Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života. == Djela == Autor je i knjiga o fudbalu: * ''Miraj travnjaka'' (1981) * ''Rudarski život'' (2011) Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens. Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1. Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami). Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl. Počeci Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: "Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo." Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji. Karijera Juniorska karijera Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove. Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta). Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila. Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine. '''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]). [[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012. Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara. '''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - "mišić", clonus "grč") opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]]. Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju. Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]]. U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite. Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]]. == Tipovi == Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus. === Oblici epilepsije === '''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili "[[Siva masa|sive mase]]" mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj. '''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka. '''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]]. '''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana. [[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja. '''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno. '''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem. === Dijafragmalni trzaj === Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno. Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja. === Ostali oblici === * '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna. * Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca. * [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]]. * Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]]. * Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta. * Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]]. == Znakovi i simptomi == Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti. Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]]. Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]). Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]]. == Uzroci == Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan). Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja. Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput: * [[Multipla skleroza|multiple skleroze]] * [[Epilepsija|epilepsije]] * [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]] * [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] * [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]] * [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] * [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]] * [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]] * [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]] * [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]] * [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]] * [[lupus]] i * [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]] Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]]. Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva. Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje. == Liječenje == Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova. Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba. Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene. Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat. Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek. U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa. Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta. == Epidemiologija == Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija). == Prognoza == Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi. == Istraživanje == Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte. == Etimologija == Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji. == Također pogledajte == * Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova * Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima * Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića * Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna * Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija * Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića * Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju * Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja * Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja * Sindrom nemirnih nogu == Reference == '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref>^[<ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref>^] iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref>{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. == Montanjarski Konvent == === Revoluciona(rna) vlada === Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen "teror", a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova. === Raspad frakcija === Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa. Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine a157t5qm1be1dropjohcbz8ms5rlr3y 2 525764 3830538 3755197 2026-04-15T19:57:30Z Palapa 383 3830538 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Zagađenje |naslov = [[Zagađenje]] |iznad = [[Historija okolinskog zagađenja|Historija]] |stanje = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} |podaciklasa = hlist | bazastil = background:#fadcc5 | image = | grupastil = line-height:1.3em; <!--reduces wide gap between wrapped groupname lines--> |grupa1 = [[Air pollution|Air]] |podaci1 = * [[Acid rain]] * [[Air quality index]] * [[Air pollution measurement]] * [[Atmospheric dispersion modeling]] * [[Chlorofluorocarbon]] * [[Combustion]] ** [[Biofuel]] ** [[Biomass]] ** [[Health and environmental impact of the coal industry|Coal]] ** [[Joss paper]] ** [[Open burning of waste]] * [[Construction]] ** [[Renovation]] * [[Demolition]] * [[Exhaust gas]] ** [[Diesel exhaust]] * [[Haze]] ** [[Dim]] * [[Indoor air quality]] * [[Internal combustion engine]] * [[Global dimming]] * [[Global distillation]] * [[Rudarenje]] * [[Ozone depletion]] * [[Particulates]] ** [[Azbest]] ** [[Rafiniranje nafte]] ** [[Energetsko siromaštvo i kuhanje|Polluting cooking fuels]] * [[Persistent organic pollutant]] * [[Topionice]] * [[Smog]] * [[Soot]] ** [[Crni ugljik]] * [[Volatile organic compound]] * [[Otpad]] |grupa2 = [[Biološko zagađenje|Biološko]] |podaci2 = * [[Biološki hazard]] * [[Genetic pollution]] * [[Introduced species]] ** [[Invasive species]] | grupa3 = Digital | podaci3 = * [[Information pollution]] |grupa4 = [[Electromagnetic radiation and health|Electromagnetic]] |podaci4 = * [[Light pollution|Light]] ** [[Ecological light pollution]] ** [[Overillumination]] * [[Radio spectrum pollution]] |grupa5 = Prirodno |podaci5 = * [[Ozon]] * [[Radium and radon in the environment]] * [[Vulkanski pepeo]] * [[Wildfire]] |grupa6 = [[Noise pollution|Buka]] |podaci6 = * [[Environmental effects of transport|Transportation]] ** Zemlja ** [[Environmental effects of shipping|Water]] ** [[Environmental effects of aviation|Air]] ** [[Rail transport|Rail]] ** [[Sustainable transport]] * [[Urbanization|Urban]] * [[Sonar]] ** [[Marine mammals and sonar]] * Industrial * Military * Abstract * [[Noise control]] |grupa7 = [[Radioactive contamination|Radiation]] |podaci7 = * [[Actinides in the environment|Actinides]] * [[Bioremediation of radioactive waste|Bioremediation]] * [[Nuclear fission product|Nuclear fission]] * [[Nuclear fallout]] * [[Plutonium in the environment|Plutonium]] * [[Acute radiation syndrome|Poisoning]] * [[Environmental radioactivity|Radioactivity]] * [[Uranium in the environment|Uranium]] * [[Electromagnetic radiation and health]] * [[Radioactive waste]] |grupa8 = [[Soil contamination|Soil]] |podaci8 = * [[Agricultural pollution]] ** [[Herbicide|Herbicides]] ** [[Manure management|Manure waste]] ** [[Pesticide|Pesticides]] * [[Land degradation]] * [[Bioremediation]] * [[Open defecation]] * [[Electrical resistance heating]] * [[Soil guideline value|Soil guideline values]] * [[Phytoremediation]] |grupa9 = Čvrsti otpad |podaci9 = * [[Advertising mail]] * [[Biodegradable waste]] * [[Brown waste]] * [[Electronic waste]] ** [[Battery recycling]] * [[Foam food container]] * [[Food loss and waste|Food waste]] * [[Green waste]] * [[Hazardous waste]] ** [[Biomedical waste]] ** [[Chemical waste]] ** [[Construction waste]] ** [[Lead poisoning]] ** [[Mercury poisoning]] ** [[Toxic waste]] * [[Industrial waste]] ** [[Lead smelting]] * [[Litter]] * [[Environmental effects of mining|Mining]] ** [[Coal mining]] ** [[Rudarenje zlata]] ** [[Surface mining]] ** [[Deep sea mining]] ** [[Tailings|Mining waste]] ** [[Uranium mining]] * [[Municipal solid waste]] ** [[Smeće]] * [[Pollution from nanomaterials|Nanomaterials]] * [[Plastic pollution]] ** [[Mikroplastika]] * [[Packaging waste]] * [[Post-consumer waste]] * [[Waste management]] ** [[Landfill]] ** [[Thermal treatment]] |grupa10 = [[Space debris| Space]] |podaci10 = * [[Satellite]] |grupa11 = [[Visual pollution|Visual]] |podaci11 = * [[Air travel]] * [[Clutter (advertising)]] * [[Traffic sign|Traffic signs]] * [[Overhead power line]]s * [[Vandalism]] |grupa12 = [[Environmental impact of war|War]] |podaci12 = * [[Chemical warfare]] * [[Herbicidal warfare]] ([[Agent Orange]]) * [[Nuclear holocaust]] ([[Nuclear fallout]] - [[nuclear famine]] - [[nuclear winter]]) * [[Scorched earth]] * [[Unexploded ordnance]] * [[War and environmental law]] |grupa13 = [[Water pollution|Voda]] |podaci13 = * [[Agricultural wastewater treatment|Agricultural wastewater]] * [[Biological pollution]] * [[Waterborne diseases|Diseases]] * [[Eutrophication]] * [[Firewater (fire fighting)|Firewater]] * [[Freshwater environmental quality parameters|Freshwater]] * [[Groundwater pollution|Groundwater]] * [[Hypoxia (environmental)|Hypoxia]] * [[Industrial wastewater treatment|Industrial wastewater]] * [[Marine pollution|Marine]] ** [[Marine debris|debris]] * [[Environmental monitoring|Monitoring]] * [[Nonpoint source pollution]] * [[Nutrient pollution]] * [[Ocean acidification]] * [[Oil exploitation]] * [[Oil exploration]] * [[Oil spill]] * [[Environmental impact of pharmaceuticals and personal care products|Pharmaceuticals]] * [[Sewage]] ** [[Septic tank]]s ** [[Pit latrine]] * [[Environmental effects of shipping|Shipping]] * [[Water stagnation|Stagnation]] * [[Sulfur water]] * [[Surface runoff]] * [[Thermal pollution|Thermal]] * [[Turbidity]] * [[Urban runoff]] * [[Water quality]] |grupa14 = Teme |podaci14 = * [[Pollutant|Pollutants]] ** [[Heavy metals]] ** [[Paint]] * [[Brain health and pollution]] |grupa15 = Misc |podaci15 = * [[Area source pollution|Area source]] * [[Debris]] * [[Prašina]] * [[Garbology]] * [[Legacy pollution]] * [[Midden]] * [[Point source pollution|Point source]] * [[Otpad]] |grupa16 = Odgovori |podaci16 = * [[Cleaner production]] * [[Industrial ecology]] * [[Pollution haven hypothesis]] * [[Pollutant release and transfer register]] * [[Polluter pays principle]] * [[Pollution control]] * [[Waste minimisation]] * [[Zero waste]] |grupa17 = [[:Category:Pollution-related lists|podaci]] |podaci17 = * [[List of pollution-related diseases|Bolesti]] * [[List of environmental laws by country|Law by country]] * [[List of most-polluted cities by particulate matter concentration|Most polluted cities]] * [[List of least polluted cities by particulate matter concentration|Least polluted cities by PM_2.5]] * [[List of countries by air pollution|Most polluted countries]] * [[List of most-polluted rivers|Najzagađenije rijeke]] * [[List of international environmental agreements|Sporazumi]] | ispod = {{icon|Category}} [[:Category:pollution|Kategorije]] ([[:Category:Pollution by country|by country]]) {{icon|commons}} [[commons:Category:pollution|Commons]] {{Icon|WikiProject}} [[Wikipedia:WikiProject Environment|WikiProject Environment]] {{Icon|WikiProject}} [[Wikipedia:WikiProject Ecology|WikiProject Ecology]] {{Portal-inline|Environment}} {{Portal-inline|Ecology}} }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> scmg5mzf8uh9z9vlaqjnqg01ck0uqhr 0 526060 3830537 3826741 2026-04-15T19:55:50Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3830537 wikitext text/x-wiki '''Kompleksnost''' karakterizira ponašanje [[sistem]]a ili [[model]]a čije komponente međusobno djeluju na više načina i slijede lokalna pravila, što dovodi do [[nelinearni sistem|nelinearnosti]], [[slučajnost]]i, [[dinamički sistem|kolektivne dinamike]], [[hijerarhija|hijerarhije]] i [[pojavljivanje|pojavljivanja]].<ref name="steven">{{cite book | last = Johnson | first = Steven | title = Emergence: The Connected Lives of Ants, Brains, Cities | publisher = Scribner | year = 2001 | location = New York | url = https://books.google.com/books?id=Au_tLkCwExQC | page = 19 | isbn = 978-3411040742}} </ref><ref>{{Cite web |title=What is complex systems science? {{!}} Santa Fe Institute |url=https://www.santafe.edu//what-is-complex-systems-science |access-date=17. 4. 2022 |website=www.santafe.edu |language=en |archive-date=14. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220414202627/https://santafe.edu/what-is-complex-systems-science |url-status=dead }}</ref> Termin se općenito koristi za karakterizaciju nečega sa mnogo dijelova gdje ti dijelovi međusobno djeluju na više načina, kulminirajući višim redom nastanka većim od zbira njegovih dijelova. Proučavanje ovih složenih veza na različitim skalama je glavni cilj [[teorija složenih sistema|teorije složenih sistema]]. Intuitivni kriterij složenosti može se formulirati na sljedeći način: sistem bi bio složeniji kada bi se moglo razlikovati više dijelova i kada bi postojalo više veza između njih.<ref>Heylighen, Francis (1999). ''The Growth of Structural and Functional Complexity during Evolution'', in; F. Heylighen, J. Bollen & A. Riegler (Eds.) The Evolution of Complexity. (Kluwer Academic, Dordrecht): 17–44.</ref> Od 2010., u [[nauka|nauci]] se koristi niz pristupa karakterizaciji složenosti; Zayed ''et al.''<ref> J. M. Zayed, N. Nouvel, U. Rauwald, O. A. Scherman. ''Chemical Complexity – supramolecular self-assembly of synthetic and biological building blocks in water''. Chemical Society Reviews, 2010, 39, 2806–2816 http://pubs.rsc.org/en/Content/ArticleLanding/2010/CS/b922348g </ref> odražavaju mnoge od njih. [[Neil F. Johnson|Neil Johnson]] navodi da "čak ni među naučnicima ne postoji jedinstvena definicija kompleksnosti – i da se naučni pojam tradicionalno prenosio korištenjem određenih primjera..." Johnson na kraju usvaja definiciju "nauke o složenosti" kao "proučavanje [[fenomen]]a koji proizlaze iz skupa objekata koji međusobno djeluju".<ref name="Neil Johnson">{{cite book |last = Johnson |first = Neil F. |title = Simply complexity: A clear guide to complexity theory |publisher = Oneworld Publications |year = 2009 |chapter = Chapter 1: Two's company, three is complexity |page = 3 |chapter-url = http://www.uvm.edu/rsenr/nr385se/readings/complexity.pdf |isbn = 978-1780740492 |access-date = 29. 6. 2013 |archive-url = https://web.archive.org/web/20151211064454/http://www.uvm.edu/rsenr/nr385se/readings/complexity.pdf |archive-date = 11. 12. 2015 |url-status = dead }}</ref> == Pregled == Definicije složenosti često zavise od koncepta "[[sistem]]a" – skupa dijelova ili elemenata koji imaju odnose među sobom koji se razlikuju od odnosa s drugim elementima izvan relacijskog režima. Mnoge definicije imaju tendenciju da postuliraju ili pretpostavljaju da kompleksnost izražava stanje brojnih elemenata u sistemu i brojne oblike odnosa među elementima. Međutim, ono što se vidi kao složeno, a ono što se vidi kao jednostavno je relativno i mijenja se s vremenom. [[Warren Weaver]] je 1948. godine postulirao dva oblika složenosti: neorganizovanu složenost i organizovanu složenost.<ref name=Weaver>{{Cite journal | last = Weaver | first = Warren | title = Science and Complexity | journal = American Scientist | volume = 36 | pages = 536–44 | year = 1948 | url = http://people.physics.anu.edu.au/~tas110/Teaching/Lectures/L1/Material/WEAVER1947.pdf | pmid = 18882675 |jstor = 27826254 | issue = 4 | access-date = 21. 11. 2007 | archive-date = 9. 10. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20091009171939/http://people.physics.anu.edu.au/~tas110/Teaching/Lectures/L1/Material/WEAVER1947.pdf | url-status = dead }}</ref> [[Fenomen]]i 'neorganizovane složenosti' tretiraju se korištenjem teorije [[vjerovatnoća|vjerovatnoće]] i statističke mehanike, dok se 'organizovana komšleksnost' bavi fenomenima koji izmiču takvim pristupima i suočavaju se sa "istovremenim suočavanjem sa značajnim brojem faktora koji su međusobno povezani u organsku cjelinu".<ref name=Weaver/> Weaverov rad iz 1948. godine uticao je na kasnija razmišljanja o kompleksnosti.<ref>{{cite book | last = Johnson | first = Steven | title = Emergence: the connected lives of ants, brains, cities, and software | publisher = Scribner | year = 2001 | page = [https://archive.org/details/emergenceconnect00john/page/46 46] | location = New York | isbn = 978-0-684-86875-2 | url = https://archive.org/details/emergenceconnect00john | url-access = registration }} </ref> Pristupi koji utjelovljuju koncepte sistema, višestrukih elemenata, višestrukih relacijskih režima i prostora stanja mogli bi se sažeti kao implikacija da složenost proizlazi iz broja prepoznatljivih relacijskih režima (i njihovih pridruženih prostora stanja) u definiranom sistemu. Neke definicije se odnose na algoritamsku osnovu za izražavanje složenog fenomena ili modela ili matematičkog izraza, kako će kasnije biti ovdje navedeno. == Neorganizovano naspram organizovanog == Jedan od problema u rješavanju pitanja složenosti bio je formaliziranje intuitivne konceptualne razlike između velikog broja varijansi u odnosima koji postoje u slučajnim kolekcijama i ponekad velikog, ali manjeg broja odnosa između elemenata u sistemima gdje ograničenja (vezana za korelaciju inače nezavisnih elemenata) istovremeno smanjuju varijacije od nezavisnosti elemenata i stvaraju prepoznatljive režime ujednačenijih ili koreliranih odnosa ili interakcija. Weaver je uočio i riješio ovaj problem, barem na preliminarni način, praveći razliku između "neorganizovane složenosti" i "organizovane složenosti". Po Weaverovom mišljenju, neorganizovana složenost proizilazi iz činjenice da određeni sistem ima vrlo veliki broj dijelova, recimo milione dijelova ili mnogo više. Iako se interakcije dijelova u situaciji "neorganizovane složenosti" mogu smatrati uglavnom slučajnim, svojstva sistema kao cjeline mogu se razumjeti korištenjem metoda vjerovatnoće i statistike. Glavan primjer neorganizovane složenosti je gas u posudi, s molekulima gasa kao dijelovima. Neki bi sugerirali da se sistem neorganizovane složenosti može uporediti sa (relativnom) [[jednostavnost|jednostavnošću]] [[Orbita|planetarnih orbita]] - ovo drugo se može predvidjeti primjenom [[Newtonovi zakoni kretanja|Newtonovih zakona kretanja]]. Naravno, većina sistema iz stvarnog svijeta, uključujući planetarne orbite, na kraju postaju teorijski nepredvidivi čak i korištenjem Newtonove dinamike; kako je otkriveno modernom [[teorija haosa|teorijom haosa]].<ref>"Sir James Lighthill and Modern Fluid Mechanics", by Lokenath Debnath, The University of Texas-Pan American, US, Imperial College Press: {{ISBN|978-1-84816-113-9}}: {{ISBN|1-84816-113-1}}, Singapore, page 31. Online at http://cs5594.userapi.com/u11728334/docs/25eb2e1350a5/Lokenath_Debnath_Sir_James_Lighthill_and_mode.pdf{{dead link|date=august 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Organizovana složenost, po Weaverovom mišljenju, ne leži ni u čemu drugom nego u neslučajnoj ili koreliranoj interakciji između dijelova. Ovi korelirani odnosi stvaraju diferenciranu strukturu koja, kao sistem, može interagovati s drugim sistemima. Koordinirani sistem manifestuje svojstva koja nisu nošena ili diktirana pojedinačnim dijelovima. Organizovani aspekt ovog oblika složenosti u odnosu na druge sisteme, a ne na predmetni sistem, može se reći da "nastaje" bez ikakve "vodeće ruke". Broj dijelova ne mora biti jako velik da bi određeni sistem imao emergentna svojstva. Sistem organizovane složenosti može se razumjeti u svojim svojstvima (ponašanje među svojstvima) putem [[model]]iranja i [[simulacija]], posebno [[računarska simulacija|modeliranja i simulacije s računarima]]. Primjer organizovane složenosti je gradsko susjedstvo kao živi mehanizam, s ljudima iz susjedstva među dijelovima sistema.<ref>{{cite book | last = Jacobs | first = Jane | title = The Death and Life of Great American Cities | url = https://archive.org/details/deathlifeofgre00jaco | url-access = registration | publisher = Random House | year = 1961 | location = New York }} </ref> == Izvori i faktori == Općenito postoje pravila koja se mogu primijeniti da bi se objasnilo porijeklo složenosti u datom sistemu. Izvor neorganizovane složenosti je veliki broj dijelova u sistemu koji nas zanima i nedostatak korelacije između elemenata u sistemu. U slučaju [[Samoorganizacija|samoorganizujućih]] [[živi sistem|živih sistema]], korisno organizovana složenost dolazi od korisno mutiranih organizama koji su odabrani da prežive od strane svoje okoline zbog njihove diferencijalne [[Reprodukcija|reproduktivne sposobnosti]] ili barem uspjeha nad neživom [[materija|materijom]] ili manje organizovanim složenim organizmima. Pogledajte npr. tretman [[ekosistem]]a kod [[Robert Ulanowicz|Roberta Ulanowicza]].<ref>Ulanowicz, Robert, "Ecology, the Ascendant Perspective", Columbia, 1997</ref> Složenost objekta ili sistema je relativno svojstvo. Na primjer, za mnoge funkcije (probleme), takva [[računarska složenost]] kao što je vrijeme izračunavanja je manja kada se koriste višetračne [[Turingove mašine]] nego kada se koriste Turingove mašine sa jednom trakom. [[Mašine sa slučajnim pristupom]] omogućavaju još veće smanjenje vremenske složenosti (Greenlaw i Hoover 1998: 226), dok induktivne Turingove mašine mogu smanjiti čak i klasu složenosti funkcije, jezika ili skupa (Burgin 2005). Ovo pokazuje da alati aktivnosti mogu biti važan faktor složenosti. == Različita značenja == {{glavni|:Kategorija:Mjere složenosti}} U nekoliko naučnih oblasti, "složenost" ima precizno značenje: * U [[teorija računarske složenosti|teoriji računarske složenosti]], proučavaju se [[računarski resursi|količine resursa]] potrebne za izvršavanje [[algoritam]]a. Najpopularnije vrste računske složenosti su vremenska složenost problema jednaka broju koraka potrebnih za rješavanje instance problema kao funkcija veličine ulaza (obično mjereno u bitovima), koristeći najefikasniji algoritam, i prostorna složenost problema jednaka zapremini memorije koju algoritam koristi (npr. ćelije trake) potrebne za rješavanje instance problema kao funkcije veličine ulaza (obično mjereno u bitovima), koristeći najefikasniji algoritam. Ovo omogućava klasifikaciju računskih problema prema klasi složenosti (kao što su P (složenost) P), NP (složenost) NP), itd.). Pristup računskoj složenosti zasnovan na aksiomatskom sistemu razvio je Manuel Blum. Omogućava dedukciju mnogih svojstava konkretnih mjera računske složenosti, kao što su vremenska složenost ili prostorna složenost, iz svojstava aksiomatski definiranih mjera. * U [[algoritamska teorija informacija|algoritamskoj teoriji informacija]], ''[[Kolmogorovljeva složenost]]'' (također nazvana ''deskriptivna složenost'', ''algoritamska složenost'' ili ''algoritamska [[entropija]]'') niza [[sekvenca (računarstvo)|sekvence]] je dužina najkraćeg binarnog [[računarski program|programa]] koji ispisuje taj niz. [[Minimalna dužina poruke]] je praktična primjena ovog pristupa. Proučavaju se različite vrste Kolmogorovljeve složenosti: uniformna složenost, prefiksna složenost, monotona složenost, vremenski ograničena Kolmogorovljeva složenost i prostorno ograničena Kolmogorovljeva složenost. [[Aksiom]]atski pristup Kolmogorovljevoj složenosti zasnovan na [[Blumovi aksiomimi|Blumovim aksiomima]] (Blum 1967) predstavio je Mark Burgin u radu koji je za objavljivanje predstavio [[Andrej Kolmogorov]].<ref>Burgin, M. (1982) Generalized Kolmogorov complexity and duality in theory of computations, Notices of the Russian Academy of Sciences, v.25, No. 3, pp. 19–23</ref> Aksiomatski pristup obuhvata druge pristupe Kolmogorovljevoj složenosti. Moguće je tretirati različite vrste Kolmogorovljeve složenosti kao posebne slučajeve aksiomatski definirane generalizirane Kolmogorovljeve složenosti. Umjesto dokazivanja sličnih [[teorema]], kao što je osnovna teorema invarijantnosti, za svaku posebnu mjeru, moguće je lahko izvesti sve takve rezultate iz jedne odgovarajuće teoreme dokazane u aksiomatskom okruženju. Ovo je opća prednost aksiomatskog pristupa u [[matematika|matematici]]. Aksiomatski pristup Kolmogorovljevoj složenosti dalje je razvijen u knjizi (Burgin 2005) i primijenjen na [[softver]]ske metrike (Burgin i Debnath, 2003; Debnath i Burgin, 2003). *U [[teorija informacija|teoriji informacija]], [[složenost fluktuacije informacija]] je fluktuacija informacija o [[entropija (informatika)|entropiji informacija]]. Izvodi se iz fluktuacija u prevlasti reda i haosa u dinamičkom sistemu i koristi se kao mjera složenosti u mnogim različitim oblastima. * U [[obrada podataka|obradi informacija]], složenost je mjera ukupnog broja [[osobina|svojstava]] koje prenosi objekt i detektuje [[posmatranje|posmatrač]]. Takav skup svojstava se često naziva [[stanje (računarstvo)|stanje]]. * U [[fizički sistem|fizičkim sistemima]], složenost je mjera [[vjerovatnoća]] [[kvantno stanje|vektora stanja]] sistema. Ovo ne treba miješati sa [[entropija (statistička termodinamika)|entropijom]]; to je zasebna matematička mjera, ona u kojoj se dva različita stanja nikada ne miješaju i smatraju jednakima, kao što je to učinjeno za pojam entropije u [[statistička mehanika|statističkoj mehanici]]. * U [[dinamički sistemi|dinamičkim sistemima]], statistička složenost mjeri veličinu minimalnog programa koji je sposoban statistički reproducirati obrasce (konfiguracije) sadržane u skupu podataka (sekvenci).<ref>{{Cite journal |last1=Crutchfield |first1=J.P. |last2=Young |first2=K. |year=1989 |title=Inferring statistical complexity |journal=Physical Review Letters |volume=63 |issue=2 |pages=105–108|doi=10.1103/PhysRevLett.63.105 |pmid=10040781 |bibcode=1989PhRvL..63..105C }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Crutchfield |first1=J.P. |last2=Shalizi |first2=C.R. |year=1999 |title=Thermodynamic depth of causal states: Objective complexity via minimal representations |journal=Physical Review E |volume=59 |issue=1 |pages=275–283 |doi=10.1103/PhysRevE.59.275 |bibcode=1999PhRvE..59..275C }}</ref> Dok algoritamska složenost podrazumijeva deterministički opis objekta (mjeri informacioni sadržaj pojedinačnog niza), statistička složenost, poput [[kompleksnost predviđanja|kompleksnosti predviđanja]],<ref>{{cite journal |last1=Grassberger |first1=P. |year=1986 |title=Toward a quantitative theory of self-generated complexity |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-theoretical-physics_1986-09_25_9/page/n1 |journal=International Journal of Theoretical Physics|volume=25 |issue=9 |pages=907–938 |doi=10.1007/bf00668821|bibcode=1986IJTP...25..907G|s2cid=16952432 }}</ref> podrazumijeva statistički opis i odnosi se na skup sekvenci generiranih određenim izvorom. Formalno, statistička složenost rekonstruira minimalni model koji obuhvata kolekciju svih historija koje dijele sličnu vjerovatnosnu budućnost i mjeri [[entropija|entropiju raspodjele vjerovatnoće stanja unutar ovog modela. To je izračunljiva i od posmatrača nezavisna mjera zasnovana samo na unutrašnjoj dinamici sistema i korištena je u studijama emergencije i samoorganizacije.<ref>{{cite journal |last1=Prokopenko |first1=M. |last2=Boschetti |first2=F. |last3=Ryan |first3=A. |year=2009 |title=An information-theoretic primer on complexity, self-organisation and emergence |journal=Complexity |volume=15 |issue=1 |pages=11–28 |doi=10.1002/cplx.20249 |bibcode=2009Cmplx..15a..11P }}</ref> * U [[matematika|matematici]], [[Krohn-Rhodesova složenost]] je važna tema u proučavanju konačnih [[polugrupa]] i [[teorija automata|automata]]. * U [[teorija mrfeža|teoriji mreža]], kompleksnost je proizvod bogatstva veza između komponenti sistema,<ref>A complex network analysis example: "[http://www.martingrandjean.ch/complex-structures-and-international-organizations/ Complex Structures and International Organizations]" ({{Cite journal | issue = 2| last = Grandjean| first = Martin| title = Analisi e visualizzazioni delle reti in storia. L'esempio della cooperazione intellettuale della Società delle Nazioni | journal = Memoria e Ricerca | date = 2017| pages = 371–393| doi = 10.14647/87204}} See also: [https://halshs.archives-ouvertes.fr/halshs-01610098v2 Francuska verzija]).</ref> i definirana vrlo nejednakom distribucijom određenih mjera (neki elementi su visoko povezani, a neki vrlo malo, pogledajte [[kompleksna mreža]]). * U [[softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], [[složenost programiranja]] je mjera interakcija različitih elemenata softvera. Ovo se razlikuje od računarske složenosti opisane gore po tome što je mjera dizajna softvera. [[Halsteadove mjere složenosti]], [[ciklomatska složenost]], [[vremenska složenost]] i [[parametrizirana složenost]] su usko povezani koncepti. * U [[teoriji modela]], [[U-rang]] je mjera složenosti kompletnog tipa u kontekstu stabilnih teorija. * U [[bioinformatici]], [[složenost lingvističke sekvence]] je mjera bogatstva vokabulara genetskog teksta u genskim sekvencama. * U [[statističkoj teoriji učenja]], [[Vapnik-Červonenkisova dimenzija]] je mjera veličine (kapaciteta, složenosti, ekspresivne moći, bogatstva ili fleksibilnosti) klase skupova. * U [[računarskoj teoriji učenja]], [[Rademacherova složenost]] je mjera bogatstva klase skupova u odnosu na raspodjelu vjerovatnoće. * U [[sociologiji]], [[društvena složenost]] je [[konceptualni okvir]] koji se koristi u [[analizi]] društva. * U [[kombinatornoj teoriji igara]], mjere [[složenosti igre]] uključuju razumijevanje pozicija u igri, mogućih ishoda i računanja potrebnog za različite scenarije igre. * U [[binarni broj]], Apstraktna definicija složenosti (ACD) formalizira složenost kao složenost binarne strukture, izraženu formulom: C = N² / n, gdje je N broj detektabilnih regularnosti (kontrasta), a n je broj osnovnih elemenata (0 i 1). Ove regularnosti se identificiraju s kontrastima - tenzijama koje proizlaze iz interakcija zajedničkih i diferencirajućih karakteristika - i sa strukturnim informacijama (za razliku od Shannonovih telekomunikacijskih informacija). Formula uključuje dva faktora: • omjer N/n, koji predstavlja kompresiju/gustoću informacija, i broj regularnosti N, uveden da bi se objasnila teškoća kompresije dužih struktura. Ova definicija se primjenjuje i analogno i direktno gdje god se sistem može izraziti u binarnom obliku, npr. u muzici. Razlike od klasičnih definicija strukturne složenosti: Tradicionalne definicije se fokusiraju na broj elemenata i relacija bez specificiranja prirode tih relacija. U ACD-u, relacije su eksplicitno definirane kao napetosti (kontrasti) koje proizlaze iz interakcija zajedničkih i diferencirajućih karakteristika elemenata sistema, s definiranom dinamikom. Ovo čini definiciju konstruktivnom i operativnom—omogućavajući formalno izračunavanje složenosti. [[intuicija|Intuitivni kriterij]] složenosti: Složenost je broj prepoznatljivih elemenata i broj veza između njih. U odnosu na kontrast: razlikovne karakteristike odgovaraju prepoznatljivim elementima, zajedničke karakteristike odgovaraju vezama između tih elemenata. Što više takvih karakteristika postoji i što su njihove interakcije jače, to je veći kontrast, a time i veća kompleksnost.<ref>{{cite book |title=Theory and Practice of Contrast Integrating Science, Art and Philosophy |last=Stanowski| first = Mariusz|publisher=Taylor&Francis|language=en|date=2021}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Mariusz |first=Stanowski| date=2011 |title= Abstract Complexity Definition|journal=Complicity: An International Journal of Complexity and Education| language=en|volume=8(2011)|issue=2}}</ref> Druga područja uvode manje precizno definirane pojmove složenosti: * [[Kompleksni adaptivni sistem]] ima neke ili sve sljedeće atribute:<ref name="Neil Johnson" /> ** Broj dijelova (i tipova dijelova) u sistemu i broj relacija između dijelova nije trivijalan – međutim, ne postoji opće pravilo za odvajanje "trivijalnog" od "netrivijalnog"; ** [[Sistem]] ima memoriju ili uključuje [[povratna sprega|povratne informacije]]; ** Sistem se može prilagoditi prema svojoj historiji ili povratnim informacijama; ** Relacije između sistema i njegovog okruženja su netrivijalne ili nelinearne; ** Na sistem može uticati ili se može prilagoditi svom okruženju; ** Sistem je vrlo osjetljiv na početne uvjete. *[[Vrhunska složenost]] je koncept da ljudska društva rješavaju probleme dodavanjem društvene i ekonomske složenosti, ali taj proces je podložan smanjenju marginalnih prinosa. == Studija == Složenost je oduvijek bila dio našeg okruženja i stoga su se mnoge naučne oblasti bavile [[Složeni sistem|složenim sistemima]] i [[fenomen]]ima. Iz jedne perspektive, ono što je nekako složeno – prikazivanje varijacija bez da je slučajno – najviše je vrijedno interesa s obzirom na nagrade koje se nalaze u dubinama istraživanja. Upotreba termina kompleksno često se miješa s terminom komplikovano. U današnjim sistemima, ovo je razlika između bezbroj povezanih "cijevnih cijevi" i efikasnih "integrisanih" rješenja.<ref>Lissack, Michael R.; Johan Roos (2000). ''The Next Common Sense, The e-Manager's Guide to Mastering Complexity.'' Intercultural Press. {{ISBN|978-1-85788-235-3}}.</ref> To znači da je kompleksno suprotno od nezavisnog, dok je komplikovano suprotno od jednostavnog. Iako je ovo dovelo do toga da neke oblasti dođu do specifičnih definicija kompleksnosti, postoji noviji pokret za pregrupiranje zapažanja [[interdisciplinarnost|iz različitih oblasti]] kako bi se proučavala kompleksnost sama po sebi, bilo da se pojavljuje u [[mravinjak|mravinjacima]], ljudskom [[mozak|mozgu]] ili [[društveni sistem|društvenim sistemima]].<ref>{{Cite journal|url=https://www.academia.edu/30193748|title=Complexics as a meta-transdisciplinary field|last=Bastardas-Boada|first=Albert|journal=Congrès Mondial Pour la Pensée Complexe. Les Défis d'Un Monde Globalisé. (Paris, 8-9 Décembre). Unesco|date=januar 2019}}</ref> Jedna takva interdisciplinarna grupa oblasti su [[teorije relacionog reda]]. == Teme == === Ponašanje === Često se kaže da je ponašanje složenog sistema posljedica emergencije i samoorganizacije. Teorija haosa istraživala je osjetljivost sistema na varijacije u početnim uslovima kao jedan od uzroka složenog ponašanja. ===Mehanizmi === Nedavni razvoj u [[vještačkom životu]], [[evolucionom računanju]] i [[genetskim algoritmima]] doveo je do sve većeg naglaska na složenost i složene adaptivne sisteme. === Simulacije === U [[društvene nauke|društvenim naukama]], proučavanje [[pojavljivanje|pojavljivanja]] makro-svojstava iz mikro-svojstava, također poznato kao makro-mikro pogled u [[sociologija|sociologiji]]. Tema se obično prepoznaje kao [[društvena složenost]] koja se često povezuje s upotrebom računarske simulacije u društvenim naukama, tj. [[računarskoj sociologiji]]. === Sistemi === {{glavni|Kompleksni sistem}} [[Teorija sistema]] se dugo bavi proučavanjem složenih sistema (u novije vrijeme, "teorija složenosti" i "kompleksni sistemi" se također koriste kao nazivi za ovo područje). Ovi sistemi su prisutni u istraživanjima raznih disciplina, uključujući [[biologiju]], [[ekonomiju]], društvene studije i [[tehnologiju]]. Nedavno je složenost postala prirodno područje interesa socio-kognitivnih sistema iz stvarnog svijeta i novih istraživanja [[sistemike]]. Kompleksni sistemi imaju tendenciju da budu visoko-[[dimenzionalni]]i, nelinearni i teški za modeliranje. U određenim okolnostima, mogu pokazivati niskodimenzionalno ponašanje. === Podaci === U [[teoriji informacija]], algoritamska teorija informacija se bavi složenošću nizova [[podataka]]. Kompleksne nizove je teže komprimirati. Iako nam intuicija govori da ovo može zavisiti od [[kodeka]] koji se koristi za kompresiju stringa (kodek bi se teoretski mogao kreirati u bilo kojem proizvoljnom jeziku, uključujući i onaj u kojem bi vrlo mala naredba "X" mogla uzrokovati da računar ispiše vrlo složen string poput "18995316"), bilo koja dva [[Turingova potpunost|Turing-potpunost]] jezika mogu se implementirati jedan u drugom, što znači da će se dužina dva kodiranja u različitim jezicima razlikovati najviše za dužinu "prevodnog" jezika - što će na kraju biti zanemarivo za dovoljno velike stringove podataka. Ove algoritamske mjere složenosti imaju tendenciju da dodijele visoke vrijednosti [[šumu signala|slučajnom šumu]]. Međutim, pod određenim razumijevanjem složenosti, vjerovatno najintuitivnijim, slučajni šum je besmislen i stoga uopće nije složen. [[Informacijska entropija]] se također ponekad koristi u teoriji informacija kao pokazatelj složenosti, ali [[entropija]] je također visoka za slučajnost. U slučaju složenih sistema, [[složenost fluktuacije informacija]] je dizajnirana tako da ne mjeri slučajnost kao složenost i bila je korisna u mnogim primjenama. Nedavno je razvijena metrika složenosti za slike koja može izbjeći mjerenje šuma kao složenosti korištenjem principa minimalne dužine opisa.<ref>Mahon, L.; Lukasiewicz, T. (2023). "[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0031320323005873 Minimum Description Length Clustering to Measure Meaningful Image Complexity]". Pattern Recognition, 2023 (144).</ref> ===Problemi klasifikacije=== Također je postojao interes za mjerenje složenosti problema klasifikacije u [[Nadzirano učenje|nadziranom mašinskom učenju]]. Ovo može biti korisno u [[meta-učenje (računarstvo)|meta-učenju]] kako bi se utvrdilo za koje skupove podataka filtriranje (ili uklanjanje sumnjivih šumnih instanci iz skupa za obuku) je najkorisnije<ref>{{cite journal|title= Predicting Noise Filtering Efficacy with Data Complexity Measures for Nearest Neighbor Classification|journal= Pattern Recognition|volume= 46|pages= 355–364|doi= 10.1016/j.patcog.2012.07.009|year= 2013|last1= Sáez|first1= José A.|last2= Luengo|first2= Julián|last3= Herrera|first3= Francisco|issue= 1|bibcode= 2013PatRe..46..355S}}</ref> i moglo bi se proširiti na druga područja. Za binarnu klasifikaciju, takve mjere mogu uzeti u obzir preklapanja u vrijednostima karakteristika iz različitih klasa, odvojivost klasa i mjere [[geometrija|geometrije]], [[topologija|topologije]] i gustoće [[mnogostrukost]]i.<ref>Ho, T.K.; Basu, M. (2002). "[https://ieeexplore.ieee.org/xpls/abs_all.jsp?arnumber=990132&tag=1 Complexity Measures of Supervised Classification Problems]". IEEE Transactions on Pattern Analysis and Machine Intelligence 24 (3), pp 289–300.</ref> Za probleme nebinarne klasifikacije, tvrdoća instance <ref>Smith, M.R.; Martinez, T.; Giraud-Carrier, C. (2014). "[https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10994-013-5422-z An Instance Level Analysis of Data Complexity]". Machine Learning, 95(2): 225–256.</ref> je pristup odozdo prema gore koji prvo nastoji identificirati instance koje su vjerovatno pogrešno klasificirane (pretpostavlja se da su najsloženije). Karakteristike takvih instanci se zatim mjere korištenjem [[nadzirano učenje|nadziranih]] mjera kao što su broj neusklađenih susjeda ili vjerovatnoća dodijeljene oznake klase s obzirom na ulazne karakteristike. === U molekularnom prepoznavanju === Nedavna studija zasnovana na [[Molekularno modeliranje|molekularnim simulacijama]] i konstantama usklađenosti opisuje [[molekularno prepoznavanje]] kao [[fenomen]] organizacije.<ref>{{cite journal | title=Complexity in molecular recognition | author=Jorg Grunenberg | journal=Phys. Chem. Chem. Phys. | year=2011 | volume=13 | issue=21 | pages= 10136–10146 | doi=10.1039/c1cp20097f| pmid=21503359 | bibcode=2011PCCP...1310136G }}</ref> Čak i za [[mala molekula|male molekule]] poput [[ugljikohidrat]]a, proces prepoznavanja ne može se predvidjeti ili dizajnirati čak i pod pretpostavkom da je jačina svake pojedinačne [[vodikova veza|vodikove veze]] tačno poznata. === Zakon potrebne složenosti === Izvodeći iz zakona potrebne složenosti, Boisot i McKelvey su formulisali „Zakon potrebne složenosti“, koji tvrdi da, da bi bio efikasno adaptivan, unutrašnja složenost sistema mora odgovarati vanjskoj složenosti s kojom se suočava.<ref>{{Cite journal|last1=Boisot|first1=M.|last2=McKelvey|first2=B.|date=2011|title=Complexity and organization-environment relations: revisiting Ashby's law of requisite variety|journal=P. Allen, the Sage Handbook of Complexity and Management|language=en|pages=279–298}}</ref> === Pozitivna, odgovarajuća i negativna kompleksnost === Primjena Zakona potrebne složenosti u upravljanju projektima, kako ga je predložio Stefan Morcov, jeste analiza [[Složenost projekta|pozitivne, odgovarajuće i negativne složenosti]].<ref>{{Cite journal|last1=Morcov|first1=Stefan|last2=Pintelon|first2=Liliane|last3=Kusters|first3=Rob J.|date=2020|title=IT Project Complexity Management Based on Sources and Effects: Positive, Appropriate and Negative|journal=Proceedings of the Romanian Academy - Series A|language=en|volume=21|issue=4|pages=329–336|url=https://acad.ro/sectii2002/proceedings/doc2020-4/05-Morcov.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20201230142223/https://acad.ro/sectii2002/proceedings/doc2020-4/05-Morcov.pdf |archive-date=30. 12. 2020 |url-status=live}}</ref><ref name="Morcov2021">Morcov, S. (2021). Managing Positive and Negative Complexity: Design and Validation of an IT Project Complexity Management Framework. KU Leuven University. Available at https://lirias.kuleuven.be/retrieve/637007 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211107081756/https://lirias.kuleuven.be/retrieve/637007 |date=7. 11. 2021 }}</ref> === U [[upravljanje projektom|upravljanju projektima]] === [[Složenost projekta]] je svojstvo projekta koje otežava razumijevanje, predviđanje i kontrolu njegovog ukupnog ponašanja, čak i kada su date razumno potpune informacije o projektnom sistemu.<ref>{{Cite book|last1=Marle|first1=Franck|last2=Vidal|first2=Ludovic-Alexandre|date=2016|title=Managing Complex, High Risk Projects - A Guide to Basic and Advanced Project Management|location=London|publisher=Springer-Verlag}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Morcov|first1=Stefan|last2=Pintelon|first2=Liliane|last3=Kusters|first3=Rob J.|date=2020|title=Definitions, characteristics and measures of IT Project Complexity - a Systematic Literature Review|journal=International Journal of Information Systems and Project Management|language=en|volume=8|issue=2|pages=5–21|doi=10.12821/ijispm080201|s2cid=220545211|url=http://www.sciencesphere.org/ijispm/archive/ijispm-080201.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200711093800/http://www.sciencesphere.org/ijispm/archive/ijispm-080201.pdf |archive-date=11. 7. 2020 |url-status=live}}</ref> === U sistemskom inženjerstvu === Maik Maurer smatra kompleksnost realnošću u inženjerstvu. Predložio je metodologiju za '''upravljanje kompleksnošću u sistemskom inženjerstvu''' <ref>{{Cite book|last=Maurer|first=Maik|title=Complexity management in engineering design -- a primer|date=2017|isbn=978-3-662-53448-9|location=Berlin, Germany|oclc=973540283}}</ref>''':''' 1. Definišite sistem. 2. Identifikujte tip složenosti. 3. Odredite strategiju. 4. Odredite metodu. 5. Modelirajte sistem. 6. Implementirajte metodu. == Primjene == Teorija računarske složenosti je proučavanje složenosti problema – odnosno, težine njihovog rješavanja. Problemi se mogu klasificirati po klasi složenosti prema vremenu potrebnom algoritmu – obično računarskom programu – da ih riješi kao funkciju veličine problema. Neke probleme je teško riješiti, dok su drugi laki. Na primjer, nekim teškim problemima potrebni su algoritmi kojima je potrebno eksponencijalno vrijeme u smislu veličine problema za rješavanje. Uzmimo, na primjer, problem trgovačkog putnika. Može se riješiti, kao što je označeno u [[veliko O notacija|notaciji veliko O]], za vrijeme <math>O(n^2 2^n)</math> (gdje je ''n'' veličina mreže koju treba posjetiti - broj gradova koje trgovački putnik mora posjetiti tačno jednom). Kako veličina mreže gradova raste, vrijeme potrebno za pronalaženje rute raste (više od) eksponencijalno. Iako problem može biti računski rješiv u principu, u stvarnoj praksi to možda nije tako jednostavno. Ovi problemi mogu zahtijevati velike količine vremena ili prekomjernu količinu prostora. Računskoj složenosti se može pristupiti iz mnogo različitih aspekata. Računska složenost se može istražiti na osnovu vremena, memorije ili drugih resursa korištenih za rješavanje problema. [[Vrijeme]] i [[prostor]] su dva najvažnija i najpopularnija razmatranja kada se analiziraju problemi kompleksnosti. Postoji određena klasa problema koji, iako su u principu rješivi, zahtijevaju toliko vremena ili prostora da nije praktično pokušati ih riješiti. Ovi problemi se nazivaju [[Teorija računarske složenosti#Nerješivost|nerješivo]]. Postoji još jedan oblik složenosti koji se naziva [[Model hijerarhijske složenosti|hijerarhijska složenost]]. On je ortogonalan oblicima složenosti o kojima se do sada raspravljalo, a koji se nazivaju horizontalna složenost. == Nove primjene u drugim oblastima == Koncept složenosti se sve više koristi u proučavanju [[kosmologija|kosmologije]], [[Velika historija|velike historije]] i [[Kulturna evolucija|kulturne evolucije]] sa sve većom granulacijom, kao i sve većom kvantifikacijom. === Primjena u kosmologiji === [[Eric Chaisson]] je unaprijedio kosmološku složenost <ref>Chaisson Eric J. 2002. Cosmic Evolution - the Rise of Complexity in Nature. Harvard University Press.https://www.worldcat.org/title/1023218202</ref> metrika koju on naziva gustoćom brzine energije.<ref>Chaisson, Eric J.. “Energy rate density. II. Probing further a new complexity metric.” Complex. 17 (2011): 44-63.https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/cplx.20373 , https://lweb.cfa.harvard.edu/~ejchaisson/reprints/EnergyRateDensity_II_galley_2011.pdf</ref> Ovaj pristup je proširen u raznim radovima, a nedavno je primijenjen na mjerenje rastuće složenosti nacionalnih država i njihovih rastućih gradova.<ref>Chaisson, Eric J. "Energy Budgets of Evolving Nations and Their Growing Cities", Energies 15, no. 21 (2022): 8212.</ref> == Također pogledajte == {{refbegin|2}} * [[Teorija sklopova]] * [[Teorija haosa]] * [[Teorija kompleksnosti (višeznačnica)|Teorija kompleksnosti]] (stranica s višeznačnom odrednicom) *[[Kompleksna mreža]] *[[Kompleksni sistem]] * [[Ciklomatska kompleksnost]] * [[Digitalna morfogeneza]] * [[Dvofazna evolucija]] * [[Emergencija]] * [[Evolucija kompleksnosti]] *[[Fraktal]] * [[Složenost igre]] * [[Holizam u nauci]] * [[Zakon kompleksnosti/svijesti]] * [[Model hijerarhijske kompleksnosti]] * [[Imena velikih brojeva]] * [[Nauka o mrežama]] * [[Teorija mreža]] * [[Teorija novosti]] * [[Okamova britva]] *[[Teorija perkolacije]] * [[Arhitektura procesa]] * [[Programiranje Složenost]] * [[Sociologija i nauka o složenosti]] * [[Teorija sistema]] * [[Thorngateov postulat o srazmjernoj složenosti]] * [[Raznolikost (kibernetika)]] * [[Volatilnost, neizvjesnost, složenost i dvosmislenost]] * [[Arthur Winfree]] * [[Računska ireducibilnost]] * [[Zakon evolucije nulte sile]] * [[Upravljanje projektima|Složenost projekta]] {{refend|2}} == Reference == {{Reflist}} == Dodatna literatura== {{refbegin}} * {{cite journal | last = Chu | first = Dominique | title = Complexity: Against Systems | journal = Theory in Biosciences | volume = 130 | issue = 3 | pages = 229–45 | year = 2011 | pmid = 21287293 | doi = 10.1007/s12064-011-0121-4 | s2cid = 14903039 | url = http://kar.kent.ac.uk/30776/1/againstSystems.pdf }} * {{cite book | last = Waldrop | first = M. Mitchell | title = Complexity: The Emerging Science at the Edge of Order and Chaos | location = New York | publisher = Simon & Schuster | year = 1992 | isbn = 978-0-671-76789-1 | url = https://archive.org/details/complexityemergi00wald }} * {{cite book | last = Czerwinski | first = Tom | author2 = David Alberts | title = Complexity, Global Politics, and National Security | url = http://www.dodccrp.org/files/Alberts_Complexity_Global.pdf | publisher = National Defense University | year = 1997 | isbn = 978-1-57906-046-6 }} * {{cite book | last = Solé | first = R. V. |author2=B. C. Goodwin | title = Signs of Life: How Complexity Pervades Biology | publisher = Basic Books | year = 2002 | isbn = 978-0-465-01928-1 }} * {{Cite book | first = Francis | last = Heylighen | author-link = Francis Heylighen | editor-last = Bates | editor-first = Marcia J. | editor2-last = Maack | editor2-first = Mary Niles | contribution = Complexity and Self-Organization | contribution-url = http://pespmc1.vub.ac.be/Papers/ELIS-Complexity.pdf | title = Encyclopedia of Library and Information Sciences | year = 2008 | publisher = CRC | isbn = 978-0-8493-9712-7 | access-date = 19. 10. 2007 | archive-date = 8. 3. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080308225955/http://pespmc1.vub.ac.be/Papers/ELIS-Complexity.pdf | url-status = dead }} * Burgin, M. (1982) Generalized Kolmogorov complexity and duality in theory of computations, Notices of the Russian Academy of Sciences, v.25, No. 3, pp.&nbsp;19–23 * Grishakova, M. (2024). Complexity, Entropy, and Noise in Sciences and Art: Lotman, Prigogine, Serres. In: A. Duprat and A. James (Ed.). Figures of Chance II. Chance in Theory and Practice. (67−77). London: Routledge https://www.routledge.com/Figures-of-Chance-II-Chance-in-Theory-and-Practice/Duprat-James/p/book/9781032358659 * Meyers, R.A., (2009) "Encyclopedia of Complexity and Systems Science", {{ISBN|978-0-387-75888-6}} * Mitchell, M. (2009). Complexity: A Guided Tour. Oxford University Press, Oxford, UK. * Gershenson, C., Ed. (2008). Complexity: 5 Questions. Automatic Peess / VIP. {{refend}} * Chapouthier G. (2024) Complexity in Mosaic Form: from living beings to ethics, EPJ Web Conf., v.300, n° 01006, doi=10.1051/epjconf/202430001006 == Vanjski linkovi == {{wikiquote}} {{Wiktionary}} * [http://bactra.org/notebooks/complexity-measures.html Complexity Measures] – an article about the abundance of not-that-useful complexity measures. * [http://web.cecs.pdx.edu/~mm/ExploringComplexityFall2009/index.html Exploring Complexity in Science and Technology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110305184421/http://web.cecs.pdx.edu/~mm/ExploringComplexityFall2009/index.html |date=5. 3. 2011 }} – Introductory complex system course by Melanie Mitchell * [http://www.santafe.edu/ Santa Fe Institute] focusing on the study of complexity science: [https://web.archive.org/web/20110304121331/http://www.santafe.edu/research/videos/catalog/ Lecture Videos] * [https://web.archive.org/web/20061009004757/http://eclectic.ss.uci.edu/~drwhite/center/cac.html UC Four Campus Complexity Videoconferences] – Human Sciences and Complexity {{teorija haosa|state=collapsed}} {{Authority control}} [[Kategorija:Apstrakcija]] [[Kategorija:Teorija haosa]] [[Kategorija:Kompleksni sistemi]] [[Kategorija:Holizam]] [[Kategorija:Sistemi]] [[Kategorija:Transdisciplinarnost]] l9t7txlpak8rwog4mxjlqcl4e0kzug5 0 529413 3830535 3790495 2026-04-15T19:54:44Z Palapa 383 3830535 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Alternative_stable_states,_critical_transitions,_and_the_direction_of_critical_slowing_down.png|mini|Grafički prikaz alternativnih stabilnih stanja i smjera kritičnog usporavanja prije kritične tranzicije (preuzeto iz Lever et al. 2020).<ref name="auto11">{{Cite journal|last=Lever|first=J. Jelle|last2=Leemput|first2=Ingrid A.|last3=Weinans|first3=Els|last4=Quax|first4=Rick|last5=Dakos|first5=Vasilis|last6=Nes|first6=Egbert H.|last7=Bascompte|first7=Jordi|last8=Scheffer|first8=Marten|year=2020|title=Foreseeing the future of mutualistic communities beyond collapse|journal=Ecology Letters|volume=23|issue=1|pages=2–15|bibcode=2020EcolL..23....2L|doi=10.1111/ele.13401|pmc=6916369|pmid=31707763}}</ref> Gornji paneli (a) označavaju pejzaže stabilnosti pri različitim uslovima. Srednji paneli (b) označavaju stope promjena slične nagibu pejzaža stabilnosti, a donji paneli (c) označavaju oporavak od perturbacije prema budućem stanju sistema (cI) i u drugom smjeru (c.II).|228x228piksel]]'''Kompleksni sistem''' je [[sistem]] sastavljen od mnogih komponenti koje međusobno djeluju.<ref>{{Cite journal|last=Ladyman|first=James|last2=Lambert|first2=James|last3=Wiesner|first3=Karoline|date=2013|title=What is a complex system?|url=https://philsci-archive.pitt.edu/9044/4/LLWultimate.pdf|journal=European Journal for Philosophy of Science|volume=3|pages=33–67|doi=10.1007/s13194-012-0056-8|access-date=28 July 2024|quote=[S]pecial issue of Science on 'Complex Systems' featuring many key figures in the field (Science 2 April 1999) [...] [:] 6. 'A complex system is literally one in which there are multiple interactions between many different components.' (40, p. 105)}}</ref> Primjeri kompleksnih sistema su globalna [[klima]] Zemlje, [[Organizam (biologija)|organizmi]], [[ljudski mozak]], infrastruktura poput [[Električna mreža|električne mreže]], transportni ili komunikacijski sistemi, kompleksni [[softver]] i elektronski sistemi, društvene i ekonomske organizacije (poput [[Grad|gradova]]), [[ekosistem]], živa [[Ćelija (biologija)|ćelija]] i, u konačnici, za neke autore, cijeli [[svemir]].<ref>{{Cite journal|last=Ladyman|first=James|last2=Lambert|first2=James|last3=Wiesner|first3=Karoline|date=2013-01|title=What is a complex system?|url=http://link.springer.com/10.1007/s13194-012-0056-8|journal=European Journal for Philosophy of Science|language=en|volume=3|issue=1|pages=33–67|doi=10.1007/s13194-012-0056-8|issn=1879-4912}}</ref><ref>Parker, B. R. (2013). ''Chaos in the Cosmos: the Stunning Complexity of the Universe''. Springer. </ref><ref>Bekenstein, J. D. (2003). Information in the holographic universe, ''Scientific American'', ''289''(2), 58-65. </ref> Ponašanje složenog sistema je suštinski teško modelirati zbog zavisnosti, konkurencije, odnosa i drugih vrsta interakcija između njihovih dijelova ili između datog sistema i njegovog okruženja.<ref>{{Cite journal|last=Ladyman|first=James|last2=Lambert|first2=James|last3=Wiesner|first3=Karoline|date=2013|title=What is a complex system?|url=https://philsci-archive.pitt.edu/9044/4/LLWultimate.pdf|journal=European Journal for Philosophy of Science|volume=3|pages=33–67|doi=10.1007/s13194-012-0056-8|access-date=28 July 2024|quote=[S]pecial issue of Science on 'Complex Systems' featuring many key figures in the field (Science 2 April 1999) [...] [:] 6. 'A complex system is literally one in which there are multiple interactions between many different components.' (40, p. 105)}}</ref> Sistemi koji su "[[Kompleksnost|kompleksni]]" imaju različita svojstva koja proizlaze iz ovih odnosa, kao što su [[Nelinearni sistem|nelinearnost]], [[emergencija]], [[spontani poredak]], [[Kompleksni adaptivni sistem|adaptacija]] i [[Povratna sprega|povratne petlje]], između ostalog.<ref>{{Cite journal|last=Ladyman|first=James|last2=Lambert|first2=James|last3=Wiesner|first3=Karoline|date=2013|title=What is a complex system?|url=https://philsci-archive.pitt.edu/9044/4/LLWultimate.pdf|journal=European Journal for Philosophy of Science|volume=3|pages=33–67|doi=10.1007/s13194-012-0056-8|access-date=28 July 2024|quote=Sljedeći citati (osim posljednjeg) potiču iz specijalnog izdanja časopisa Science o 'Kompleksnim sistemima' u kojem su predstavljene mnoge ključne ličnosti u ovoj oblasti (Science 2. april 1999.) [:] 8. 'Posljednjih godina naučna zajednica je skovala rubriku 'kompleksni sistem' kako bi opisala fenomene, strukturu, agregate, organizme ili probleme koji dijele neku zajedničku temu: (i) Oni su inherentno komplikovani ili zamršeni...; (ii) rijetko su potpuno deterministički; (iii) matematički modeli sistema su obično složeni i uključuju nelinearno, loše postavljeno ili haotično ponašanje; (iv) sistemi su predisponirani za neočekivane ishode (tzv. emergentno ponašanje).' (14, str. 410)}}</ref> Budući da se takvi sistemi pojavljuju u širokom spektru oblasti, zajedničke osobine među njima postale su tema njihovog nezavisnog područja istraživanja. U mnogim slučajevima, korisno je predstaviti takav sistem kao mrežu gdje čvorovi predstavljaju komponente, a veze predstavljaju njihove interakcije. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=http://www.openabm.org|title=The Open Agent-Based Modeling Consortium}} * {{Cite web|url=http://www.complexity.ecs.soton.ac.uk/|title=Complexity Science Focus|archive-url=https://web.archive.org/web/20171205062624/http://www.complexity.ecs.soton.ac.uk/|archive-date=2017-12-05|access-date=2017-09-22}} * {{Cite web|url=http://www.santafe.edu/|title=Santa Fe Institute}} * {{Cite web|url=http://www.lsa.umich.edu/cscs/|title=The Center for the Study of Complex Systems, Univ. of Michigan Ann Arbor|archive-url=https://web.archive.org/web/20171213132925/https://lsa.umich.edu/cscs|archive-date=2017-12-13|access-date=2017-09-22}} * {{Cite web|url=http://indecs.eu/|title=INDECS}} (Interdisciplinary Description of Complex Systems) * {{Cite web|url=http://www.complexityexplorer.org/courses/89-introduction-to-complexity|title=Introduction to Complexity – Free online course by Melanie Mitchell|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830073728/https://www.complexityexplorer.org/courses/89-introduction-to-complexity|archive-date=2018-08-30|access-date=2018-08-29}} * {{Cite web|url=http://www.eoearth.org/view/article/51cbed507896bb431f69154d/?topic=51cbfc79f702fc2ba8129ed7|title=Complex Systems|last=Jessie Henshaw|date=October 24, 2013|publisher=[[Encyclopedia of Earth]]}} * [http://www.scholarpedia.org/article/Complex_Systems Complex systems] in scholarpedia. * [http://cssociety.org Complex Systems Society] * [https://web.archive.org/web/20080723135438/http://www.complexsystems.net.au/ (Australian) Complex systems research network.] * [https://web.archive.org/web/20091130204009/http://informatics.indiana.edu/rocha/complex/csm.html Complex Systems Modeling] based on [[Luis M. Rocha]], 1999. * [https://web.archive.org/web/20110722075059/http://www.crm.cat/ComplexSystems_Lines/defaultsistemescomplexos.htm CRM Complex systems research group] * [https://web.archive.org/web/20110430200327/http://www.ccsr.uiuc.edu/ The Center for Complex Systems Research, Univ. of Illinois at Urbana-Champaign] * [http://ifisc.uib.es/ Institute for Cross-Disciplinary Physics and Complex Systems (IFISC)] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Matematičko modeliranje]] atp06f661113itpd5hbmw4xh94dqp6f 3830536 3830535 2026-04-15T19:55:05Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Složeni sistem]] na [[Složeni sistem]] bez ostavljanja preusmjerenja 3830535 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Alternative_stable_states,_critical_transitions,_and_the_direction_of_critical_slowing_down.png|mini|Grafički prikaz alternativnih stabilnih stanja i smjera kritičnog usporavanja prije kritične tranzicije (preuzeto iz Lever et al. 2020).<ref name="auto11">{{Cite journal|last=Lever|first=J. Jelle|last2=Leemput|first2=Ingrid A.|last3=Weinans|first3=Els|last4=Quax|first4=Rick|last5=Dakos|first5=Vasilis|last6=Nes|first6=Egbert H.|last7=Bascompte|first7=Jordi|last8=Scheffer|first8=Marten|year=2020|title=Foreseeing the future of mutualistic communities beyond collapse|journal=Ecology Letters|volume=23|issue=1|pages=2–15|bibcode=2020EcolL..23....2L|doi=10.1111/ele.13401|pmc=6916369|pmid=31707763}}</ref> Gornji paneli (a) označavaju pejzaže stabilnosti pri različitim uslovima. Srednji paneli (b) označavaju stope promjena slične nagibu pejzaža stabilnosti, a donji paneli (c) označavaju oporavak od perturbacije prema budućem stanju sistema (cI) i u drugom smjeru (c.II).|228x228piksel]]'''Kompleksni sistem''' je [[sistem]] sastavljen od mnogih komponenti koje međusobno djeluju.<ref>{{Cite journal|last=Ladyman|first=James|last2=Lambert|first2=James|last3=Wiesner|first3=Karoline|date=2013|title=What is a complex system?|url=https://philsci-archive.pitt.edu/9044/4/LLWultimate.pdf|journal=European Journal for Philosophy of Science|volume=3|pages=33–67|doi=10.1007/s13194-012-0056-8|access-date=28 July 2024|quote=[S]pecial issue of Science on 'Complex Systems' featuring many key figures in the field (Science 2 April 1999) [...] [:] 6. 'A complex system is literally one in which there are multiple interactions between many different components.' (40, p. 105)}}</ref> Primjeri kompleksnih sistema su globalna [[klima]] Zemlje, [[Organizam (biologija)|organizmi]], [[ljudski mozak]], infrastruktura poput [[Električna mreža|električne mreže]], transportni ili komunikacijski sistemi, kompleksni [[softver]] i elektronski sistemi, društvene i ekonomske organizacije (poput [[Grad|gradova]]), [[ekosistem]], živa [[Ćelija (biologija)|ćelija]] i, u konačnici, za neke autore, cijeli [[svemir]].<ref>{{Cite journal|last=Ladyman|first=James|last2=Lambert|first2=James|last3=Wiesner|first3=Karoline|date=2013-01|title=What is a complex system?|url=http://link.springer.com/10.1007/s13194-012-0056-8|journal=European Journal for Philosophy of Science|language=en|volume=3|issue=1|pages=33–67|doi=10.1007/s13194-012-0056-8|issn=1879-4912}}</ref><ref>Parker, B. R. (2013). ''Chaos in the Cosmos: the Stunning Complexity of the Universe''. Springer. </ref><ref>Bekenstein, J. D. (2003). Information in the holographic universe, ''Scientific American'', ''289''(2), 58-65. </ref> Ponašanje složenog sistema je suštinski teško modelirati zbog zavisnosti, konkurencije, odnosa i drugih vrsta interakcija između njihovih dijelova ili između datog sistema i njegovog okruženja.<ref>{{Cite journal|last=Ladyman|first=James|last2=Lambert|first2=James|last3=Wiesner|first3=Karoline|date=2013|title=What is a complex system?|url=https://philsci-archive.pitt.edu/9044/4/LLWultimate.pdf|journal=European Journal for Philosophy of Science|volume=3|pages=33–67|doi=10.1007/s13194-012-0056-8|access-date=28 July 2024|quote=[S]pecial issue of Science on 'Complex Systems' featuring many key figures in the field (Science 2 April 1999) [...] [:] 6. 'A complex system is literally one in which there are multiple interactions between many different components.' (40, p. 105)}}</ref> Sistemi koji su "[[Kompleksnost|kompleksni]]" imaju različita svojstva koja proizlaze iz ovih odnosa, kao što su [[Nelinearni sistem|nelinearnost]], [[emergencija]], [[spontani poredak]], [[Kompleksni adaptivni sistem|adaptacija]] i [[Povratna sprega|povratne petlje]], između ostalog.<ref>{{Cite journal|last=Ladyman|first=James|last2=Lambert|first2=James|last3=Wiesner|first3=Karoline|date=2013|title=What is a complex system?|url=https://philsci-archive.pitt.edu/9044/4/LLWultimate.pdf|journal=European Journal for Philosophy of Science|volume=3|pages=33–67|doi=10.1007/s13194-012-0056-8|access-date=28 July 2024|quote=Sljedeći citati (osim posljednjeg) potiču iz specijalnog izdanja časopisa Science o 'Kompleksnim sistemima' u kojem su predstavljene mnoge ključne ličnosti u ovoj oblasti (Science 2. april 1999.) [:] 8. 'Posljednjih godina naučna zajednica je skovala rubriku 'kompleksni sistem' kako bi opisala fenomene, strukturu, agregate, organizme ili probleme koji dijele neku zajedničku temu: (i) Oni su inherentno komplikovani ili zamršeni...; (ii) rijetko su potpuno deterministički; (iii) matematički modeli sistema su obično složeni i uključuju nelinearno, loše postavljeno ili haotično ponašanje; (iv) sistemi su predisponirani za neočekivane ishode (tzv. emergentno ponašanje).' (14, str. 410)}}</ref> Budući da se takvi sistemi pojavljuju u širokom spektru oblasti, zajedničke osobine među njima postale su tema njihovog nezavisnog područja istraživanja. U mnogim slučajevima, korisno je predstaviti takav sistem kao mrežu gdje čvorovi predstavljaju komponente, a veze predstavljaju njihove interakcije. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=http://www.openabm.org|title=The Open Agent-Based Modeling Consortium}} * {{Cite web|url=http://www.complexity.ecs.soton.ac.uk/|title=Complexity Science Focus|archive-url=https://web.archive.org/web/20171205062624/http://www.complexity.ecs.soton.ac.uk/|archive-date=2017-12-05|access-date=2017-09-22}} * {{Cite web|url=http://www.santafe.edu/|title=Santa Fe Institute}} * {{Cite web|url=http://www.lsa.umich.edu/cscs/|title=The Center for the Study of Complex Systems, Univ. of Michigan Ann Arbor|archive-url=https://web.archive.org/web/20171213132925/https://lsa.umich.edu/cscs|archive-date=2017-12-13|access-date=2017-09-22}} * {{Cite web|url=http://indecs.eu/|title=INDECS}} (Interdisciplinary Description of Complex Systems) * {{Cite web|url=http://www.complexityexplorer.org/courses/89-introduction-to-complexity|title=Introduction to Complexity – Free online course by Melanie Mitchell|archive-url=https://web.archive.org/web/20180830073728/https://www.complexityexplorer.org/courses/89-introduction-to-complexity|archive-date=2018-08-30|access-date=2018-08-29}} * {{Cite web|url=http://www.eoearth.org/view/article/51cbed507896bb431f69154d/?topic=51cbfc79f702fc2ba8129ed7|title=Complex Systems|last=Jessie Henshaw|date=October 24, 2013|publisher=[[Encyclopedia of Earth]]}} * [http://www.scholarpedia.org/article/Complex_Systems Complex systems] in scholarpedia. * [http://cssociety.org Complex Systems Society] * [https://web.archive.org/web/20080723135438/http://www.complexsystems.net.au/ (Australian) Complex systems research network.] * [https://web.archive.org/web/20091130204009/http://informatics.indiana.edu/rocha/complex/csm.html Complex Systems Modeling] based on [[Luis M. Rocha]], 1999. * [https://web.archive.org/web/20110722075059/http://www.crm.cat/ComplexSystems_Lines/defaultsistemescomplexos.htm CRM Complex systems research group] * [https://web.archive.org/web/20110430200327/http://www.ccsr.uiuc.edu/ The Center for Complex Systems Research, Univ. of Illinois at Urbana-Champaign] * [http://ifisc.uib.es/ Institute for Cross-Disciplinary Physics and Complex Systems (IFISC)] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Matematičko modeliranje]] atp06f661113itpd5hbmw4xh94dqp6f 2 529415 3830534 3790499 2026-04-15T19:48:04Z Palapa 383 3830534 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nb3O7(OH)_self-organization2.jpg|mini|Samoorganizacija u _Nb3O7 (OH) kockama mikronske veličine tokom [[Hidrotermalna sinteza|hidrotermalnog tretmana]] na 200 °C. U početku [[Amorfnost|amorfne]] kocke se postepeno transformišu u uređene 3D mreže kristalnih [[Nanožica|nanostruktura]]_, kao što je sažeto u modelu ispod.<ref>{{Cite journal|last=Betzler|first=Sophia B.|last2=Wisnet|first2=Andreas|last3=Breitbach|first3=Benjamin|last4=Mitterbauer|first4=Christoph|last5=Weickert|first5=Jonas|last6=Schmidt-Mende|first6=Lukas|last7=Scheu|first7=Christina|date=2014-06-25|title=Template-free synthesis of novel, highly-ordered 3D hierarchical Nb 3 O 7 (OH) superstructures with semiconductive and photoactive properties|url=https://xlink.rsc.org/?DOI=C4TA02202E|journal=Journal of Materials Chemistry A|language=en|volume=2|issue=30|pages=12005|doi=10.1039/C4TA02202E|issn=2050-7488}}</ref>]] '''Samoorganizacija''', koja se u [[Društvene nauke|društvenim naukama]] naziva i [[spontani red]], je proces u kojem neki oblik sveukupnog [[Red i nered|reda]] nastaje iz lokalnih interakcija između dijelova inicijalno poremećenog [[Sistem|sistema]]. Proces može biti spontan kada je dostupno dovoljno energije, bez potrebe za kontrolom bilo kojeg vanjskog faktora. Često ga pokreću naizgled nasumične [[Statističke fluktuacije|fluktuacije]], pojačane [[Pozitivna povratna sprega|pozitivnom povratnom spregom]]. Rezultirajuća organizacija je potpuno decentralizirana, [[wiktionary:distribute|raspoređena]] po svim komponentama sistema. Kao takva, organizacija je obično [[Robusnost|robusna]] i sposobna da preživi ili [[Samoizlječivi materijal|samopopravi]] značajne [[Teorija perturbacije|poremećaje]]. [[Teorija haosa]] razmatra samoorganizaciju u smislu ostrva [[Predvidljivost|predvidljivosti]] u moru haotične nepredvidljivosti.[[Datoteka:Sort_sol_ved_Ørnsø_2007.jpg|mini|Ptice u jatu (boidi u Blenderu), primjer samoorganizacije u biologiji|lijevo|203x203piksel]]Samoorganizacija je fenomen koji se javlja u raznim oblastima, uključujući [[Fizika|fiziku]], [[Hemija|hemiju]], [[Biologija|biologiju]], [[kolektivno ponašanje]], [[Ekologija|ekologiju]], [[komunikacijske mreže]], [[Robotika|robotiku]], [[Umjetna inteligencija|vještačku inteligenciju]], [[Lingvistika|lingvistiku]], [[društvene nauke]], [[urbanizam]], [[Filozofija|filozofiju]] i [[inženjerstvo]].<ref>{{Cite journal|last=Betzler|first=S. B.|last2=Wisnet|first2=A.|last3=Breitbach|first3=B.|last4=Mitterbauer|first4=C.|last5=Weickert|first5=J.|last6=Schmidt-Mende|first6=L.|last7=Scheu|first7=C.|year=2014|title=Template-free synthesis of novel, highly-ordered 3D hierarchical Nb₃O₇(OH) superstructures with semiconductive and photoactive properties|url=https://kops.uni-konstanz.de/bitstream/123456789/28968/1/Betzler_289681.pdf|journal=Journal of Materials Chemistry A|volume=2|issue=30|page=12005|doi=10.1039/C4TA02202E}}</ref> Primjeri samoorganizacije uključuju [[Kristalizacija|kristalizaciju]], termičku [[Konvekcija|konvekciju]] fluida, [[Hemijski oscilator|hemijske oscilacije]], [[rojenje]] životinja, [[Neuronska mreža|neuronske krugove]] i [[Crno tržište|crna tržišta]]. [[Datoteka:CIA_Map_of_International_illegal_drug_connections.gif|desno|mini|Društvena samoorganizacija na međunarodnim rutama droge|197x197piksel]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Koncepti u fizici]] [[Kategorija:Teorija sistema]] [[Kategorija:Kibernetika]] [[Kategorija:Webarchive template wayback links]] [[Kategorija:Članci sa mrtvim vanjskim linkovima]] rlf8xug1cyjd4irh2fbua4gkc4xw0gp 2 529421 3830533 3790695 2026-04-15T19:46:40Z Palapa 383 3830533 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rockymountainnps_(1).jpg|mini| [[Divljina Bijele koze]] u [[Kanadske Stjenovite planine|Kanadskim Stjenovitim planinama]], Kanada]] [[Datoteka:Little_Beaver_valley.jpg|mini| [[Divljina Stephen Mather|Stephen Mather Wilderness]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]]]] [[Datoteka:Innoko_Wilderness.jpg|mini|[[Divljina Innoko]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Aljaska|Aljasci]] tokom ljeta|lijevo]] '''Divljini''' pripadaju [[Prirodno okruženje|prirodna okruženja]] [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] koja nisu značajno izmijenjena [[Ljudski utjecaj na okoliš|ljudskom aktivnošću]] ili bilo koje [[Urbanizacija|neurbanizirano]] [[zemljište]] koje nije pod ekstenzivnom [[Poljoprivreda|poljoprivrednom]] obradom.<ref>{{Cite web|url=https://w1.weather.gov/glossary/index.php?letter=w|title=Glossary|publisher=[[National Weather Service]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230315052701/https://w1.weather.gov/glossary/index.php?letter=w|archive-date=15 March 2023|url-status=dead|access-date=28 December 2019}}</ref><ref> {{Cite web|url=https://wild.org/main/about/what-is-a-wilderness-area|title=What is a Wilderness Area|publisher=[[WILD Foundation]]|archive-url=https://archive.today/20121204162126/http://www.wild.org/main/about/what-is-a-wilderness-area/|archive-date=4 December 2012|url-status=dead|access-date=2009-02-20}}</ref> Termin se tradicionalno odnosio na kopnena okruženja, iako se [[Ljudski utjecaj na morski svijet|sve veća pažnja]] posvećuje [[Morski ekosistem|morskoj divljini]]. Nedavne karte divljine<ref>{{Cite journal|last=Allan|first=James R.|last2=Venter|first2=Oscar|last3=Watson|first3=James E. M.|date=12 December 2017|title=Temporally inter-comparable maps of terrestrial wilderness and the Last of the Wild|journal=[[Scientific Data (journal)|Scientific Data]]|volume=4|issue=1|pages=170187|bibcode=2017NatSD...470187A|doi=10.1038/sdata.2017.187|pmc=5726312|pmid=29231923}}</ref> ukazuju na to da ona pokriva otprilike četvrtinu Zemljine kopnene površine, ali je ljudska aktivnost brzo degradira.<ref>{{Cite journal|last=Watson|first=James E.M.|last2=Shanahan|first2=Danielle F.|last3=Di Marco|first3=Moreno|last4=Allan|first4=James|last5=Laurance|first5=William F.|last6=Sanderson|first6=Eric W.|last7=Mackey|first7=Brendan|last8=Venter|first8=Oscar|date=November 2016|title=Catastrophic Declines in Wilderness Areas Undermine Global Environment Targets|journal=[[Current Biology]]|volume=26|issue=21|pages=2929–2934|bibcode=2016CBio...26.2929W|doi=10.1016/j.cub.2016.08.049|pmid=27618267}}</ref> Još manje divljine je ostalo u [[Okean|okeanu]], sa samo 13,2% oslobođenog od intenzivne ljudske aktivnosti.<ref>{{Cite journal|last=Jones|first=Kendall R.|last2=Klein|first2=Carissa J.|last3=Halpern|first3=Benjamin S.|last4=Venter|first4=Oscar|last5=Grantham|first5=Hedley|last6=Kuempel|first6=Caitlin D.|last7=Shumway|first7=Nicole|last8=Friedlander|first8=Alan M.|last9=Possingham|first9=Hugh P.|date=August 2018|title=The Location and Protection Status of Earth's Diminishing Marine Wilderness|journal=[[Current Biology]]|volume=28|issue=15|pages=2506–2512.e3|bibcode=2018CBio...28E2506J|doi=10.1016/j.cub.2018.06.010|pmid=30057308}}</ref> Neke vlade zakonom uspostavljaju zaštitu '''divljih područja''' ne samo kako bi [[Zaštićeni pejzaž|sačuvale ono što već postoji]], već i kako bi promovirale i unaprijedile prirodni izraz i razvoj. Mogu se postaviti u rezervatima, zaštićenim rezervatima, nacionalnim šumama, nacionalnim parkovima, pa čak i u urbanim područjima uz rijeke, klisure ili na drugi način nerazvijena područja. Često se ova područja smatraju važnim za opstanak određenih [[Vrsta (biologija)|vrsta]], [[Biološka raznolikost|biodiverzitet]], ekološke studije, očuvanje prirode, samoću i rekreaciju.<ref>{{Cite book|last=Botkin|first=Daniel B.|title=No Man's Garden|isbn=|pages=155–157}}</ref> Također mogu sačuvati historijske [[Genetika|genetske]] osobine i pružiti stanište za divlju [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]] koju je možda teško rekreirati u [[Zoološki vrt|zoološkim vrtovima]], arboretumima ili laboratorijama. [[Datoteka:Ahja_jõe_ürgorg.jpg|centar|mini|785x785px|{{Centar|Pogled na divljinu u Estoniji}}]] [[Datoteka:El_Toro_Wilderness.jpg|mini| Divljina El Toro unutar nacionalne šume El Yunque u [[Portoriko|Portoriku]]]] [[Datoteka:Cook_Lake_Bridger_Wilderness.jpg|desno|mini| Jezero Cook u divljini Bridger, Nacionalna šuma Bridger-Teton, [[Wyoming]], SAD]] Četrdeset osam zemalja ima područja divljine utvrđena zakonskim putem kao područja kategorije 1b zaštićenih područja IUCN-a koja se ne preklapaju ni sa jednom drugom oznakom IUCN-a. To su: Australija, Austrija, Bahami, Bangladeš, Bermuda, [[Bosna i Hercegovina]], Bocvana, Kanada, Kajmanski otoci, Kostarika, Hrvatska, Kuba, Češka Republika, Demokratska Republika Kongo, Danska, Dominikanska Republika, Ekvatorijalna Gvineja, Estonija, Finska, Francuska Gvajana, Grenland, Island, Indija, Indonezija, Japan, Latvija, Lihtenštajn, Luksemburg, Malta, Maršalovi otoci, Meksiko, Mongolija, Nepal, Novi Zeland, Norveška, Sjevernomarijanski otoci, Portugal, Sejšeli, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Španija, Šri Lanka, Švedska, Tanzanija, Sjedinjene Američke Države i Zimbabve. U trenutku objavljivanja, kod IUCN-a je registrovano 2.992 morska i kopnena područja divljine kao isključivo područja kategorije 1b.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://protectedplanet.net/|title=The World Database on Protected Areas (WDPA)|date=2016|publisher=IUCN and UNEP-WCMC}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} == Reference == [[Kategorija:Zaštićena područja]] [[Kategorija:Webarchive template wayback links]] mu0zu5ctnmurp8mo7ls6hetnvqfav77 0 530138 3830531 3799267 2026-04-15T19:40:31Z Palapa 383 3830531 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Crying-girl.jpg|alt=a young child in a pink sweater crying and looking sad|mini|Malo dijete plače|173x173px]] '''Plač''' je kapanje [[Suzenje|suza]] (ili nakupljanje suza u očima) kao odgovor na [[Emocija|emocionalno stanje]] ili [[Bol|fizičku bol]]. Emocije koje mogu dovesti do plača uključuju [[Tuga|tugu]], [[Ljutnja|ljutnju]], [[radost]] i [[strah]]. Plač može biti uzrokovan i olakšanjem od perioda [[Stres (biologija)|stresa]] ili [[Anksioznost|anksioznosti]] ili kao [[Empatija|empatični]] odgovor. Čin plakanja definiran je kao "složen [[Sekretomotor|sekretomotorni]] fenomen koji karakterizira ispuštanje suza iz [[Suzni aparat|suznog aparata]], bez ikakve iritacije [[Ljudsko oko|očnih]] struktura", umjesto toga pružajući olakšanje koje štiti od [[Konjunktivitis|konjunktivitisa]].<ref>{{Cite journal|year=1993|title=Crying behavior and psychiatric disorder in adults: a review|journal=Comprehensive Psychiatry|volume=34|issue=3|pages=206–11|doi=10.1016/0010-440X(93)90049-A|pmid=8339540}} Quoted by Michelle C.P. Hendriks, A.J.J.M. Vingerhoets in ''Crying: is it beneficial for one's well-being?''</ref> Srodni medicinski termin je [[Suzenje|lakrimacija]], koji se također odnosi na neemocionalno ispuštanje suza. Različiti oblici plača poznati su kao ''jecanje'', ''naricanje'', ''cviljenje''.<ref>{{Cite web|url=http://www.paulnoll.com/Books/Synonyms/synonym-095.html|title=List of 426 Sets of Synonyms and How they Differ in Meaning|publisher=Paulnoll.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20141229052722/http://www.paulnoll.com/Books/Synonyms/synonym-095.html|archive-date=2014-12-29|url-status=live|access-date=2014-08-04}}</ref> [[Datoteka:Ghanian_Funeral_Rite_-_One_Week_Celebration_of_the_Dead_08_(cropped).jpg|alt=two African women in patterned dresses and head scarfs crying at a funeral|lijevo|mini|Dvije žene plaču na sahrani|191x191px]] [[Datoteka:Tears_.jpg|alt=a young olive skinned boy crying and looking demurred|mini|Dječji plač|162x162px]] [[Datoteka:Crying_infant_(43101898172).jpg|alt=an Asian newborn crying and looking upset with its mouth open|mini|Plač novorođenčeta|182x182piksel]] [[Datoteka:Weeping_Parisian_from_NARA_Ww2-81.jpg|alt=A Freshman in front of a well dressed crowd crying while appearing to be suppressing his emotions by pressing his lips and contorting his forehead|mini|Francuz plače tokom nacističke okupacije Pariza (1940)|185x185piksel]] [[Datoteka:Gray896.png|mini|Dijagram koji prikazuje suzni aparat|lijevo|211x211piksel]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Refleksi]] [[Kategorija:Osjećaji]] rwk116xaac21tx7wcbzsqhg7nw8gr0u 3830532 3830531 2026-04-15T19:42:35Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Plač]] na [[Plač]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 3830531 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Crying-girl.jpg|alt=a young child in a pink sweater crying and looking sad|mini|Malo dijete plače|173x173px]] '''Plač''' je kapanje [[Suzenje|suza]] (ili nakupljanje suza u očima) kao odgovor na [[Emocija|emocionalno stanje]] ili [[Bol|fizičku bol]]. Emocije koje mogu dovesti do plača uključuju [[Tuga|tugu]], [[Ljutnja|ljutnju]], [[radost]] i [[strah]]. Plač može biti uzrokovan i olakšanjem od perioda [[Stres (biologija)|stresa]] ili [[Anksioznost|anksioznosti]] ili kao [[Empatija|empatični]] odgovor. Čin plakanja definiran je kao "složen [[Sekretomotor|sekretomotorni]] fenomen koji karakterizira ispuštanje suza iz [[Suzni aparat|suznog aparata]], bez ikakve iritacije [[Ljudsko oko|očnih]] struktura", umjesto toga pružajući olakšanje koje štiti od [[Konjunktivitis|konjunktivitisa]].<ref>{{Cite journal|year=1993|title=Crying behavior and psychiatric disorder in adults: a review|journal=Comprehensive Psychiatry|volume=34|issue=3|pages=206–11|doi=10.1016/0010-440X(93)90049-A|pmid=8339540}} Quoted by Michelle C.P. Hendriks, A.J.J.M. Vingerhoets in ''Crying: is it beneficial for one's well-being?''</ref> Srodni medicinski termin je [[Suzenje|lakrimacija]], koji se također odnosi na neemocionalno ispuštanje suza. Različiti oblici plača poznati su kao ''jecanje'', ''naricanje'', ''cviljenje''.<ref>{{Cite web|url=http://www.paulnoll.com/Books/Synonyms/synonym-095.html|title=List of 426 Sets of Synonyms and How they Differ in Meaning|publisher=Paulnoll.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20141229052722/http://www.paulnoll.com/Books/Synonyms/synonym-095.html|archive-date=2014-12-29|url-status=live|access-date=2014-08-04}}</ref> [[Datoteka:Ghanian_Funeral_Rite_-_One_Week_Celebration_of_the_Dead_08_(cropped).jpg|alt=two African women in patterned dresses and head scarfs crying at a funeral|lijevo|mini|Dvije žene plaču na sahrani|191x191px]] [[Datoteka:Tears_.jpg|alt=a young olive skinned boy crying and looking demurred|mini|Dječji plač|162x162px]] [[Datoteka:Crying_infant_(43101898172).jpg|alt=an Asian newborn crying and looking upset with its mouth open|mini|Plač novorođenčeta|182x182piksel]] [[Datoteka:Weeping_Parisian_from_NARA_Ww2-81.jpg|alt=A Freshman in front of a well dressed crowd crying while appearing to be suppressing his emotions by pressing his lips and contorting his forehead|mini|Francuz plače tokom nacističke okupacije Pariza (1940)|185x185piksel]] [[Datoteka:Gray896.png|mini|Dijagram koji prikazuje suzni aparat|lijevo|211x211piksel]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Refleksi]] [[Kategorija:Osjećaji]] rwk116xaac21tx7wcbzsqhg7nw8gr0u 0 530139 3830528 3829189 2026-04-15T19:35:47Z Palapa 383 3830528 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:English_Wikipedia's_traffic_by_browser_family.png|desno|mini|Analiza prometa na Wikipediji]] '''Analitika''' je sistematska računarska analiza podataka ili [[Statistika|statistike]].<ref>{{Cite web|url=https://www.lexico.com/en/definition/analytics|title=Oxford definition of analytics|archive-url=https://web.archive.org/web/20200810063114/https://www.lexico.com/en/definition/analytics|archive-date=August 10, 2020|url-status=dead}}</ref> Koristi se za otkrivanje, tumačenje i komunikaciju značajnih obrazaca u [[Podatak|podacima]], što također spada pod i direktno se odnosi na krovni pojam, [[nauka o podacima|nauke o podacima]].<ref>{{Cite journal|last=Agarwal|first=Ritu|last2=Dhar|first2=Vasant|date=2014|title=<b>Editorial</b>—Big Data, Data Science, and Analytics: The Opportunity and Challenge for IS Research|journal=Information Systems Research|volume=25|issue=3|pages=443–448|doi=10.1287/isre.2014.0546}}</ref> Analitika također podrazumijeva primjenu obrazaca podataka u svrhu efikasnog donošenja odluka. Može biti vrijedna u područjima bogatim zabilježenim informacijama; analitika se oslanja na istovremenu primjenu [[Statistika|statistike]], [[Računarsko programiranje|računarskog programiranja]] i [[Operacijska istraživanja|operacijskih istraživanja]] za kvantificiranje performansi. Organizacije mogu primijeniti analitiku na poslovne podatke kako bi opisale, predvidjele i poboljšale poslovne performanse. Konkretno, područja unutar analitike uključuju deskriptivnu analitiku, dijagnostičku analitiku, [[Prediktivna analitika|prediktivnu analitiku]], preskriptivnu analitiku i kognitivnu analitiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.lexico.com/en/definition/analytics|title=Oxford definition of analytics|archive-url=https://web.archive.org/web/20200810063114/https://www.lexico.com/en/definition/analytics|archive-date=August 10, 2020|url-status=dead}}</ref> Analitika se može primijeniti na različita područja kao što su [[marketing]], [[menadžment]], [[finansije]], online sistemi, sigurnost informacija i softverske usluge. Budući da analitika može zahtijevati opsežno računanje (vidi [[Velika količina podataka|veliki podaci]]), algoritmi i softver koji se koriste za analitiku koriste najnovije metode u računarstvu, statistici i matematici.<ref>{{Cite journal|last=Agarwal|first=Ritu|last2=Dhar|first2=Vasant|date=2014|title=<b>Editorial</b>—Big Data, Data Science, and Analytics: The Opportunity and Challenge for IS Research|journal=Information Systems Research|volume=25|issue=3|pages=443–448|doi=10.1287/isre.2014.0546}}</ref> Prema International Data Corporation, procjenjuje se da će globalna potrošnja na rješenja za velike podatke i poslovnu analitiku (BDA) dostići 215,7 milijardi dolara u 2021. godini.<ref>{{Cite web|url=https://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS48165721|title=Global Spending on Big Data and Analytics Solutions Will Reach $215.7 Billion in 2021, According to a New IDC Spending Guide|archive-url=https://web.archive.org/web/20220723034825/https://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS48165721|archive-date=July 23, 2022|url-status=live|access-date=July 24, 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/551501/worldwide-big-data-business-analytics-revenue/|title=Big data and business analytics revenue 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220720234346/https://www.statista.com/statistics/551501/worldwide-big-data-business-analytics-revenue/|archive-date=July 20, 2022|url-status=live|access-date=July 24, 2022}}</ref> Prema Gartneru, ukupno tržište softvera za analitičke platforme poraslo je za 25,5 milijardi dolara u 2020. godini.<ref>{{Cite web|url=https://www.gartner.com/en/documents/4001844|title=Market Share: Data and Analytics Software, Worldwide, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003072519/https://www.gartner.com/en/documents/4001844|archive-date=October 3, 2022|url-status=live|access-date=July 24, 2022}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Formalne nauke]] [[Kategorija:Big data]] 612oqwpc9exhscdv3rqt6knah2mrggx 3830530 3830528 2026-04-15T19:36:07Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Korisnik:Palapa/Analitika]] na [[Analitika]] bez ostavljanja preusmjerenja 3830528 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:English_Wikipedia's_traffic_by_browser_family.png|desno|mini|Analiza prometa na Wikipediji]] '''Analitika''' je sistematska računarska analiza podataka ili [[Statistika|statistike]].<ref>{{Cite web|url=https://www.lexico.com/en/definition/analytics|title=Oxford definition of analytics|archive-url=https://web.archive.org/web/20200810063114/https://www.lexico.com/en/definition/analytics|archive-date=August 10, 2020|url-status=dead}}</ref> Koristi se za otkrivanje, tumačenje i komunikaciju značajnih obrazaca u [[Podatak|podacima]], što također spada pod i direktno se odnosi na krovni pojam, [[nauka o podacima|nauke o podacima]].<ref>{{Cite journal|last=Agarwal|first=Ritu|last2=Dhar|first2=Vasant|date=2014|title=<b>Editorial</b>—Big Data, Data Science, and Analytics: The Opportunity and Challenge for IS Research|journal=Information Systems Research|volume=25|issue=3|pages=443–448|doi=10.1287/isre.2014.0546}}</ref> Analitika također podrazumijeva primjenu obrazaca podataka u svrhu efikasnog donošenja odluka. Može biti vrijedna u područjima bogatim zabilježenim informacijama; analitika se oslanja na istovremenu primjenu [[Statistika|statistike]], [[Računarsko programiranje|računarskog programiranja]] i [[Operacijska istraživanja|operacijskih istraživanja]] za kvantificiranje performansi. Organizacije mogu primijeniti analitiku na poslovne podatke kako bi opisale, predvidjele i poboljšale poslovne performanse. Konkretno, područja unutar analitike uključuju deskriptivnu analitiku, dijagnostičku analitiku, [[Prediktivna analitika|prediktivnu analitiku]], preskriptivnu analitiku i kognitivnu analitiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.lexico.com/en/definition/analytics|title=Oxford definition of analytics|archive-url=https://web.archive.org/web/20200810063114/https://www.lexico.com/en/definition/analytics|archive-date=August 10, 2020|url-status=dead}}</ref> Analitika se može primijeniti na različita područja kao što su [[marketing]], [[menadžment]], [[finansije]], online sistemi, sigurnost informacija i softverske usluge. Budući da analitika može zahtijevati opsežno računanje (vidi [[Velika količina podataka|veliki podaci]]), algoritmi i softver koji se koriste za analitiku koriste najnovije metode u računarstvu, statistici i matematici.<ref>{{Cite journal|last=Agarwal|first=Ritu|last2=Dhar|first2=Vasant|date=2014|title=<b>Editorial</b>—Big Data, Data Science, and Analytics: The Opportunity and Challenge for IS Research|journal=Information Systems Research|volume=25|issue=3|pages=443–448|doi=10.1287/isre.2014.0546}}</ref> Prema International Data Corporation, procjenjuje se da će globalna potrošnja na rješenja za velike podatke i poslovnu analitiku (BDA) dostići 215,7 milijardi dolara u 2021. godini.<ref>{{Cite web|url=https://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS48165721|title=Global Spending on Big Data and Analytics Solutions Will Reach $215.7 Billion in 2021, According to a New IDC Spending Guide|archive-url=https://web.archive.org/web/20220723034825/https://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS48165721|archive-date=July 23, 2022|url-status=live|access-date=July 24, 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/551501/worldwide-big-data-business-analytics-revenue/|title=Big data and business analytics revenue 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220720234346/https://www.statista.com/statistics/551501/worldwide-big-data-business-analytics-revenue/|archive-date=July 20, 2022|url-status=live|access-date=July 24, 2022}}</ref> Prema Gartneru, ukupno tržište softvera za analitičke platforme poraslo je za 25,5 milijardi dolara u 2020. godini.<ref>{{Cite web|url=https://www.gartner.com/en/documents/4001844|title=Market Share: Data and Analytics Software, Worldwide, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003072519/https://www.gartner.com/en/documents/4001844|archive-date=October 3, 2022|url-status=live|access-date=July 24, 2022}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Formalne nauke]] [[Kategorija:Big data]] 612oqwpc9exhscdv3rqt6knah2mrggx 0 530427 3830541 3824081 2026-04-15T20:45:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3830541 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Arc'teryx | slika = Arc'teryx logo.png | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = | slika2 = | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = Rock Solid | vrsta = [[Podružnica]] | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = Tehnička oprema | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = 1989. kao Rock Solid<br>1991. kao Arc'teryx | ukinuto = | osnivač = Dave Lane (Rock Solid)<br>Jeremy Guard (Arc'teryx) | sjedište = | broj_lokacija = 80+ radnji, 3000+ maloprodajnih objekata | poslužuje = | ključne_osobe = | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = | članovi = | zaposleni = 1200 | matična = Amer Sports | divizije = | podružnice = PRO, LEAF, Veilance | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = arcteryx.com | dodatak = }} '''Arc'teryx''' je kanadska kompanija specijalizirana za izradu [[Odjeća|odjeće]] i opreme, sa sjedištem u [[Sjeverni Vancouver|Sjevernom Vancouveru]], [[Britanska Kolumbija]]. Fokusira se na tehničku opremu za [[Planinarstvo|planinarenje]] i [[Alpinizam|alpinističke sportove]], uključujući i prateći [[asesoar]]. Naziv kompanije i [[logo]]tip referenciraju [[Archaeopteryx]]a, [[Prelazni fosil|prelaznog fosila]] između ranog i modernog [[Dinosauri|dinosaura]] ([[Ptice|pticu]]). Arc'teryx je poznat po svojim vodootpornim [[Gore-Tex]] shell [[jakna]]ma, pletenim proizvodima i pernatim jaknama.<ref>Gallagher, Jacob (17. januar 2022). "[https://www.wsj.com/articles/why-are-all-these-people-showering-in-their-arcteryx-jackets-11642422998 Why Are All These People Showering in Their Arc'teryx Jackets?]". ''Wall Street Journal''. ISSN 0099-9660.</ref><ref name=":0">Gallagher, Jacob (2. januar 2021). "[https://www.wsj.com/articles/gorpcore-how-arcteryx-parkas-and-salomon-hiking-boots-became-high-fashion-11609563600 Gorpcore: How Arc'teryx Parkas and Salomon Hiking Boots Became High Fashion]". ''Wall Street Journal''. ISSN 0099-9660. Pristupljeno 17. 1. 2026.</ref> Kompanija je osnovana 1989. pod imenom Rock Solid, a 1991. rebrandirala se u Arc'teryx kako bi proizvodila odjeću za vanjske aktivnosti i penjačku opremu. [[Salomon Grupa]] je kupila Arc'teryx 2001, dok je firmu 2005. preuzeo Amer Sports. Arc'teryx ima tri podlinije: Veilance, luksuzni streetwear brend, LEAF, koji proizvodi tehničku opremu za [[Policija|policijske]] i [[Vojska|vojne]] snage, te PRO za skijaške patrole. Kompanija ima značajan uticaj na modne pokrete ''[[gorpcore]]'' i ''[[normcore]]'', čije su odrednice nošenje [[Minimalizam|minimalističke]], tehničke odjeće u urbanim sredinama.<ref name=":0" /><ref>{{Cite news|title=Gorpcore trend peaks again as extreme outdoor wear hits pub and park|url=https://www.theguardian.com/fashion/2021/nov/26/gorpcore-trend-rises-as-extreme-outdoor-wear-hits-pub-and-park|newspaper=The Guardian|date=26. novembar 2021|access-date=17. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Karen|last=Dacre}}</ref> Brend je kolokvijalno poznat pod nadimkom ''dead bird'' (mrtva ptica).<ref>{{Cite web|url=https://gripped.com/201304/inside-arcteryx/|title=Inside Arc’teryx » Outdoor & Climbing Gear {{!}} Gripped Climbing Magazine|last=Magazine|first=Gripped|date=16. april 2015|website=Gripped Magazine|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}</ref> == Historijat == Kompanija Rock Solid, koju je osnovao suosnivač Dave Lane, prvu liniju proizvoda bazirala je na penjačkoj opremi.<ref>{{Cite web|url=https://www.inverse.com/input/style/arcteryx-jacket-atom-lt-tiktok-trend-jil-sander-palace-collab-waterproof-insulated-jackets|title=Beyond the TikTok trend: How Arc’teryx became the It-brand of fashion|last=Servantes|first=Ian|date=18. februar 2022|website=Input|language=en|access-date=17. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.gq.com/story/arcteryx-profile|title=Inside Arc’teryx’s Explosive Growth—and Its Quest to Keep Its Soul|last=Hunt|first=Joshua|date=29. februar 2024|website=GQ|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}</ref> Dave Lane je 50% udjela u Rock Solidu prodao Blairu Murdochu i Timu Duholkeu, a preostalih 50% Jeremyju Guardu, koji 1991. mijenja ime kompanije u današnji naziv. Ime i logotip referiraju se na Archaeopteryx, prelaznog fosila koji povezuje rane sa modernim dinosaurima (pticama).<ref>{{Cite web|url=https://arcteryx.com/us/en/help/arc-naming|title=Arc'teryx Naming Scheme {{!}} Customer Support Centre|website=arcteryx.com|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}</ref> Guard je odabrao ovo ime kako bi predstavljalo ideju ubrzane [[Evolucija|evolucije]], karakteristične za [[Geološka vremenska skala|geološku vremensku skalu]] fosila. On je bio predsjednik i glavni direktor kompanije od 1991. do 2001. Koristeći tehnologiju toplinskog laminiranja (termolaminacije), partneri su dizajnirali i plasirali [[penjački pojas]] Vapor, koji je postao najpopularniji proizvod kompanije. Godine 1993, nakon niza preseljenja i povećanja broja zaposlenih, Arc'teryx je predstavio [[ruksak]] Bora, koristeći istu Vapor tehnologiju, a tri godine nakon toga počinje izrada tehničke odjeće sa gore-tex materijalima, nakon što je kompanija dobila licencu od firme [[W. L. Gore & Associates]]. Arc'teryx je 1999. preselio sjedište u Burnaby u Britanskoj Kolumbiji, a potom 2005. u Sjeverni Vancouver. Godine 2001. kompaniju Arc'teryx kupila je grupa Salomon, francuska podružnica njemačke kompanije [[Adidas]],<ref>{{Cite web|url=https://www.bizjournals.com/portland/stories/2002/11/11/story3.html|title=Arc'Teryx a perfect fit for adidas' Salomon business - Portland Business Journal|date=11. 11. 2002|website=www.bizjournals.com|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}</ref> a 2005. je prodana finskoj kompaniji Amer Sports.<ref>Crane, Leah, ''"[http://www.twsbiz.com/twbiz/features/article/0,21214,1091755,00.html Salomon Sold to Amer Sports]"'' [https://web.archive.org/web/20070310215958/http://www.twsbiz.com/twbiz/features/article/0%2C21214%2C1091755%2C00.html Arhivirano] 10. marta 2007, Wayback Machine, Transworld Business Magazine</ref> Godine 2019, kineski proizvođač Anta Sports kupuje kontrolni udio od 56% u Ameru.<ref>Baigorri, Manuel (7. decembar 2022). "[https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-12-07/anta-sports-is-said-to-weigh-ipo-of-wilson-racket-maker-amer Anta Sports Weighs IPO of Wilson Racket Maker Amer]". ''Bloomberg.com''. Pristupljeno 17. januara 2026.</ref> Kako se linija odjeće širila, Arc'teryx je započeo proizvodnju na međunarodnim tržištima, posebno u Kini, Filipinima, Vijetnamu, Bangladešu, El Salvadoru, Laosu i Grčkoj.<ref>{{Cite web|url=https://arcteryx.com/ca/en/explore/supply-chain-partners|title=Supply Chain Partners {{!}} Arc'teryx Canada|website=arcteryx.com|language=en-CA|access-date=17. 1. 2026}}</ref> Od ranih 2020-ih Arc'teryx počinje sarađivati i izrađivati kolekcije s [[Luksuzna roba|luksuznim]] modnim brendovima i dizajnerima, čime se pozicionira i među kupcima izvan outdoor zajednice. U sklopu marketinške kampanje, Arc’teryx je u Tibetu organizovao vatromet pod nazivom ''The Rising Dragon'', što je izazvalo [[Kontroverza|kontroverze]] zbog mogućih negativnih uticaja na [[Okolina|okoliš]] u području [[Shigatse]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2025/09/22/world/fireworks-himalayas-outrage-arcteryx-apology-intl-hnk|title=Fireworks in Himalayas spark outrage, forcing outdoor brand Arc’teryx to apologize|last=Zheng|first=Chris Lau, Kloe|date=22. 9. 2025|website=CNN|language=en|access-date=17. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Arc’teryx fireworks display in Tibet prompts environmental outcry|url=https://www.theguardian.com/world/2025/sep/22/arcteryx-fireworks-display-tibet-environmental-outcry|newspaper=The Guardian|date=22. 9. 2025|access-date=17. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Helen|last=Davidson}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.artnews.com/art-news/news/cai-guo-qiang-fireworks-show-tibet-1234753145/|title=Cai Guo-Qiang Under Fire for Controversial Pyrotechnic Show in Tibet|last=Battaglia|first=Andy|date=22. 9. 2025|website=ARTnews.com|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c1eddw19042o|title=Arc'teryx: Outdoor brand apologises for 'dragon' fireworks in Himalayas|date=22. 9. 2025|website=www.bbc.com|language=en-GB|access-date=17. 1. 2026}}</ref> == Linije == Njihova odjeća, asesoar i oprema organizovani su u različite linije proizvoda i kolekcije, a sve su usmjerene na različite aspekte planinskih aktivnosti, uz dvije iznimke: * '''Veilance''': njihova luksuzna formalna streetwear linija predstavljena 2009, brendirana kao Arc'teryx Veilance.<ref>{{Cite web|url=https://veilance.com/us/en/about/10-years|title=10 Years of Performance Evolution {{!}} Veilance|website=Arc'teryx Equipment|language=en|access-date=17. 1. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> * '''PRO''': njihova linija opreme namijenjena profesionalcima, poput pripadnika [[Skijaška patrola|skijaških patrola]], te službi za [[Potraga i spašavanje|potragu i spašavanje]]. * '''LEAF''' (''Law Enforcement & Armed Forces''): linija namijenjena vojnom i policijskom tržištu.<ref>{{Cite web|url=https://www.complex.com/style/a/christina-cheng/arcteryx-leaf-products-law-enforcement-armed-forces|title=Arc'teryx Takes You Through the Process of Making its LEAF Collection (Video)|date=21. 1. 2014|website=Complex|language=en|access-date=17. 1. 2026}}</ref> == Supkultura == Arc’teryx se među [[Mladost|mladima]] smatra [[Statusni simbol|statusnim simbolom]] visoke klase, "tek nešto ispod brendova [[Stone Island]] i [[Moncler]]".<ref>{{Cite web|url=https://www.vogue.com/article/early-majority-fashions-first-degrowth-brand|title=Early Majority: Fashion's first degrowth brand|last=Webb|first=Bella|date=4. 5. 2022|website=Vogue|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.si.com/edge/2015/01/22/tech-talk-high-arcteryx-launches-footwear-line|title=Tech Talk: High-end outdoor brand Arc’teryx launches footwear line|date=22. 1. 2015|website=SI|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}</ref> ''Financial Times'' je 2022. istakao da jednu od najvećih demografskih skupina brenda čine urbani stanovnici, a godinu prije ''Fast Company'' označio je Arc'teryx za kultni brend,<ref>{{Cite news|title=In this brutal winter, escape mentally with the cult brand Arc'teryx's first-ever surf film|url=https://www.fastcompany.com/90606548/in-this-brutal-winter-escape-mentally-with-the-cult-brand-arcteryxs-first-ever-surf-film|newspaper=Fast Company|date=19. 2. 2021|access-date=17. 1. 2026|language=en-US|first=Jeff|last=Beer}}</ref> dok ''The New York Times'' navodi da ga nose "i planinari i hypebeastovi".<ref>{{Cite news|title=Jil Sander Ski Wear, Coming to a City Block Near You (Published 2021)|url=https://www.nytimes.com/2021/11/07/style/jil-sander-ski-wear-coming-to-a-city-block-near-you.html|date=7. 11. 2021|access-date=17. 1. 2026|language=en}}</ref> Kompanija ima snažan uticaj na modne pokrete gorpcore i normcore, stilove koji podrazumijevaju nošenje minimalističke outdoor odjeće u urbanom okruženju, zajedno sa brendovima poput [[Mammut]]a, [[REI|REI-ja]], [[Marmot]]a i [[Patagonia|Patagonije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.wsj.com/style/fashion/gorpcore-how-arcteryx-parkas-and-salomon-hiking-boots-became-high-fashion-11609563600|title=Gorpcore: How Arc’teryx Parkas and Salomon Hiking Boots Became High Fashion|last=Gallagher|first=Jacob|date=2. 1. 2021|website=The Wall Street Journal|language=en-US|access-date=17. 1. 2026}}</ref> Tokom 2022., na [[Društveni mediji|društvenoj mreži]] [[TikTok]] pojavio se [[trend]] u kojem su se pojedinci [[tuš]]irali potpuno odjeveni, noseći Arc'teryx jakne, dok je u pozadini svirala pjesma "Arc'teryx" britanskog [[Rap|rep]] izvođača YT-ja. Brend je postao nezaobilazan dio mode [[Generacija Z|Generacije Z]] i [[Zilenijalci|zilenijalaca]], posebno u SAD-u i Kanadi.<ref>{{Cite journal|date=23. 3. 2021|title=How functional outdoor clothing became fashion's next big thing|url=https://www.rte.ie/brainstorm/2021/0323/1205581-gorpcore-functional-outdoor-clothing-canada-goose-north-face-arcteryx/|journal=|language=en}}</ref> Prema [[The New York Times]]u i [[GQ|GQ-u]], luksuzne modne kuće minimalističke estetike sarađuju s Arc'teryxom na izradi kapsulnih kolekcija. == Također pogledajte == * [[Moncler]], [[Stone Island]] i [[Canada Goose]] * [[Ulična moda]] * [[Spisak matičnih kompanija u outdoor industriji]] * [[Obalne planine]] i [[Kanadska arktička tundra]] == Reference == [[Kategorija:Kompanije u Sjevernoj Americi|Kanada]] [[Kategorija:Ekonomija Kanade]] 4fqps59pi1x8vldi6pmrs3eblhb39xl 2 531442 3830527 3813479 2026-04-15T19:31:01Z Palapa 383 3830527 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Prirodni resursi | stanje = {{{<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | naslov = [[Prirodni resurs]]i | tijeloklasa = hlist | grupa1 = [[Atmosphere of Earth|Air]] | podaci1 = {{Navkutija |dijete|grupaširina=7.0em |grupastil=font-weight:normal; | grupa1 = [[Zagađenje zraka|Zagađenje{{\}}kvalitet]] | podaci1 = * [[National Ambient Air Quality Standards|Ambient standards {{smaller|(US)}}]] * [[Indeks kvaliteta zraka|Indeks]] * [[Indoor air quality|Indoor]] * [[Air quality law|Law]] ** [[Clean Air Act (United States)|Clean Air Act {{smaller|(US)}}]] * [[Ozone depletion]] | grupa2 = Emissions | podaci2 = * [[Airshed]] * [[Emissions trading|Trading]] * [[REDD and REDD+|Deforestation (REDD)]] }} <!---group2 omitted to maintain alternating list backgrounds---> | grupa3 = [[Energija]] | podaci3 = * [[Bioenergija|Bio]] * [[Zakon energije|Zakon]] * [[Svjetski energetski resursi|Resursi]] * [[Fosilno gorivo]]s&nbsp;([[Fuel gas|gas]], [[Peak coal|peak coal]], [[Peak gas|peak gas]], [[Peak oil|peak oil]]) * [[Geotermalna energija|Geotermalna]] * [[Hidroenergija|Hidro]] * [[Nuklearna energija|Nuklearna]] * [[Solarna energija|Solarna]] ** [[sunlight]] ** [[Shade (sjena)|shade]] * [[Wind power|Vjetar]] | grupa4 = [[Zemlja]] | podaci4 = * [[Agricultural land|Agricultural]] ** <!--(Ara)-->[[Arable land|arable]] *** [[peak farmland]] * <!--(Deg)-->[[Land degradation|Degradation]] * [[Field (agriculture)|Field]] * [[Landscape]] ** [[cityscape]] ** [[seascape]] ** [[soundscape]] ** [[viewshed]] * <!--(Law)-->[[Land law|Law]] ** [[Property law|property]] * <!--(Man)-->[[Land management|Management]] ** [[habitat conservation]] * <!--(Min)-->[[Mineral]]s ** [[Gemstone|gemstone]] ** [[Industrial mineral|industrial]] ** [[Ore|ore]] *** [[Metal|metal]] ** [[Rudarstvo|mining]] *** [[Mining law|law]] *** [[Sand mining|sand]] ** [[Peak minerals|peak]] *** [[Peak copper|copper]] *** [[Peak phosphorus|phosphorus]] ** [[Mineral rights|rights]] * <!--(Soi)-->[[Soil]] ** [[Soil conservation|conservation]] ** [[Soil fertility|fertility]] ** [[Soil health|health]] ** [[Soil resilience|resilience]] * <!--(Use)-->[[Land use|Use]] ** [[Land-use planning|planning]] ** [[Open space reserve|reserve]] | grupa5 = [[Život]] | podaci5 = * [[Biodiverzititet]] * [[Bioprospecting]] ** [[biopiracy]] * [[Biosfera]] * [[Bush tucker|Bushfood]] * [[Bushmeat]] * [[Ribarstvo|Fisheries]] ** [[Climate change and fisheries|climate change]] ** [[Fisheries law|law]] ** [[Fisheries management|management]] * [[Forest|Forests]] ** [[Forest genetic resources|genetic resources]] ** [[Forestry law|law]] ** [[Forest management|management]] ** [[Non-timber forest product|non-timber products]] * [[Game (hunting)|Game]] ** [[Game law|law]] * [[Marine conservation]] * [[Meadow]] * [[Pasture]] * [[Plant]]s ** [[International Treaty on Plant Genetic Resources for Food and Agriculture|FAO Plant Treaty]] ** [[hrana]] ** [[Plant genetic resources|genetic resources]] ** [[gene bank]]s ** [[List of plants used in herbalism|herbal medicines]] ** [[International Union for the Protection of New Varieties of Plants|UPOV Convention]] ** [[wood]] * [[Rangeland]] * [[Seed bank]] * [[Wildlife]] ** [[Wildlife conservation|conservation]] ** [[Wildlife management|management]] | grupa6 = [[Voda]] | podaci6 = {{Navkutija |dijete|grupaširina=7.0em |grupastil=font-weight:normal; |evenodd=swap | grupa1 = Types{{\}}location | podaci1 = * [[Aquifer]] ** [[Aquifer storage and recovery|storage and recovery]] * [[Drinking water|Drinking]] * [[Fresh water|Fresh]] * [[Groundwater]] ** [[Groundwater pollution|pollution]] ** [[Groundwater recharge|recharge]] ** [[Groundwater remediation|remediation]] * [[Hydrosphere]] * [[Led]] ** [[Iceberg|bergs]] ** [[Glečer|glacial]] ** [[Polar ice cap|polar]] * [[Irrigation]] **''[[huerta]]'' * [[Marine resources|Marine]] * [[Kiša]] ** [[Rainwater harvesting|harvesting]] * [[Stormwater]] * [[Surface water]] * [[Sewage]] ** [[Reclaimed water|reclaimed water]] * [[Drainage basin|Watershed]] | grupa2 = Aspekti | podaci2 = * [[Desalinizacija]] * [[Poplava]] * [[Water law|Law]] * [[Leaching (agriculture)|Leaching]] * [[Sanitation]] ** [[Improved sanitation|improved]] * [[Nedostatak vode|Scarcity]] * [[ater security|Security]] * [[Snabdijevanje vodom|Snabdijevanje]] * [[Water efficiency|Efficiency]] * [[Water conflict|Conflict]] * [[Water conservation|Conservation]] * [[Peak water]] * [[Water pollution|Pollution]] * [[Water privatization|Privatization]] * [[Water quality|Quality]] * [[Water right|Right]] * [[Water resources|Resources]] ** [[Improved water source|improved]] ** [[Water resource policy|policy]] }} | grupa7 = Odnosne teme | podaci7 = {{Navkutija |dijete|grupaširina=7.0em |grupastil=font-weight:normal; |evenodd=swap | podaci1 = * <!--(Commons)-->[[Commons]] ** [[enclosure]] ** [[Global commons|global]] ** [[Common land|land]] ** [[Tragedy of the commons|tragedy of]] * <!--(Eco)-->[[Natural resource economics|Economics]] ** [[Ecological economics|ecological]] ** [[Land (economics)|land]] * [[Ecosystem service]]s * [[Exploitation of natural resources|Exploitation]] ** [[overexploitation]] ** [[Earth Overshoot Day]] * <!--(Man)-->[[Natural resource management|Management]] ** [[Adaptive management|adaptive]] * [[Natural capital]] ** [[Natural capital accounting|accounting]] ** [[Environmental good|good]] * [[Natural heritage]] * [[Nature reserve]] ** [[Remnant natural area|remnant natural area]] * [[Systems ecology]] * [[Urban ecology]] * [[Wilderness]] | grupa2 = [[Resurs]] | podaci2 = * [[Common-pool resource|Common-pool]] * [[Conflict resource|Conflict {{smaller|(perpetuation)}}]] * [[Resource curse|Curse]] * [[Resource depletion|Depletion]] * [[Resource extraction|Extraction]] * [[Resource nationalism|Nationalism]] * [[Renewable resource|Renewable]]{{\}}[[Non-renewable resource|Non-renewable]] | grupa3 = Politika | podaci3 = * [[Oil war]] * [[Petroleum politics]] * [[Petrostate]] * [[Petro-Islam]] * [[Resource war]] }} | ispod = * {{icon|Category}} [[:Category:Natural resources|Category]] }}<noinclude> {{Dokumentacija |sadržaj = {{Collapsible option |statename=optional}} [[Kategorija:Okolišne navigacione kutije]] }}</noinclude> co58lm0x5vrkq0r65e5pysrkg6l0ns6 0 533293 3830542 3830354 2026-04-15T21:09:58Z Tulum387 155909 Afričke zemlje referencirane. 3830542 wikitext text/x-wiki Ispod je spisak izbora koji su održani ili će biti održani 2026. godine. * [[Izbori za Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija 2026.]] * [[Nacionalni izborni kalendar 2026.]] * [[Lokalni izborni kalendar 2026.]] == Afrika == * {{ZID|Alžir}} ** [[Parlamentarni izbori u Alžiru 2026.|Parlamentarni izbori u Alžiru]] (juni) * {{ZID|Benin}} ** [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|Parlamentarni izbori u Beninu]] (11. januar)<ref>{{Cite news|title=Benin elections: parties end campaigning days ahead of vote {{!}} Africanews|url=https://www.africanews.com/2026/01/08/benin-elections-parties-end-campaigning-days-ahead-of-vote/|newspaper=Africanews|access-date=14. 4. 2026|language=en|last=AfricaNews}}</ref> ** [[Predsjednički izbori u Beninu 2026.|Predsjednički izbori u Beninu]] (12. april) * {{ZID|Džibuti}} ** [[Predsjednički izbori u Džibutiju 2026.|Predsjednički izbori u Džibutiju]] (10. april)<ref>{{Cite web|url=https://www.dawan.africa/|title=Dawan Africa|last=Africa|first=Dawan|website=Dawan Africa|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> * {{ZID|Etiopija}} ** [[Opći izbori u Etiopiji 2026.|Opći izbori u Etiopiji]] (1. juni) * {{ZID|Gambija}} ** [[Predsjednički izbori u Gambiji 2026.|Predsjednički izbori u Gambiji]] (5. decembar) * {{ZID|Gvineja}} ** [[Parlamentarni izbori u Gvineji 2026.|Parlamentarni izbori u Gvineji]] (24. maj) * {{ZID|Gvineja Bisau}} ** [[Opći izbori u Gvineji Bisau 2026.|Opći izbori u Gvineji Bisau]] (6. decembar)<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/guinea-bissau-coup-election-7d2066d1b9e3e2943c9182a9f2c27839|title=Guinea-Bissau junta sets election date following last year's coup|date=21. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=15. 4. 2026}}</ref> * {{ZID|Južni Sudan}} ** [[Opći izbori u Južnom Sudanu 2026.|Opći izbori u Južnom Sudanu]] (22. decembar) * {{ZID|Južnoafrička Republika}} ** [[Lokalni izbori u Južnoj Africi 2026.|Lokalni izbori u Južnoj Africi]] (2. novembar) * {{ZID|Kamerun}} ** [[Parlamentarni izbori u Kamerunu 2026.|Parlamentarni izbori u Kamerunu]] * {{ZID|Libija}} ** [[Predsjednički izbori u Libiji 2026.|Predsjednički izbori u Libiji]] (april)<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.agenzianova.com/en/news/Libyan-electoral-authority-reiterates-readiness-for-elections-in-mid-April-2026/|title=Libya's Election Authority reiterates: "Ready to vote in mid-April 2026."|last=Nova|first=Redazione Agenzia|date=30. 11. 2025|website=Agenzia Nova|language=en|access-date=15. 4. 2026}}</ref> ** [[Parlamentarni izbori u Libiji 2026.|Parlamentarni izbori u Libiji]] (april)<ref name=":1" /> * {{ZID|Maroko}} ** [[Opći izbori u Maroku 2026.|Opći izbori u Maroku]] (23. septembar) * {{ZID|Republika Kongo}} ** [[Predsjednički izbori u Republici Kongo 2026.|Predsjednički izbori u Republici Kongo]] (15. mart)<ref>"[https://www.africanews.com/2026/01/21/republic-of-congo-presidential-election-set-for-march-15/ Republic of Congo presidential election set for March 15]". Africanews (arhivirani link). Pristupljeno 15. 4. 2026.</ref> * {{ZID|Somaliland}} ** [[Lokalni izbori u Somalilandu 2026.|Lokalni izbori u Somalilandu]] * {{ZID|Sveti Toma i Princip}} ** [[Predsjednički izbori na Svetom Tomi i Principu 2026.|Predsjednički izbori na Svetom Tomi i Principu]] (19. juli) ** [[Parlamentarni izbori na Svetom Tomi i Principu 2026.|Parlamentarni izbori na Svetom Tomi i Principu]] (27. septembar) * {{ZID|Uganda}} ** [[Opći izbori u Ugandi 2026.|Opći izbori u Ugandi]] (15. januar)<ref>"[https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/ Uganda's electoral commission sets final date for general election]". ''Africanews''. 21. 10. 2025. Pristupljeno 15. 4. 2026.</ref> * {{ZID|Zambija}} ** [[Opći izbori u Zambiji 2026.|Opći izbori u Zambiji]] (13. august) * {{ZID|Zapadna Sahara}} ** [[Legislativni izbori u Zapadnoj Sahari 2026.|Legislativni izbori u Zapadnoj Sahari]] * {{ZID|Zelenortska Ostrva}} ** [[Parlamentarni izbori na Zelenortskim Ostrvima 2026.|Parlamentarni izbori na Zelenortskim Ostrvima]] (17. maj)<ref name=":0">{{Cite web|url=https://english.news.cn/20260120/07bc85e2b2c14c1cba263e5cb30c6385/c.html|title=Cape Verde announces dates for legislative, presidential elections|website=english.news.cn|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> ** [[Predsjednički izbori na Zelenortskim Ostrvima 2026.|Predsjednički izbori na Zelenortskim Ostrvima]] (15. novembar)<ref name=":0" /> == Amerika == * {{ZID|Antigva i Barbuda}} ** [[Opći izbori u Antigvi i Barbudi 2026.|Opći izbori u Antigvi i Barbudi (30. april)]] * {{ZID|Bahami}} ** [[Opći izbori na Bahamima 2026.|Opći izbori na Bahamima (12. maj)]] * {{ZID|Barbados}} ** [[Opći izbori na Barbadosu 2026.|Opći izbori na Barbadosu (11. februar)]] * {{ZID|Bolivija}} ** [[Regionalni izbori u Boliviji 2026.|Regionalni izbori u Boliviji]] (22. mart – prvi krug i 19. april – drugi krug) * {{ZID|Brazil}} * [[Opći izbori u Brazilu 2026.|Opći izbori u Brazilu]] (4. oktobar – prvi krug i 25. oktobar – mogući drugi krug) * [[Guvernerski izbori u Brazilu 2026.|Guvernerski izbori u Brazilu]] (4. oktobar – prvi krug i 25. oktobar – mogući drugi krug) * {{ZID|Haiti}} ** [[Opći izbori na Haitiju 2026.|Opći izbori na Haitiju]] (30. august – prvi krug i 6. decembar – mogući drugi krug) * {{ZID|Kanada}} ** [[Opći izbori u Quebecu 2026.|Opći izbori u Quebecu]] ** [[Lokalni izbori u Britanskoj Kolumbiji 2026.|Lokalni izbori u Britanskoj Kolumbiji]] ** [[Lokalni izbori u Ontariju 2026.|Lokalni izbori u Ontariju]] ** [[Lokalni izbori na Ostrvu Princa Edvarda 2026.|Lokalni izbori na Ostrvu Princa Edvarda]] ** [[Lokalni izbori u Manitobi 2026.|Lokalni izbori u Manitobi]] ** [[Lokalni izbori u New Brunswicku 2026.|Lokalni izbori u New Brunswicku]] * {{ZID|Kolumbija}} ** [[Parlamentarni izbori u Kolumbiji 2026.|Parlamentarni izbori u Kolumbiji]] (8. mart) ** [[Predsjednički izbori u Kolumbiji 2026.|Predsjednički izbori u Kolumbiji]] (31. maj) * {{ZID|Kostarika}} ** [[Opći izbori na Kostariki 2026.|Opći izbori na Kostariki]] (1. februar) * {{ZID|Peru}} ** [[Opći izbori u Peruu 2026.|Opći izbori u Peruu]] (12. april) * {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} * [[Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2026.|Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama]] (3. novembar) ** [[Izbori za guvernere u Sjedinjenim Američkim Državama 2026.|Izbori za guvernere u Sjedinjenim Američkim Državama]] ** [[Izbori za Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država 2026.|Izbori za Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država]] ** [[Izbori za Senat Sjedinjenih Američkih Država 2026.|Izbori za Senat Sjedinjenih Američkih Država]] ** [[Izbori za državna zakonodavna tijela u Sjedinjenim Američkim Državama 2026.|Izbori za državna zakonodavna tijela u Sjedinjenim Američkim Državama]] * {{ZID|Trinidad i Tobago}} ** [[Parlamentarni izboru u Trinidadu i Tobagu 2026.|Parlamentarni izboru u Trinidadu i Tobagu]] (12. januar) == Azija == * {{ZID|Bahrein}} ** [[Opći izbori u Bahreinu 2026.|Opći izbori u Bahreinu]] * {{ZID|Bangladeš}} ** [[Opći izbori u Bangladešu 2026.|Opći izbori u Bangladešu]] (12. februar) ** [[Ustavni referendum u Bangladešu]] (12. februar) *{{ZID|Filipini}} ** [[Izbori za parlament Bangsamoro 2026.|Izbori za parlament Bangsamoro]] (14. septembar) ** [[Seoski i omladinski izbori na Filipinima 2026.|Seoski i omladinski izbori na Filipinima]] (2. novembar) * {{ZID|Indija}} ** [[Izbori u Indiji 2026.|Izbori u Indiji]] *** [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Assama 2026.|Izbori za zakonodavnu skupštinu Assama]] (9. april) *** [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Kerale 2026.|Izbori za zakonodavnu skupštinu Kerale]] (9. april) *** [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Puducherryja 2026.|Izbori za zakonodavnu skupštinu Puducherryja]] (9. april) *** [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Tamil Nadua 2026.|Izbori za zakonodavnu skupštinu Tamil Nadua]] (23. april) *** [[Izbori za zakonodavnu skupštinu Zapadnog Bengala 2026.|Izbori za zakonodavnu skupštinu Zapadnog Bengala]] (23–29. april) *{{ZID|Irak}} ** [[Predsjednički izbori u Iraku 2026.|Predsjednički izbori u Iraku]] * {{ZID|Iran}} ** [[Izbori za vrhovnog vođu Irana 2026.|Izbor za vrhovnog vođu Irana]] (3–8. mart) * {{ZID|Izrael}} ** [[Parlamentarni izbori u Izraelu 2026.|Parlamentarni izbori u Izraelu]] (oktobar) * {{ZID|Japan}} ** [[Opći izbori u Japanu 2026.|Opći izbori u Japanu]] (8. februar) ** [[Lokalni izbori u Japanu 2026.|Lokalni izbori u Japanu]] * {{ZID|Južna Koreja}} ** [[Lokalni izbori u Južnoj Koreji 2026.|Lokalni izbori u Južnoj Koreji]] (3. juni) * {{ZID|Laos}} ** [[Parlamentarni izbori u Laosu 2026.|Parlamentarni izbori u Laosu]] (22. februar) * {{ZID|Mijanmar}} ** [[Opći izbori u Mijanmaru 2025/26.]] (11. januar – druga faza i 25. januar – treća faza) ** Predsjednički izbori u Mjanmaru (3. april) * {{ZID|Nepal}} ** [[Opći izbori u Nepalu 2026.|Opći izbori u Nepalu]] (5. mart) * {{ZID|Pakistan}} ** [[Opći izbori u Azad Kašmiru 2026.|Opći izbori u Azad Kašmiru]] ** [[Izbori za skupštinu Gilgit-Baltistana 2026.|Izbori za skupštinu Gilgit-Baltistana]] * {{ZID|Palestina}} ** [[Lokalni izbori u Palestini 2026.|Lokalni izbori u Palestini]] (25. april) * {{ZID|Sjeverna Koreja}} ** [[Parlamentarni izbori u Sjevernoj Koreji 2026.|Parlamentarni izbori u Sjevernoj Koreji]] (15. mart) * {{ZID|Tajland}} ** [[Opći izbori na Tajlandu 2026.|Opći izbori na Tajlandu]] (8. februar) ** [[Ustavni referendum na Tajlandu 2026.|Ustavni referendum na Tajlandu]] (8. februar) ** [[Izbori za guvernera Bangkoka 2026.|Izbori za guvernera Bangkoka]] (5. juli) ** [[Izbori za gradsko vijeće Bangkoka 2026.|Izbori za gradsko vijeće Bangkoka]] (5. juli) * {{ZID|Tajvan}} ** [[Lokalni izbori na Tajvanu 2026.|Lokalni izbori na Tajvanu]] (28. novembar) * {{ZID|Vijetnam}} ** [[Parlamentarni izbori u Vijetnamu 2026.|Parlamentarni izbori u Vijetnamu]] (15. mart) == Evropa == * {{ZID|Armenija}} ** [[Parlamentarni izbori u Armeniji 2026.|Parlamentarni izbori u Armeniji]] (7. juni) * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Opći izbori u Bosni i Hercegovini]] (4. oktobar) * {{ZID|Bugarska}} ** [[Parlamentarni izbori u Bugarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Bugarskoj]] (19. april) ** [[Predsjednički izbori u Bugarskoj 2026.|Predsjednički izbori u Bugarskoj]] (novembar) * {{ZID|Češka}} ** [[Lokalni izbori u Češkoj 2026.|Lokalni izbori u Češkoj]] (9–10. oktobar) ** [[Izbori za Senat Češke 2026.|Izbori za Senat Češke]] (9–10. oktobar – prvi krug i 16–17. oktobar – mogući drugi krug) *{{ZID|Crna Gora}} ** [[Lokalni izbori u Crnoj Gori 2026.|Lokalni izbori u Crnoj Gori]] *{{ZID|Danska}} ** [[Opći izbori u Danskoj 2026.|Opći izbori u Danskoj]] (24. mart) ** [[Opći izbori na Farskim ostrvima 2026.|Opći izbori na Farskim ostrvima]] (26. mart) * {{ZID|Estonija}} ** [[Predsjednički izbori u Estoniji 2026.|Predsjednički izbori u Estoniji]] (2. septembar) * {{ZID|Francuska}} ** [[Lokalni izbori u Francuskoj 2026.|Lokalni izbori u Francuskoj]] (15. mart – prvi krug i 22. mart – mogući drugi krug) *** [[Lokalni izbori u Lyonu 2026.|Lokalni izbori u Lyonu]] *** [[Lokalni izbori u Marseilleu 2026.|Lokalni izbori u Marseilleu]] *** [[Lokalni izbori u Nici 2026.|Lokalni izbori u Nici]] *** [[Lokalni izbori u Parizu 2026.|Lokalni izbori u Parizu]] *** [[Lokalni izbori u Toulouseu 2026.|Lokalni izbori u Toulouseu]] ** [[Izbori za Senat Francuske 2026.|Izbori za Senat Francuske]] (septembar) * {{ZID|Island}} ** [[Lokalni izbori na Islandu 2026.|Lokalni izbori na Islandu]] (16. maj) ** [[Referendum o članstvu Islanda u EU 2026.|Referendum o članstvu Islanda u EU]] (29. august) * {{ZID|Italija}} ** [[Ustavni referendum u Italiji 2026.|Ustavni referendum u Italiji]] (22–23. mart) ** Lokalni izbori u Italiji (24–25. maj – prvi krug i 7–8. juni – drugi krug) * {{ZID|Kipar}} ** [[Parlamentarni izbori na Kipru 2026.|Parlamentarni izbori na Kipru]] (24. maj) * {{ZID|Kosovo}} ** [[Predsjednički izbori na Kosovu 2026.|Predsjednički izbori na Kosovu]] ** [[Parlamentarni izbori na Kosovu 2026.|Parlamentarni izbori na Kosovu]] * {{ZID|Latvija}} ** [[Parlamentarni izbori u Latviji 2026.|Parlamentarni izbori u Latviji]] * {{ZID|Mađarska}} ** [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|Parlamentarni izbori u Mađarskoj]] (12. april) * {{ZID|Nizozemska}} ** [[Lokalni izbori u Nizozemskoj 2026.|Lokalni izbori u Nizozemskoj]] (18. mart) * {{ZID|Njemačka}} ** [[Pokrajinski izbori u Baden-Württembergu 2026.|Pokrajinski izbori u Baden-Württembergu]] (8. mart) ** [[Pokrajinski izbori u Porajnju-Falačkoj 2026.|Pokrajinski izbori u Porajnju-Falačkoj]] (22. mart) ** [[Pokrajinski izbori u Saksoniji-Anhaltu 2026.|Pokrajinski izbori u Saksoniji-Anhaltu]] (6. septembar) ** [[Pokrajinski izbori u Berlinu 2026.|Pokrajinski izbori u Berlinu]] (20. septembar) ** [[Pokrajinski izbori u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju 2026.|Pokrajinski izbori u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju]] (20. septembar) * {{ZID|Ostrvo Man}} ** [[Opći izbori na Ostrvu Man 2026.|Opći izbori na Ostrvu Man]] (24. septembar) *{{ZID|Portugal}} ** [[Predsjednički izbori u Portugalu 2026.|Predsjednički izbori u Portugalu]] (18. januar – prvi krug i 8. februar – drugi krug) *{{ZID|Rusija}} ** [[Legislativni izbori u Rusiji 2026.|Legislativni izbori u Rusiji]] ** [[Regionalni izbori u Rusiji 2026.|Regionalni izbori u Rusiji]] * {{ZID|Sjeverni Kipar}} ** [[Parlamentarni izbori u Sjevernom Kipru 2026.|Parlamentarni izbori u Sjevernom Kipru]] * {{ZID|Slovačka}} ** [[Lokalni izbori u Slovačkoj 2026.|Lokalni izbori u Slovačkoj]] ** [[Regionalni izbori u Slovačkoj 2026.|Regionalni izbori u Slovačkoj]] * {{ZID|Slovenija}} ** [[Parlamentarni izbori u Sloveniji 2026.|Parlamentarni izbori u Sloveniji]] (22. mart) * {{ZID|Španija}} ** [[Regionalni izbori u Aragonu 2026.|Regionalni izbori u Aragonu]] (8. februar) ** [[Regionalni izbori u Kastilji i Leonu 2026.|Regionalni izbori u Kastilji i Leonu]] (15. mart) ** [[Regionalni izbori u Andaluziji 2026.|Regionalni izbori u Andaluziji]] (17. maj) * {{ZID|Švedska}} ** [[Opći izbori u Švedskoj 2026.|Opći izbori u Švedskoj]] (13. septembar) ** [[Lokalni izbori u Švedskoj 2026.|Lokalni izbori u Švedskoj]] * [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Transnistrija]] ** [[Predsjednički izbori u Transnistriji 2026.|Predsjednički izbori u Transnistriji]] * {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} ** [[Specijalni izbori u Gortonu i Dentonu 2026.|Specijalni izbori u Gortonu i Dentonu]] (26. februar) ** [[Lokalni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 2026.|Lokalni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu]] (7. maj) ** [[Izbori za škotski parlament 2026.|Izbori za škotski parlament]] (7. maj) ** [[Izbori za Senedd 2026.|Izbori za Senedd]] (7. maj) == Okeanija == * {{ZID|Australija}} ** [[Pokrajinski izbori u Južnoj Australiji 2026.|Pokrajinski izbori u Južnoj Australiji]] (21. mart) ** [[Pokrajinski izbori u Victoriji 2026.|Pokrajinski izbori u Victoriji]] (28. novembar) * {{ZID|Cookova Ostrva}} ** [[Opći izbori na Cookovim Ostrvima 2026.|Opći izbori na Cookovim Ostrvima]] * {{ZID|Fidži}} ** [[Opći izbori na Fidžiju 2026.|Opći izbori na Fidžiju]] *[[Niue]] ** [[Opći izbori u Niueu 2026.|Opći izbori u Niueu]] (2. maj) * {{ZID|Nova Kaledonija}} ** [[Legislativni izbori u Novoj Kaledoniji 2026.|Legislativni izbori u Novoj Kaledoniji]] * {{ZID|Novi Zeland}} ** [[Opći izbori na Novom Zelandu 2026.|Opći izbori na Novom Zelandu]] (7. novembar) * {{ZID|Tokelau}} ** [[Opći izbori u Tokelauu 2026.|Opći izbori u Tokelauu]] (5. februar) == Također pogledajte == * [[Spisak izbora u 2024.]] * [[Spisak izbora u 2025.]] == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Izbori u 2026.}} [[Kategorija:Izbori u 2026. ]] [[Kategorija:Izbori 2020-ih]] kki8grqbqmpzbaednhtim3t2edr2oup 0 533315 3830436 3830294 2026-04-15T12:25:05Z Bombarderos 180319 /* Kao patogeni */ 3830436 wikitext text/x-wiki [[Image:Anaerobic.png|320px|thumb|right| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu [[frmentacija|fermentirati]] ili [[Anaerobno disanje|dišu anaerobno]]. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: '''Fakultativni anaerobi''' mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu metabolizirati energiju aerobno ili anaerobno. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više ATP-a nego fermentacija. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu fermentirati ili disati anaerobno. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni anaerobi]] ne zahtijevaju kisik jer koriste fermentaciju za proizvodnju ATP-a. Za razliku od obligativnih anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Fakultativni anaerobni organizam''' je [[organizam]] koji proizvodi [[Adenozin-trifosfat|ATP]] putem [[aerobno disanje| aerobnog disanja]] ako je prisutan [[kisik]], ali je sposoban preći na [[Fermentacija |fermentaciju]] ako kisik nije prisutan.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=André |first1=Antonin C. |last2=Debande |first2=Lorine |last3=Marteyn |first3=Benoit S. |date=August 2021 |title=The selective advantage of facultative anaerobes relies on their unique ability to cope with changing oxygen levels during infection |journal=Cellular Microbiology |language=en |volume=23 |issue=8 |doi=10.1111/cmi.13338 |pmid=33813807 |s2cid=233027658 |issn=1462-5814|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Müller |first=Volker |date=2001-04-19 |title=Bacterial Fermentation |journal=eLS |doi=10.1038/npg.els.0001415|isbn=978-0-470-01617-6 }}</ref> Neki primjeri fakultativno anaerobnih bakterija su ''[[Staphylococcus]]'' [[Vrsta|spp.]],<ref name="Sherris">{{cite book | editor = Ryan KJ | editor2 = Ray CG | title = Sherris Medical Microbiology | edition = 4th | publisher = McGraw Hill | year = 2004 | pages= 261–271, 273–296| isbn = 0-8385-8529-9 }}</ref> ''[[Escherichia coli]]'', ''[[Salmonella]]'', ''[[Listeria]]'' spp.,<ref name="Singleton">{{cite book | author = Singleton P| title = Bacteria in Biology, Biotechnology and Medicine | edition = 5th | publisher = Wiley | year = 1999 | pages= 444–454| isbn = 0-471-98880-4}}</ref> ''[[Shewanella oneidensis]]'' i ''[[Yersinia pestis]]''. Određeni eukarioti su također fakultativni anaerobi, uključujući riblju mlađ,<ref>{{cite journal | pmid=30039300 | date=2018 | last1=Heuton | first1=M. | last2=Ayala | first2=L. | last3=Morante | first3=A. | last4=Dayton | first4=K. | last5=Jones | first5=A. C. | last6=Hunt | first6=J. R. | last7=McKenna | first7=A. | last8=Van Breukelen | first8=F. | last9=Hillyard | first9=S. | title=Oxygen consumption of desert pupfish at ecologically relevant temperatures suggests a significant role for anaerobic metabolism | journal=Journal of Comparative Physiology B: Biochemical, Systemic, and Environmental Physiology | volume=188 | issue=5 | pages=821–830 | doi=10.1007/s00360-018-1174-1 }}</ref><ref>{{cite journal | pmid=26632453 | date=2015 | last1=Heuton | first1=M. | last2=Ayala | first2=L. | last3=Burg | first3=C. | last4=Dayton | first4=K. | last5=McKenna | first5=K. | last6=Morante | first6=A. | last7=Puentedura | first7=G. | last8=Urbina | first8=N. | last9=Hillyard | first9=S. | last10=Steinberg | first10=S. | last11=Van Breukelen | first11=F. | title=Paradoxical anaerobism in desert pupfish | journal=The Journal of Experimental Biology | volume=218 | issue=Pt 23 | pages=3739–3745 | doi=10.1242/jeb.130633 }}</ref> [[fungi]], ksp što je ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''<ref name="Carlile">{{cite book | vauthors = Carlile MJ, Watkinson SC, Gooday GW | title = The Fungi | publisher = Academic Press | year = 2001|edition=2nd | pages= 85–105| isbn = 0-12-738446-4 }}</ref> i mnogi vodeni [[beskičmenjaci]], kao što su ''Nereide'' i [[polihete]].<ref>{{Cite journal| last = Schöttler| first = U.| title = On the Anaerobic Metabolism of Three Species of ''Nereis'' (Annelida)| journal = Marine Ecology Progress Series| volume = 1| pages = 249–54| date = November 30, 1979| url = https://www.int-res.com/articles/meps/1/m001p249.pdf| issn = 1616-1599| access-date = February 14, 2010| doi = 10.3354/meps001249| bibcode = 1979MEPS....1..249S| doi-access = free}}</ref> Uočeno je da su kod mutanata ''[[Salmonella typhimurium]]'' koji su pretrpjeli [[mutacije]] da bi postali ili obligatni aerobi ili anaerobi, postojali različiti nivoi proteina koji remodeliraju [[hromatin]]. Kasnije je utvrđeno da obligatni aerobi imaju defektni gen podjedinice A [[DNK]]-giraze („[[DNK giraza|gyrA]]“), dok su obligatni anaerobi imali defekt u topoizomerazi I („[[TOP1|topI]]“). Ovo ukazuje na to da je topoizomeraza I i njena povezana relaksacija [[hromosom]]ske DNK potrebna za [[transkripcija (genetika)|transkripciju gena]] potrebnih za aerobni rast, dok je suprotno tačno za DNK-girazu..<ref>Yamamoto, N., & Droffner, M. L. (1985). Mechanisms determining aerobic or anaerobic growth in the facultative anaerobe Salmonella typhimurium. ''Proceedings of the National Academy of Sciences'', ''82''(7), 2077-2081. https://doi.org/10.1073/pnas.82.7.2077</ref> Pored toga, u studiji ''[[Escherichia coli]]'' K-12 primijećeno je da [[fosfofruktokinaza]] (PFK) postoji kao dimer u aerobnim uslovima i kao tetramer u anaerobnim uslovima. S obzirom na ulogu PFK u [[glikoliza|glikolizi]], ovo ima implikacije na uticaj kisika na [[metabolizam]] glukoze kod ''E. coli'' K-12 u odnosu na mehanizam [[Pasteurov efekat|Pasteurovog efekta]].<ref>Doelle, H. W. (1974). Dimeric and tetrameric phosphofructokinase and the Pasteur effect in Escherichia coli K-12. ''FEBS Lett'', ''49''(2), 220-222. PII: 0014-5793(74)80516-8 (core.ac.uk)</ref><ref>Pasteur L (1857). "Mémoire sur la fermentation applée lactique" [Dissertation on the fermentation called lactic]. ''Comptes rendus de l'Académie des Sciences'' (in French). '''45''' (913–916): 1032–1036.</ref> Moguće je da postoji osnovna mreža [[opći transktipcijski faktor|transkripcijskih faktora]] (TF) koja uključuje glavni gen osjetljiv na kisik [[ArcA gen|ArcA]] i [[fibronektin|FNR]] koji kontroliraju adaptaciju ''Escherichia coli'' na promjene u dostupnosti kisika. Aktivnosti ova dva regulatora ukazuju na prostorne efekte koji mogu uticati na [[eksprsija gena|ekspresiju gena]] u mikroaerobnom rasponu. Također je uočeno da su ovi proteini osjetljivi na kisik zaštićeni unutar [[citoplazma|citoplazme]] potrošačima kisika unutar [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]], poznatim kao [[terminalne oksidaze]].<ref>Rolfe, M. D., Ocone, A., Stapleton, M. R., Hall, S., Trotter, E. W., Poole, R. K., ... & Green, J. (2012). Systems analysis of transcription factor activities in environments with stable and dynamic oxygen concentrations. ''Open biology'', ''2''(7), 120091. https://doi.org/10.1098/rsob.120091</ref> == Funkcije == Fakultativni anaerobi mogu rasti i u prisustvu i u odsustvu kisika zbog ekspresije i aerobnih i anaerobnih respiratornih lanaca koristeći ili kisik ili alternativni akceptor elektrona.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Unden |first1=Gottfried |last2=Trageser |first2=Martin |date=1991 |title=Oxygen regulated gene expression in Escherichia coli: Control of anaerobic respiration by the FNR protein |url=http://link.springer.com/10.1007/BF00445650 |journal=Antonie van Leeuwenhoek |language=en |volume=59 |issue=2 |pages=65–76 |doi=10.1007/BF00445650 |pmid=1854188 |s2cid=33083164 |issn=0003-6072|url-access=subscription }}</ref> Na primjer, u odsustvu kisika, ''E. coli'' može koristiti [[fumarat]], [[nitrat]], [[nitrit]], [[dimetilsulfoksid]] ili [[trimetilamin oksid]] kao akceptor elektrona.<ref name=":1" /> Ova fleksibilnost omogućava fakultativnim anaerobima da prežive u brojnim okruženjima i u okruženjima sa često promjenjivim uslovima.<ref name=":0" /> Nekoliko vrsta [[Protista]] koristi fakultativni anaerobni [[metabolizam]] kako bi poboljšale proizvodnju [[ATP]]-a, a neke mogu proizvesti [[vodik|dihidrogen]] kroz ovaj proces.<ref>{{Cite journal |last1=Ginger |first1=Michael L. |last2=Fritz-Laylin |first2=Lillian K. |last3=Fulton |first3=Chandler |last4=Cande |first4=W. Zacheus |last5=Dawson |first5=Scott C. |date=2010-12-01 |title=Intermediary Metabolism in Protists: a Sequence-based View of Facultative Anaerobic Metabolism in Evolutionarily Diverse Eukaryotes |journal=Protist |language=en |volume=161 |issue=5 |pages=642–671 |doi=10.1016/j.protis.2010.09.001 |pmid=21036663 |issn=1434-4610|pmc=3021972 }}</ref> == Kao patogeni == Budući da fakultativni anaerobi mogu rasti i u prisustvu i u odsustvu kisika, mogu preživjeti u mnogim različitim okruženjima, lako se prilagoditi promjenjivim uvjetima i stoga imati [[adaptivna vrijdnost|selektivnu prednost]] u odnosu na ostale [[bakterije]]. Kao rezultat toga, većina po život opasnih [[Patogene bakterije|patogeni]] su fakultativni anaerobi.<ref name=":0" /> Sposobnost fakultativnih anaerobnih [[patogen]]a da prežive bez kisika je važna jer je dokazano da njihova [[infekcija]] smanjuje nivo kisika u crijevnom tkivu domaćina.<ref>{{Cite journal |last1=Jennewein |first1=Jonas |last2=Matuszak |first2=Jasmin |last3=Walter |first3=Steffi |last4=Felmy |first4=Boas |last5=Gendera |first5=Kathrin |last6=Schatz |first6=Valentin |last7=Nowottny |first7=Monika |last8=Liebsch |first8=Gregor |last9=Hensel |first9=Michael |last10=Hardt |first10=Wolf-Dietrich |last11=Gerlach |first11=Roman G. |last12=Jantsch |first12=Jonathan |date=December 2015 |title=Low-oxygen tensions found in S almonella -infected gut tissue boost S almonella replication in macrophages by impairing antimicrobial activity and augmenting S almonella virulence: Hypoxia and Salmonella replication |journal=Cellular Microbiology |language=en |volume=17 |issue=12 |pages=1833–1847 |doi=10.1111/cmi.12476|pmid=26104016 |doi-access=free }}</ref> Štoviše, sposobnost fakultativnih anaeroba da ograniče razinu kisika na mjestima infekcije korisna je za njih i druge bakterije, jer dikisik može tvoriti [[ROS| reaktivne kisikove vrste]] (ROS). Ove vrste su toksične za bakterije i mogu oštetiti njihovu DNK, između ostalih sastojaka.<ref name=":0"/> {{Multiple image | image1 = E. coli Bacteria (7316101966).jpg | image2 = SalmonellaNIAID.jpg | perrow = 2 / 2 | image3 = Streptococcus pneumoniae.jpg | image4 = Haemophilus influenzae 01.jpg | caption1 = a) ''[[Escherichia coli]]'' | caption2 = b) ''[[Salmonella]]'' | footer = Primjeri patogenih fakultativnih anaeroba. | caption3 = c) ''[[Streptococcus pneumoniae]]'' | caption4 = d) ''[[Haemophilus influenzae]]'' | align = none | link1 = ''[[E. coli]]'' | link2 = ''[[Salmonella]]'' | link3 = ''[[Streptococcus pneumoniae]]'' | link4 = ''[[Haemophilus influenzae]]'' }} == Također pogledajte == * [[Aerobno disanje]] * [[Anaerobno disanje]] * [[Fermentacija]] * [[Obligatni aerob]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Mikroaerofil]] ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110411002909/http://trishul.sci.gu.edu.au/courses/ss12bmi/micro_groups/fac_anaerobes.html Facultative Anaerobic Bacteria] * [https://web.archive.org/web/20070320234735/http://trishul.sci.gu.edu.au/courses/ss12bmi/micro_groups/obl_anaerobes.html Obligate Anaerobic Bacteria] * [http://aggie-horticulture.tamu.edu/extension/compost/chapter1.html Anaerobic Bacteria and Anaerobic Bacteria in the decomposition (stabilization) of organic matter.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205204640/http://aggie-horticulture.tamu.edu/extension/compost/chapter1.html |date=2009-02-05 }} {{Bakterije}} [[Kategorija: Anaerobno disanje]] [[Kategorija: Ćelijko disanje]] [[Kategorija: Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] 8y0pl32tjwx3tq7ahwhoymsct6n62do 3830474 3830436 2026-04-15T16:35:46Z Bombarderos 180319 /* Također pogledajte */ 3830474 wikitext text/x-wiki [[Image:Anaerobic.png|320px|thumb|right| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu [[frmentacija|fermentirati]] ili [[Anaerobno disanje|dišu anaerobno]]. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: '''Fakultativni anaerobi''' mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu metabolizirati energiju aerobno ili anaerobno. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više ATP-a nego fermentacija. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu fermentirati ili disati anaerobno. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni anaerobi]] ne zahtijevaju kisik jer koriste fermentaciju za proizvodnju ATP-a. Za razliku od obligativnih anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Fakultativni anaerobni organizam''' je [[organizam]] koji proizvodi [[Adenozin-trifosfat|ATP]] putem [[aerobno disanje| aerobnog disanja]] ako je prisutan [[kisik]], ali je sposoban preći na [[Fermentacija |fermentaciju]] ako kisik nije prisutan.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=André |first1=Antonin C. |last2=Debande |first2=Lorine |last3=Marteyn |first3=Benoit S. |date=August 2021 |title=The selective advantage of facultative anaerobes relies on their unique ability to cope with changing oxygen levels during infection |journal=Cellular Microbiology |language=en |volume=23 |issue=8 |doi=10.1111/cmi.13338 |pmid=33813807 |s2cid=233027658 |issn=1462-5814|doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Müller |first=Volker |date=2001-04-19 |title=Bacterial Fermentation |journal=eLS |doi=10.1038/npg.els.0001415|isbn=978-0-470-01617-6 }}</ref> Neki primjeri fakultativno anaerobnih bakterija su ''[[Staphylococcus]]'' [[Vrsta|spp.]],<ref name="Sherris">{{cite book | editor = Ryan KJ | editor2 = Ray CG | title = Sherris Medical Microbiology | edition = 4th | publisher = McGraw Hill | year = 2004 | pages= 261–271, 273–296| isbn = 0-8385-8529-9 }}</ref> ''[[Escherichia coli]]'', ''[[Salmonella]]'', ''[[Listeria]]'' spp.,<ref name="Singleton">{{cite book | author = Singleton P| title = Bacteria in Biology, Biotechnology and Medicine | edition = 5th | publisher = Wiley | year = 1999 | pages= 444–454| isbn = 0-471-98880-4}}</ref> ''[[Shewanella oneidensis]]'' i ''[[Yersinia pestis]]''. Određeni eukarioti su također fakultativni anaerobi, uključujući riblju mlađ,<ref>{{cite journal | pmid=30039300 | date=2018 | last1=Heuton | first1=M. | last2=Ayala | first2=L. | last3=Morante | first3=A. | last4=Dayton | first4=K. | last5=Jones | first5=A. C. | last6=Hunt | first6=J. R. | last7=McKenna | first7=A. | last8=Van Breukelen | first8=F. | last9=Hillyard | first9=S. | title=Oxygen consumption of desert pupfish at ecologically relevant temperatures suggests a significant role for anaerobic metabolism | journal=Journal of Comparative Physiology B: Biochemical, Systemic, and Environmental Physiology | volume=188 | issue=5 | pages=821–830 | doi=10.1007/s00360-018-1174-1 }}</ref><ref>{{cite journal | pmid=26632453 | date=2015 | last1=Heuton | first1=M. | last2=Ayala | first2=L. | last3=Burg | first3=C. | last4=Dayton | first4=K. | last5=McKenna | first5=K. | last6=Morante | first6=A. | last7=Puentedura | first7=G. | last8=Urbina | first8=N. | last9=Hillyard | first9=S. | last10=Steinberg | first10=S. | last11=Van Breukelen | first11=F. | title=Paradoxical anaerobism in desert pupfish | journal=The Journal of Experimental Biology | volume=218 | issue=Pt 23 | pages=3739–3745 | doi=10.1242/jeb.130633 }}</ref> [[fungi]], ksp što je ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''<ref name="Carlile">{{cite book | vauthors = Carlile MJ, Watkinson SC, Gooday GW | title = The Fungi | publisher = Academic Press | year = 2001|edition=2nd | pages= 85–105| isbn = 0-12-738446-4 }}</ref> i mnogi vodeni [[beskičmenjaci]], kao što su ''Nereide'' i [[polihete]].<ref>{{Cite journal| last = Schöttler| first = U.| title = On the Anaerobic Metabolism of Three Species of ''Nereis'' (Annelida)| journal = Marine Ecology Progress Series| volume = 1| pages = 249–54| date = November 30, 1979| url = https://www.int-res.com/articles/meps/1/m001p249.pdf| issn = 1616-1599| access-date = February 14, 2010| doi = 10.3354/meps001249| bibcode = 1979MEPS....1..249S| doi-access = free}}</ref> Uočeno je da su kod mutanata ''[[Salmonella typhimurium]]'' koji su pretrpjeli [[mutacije]] da bi postali ili obligatni aerobi ili anaerobi, postojali različiti nivoi proteina koji remodeliraju [[hromatin]]. Kasnije je utvrđeno da obligatni aerobi imaju defektni gen podjedinice A [[DNK]]-giraze („[[DNK giraza|gyrA]]“), dok su obligatni anaerobi imali defekt u topoizomerazi I („[[TOP1|topI]]“). Ovo ukazuje na to da je topoizomeraza I i njena povezana relaksacija [[hromosom]]ske DNK potrebna za [[transkripcija (genetika)|transkripciju gena]] potrebnih za aerobni rast, dok je suprotno tačno za DNK-girazu..<ref>Yamamoto, N., & Droffner, M. L. (1985). Mechanisms determining aerobic or anaerobic growth in the facultative anaerobe Salmonella typhimurium. ''Proceedings of the National Academy of Sciences'', ''82''(7), 2077-2081. https://doi.org/10.1073/pnas.82.7.2077</ref> Pored toga, u studiji ''[[Escherichia coli]]'' K-12 primijećeno je da [[fosfofruktokinaza]] (PFK) postoji kao dimer u aerobnim uslovima i kao tetramer u anaerobnim uslovima. S obzirom na ulogu PFK u [[glikoliza|glikolizi]], ovo ima implikacije na uticaj kisika na [[metabolizam]] glukoze kod ''E. coli'' K-12 u odnosu na mehanizam [[Pasteurov efekat|Pasteurovog efekta]].<ref>Doelle, H. W. (1974). Dimeric and tetrameric phosphofructokinase and the Pasteur effect in Escherichia coli K-12. ''FEBS Lett'', ''49''(2), 220-222. PII: 0014-5793(74)80516-8 (core.ac.uk)</ref><ref>Pasteur L (1857). "Mémoire sur la fermentation applée lactique" [Dissertation on the fermentation called lactic]. ''Comptes rendus de l'Académie des Sciences'' (in French). '''45''' (913–916): 1032–1036.</ref> Moguće je da postoji osnovna mreža [[opći transktipcijski faktor|transkripcijskih faktora]] (TF) koja uključuje glavni gen osjetljiv na kisik [[ArcA gen|ArcA]] i [[fibronektin|FNR]] koji kontroliraju adaptaciju ''Escherichia coli'' na promjene u dostupnosti kisika. Aktivnosti ova dva regulatora ukazuju na prostorne efekte koji mogu uticati na [[eksprsija gena|ekspresiju gena]] u mikroaerobnom rasponu. Također je uočeno da su ovi proteini osjetljivi na kisik zaštićeni unutar [[citoplazma|citoplazme]] potrošačima kisika unutar [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]], poznatim kao [[terminalne oksidaze]].<ref>Rolfe, M. D., Ocone, A., Stapleton, M. R., Hall, S., Trotter, E. W., Poole, R. K., ... & Green, J. (2012). Systems analysis of transcription factor activities in environments with stable and dynamic oxygen concentrations. ''Open biology'', ''2''(7), 120091. https://doi.org/10.1098/rsob.120091</ref> == Funkcije == Fakultativni anaerobi mogu rasti i u prisustvu i u odsustvu kisika zbog ekspresije i aerobnih i anaerobnih respiratornih lanaca koristeći ili kisik ili alternativni akceptor elektrona.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Unden |first1=Gottfried |last2=Trageser |first2=Martin |date=1991 |title=Oxygen regulated gene expression in Escherichia coli: Control of anaerobic respiration by the FNR protein |url=http://link.springer.com/10.1007/BF00445650 |journal=Antonie van Leeuwenhoek |language=en |volume=59 |issue=2 |pages=65–76 |doi=10.1007/BF00445650 |pmid=1854188 |s2cid=33083164 |issn=0003-6072|url-access=subscription }}</ref> Na primjer, u odsustvu kisika, ''E. coli'' može koristiti [[fumarat]], [[nitrat]], [[nitrit]], [[dimetilsulfoksid]] ili [[trimetilamin oksid]] kao akceptor elektrona.<ref name=":1" /> Ova fleksibilnost omogućava fakultativnim anaerobima da prežive u brojnim okruženjima i u okruženjima sa često promjenjivim uslovima.<ref name=":0" /> Nekoliko vrsta [[Protista]] koristi fakultativni anaerobni [[metabolizam]] kako bi poboljšale proizvodnju [[ATP]]-a, a neke mogu proizvesti [[vodik|dihidrogen]] kroz ovaj proces.<ref>{{Cite journal |last1=Ginger |first1=Michael L. |last2=Fritz-Laylin |first2=Lillian K. |last3=Fulton |first3=Chandler |last4=Cande |first4=W. Zacheus |last5=Dawson |first5=Scott C. |date=2010-12-01 |title=Intermediary Metabolism in Protists: a Sequence-based View of Facultative Anaerobic Metabolism in Evolutionarily Diverse Eukaryotes |journal=Protist |language=en |volume=161 |issue=5 |pages=642–671 |doi=10.1016/j.protis.2010.09.001 |pmid=21036663 |issn=1434-4610|pmc=3021972 }}</ref> == Kao patogeni == Budući da fakultativni anaerobi mogu rasti i u prisustvu i u odsustvu kisika, mogu preživjeti u mnogim različitim okruženjima, lako se prilagoditi promjenjivim uvjetima i stoga imati [[adaptivna vrijdnost|selektivnu prednost]] u odnosu na ostale [[bakterije]]. Kao rezultat toga, većina po život opasnih [[Patogene bakterije|patogeni]] su fakultativni anaerobi.<ref name=":0" /> Sposobnost fakultativnih anaerobnih [[patogen]]a da prežive bez kisika je važna jer je dokazano da njihova [[infekcija]] smanjuje nivo kisika u crijevnom tkivu domaćina.<ref>{{Cite journal |last1=Jennewein |first1=Jonas |last2=Matuszak |first2=Jasmin |last3=Walter |first3=Steffi |last4=Felmy |first4=Boas |last5=Gendera |first5=Kathrin |last6=Schatz |first6=Valentin |last7=Nowottny |first7=Monika |last8=Liebsch |first8=Gregor |last9=Hensel |first9=Michael |last10=Hardt |first10=Wolf-Dietrich |last11=Gerlach |first11=Roman G. |last12=Jantsch |first12=Jonathan |date=December 2015 |title=Low-oxygen tensions found in S almonella -infected gut tissue boost S almonella replication in macrophages by impairing antimicrobial activity and augmenting S almonella virulence: Hypoxia and Salmonella replication |journal=Cellular Microbiology |language=en |volume=17 |issue=12 |pages=1833–1847 |doi=10.1111/cmi.12476|pmid=26104016 |doi-access=free }}</ref> Štoviše, sposobnost fakultativnih anaeroba da ograniče razinu kisika na mjestima infekcije korisna je za njih i druge bakterije, jer dikisik može tvoriti [[ROS| reaktivne kisikove vrste]] (ROS). Ove vrste su toksične za bakterije i mogu oštetiti njihovu DNK, između ostalih sastojaka.<ref name=":0"/> {{Multiple image | image1 = E. coli Bacteria (7316101966).jpg | image2 = SalmonellaNIAID.jpg | perrow = 2 / 2 | image3 = Streptococcus pneumoniae.jpg | image4 = Haemophilus influenzae 01.jpg | caption1 = a) ''[[Escherichia coli]]'' | caption2 = b) ''[[Salmonella]]'' | footer = Primjeri patogenih fakultativnih anaeroba. | caption3 = c) ''[[Streptococcus pneumoniae]]'' | caption4 = d) ''[[Haemophilus influenzae]]'' | align = none | link1 = ''[[E. coli]]'' | link2 = ''[[Salmonella]]'' | link3 = ''[[Streptococcus pneumoniae]]'' | link4 = ''[[Haemophilus influenzae]]'' }} == Također pogledajte == * [[Aerobno disanje]] * [[Anaerobno disanje]] * [[Fermentacija]] * [[Obligatni aerob]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Mikroaerofili]] ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110411002909/http://trishul.sci.gu.edu.au/courses/ss12bmi/micro_groups/fac_anaerobes.html Facultative Anaerobic Bacteria] * [https://web.archive.org/web/20070320234735/http://trishul.sci.gu.edu.au/courses/ss12bmi/micro_groups/obl_anaerobes.html Obligate Anaerobic Bacteria] * [http://aggie-horticulture.tamu.edu/extension/compost/chapter1.html Anaerobic Bacteria and Anaerobic Bacteria in the decomposition (stabilization) of organic matter.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205204640/http://aggie-horticulture.tamu.edu/extension/compost/chapter1.html |date=2009-02-05 }} {{Bakterije}} [[Kategorija: Anaerobno disanje]] [[Kategorija: Ćelijko disanje]] [[Kategorija: Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] 0a052draljxsacpfzpo5w6yjlfdv51f 0 533319 3830479 3830343 2026-04-15T17:30:50Z AnToni 2325 3830479 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Darja Jurlova | slika = Daria_Yurlova_01.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|03|03}} | mjesto_rođenja = [[Narva]] | država rođenja = [[Estonija]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = Äkke Suusaklubi | trener = | visina = 168 | težina = 62 <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]]) | medalje SP ='''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) | pobjede SK = 0 | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''103.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]) <!-- * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''53.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''52.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) --> }} | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = <!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --> | pobjede EK = | plasman EK = <!-- '''69.''' ([[IBU kup 2024/2025.|2024/25.]]) --> | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Darja Jurlova''', rođena 3. marta 1992. u [[Narva|Narvi]], je nekadašnja estonska [[biatlon]]ka.<ref name=sochi>{{cite web |url=http://www.sochi2014.com/en/athlete-daria-yurlova |title=Daria Yurlova |website=Sochi2014.com |publisher=Organizing Committee of the XXII Olympic Winter Games and XI Paralympic Winter Games of 2014 in Sochi |accessdate=15. 2 2014 |archive-date=13. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140213195321/http://www.sochi2014.com/en/athlete-daria-yurlova |url-status=dead|language=en }}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|73]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|66]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Darja Jurlova je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 66-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:54.36&nbsp;min iza pobjednice [[Slovačka na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Slovakinje]] [[Anastasija Kuzmina|Anastasije Kuzmine]], koja je utrku završila bez promašaja. U ekipnim disciplinama osvojila je 15-o mjesta na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Kadri Lehtla]], [[Johanna Talihärm|Johannom Talihärm]] i [[Grete Gaim]], ali su pretečene za jedan krug od [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske]] štafete u sastavu:[[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|62]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|15]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|67]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|19]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|79]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|19]] | |} Nastupila je na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 20-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem bila 59.8&nbsp;s sporija od slovačke biatlonke [[Anastasiya Kuzmina]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U timskim disciplinama joj je najbolji rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Regina Ermits|Reginom Ermits]], [[Tuuli Tomingas]] i [[Susan Külm]]. --> === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] |- | || ||92||86|| ||83||60||72||55||101||83||90||83 |} --> Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] <!-- 1. decembra 2012. u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:48.4&nbsp;min osvojila 92-o mjesto iza pobjednice, norveške biatlonke [[Tora Berger|Tore Berger]], koja je završila utrku bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 19-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni SK 2020/21.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 19. marta 2021. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 44.1&nbsp;s bila sporija od norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je sedmo mjesto u [[Antholz]]u 26. januara 2025. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] s [[Regina Ermits|Reginom Ermits]], [[Tuuli Tomingas]] i [[Susan Külm]]. --> == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Daria Jurlova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} <!-- * {{Sport365|894}} --> {{DEFAULTSORT:Jurlova, Daria}} [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Narva]] [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] nd1swmi1kc03z2eqfjhz49yjr0jq0h5 3830480 3830479 2026-04-15T17:31:37Z AnToni 2325 3830480 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Darja Jurlova | slika = Daria_Yurlova_01.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|03|03}} | mjesto_rođenja = [[Narva]] | država rođenja = [[Estonija]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = Äkke Suusaklubi | trener = | visina = 168 | težina = 62 <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015.]]) | medalje SP ='''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) | pobjede SK = 0 | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''103.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]) <!-- * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''53.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''52.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) --> }} | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = <!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --> | pobjede EK = | plasman EK = <!-- '''69.''' ([[IBU kup 2024/2025.|2024/25.]]) --> | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Darja Jurlova''', rođena 3. marta 1992. u [[Narva|Narvi]], je nekadašnja estonska [[biatlon]]ka.<ref name=sochi>{{cite web |url=http://www.sochi2014.com/en/athlete-daria-yurlova |title=Daria Yurlova |website=Sochi2014.com |publisher=Organizing Committee of the XXII Olympic Winter Games and XI Paralympic Winter Games of 2014 in Sochi |accessdate=15. 2. 2014 |archive-date=13. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140213195321/http://www.sochi2014.com/en/athlete-daria-yurlova |url-status=dead|language=en }}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|73]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|66]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Darja Jurlova je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 66-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:54.36&nbsp;min iza pobjednice [[Slovačka na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Slovakinje]] [[Anastasija Kuzmina|Anastasije Kuzmine]], koja je utrku završila bez promašaja. U ekipnim disciplinama osvojila je 15-o mjesta na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Kadri Lehtla]], [[Johanna Talihärm|Johannom Talihärm]] i [[Grete Gaim]], ali su pretečene za jedan krug od [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske]] štafete u sastavu:[[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|62]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|15]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|67]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|19]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|79]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|19]] | |} Nastupila je na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 20-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem bila 59.8&nbsp;s sporija od slovačke biatlonke [[Anastasiya Kuzmina]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U timskim disciplinama joj je najbolji rezultat bilo četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Regina Ermits|Reginom Ermits]], [[Tuuli Tomingas]] i [[Susan Külm]]. --> === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="14" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] |- | || ||92||86|| ||83||60||72||55||101||83||90||83 |} --> Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] <!-- 1. decembra 2012. u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:48.4&nbsp;min osvojila 92-o mjesto iza pobjednice, norveške biatlonke [[Tora Berger|Tore Berger]], koja je završila utrku bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 19-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni SK 2020/21.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u 19. marta 2021. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je bez promašaja i zaostatkom od 44.1&nbsp;s bila sporija od norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je sedmo mjesto u [[Antholz]]u 26. januara 2025. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] s [[Regina Ermits|Reginom Ermits]], [[Tuuli Tomingas]] i [[Susan Külm]]. --> == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Daria Jurlova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} <!-- * {{Sport365|894}} --> {{DEFAULTSORT:Jurlova, Daria}} [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Narva]] [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gtm6vfq1ctlw611kox7cnhjt6rkao1z 3830503 3830480 2026-04-15T18:24:01Z AnToni 2325 3830503 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Darja Jurlova | slika = Daria_Yurlova_01.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1992|03|03}} | mjesto_rođenja = [[Narva]] | država rođenja = [[Estonija]] | država = {{ZID|Estonija}} | klub = Äkke Suusaklubi | trener = | visina = 168 | težina = 62 <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015.]]) | medalje SP ='''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]]) | pobjede SK = 0 | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''103.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]]) <!-- * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''40.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''53.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''52.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]]) --> }} | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = <!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --> | pobjede EK = | plasman EK = <!-- '''69.''' ([[IBU kup 2024/2025.|2024/25.]]) --> | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Darja Jurlova''', rođena 3. marta 1992. u [[Narva|Narvi]], je nekadašnja estonska [[biatlon]]ka.<ref name=sochi>{{cite web |url=http://www.sochi2014.com/en/athlete-daria-yurlova |title=Daria Yurlova |website=Sochi2014.com |publisher=Organizing Committee of the XXII Olympic Winter Games and XI Paralympic Winter Games of 2014 in Sochi |accessdate=15. 2. 2014 |archive-date=13. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140213195321/http://www.sochi2014.com/en/athlete-daria-yurlova |url-status=dead|language=en }}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 15 km|73]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|66]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Darja Jurlova je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 7,5 km|7,5&nbsp;km]] kada je osvojila 66-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:54.36&nbsp;min iza pobjednice [[Slovačka na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Slovakinje]] [[Anastasija Kuzmina|Anastasije Kuzmine]], koja je utrku završila bez promašaja. U ekipnim disciplinama osvojila je 15-o mjesta na ZOI 2014. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Kadri Lehtla]], [[Johanna Talihärm|Johannom Talihärm]] i [[Grete Gaim]], ali su pretečene za jedan krug od [[Ukrajina na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ukrajinske]] štafete u sastavu:[[Vita Semerenko]], [[Julija Džima]], [[Valentina Semerenko]] i [[Olena Pidrušna]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|62]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|44]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – potjera (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|67]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|19]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2015}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|79]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (mješovito)|19]] | |} Nastupila je na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 44-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je bez promašaja bila 2:58.5&nbsp;min sporija od njemačke biatlonke [[Magdalena Neuner|Magdalene Neuner]], koja je završila utrku bez promašaja. U timskim disciplinama joj je najbolji rezultat bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|SP 2011.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Kadri Lehtla]], [[Kristel Viigipuu]] i [[Sirli Hanni]] kada su pretečeni za jedan krug; kao i na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Kadri Lehtla]], [[Johanna Talihärm|Johannom Talihärm]] i [[Kristel Viigipuu]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio joj je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] 3. decembra 2011. u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s dva promašaja i zaostatkom od 4:01.0&nbsp;min osvojila 79-o mjesto iza pobjednice, njemačke biatlonke [[Magdalena Neuner|Magdalene Neuner]], koja je završila utrku bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je 39-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni SK 2013/14.]] u [[Francuska|franucskom]] [[Annecy]]u 14. decembra 2014. u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:24.1&nbsp;s bila sporija od švicarske biatlonke [[Selina Gasparin|Seline Gasparin]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji rezultat joj je 12-o mjesto u [[Oslo|Oslu]]u 15. februara 2015. u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] s [[Kadri Lehtla]], [[Johanna Talihärm|Johannom Talihärm]] i [[Kristel Viigipuu]]. == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Daria Jurlova}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} <--* {{Sport365|894}} --> {{DEFAULTSORT:Jurlova, Daria}} [[Kategorija:Rođeni 1992.]] [[Kategorija:Biografije, Narva]] [[Kategorija:Estonski biatlonci]] [[Kategorija:Estonski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 8eg4kpbt120slq9tk6tbfomd3qw4fo9 0 533334 3830475 3830412 2026-04-15T16:43:49Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biografije, Živogošće]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Živog]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830475 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Melita Bihali | slika = File:Melita Bihali, Malo pozorište "Duško Radović", Beograd 01.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|4|4}} | mjesto_rođenja = [[Živogošće]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|8|25|1938|4|4}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Melita Bihali''' ([[Živogošće]], 4. april 1938 - [[Beograd]], 25. august 2023) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je u porodici Jukić u selu Živogošće, koje je udaljeno 18 km od [[Makarska|Makarske]]. Prve godine života provela je u [[Istra|Istri]]. Prezime Bihali je zadržala od svog bivšeg muža Ivana, koji je bio sin književnika, osnivača Nolita, Pavla Bihalija. Počela je da igra u [[Narodno pozorište u Zadru|Narodnom]]<ref name=":4">Iz dokumentacione arhive Malog pozorišta "Duško Radović"</ref> [[Narodno pozorište u Zadru|pozorištu]] i u [[Lutkarsko pozorište u Zadru|Lutkarskom]] [[Lutkarsko pozorište u Zadru|pozorište u Zadru]].  Nastupala kao balerina.<ref name=":0" /> Završila je jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu,<ref name=":2">{{Cite web|url=https://teatroslov.mpus.org.rs/licnost.php?id=11702|title=Muzej pozorišne umetnosti Srbije|website=teatroslov.mpus.org.rs|access-date=20. 6. 2024}}</ref> a 1962. upisala je [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju]] u Beogradu.<ref name=":1">{{Citation|title=English: Monograph - Faculty of Dramatic Arts in Belgrade, 2015|url=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:MONOGRAFIJA_-_Fakultet_dramskih_umetnosti_Beograd,_2015.pdf|date=2015|accessdate=20. 6. 2024|first=Rapajić|last=Svetozar}}</ref> Kao vanredni student glume, bila je u klasi zajedno sa [[Ljerka Draženović|Ljerkom Draženović]], [[Zafir Hadžimanov|Zafirom Hadžimanovim]], [[Mira Peić|Mirom Peić Armenulić]], [[Dušica Žegarac|Dušicom Žegarac]], [[Draga Čumić|Dragom Čumićem]] i [[Neda Spasojević|Nedom Spasojević]] i drugima.<ref name=":1" /> Preminula je u augustu 2023. u Beogradu.<ref>{{cite news|url=https://www.danas.rs/kultura/preminula-glumica-melita-bihali/|title=Preminula glumica Melita Bihali|date=25. 8. 2023|work=Danas}}</ref> == Filmovi, TV serije, TV drame, dečije serije == Uz veliki angažman u [[Pozorište|pozorištu]], snimala je filmove, TV serije, TV drame i dječije serije.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.malopozoriste.co.rs/news/memoriam-3|title=IN MEMORIAM {{!}} MPDR|website=www.malopozoriste.co.rs|access-date=20. 6. 2024|archive-date=20. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620055439/https://www.malopozoriste.co.rs/news/memoriam-3|url-status=}}</ref> Igrala je, uglavnom, epizodne uloge, u oko sedamdeset filmova, televizijskih drama i serija. Poznatije uloge su u: ''[[Maratonci trče počasni krug]]'' (uloga kućne pomoćnice), ''[[Bubašinter]]'', ''[[Luda glava]]'', kao i u televizijskim serijama: ''[[Povratak otpisanih]]'', ''[[Vruć vetar]]'', ''[[Bolji život]]'', ''[[Srećni ljudi]]'' i dr.<ref name=":4" /> {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="3" |1969. |''[[Rađanje radnog naroda]] (serija)'' |Molerkina koleginica |- |''[[Muzikanti]] (serija)'' | |- |''[[Ubistvo na svirep i podmukao način i iz niskih pobuda]]'' |Crvenokosa |- | rowspan="2" |1970. |''[[Gastronauti]] (kratki film)'' | |- |''[[Ljubav na seoski način]] (serija)'' |Prodavačica |- | rowspan="4" |1971. |''[[Levaci]] (serija)'' |Milinkovićeva žena |- |''[[Bubašinter]]'' |Milanka Jelić |- |''[[Diplomci]] (serija)'' |Plavuša |- |''[[Moja luda glava]]'' |recepcionarka |- | rowspan="3" |1972. |''[[Građani sela Luga]] (serija)'' | |- |''[[Rozamunda]] (kratki film)'' | |- |''[[Kako (serija)|Kako]] (TV serija)'' | |- |1973. |''[[Naše priredbe]] (TV serija)'' | |- | rowspan="4" |1974. |''[[Rekvijem za teškaša]] (TV)'' | |- |''[[Crna lista (film)|Crna lista]] (TV)'' |Sekretarica |- |''[[Brak, sveska druga]] (TV)'' | |- |''[[Otpisani (film)|Otpisani]]'' |Folksdojčerka |- | rowspan="2" |1975. |''[[Nagrada godine]] (TV)'' | |- |''[[Kraj nedelje]] (TV)'' |Katicina komšinica |- |1974-1975. |''[[Otpisani (serija)|Otpisani]] (serija)'' |Folksdojčerka |- |1976. |''[[Aranđelov udes]] (TV)'' | |- |1977. |''[[Pas koji je voleo vozove]]'' | |- |1978. |''[[Povratak otpisanih]] (TV serija) (serija)'' |Bela |- | rowspan="2" |1980. |''[[Pozorišna veza]]'' |Šankerica |- |''[[Vruć vetar]] (serija)'' |Sekretarica direktora |- | rowspan="2" |1981. |''[[Kraljevski voz]]'' |Konobarica Lale |- |''[[Šesta brzina]]'' |Puftina mušterija |- | rowspan="4" |1982. |''[[Savamala (film)|Savamala]]'' |Prostitutka i glumica |- |''[[Maratonci trče počasni krug]]'' | |- |''[[Idemo dalje]]'' |Pralja |- |''[[Priče iz radionice]] (serija)'' | |- | rowspan="2" |1983. |''[[Učitelj (serija)|Učitelj]] (TV serija)'' |Pralja |- |''[[Uvoz-izvoz]] (TV)'' |Konobarica |- | rowspan="3" |1984. |''[[Kamiondžije opet voze]]'' |Sekretareva žena |- |''[[Dr]] (TV)'' |Članica uprave obdaništa |- |''[[Šta je s tobom, Nina]]'' |Čistačica |- | rowspan="2" |1986. |''[[Neozbiljni Branislav Nušić]] (TV)'' |Sekretarica |- |''[[Od zlata jabuka]]'' |Debela |- | rowspan="3" |1987. |''[[Poslednje leto detinjstva]] (serija)'' | |- |''[[Sazvežđe belog duda]] (serija)'' |Bosa |- |''[[Hajde da se volimo]]'' |Ruža Mrak |- | rowspan="2" |1988. |''[[Poseban osvrt na sreću]] (kratak film)'' |Komšinica |- |''[[Tesna koža 3]]'' |Žena |- | rowspan="4" |1989. |''[[Mister Dolar]] (TV)'' |Gospođa o kojoj se mnogo šapuće |- |''[[Atoski vrtovi - preobraženje]]'' |Šankerica |- |''[[Hajde da se volimo 2]]'' |Šefica kuhinje |- |''[[Nedeljom od devet do pet]]'' |Dalmatinka, Marijina poznanica |- |1990. |''[[Cubok (film)|Cubok]]'' | |- |1991. |''[[Vera Hofmanova]] (TV)'' |Ilijina sestra |- |1992. |''[[U ime zakona]] (serija)'' | |- |1993. |''[[Žikina ženidba]]'' |Njemica |- | rowspan="2" |1994. |''[[Kaži zašto me ostavi]]'' |Dječakova majka |- |''[[Srećni ljudi]] (serija)'' |služavka Tereza |- | rowspan="2" |1996. |''[[Dnevnik uvreda 1993]]'' |Gospođa iz restorana |- |''[[Lepa sela lepo gore]]'' |Halilova majka |- |1995-1996. |''[[Srećni ljudi 2]] (serija)'' |služavka Tereza |- | rowspan="3" |1998. |''[[Vraćanje]]'' |Recepcionerka |- |''[[Bure baruta]]'' | |- |''[[Povratak lopova]]'' |Štediša u banci |- |2001. |''[[Porodično blago 2]] (serija)'' |Radnica u mesari |- |2002. |''[[Breg čežnje]] (TV)'' | |- |2005. |''[[Lele, bato]] (TV)'' |Pekarka Lenče |- | rowspan="2" |2007. |''[[Klopka (film)|Klopka]]'' |Šankerica |- |''[[Promeni me]]'' |Bakica |- |2011. |''[[Parada (film)|Parada]]'' |Službenica |- |2018. |''[[Petak 13.]]'' |Vlasnica kafane |- |2019. |''[[Nije sve kao što izgleda]]'' |Jadranka |- |2023. |''[[Sunce mamino|Žal]]'' | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0081967|name=Melita Bihali}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bihali, Melita}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Živog]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] 42kguvihil9ojhaqarfibdd3no4b7ki 3830476 3830475 2026-04-15T16:44:42Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biografije, Živog]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Podgora]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3830476 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Melita Bihali | slika = File:Melita Bihali, Malo pozorište "Duško Radović", Beograd 01.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|4|4}} | mjesto_rođenja = [[Živogošće]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|8|25|1938|4|4}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Melita Bihali''' ([[Živogošće]], 4. april 1938 - [[Beograd]], 25. august 2023) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je u porodici Jukić u selu Živogošće, koje je udaljeno 18 km od [[Makarska|Makarske]]. Prve godine života provela je u [[Istra|Istri]]. Prezime Bihali je zadržala od svog bivšeg muža Ivana, koji je bio sin književnika, osnivača Nolita, Pavla Bihalija. Počela je da igra u [[Narodno pozorište u Zadru|Narodnom]]<ref name=":4">Iz dokumentacione arhive Malog pozorišta "Duško Radović"</ref> [[Narodno pozorište u Zadru|pozorištu]] i u [[Lutkarsko pozorište u Zadru|Lutkarskom]] [[Lutkarsko pozorište u Zadru|pozorište u Zadru]].  Nastupala kao balerina.<ref name=":0" /> Završila je jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu,<ref name=":2">{{Cite web|url=https://teatroslov.mpus.org.rs/licnost.php?id=11702|title=Muzej pozorišne umetnosti Srbije|website=teatroslov.mpus.org.rs|access-date=20. 6. 2024}}</ref> a 1962. upisala je [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju]] u Beogradu.<ref name=":1">{{Citation|title=English: Monograph - Faculty of Dramatic Arts in Belgrade, 2015|url=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:MONOGRAFIJA_-_Fakultet_dramskih_umetnosti_Beograd,_2015.pdf|date=2015|accessdate=20. 6. 2024|first=Rapajić|last=Svetozar}}</ref> Kao vanredni student glume, bila je u klasi zajedno sa [[Ljerka Draženović|Ljerkom Draženović]], [[Zafir Hadžimanov|Zafirom Hadžimanovim]], [[Mira Peić|Mirom Peić Armenulić]], [[Dušica Žegarac|Dušicom Žegarac]], [[Draga Čumić|Dragom Čumićem]] i [[Neda Spasojević|Nedom Spasojević]] i drugima.<ref name=":1" /> Preminula je u augustu 2023. u Beogradu.<ref>{{cite news|url=https://www.danas.rs/kultura/preminula-glumica-melita-bihali/|title=Preminula glumica Melita Bihali|date=25. 8. 2023|work=Danas}}</ref> == Filmovi, TV serije, TV drame, dečije serije == Uz veliki angažman u [[Pozorište|pozorištu]], snimala je filmove, TV serije, TV drame i dječije serije.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.malopozoriste.co.rs/news/memoriam-3|title=IN MEMORIAM {{!}} MPDR|website=www.malopozoriste.co.rs|access-date=20. 6. 2024|archive-date=20. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620055439/https://www.malopozoriste.co.rs/news/memoriam-3|url-status=}}</ref> Igrala je, uglavnom, epizodne uloge, u oko sedamdeset filmova, televizijskih drama i serija. Poznatije uloge su u: ''[[Maratonci trče počasni krug]]'' (uloga kućne pomoćnice), ''[[Bubašinter]]'', ''[[Luda glava]]'', kao i u televizijskim serijama: ''[[Povratak otpisanih]]'', ''[[Vruć vetar]]'', ''[[Bolji život]]'', ''[[Srećni ljudi]]'' i dr.<ref name=":4" /> {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="3" |1969. |''[[Rađanje radnog naroda]] (serija)'' |Molerkina koleginica |- |''[[Muzikanti]] (serija)'' | |- |''[[Ubistvo na svirep i podmukao način i iz niskih pobuda]]'' |Crvenokosa |- | rowspan="2" |1970. |''[[Gastronauti]] (kratki film)'' | |- |''[[Ljubav na seoski način]] (serija)'' |Prodavačica |- | rowspan="4" |1971. |''[[Levaci]] (serija)'' |Milinkovićeva žena |- |''[[Bubašinter]]'' |Milanka Jelić |- |''[[Diplomci]] (serija)'' |Plavuša |- |''[[Moja luda glava]]'' |recepcionarka |- | rowspan="3" |1972. |''[[Građani sela Luga]] (serija)'' | |- |''[[Rozamunda]] (kratki film)'' | |- |''[[Kako (serija)|Kako]] (TV serija)'' | |- |1973. |''[[Naše priredbe]] (TV serija)'' | |- | rowspan="4" |1974. |''[[Rekvijem za teškaša]] (TV)'' | |- |''[[Crna lista (film)|Crna lista]] (TV)'' |Sekretarica |- |''[[Brak, sveska druga]] (TV)'' | |- |''[[Otpisani (film)|Otpisani]]'' |Folksdojčerka |- | rowspan="2" |1975. |''[[Nagrada godine]] (TV)'' | |- |''[[Kraj nedelje]] (TV)'' |Katicina komšinica |- |1974-1975. |''[[Otpisani (serija)|Otpisani]] (serija)'' |Folksdojčerka |- |1976. |''[[Aranđelov udes]] (TV)'' | |- |1977. |''[[Pas koji je voleo vozove]]'' | |- |1978. |''[[Povratak otpisanih]] (TV serija) (serija)'' |Bela |- | rowspan="2" |1980. |''[[Pozorišna veza]]'' |Šankerica |- |''[[Vruć vetar]] (serija)'' |Sekretarica direktora |- | rowspan="2" |1981. |''[[Kraljevski voz]]'' |Konobarica Lale |- |''[[Šesta brzina]]'' |Puftina mušterija |- | rowspan="4" |1982. |''[[Savamala (film)|Savamala]]'' |Prostitutka i glumica |- |''[[Maratonci trče počasni krug]]'' | |- |''[[Idemo dalje]]'' |Pralja |- |''[[Priče iz radionice]] (serija)'' | |- | rowspan="2" |1983. |''[[Učitelj (serija)|Učitelj]] (TV serija)'' |Pralja |- |''[[Uvoz-izvoz]] (TV)'' |Konobarica |- | rowspan="3" |1984. |''[[Kamiondžije opet voze]]'' |Sekretareva žena |- |''[[Dr]] (TV)'' |Članica uprave obdaništa |- |''[[Šta je s tobom, Nina]]'' |Čistačica |- | rowspan="2" |1986. |''[[Neozbiljni Branislav Nušić]] (TV)'' |Sekretarica |- |''[[Od zlata jabuka]]'' |Debela |- | rowspan="3" |1987. |''[[Poslednje leto detinjstva]] (serija)'' | |- |''[[Sazvežđe belog duda]] (serija)'' |Bosa |- |''[[Hajde da se volimo]]'' |Ruža Mrak |- | rowspan="2" |1988. |''[[Poseban osvrt na sreću]] (kratak film)'' |Komšinica |- |''[[Tesna koža 3]]'' |Žena |- | rowspan="4" |1989. |''[[Mister Dolar]] (TV)'' |Gospođa o kojoj se mnogo šapuće |- |''[[Atoski vrtovi - preobraženje]]'' |Šankerica |- |''[[Hajde da se volimo 2]]'' |Šefica kuhinje |- |''[[Nedeljom od devet do pet]]'' |Dalmatinka, Marijina poznanica |- |1990. |''[[Cubok (film)|Cubok]]'' | |- |1991. |''[[Vera Hofmanova]] (TV)'' |Ilijina sestra |- |1992. |''[[U ime zakona]] (serija)'' | |- |1993. |''[[Žikina ženidba]]'' |Njemica |- | rowspan="2" |1994. |''[[Kaži zašto me ostavi]]'' |Dječakova majka |- |''[[Srećni ljudi]] (serija)'' |služavka Tereza |- | rowspan="2" |1996. |''[[Dnevnik uvreda 1993]]'' |Gospođa iz restorana |- |''[[Lepa sela lepo gore]]'' |Halilova majka |- |1995-1996. |''[[Srećni ljudi 2]] (serija)'' |služavka Tereza |- | rowspan="3" |1998. |''[[Vraćanje]]'' |Recepcionerka |- |''[[Bure baruta]]'' | |- |''[[Povratak lopova]]'' |Štediša u banci |- |2001. |''[[Porodično blago 2]] (serija)'' |Radnica u mesari |- |2002. |''[[Breg čežnje]] (TV)'' | |- |2005. |''[[Lele, bato]] (TV)'' |Pekarka Lenče |- | rowspan="2" |2007. |''[[Klopka (film)|Klopka]]'' |Šankerica |- |''[[Promeni me]]'' |Bakica |- |2011. |''[[Parada (film)|Parada]]'' |Službenica |- |2018. |''[[Petak 13.]]'' |Vlasnica kafane |- |2019. |''[[Nije sve kao što izgleda]]'' |Jadranka |- |2023. |''[[Sunce mamino|Žal]]'' | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0081967|name=Melita Bihali}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bihali, Melita}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Podgora]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] 8rduqqwlfspoi45cmfu8qecpb9qmrgx 3830477 3830476 2026-04-15T16:53:33Z Panasko 146730 /* Filmografija */ 3830477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Melita Bihali | slika = File:Melita Bihali, Malo pozorište "Duško Radović", Beograd 01.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|4|4}} | mjesto_rođenja = [[Živogošće]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|8|25|1938|4|4}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Melita Bihali''' ([[Živogošće]], 4. april 1938 - [[Beograd]], 25. august 2023) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je u porodici Jukić u selu Živogošće, koje je udaljeno 18 km od [[Makarska|Makarske]]. Prve godine života provela je u [[Istra|Istri]]. Prezime Bihali je zadržala od svog bivšeg muža Ivana, koji je bio sin književnika, osnivača Nolita, Pavla Bihalija. Počela je da igra u [[Narodno pozorište u Zadru|Narodnom]]<ref name=":4">Iz dokumentacione arhive Malog pozorišta "Duško Radović"</ref> [[Narodno pozorište u Zadru|pozorištu]] i u [[Lutkarsko pozorište u Zadru|Lutkarskom]] [[Lutkarsko pozorište u Zadru|pozorište u Zadru]].  Nastupala kao balerina.<ref name=":0" /> Završila je jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu,<ref name=":2">{{Cite web|url=https://teatroslov.mpus.org.rs/licnost.php?id=11702|title=Muzej pozorišne umetnosti Srbije|website=teatroslov.mpus.org.rs|access-date=20. 6. 2024}}</ref> a 1962. upisala je [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju]] u Beogradu.<ref name=":1">{{Citation|title=English: Monograph - Faculty of Dramatic Arts in Belgrade, 2015|url=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:MONOGRAFIJA_-_Fakultet_dramskih_umetnosti_Beograd,_2015.pdf|date=2015|accessdate=20. 6. 2024|first=Rapajić|last=Svetozar}}</ref> Kao vanredni student glume, bila je u klasi zajedno sa [[Ljerka Draženović|Ljerkom Draženović]], [[Zafir Hadžimanov|Zafirom Hadžimanovim]], [[Mira Peić|Mirom Peić Armenulić]], [[Dušica Žegarac|Dušicom Žegarac]], [[Draga Čumić|Dragom Čumićem]] i [[Neda Spasojević|Nedom Spasojević]] i drugima.<ref name=":1" /> Preminula je u augustu 2023. u Beogradu.<ref>{{cite news|url=https://www.danas.rs/kultura/preminula-glumica-melita-bihali/|title=Preminula glumica Melita Bihali|date=25. 8. 2023|work=Danas}}</ref> == Filmografija == Uz veliki angažman u [[Pozorište|pozorištu]], snimala je filmove, TV serije, TV drame i dječije serije.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.malopozoriste.co.rs/news/memoriam-3|title=IN MEMORIAM {{!}} MPDR|website=www.malopozoriste.co.rs|access-date=20. 6. 2024|archive-date=20. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620055439/https://www.malopozoriste.co.rs/news/memoriam-3|url-status=}}</ref> Igrala je, uglavnom, epizodne uloge, u oko sedamdeset filmova, televizijskih drama i serija. Poznatije uloge su u: ''[[Maratonci trče počasni krug]]'' (uloga kućne pomoćnice), ''[[Bubašinter]]'', ''[[Luda glava]]'', kao i u televizijskim serijama: ''[[Povratak otpisanih]]'', ''[[Vruć vetar]]'', ''[[Bolji život]]'', ''[[Srećni ljudi]]'' i dr.<ref name=":4" /> {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="3" |1969. |''[[Rađanje radnog naroda]] (serija)'' |Molerkina koleginica |- |''[[Muzikanti]] (serija)'' | |- |''[[Ubistvo na svirep i podmukao način i iz niskih pobuda]]'' |Crvenokosa |- | rowspan="2" |1970. |''[[Gastronauti]] (kratki film)'' | |- |''[[Ljubav na seoski način]] (serija)'' |Prodavačica |- | rowspan="4" |1971. |''[[Levaci]] (serija)'' |Milinkovićeva žena |- |''[[Bubašinter]]'' |Milanka Jelić |- |''[[Diplomci]] (serija)'' |Plavuša |- |''[[Moja luda glava]]'' |recepcionarka |- | rowspan="3" |1972. |''[[Građani sela Luga]] (serija)'' | |- |''[[Rozamunda]] (kratki film)'' | |- |''[[Kako (serija)|Kako]] (TV serija)'' | |- |1973. |''[[Naše priredbe]] (TV serija)'' | |- | rowspan="4" |1974. |''[[Rekvijem za teškaša]] (TV)'' | |- |''[[Crna lista (film)|Crna lista]] (TV)'' |Sekretarica |- |''[[Brak, sveska druga]] (TV)'' | |- |''[[Otpisani (film)|Otpisani]]'' |Folksdojčerka |- | rowspan="2" |1975. |''[[Nagrada godine]] (TV)'' | |- |''[[Kraj nedelje]] (TV)'' |Katicina komšinica |- |1974-1975. |''[[Otpisani (serija)|Otpisani]] (serija)'' |Folksdojčerka |- |1976. |''[[Aranđelov udes]] (TV)'' | |- |1977. |''[[Pas koji je voleo vozove]]'' | |- |1978. |''[[Povratak otpisanih]] (TV serija) (serija)'' |Bela |- | rowspan="2" |1980. |''[[Pozorišna veza]]'' |Šankerica |- |''[[Vruć vetar]] (serija)'' |Sekretarica direktora |- | rowspan="2" |1981. |''[[Kraljevski voz]]'' |Konobarica Lale |- |''[[Šesta brzina]]'' |Puftina mušterija |- | rowspan="4" |1982. |''[[Savamala (film)|Savamala]]'' |Prostitutka i glumica |- |''[[Maratonci trče počasni krug]]'' | |- |''[[Idemo dalje]]'' |Pralja |- |''[[Priče iz radionice]] (serija)'' | |- | rowspan="2" |1983. |''[[Učitelj (serija)|Učitelj]] (TV serija)'' |Pralja |- |''[[Uvoz-izvoz]] (TV)'' |Konobarica |- | rowspan="3" |1984. |''[[Kamiondžije opet voze]]'' |Sekretareva žena |- |''[[Dr]] (TV)'' |Članica uprave obdaništa |- |''[[Šta je s tobom, Nina]]'' |Čistačica |- | rowspan="2" |1986. |''[[Neozbiljni Branislav Nušić]] (TV)'' |Sekretarica |- |''[[Od zlata jabuka]]'' |Debela |- | rowspan="3" |1987. |''[[Poslednje leto detinjstva]] (serija)'' | |- |''[[Sazvežđe belog duda]] (serija)'' |Bosa |- |''[[Hajde da se volimo]]'' |Ruža Mrak |- | rowspan="2" |1988. |''[[Poseban osvrt na sreću]] (kratak film)'' |Komšinica |- |''[[Tesna koža 3]]'' |Žena |- | rowspan="4" |1989. |''[[Mister Dolar]] (TV)'' |Gospođa o kojoj se mnogo šapuće |- |''[[Atoski vrtovi - preobraženje]]'' |Šankerica |- |''[[Hajde da se volimo 2]]'' |Šefica kuhinje |- |''[[Nedeljom od devet do pet]]'' |Dalmatinka, Marijina poznanica |- |1990. |''[[Cubok (film)|Cubok]]'' | |- |1991. |''[[Vera Hofmanova]] (TV)'' |Ilijina sestra |- |1992. |''[[U ime zakona]] (serija)'' | |- |1993. |''[[Žikina ženidba]]'' |Njemica |- | rowspan="2" |1994. |''[[Kaži zašto me ostavi]]'' |Dječakova majka |- |''[[Srećni ljudi]] (serija)'' |služavka Tereza |- | rowspan="2" |1996. |''[[Dnevnik uvreda 1993]]'' |Gospođa iz restorana |- |''[[Lepa sela lepo gore]]'' |Halilova majka |- |1995-1996. |''[[Srećni ljudi 2]] (serija)'' |služavka Tereza |- | rowspan="3" |1998. |''[[Vraćanje]]'' |Recepcionerka |- |''[[Bure baruta]]'' | |- |''[[Povratak lopova]]'' |Štediša u banci |- |2001. |''[[Porodično blago 2]] (serija)'' |Radnica u mesari |- |2002. |''[[Breg čežnje]] (TV)'' | |- |2005. |''[[Lele, bato]] (TV)'' |Pekarka Lenče |- | rowspan="2" |2007. |''[[Klopka (film)|Klopka]]'' |Šankerica |- |''[[Promeni me]]'' |Bakica |- |2011. |''[[Parada (film)|Parada]]'' |Službenica |- |2018. |''[[Petak 13.]]'' |Vlasnica kafane |- |2019. |''[[Nije sve kao što izgleda]]'' |Jadranka |- |2023. |''[[Sunce mamino|Žal]]'' | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0081967|name=Melita Bihali}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bihali, Melita}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Podgora]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] 6luo9tjykwpfqoayfuhse9cl2liec5s 3830492 3830477 2026-04-15T18:02:32Z AnToni 2325 3830492 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Melita Bihali | slika = File:Melita Bihali, Malo pozorište "Duško Radović", Beograd 01.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|4|4}} | mjesto_rođenja = [[Živogošće]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2023|8|25|1938|4|4}} | mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Melita Bihali''' ([[Živogošće]], 4. april 1938 - [[Beograd]], 25. august 2023) bila je [[srbija]]nska pozorišna, televizijska i filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena je u porodici Jukić u selu Živogošće, koje je udaljeno 18 km od [[Makarska|Makarske]]. Prve godine života provela je u [[Istra|Istri]]. Prezime Bihali je zadržala od svog bivšeg muža Ivana, koji je bio sin književnika, osnivača Nolita, Pavla Bihalija. Počela je da igra u [[Narodno pozorište u Zadru|Narodnom]]<ref name=":4">Iz dokumentacione arhive Malog pozorišta "Duško Radović"</ref> [[Narodno pozorište u Zadru|pozorištu]] i u [[Lutkarsko pozorište u Zadru|Lutkarskom]] [[Lutkarsko pozorište u Zadru|pozorište u Zadru]].  Nastupala kao balerina.<ref name=":0" /> Završila je jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu,<ref name=":2">{{Cite web|url=https://teatroslov.mpus.org.rs/licnost.php?id=11702|title=Muzej pozorišne umetnosti Srbije|website=teatroslov.mpus.org.rs|access-date=20. 6. 2024}}</ref> a 1962. upisala je [[Fakultet dramskih umetnosti Beograd|Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju]] u Beogradu.<ref name=":1">{{Citation|title=English: Monograph - Faculty of Dramatic Arts in Belgrade, 2015|url=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:MONOGRAFIJA_-_Fakultet_dramskih_umetnosti_Beograd,_2015.pdf|date=2015|accessdate=20. 6. 2024|first=Rapajić|last=Svetozar}}</ref> Kao vanredni student glume, bila je u klasi zajedno sa [[Ljerka Draženović|Ljerkom Draženović]], [[Zafir Hadžimanov|Zafirom Hadžimanovim]], [[Mira Peić|Mirom Peić Armenulić]], [[Dušica Žegarac|Dušicom Žegarac]], [[Draga Čumić|Dragom Čumićem]] i [[Neda Spasojević|Nedom Spasojević]] i drugima.<ref name=":1" /> Preminula je u augustu 2023. u Beogradu.<ref>{{cite news|url=https://www.danas.rs/kultura/preminula-glumica-melita-bihali/|title=Preminula glumica Melita Bihali|date=25. 8. 2023|work=Danas}}</ref> == Filmovi, TV-serije, TV-drame, dječije serije == Uz veliki angažman u [[Pozorište|pozorištu]], snimala je filmove, TV-serije, TV-drame i dječije serije.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.malopozoriste.co.rs/news/memoriam-3|title=IN MEMORIAM {{!}} MPDR|website=www.malopozoriste.co.rs|access-date=20. 6. 2024|archive-date=20. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620055439/https://www.malopozoriste.co.rs/news/memoriam-3|url-status=}}</ref> Igrala je, uglavnom, epizodne uloge, u oko sedamdeset filmova, televizijskih drama i serija. Poznatije uloge su u: ''[[Maratonci trče počasni krug]]'' (uloga kućne pomoćnice), ''[[Bubašinter]]'', ''[[Luda glava]]'', kao i u televizijskim serijama: ''[[Povratak otpisanih]]'', ''[[Vruć vetar]]'', ''[[Bolji život]]'', ''[[Srećni ljudi]]'' i dr.<ref name=":4" /> {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- | rowspan="3" |1969. |''[[Rađanje radnog naroda]] (serija)'' |Molerkina koleginica |- |''[[Muzikanti]] (serija)'' | |- |''[[Ubistvo na svirep i podmukao način i iz niskih pobuda]]'' |Crvenokosa |- | rowspan="2" |1970. |''[[Gastronauti]] (kratki film)'' | |- |''[[Ljubav na seoski način]] (serija)'' |Prodavačica |- | rowspan="4" |1971. |''[[Levaci]] (serija)'' |Milinkovićeva žena |- |''[[Bubašinter]]'' |Milanka Jelić |- |''[[Diplomci]] (serija)'' |Plavuša |- |''[[Moja luda glava]]'' |recepcionarka |- | rowspan="3" |1972. |''[[Građani sela Luga]] (serija)'' | |- |''[[Rozamunda]] (kratki film)'' | |- |''[[Kako (serija)|Kako]] (TV serija)'' | |- |1973. |''[[Naše priredbe]] (TV serija)'' | |- | rowspan="4" |1974. |''[[Rekvijem za teškaša]] (TV)'' | |- |''[[Crna lista (film)|Crna lista]] (TV)'' |Sekretarica |- |''[[Brak, sveska druga]] (TV)'' | |- |''[[Otpisani (film)|Otpisani]]'' |Folksdojčerka |- | rowspan="2" |1975. |''[[Nagrada godine]] (TV)'' | |- |''[[Kraj nedelje]] (TV)'' |Katicina komšinica |- |1974-1975. |''[[Otpisani (serija)|Otpisani]] (serija)'' |Folksdojčerka |- |1976. |''[[Aranđelov udes]] (TV)'' | |- |1977. |''[[Pas koji je voleo vozove]]'' | |- |1978. |''[[Povratak otpisanih]] (TV serija) (serija)'' |Bela |- | rowspan="2" |1980. |''[[Pozorišna veza]]'' |Šankerica |- |''[[Vruć vetar]] (serija)'' |Sekretarica direktora |- | rowspan="2" |1981. |''[[Kraljevski voz]]'' |Konobarica Lale |- |''[[Šesta brzina]]'' |Puftina mušterija |- | rowspan="4" |1982. |''[[Savamala (film)|Savamala]]'' |Prostitutka i glumica |- |''[[Maratonci trče počasni krug]]'' | |- |''[[Idemo dalje]]'' |Pralja |- |''[[Priče iz radionice]] (serija)'' | |- | rowspan="2" |1983. |''[[Učitelj (serija)|Učitelj]] (TV serija)'' |Pralja |- |''[[Uvoz-izvoz]] (TV)'' |Konobarica |- | rowspan="3" |1984. |''[[Kamiondžije opet voze]]'' |Sekretareva žena |- |''[[Dr]] (TV)'' |Članica uprave obdaništa |- |''[[Šta je s tobom, Nina]]'' |Čistačica |- | rowspan="2" |1986. |''[[Neozbiljni Branislav Nušić]] (TV)'' |Sekretarica |- |''[[Od zlata jabuka]]'' |Debela |- | rowspan="3" |1987. |''[[Poslednje leto detinjstva]] (serija)'' | |- |''[[Sazvežđe belog duda]] (serija)'' |Bosa |- |''[[Hajde da se volimo]]'' |Ruža Mrak |- | rowspan="2" |1988. |''[[Poseban osvrt na sreću]] (kratak film)'' |Komšinica |- |''[[Tesna koža 3]]'' |Žena |- | rowspan="4" |1989. |''[[Mister Dolar]] (TV)'' |Gospođa o kojoj se mnogo šapuće |- |''[[Atoski vrtovi - preobraženje]]'' |Šankerica |- |''[[Hajde da se volimo 2]]'' |Šefica kuhinje |- |''[[Nedeljom od devet do pet]]'' |Dalmatinka, Marijina poznanica |- |1990. |''[[Cubok (film)|Cubok]]'' | |- |1991. |''[[Vera Hofmanova]] (TV)'' |Ilijina sestra |- |1992. |''[[U ime zakona]] (serija)'' | |- |1993. |''[[Žikina ženidba]]'' |Njemica |- | rowspan="2" |1994. |''[[Kaži zašto me ostavi]]'' |Dječakova majka |- |''[[Srećni ljudi]] (serija)'' |služavka Tereza |- | rowspan="2" |1996. |''[[Dnevnik uvreda 1993]]'' |Gospođa iz restorana |- |''[[Lepa sela lepo gore]]'' |Halilova majka |- |1995-1996. |''[[Srećni ljudi 2]] (serija)'' |služavka Tereza |- | rowspan="3" |1998. |''[[Vraćanje]]'' |Recepcionerka |- |''[[Bure baruta]]'' | |- |''[[Povratak lopova]]'' |Štediša u banci |- |2001. |''[[Porodično blago 2]] (serija)'' |Radnica u mesari |- |2002. |''[[Breg čežnje]] (TV)'' | |- |2005. |''[[Lele, bato]] (TV)'' |Pekarka Lenče |- | rowspan="2" |2007. |''[[Klopka (film)|Klopka]]'' |Šankerica |- |''[[Promeni me]]'' |Bakica |- |2011. |''[[Parada (film)|Parada]]'' |Službenica |- |2018. |''[[Petak 13.]]'' |Vlasnica kafane |- |2019. |''[[Nije sve kao što izgleda]]'' |Jadranka |- |2023. |''[[Sunce mamino|Žal]]'' | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=0081967|name=Melita Bihali}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bihali, Melita}} [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 2023.]] [[Kategorija:Biografije, Podgora]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] 9m5c7bu3ppc50n5ej7jsrb6be8whi34 0 533336 3830433 3830432 2026-04-15T12:14:56Z Bombarderos 180319 /* Klasifikacije */ 3830433 wikitext text/x-wiki [[Slika:Spinoloricus.png|thumb|upright|''[[Spinoloricus cinziae]]'', [[metazoa]] koja metabolizira vodikom, bez [[mitohondrija]] i umjesto toga koristi [[hidrogenosom]]e]] '''Anaerobni organizam''' ili '''anaerob''' je bilo koji [[organizam]] kojem nije potreban [[kisik|molekularni kisik]] za rast. Može negativno reagovati ili čak uginuti u prisustvu slobodnog kisika. Anaerobni organizmi ne koriste kisik kao terminalni [[akceptor elektrona]] u svom procesu disanja za proizvodnju energije, već manje snažno [[oksidacijsko sredstvo]], kao što su [[nitrat]], [[željezo|željezni ion]], [[mangan|Mn(IV)]], [[sulfat]]ni ili [[bikarbonat]]ni anioni. Nasuprot tome, [[aerobni organizam]] (aerob) je [[organizam]] kojem je potrebna dovoljno oksigenirana okolina za disanje, proizvodnju energije i napredak. Budući da je anaerobna proizvodnja energije bio prvi mehanizam koji su živi mikroorganizmi koristili u svojoj [[evolucija| evoluciji]] i mnogo je manje efikasan od aerobnog puta, anaerobi su praktično, ''de facto'', uvijek [[jednoćelijski organizmi]] (npr. [[bakterije]] i [[arheje]] ([[prokarioti]]),<ref name="Levinson-2010">{{cite book |author=Levinson, W. |title=Review of Medical Microbiology and Immunology| publisher = McGraw-Hill |year=2010 |edition=11th |pages=91–93| isbn = 978-0-07-174268-9}}</ref> ili [[protozoe]] ([[eukarioti]]).<ref name="Upcroft-2001">{{cite journal|vauthors=Upcroft P, Upcroft JA | title=Drug Targets and Mechanisms of Resistance in | pages= 150–164 | pmc=88967 | doi=10.1128/CMR.14.1.150-164.2001 | pmid=11148007 | volume=14 | issue=1 | date=January 2001 | journal=Clin. Microbiol. Rev.}}</ref> Međutim, nedavno je otkriven minijaturni [[višećelijski organizam]], s izuzetno rijetkim metabolizmom, koji preživljava u [[salinitet|hiperslanom slanom bazenu]] u tami dna [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. U međuvremenu, on ostaje naučna kuriozitet, jer se mnogo veće energetske potrebe većine višećelijskih organizama ne mogu zadovoljiti anaerobnim disanjem.<ref name="Kristensen-2010">{{cite journal |display-authors=4 |author=Danovaro R |author2=Dell'anno A |author3=Pusceddu A|author4=Gambi C |author5=Heiner I|author6=Kristensen RM |title=The first metazoa living in permanently anoxic conditions |journal=BMC Biology |volume=8 |issue=1 |page=30 |date=April 2010 |pmid=20370908 |pmc=2907586 |doi=10.1186/1741-7007-8-30 |doi-access=free }}</ref> Većina [[Gljiva|gljiva]] (eukariota) su obligatni [[Aerobni organizaam|aerobi]], kojima je za preživljavanje i rast potreban kisik; međutim, neke vrste, poput [[Chytridiomycota]] koje žive u [[burag]]u [[goveda]], su [[obligatni anaerobi]]; za ove vrste se koristi anaerobno disanje jer bi kisik poremetio njihov [[metabolizam]] ili ih ubio. Duboko morsko dno i njegovi podložni sedimenti spadaju među najveća potencijalna staništa za anaerobne mikroorganizme na [[Zemlja| Zemlji]]. Štaviše, [[hemotrof|hemoautotrofni]] [[mikrob]]i također uspijevaju oko [[hidrotermalni otvor| hidrotermalnih otvora]], ispuštajući [[Vruća vodu|vruću vodu]] na [[okeansko dno]] blizu [[srednjookeanski greben|srednjookeanskog grebena]], gdje prevladavaju anaerobni uslovi. Ovi mikrobi proizvode energiju u odsustvu [[sunčeva svjetlost|sunčeve svjetlosti]] ili kisika putem procesa koji se naziva [[anaerobno disanje]], pri čemu [[neorganski spoj]]evi i ioni poput protona ({{Chem2|H+|auto=yes}}),<ref>{{Cite journal |last1=Sapra |first1=Rajat |last2=Bagramyan |first2=Karine |last3=Adams |first3=Michael W. W. |date=2003-06-24 |title=A simple energy-conserving system: proton reduction coupled to proton translocation |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=100 |issue=13 |pages=7545–7550 |doi=10.1073/pnas.1331436100 |doi-access=free |issn=0027-8424 |pmc=164623 |pmid=12792025 |bibcode=2003PNAS..100.7545S }}</ref> elementarni [[sumpor]] i njegovi derivati ({{Chem2|[[sulfat|SO4(2-)]], [[tiosulfat|S2O3(2-)]]}}), ili [[željezo|željezni]] ioni, redukuju se da bi izazvali [[oksidativna fosforilacija| oksidativnu fosforilaciju]]. == Prvo zabilježeno zapažanje == U svom pismu od 14. juna 1680. godine upućenom [[Kraljevsko društvo| Kraljevskom društvu]], [[Antonie van Leeuwenhoek]] je opisao eksperiment koji je izveo tako što je dvije identične staklene cijevi napunio do pola usitnjenim prahom bibera, u koje je dodano malo čiste kišnice. Van Leeuwenhoek je zatvorio jednu od staklenih cijevi plamenom, a drugu ostavio otvorenu. Nekoliko dana kasnije, otkrio je u otvorenoj staklenoj cijevi 'mnogo vrlo malih animalkula, raznih vrsta koje imaju svoje specifično kretanje'. Ne očekujući da će vidjeti bilo kakav život u zatvorenoj staklenoj cijevi, Van Leeuwenhoek je na svoje iznenađenje ugledao 'vrstu živih animalkula koje su bile okrugle i veće od najvećih vrsta za koje sam rekao da su u drugoj vodi'. Uslovi u zatvorenoj cijevi postali su prilično anaerobni zbog potrošnje kisika od strane aerobnih mikroorganizama.<ref name="Gest-2004">Gest, Howard. (2004) ''The discovery of microorganisms by Robert Hooke and Antoni van Leeuwenhoek, Fellows of the Royal Society'', in: 'The Royal Society May 2004 Volume: 58 Issue: 2: pp. 12.</ref> Godine 1913., [[Martinus Beijerinck]] ponovio je Van Leeuwenhoekov eksperiment i identificirao ''[[Clostridium butyricum]]'' kao istaknutu anaerobnu bakteriju u tekućini iz zatvorene epruvete za infuziju papra. Beijerinck je komentirao: {{blockquote|Dakle, dolazimo do izvanrednog zaključka da je, bez sumnje, Van Leeuwenhoek u svom eksperimentu s potpuno zatvorenom epruvetom kultivirao i vidio prave anaerobne bakterije, što će se ponoviti tek nakon 200 godina, naime oko 1862. godine od strane [[Louis Pasteur|Pasteura]]. Razumljivo je da Leeuwenhoek, stotinu godina prije otkrića kisika i sastava zraka, nije bio svjestan značenja svojih zapažanja. Ali činjenica da je u zatvorenoj epruveti uočio povećani pritisak plina uzrokovan fermentativnim bakterijama i, uz to, vidio bakterije, u svakom slučaju dokazuje da nije bio samo dobar posmatrač, već je bio i u stanju osmisliti eksperiment iz kojeg se mogao izvući zaključak.<ref name="Gest-2004"/>}} == Klasifikacije == [[Slika:Ana.png|300px|thumb|right|280px|Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se razlikovati kultiviranjem u epruvetama s [[tioglikolatni bujon| tioglikolatnim bujonom]]: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[adenozin-trifosfat]]a (ATP) nego [[fermentacija]] ili [[anaerobno disanje]]. [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne na samom vrhu. | [[Aerotolerantni organizmi]]] ne trebaju kisik jer anaerobno metaboliziraju energiju. Za razliku od obligatnih anaeroba, međutim, oni nisu otrovani [[kisik]]om. Ravnomjerno su raspoređeni po cijeloj epruveti.}} ]] U praktične svrhe, postoje tri kategorije anaeroba: * '''[[Obligatni anaerobi]]''', kojima šteti prisustvo kisika.<ref name="Prescott-1996">{{cite book |vauthors=Prescott LM, Harley JP, Klein DA |title=Microbiology |publisher = Wm. C. Brown Publishers |year=1996 |edition=3rd |pages=130–131| isbn = 978-0-697-29390-9}}</ref><ref name="Brooks-2007">{{cite book |vauthors=Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA |title=Jawetz, Melnick & Adelberg's Medical Microbiology |publisher = McGraw Hill |year=2007 |edition=24th |pages=307–312| isbn = 978-0-07-128735-7 }}</ref> Dva primjera obligatnih anaeroba su ''Clostridium botulinum'' i bakterije koje žive u blizini hidrotermalnih izvora na dubokomorskom okeanskom dnu. * '''[[Aerotolerantni organizmi]]''', koji ne mogu koristiti kisik za rast, ali toleriraju njegovo prisustvo.<ref name="Hogg-2005">{{cite book |author=Hogg, S. |title=Essential Microbiology| publisher = Wiley |year=2005 |edition=1st |pages=99–100| isbn = 978-0-471-49754-7}}</ref> * '''[[Fakultativni anaerobni organizmi|Fakultativni anaerobi]]''', koji mogu rasti bez kisika, ali koriste kisik ako je prisutan.<ref name="Hogg-2005"/> Međutim, ova klasifikacija je dovedena u pitanje nakon što su nedavna istraživanja pokazala da se ljudski "obligatni anaerobi" (kao što su ''Finegoldia magna'' ili [[metanolgeneza|metanogene]] [[arheje]] ''[[Methanobrevibacter smithii]]'') mogu uzgajati u aerobnoj atmosferi ako se medij za kulturu obogati antioksidansima kao što su [[askorbinska kiselina]], [[glutation]] i [[mokraćna kiselina]].<ref>{{Cite journal|last1=La Scola|first1=B.|last2=Khelaifia|first2=S.|last3=Lagier|first3=J.-C.|last4=Raoult|first4=D.|date=2014|title=Aerobic culture of anaerobic bacteria using antioxidants: a preliminary report|journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases|volume=33|issue=10|pages=1781–1783|doi=10.1007/s10096-014-2137-4|pmid=24820294|s2cid=16682688|issn=0934-9723}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Dione|first1=N.|last2=Khelaifia|first2=S.|last3=La Scola|first3=B.|last4=Lagier|first4=J.C.|last5=Raoult|first5=D.|date=2016|title=A quasi-universal medium to break the aerobic/anaerobic bacterial culture dichotomy in clinical microbiology|journal=Clinical Microbiology and Infection|volume=22|issue=1|pages=53–58|doi=10.1016/j.cmi.2015.10.032|pmid=26577141|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Khelaifia|first1=S.|last2=Lagier|first2=J.-C.|last3=Nkamga|first3=V. D.|last4=Guilhot|first4=E.|last5=Drancourt|first5=M.|last6=Raoult|first6=D.|date=2016|title=Aerobic culture of methanogenic archaea without an external source of hydrogen|journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases|volume=35|issue=6|pages=985–991|doi=10.1007/s10096-016-2627-7|pmid=27010812|s2cid=17258102|issn=0934-9723}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Traore|first1=S.I.|last2=Khelaifia|first2=S.|last3=Armstrong|first3=N.|last4=Lagier|first4=J.C.|last5=Raoult|first5=D.|date=2019|title=Isolation and culture of Methanobrevibacter smithii by co-culture with hydrogen-producing bacteria on agar plates|journal=Clinical Microbiology and Infection|volume=25|issue=12|pages=1561.e1–1561.e5|doi=10.1016/j.cmi.2019.04.008|pmid=30986553|doi-access=free}}</ref> == Energetski metabolizam == Neki obligatni anaerobi koriste [[fermentacija|fermentaciju]], dok drugi koriste [[anaerobno disanje]].<ref>{{cite book |last=Pommerville |first=Jeffrey |date=2010 |title=Alcamo's Fundamentals of Microbiology |publisher=Jones and Bartlett Publishers |page=177 |isbn=978-1-4496-5582-2}}</ref> Aerotolerant organisms are strictly fermentative.<ref>{{cite book |last1=Slonim |first1=Anthony |last2=Pollack |first2=Murray |date=2006 |title=Pediatric Critical Care Medicine |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |page=130 |isbn=978-0-7817-9469-5}}</ref> U prisustvu kisika, fakultativni anaerobi koriste [[aerobno disanje]].<ref name="Hogg-2005" /> U odsustvu [[kisik]], neki fakultativni anaerobi koriste [[fermentacija|fermentaciju]], dok drugi mogu koristiti anaerobno disanje.<ref name="Hogg-2005"/> === Fermentacija === Postoji mnogo anaerobnih fermentativnih reakcija. Fermentativni anaerobni organizmi obično koriste put fermentacije [[mliječna kiselina|mliječne kiseline:[[glukoza|C₆H₁₂O₆]] + 2 [[Adenozin-difosfat|ADP]] + 2 fossfata → 2 [[mliječna kiselina]] + 2 [[Adenozin-trifosfat|ATP]] + 2 H₂O}} [[Energija]] oslobođena u ovoj reakciji (bez [[ADP]]-a i [[fosfat]]a) iznosi približno 150 [[kilodžula po molu|kJ po molu]], koja se čuva generiranjem dva ATP-a iz ADP-a po [[glukoza|glukozi]]. To je samo 5% energije po molekulu šećera koju generira tipična aerobna reakcija. [[Biljke]] i [[gljive]] (npr. [[kvasci]]) općenito koriste [[alkohol]]nu (etanolnu) fermentaciju kada kisik postane ograničen: C₆H₁₂O₆ ([[glukoza]]) + 2 ADP + 2 [[fosfat]]a → 2 C₂H₅OH + 2 CO₂↑ + 2 [[ATP]] + 2 H₂O}} Oslobođena energija je oko 180 kJ/mol, koja se sačuva kada se 2 [[ATP]]-a generiraju iz 2 ADP-a po glukozi. Anaerobne bakterije i [[arheje]] koriste ove i mnoge druge fermentacijske puteve, npr. fermentaciju [[propionat|propionske kiseline]],<ref>{{Cite journal |last1=Piwowarek |first1=Kamil |last2=Lipińska |first2=Edyta |last3=Hać-Szymańczuk |first3=Elżbieta |last4=Kieliszek |first4=Marek |last5=Ścibisz |first5=Iwona |date=January 2018 |title=Propionibacterium spp.—source of propionic acid, vitamin B12, and other metabolites important for the industry |journal=Applied Microbiology and Biotechnology |language=en |volume=102 |issue=2 |pages=515–538 |doi=10.1007/s00253-017-8616-7 |issn=0175-7598 |pmc=5756557 |pmid=29167919}}</ref> fermentaciji [[Buterna kiselina|buterne kiseline]],<ref>{{Cite journal |last1=Seedorf |first1=Henning |last2=Fricke |first2=W. Florian |last3=Veith |first3=Birgit |last4=Brüggemann |first4=Holger |last5=Liesegang |first5=Heiko |last6=Strittmatter |first6=Axel |last7=Miethke |first7=Marcus |last8=Buckel |first8=Wolfgang |last9=Hinderberger |first9=Julia |last10=Li |first10=Fuli |last11=Hagemeier |first11=Christoph |last12=Thauer |first12=Rudolf K. |last13=Gottschalk |first13=Gerhard |date=2008-02-12 |title=The genome of Clostridium kluyveri, a strict anaerobe with unique metabolic features |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=105 |issue=6 |pages=2128–2133 |doi=10.1073/pnas.0711093105 |issn=0027-8424 |pmc=2542871 |pmid=18218779 |bibcode=2008PNAS..105.2128S |doi-access=free }}</ref> [[fermentacija]] [[rastvarač]]em, [[fermentacija miješanih kiselina]], [[fermentacija butandiola]], [[Stickland fermentacija]], [[acetogeneza]] ili [[metanogeneza]]. === Hidroliza CrP-a === [[Kreatin]], organski spoj koji se nalazi u životinjama, omogućava korištenje ATP-a u [[mišić]]ima. [[Fosforilacija]] kreatina omogućava skladištenje lako dostupnog fosfata koji se može dostaviti mišićima.<ref>{{Cite journal |last1=Sahlin |first1=Kent |last2=Harris |first2=Roger C. |date=2011-05-01 |title=The creatine kinase reaction: a simple reaction with functional complexity |journal=Amino Acids |language=en |volume=40 |issue=5 |pages=1363–1367 |doi=10.1007/s00726-011-0856-8 |pmid=21394603 |s2cid=12877062 |issn=1438-2199}}</ref> {{block indent| kreatin + ATP ⇌ fosfokreatin + ADP + H⁺}} Reakcija je također reverzibilna, što omogućava održavanje ćelijskog nivoa ATP-a tokom anoksiskih uslova.<ref>{{Citation |last1=Wang |first1=Y. |title=Hypoxia {{!}} Anaerobic Metabolism in Fish |date=2011-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123745538001544 |encyclopedia=Encyclopedia of Fish Physiology |pages=1757–1763 |editor-last=Farrell |editor-first=Anthony P. |access-date=2023-04-18 |place=San Diego |publisher=Academic Press |language=en |doi=10.1016/b978-0-12-374553-8.00154-4 |isbn=978-0-08-092323-9 |last2=Richards |first2=J. G.|url-access=subscription }}</ref> This process in animals is seen to be coupled with metabolic suppression to allow certain fish, such as [[goldfish]], to survive environmental anoxic conditions for a short period.<ref>{{Cite journal |last1=van den Thillart |first1=G. |last2=van Waarde |first2=A. |last3=Muller |first3=H. J. |last4=Erkelens |first4=C. |last5=Addink |first5=A. |last6=Lugtenburg |first6=J. |date=1989-04-01 |title=Fish muscle energy metabolism measured by in vivo 31P-NMR during anoxia and recovery |url=https://www.physiology.org/doi/10.1152/ajpregu.1989.256.4.R922 |journal=American Journal of Physiology. Regulatory, Integrative and Comparative Physiology |language=en |volume=256 |issue=4 |pages=R922–R929 |doi=10.1152/ajpregu.1989.256.4.R922 |pmid=2705580 |issn=0363-6119|url-access=subscription }}</ref> == Kultivacija anaeroba == [[Datoteka:Diagnostic algorithm of possible bacterial infection.png|thumb| Primjer algoritma obrade moguće bakterijske infekcije u slučajevima bez specifično traženih ciljeva (nebakterije, mikobakterije itd.), s najčešćim situacijama i agensima koji se vide u okruženju bolnice u Novoj Engleskoj. Među kulturama na agar pločama spominju se višestruki anaerobni mediji za rast. Anaerobi se također mogu identificirati pomoću [[MALDI-TOF]] kao što je prikazano dolje desno.]] Budući da se normalno mikrobno kultiviranje vrši u atmosferskom zraku, koji sadrži molekularni kisik, kultiviranje anaeroba zahtijeva posebne tehnike. Mikrobiolozi koriste nekoliko tehnika prilikom kultiviranja anaerobnih organizama, na primjer, rukovanje bakterijama u [[pretinclu za rukavice]] napunjenoj dušikom ili korištenje drugih posebno zatvorenih spremnika, ili tehnike kao što je ubrizgavanje bakterija u [[Dikotiledone|dicotiladonu]] biljku, koja je okruženje s ograničenim kisikom. [[Plin-pak]] sistem je izolirani spremnik koji postiže anaerobno okruženje reakcijom vode s tabletama [[natrij- borohidrid]]a i [[natrij-bikarbonat]]a, koje proizvode plinoviti vodik i [[ugljik-dioksid]]. [[Vodik]] zatim reaguje sa plinovitim kisikom na [[paladij]]skom katalizatoru kako bi proizveo više vode, čime se uklanja plinoviti kisik. Problem sa Plin-Pak metodom je što može doći do neželjene reakcije koja dovodi do smrti bakterija; stoga treba koristiti [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnu podlogu]]. Tioglikolat pruža podlogu koja oponaša podlogu [[Dikotiledone|dikotiledone]],biljke čime se obezbjeđuje ne samo anaerobno okruženje već i sve hranjive tvari potrebne za razmnožavanje bakterija.<ref>[http://ftp.ccccd.edu/dcain/CCCCD%20Micro/gaspakjar.htm "GasPak System"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928043031/http://ftp.ccccd.edu/dcain/CCCCD%20Micro/gaspakjar.htm |date=2009-09-28 }}. Accessed May 3, 2008.</ref> Dana 6. maja 2018. godine, francuski tim je dokazao vezu između [[redoks]] reakcija i anaeroba u [[gastrointestinalni trakt|crijevima]] <ref>{{Cite journal|last1=Million|first1=Matthieu|last2=Raoult|first2=Didier|date=December 2018|title=Linking gut redox to human microbiome|journal=Human Microbiome Journal|volume=10|pages=27–32|doi=10.1016/j.humic.2018.07.002|doi-access=free}}</ref> na osnovu kliničkih studija teške akutne [[pothranjenost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Million|first1=Matthieu|last2=Tidjani Alou|first2=Maryam|last3=Khelaifia|first3=Saber|last4=Bachar|first4=Dipankar|last5=Lagier|first5=Jean-Christophe|last6=Dione|first6=Niokhor|last7=Brah|first7=Souleymane|last8=Hugon|first8=Perrine|last9=Lombard|first9=Vincent|last10=Armougom|first10=Fabrice|last11=Fromonot|first11=Julien|date=May 2016|title=Increased Gut Redox and Depletion of Anaerobic and Methanogenic Prokaryotes in Severe Acute Malnutrition|journal=Scientific Reports|volume=6|issue=1|article-number=26051|doi=10.1038/srep26051|issn=2045-2322|pmc=4869025|pmid=27183876|bibcode=2016NatSR...626051M}}{{Retracted|doi=10.1038/s41598-023-44597-3|pmid=37903811|https://retractionwatch.com/?s=Didier+Raoult ''Retraction Watch''|intentional=yes}}</ref><ref group=note>This study was later retracted over ethical oversight concerns.</ref> These findings led to the development of an aerobic culture of "anaerobes" by the addition of [[antioxidant]]s in the culture medium.<ref>{{Cite journal|last1=Guilhot|first1=Elodie|last2=Khelaifia|first2=Saber|last3=La Scola|first3=Bernard|last4=Raoult|first4=Didier|last5=Dubourg|first5=Grégory|date=March 2018|title=Methods for culturing anaerobes from human specimen|journal=Future Microbiology|volume=13|issue=3|pages=369–381|doi=10.2217/fmb-2017-0170|pmid=29446650|issn=1746-0913}}</ref> == Višećelijski oblik života == Vrlo malo višećelijskih oblika života su anaerobni, jer samo aerobno disanje može osigurati dovoljno energije za složeni metabolizam. Izuzeci uključuju tri vrste ''[[Loricifera]]'' (veličine < 1 mm) i 10-ćelijsku ''[[Henneguya zschokkei]]''.<ref>[https://edition.cnn.com/2020/02/26/world/first-animal-doesnt-breathe-oxygen-scn-trnd/index.html Scientists discovered the first animal that doesn't need oxygen to live ]</ref> U 2010. godini, tri vrste anaerobnih ''Loricifera'' otkrivene su u [[mipersalinitet|hipersalinim]] [[anoksična voda|anoksičnim]] [[bazen L'Atalante| bazenu L'Atalante]] na dnu [[mediteran|Sredozemnog mora]]. Nedostaju im [[mitohondrije]], koje sadrže put [[oksidativna fosforilacija| oksidativne fosforilacije]], koji kod svih ostalih životinja kombinuje [[kisik]] sa [[glukoza|glukozom]] da bi proizveo metaboličku energiju; stoga ne konzumiraju kisik. Umjesto toga, ove ''loricifere'' crpe svoju energiju iz [[vodik]]a, koristeći [[hidrogenosom]]e.<ref>[https://web.archive.org/web/20100418230614/http://news.nationalgeographic.com/news/2010/04/100416-oxygen-free-complex-animals-mediterranean/ Oxygen-Free Animals Discovered-A First, National Geographic news]</ref><ref name="Kristensen-2010"/> ''Henneguya zschokkei'' također nema [[mitohondrije]], [[mitohondrijska DNK| mitohondrijsku DNK]] i oksidativne puteve. Uočeno je da mikroskopski, parazitski [[cnidaria]] sadrži [[organele]] povezane s [[mitohondrija]]ma. Ove organele sadrže gen koji kodiraju metaboličke funkcije, poput onih uključenih u [[metabolizam]] [[aminokiselina]]. Međutim, ovim specijaliziranim organelama nedostaju ključne karakteristike tipičnih mitohondrija koje se nalaze u bliskoj srodnoj aerobnoj *[[Myxobolus squamalus]]''. Zbog teškoće kultiviranja ''H. zschokkei'', malo se razumije u njen anaerobni put.<ref>{{Cite journal |last1=Yahalomi |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D. |last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=2020-03-10 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya ) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163 |pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |issn=0027-8424 |doi-access=free }}</ref> == Simbioza == Anaerobno disanje i njegovi krajnji produkti mogu olakšati [[simbioza|simbiozu]] između anaeroba i aeroba. Ovo se dešava kod različitih [[Takson|taksona]], često kao kompenzacija za nutritivne potrebe.<ref name="Moran-2006">{{Cite journal |last=Moran |first=Nancy A. |date=2006-10-24 |title=Symbiosis |journal=Current Biology |language=English |volume=16 |issue=20 |pages=R866–R871 |doi=10.1016/j.cub.2006.09.019 |issn=0960-9822 |pmid=17055966|s2cid=235311996 |doi-access=free |bibcode=2006CBio...16.R866M }}</ref> Anaerobioza i simbioza se javljaju u interakcijama između cilijata i prokariota. Anaerobni cilijati interaguju s prokariotima u endosimbiotskom odnosu. Ovi odnosi su posredovani u kojima cilijata ostavlja krajnje proizvode koje njegov [[[prokariot]]ski simbiont koristi. [[Cilijate]] to postižu fermentativnim metabolizmom. [[Burag]] raznih životinja sadrži ovog cilijata zajedno s mnogim drugim anaerobnim bakterijama, [[protozoa]]ma i [[gljive|gljivicama]].<ref>{{Cite journal |last=Flint |first=Harry J. |date=September 1994 |title=Molecular genetics of obligate anaerobes from the rumen |journal=FEMS Microbiology Letters |volume=121 |issue=3 |pages=259–267 |doi=10.1111/j.1574-6968.1994.tb07110.x |pmid=7926679 |s2cid=24273083 |issn=0378-1097|doi-access=free }}</ref> Konkretno, [[metanogeneza|metanogene]] [[arheje]] koje se nalaze u [[burag]]u djeluju kao simbiont anaerobnih cilijata.<ref>{{Cite journal |last1=Rotterová |first1=Johana |last2=Edgcomb |first2=Virginia P. |last3=Čepička |first3=Ivan |last4=Beinart |first4=Roxanne |date=September 2022 |title=Anaerobic ciliates as a model group for studying symbioses in oxygen-depleted environments |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jeu.12912 |journal=Journal of Eukaryotic Microbiology |language=en |volume=69 |issue=5 |article-number=e12912 |doi=10.1111/jeu.12912 |pmid=35325496 |s2cid=247677842 |issn=1066-5234|url-access=subscription }}</ref> Ovi anaerobi su korisni osobama s buragom zbog svoje sposobnosti da razgrađuju [[celuloza|celulozu]], čineći je bioraspoloživom kada je inače ne bi bila probavljiva za [[životinje]].<ref name="Moran-2006" /> [[Termiti]] koriste anaerobne bakterije za fiksiranje i ponovno hvatanje dušika. Konkretno, stražnje crijevo termita je puno bakterija koje fiksiraju dušik, čije funkcije ovise o koncentraciji dušika u prehrani. Uočeno je da se smanjenje [[acetilen]]a kod termita povećava kod termita s prehranom siromašnom dušikom, što znači da se aktivnost nitrogenaze povećava kako se sadržaj dušika u termitima smanjuje.<ref name="Breznak-1973">{{Cite journal |last1=Breznak |first1=John A. |last2=Brill |first2=Winston J. |last3=Mertins |first3=James W. |last4=Coppel |first4=Harry C. |date=August 1973 |title=Nitrogen Fixation in Termites |url=https://www.nature.com/articles/244577a0 |journal=Nature |language=en |volume=244 |issue=5418 |pages=577–580 |doi=10.1038/244577a0 |pmid=4582514 |bibcode=1973Natur.244..577B |s2cid=4223979 |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Jedna od funkcija [[mikrobiom|mikrobiote]] termita je ponovno hvatanje dušika iz mokraćne kiseline termita. To omogućava očuvanje dušika iz prehrane koja inače ima malo [[dušik]]a.<ref name="Breznak-1973" /><ref name="Thong-On-2012">{{Cite journal |last1=Thong-On |first1=Arunee |last2=Suzuki |first2=Katsuyuki |last3=Noda |first3=Satoko |last4=Inoue |first4=Jun-ichi |last5=Kajiwara |first5=Susumu |last6=Ohkuma |first6=Moriya |date=2012 |title=Isolation and Characterization of Anaerobic Bacteria for Symbiotic Recycling of Uric Acid Nitrogen in the Gut of Various Termites |url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/jsme2/27/2/27_ME11325/_article |journal=Microbes and Environments |volume=27 |issue=2 |pages=186–192 |doi=10.1264/jsme2.ME11325 |pmc=4036019 |pmid=22791052}}</ref> Analiziran je [[mikrobiom]] stražnjeg crijeva različitih termita, pokazujući 16 različitih anaerobnih vrsta bakterija, uključujući rod ''[[Clostridia]]'', porodicu ''[[Enterobacteriaceae]]'' i [[Coccus|Gram-pozitivne koke]].<ref name="Thong-On-2012" /> == Također pogledajte== * [[Aerobni organizam]] * [[Redoks gradijent]] == Napomene == {{Reflist|group=napomena}} == Reference == {{Reflist}} {{Authority control}} {{Portal|Biologija}} [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Anaerobi| ]] [[Kategorija:Mikrobiomi]] r10q2ryl92whllgsp4lo5peed407aye 3830434 3830433 2026-04-15T12:19:16Z Bombarderos 180319 /* Prvo zabilježeno zapažanje */ 3830434 wikitext text/x-wiki [[Slika:Spinoloricus.png|thumb|upright|''[[Spinoloricus cinziae]]'', [[metazoa]] koja metabolizira vodikom, bez [[mitohondrija]] i umjesto toga koristi [[hidrogenosom]]e]] '''Anaerobni organizam''' ili '''anaerob''' je bilo koji [[organizam]] kojem nije potreban [[kisik|molekularni kisik]] za rast. Može negativno reagovati ili čak uginuti u prisustvu slobodnog kisika. Anaerobni organizmi ne koriste kisik kao terminalni [[akceptor elektrona]] u svom procesu disanja za proizvodnju energije, već manje snažno [[oksidacijsko sredstvo]], kao što su [[nitrat]], [[željezo|željezni ion]], [[mangan|Mn(IV)]], [[sulfat]]ni ili [[bikarbonat]]ni anioni. Nasuprot tome, [[aerobni organizam]] (aerob) je [[organizam]] kojem je potrebna dovoljno oksigenirana okolina za disanje, proizvodnju energije i napredak. Budući da je anaerobna proizvodnja energije bio prvi mehanizam koji su živi mikroorganizmi koristili u svojoj [[evolucija| evoluciji]] i mnogo je manje efikasan od aerobnog puta, anaerobi su praktično, ''de facto'', uvijek [[jednoćelijski organizmi]] (npr. [[bakterije]] i [[arheje]] ([[prokarioti]]),<ref name="Levinson-2010">{{cite book |author=Levinson, W. |title=Review of Medical Microbiology and Immunology| publisher = McGraw-Hill |year=2010 |edition=11th |pages=91–93| isbn = 978-0-07-174268-9}}</ref> ili [[protozoe]] ([[eukarioti]]).<ref name="Upcroft-2001">{{cite journal|vauthors=Upcroft P, Upcroft JA | title=Drug Targets and Mechanisms of Resistance in | pages= 150–164 | pmc=88967 | doi=10.1128/CMR.14.1.150-164.2001 | pmid=11148007 | volume=14 | issue=1 | date=January 2001 | journal=Clin. Microbiol. Rev.}}</ref> Međutim, nedavno je otkriven minijaturni [[višećelijski organizam]], s izuzetno rijetkim metabolizmom, koji preživljava u [[salinitet|hiperslanom slanom bazenu]] u tami dna [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. U međuvremenu, on ostaje naučna kuriozitet, jer se mnogo veće energetske potrebe većine višećelijskih organizama ne mogu zadovoljiti anaerobnim disanjem.<ref name="Kristensen-2010">{{cite journal |display-authors=4 |author=Danovaro R |author2=Dell'anno A |author3=Pusceddu A|author4=Gambi C |author5=Heiner I|author6=Kristensen RM |title=The first metazoa living in permanently anoxic conditions |journal=BMC Biology |volume=8 |issue=1 |page=30 |date=April 2010 |pmid=20370908 |pmc=2907586 |doi=10.1186/1741-7007-8-30 |doi-access=free }}</ref> Većina [[Gljiva|gljiva]] (eukariota) su obligatni [[Aerobni organizaam|aerobi]], kojima je za preživljavanje i rast potreban kisik; međutim, neke vrste, poput [[Chytridiomycota]] koje žive u [[burag]]u [[goveda]], su [[obligatni anaerobi]]; za ove vrste se koristi anaerobno disanje jer bi kisik poremetio njihov [[metabolizam]] ili ih ubio. Duboko morsko dno i njegovi podložni sedimenti spadaju među najveća potencijalna staništa za anaerobne mikroorganizme na [[Zemlja| Zemlji]]. Štaviše, [[hemotrof|hemoautotrofni]] [[mikrob]]i također uspijevaju oko [[hidrotermalni otvor| hidrotermalnih otvora]], ispuštajući [[Vruća vodu|vruću vodu]] na [[okeansko dno]] blizu [[srednjookeanski greben|srednjookeanskog grebena]], gdje prevladavaju anaerobni uslovi. Ovi mikrobi proizvode energiju u odsustvu [[sunčeva svjetlost|sunčeve svjetlosti]] ili kisika putem procesa koji se naziva [[anaerobno disanje]], pri čemu [[neorganski spoj]]evi i ioni poput protona ({{Chem2|H+|auto=yes}}),<ref>{{Cite journal |last1=Sapra |first1=Rajat |last2=Bagramyan |first2=Karine |last3=Adams |first3=Michael W. W. |date=2003-06-24 |title=A simple energy-conserving system: proton reduction coupled to proton translocation |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=100 |issue=13 |pages=7545–7550 |doi=10.1073/pnas.1331436100 |doi-access=free |issn=0027-8424 |pmc=164623 |pmid=12792025 |bibcode=2003PNAS..100.7545S }}</ref> elementarni [[sumpor]] i njegovi derivati ({{Chem2|[[sulfat|SO4(2-)]], [[tiosulfat|S2O3(2-)]]}}), ili [[željezo|željezni]] ioni, redukuju se da bi izazvali [[oksidativna fosforilacija| oksidativnu fosforilaciju]]. == Prvo zabilježeno zapažanje == U svom pismu od 14. juna 1680. godine upućenom [[Kraljevsko društvo| Kraljevskom društvu]], [[Antonie van Leeuwenhoek]] je opisao eksperiment koji je izveo tako što je dvije identične staklene cijevi napunio do pola usitnjenim prahom bibera, u koje je dodano malo čiste kišnice. Van Leeuwenhoek je zatvorio jednu od staklenih cijevi plamenom, a drugu ostavio otvorenu. Nekoliko dana kasnije, otkrio je u otvorenoj staklenoj cijevi 'mnogo vrlo malih animalkula, raznih vrsta koje imaju svoje specifično kretanje'. Ne očekujući da će vidjeti bilo kakav život u zatvorenoj staklenoj cijevi, Van Leeuwenhoek je na svoje iznenađenje ugledao 'vrstu živih animalkula koje su bile okrugle i veće od najvećih vrsta za koje sam rekao da su u drugoj vodi'. Uslovi u zatvorenoj cijevi postali su prilično anaerobni zbog potrošnje kisika od strane aerobnih [[mikroorganizam]]]a.<ref name="Gest-2004">Gest, Howard. (2004) ''The discovery of microorganisms by Robert Hooke and Antoni van Leeuwenhoek, Fellows of the Royal Society'', in: 'The Royal Society May 2004 Volume: 58 Issue: 2: pp. 12.</ref> Godine 1913., [[Martinus Beijerinck]] ponovio je Van Leeuwenhoekov eksperiment i identificirao ''[[Clostridium butyricum]]'' kao istaknutu anaerobnu bakteriju u tekućini iz zatvorene epruvete za infuziju papra. Beijerinck je komentirao: {{blockquote|Dakle, dolazimo do izvanrednog zaključka da je, bez sumnje, Van Leeuwenhoek u svom eksperimentu s potpuno zatvorenom epruvetom kultivirao i vidio prave anaerobne bakterije, što će se ponoviti tek nakon 200 godina, naime oko 1862. godine od strane [[Louis Pasteur|Pasteura]]. Razumljivo je da Leeuwenhoek, stotinu godina prije otkrića kisika i sastava zraka, nije bio svjestan značenja svojih zapažanja. Ali činjenica da je u zatvorenoj epruveti uočio povećani pritisak plina uzrokovan fermentativnim bakterijama i, uz to, vidio bakterije, u svakom slučaju dokazuje da nije bio samo dobar posmatrač, već je bio i u stanju osmisliti eksperiment iz kojeg se mogao izvući zaključak.<ref name="Gest-2004"/>}} == Klasifikacije == [[Slika:Ana.png|300px|thumb|right|280px|Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se razlikovati kultiviranjem u epruvetama s [[tioglikolatni bujon| tioglikolatnim bujonom]]: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[adenozin-trifosfat]]a (ATP) nego [[fermentacija]] ili [[anaerobno disanje]]. [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne na samom vrhu. | [[Aerotolerantni organizmi]]] ne trebaju kisik jer anaerobno metaboliziraju energiju. Za razliku od obligatnih anaeroba, međutim, oni nisu otrovani [[kisik]]om. Ravnomjerno su raspoređeni po cijeloj epruveti.}} ]] U praktične svrhe, postoje tri kategorije anaeroba: * '''[[Obligatni anaerobi]]''', kojima šteti prisustvo kisika.<ref name="Prescott-1996">{{cite book |vauthors=Prescott LM, Harley JP, Klein DA |title=Microbiology |publisher = Wm. C. Brown Publishers |year=1996 |edition=3rd |pages=130–131| isbn = 978-0-697-29390-9}}</ref><ref name="Brooks-2007">{{cite book |vauthors=Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA |title=Jawetz, Melnick & Adelberg's Medical Microbiology |publisher = McGraw Hill |year=2007 |edition=24th |pages=307–312| isbn = 978-0-07-128735-7 }}</ref> Dva primjera obligatnih anaeroba su ''Clostridium botulinum'' i bakterije koje žive u blizini hidrotermalnih izvora na dubokomorskom okeanskom dnu. * '''[[Aerotolerantni organizmi]]''', koji ne mogu koristiti kisik za rast, ali toleriraju njegovo prisustvo.<ref name="Hogg-2005">{{cite book |author=Hogg, S. |title=Essential Microbiology| publisher = Wiley |year=2005 |edition=1st |pages=99–100| isbn = 978-0-471-49754-7}}</ref> * '''[[Fakultativni anaerobni organizmi|Fakultativni anaerobi]]''', koji mogu rasti bez kisika, ali koriste kisik ako je prisutan.<ref name="Hogg-2005"/> Međutim, ova klasifikacija je dovedena u pitanje nakon što su nedavna istraživanja pokazala da se ljudski "obligatni anaerobi" (kao što su ''Finegoldia magna'' ili [[metanolgeneza|metanogene]] [[arheje]] ''[[Methanobrevibacter smithii]]'') mogu uzgajati u aerobnoj atmosferi ako se medij za kulturu obogati antioksidansima kao što su [[askorbinska kiselina]], [[glutation]] i [[mokraćna kiselina]].<ref>{{Cite journal|last1=La Scola|first1=B.|last2=Khelaifia|first2=S.|last3=Lagier|first3=J.-C.|last4=Raoult|first4=D.|date=2014|title=Aerobic culture of anaerobic bacteria using antioxidants: a preliminary report|journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases|volume=33|issue=10|pages=1781–1783|doi=10.1007/s10096-014-2137-4|pmid=24820294|s2cid=16682688|issn=0934-9723}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Dione|first1=N.|last2=Khelaifia|first2=S.|last3=La Scola|first3=B.|last4=Lagier|first4=J.C.|last5=Raoult|first5=D.|date=2016|title=A quasi-universal medium to break the aerobic/anaerobic bacterial culture dichotomy in clinical microbiology|journal=Clinical Microbiology and Infection|volume=22|issue=1|pages=53–58|doi=10.1016/j.cmi.2015.10.032|pmid=26577141|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Khelaifia|first1=S.|last2=Lagier|first2=J.-C.|last3=Nkamga|first3=V. D.|last4=Guilhot|first4=E.|last5=Drancourt|first5=M.|last6=Raoult|first6=D.|date=2016|title=Aerobic culture of methanogenic archaea without an external source of hydrogen|journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases|volume=35|issue=6|pages=985–991|doi=10.1007/s10096-016-2627-7|pmid=27010812|s2cid=17258102|issn=0934-9723}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Traore|first1=S.I.|last2=Khelaifia|first2=S.|last3=Armstrong|first3=N.|last4=Lagier|first4=J.C.|last5=Raoult|first5=D.|date=2019|title=Isolation and culture of Methanobrevibacter smithii by co-culture with hydrogen-producing bacteria on agar plates|journal=Clinical Microbiology and Infection|volume=25|issue=12|pages=1561.e1–1561.e5|doi=10.1016/j.cmi.2019.04.008|pmid=30986553|doi-access=free}}</ref> == Energetski metabolizam == Neki obligatni anaerobi koriste [[fermentacija|fermentaciju]], dok drugi koriste [[anaerobno disanje]].<ref>{{cite book |last=Pommerville |first=Jeffrey |date=2010 |title=Alcamo's Fundamentals of Microbiology |publisher=Jones and Bartlett Publishers |page=177 |isbn=978-1-4496-5582-2}}</ref> Aerotolerant organisms are strictly fermentative.<ref>{{cite book |last1=Slonim |first1=Anthony |last2=Pollack |first2=Murray |date=2006 |title=Pediatric Critical Care Medicine |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |page=130 |isbn=978-0-7817-9469-5}}</ref> U prisustvu kisika, fakultativni anaerobi koriste [[aerobno disanje]].<ref name="Hogg-2005" /> U odsustvu [[kisik]], neki fakultativni anaerobi koriste [[fermentacija|fermentaciju]], dok drugi mogu koristiti anaerobno disanje.<ref name="Hogg-2005"/> === Fermentacija === Postoji mnogo anaerobnih fermentativnih reakcija. Fermentativni anaerobni organizmi obično koriste put fermentacije [[mliječna kiselina|mliječne kiseline:[[glukoza|C₆H₁₂O₆]] + 2 [[Adenozin-difosfat|ADP]] + 2 fossfata → 2 [[mliječna kiselina]] + 2 [[Adenozin-trifosfat|ATP]] + 2 H₂O}} [[Energija]] oslobođena u ovoj reakciji (bez [[ADP]]-a i [[fosfat]]a) iznosi približno 150 [[kilodžula po molu|kJ po molu]], koja se čuva generiranjem dva ATP-a iz ADP-a po [[glukoza|glukozi]]. To je samo 5% energije po molekulu šećera koju generira tipična aerobna reakcija. [[Biljke]] i [[gljive]] (npr. [[kvasci]]) općenito koriste [[alkohol]]nu (etanolnu) fermentaciju kada kisik postane ograničen: C₆H₁₂O₆ ([[glukoza]]) + 2 ADP + 2 [[fosfat]]a → 2 C₂H₅OH + 2 CO₂↑ + 2 [[ATP]] + 2 H₂O}} Oslobođena energija je oko 180 kJ/mol, koja se sačuva kada se 2 [[ATP]]-a generiraju iz 2 ADP-a po glukozi. Anaerobne bakterije i [[arheje]] koriste ove i mnoge druge fermentacijske puteve, npr. fermentaciju [[propionat|propionske kiseline]],<ref>{{Cite journal |last1=Piwowarek |first1=Kamil |last2=Lipińska |first2=Edyta |last3=Hać-Szymańczuk |first3=Elżbieta |last4=Kieliszek |first4=Marek |last5=Ścibisz |first5=Iwona |date=January 2018 |title=Propionibacterium spp.—source of propionic acid, vitamin B12, and other metabolites important for the industry |journal=Applied Microbiology and Biotechnology |language=en |volume=102 |issue=2 |pages=515–538 |doi=10.1007/s00253-017-8616-7 |issn=0175-7598 |pmc=5756557 |pmid=29167919}}</ref> fermentaciji [[Buterna kiselina|buterne kiseline]],<ref>{{Cite journal |last1=Seedorf |first1=Henning |last2=Fricke |first2=W. Florian |last3=Veith |first3=Birgit |last4=Brüggemann |first4=Holger |last5=Liesegang |first5=Heiko |last6=Strittmatter |first6=Axel |last7=Miethke |first7=Marcus |last8=Buckel |first8=Wolfgang |last9=Hinderberger |first9=Julia |last10=Li |first10=Fuli |last11=Hagemeier |first11=Christoph |last12=Thauer |first12=Rudolf K. |last13=Gottschalk |first13=Gerhard |date=2008-02-12 |title=The genome of Clostridium kluyveri, a strict anaerobe with unique metabolic features |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=105 |issue=6 |pages=2128–2133 |doi=10.1073/pnas.0711093105 |issn=0027-8424 |pmc=2542871 |pmid=18218779 |bibcode=2008PNAS..105.2128S |doi-access=free }}</ref> [[fermentacija]] [[rastvarač]]em, [[fermentacija miješanih kiselina]], [[fermentacija butandiola]], [[Stickland fermentacija]], [[acetogeneza]] ili [[metanogeneza]]. === Hidroliza CrP-a === [[Kreatin]], organski spoj koji se nalazi u životinjama, omogućava korištenje ATP-a u [[mišić]]ima. [[Fosforilacija]] kreatina omogućava skladištenje lako dostupnog fosfata koji se može dostaviti mišićima.<ref>{{Cite journal |last1=Sahlin |first1=Kent |last2=Harris |first2=Roger C. |date=2011-05-01 |title=The creatine kinase reaction: a simple reaction with functional complexity |journal=Amino Acids |language=en |volume=40 |issue=5 |pages=1363–1367 |doi=10.1007/s00726-011-0856-8 |pmid=21394603 |s2cid=12877062 |issn=1438-2199}}</ref> {{block indent| kreatin + ATP ⇌ fosfokreatin + ADP + H⁺}} Reakcija je također reverzibilna, što omogućava održavanje ćelijskog nivoa ATP-a tokom anoksiskih uslova.<ref>{{Citation |last1=Wang |first1=Y. |title=Hypoxia {{!}} Anaerobic Metabolism in Fish |date=2011-01-01 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123745538001544 |encyclopedia=Encyclopedia of Fish Physiology |pages=1757–1763 |editor-last=Farrell |editor-first=Anthony P. |access-date=2023-04-18 |place=San Diego |publisher=Academic Press |language=en |doi=10.1016/b978-0-12-374553-8.00154-4 |isbn=978-0-08-092323-9 |last2=Richards |first2=J. G.|url-access=subscription }}</ref> This process in animals is seen to be coupled with metabolic suppression to allow certain fish, such as [[goldfish]], to survive environmental anoxic conditions for a short period.<ref>{{Cite journal |last1=van den Thillart |first1=G. |last2=van Waarde |first2=A. |last3=Muller |first3=H. J. |last4=Erkelens |first4=C. |last5=Addink |first5=A. |last6=Lugtenburg |first6=J. |date=1989-04-01 |title=Fish muscle energy metabolism measured by in vivo 31P-NMR during anoxia and recovery |url=https://www.physiology.org/doi/10.1152/ajpregu.1989.256.4.R922 |journal=American Journal of Physiology. Regulatory, Integrative and Comparative Physiology |language=en |volume=256 |issue=4 |pages=R922–R929 |doi=10.1152/ajpregu.1989.256.4.R922 |pmid=2705580 |issn=0363-6119|url-access=subscription }}</ref> == Kultivacija anaeroba == [[Datoteka:Diagnostic algorithm of possible bacterial infection.png|thumb| Primjer algoritma obrade moguće bakterijske infekcije u slučajevima bez specifično traženih ciljeva (nebakterije, mikobakterije itd.), s najčešćim situacijama i agensima koji se vide u okruženju bolnice u Novoj Engleskoj. Među kulturama na agar pločama spominju se višestruki anaerobni mediji za rast. Anaerobi se također mogu identificirati pomoću [[MALDI-TOF]] kao što je prikazano dolje desno.]] Budući da se normalno mikrobno kultiviranje vrši u atmosferskom zraku, koji sadrži molekularni kisik, kultiviranje anaeroba zahtijeva posebne tehnike. Mikrobiolozi koriste nekoliko tehnika prilikom kultiviranja anaerobnih organizama, na primjer, rukovanje bakterijama u [[pretinclu za rukavice]] napunjenoj dušikom ili korištenje drugih posebno zatvorenih spremnika, ili tehnike kao što je ubrizgavanje bakterija u [[Dikotiledone|dicotiladonu]] biljku, koja je okruženje s ograničenim kisikom. [[Plin-pak]] sistem je izolirani spremnik koji postiže anaerobno okruženje reakcijom vode s tabletama [[natrij- borohidrid]]a i [[natrij-bikarbonat]]a, koje proizvode plinoviti vodik i [[ugljik-dioksid]]. [[Vodik]] zatim reaguje sa plinovitim kisikom na [[paladij]]skom katalizatoru kako bi proizveo više vode, čime se uklanja plinoviti kisik. Problem sa Plin-Pak metodom je što može doći do neželjene reakcije koja dovodi do smrti bakterija; stoga treba koristiti [[tioglikolatni bujon|tioglikolatnu podlogu]]. Tioglikolat pruža podlogu koja oponaša podlogu [[Dikotiledone|dikotiledone]],biljke čime se obezbjeđuje ne samo anaerobno okruženje već i sve hranjive tvari potrebne za razmnožavanje bakterija.<ref>[http://ftp.ccccd.edu/dcain/CCCCD%20Micro/gaspakjar.htm "GasPak System"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928043031/http://ftp.ccccd.edu/dcain/CCCCD%20Micro/gaspakjar.htm |date=2009-09-28 }}. Accessed May 3, 2008.</ref> Dana 6. maja 2018. godine, francuski tim je dokazao vezu između [[redoks]] reakcija i anaeroba u [[gastrointestinalni trakt|crijevima]] <ref>{{Cite journal|last1=Million|first1=Matthieu|last2=Raoult|first2=Didier|date=December 2018|title=Linking gut redox to human microbiome|journal=Human Microbiome Journal|volume=10|pages=27–32|doi=10.1016/j.humic.2018.07.002|doi-access=free}}</ref> na osnovu kliničkih studija teške akutne [[pothranjenost]]i.<ref>{{Cite journal|last1=Million|first1=Matthieu|last2=Tidjani Alou|first2=Maryam|last3=Khelaifia|first3=Saber|last4=Bachar|first4=Dipankar|last5=Lagier|first5=Jean-Christophe|last6=Dione|first6=Niokhor|last7=Brah|first7=Souleymane|last8=Hugon|first8=Perrine|last9=Lombard|first9=Vincent|last10=Armougom|first10=Fabrice|last11=Fromonot|first11=Julien|date=May 2016|title=Increased Gut Redox and Depletion of Anaerobic and Methanogenic Prokaryotes in Severe Acute Malnutrition|journal=Scientific Reports|volume=6|issue=1|article-number=26051|doi=10.1038/srep26051|issn=2045-2322|pmc=4869025|pmid=27183876|bibcode=2016NatSR...626051M}}{{Retracted|doi=10.1038/s41598-023-44597-3|pmid=37903811|https://retractionwatch.com/?s=Didier+Raoult ''Retraction Watch''|intentional=yes}}</ref><ref group=note>This study was later retracted over ethical oversight concerns.</ref> These findings led to the development of an aerobic culture of "anaerobes" by the addition of [[antioxidant]]s in the culture medium.<ref>{{Cite journal|last1=Guilhot|first1=Elodie|last2=Khelaifia|first2=Saber|last3=La Scola|first3=Bernard|last4=Raoult|first4=Didier|last5=Dubourg|first5=Grégory|date=March 2018|title=Methods for culturing anaerobes from human specimen|journal=Future Microbiology|volume=13|issue=3|pages=369–381|doi=10.2217/fmb-2017-0170|pmid=29446650|issn=1746-0913}}</ref> == Višećelijski oblik života == Vrlo malo višećelijskih oblika života su anaerobni, jer samo aerobno disanje može osigurati dovoljno energije za složeni metabolizam. Izuzeci uključuju tri vrste ''[[Loricifera]]'' (veličine < 1 mm) i 10-ćelijsku ''[[Henneguya zschokkei]]''.<ref>[https://edition.cnn.com/2020/02/26/world/first-animal-doesnt-breathe-oxygen-scn-trnd/index.html Scientists discovered the first animal that doesn't need oxygen to live ]</ref> U 2010. godini, tri vrste anaerobnih ''Loricifera'' otkrivene su u [[mipersalinitet|hipersalinim]] [[anoksična voda|anoksičnim]] [[bazen L'Atalante| bazenu L'Atalante]] na dnu [[mediteran|Sredozemnog mora]]. Nedostaju im [[mitohondrije]], koje sadrže put [[oksidativna fosforilacija| oksidativne fosforilacije]], koji kod svih ostalih životinja kombinuje [[kisik]] sa [[glukoza|glukozom]] da bi proizveo metaboličku energiju; stoga ne konzumiraju kisik. Umjesto toga, ove ''loricifere'' crpe svoju energiju iz [[vodik]]a, koristeći [[hidrogenosom]]e.<ref>[https://web.archive.org/web/20100418230614/http://news.nationalgeographic.com/news/2010/04/100416-oxygen-free-complex-animals-mediterranean/ Oxygen-Free Animals Discovered-A First, National Geographic news]</ref><ref name="Kristensen-2010"/> ''Henneguya zschokkei'' također nema [[mitohondrije]], [[mitohondrijska DNK| mitohondrijsku DNK]] i oksidativne puteve. Uočeno je da mikroskopski, parazitski [[cnidaria]] sadrži [[organele]] povezane s [[mitohondrija]]ma. Ove organele sadrže gen koji kodiraju metaboličke funkcije, poput onih uključenih u [[metabolizam]] [[aminokiselina]]. Međutim, ovim specijaliziranim organelama nedostaju ključne karakteristike tipičnih mitohondrija koje se nalaze u bliskoj srodnoj aerobnoj *[[Myxobolus squamalus]]''. Zbog teškoće kultiviranja ''H. zschokkei'', malo se razumije u njen anaerobni put.<ref>{{Cite journal |last1=Yahalomi |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D. |last3=Neuhof |first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=2020-03-10 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya ) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |pmid=32094163 |pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |issn=0027-8424 |doi-access=free }}</ref> == Simbioza == Anaerobno disanje i njegovi krajnji produkti mogu olakšati [[simbioza|simbiozu]] između anaeroba i aeroba. Ovo se dešava kod različitih [[Takson|taksona]], često kao kompenzacija za nutritivne potrebe.<ref name="Moran-2006">{{Cite journal |last=Moran |first=Nancy A. |date=2006-10-24 |title=Symbiosis |journal=Current Biology |language=English |volume=16 |issue=20 |pages=R866–R871 |doi=10.1016/j.cub.2006.09.019 |issn=0960-9822 |pmid=17055966|s2cid=235311996 |doi-access=free |bibcode=2006CBio...16.R866M }}</ref> Anaerobioza i simbioza se javljaju u interakcijama između cilijata i prokariota. Anaerobni cilijati interaguju s prokariotima u endosimbiotskom odnosu. Ovi odnosi su posredovani u kojima cilijata ostavlja krajnje proizvode koje njegov [[[prokariot]]ski simbiont koristi. [[Cilijate]] to postižu fermentativnim metabolizmom. [[Burag]] raznih životinja sadrži ovog cilijata zajedno s mnogim drugim anaerobnim bakterijama, [[protozoa]]ma i [[gljive|gljivicama]].<ref>{{Cite journal |last=Flint |first=Harry J. |date=September 1994 |title=Molecular genetics of obligate anaerobes from the rumen |journal=FEMS Microbiology Letters |volume=121 |issue=3 |pages=259–267 |doi=10.1111/j.1574-6968.1994.tb07110.x |pmid=7926679 |s2cid=24273083 |issn=0378-1097|doi-access=free }}</ref> Konkretno, [[metanogeneza|metanogene]] [[arheje]] koje se nalaze u [[burag]]u djeluju kao simbiont anaerobnih cilijata.<ref>{{Cite journal |last1=Rotterová |first1=Johana |last2=Edgcomb |first2=Virginia P. |last3=Čepička |first3=Ivan |last4=Beinart |first4=Roxanne |date=September 2022 |title=Anaerobic ciliates as a model group for studying symbioses in oxygen-depleted environments |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jeu.12912 |journal=Journal of Eukaryotic Microbiology |language=en |volume=69 |issue=5 |article-number=e12912 |doi=10.1111/jeu.12912 |pmid=35325496 |s2cid=247677842 |issn=1066-5234|url-access=subscription }}</ref> Ovi anaerobi su korisni osobama s buragom zbog svoje sposobnosti da razgrađuju [[celuloza|celulozu]], čineći je bioraspoloživom kada je inače ne bi bila probavljiva za [[životinje]].<ref name="Moran-2006" /> [[Termiti]] koriste anaerobne bakterije za fiksiranje i ponovno hvatanje dušika. Konkretno, stražnje crijevo termita je puno bakterija koje fiksiraju dušik, čije funkcije ovise o koncentraciji dušika u prehrani. Uočeno je da se smanjenje [[acetilen]]a kod termita povećava kod termita s prehranom siromašnom dušikom, što znači da se aktivnost nitrogenaze povećava kako se sadržaj dušika u termitima smanjuje.<ref name="Breznak-1973">{{Cite journal |last1=Breznak |first1=John A. |last2=Brill |first2=Winston J. |last3=Mertins |first3=James W. |last4=Coppel |first4=Harry C. |date=August 1973 |title=Nitrogen Fixation in Termites |url=https://www.nature.com/articles/244577a0 |journal=Nature |language=en |volume=244 |issue=5418 |pages=577–580 |doi=10.1038/244577a0 |pmid=4582514 |bibcode=1973Natur.244..577B |s2cid=4223979 |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Jedna od funkcija [[mikrobiom|mikrobiote]] termita je ponovno hvatanje dušika iz mokraćne kiseline termita. To omogućava očuvanje dušika iz prehrane koja inače ima malo [[dušik]]a.<ref name="Breznak-1973" /><ref name="Thong-On-2012">{{Cite journal |last1=Thong-On |first1=Arunee |last2=Suzuki |first2=Katsuyuki |last3=Noda |first3=Satoko |last4=Inoue |first4=Jun-ichi |last5=Kajiwara |first5=Susumu |last6=Ohkuma |first6=Moriya |date=2012 |title=Isolation and Characterization of Anaerobic Bacteria for Symbiotic Recycling of Uric Acid Nitrogen in the Gut of Various Termites |url=https://www.jstage.jst.go.jp/article/jsme2/27/2/27_ME11325/_article |journal=Microbes and Environments |volume=27 |issue=2 |pages=186–192 |doi=10.1264/jsme2.ME11325 |pmc=4036019 |pmid=22791052}}</ref> Analiziran je [[mikrobiom]] stražnjeg crijeva različitih termita, pokazujući 16 različitih anaerobnih vrsta bakterija, uključujući rod ''[[Clostridia]]'', porodicu ''[[Enterobacteriaceae]]'' i [[Coccus|Gram-pozitivne koke]].<ref name="Thong-On-2012" /> == Također pogledajte== * [[Aerobni organizam]] * [[Redoks gradijent]] == Napomene == {{Reflist|group=napomena}} == Reference == {{Reflist}} {{Authority control}} {{Portal|Biologija}} [[Kategorija:Mikrobiologija]] [[Kategorija:Anaerobi| ]] [[Kategorija:Mikrobiomi]] buyexmp42nfl0ky16me3ouzmhxd4zyb 0 533338 3830478 3830428 2026-04-15T17:25:02Z AnToni 2325 Zašto velikim početnim slovom? 3830478 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Ebu Zejd Al-Balhi | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = oko 850. | mjesto_rođenja = Šamistijan, Horasan (moderni Afganistan) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1013|||934||}} | mjesto_smrti = | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Medicina]], [[geografija]], [[matematika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} ''Ebu Zejd Al-Balhi'' (perzijski: ابو زید احمد بن سهل بلخی) bio je perzijski muslimanski [[polimat]]: geograf, matematičar, ljekar, [[Psihologija|psiholog]] i naučnik. Rođen je 850. godine u Šamistijanu, u provinciji Balh, Veliki Horasan, i bio je učenik Al-Kindija. Također je osnovao "Balhī školu" terestričkog mapiranja u Bagdadu.<ref>E. Edson and Emilie Savage-Smith, Medieval Views of the Cosmos, pp. 61–3, Bodleian Library, University of Oxford</ref> Vjeruje se da je Al-Balhi bio jedan od prvih naučnika koji je dijagnosticirao da mentalne bolesti mogu imati psihološke i fiziološke uzroke i bio je prvi koji je tipizirao četiri vrste emocionalnih poremećaja: [[strah]] i anksioznost; ljutnju i agresiju; [[Tuga|tugu]] i [[Depresija|depresiju]]; i opsesije. == Biografija == Al-Balhi je rođen 850. godine u malom selu Šamistijan, u području Balh koje je danas dio Afganistana. Kao mladić, otprilike u vrijeme Al-Kindijeve smrti,<ref>Biesterfeldt, Hans Hinrich (2011), "al-Balkhī, Abū Zayd", in Lagerlund, Henrik (ed.), Encyclopedia of Medieval Philosophy, Dordrecht: Springer Netherlands, pp. 139–141, doi:10.1007/978-1-4020-9729-4_73, ISBN 978-1-4020-9729-4, retrieved 2021-12-15</ref> Al-Balhi je putovao u Irak.<ref>Foundation, Encyclopaedia Iranica. "Welcome to Encyclopaedia Iranica". iranicaonline.org.</ref> U to vrijeme islamska kultura je ulagala snažne napore da apsorbuje znanje prethodnih civilizacija i doživljavala vlastiti kulturni procvat. Ovaj period se ponekad naziva [[Zlatno doba islama|zlatnim dobom islama]]. Al-Balhi je proveo osam godina u Iraku. Jedan od njegovih učitelja bio je filozof Abu Jusuf Al-Kendī. Vratio se u Balk i počeo podučavati ono što je naučio. Ahmed ibn Sahl, vladar Balka i okolnih teritorija, ponudio mu je i spisateljski i ministarski položaj, a Al-Balhi je prihvatio prvu ponudu, a odbio drugu. Kralj je potvrdio njegovu odluku i finansijski ga podržao. Al-Balhi je još jednom otputovao u [[Bagdad]], prije nego što se posljednji put vratio u Balh i tamo ostao do svoje smrti 934. godine.<ref>Who was Abu Zayd al-Balkhi? Malik Badri, introduction to Sustenance of the Soul, Gutenberg Press</ref> === Lične karakteristike === Posjedovao je prilično rezervisan i izoliran karakter, zbog čega nije prikupljeno dovoljno podataka o njegovom ličnom životu.<ref> al-Balkhī, Abū Zayd; Badri, Malik (2013), "Who was Abū Zayd al-Balkhī?", Abu Zayd AlBalkhi’s Sustenance of the Soul, The Cognitive Behavior Therapy of A Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought, pp. 1–7, doi:10.2307/j.ctvh4zfhk.4, JSTOR j.ctvh4zfhk.4, retrieved 2021-12-15</ref> Prema riječima Ebu Muhameda El-Hasana ibn El-Vazirija, jednog od njegovih učenika, Al-Balhijevo lice bilo je prekriveno ožiljcima koje je zadobio nakon što je prebolio [[Boginje]]. == Politika == U zbirci djela Al-Tavhidija iz X stoljeća, Al-Balhi opisuje [[Politika|politiku]] kao umjetnost koja ima za cilj doprinijeti usponu zemlje. Nadalje, spominje pet odvojenih izvora koji utiču na ukupni ishod politike. To uključuje opipljivi cilj koji odgovara poslovima podanika, službeni razlog u vezi s općom dobrobiti naroda, pokretačku snagu kao "brigu vladara za poslove svojih podanika", svrhu kao očuvanje javnog blagostanja, kao i instrumentalni cilj koji se sastoji od korištenja "podsticanja i zastrašivanja" za postizanje cilja. == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Geografi]] [[Kategorija:Matematičari]] [[Kategorija:Medicinski istraživači]] m0gpxvovfftejf34hjj7ia7nr9dfg8i 0 533339 3830435 2026-04-15T12:23:28Z Bombarderos 180319 Preusmjereno na [[Fakultativni anaerobi]] 3830435 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Fakultativni anaerobi]] es0vlhic6sw8sr946pxgbd4aqae33zn 0 533340 3830481 2026-04-15T17:34:03Z Bombarderos 180319 Nova stranica: Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref>Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean... 3830481 wikitext text/x-wiki [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref>Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean [[oxygen minimum zone]]s at 300 m (blue).<ref>Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Hipoksija''' se odnosi na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref>{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21 December 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13 December 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref>Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref>Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref>Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref>Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref>[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=2006-09-01 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=2010-05-01|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik| rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika| zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref>Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref>{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1 mg kisika da se razgradi 1 mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref>{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350 nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5 mg/(m³/dan).<ref>{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref>{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=2009-02-20|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ekologija]] [[Kategorija: Hemijska okeanografija]] [[Kategorija: Staništa]] [[Kategorija: [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref>Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean [[oxygen minimum zone]]s at 300 m (blue).<ref>Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Hipoksija''' se odnosi na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref>{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21 December 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13 December 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref>Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref>Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref>Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref>Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref>[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=2006-09-01 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=2010-05-01|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik| rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika| zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref>Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref>{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1 mg kisika da se razgradi 1 mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref>{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350 nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5 mg/(m³/dan).<ref>{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref>{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=2009-02-20|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija: Hemijska okeanografija]] [[Kategorija: Hidrologija]] [[Kategorija: Voda]] [[Kategorija: Kisik]] [[Kategorija: Limnologija]] [[Kategorija: Kisik]] [[Kategorija: Ekosistemi]] [[Kategorija: Limnologija]] o2ng1kh83fvmt71nr8r7ds2yy78pqce 3830484 3830481 2026-04-15T17:42:24Z Bombarderos 180319 3830484 wikitext text/x-wiki [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref>Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean [[oxygen minimum zone]]s at 300 m (blue).<ref>Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Okolinska hipoksija''' ili '''[[okolišna hipoksija]]''' odnosi se na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref>{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21 December 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13 December 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref>Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref>Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref>Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref>Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref>[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=2006-09-01 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=2010-05-01|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik| rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika| zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref>Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref>{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1 mg kisika da se razgradi 1 mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref>{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350 nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5 mg/(m³/dan).<ref>{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref>{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=2009-02-20|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ekologija]] [[Kategorija: Hemijska okeanografija]] [[Kategorija: Staništa]] [[Kategorija: [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref>Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean [[oxygen minimum zone]]s at 300 m (blue).<ref>Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Hipoksija''' se odnosi na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref>{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21 December 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13 December 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref>Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref>Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref>Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref>Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref>[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=2006-09-01 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=2010-05-01|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik| rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika| zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref>Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref>{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1 mg kisika da se razgradi 1 mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref>{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350 nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5 mg/(m³/dan).<ref>{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref>{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=2009-02-20|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija: Hemijska okeanografija]] [[Kategorija: Hidrologija]] [[Kategorija: Voda]] [[Kategorija: Kisik]] [[Kategorija: Limnologija]] [[Kategorija: Kisik]] [[Kategorija: Ekosistemi]] [[Kategorija: Limnologija]] bo3ej2wbqfjmlzw3hsa3xy1mcbxlh99 3830488 3830484 2026-04-15T17:44:47Z Bombarderos 180319 3830488 wikitext text/x-wiki [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref>Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean [[oxygen minimum zone]]s at 300 m (blue).<ref>Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Okolinska hipoksija''' ili '''okolišna hipoksija''' odnosi se na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref>{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21 December 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13 December 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref>Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref>Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref>Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref>Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref>[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=2006-09-01 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=2010-05-01|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik| rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika| zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref>Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref>{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1 mg kisika da se razgradi 1 mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref>{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350 nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5 mg/(m³/dan).<ref>{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref>{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=2009-02-20|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ekologija]] [[Kategorija: Hemijska okeanografija]] [[Kategorija: Staništa]] [[Kategorija: [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref>Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean [[oxygen minimum zone]]s at 300 m (blue).<ref>Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Hipoksija''' se odnosi na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref>{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21 December 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13 December 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref>Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref>Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref>Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref>Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref>[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=2006-09-01 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=2010-05-01|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik| rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika| zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref>Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref>{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1 mg kisika da se razgradi 1 mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref>{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350 nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5 mg/(m³/dan).<ref>{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref>{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=2009-02-20|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija: Hemijska okeanografija]] [[Kategorija: Hidrologija]] [[Kategorija: Voda]] [[Kategorija: Kisik]] [[Kategorija: Limnologija]] [[Kategorija: Kisik]] [[Kategorija: Ekosistemi]] [[Kategorija: Limnologija]] 3x3mv1o55yjzffbdcq2tednv8f7r7cx 3830491 3830488 2026-04-15T17:50:31Z Bombarderos 180319 3830491 wikitext text/x-wiki [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref>Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> s obalnim lokacijama gdje su antropogeni [[nutrijent]]i uzrokovali ili pogoršali pad kisika na <2 mg/L (<63 μmol/L) (crveno), i okeanskim [[zona minimalne količine kisika|zonama minimalne količine kisika]] na 300 m (plavo).<ref>Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Okolinska hipoksija''' ili '''okolišna hipoksija''' odnosi se na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref>{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21 December 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13 December 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref>Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref>Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref>Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref>Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref>[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=2006-09-01 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=2010-05-01|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik| rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika| zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref>Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref>{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1 mg kisika da se razgradi 1 mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref>{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350 nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5 mg/(m³/dan).<ref>{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref>{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=2009-02-20|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija: Ekologija]] [[Kategorija: Hemijska okeanografija]] [[Kategorija: Staništa]] [[Kategorija: [[Slika:Global areas of hypoxia.jpg|thumb|upright=1.45| Mapa niskih i opadajućih nivoa kisika u okeanu, 2009.,<ref>Breitburg, D., Levin, L. A., Oschlies, A., Gregoire, M., Chavez, F. P., and Conley, D. J. (2018) "Declining oxygen in the global ocean and coastal waters". ''Science'', '''359''': eaam7240. {{doi|10.1126/science.aam7240}}.</ref> with coastal sites where anthropogenic nutrients have caused or exacerbated oxygen declines to <2 mg/L (<63 μmol/L) (red), and ocean [[oxygen minimum zone]]s at 300 m (blue).<ref>Benway, H.M., Lorenzoni, L., White, A.E., Fiedler, B., Levine, N.M., Nicholson, D.P., DeGrandpre, M.D., Sosik, H.M., Church, M.J., O'Brien, T.D. and Leinen, M. (2019) "Ocean time series observations of changing marine ecosystems: an era of integration, synthesis, and societal applications", ''Frontiers in Marine Science'', '''6'''(393). {{doi|10.3389/fmars.2019.00393|doi-access=free}}.</ref>]] {{Zagađenje bočna traka|Voda}} '''Hipoksija''' se odnosi na uslove niskog sadržaja [[kisik]]a. [[Hipoksija]] je problematična za organizme koji dišu vazduh, ali je neophodna za mnoge anaerobne organizme. Hipoksija se odnosi na mnoge situacije, ali se obično odnosi na atmosferu i prirodne vode.<ref name=Diaz/> ==Atmosferska hipoksija== Atmosferska hipoksija se prirodno javlja na velikim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. Ukupni [[atmosferski pritisak]] se smanjuje sa povećanjem nadmorske visine, što uzrokuje niži parcijalni pritisak kisika, što se definiše kao hipobarna hipoksija. Kisik ostaje na 20,9% ukupne smjese plinova, za razliku od hipoksijske hipoksije, gdje je procenat kiseonika u zraku (ili [[krv]]i) smanjen. Ovo je uobičajeno u zatvorenim jazbinama nekih podzemnih životinja, kao što su blesmolovi.<ref name=Roper2001>{{cite journal | author = Roper, T.J.| year = 2001 | title = Environmental conditions in burrows of two species of African mole-rat, ''Georychus capensis'' and ''Cryptomys damarensis'' | journal = Journal of Zoology | volume = 254 | issue = 1 | pages = 101–07 | doi = 10.1017/S0952836901000590|display-authors=etal}}</ref> Atmosferska hipoksija je također osnova [[trening na visini|treninga na visini]], koji je standardni dio treninga za elitne sportiate. Nekoliko kompanija oponaša hipoksiju koristeći normobaričnu [[Hipobarna komora|vještačka atmosfera]]. ==Vodena hipoksija== {{glavni|Deoksigenacija okeana}} Vodeni sistem kojem nedostaje rastvoreni kiseonik (0% zasićenja) naziva se anaerobni, [[Reducirajuća okolina|redukujući]] ili [[Anoksične vode|anoksični]]. U vodi, nivo kisika je približno 7 ppm ili 0,0007% u vodi dobrog kvaliteta, ali varira.<ref>{{cite web|title=Dissolved Oxygen |url=http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |work=Water Quality |publisher=Water on the Web |access-date=21 December 2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213101908/http://www.waterontheweb.org/under/waterquality/oxygen.html |archive-date=13 December 2012 }}</ref> Mnogi organizmi zahtijevaju hipoksijske uslove. Kiseik je, naprimjer, otrovan za [[anaerobne bakterije]].<ref name=Diaz>{{cite journal |doi=10.1126/science.1156401 |title=Spreading Dead Zones and Consequences for Marine Ecosystems |date=2008 |last1=Diaz |first1=Robert J. |last2=Rosenberg |first2=Rutger |journal=Science |volume=321 |issue=5891 |pages=926–929 |pmid=18703733 |bibcode=2008Sci...321..926D |s2cid=32818786 }}</ref> '''Iscrpljivanje kisika''' se obično izražava kao postotak kisika koji bi se otopio u vodi na prevladavajućoj temperaturi i [[salinitet]]u. Sistem s niskom koncentracijom – u rasponu između 1 i 30% zasićenja – naziva se '''hipoksijski''' ili '''disoksijski'''. Većina [[riba]] ne može živjeti ispod 30% zasićenja jer se oslanjaju na kisik za dobijanje energije iz hranjivih tvari. Hipoksija dovodi do oštećene [[razmnožavanje|reprodukcije]] preostalih riba putem [[endokrini disruptor|endokrinog disruptora]].<ref>Wu, R. et al. 2003. [https://www.researchgate.net/publication/231277909_Aquatic_Hypoxia_Is_an_Endocrine_Disruptor_and_Impairs_Fish_Reproduction Aquatic Hypoxia Is an Endocrine Disruptor and Impairs Fish Reproduction]</ref> "Zdravo" vodeno okruženje rijetko bi trebalo imati zasićenje manje od 80%. '''Egzaerobna''' zona se nalazi na granici anoksičnih i hipoksijskih zona. Hipoksija se može javiti u cijelom vodenom stupcu, a također i na velikim nadmorskim visinama, kao i u blizini sedimenata na dnu. Obično se proteže kroz 20–50% vodenog stuba, ali ovisi o dubini vode i lokaciji piknoklina (brze promjene gustoće vode s dubinom). Može se javiti u 10–80% vodenog stuba. Naprimjer, u vodenom stubu od 10 metara, može doseći i do dva metra ispod površine. U vodenom stubu od 20 metara, može se protezati i do osam metara ispod površine.<ref>Rabalais, Nancy; Turner, R. Eugene; Justic´, Dubravko; Dortch, Quay; Wiseman, William J. Jr. Characterization of Hypoxia: Topic 1 Report for the Integrated Assessment on Hypoxia in the Gulf of Mexico. Ch. 3. NOAA Coastal Ocean Program, Decision Analysis Series No. 15. May 1999. < http://oceanservice.noaa.gov/products/hypox_t1final.pdf >. Retrieved February 11, 2009.</ref> === Sezonsko ubijanje === Iscrpanje kisika može dovesti do ljetnog i zimskog "ubijanja". Tokom ljetne [[stratifikacija (voda)|stratifikacije]], unosi organske materije i [[sedimentacija]] [[primarni producent|primarnih producenata]] mogu povećati stopu [[fiziologija disanja|disanja]] u [[hipolimnion]]u. Ako iscrpljivanje kisika postane ekstremno, aerobni organizmi, poput riba, mogu uginuti, što rezultira onim što je poznato kao "ljetno ubijanje".<ref name=Limnology>Wetzel, R. G. (2001). ''Limnology: Lake and river ecosystems''. San Diego: Academic Press.</ref> Iste pojave mogu se javiti i zimi, ali iz različitih razloga. Tokom zime, [[led]] i [[snijeg]] mogu [[Slabljenje|oslabiti]] [[svjetlost]] i stoga smanjiti brzinu [[fotosinteza|fotosinteze]]. Zamrzavanje jezera također sprječava interakcije zraka i vode koje omogućavaju razmjenu kisika. To stvara nedostatak kisika dok se disanje nastavlja. [Kada se kisik znatno iscrpi, [[anaerobni organizmi]] mogu uginuti, što rezultira "zimskim pokoljem".<ref name=Limnology /> ===Uzroci hipoksije=== [[Datoteka:Decline of oxygen saturation to anoxia at night Kiel Fjord Germany.png|thumb|280px|left|Pad zasićenosti kisikom do anoksije, izmjeren tokom noći u [[Kiel Fjord]], Njemačka. Dubina = 5 m]] Iscrpljivanje kisika može biti rezultat brojnih prirodnih faktora, ali najčešće je problem kao posljedica [[zagađenja]] i [[eutrofikacije]] u kojoj [[Hranljive tvari#Hranljive tvari i okoliš|hranjive tvari za biljke]] ulaze u rijeku, jezero ili okean, što potiče cvjetanje [[fitoplanktona]]. Dok fitoplankton, putem [[fotosinteze]], povećava zasićenost rastvorenim kisikom tokom dnevnih sati, gusta populacija [[Cvjetanja algi|cvjetanja]] smanjuje zasićenost rastvorenim kisikom tokom noći [[ćelijskim disanjem#Aerobno disanje|disanjem]]. Kada ćelije fitoplanktona uginu, one tonu prema dnu i razgrađuju se bakterijama, procesom koji dodatno smanjuje rastvoreni kisik u vodenom stupcu. Ako smanjenje kisika napreduje do hipoksije, može doći do uginuća riba, a mogu uginuti i beskičmenjaci poput crva i školjki na dnu. [[Slika:Fishkillk.jpg|thumb|left|Slika iz podvodnog videa morskog dna. Dno je prekriveno [[rakovi]]ma, [[riba]]ma i [[školjke|školjkama]] koje su očigledno mrtve ili umiru od nedostatka kisika.]] Hipoksija se može javiti i u odsustvu zagađivača. Naprimjer, u estuarijima, budući da je [[slatka voda]] koja teče iz rijeke u more manje gusta od [[slana voda|slane vode]], može doći do stratifikacije u vodenom stupcu. Vertikalno miješanje između vodenih tijela je stoga smanjeno, što ograničava dotok kisika iz površinskih voda u slanije vode na dnu. Koncentracija kisika u donjem sloju tada može postati dovoljno niska da dođe do hipoksije. Područja koja su posebno sklona ovome uključuju plitke vode poluzatvorenih vodenih tijela kao što su Waddenzee ili [[Meksički zaliv]], gdje je oticanje s kopna značajno. U ovim područjima može se stvoriti takozvana "[[mrtva zona (ekologija)|mrtva zona]]". Uslovi niskog rastvorenog kisika često su sezonski, kao što je slučaj u [[Hood Canal]] i područjima [[Puget Sound]], u državi Washington.<ref>Encyclopedia of Puget Sound: Hypoxia http://www.eopugetsound.org/science-review/section-4-dissolved-oxygen-hypoxia</ref> [[Svjetski institut za resurse]] je identificirao 375 hipoksijskih obalnih zona širom svijeta, koncentriranih u obalnim područjima zapadne Evrope, istočne i južne obale SAD-a i istočne Azije, posebno u Japanu.<ref>Selman, Mindy (2007) ''Eutrophication: An Overview of Status, Trends, Policies, and Strategies.'' World Resources Institute.</ref> [[Slika:Jubilee-Mobile-Bay-Alabama-crabs-flounders.jpg|thumb|right| [[Jubilej Mobile Baya|Jubilej]] fotografija iz [[Mobile Baya]].]] Hipoksija bi također mogla biti objašnjenje za periodične pojave poput jubileja Mobile Baya, gdje vodeni život iznenada juri u plićak, možda pokušavajući pobjeći od vode osiromašene kisikom. Nedavni široko rasprostranjeni pomor školjki u blizini obala [[Oregon]]a i [[Washington]]a također se pripisuje cikličnoj [[ekologija|ekološkol]] [[mrtva zona (ekologija)|mrtvoj zoni]].<ref>[http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html oregonstate.edu] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901192135/http://oregonstate.edu/dept/ncs/newsarch/2006/Aug06/dieoff.html |date=2006-09-01 }} – Dead Zone Causing a Wave of Death Off Oregon Coast (8/9/2006)</ref> ==== Razgradnja fitoplanktona ==== [[Fitoplankton]] se uglavnom sastoji od [[lignin]]a i [[celuloza|celuloze]], koji se razgrađuju oksidativnim mehanizmom, pri čemu se troši kisik.<ref name=":0">{{Cite journal|last1=Gubernatorova|first1=T. N.|last2=Dolgonosov|first2=B. M.|date=2010-05-01|title=Modeling the biodegradation of multicomponent organic matter in an aquatic environment: 3. Analysis of lignin degradation mechanisms|journal=Water Resources|language=en|volume=37|issue=3|pages=332–346|doi=10.1134/S0097807810030085|bibcode=2010WRes...37..332G |s2cid=98068128|issn=0097-8078}}</ref> ===== Okolinski faktori ===== [[Datoteka:Drivers of hypoxia and acidification in upwelling shelf systems.svg|thumb|upright=1.8| Pokretači hipoksije i intenziviranja [[zakiseljavanje okeana|zakiseljavanja okeana]] u uzlaznim sistemima šelfa. Vjetrovi koji idu prema [[ekvator]]u pokreću [[uzlazni šelf]]. Vjetrovi koji idu prema ekvatoru pokreću uzlazni šelf sa niskim [[rastvoreni kisik|rastvorenim kisikom]] (DO), visokim sadržajem hranjivih tvari i visokim [[rastvoreni neorganski ugljik| rastvorenim neorganskim ugljikom]] (DIC) sadržajem iznad [[zona minimuma kisika| zone minimuma kisika]]. Gradijenti produktivnosti i vremena zadržavanja vode na dnu između šelfova pokreću jačinu smanjenja (povećanja) DO (DIC) dok voda prelazi preko produktivnog [[Kontinentalni ptag|kontinentalnog šelfa]].<ref name=Chan2019>Chan, F., Barth, J.A., Kroeker, K.J., Lubchenco, J. and Menge, B.A. (2019) "The dynamics and impact of ocean acidification and hypoxia". ''Oceanography'', '''32'''(3): 62–71. {{doi|10.5670/oceanog.2019.312}}. [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref><ref>Gewin, V. (2010) "Oceanography: Dead in the water". ''Nature'', '''466'''(7308): 812. {{doi|10.1038/466812a}}.</ref>]] Razgradnja fitoplanktona u okolišu ovisi o prisutnosti kisika, a kada kisika više nema u vodenim površinama, ligninperoksidaze ne mogu nastaviti razgrađivati lignin. Kada kisika nema u vodi, vrijeme potrebno za razgradnju [[fitoplankt]]ona mijenja se sa 10,7 dana na ukupno 160 dana. Brzina razgradnje fitoplanktona može se predstaviti ovom jednačinom.: ;<math>G(t) = G(0)e^{-kt}</math> U ovoj jednačini, G(t) je ukupna količina čestica organskog ugljika (POC) u datom trenutku, t. G(0) je koncentracija POC-a prije nego što dođe do razgradnje. k je konstanta brzine u godini-1, a t je vrijeme u godinama. Za većinu POC-a fitoplanktona, k je oko 12,8 godina-1, ili oko 28 dana da se skoro 96% ugljika razgradi u ovim sistemima. Dok kod anoksičnih sistema razgradnja POC-a traje 125 dana, preko četiri puta duže.<ref>{{Cite journal|last=Harvey|first=H. Rodger|title=Kinetics of phytoplankton decay during simulated sedimentation: Changes in biochemical composition and microbial activity under oxic and anoxic conditions|journal=Geochimica et Cosmochimica Acta|volume=59|issue=16|pages=3367–77|doi=10.1016/0016-7037(95)00217-n|year=1995|bibcode=1995GeCoA..59.3367H}}</ref> Potrebno je otprilike 1 mg kisika da se razgradi 1 mg POC-a u okolini, te stoga hipoksija nastaje brzo jer se kisik brzo troši za probavu POC-a. Oko 9% POC-a u fitoplanktonu može se razgraditi u jednom danu na 18°C. Stoga je potrebno oko jedanaest dana da se fitoplankton potpuno razgradi.<ref>{{Cite journal|last=Jewell|first=William J.|title=Aquatic Weed Decay: Dissolved Oxygen Utilization and Nitrogen and Phosphorus Regeneration|journal=Journal |publisher= Water Pollution Control Federation |year=1971|volume=43|issue=7|pages=1457–67|pmid=5568364}}</ref> Nakon što se POC razgradi, ove čestice se mogu pretvoriti u drugi rastvoreni ugljik, kao što su [[ugljik-dioksid]], [[bikarbonat]]ni ioni i [[karbonat]]. Čak 30% fitoplanktona može se razgraditi u rastvoreni ugljik. Kada ovaj čestični organski ugljik reaguje sa [[UV|ultraljubičastim svjetlom]] od 350 nm, formira se rastvoreni neorganski ugljik, uklanjajući još više kisika iz okoline u obliku ugljik- dioksida, bikarbonatnih iona i karbonata. Rastvoreni neorganski ugljik se proizvodi brzinom od 2,3–6,5 mg/(m³/dan).<ref>{{Cite journal|last1=Johannessen|first1=Sophia C.|last2=Peña|first2=M. Angelica|last3=Quenneville|first3=Melanie L.|title=Photochemical production of carbon dioxide during a coastal phytoplankton bloom|journal=Estuarine, Coastal and Shelf Science|volume=73|issue=1–2|pages=236–42|doi=10.1016/j.ecss.2007.01.006|year=2007|bibcode=2007ECSS...73..236J}}</ref> Kako se fitoplankton razgrađuje, slobodni fosfor i dušik postaju dostupni u okolišu, što također podstiče hipoksične uvjete. Kako se odvija razgradnja ovog fitoplanktona, više fosfora se pretvara u [[fosfat]]e, a dušika u [[nitrat]]e. To još više iscrpljuje kisik u okolišu, dodatno stvarajući hipoksijske zone u većim količinama. Kako se više [[mineral]]a poput [[fosfor]]a i [[dušik]]a istiskuje u ove vodene sisteme, rast fitoplanktona se znatno povećava, a nakon njihove smrti formiraju se hipoksične zone.<ref>{{Cite journal|last1=Conley|first1=Daniel J.|last2=Paerl|first2=Hans W.|last3=Howarth|first3=Robert W.|last4=Boesch|first4=Donald F.|last5=Seitzinger|first5=Sybil P.|author-link5=Sybil P. Seitzinger |last6=Havens|first6=Karl E.|last7=Lancelot|first7=Christiane|last8=Likens|first8=Gene E.|date=2009-02-20|title=Controlling Eutrophication: Nitrogen and Phosphorus|journal=Science|language=en|volume=323|issue=5917|pages=1014–15|doi=10.1126/science.1167755|issn=0036-8075|pmid=19229022|s2cid=28502866}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Cvjetanje algi]] * [[Anoksični događaj]] * [[Mrtva zona (ekologija)]] * [[Cvjetanje cijanobakterija]] * [[Denitrifikacija]] * [[Eutrofikacija]] * [[Hipoksija kod riba]] * [[Zona minimalnog kisika]] == Reference == {{reflist|2}} ===Dodatni izvori=== * {{cite journal |author=Kils, U., U. Waller, and P. Fischer |title=The Fish Kill of the Autumn 1988 in Kiel Bay |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1989/L:14 |year=1989 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=U. Kils |title=''In situ'' Investigations on Respiration and Behaviour of Stickleback ''Gasterosteus aculeatus'' and the Eelpout ''Zoaraes viviparus'' During Low Oxygen Stress |journal=International Council for the Exploration of the Sea |id=C M 1990/F:23 |year=1990 }} * {{cite journal |author1=Fischer P. |author2=K. Rademacher |author3=U. Kils |title=''In situ'' investigations on the respiration and behaviour of the eelpout ''Zoarces viviparus'' under short term hypoxia |journal=Mar Ecol Prog Ser |volume=88 |pages=181–84 |year=1992 |doi=10.3354/meps088181 |bibcode=1992MEPS...88..181F |doi-access=free }} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20050216100846/http://www.nos.noaa.gov/products/pubs_hypox.html Hypoxia in the Gulf of Mexico] * [http://purl.access.gpo.gov/GPO/LPS125964 Scientific Assessment of Hypoxia in U.S. Coastal Waters] [[Council on Environmental Quality]] * [https://web.archive.org/web/20001002161825/http://www.ecoscope.com/oxygenny.htm Dead zone in front of Atlantic City] * [https://web.archive.org/web/20170413070854/http://www.piscoweb.org/research/science-by-discipline/coastal-oceanography/hypoxia Hypoxia in Oregon Waters] {{Zagađenje}} {{zagađenje mora}} {{teme o vodenim ekosistemima}} {{Authority control}} [[Kategorija: Hemijska okeanografija]] [[Kategorija: Hidrologija]] [[Kategorija: Voda]] [[Kategorija: Kisik]] [[Kategorija: Limnologija]] [[Kategorija: Kisik]] [[Kategorija: Ekosistemi]] [[Kategorija: Limnologija]] jnrlvlw0kvpumyrcz6tv913qflrhugp 0 533341 3830482 2026-04-15T17:37:59Z Vratiosevalter 174471 Nova stranica: {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Avdo Huseinović | počasni_sufiks = | slika = <!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --> | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|... 3830482 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Avdo Huseinović | počasni_sufiks = | slika = <!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --> | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|11|25}}<ref name="bdp" /> | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], SR Bosna i Hercegovina, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<ref name="bdp" /> | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | spomenici = | prebivalište = [[Sarajevo]] | nacionalnost = bosanskohercegovačka | druga_imena = | etnicitet = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = novinar, publicista, dokumentarista<ref name="bdp" /> | godine_aktivnosti = 2008. – danas | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = | poznat_po = dokumentarni filmovi o ratu u Bosni i Hercegovini, istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja<ref name="etto" /> | značajna_djela = ''Dželati naroda mog'', ''Prijedorska polja smrti'', ''Logori smrti'', ''Herceg Bosna – zločin i kazna'', ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' | stil = | rodni_grad = Sarajevo | plaća = | bogatstvo = | visina = | težina = | televizija = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = Islam | denominacija = | krivične_prijave = | krivične_kazne = | sudski_status = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = Plaketa Kantona Sarajevo (2015)<ref name="bdp" /><br>Godišnja nagrada Fondacije ''Muradif Ćato'' (2022)<ref name="aa" /> | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Avdo Huseinović''' (rođen 25. novembra 1973. u Sarajevu) bosanskohercegovački je novinar, publicista i autor dokumentarnih filmova. Njegov rad fokusiran je na dokumentovanje rata u Bosni i Hercegovini, ratnih zločina i kulture sjećanja, a njegovi filmovi korišteni su kao dokazni materijal u procesima za ratne zločine.<ref name="bdp">{{cite web |url=https://www.bdp.ba/huseinovic-avdo/ |title=Avdo Huseinović |website=BDP.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Biografija == Avdo Huseinović rođen je 25. novembra 1973. godine u Sarajevu.<ref name="bdp" /> Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine i učestvovao u borbama na području Sarajeva, uključujući linije na Kobiljoj Glavi.<ref name="etto">{{cite web |url=https://etto.ba/clanak/avdo-huseinovi%C4%87-%C5%BEivot-posve%C4%87en-dokumentiranju-historije-i-kulture-sje%C4%87anja-gost-podcasta-8-korpus |title=Avdo Huseinović: Život posvećen dokumentiranju historije i kulture sjećanja - gost podcasta 8. korpus |website=Etto.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Prije nego što se u potpunosti posvetio dokumentaristici, radio je kao novinar i bio angažovan u muzičkoj industriji kao tekstopisac i izvođač.<ref name="etto" /> == Publicistički rad == Huseinović je autor više knjiga koje se bave ratom u Bosni i Hercegovini i savremenom historijom. Njegova djela uključuju: * ''Dželati naroda mog'' (2009) * ''Naser od Gazimestana do Haga i nazad'' (2013) * ''Stazama bosanskih vitezova'' (2014) * ''Bosanski dan “D” ili slučaj Dobrovoljačka'' (2017)<ref name="klix_dobrovoljacka">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdo-huseinovic-promovirao-knjigu-slucaj-dobrovoljacka-borba-protiv-falsifikovanja-istine/170502070 |title=Avdo Huseinović promovirao knjigu "Slučaj Dobrovoljačka": Borba protiv falsifikovanja istine |website=Klix.ba |date=2. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Njegovi radovi zasnovani su na dokumentaciji, svjedočenjima i istraživačkom radu.<ref name="bdp" /> == Dokumentarni film == === Opis i tematika === Huseinović je autor više od 20 dokumentarnih filmova koji se bave ratom u Bosni i Hercegovini, ratnim zločinima i historijskim temama.<ref name="bdp" /> Njegov rad karakterizira fokus na prikupljanju arhivske građe, svjedočenja i drugih relevantnih izvora.<ref name="etto" /> U svojim javnim istupima, Huseinović često naglašava važnost institucionalnog pamćenja, ističući da proces spoznaje o zločinima i genocidu mora biti kontinuiran kako bi se sačuvala istina.<ref name="akos_genocid">{{cite web |url=https://akos.ba/huseinovic-genocid-jos-traje-ubiti-bosnjaka-smatralo-se-uzvisenim-cinom/ |title=Huseinović: Genocid još traje, ubiti Bošnjaka smatralo se uzvišenim činom |website=Akos.ba |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Posebnu pažnju javnosti privukao je njegov film ''Junak umire jednom'' (2019) u kojem je dokumentovao priče bosanskih Srba koji su stali u odbranu Bosne i Hercegovine i borili se u redovima Armije RBiH.<ref name="klix_junak_srbi_1">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/srbi-koji-su-branili-bih-i-ginuli-za-nju-9-januara-1992-nisu-stali-na-stranu-zla/190108046 |title=Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla |website=Klix.ba |date=8. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Snimao je i filmove o manje istraženim temama, poput žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu (''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci''), kao i o historijskim ličnostima poput Husein-kapetana Gradaščevića (''Zmaj od Bosne'').<ref name="klix_zmaj">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-opcini-stari-grad-odrzana-premijera-filma-zmaj-od-bosne-avde-huseinovica/221125114 |title=U Općini Stari Grad održana premijera filma "Zmaj od Bosne" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=25. 11. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_silovanje">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-film-avde-huseinovica-o-silovanju-zena-i-muskaraca-u-ratu-je-bolna-tema-o-kojoj-se-mora-pricati/160428121 |title=Novi film Avde Huseinovića o silovanju žena i muškaraca u ratu je bolna tema o kojoj se mora pričati |website=Klix.ba |date=28. 4. 2016 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> === Pravni značaj === Dokumentarni filmovi Avde Huseinovića korišteni su kao dokazni materijal u postupcima Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vezi s ratnim zločinima.<ref name="bdp" /> == Pravni procesi i pritisci == Zbog svog istraživačkog rada na otkrivanju detalja o ratnim zločinima, Huseinović se suočavao s pravnim pritiscima i tužbama. Posebno se ističe dugogodišnji sudski proces koji je protiv njega 2012. godine pokrenuo Rajko Dukić, direktor kompanije "Boksit", zbog Huseinovićevog pisanja o zločinima u selu Zaklopača kod Vlasenice. Iako su prvostepene presude bile donesene u Huseinovićevu korist, proces je više puta obnavljan, što je sam Huseinović okarakterisao kao iscrpljujuću "pravosudnu agoniju" i pokušaj utjecajnih pojedinaca da ga putem institucionalnog pritiska zaustave u daljem radu.<ref name="klix_dukic">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pojedinac-protiv-sistema-pravosudna-agonija-avde-huseinovica-po-tuzbi-rajka-dukica/170516012 |title=Pojedinac protiv sistema: Pravosudna agonija Avde Huseinovića po tužbi Rajka Dukića |website=Klix.ba |date=16. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Naslov !! Izvor |- | 2008 || ''Vanzemaljci iznad Sarajeva'' || <ref name="bdp" /> |- | 2010 || ''Krvavi ples po šeheru'' || <ref name="senzor">{{cite web |url=https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |title=Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića "Agresija na istinu" |website=Senzor.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2010 || ''Daleko je Tuzla'' || <ref name="bdp" /> |- | 2011 || ''Bosna ili smrt'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''A bili su samo djeca'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Na Drini krvavi Višegrad'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Prijedorska polja smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Logori smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2015 || ''Herceg Bosna – zločin i kazna'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Operacija Sana 95 – nedovršena pobjeda'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Dobrinja – opsada u opsadi'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_silovanje" /> |- | 2016 || ''Bol zakopana šutnjom'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' || <ref name="bdp" /><ref name="klix_bosnjaci_mostar">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/promocija-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-u-mostaru/180312134 |title=Promocija novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića u Mostaru |website=Klix.ba |date=12. 3. 2018 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Djeca iza žice'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_djeca">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/premijera-filma-djeca-iza-zice-12-logorasa-svjedoci-o-golgotama-logora-u-bih/170301091 |title=Premijera filma "Djeca iza žice": 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH |website=Klix.ba |date=1. 3. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Prvi mart – Put u nezavisnost'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_prvimart">{{cite web |url=https://akos.ba/film-avde-huseinovica-prvi-mart-put-u-nezavisnost/ |title=Film Avde Huseinovića “Prvi mart – put u nezavisnost” |website=Akos.ba |date=29. 2. 2020 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Živi štit'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Glogova – neispričana priča'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Tomašica – grobnica fudbalera'' || <ref name="senzor" /> |- | 2018 || ''Sarajevski vitezovi – pozdrav domovini'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Junak umire jednom'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_junak_srbi_1" /><ref name="klix_junak_srbi_2">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/prikazan-film-avde-huseinovica-o-bosanskim-srbima-herojima-koji-su-branili-rbih/190109145 |title=Prikazan film Avde Huseinovića o bosanskim Srbima, herojima koji su branili RBiH |website=Klix.ba |date=9. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2019 || ''Hadžići – godine agresije'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Legenda o Zami – smrt za život'' || <ref name="senzor" /> |- | 2020 || ''Čudo otpora – Heroji izbliza'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Hašim – put u nezaborav'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine'' || <ref name="bdp" /> |- | 2021 || ''Ubijeni prirodnom smrću'' || <ref name="bdp" /> |- | 2022 || ''Zmaj od Bosne'' || <ref name="klix_zmaj" /> |- | 2022 || ''Postupi po naređenju – dželati u plavom'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_dzelati">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-za-9-januar-najavio-premijeru-dokumentarca-postupi-po-naredenju-dzelati-u-plavom/ |title=Avdo Huseinović za 9. januar najavio premijeru dokumentarca “Postupi po naređenju – dželati u plavom“ |website=Akos.ba |date=7. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Ovamo daleko – Atentat na Bosnu'' || <ref name="tvsa">{{cite web |url=https://www.tvsa.ba/premijerno-prikazan-dokumentarac-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Premijerno prikazan dokumentarac "Ovamo daleko: Atentat na Bosnu" |website=TVSA.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="akos_atentat">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-povodom-1-marta-predstavio-novi-dokumentarni-film-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Avdo Huseinović povodom 1. marta predstavio novi dokumentarni film ”Ovamo daleko-Atentat na Bosnu“ |website=Akos.ba |date=28. 2. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Prsten za glavu aždaje'' || <ref name="bosnjaci">{{cite web |url=https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=75965 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Foča – crna kutija zla'' || <ref name="akos_foca">{{cite web |url=https://akos.ba/novi-dokumentarni-film-avde-huseinovica-foca-crna-kutija-zla/ |title=Novi dokumentarni film Avde Huseinovića: “Foča-crna kutija zla” |website=Akos.ba |date=10. 1. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Kalinovik, više od zločina'' || <ref name="akos_kalinovik">{{cite web |url=https://akos.ba/premijerno-prikazan-film-avde-huseinovica-kalinovik-vise-od-zlocina-prica-o-komsijskom-genocidnom-pohodu/ |title=Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “Kalinovik, više od zločina”: Priča o komšijskom genocidnom pohodu |website=Akos.ba |date=23. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_kalinovik">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-kalinovik-vise-od-zlocina-avde-huseinovica/230622155 |title=U Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film "Kalinovik, više od zločina" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=22. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Lica iz Bosne'' || <ref name="akos_lica">{{cite web |url=https://akos.ba/dokumentarni-film-avde-huseinovica-o-gradanima-bih-u-logorima-srbije-i-crne-gore/ |title=Dokumentarni film Avde Huseinovića o građanima BiH u logorima Srbije i Crne Gore |website=Akos.ba |date=22. 1. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Bošnjaci između dva svjetska rata'' || <ref name="akos_baton">{{cite web |url=https://akos.ba/udruzenje-baton-zenica-predstavlja-film-avde-huseinovica-bosnjaci-izmedu-dva-svjetska-rata/ |title=Udruženje Baton Zenica predstavlja film Avde Huseinovića “Bošnjaci između dva svjetska rata” |website=Akos.ba |date=3. 12. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Agresija na istinu'' || <ref name="senzor" /> |- | 2025 || ''Pofalićka bitka – Grom u zoru'' || <ref name="akos_pofalici">{{cite web |url=https://akos.ba/film-pofalicka-bitka-grom-u-zoru-prica-o-jednoj-od-najznacajnijih-i-najpresudnijih-bitaka/ |title=Film “Pofalićka bitka - Grom u zoru”: Priča o jednoj od najznačajnijih i najpresudnijih bitaka |website=Akos.ba |date=3. 4. 2025 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |} == Nagrade i priznanja == Huseinović je dobitnik više priznanja za svoj rad. Dobitnik je Plakete Kantona Sarajevo 2015. godine.<ref name="bdp" /> Godinama je bio predlagan kao kandidat građana za prestižnu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za svoj doprinos očuvanju istine, za šta su pokretane i javne peticije.<ref name="akos_sestoaprilska">{{cite web |url=https://akos.ba/peticija-za-sestoaprilsku-nagradu-avdi-huseinovicu/ |title=Peticija za Šestoaprilsku nagradu Avdi Huseinoviću |website=Akos.ba |date=21. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Godine 2022. dodijeljena mu je godišnja nagrada iz Fondacije ''Muradif Ćato'', koju dodjeljuje Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“.<ref name="aa">{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sarajevo-avdi-huseinovi%C4%87u-dodijeljena-nagrada-iz-fondacije-muradif-%C4%87ato-/2741283 |title=Sarajevo: Avdi Huseinoviću dodijeljena nagrada iz Fondacije "Muradif Ćato" |website=Anadolu Agency |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="merhamet">{{cite web |url=https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |title=Avdi Huseinoviću uručena Merhametova godišnja nagrada |website=Merhamet.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Dodatne informacije == Huseinović je dugogodišnji saradnik medija u Bosni i Hercegovini i dijaspori, a njegov rad usmjeren je na istraživanje i dokumentovanje ratnih događaja i njihovih posljedica.<ref name="aa" /> == Reference == {{Reflist}} 7q5wgghf7gmdm2qke836pttfn6l1pnr 3830483 3830482 2026-04-15T17:40:25Z Vratiosevalter 174471 3830483 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Avdo Huseinović | počasni_sufiks = | slika = <!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --> | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|11|25}}<ref name="bdp" /> | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], SR Bosna i Hercegovina, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<ref name="bdp" /> | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | spomenici = | prebivalište = [[Sarajevo]] | nacionalnost = bosanskohercegovačka | druga_imena = | etnicitet = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = novinar, publicista, dokumentarista<ref name="bdp" /> | godine_aktivnosti = 2008. – danas | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = | poznat_po = dokumentarni filmovi o ratu u Bosni i Hercegovini, istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja<ref name="etto" /> | značajna_djela = ''Dželati naroda mog'', ''Prijedorska polja smrti'', ''Logori smrti'', ''Herceg Bosna – zločin i kazna'', ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' | stil = | rodni_grad = Sarajevo | plaća = | bogatstvo = | visina = | težina = | televizija = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = Islam | denominacija = | krivične_prijave = | krivične_kazne = | sudski_status = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = Plaketa Kantona Sarajevo (2015)<ref name="bdp" /><br>Godišnja nagrada Fondacije ''Muradif Ćato'' (2022)<ref name="aa" /> | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Avdo Huseinović''' (rođen 25. novembra 1973. u Sarajevu) bosanskohercegovački je novinar, publicista i autor dokumentarnih filmova. Njegov rad fokusiran je na dokumentovanje rata u Bosni i Hercegovini, ratnih zločina i kulture sjećanja, a njegovi filmovi korišteni su kao dokazni materijal u procesima za ratne zločine.<ref name="bdp">{{cite web |url=https://www.bdp.ba/huseinovic-avdo/ |title=Avdo Huseinović |website=BDP.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Biografija == Avdo Huseinović rođen je 25. novembra 1973. godine u Sarajevu.<ref name="bdp" /> Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i učestvovao u borbama na području Sarajeva, uključujući linije na Kobiljoj Glavi.<ref name="etto">{{cite web |url=https://etto.ba/clanak/avdo-huseinovi%C4%87-%C5%BEivot-posve%C4%87en-dokumentiranju-historije-i-kulture-sje%C4%87anja-gost-podcasta-8-korpus |title=Avdo Huseinović: Život posvećen dokumentiranju historije i kulture sjećanja - gost podcasta 8. korpus |website=Etto.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Prije nego što se u potpunosti posvetio dokumentaristici, radio je kao novinar i bio angažovan u muzičkoj industriji kao tekstopisac i izvođač.<ref name="etto" /> == Publicistički rad == Huseinović je autor više knjiga koje se bave ratom u Bosni i Hercegovini i savremenom historijom. Njegova djela uključuju: * ''Dželati naroda mog'' (2009) * ''Naser od Gazimestana do Haga i nazad'' (2013) * ''Stazama bosanskih vitezova'' (2014) * ''Bosanski dan “D” ili slučaj Dobrovoljačka'' (2017)<ref name="klix_dobrovoljacka">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdo-huseinovic-promovirao-knjigu-slucaj-dobrovoljacka-borba-protiv-falsifikovanja-istine/170502070 |title=Avdo Huseinović promovirao knjigu "Slučaj Dobrovoljačka": Borba protiv falsifikovanja istine |website=Klix.ba |date=2. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Njegovi radovi zasnovani su na dokumentaciji, svjedočenjima i istraživačkom radu.<ref name="bdp" /> == Dokumentarni film == === Opis i tematika === Huseinović je autor više od 20 dokumentarnih filmova koji se bave ratom u Bosni i Hercegovini, ratnim zločinima i historijskim temama.<ref name="bdp" /> Njegov rad karakterizira fokus na prikupljanju arhivske građe, svjedočenja i drugih relevantnih izvora.<ref name="etto" /> U svojim javnim istupima, Huseinović često naglašava važnost institucionalnog pamćenja, ističući da proces spoznaje o zločinima i genocidu mora biti kontinuiran kako bi se sačuvala istina.<ref name="akos_genocid">{{cite web |url=https://akos.ba/huseinovic-genocid-jos-traje-ubiti-bosnjaka-smatralo-se-uzvisenim-cinom/ |title=Huseinović: Genocid još traje, ubiti Bošnjaka smatralo se uzvišenim činom |website=Akos.ba |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Posebnu pažnju javnosti privukao je njegov film ''Junak umire jednom'' (2019) u kojem je dokumentovao priče bosanskih Srba koji su stali u odbranu Bosne i Hercegovine i borili se u redovima Armije RBiH.<ref name="klix_junak_srbi_1">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/srbi-koji-su-branili-bih-i-ginuli-za-nju-9-januara-1992-nisu-stali-na-stranu-zla/190108046 |title=Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla |website=Klix.ba |date=8. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Snimao je i filmove o manje istraženim temama, poput žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu (''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci''), kao i o historijskim ličnostima poput Husein-kapetana Gradaščevića (''Zmaj od Bosne'').<ref name="klix_zmaj">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-opcini-stari-grad-odrzana-premijera-filma-zmaj-od-bosne-avde-huseinovica/221125114 |title=U Općini Stari Grad održana premijera filma "Zmaj od Bosne" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=25. 11. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_silovanje">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-film-avde-huseinovica-o-silovanju-zena-i-muskaraca-u-ratu-je-bolna-tema-o-kojoj-se-mora-pricati/160428121 |title=Novi film Avde Huseinovića o silovanju žena i muškaraca u ratu je bolna tema o kojoj se mora pričati |website=Klix.ba |date=28. 4. 2016 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> === Pravni značaj === Dokumentarni filmovi Avde Huseinovića korišteni su kao dokazni materijal u postupcima Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vezi s ratnim zločinima.<ref name="bdp" /> == Pravni procesi i pritisci == Zbog svog istraživačkog rada na otkrivanju detalja o ratnim zločinima, Huseinović se suočavao s pravnim pritiscima i tužbama. Posebno se ističe dugogodišnji sudski proces koji je protiv njega 2012. godine pokrenuo Rajko Dukić, direktor kompanije "Boksit", zbog Huseinovićevog pisanja o zločinima u selu Zaklopača kod Vlasenice. Iako su prvostepene presude bile donesene u Huseinovićevu korist, proces je više puta obnavljan, što je sam Huseinović okarakterisao kao iscrpljujuću "pravosudnu agoniju" i pokušaj utjecajnih pojedinaca da ga putem institucionalnog pritiska zaustave u daljem radu.<ref name="klix_dukic">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pojedinac-protiv-sistema-pravosudna-agonija-avde-huseinovica-po-tuzbi-rajka-dukica/170516012 |title=Pojedinac protiv sistema: Pravosudna agonija Avde Huseinovića po tužbi Rajka Dukića |website=Klix.ba |date=16. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Naslov !! Izvor |- | 2008 || ''Vanzemaljci iznad Sarajeva'' || <ref name="bdp" /> |- | 2010 || ''Krvavi ples po šeheru'' || <ref name="senzor">{{cite web |url=https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |title=Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića "Agresija na istinu" |website=Senzor.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2010 || ''Daleko je Tuzla'' || <ref name="bdp" /> |- | 2011 || ''Bosna ili smrt'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''A bili su samo djeca'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Na Drini krvavi Višegrad'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Prijedorska polja smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Logori smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2015 || ''Herceg Bosna – zločin i kazna'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Operacija Sana 95 – nedovršena pobjeda'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Dobrinja – opsada u opsadi'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_silovanje" /> |- | 2016 || ''Bol zakopana šutnjom'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' || <ref name="bdp" /><ref name="klix_bosnjaci_mostar">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/promocija-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-u-mostaru/180312134 |title=Promocija novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića u Mostaru |website=Klix.ba |date=12. 3. 2018 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Djeca iza žice'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_djeca">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/premijera-filma-djeca-iza-zice-12-logorasa-svjedoci-o-golgotama-logora-u-bih/170301091 |title=Premijera filma "Djeca iza žice": 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH |website=Klix.ba |date=1. 3. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Prvi mart – Put u nezavisnost'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_prvimart">{{cite web |url=https://akos.ba/film-avde-huseinovica-prvi-mart-put-u-nezavisnost/ |title=Film Avde Huseinovića “Prvi mart – put u nezavisnost” |website=Akos.ba |date=29. 2. 2020 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Živi štit'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Glogova – neispričana priča'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Tomašica – grobnica fudbalera'' || <ref name="senzor" /> |- | 2018 || ''Sarajevski vitezovi – pozdrav domovini'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Junak umire jednom'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_junak_srbi_1" /><ref name="klix_junak_srbi_2">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/prikazan-film-avde-huseinovica-o-bosanskim-srbima-herojima-koji-su-branili-rbih/190109145 |title=Prikazan film Avde Huseinovića o bosanskim Srbima, herojima koji su branili RBiH |website=Klix.ba |date=9. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2019 || ''Hadžići – godine agresije'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Legenda o Zami – smrt za život'' || <ref name="senzor" /> |- | 2020 || ''Čudo otpora – Heroji izbliza'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Hašim – put u nezaborav'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine'' || <ref name="bdp" /> |- | 2021 || ''Ubijeni prirodnom smrću'' || <ref name="bdp" /> |- | 2022 || ''Zmaj od Bosne'' || <ref name="klix_zmaj" /> |- | 2022 || ''Postupi po naređenju – dželati u plavom'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_dzelati">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-za-9-januar-najavio-premijeru-dokumentarca-postupi-po-naredenju-dzelati-u-plavom/ |title=Avdo Huseinović za 9. januar najavio premijeru dokumentarca “Postupi po naređenju – dželati u plavom“ |website=Akos.ba |date=7. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Ovamo daleko – Atentat na Bosnu'' || <ref name="tvsa">{{cite web |url=https://www.tvsa.ba/premijerno-prikazan-dokumentarac-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Premijerno prikazan dokumentarac "Ovamo daleko: Atentat na Bosnu" |website=TVSA.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="akos_atentat">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-povodom-1-marta-predstavio-novi-dokumentarni-film-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Avdo Huseinović povodom 1. marta predstavio novi dokumentarni film ”Ovamo daleko-Atentat na Bosnu“ |website=Akos.ba |date=28. 2. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Prsten za glavu aždaje'' || <ref name="bosnjaci">{{cite web |url=https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=75965 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Foča – crna kutija zla'' || <ref name="akos_foca">{{cite web |url=https://akos.ba/novi-dokumentarni-film-avde-huseinovica-foca-crna-kutija-zla/ |title=Novi dokumentarni film Avde Huseinovića: “Foča-crna kutija zla” |website=Akos.ba |date=10. 1. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Kalinovik, više od zločina'' || <ref name="akos_kalinovik">{{cite web |url=https://akos.ba/premijerno-prikazan-film-avde-huseinovica-kalinovik-vise-od-zlocina-prica-o-komsijskom-genocidnom-pohodu/ |title=Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “Kalinovik, više od zločina”: Priča o komšijskom genocidnom pohodu |website=Akos.ba |date=23. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_kalinovik">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-kalinovik-vise-od-zlocina-avde-huseinovica/230622155 |title=U Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film "Kalinovik, više od zločina" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=22. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Lica iz Bosne'' || <ref name="akos_lica">{{cite web |url=https://akos.ba/dokumentarni-film-avde-huseinovica-o-gradanima-bih-u-logorima-srbije-i-crne-gore/ |title=Dokumentarni film Avde Huseinovića o građanima BiH u logorima Srbije i Crne Gore |website=Akos.ba |date=22. 1. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Bošnjaci između dva svjetska rata'' || <ref name="akos_baton">{{cite web |url=https://akos.ba/udruzenje-baton-zenica-predstavlja-film-avde-huseinovica-bosnjaci-izmedu-dva-svjetska-rata/ |title=Udruženje Baton Zenica predstavlja film Avde Huseinovića “Bošnjaci između dva svjetska rata” |website=Akos.ba |date=3. 12. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Agresija na istinu'' || <ref name="senzor" /> |- | 2025 || ''Pofalićka bitka – Grom u zoru'' || <ref name="akos_pofalici">{{cite web |url=https://akos.ba/film-pofalicka-bitka-grom-u-zoru-prica-o-jednoj-od-najznacajnijih-i-najpresudnijih-bitaka/ |title=Film “Pofalićka bitka - Grom u zoru”: Priča o jednoj od najznačajnijih i najpresudnijih bitaka |website=Akos.ba |date=3. 4. 2025 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |} == Nagrade i priznanja == Huseinović je dobitnik više priznanja za svoj rad. Dobitnik je Plakete Kantona Sarajevo 2015. godine.<ref name="bdp" /> Godinama je bio predlagan kao kandidat građana za prestižnu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za svoj doprinos očuvanju istine, za šta su pokretane i javne peticije.<ref name="akos_sestoaprilska">{{cite web |url=https://akos.ba/peticija-za-sestoaprilsku-nagradu-avdi-huseinovicu/ |title=Peticija za Šestoaprilsku nagradu Avdi Huseinoviću |website=Akos.ba |date=21. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Godine 2022. dodijeljena mu je godišnja nagrada iz Fondacije ''Muradif Ćato'', koju dodjeljuje Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“.<ref name="aa">{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sarajevo-avdi-huseinovi%C4%87u-dodijeljena-nagrada-iz-fondacije-muradif-%C4%87ato-/2741283 |title=Sarajevo: Avdi Huseinoviću dodijeljena nagrada iz Fondacije "Muradif Ćato" |website=Anadolu Agency |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="merhamet">{{cite web |url=https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |title=Avdi Huseinoviću uručena Merhametova godišnja nagrada |website=Merhamet.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Dodatne informacije == Huseinović je dugogodišnji saradnik medija u Bosni i Hercegovini i dijaspori, a njegov rad usmjeren je na istraživanje i dokumentovanje ratnih događaja i njihovih posljedica.<ref name="aa" /> == Reference == {{Reflist}} 0snfwo3u6vp4hicgzwl2djqvo8douq6 3830487 3830483 2026-04-15T17:44:28Z Vratiosevalter 174471 3830487 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Avdo Huseinović | počasni_sufiks = | slika = <!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --> | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|11|25}}<ref name="bdp" /> | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], SR Bosna i Hercegovina, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<ref name="bdp" /> | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | spomenici = | prebivalište = [[Sarajevo]] | nacionalnost = bosanskohercegovačka | druga_imena = | etnicitet = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = novinar, publicista, dokumentarista<ref name="bdp" /> | godine_aktivnosti = 2008. – danas | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = | poznat_po = dokumentarni filmovi o ratu u Bosni i Hercegovini, istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja<ref name="etto" /> | značajna_djela = ''Dželati naroda mog'', ''Prijedorska polja smrti'', ''Logori smrti'', ''Herceg Bosna – zločin i kazna'', ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' | stil = | rodni_grad = Sarajevo | plaća = | bogatstvo = | visina = | težina = | televizija = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = Islam | denominacija = | krivične_prijave = | krivične_kazne = | sudski_status = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = Plaketa Kantona Sarajevo (2015)<ref name="bdp" /><br>Godišnja nagrada Fondacije ''Muradif Ćato'' (2022)<ref name="aa" /> | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Avdo Huseinović''' (rođen 25. novembra 1973. u Sarajevu) bosanskohercegovački je novinar, publicista i autor dokumentarnih filmova. Njegov rad fokusiran je na dokumentovanje rata u Bosni i Hercegovini, ratnih zločina i kulture sjećanja, a njegovi filmovi korišteni su kao dokazni materijal u procesima za ratne zločine.<ref name="bdp">{{cite web |url=https://www.bdp.ba/huseinovic-avdo/ |title=Avdo Huseinović |website=BDP.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Biografija == Avdo Huseinović rođen je 25. novembra 1973. godine u Sarajevu.<ref name="bdp" /> Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i učestvovao u borbama na području Sarajeva, uključujući linije na Kobiljoj Glavi.<ref name="etto">{{cite web |url=https://etto.ba/clanak/avdo-huseinovi%C4%87-%C5%BEivot-posve%C4%87en-dokumentiranju-historije-i-kulture-sje%C4%87anja-gost-podcasta-8-korpus |title=Avdo Huseinović: Život posvećen dokumentiranju historije i kulture sjećanja - gost podcasta 8. korpus |website=Etto.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Prije nego što se u potpunosti posvetio dokumentaristici, radio je kao novinar i bio angažovan u muzičkoj industriji kao tekstopisac i izvođač.<ref name="etto" /> == Publicistički rad == Huseinović je autor više knjiga koje se bave ratom u Bosni i Hercegovini i savremenom historijom. Njegova djela uključuju: * ''Dželati naroda mog'' (2009) * ''Naser od Gazimestana do Haga i nazad'' (2013) * ''Stazama bosanskih vitezova'' (2014) * ''Bosanski dan “D” ili slučaj Dobrovoljačka'' (2017)<ref name="klix_dobrovoljacka">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdo-huseinovic-promovirao-knjigu-slucaj-dobrovoljacka-borba-protiv-falsifikovanja-istine/170502070 |title=Avdo Huseinović promovirao knjigu "Slučaj Dobrovoljačka": Borba protiv falsifikovanja istine |website=Klix.ba |date=2. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Njegovi radovi zasnovani su na dokumentaciji, svjedočenjima i istraživačkom radu.<ref name="bdp" /> == Dokumentarni film == === Opis i tematika === Huseinović je autor više od 20 dokumentarnih filmova koji se bave ratom u Bosni i Hercegovini, ratnim zločinima i historijskim temama.<ref name="bdp" /> Njegov rad karakterizira fokus na prikupljanju arhivske građe, svjedočenja i drugih relevantnih izvora.<ref name="etto" /> U svojim javnim istupima, Huseinović često naglašava važnost institucionalnog pamćenja, ističući da proces spoznaje o zločinima i genocidu mora biti kontinuiran kako bi se sačuvala istina.<ref name="akos_genocid">{{cite web |url=https://akos.ba/huseinovic-genocid-jos-traje-ubiti-bosnjaka-smatralo-se-uzvisenim-cinom/ |title=Huseinović: Genocid još traje, ubiti Bošnjaka smatralo se uzvišenim činom |website=Akos.ba |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Posebnu pažnju javnosti privukao je njegov film ''Junak umire jednom'' (2019) u kojem je dokumentovao priče bosanskih Srba koji su stali u odbranu Bosne i Hercegovine i borili se u redovima Armije RBiH.<ref name="klix_junak_srbi_1">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/srbi-koji-su-branili-bih-i-ginuli-za-nju-9-januara-1992-nisu-stali-na-stranu-zla/190108046 |title=Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla |website=Klix.ba |date=8. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Snimao je i filmove o manje istraženim temama, poput žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu (''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci''), kao i o historijskim ličnostima poput Husein-kapetana Gradaščevića (''Zmaj od Bosne'').<ref name="klix_zmaj">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-opcini-stari-grad-odrzana-premijera-filma-zmaj-od-bosne-avde-huseinovica/221125114 |title=U Općini Stari Grad održana premijera filma "Zmaj od Bosne" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=25. 11. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_silovanje">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-film-avde-huseinovica-o-silovanju-zena-i-muskaraca-u-ratu-je-bolna-tema-o-kojoj-se-mora-pricati/160428121 |title=Novi film Avde Huseinovića o silovanju žena i muškaraca u ratu je bolna tema o kojoj se mora pričati |website=Klix.ba |date=28. 4. 2016 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> === Pravni značaj === Dokumentarni filmovi Avde Huseinovića korišteni su kao dokazni materijal u postupcima Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vezi s ratnim zločinima.<ref name="bdp" /> == Pravni procesi i pritisci == Zbog svog istraživačkog rada na otkrivanju detalja o ratnim zločinima, Huseinović se suočavao s pravnim pritiscima i tužbama. Posebno se ističe dugogodišnji sudski proces koji je protiv njega 2012. godine pokrenuo Rajko Dukić, direktor kompanije "Boksit", zbog Huseinovićevog pisanja o zločinima u selu Zaklopača kod Vlasenice. Iako su prvostepene presude bile donesene u Huseinovićevu korist, proces je više puta obnavljan, što je sam Huseinović okarakterisao kao iscrpljujuću "pravosudnu agoniju" i pokušaj utjecajnih pojedinaca da ga putem institucionalnog pritiska zaustave u daljem radu.<ref name="klix_dukic">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pojedinac-protiv-sistema-pravosudna-agonija-avde-huseinovica-po-tuzbi-rajka-dukica/170516012 |title=Pojedinac protiv sistema: Pravosudna agonija Avde Huseinovića po tužbi Rajka Dukića |website=Klix.ba |date=16. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Naslov !! Izvor |- | 2008 || ''Vanzemaljci iznad Sarajeva'' || <ref name="bdp" /> |- | 2010 || ''Krvavi ples po šeheru'' || <ref name="senzor">{{cite web |url=https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |title=Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića "Agresija na istinu" |website=Senzor.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2010 || ''Daleko je Tuzla'' || <ref name="bdp" /> |- | 2011 || ''Bosna ili smrt'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''A bili su samo djeca'' || <ref name="bdp" /> |- | 2012 || ''Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Na Drini krvavi Višegrad'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Prijedorska polja smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2014 || ''Logori smrti'' || <ref name="senzor" /> |- | 2015 || ''Herceg Bosna – zločin i kazna'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Operacija Sana 95 – nedovršena pobjeda'' || <ref name="bdp" /> |- | 2015 || ''Dobrinja – opsada u opsadi'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_silovanje" /> |- | 2016 || ''Bol zakopana šutnjom'' || <ref name="senzor" /> |- | 2016 || ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' || <ref name="bdp" /><ref name="klix_bosnjaci_mostar">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/promocija-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-u-mostaru/180312134 |title=Promocija novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića u Mostaru |website=Klix.ba |date=12. 3. 2018 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Djeca iza žice'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_djeca">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/premijera-filma-djeca-iza-zice-12-logorasa-svjedoci-o-golgotama-logora-u-bih/170301091 |title=Premijera filma "Djeca iza žice": 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH |website=Klix.ba |date=1. 3. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Prvi mart – Put u nezavisnost'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_prvimart">{{cite web |url=https://akos.ba/film-avde-huseinovica-prvi-mart-put-u-nezavisnost/ |title=Film Avde Huseinovića “Prvi mart – put u nezavisnost” |website=Akos.ba |date=29. 2. 2020 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2017 || ''Živi štit'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Glogova – neispričana priča'' || <ref name="senzor" /> |- | 2017 || ''Tomašica – grobnica fudbalera'' || <ref name="senzor" /> |- | 2018 || ''Sarajevski vitezovi – pozdrav domovini'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Junak umire jednom'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_junak_srbi_1" /><ref name="klix_junak_srbi_2">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/prikazan-film-avde-huseinovica-o-bosanskim-srbima-herojima-koji-su-branili-rbih/190109145 |title=Prikazan film Avde Huseinovića o bosanskim Srbima, herojima koji su branili RBiH |website=Klix.ba |date=9. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2019 || ''Hadžići – godine agresije'' || <ref name="senzor" /> |- | 2019 || ''Legenda o Zami – smrt za život'' || <ref name="senzor" /> |- | 2020 || ''Čudo otpora – Heroji izbliza'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Hašim – put u nezaborav'' || <ref name="senzor" /> |- | 2021 || ''Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine'' || <ref name="bdp" /> |- | 2021 || ''Ubijeni prirodnom smrću'' || <ref name="bdp" /> |- | 2022 || ''Zmaj od Bosne'' || <ref name="klix_zmaj" /> |- | 2022 || ''Postupi po naređenju – dželati u plavom'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_dzelati">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-za-9-januar-najavio-premijeru-dokumentarca-postupi-po-naredenju-dzelati-u-plavom/ |title=Avdo Huseinović za 9. januar najavio premijeru dokumentarca “Postupi po naređenju – dželati u plavom“ |website=Akos.ba |date=7. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Ovamo daleko – Atentat na Bosnu'' || <ref name="tvsa">{{cite web |url=https://www.tvsa.ba/premijerno-prikazan-dokumentarac-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Premijerno prikazan dokumentarac "Ovamo daleko: Atentat na Bosnu" |website=TVSA.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="akos_atentat">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-povodom-1-marta-predstavio-novi-dokumentarni-film-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Avdo Huseinović povodom 1. marta predstavio novi dokumentarni film ”Ovamo daleko-Atentat na Bosnu“ |website=Akos.ba |date=28. 2. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2022 || ''Prsten za glavu aždaje'' || <ref name="bosnjaci">{{cite web |url=https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=75965 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Foča – crna kutija zla'' || <ref name="akos_foca">{{cite web |url=https://akos.ba/novi-dokumentarni-film-avde-huseinovica-foca-crna-kutija-zla/ |title=Novi dokumentarni film Avde Huseinovića: “Foča-crna kutija zla” |website=Akos.ba |date=10. 1. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2023 || ''Kalinovik, više od zločina'' || <ref name="akos_kalinovik">{{cite web |url=https://akos.ba/premijerno-prikazan-film-avde-huseinovica-kalinovik-vise-od-zlocina-prica-o-komsijskom-genocidnom-pohodu/ |title=Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “Kalinovik, više od zločina”: Priča o komšijskom genocidnom pohodu |website=Akos.ba |date=23. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_kalinovik">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-kalinovik-vise-od-zlocina-avde-huseinovica/230622155 |title=U Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film "Kalinovik, više od zločina" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=22. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Lica iz Bosne'' || <ref name="akos_lica">{{cite web |url=https://akos.ba/dokumentarni-film-avde-huseinovica-o-gradanima-bih-u-logorima-srbije-i-crne-gore/ |title=Dokumentarni film Avde Huseinovića o građanima BiH u logorima Srbije i Crne Gore |website=Akos.ba |date=22. 1. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Bošnjaci između dva svjetska rata'' || <ref name="akos_baton">{{cite web |url=https://akos.ba/udruzenje-baton-zenica-predstavlja-film-avde-huseinovica-bosnjaci-izmedu-dva-svjetska-rata/ |title=Udruženje Baton Zenica predstavlja film Avde Huseinovića “Bošnjaci između dva svjetska rata” |website=Akos.ba |date=3. 12. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | 2024 || ''Agresija na istinu'' || <ref name="senzor" /> |- | 2025 || ''Pofalićka bitka – Grom u zoru'' || <ref name="akos_pofalici">{{cite web |url=https://akos.ba/film-pofalicka-bitka-grom-u-zoru-prica-o-jednoj-od-najznacajnijih-i-najpresudnijih-bitaka/ |title=Film “Pofalićka bitka - Grom u zoru”: Priča o jednoj od najznačajnijih i najpresudnijih bitaka |website=Akos.ba |date=3. 4. 2025 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |} == Nagrade i priznanja == Huseinović je dobitnik više priznanja za svoj rad. Dobitnik je Plakete Kantona Sarajevo 2015. godine.<ref name="bdp" /> Godinama je bio predlagan kao kandidat građana za prestižnu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za svoj doprinos očuvanju istine, za šta su pokretane i javne peticije.<ref name="akos_sestoaprilska">{{cite web |url=https://akos.ba/peticija-za-sestoaprilsku-nagradu-avdi-huseinovicu/ |title=Peticija za Šestoaprilsku nagradu Avdi Huseinoviću |website=Akos.ba |date=21. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Godine 2022. dodijeljena mu je godišnja nagrada iz Fondacije ''Muradif Ćato'', koju dodjeljuje Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“.<ref name="aa">{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sarajevo-avdi-huseinovi%C4%87u-dodijeljena-nagrada-iz-fondacije-muradif-%C4%87ato-/2741283 |title=Sarajevo: Avdi Huseinoviću dodijeljena nagrada iz Fondacije "Muradif Ćato" |website=Anadolu Agency |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="merhamet">{{cite web |url=https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |title=Avdi Huseinoviću uručena Merhametova godišnja nagrada |website=Merhamet.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Dodatne informacije == Huseinović je dugogodišnji saradnik medija u Bosni i Hercegovini i dijaspori, a njegov rad usmjeren je na istraživanje i dokumentovanje ratnih događaja i njihovih posljedica.<ref name="aa" /> == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/@PravdaAvdoHuseinovic Pravda - Avdo Huseinović] na [[YouTube]]-u [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački publicisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dokumentarni filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski producenti]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] tjlvy0r0waj5jcpa1isn6dmojj9jh2u 0 533342 3830485 2026-04-15T17:44:01Z Bombarderos 180319 Preusmjereno na [[Okolinska hipoksija]] 3830485 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Okolinska hipoksija]] nab7isxpdf4prfxs4cn4ldhc8l6dxds 0 533343 3830495 2026-04-15T18:04:50Z Vouckal 76262 Vouckal premjestio je stranicu [[Ovrlje]] na [[Ovrlja]]: Uobičajen naziv: Službeno a i uobičajeno ime naselja je Ovrlja 3830495 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ovrlja]] 7m3etsgya8p7c6uuf2j05fmp1f059ov 0 533345 3830507 2026-04-15T18:39:32Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1343165308|Racial discrimination]]" 3830507 wikitext text/x-wiki '''Rasna diskriminacija''' je svaka [[diskriminacija]] protiv bilo koje osobe na osnovu njene [[Rasa|rase]], [[Predak|porijekla]], [[Etnicitet|etničkog]] ili nacionalnog porijekla i/ili [[Boja kože|boje kože]] i [[Dlaka|teksture kose]].<ref name="Malina2021">{{Cite journal|last=Amutah|first=C.|last2=Greenidge|first2=K.|last3=Mante|first3=A.|last4=Munyikwa|first4=M.|last5=Surya|first5=S. L.|last6=Higginbotham|first6=E.|last7=Jones|first7=D. S.|last8=Lavizzo-Mourey|first8=R.|last9=Roberts|first9=D.|date=March 2021|editor-last=Malina|editor-first=D.|title=Misrepresenting Race — The Role of Medical Schools in Propagating Physician Bias|journal=[[The New England Journal of Medicine]]|publisher=[[Massachusetts Medical Society]]|volume=384|issue=9|pages=872–878|doi=10.1056/NEJMms2025768|issn=1533-4406|pmid=33406326}}</ref> <ref name="Gannon2016">{{cite magazine|last=Gannon|first=Megan|title=Race Is a Social Construct, Scientists Argue|date=5 February 2016|url=https://www.scientificamerican.com/article/race-is-a-social-construct-scientists-argue/|url-status=live|magazine=[[Scientific American]]|issn=0036-8733|archive-url=https://web.archive.org/web/20230214120609/https://www.scientificamerican.com/article/race-is-a-social-construct-scientists-argue/|archive-date=14 February 2023|access-date=1 March 2023}}</ref> <ref name="Dayal2018">{{Cite book|last=Dr. Deen Dayal|url=https://books.google.com/books?id=dxlgDwAAQBAJ&pg=PT249|title=Complexion Based Discrimination: Global Insights|date=15 June 2018|publisher=Notion Press|isbn=978-1-64324-232-3|page=249}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.ohchr.org/en/professionalinterest/pages/cerd.aspx|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination|website=United Nations Human Rights, Office of the High Commissioner|publisher=United Nations|access-date=31 July 2019}}</ref> <ref name=":2">{{Cite book|last=Dabiri|first=Emma|title=Don't touch my hair|date=2020|publisher=Penguin Books|isbn=978-0-14-198628-9|series=Penguin history|location=UK USA Canada Ireland Australia India New Zealand South Africa}}</ref> Pojedinci diskriminiraju odbijanjem poslovanja, druženja ili dijeljenja resursa s ljudima određene grupe. Vlade diskriminiraju putem [[Zakon|zakonskih propisa]] ili [[Organizaciona politika|politika]] – na primjer putem politika [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] – nejednake primjene zakona ili nesrazmjerne raspodjele resursa. Neke jurisdikcije imaju [[Zakon protiv diskriminacije|zakone protiv diskriminacije]] koji zabranjuju vladi ili pojedincima diskriminaciju na osnovu rase ili drugih zaštićenih kategorija. Neke institucije i zakoni koriste [[Afirmativna akcija|afirmativnu diskriminaciju]] kako bi pokušali prevazići ili kompenzirati posljedice rasne diskriminacije. U nekim slučajevima, ovo je jednostavno poboljšano zapošljavanje pripadnika nedovoljno zastupljenih grupa; u drugim slučajevima postoje čvrste [[rasne kvote]]. Protivnici snažnih lijekova poput kvota karakteriziraju ih kao [[Obrnuta diskriminacija|obrnutu diskriminaciju]], gdje se diskriminiraju pripadnici dominantne ili većinske grupe. == Reference == <references responsive="1"></references> {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rasizam]] 3wopd6oyke4xnpbas2orhp8qa848tmc 3830509 3830507 2026-04-15T18:41:17Z Palapa 383 3830509 wikitext text/x-wiki '''Rasna diskriminacija''' je svaka [[diskriminacija]] protiv bilo koje osobe na osnovu njene [[Rasa|rase]], [[Predak|porijekla]], [[Etnicitet|etničkog]] ili nacionalnog porijekla i/ili [[Boja kože|boje kože]] i [[Dlaka|teksture kose]].<ref name="Malina2021">{{Cite journal|last=Amutah|first=C.|last2=Greenidge|first2=K.|last3=Mante|first3=A.|last4=Munyikwa|first4=M.|last5=Surya|first5=S. L.|last6=Higginbotham|first6=E.|last7=Jones|first7=D. S.|last8=Lavizzo-Mourey|first8=R.|last9=Roberts|first9=D.|date=March 2021|editor-last=Malina|editor-first=D.|title=Misrepresenting Race — The Role of Medical Schools in Propagating Physician Bias|journal=[[The New England Journal of Medicine]]|publisher=[[Massachusetts Medical Society]]|volume=384|issue=9|pages=872–878|doi=10.1056/NEJMms2025768|issn=1533-4406|pmid=33406326}}</ref> <ref name="Gannon2016">{{cite magazine|last=Gannon|first=Megan|title=Race Is a Social Construct, Scientists Argue|date=5 February 2016|url=https://www.scientificamerican.com/article/race-is-a-social-construct-scientists-argue/|url-status=live|magazine=[[Scientific American]]|issn=0036-8733|archive-url=https://web.archive.org/web/20230214120609/https://www.scientificamerican.com/article/race-is-a-social-construct-scientists-argue/|archive-date=14 February 2023|access-date=1 March 2023}}</ref> <ref name="Dayal2018">{{Cite book|last=Dr. Deen Dayal|url=https://books.google.com/books?id=dxlgDwAAQBAJ&pg=PT249|title=Complexion Based Discrimination: Global Insights|date=15 June 2018|publisher=Notion Press|isbn=978-1-64324-232-3|page=249}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.ohchr.org/en/professionalinterest/pages/cerd.aspx|title=International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination|website=United Nations Human Rights, Office of the High Commissioner|publisher=United Nations|access-date=31 July 2019}}</ref> <ref name=":2">{{Cite book|last=Dabiri|first=Emma|title=Don't touch my hair|date=2020|publisher=Penguin Books|isbn=978-0-14-198628-9|series=Penguin history|location=UK USA Canada Ireland Australia India New Zealand South Africa}}</ref> Pojedinci diskriminiraju odbijanjem poslovanja, druženja ili dijeljenja resursa s ljudima određene grupe. Vlade diskriminiraju putem [[Zakon|zakonskih propisa]] ili [[Organizaciona politika|politika]] – na primjer putem politika [[Rasna segregacija|rasne segregacije]] – nejednake primjene zakona ili nesrazmjerne raspodjele resursa. Neke jurisdikcije imaju [[Zakon protiv diskriminacije|zakone protiv diskriminacije]] koji zabranjuju vladi ili pojedincima diskriminaciju na osnovu rase ili drugih zaštićenih kategorija. Neke institucije i zakoni koriste [[Afirmativna akcija|afirmativnu diskriminaciju]] kako bi pokušali prevazići ili kompenzirati posljedice rasne diskriminacije. U nekim slučajevima, ovo je jednostavno poboljšano zapošljavanje pripadnika nedovoljno zastupljenih grupa; u drugim slučajevima postoje čvrste [[rasne kvote]]. Protivnici snažnih lijekova poput kvota karakteriziraju ih kao [[Obrnuta diskriminacija|obrnutu diskriminaciju]], gdje se diskriminiraju pripadnici dominantne ili većinske grupe. == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rasizam]] gqtbp9athjog35ocbks6z3cs0qcvwp1 0 533346 3830508 2026-04-15T18:41:10Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Natalija Uškina | slika = | puno ime = Natalija Grigorjevna Uškina | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2021.)</small><br>{{ZID|Rumunija}} <small>(od 2021.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|09|07}} | mjesto rođenja = [[Potma]], [[Mordovija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje... 3830508 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Natalija Uškina | slika = | puno ime = Natalija Grigorjevna Uškina | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2021.)</small><br>{{ZID|Rumunija}} <small>(od 2021.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|09|07}} | mjesto rođenja = [[Potma]], [[Mordovija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''56.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22..]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''73.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''78.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''100.''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | kraj karijere = 2023. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 15. 4. 2026. }} '''Natalija Uškina''' ({{jez-ru|Наталья Григорьевна Ушкина}}) rođena 7. septembra 1996. [[Potma|Potmi]], [[Mordovija]], [[Rusija]] je ruska i od 2021. [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|71]] | | | |} Natalija Uškina je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama bilo je 56-o mjesto na ZOI 2022. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 6:51.4&nbsp;min bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|njemačke]] biatlonke [[Denise Herrmann]]. U štafeti nije nastupala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|dns]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|79]] | | | | | |} <!-- Uškina je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2022.|SP 2022]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je 50-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|potjera na 10&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 4:44.7&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Tiril Eckhoff]]. U ekipnim utrkama nije nastupala --> === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 11. decembra 2020. u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] <!-- u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 3:11.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Dinara Alimbekava|Dinare Alimbekave]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 50-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u [[Oberhof]]u 7. januara 2022. kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:51.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]; a u štafeti 13-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u 10. decembra 2023. s [[Anastasija Tolmačeva|Anastasijom Tolmačevom]], [[Andreea Mezdrea|Andreeom Mezdreom]] i [[Enikő Márton (biatlonka)|Enikőm Márton]]. --> === Rumunska prvenstva === {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2023. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} <!-- * {{Sport365|1720}} --> * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Uškina, Natalija}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Potma]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] jzpmbw5ojo7xhodhcfckodaehbbjxrc 3830514 3830508 2026-04-15T18:46:18Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3830514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Natalija Uškina | slika = | puno ime = Natalija Grigorjevna Uškina | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2021.)</small><br>{{ZID|Rumunija}} <small>(od 2021.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|09|07}} | mjesto rođenja = [[Potma]], [[Mordovija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''56.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22..]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''73.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''78.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''100.''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | kraj karijere = 2023. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 15. 4. 2026. }} '''Natalija Uškina''' ({{jez-ru|Наталья Григорьевна Ушкина}}) rođena 7. septembra 1996. [[Potma|Potmi]], [[Mordovija]], [[Rusija]] je ruska i od 2021. [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|71]] | | | |} Natalija Uškina je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama bilo je 56-o mjesto na ZOI 2022. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 6:51.4&nbsp;min bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|njemačke]] biatlonke [[Denise Herrmann]]. U štafeti nije nastupala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|dns]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|79]] | | | | | |} <!-- Uškina je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2022.|SP 2022]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je 50-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|potjera na 10&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 4:44.7&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Tiril Eckhoff]]. U ekipnim utrkama nije nastupala --> === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 11. decembra 2020. u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] <!-- u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 3:11.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Dinara Alimbekava|Dinare Alimbekave]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 50-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u [[Oberhof]]u 7. januara 2022. kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:51.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]; a u štafeti 13-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u 10. decembra 2023. s [[Anastasija Tolmačeva|Anastasijom Tolmačevom]], [[Andreea Mezdrea|Andreeom Mezdreom]] i [[Enikő Márton (biatlonka)|Enikőm Márton]]. --> === Rumunska prvenstva === {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2023. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} <!-- * {{Sport365|1720}} --> * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Uškina, Natalija}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Potma]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ro2sudqroicr8y3x1nyalb28sa52kvy 3830517 3830514 2026-04-15T18:48:40Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3830517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Natalija Uškina | slika = | puno ime = Natalija Grigorjevna Uškina | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2021.)</small><br>{{ZID|Rumunija}} <small>(od 2021.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|09|07}} | mjesto rođenja = [[Potma]], [[Mordovija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''56.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22..]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''73.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''78.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''100.''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | kraj karijere = 2023. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 15. 4. 2026. }} '''Natalija Uškina''' ({{jez-ru|Наталья Григорьевна Ушкина}}) rođena 7. septembra 1996. [[Potma|Potmi]], [[Mordovija]], [[Rusija]] je ruska i od 2021. [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|71]] | | | |} Natalija Uškina je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama bilo je 56-o mjesto na ZOI 2022. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 6:51.4&nbsp;min bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|njemačke]] biatlonke [[Denise Herrmann]]. U štafeti nije nastupala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|79]] | | | | | |} Uškina je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|urci na 7,5 &nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 3:41.1&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Denise Herrmann-Wick]]. U ekipnim utrkama nije nastupala === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 11. decembra 2020. u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] <!-- u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u, kada je u utrci na 7,5&nbsp;km s jednim promašajem i zaostatkom od 3:11.8&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Dinara Alimbekava|Dinare Alimbekave]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 50-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u [[Oberhof]]u 7. januara 2022. kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:51.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Marte Olsbu Røiseland]]; a u štafeti 13-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] u [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u 10. decembra 2023. s [[Anastasija Tolmačeva|Anastasijom Tolmačevom]], [[Andreea Mezdrea|Andreeom Mezdreom]] i [[Enikő Márton (biatlonka)|Enikőm Márton]]. --> === Rumunska prvenstva === {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2023. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} <!-- * {{Sport365|1720}} --> * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Uškina, Natalija}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Potma]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] gykcqllw3wgjbkskm1nw0a1y7y3o5bk 3830523 3830517 2026-04-15T19:14:25Z AnToni 2325 3830523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Natalija Uškina | slika = | puno ime = Natalija Grigorjevna Uškina | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2021.)</small><br>{{ZID|Rumunija}} <small>(od 2021.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|09|07}} | mjesto rođenja = [[Potma]], [[Mordovija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = | težina = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]]) | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''56.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22..]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''73.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''78.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''100.''' ([[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]]) | kraj karijere = 2023. | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} |ažurirano = 15. 4. 2026. }} '''Natalija Uškina''' ({{jez-ru|Наталья Григорьевна Ушкина}}) rođena 7. septembra 1996. [[Potma|Potmi]], [[Mordovija]], [[Rusija]] nekadašnja je ruska i od 2021. [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|71]] | | | |} Natalija Uškina je nastupila jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018]], ali nije osvajala medalje. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama bilo je 56-o mjesto na ZOI 2022. u utrci [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 6:51.4&nbsp;min bila sporija od [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|njemačke]] biatlonke [[Denise Herrmann]]. U štafeti nije nastupala. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|79]] | | | | | |} Uškina je nastupila na jednom [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu]] i to na od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat joj je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|urci na 7,5 &nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i 3:41.1&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Denise Herrmann-Wick]]. U ekipnim utrkama nije nastupala === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 11. decembra 2020. u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u [[Östersund]]u 2. decembra 2021. kada je u utrci na 7,5&nbsp;km bez promašaja i zaostatkom od 2:53.3&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Lisa Hauser|Lise Hauser]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 26-o mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 2022. kada je bez promašajai zaostatkom od 1:29.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[ Elvira Öberg|Elvire Öberg]]; a u štafeti 12-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2023/24.]] u [[Otepää]]u 13. marta 2022. s [[Dmitrij Šamajev|Dmitrijrm Šamajevim]]. === Rumunska prvenstva === {{sekcija}} == Prestanak karijere == Aktivnim bavljenjem biatlonom prestala se baviti 2023. == Privatni život == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} <!-- * {{Sport365|1720}} --> * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Uškina, Natalija}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Potma]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski biatlonci]] [[Kategorija:Rumunski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ikm8wp1404bi0c79iw9cox6dvfdluyq 1 533347 3830510 2026-04-15T18:42:46Z AnToni 2325 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Rumunija | država2 = Rusija | država3 = }} 3830510 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Rumunija | država2 = Rusija | država3 = }} 2h5alij81e8a7li0kr9f3y2ut2sxcn4 3830522 3830510 2026-04-15T19:06:20Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3830522 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Rumunija | država2 = Rusija | država3 = }} 22obcaaq52hqk6bomzi6oqvbu9awpl3 3830524 3830522 2026-04-15T19:14:57Z AnToni 2325 3830524 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Rumunija i Moldavija | država2 = Rusija | država3 = }} 1yd09vwk8n0kj6rhmc9pna7y9cpnsbp 3830548 3830524 2026-04-15T22:53:53Z Poništena izmjena [[Special:Diff/3830524|3830524]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) 3830548 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Rumunija | država2 = Rusija | država3 = }} 22obcaaq52hqk6bomzi6oqvbu9awpl3 3830549 3830548 2026-04-15T22:54:01Z Poništena izmjena [[Special:Diff/3830522|3830522]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) 3830549 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Rumunija | država2 = Rusija | država3 = }} 2h5alij81e8a7li0kr9f3y2ut2sxcn4 3830551 3830549 2026-04-16T05:35:34Z EPIC 116882 Vraćene izmjene skrivenog korisnika na posljednju reviziju, koju je napravio [[User:AnToni|AnToni]] 3830524 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Rumunija i Moldavija | država2 = Rusija | država3 = }} 1yd09vwk8n0kj6rhmc9pna7y9cpnsbp 0 533348 3830511 2026-04-15T18:44:25Z Bombarderos 180319 Nova stranica: [[Image:Anaerobic.png|320px|thumb|right| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatnu bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: Fakultativni an... 3830511 wikitext text/x-wiki [[Image:Anaerobic.png|320px|thumb|right| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatnu bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[ATP]]-a nego [[fermentacija]] ili anaerobno disanje. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni anaerobi|Aerotolerantni organizmi]] ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Međutim, za razliku od obligatni anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Aerobni organizam''' ili '''[[aerob]]''' je [[organizam]] koji može preživjeti i rasti u okruženju bogatom kisikom.<ref>{{DorlandsDict|one/000002016|aerobe}}</ref> The ability to exhibit aerobic respiration may yield benefits to the aerobic organism, as aerobic respiration yields more energy than anaerobic respiration.<ref>{{Cite book|title=Metals, Microbes, and Minerals - The Biogeochemical Side of Life |year=2021 | veditors = Kroneck PM, Sosa Torres ME | publisher = de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-058890-3|edition = 1st |location=Berlin|oclc=1201187551}}</ref> Proizvodnja [[energije]] u ćeliji uključuje sintezu [[Adenozin-trifosfat|ATP]] pomoću [[enzim]]a koji se zove [[ATP-sintaza]]. U aerobnom disanju, ATP- [[sintaza]] je povezana s lancem transporta elektrona u kojem kisik djeluje kao terminalni [[akceptor elektrona]].<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Morelli AM, Ravera S, Panfoli I | title = The aerobic mitochondrial ATP synthesis from a comprehensive point of view | journal = Open Biology | volume = 10 | issue = 10 | date = October 2020 | pmid = 33081639 | pmc = 7653358 | doi = 10.1098/rsob.200224 | doi-access = free}}</ref> U julu 2020. godine, [[Morska biologija|morski biolozi]] su izvijestili da su aerobni [[mikroorganizmi]] (uglavnom), u "[[Suspendirana animacija|kvazi-suspendovanoj animaciji]]", pronađeni u [[Sediment|organski siromašnim sedimentima]], starim do 101,5 miliona godina, 250 stopa ispod [[Morsk dno|morskog dna]] u [[Južnopacifički vrtlog| Južnopacifičkom vrtlogu]] (SPG) ("najmrtvija tačka u okeanu"), i da bi mogli biti [[Lista najdugovječnijih organizama|najdugovječniji oblici života]] ikada pronađeni.<ref name="NYT-2200728">{{cite news | vauthors = Wu KJ |title=These Microbes May Have Survived 100 Million Years Beneath the Seafloor - Rescued from their cold, cramped and nutrient-poor homes, the bacteria awoke in the lab and grew. |url=https://www.nytimes.com/2020/07/28/science/microbes-100-million-years-old.html | work = The New York Times |date=28 July 2020 |access-date=31 July 2020 }}</ref><ref name="NC-20200728">{{cite journal | vauthors = Morono Y, Ito M, Hoshino T, Terada T, Hori T, Ikehara M, D'Hondt S, Inagaki F | display-authors = 6 | title = Aerobic microbial life persists in oxic marine sediment as old as 101.5 million years | journal = Nature Communications | volume = 11 | issue = 1 | article-number = 3626 | date = July 2020 | pmid = 32724059 | pmc = 7387439 | doi = 10.1038/s41467-020-17330-1 | bibcode = 2020NatCo..11.3626M }}</ref> ==Tipovi== *[[Obligatni aerobi]] trebaju kisik za rast. U procesu poznatom kao [[ćelijsko disanje]], ovi organizmi koriste kisik za [[oksidacija|oksidaciju]] [[supstrat (biohemija)|supstrata]] (naprimjer [[šećer]]a i [[masti]]) i generiranje [[energija|energije]].<ref name=Todar>{{cite book |url= http://textbookofbacteriology.net/nutgro_4.html |access-date=24 July 2016 |title=Todar's Online Textbook of Bacteriology | vauthors = Todar K |chapter=Nutrition and Growth of Bacteria |page=4}}</ref> *[[Fakultativno anaerobni organizam|Fakultativni anaerobi]] koriste kisik ako je dostupan, ali imaju i [[Anaerobni organizam|anaerobne]] metode proizvodnje energije.<ref name="Hentges">{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7638/ |title=Medical Microbiology |vauthors=Hentges DJ |date=1996 |publisher=University of Texas Medical Branch at Galveston |isbn=978-0-9631172-1-2 |editor=Baron S |edition=4 |location=Galveston, Texas |chapter=17: Anaerobes:General Characteristics |pmid=21413255 |access-date=24 July 2016}}</ref> *[[Mikroaerofili]] trebaju kisik za proizvodnju energije, ali im štete atmosferske koncentracije kisika (21% O₂).<ref name=Todar/> *[[Aerotolerantni|Aerotolerantni anaerobi]] ne koriste kisik, ali im on ne šteti.<ref name=Todar/> Kada je organizam u stanju preživjeti i u kisikovom i u anaerobnom okruženju, korištenje [[Pasteurov efekat| Pasteurovog efekta]] može razlikovati fakultativne anaerobe od aerotolerantnih organizama. Ako organizam koristi [[fermentacija|fermentaciju]] u anaerobnom okruženju, dodavanje kisika će uzrokovati da fakultativni anaerobi obustave fermentaciju i počnu koristiti kisik za disanje. Aerotolerantni organizmi moraju nastaviti fermentaciju u prisustvu kisika. Fakultativni organizmi rastu i u medijima bogatim kisikom i u medijima bez kisika. ==Aerobno disanje== Aerobni organizmi koriste proces koji se naziva [[aerobni metabolizam|aerobno disanje]] za stvaranje [[ATP]]-a iz [[ADP]]-a i [[fosfat]]a. [[Glukoza]] ([[monosaharid]]) se oksidira kako bi pokrenula lanac transporta elektrona:<ref name="Chauhan">{{cite book | vauthors = Chauhan BS | date = 2008 | title = Principles of Biochemistry and Biophysics | publisher = Laxmi Publications | page = 530 | isbn = 978-81-318-0322-6 }}</ref> Ova jednačina je sažetak onoga što se dešava u tri serije biohemijskih reakcija: [[glikoliza]], [[Krebsov ciklus]] (također poznat kao [[ciklus limunske kiseline]]) i [[oksidativna fosforilacija]]. ;C₆H₁₂O₆ + 6 O₂ + 38 [[Adenozin-difosfat|ADP]] + 38 fosfat → 6 CO₂ + 44 H₂O + 38 [[adenozin-trifosfat|ATP]] U oksidativnoj fosforilaciji, ATP se sintetizira iz ADP-a i fosfata pomoću ATP-sintaze. ATP-sintazu pokreće protonsko-motivna sila stvorena korištenjem energije generirane iz lanca transporta elektrona. [[vodikov ion]] (H⁺) ima pozitivno naelektrisanje i ako je odvojen [[ćelijska membrana| ćelijskom membranom]], stvara razliku u naelektrisanju između unutrašnje i vanjske strane membrane. Oksidativna fosforilacija se javlja u [[mitohondrija|mitohondrijama]] [[eukarioti|eukariota]].<ref name=":0" /> Aerobnom disanju je potreban O₂ jer djeluje kao terminalni akceptor elektrona u lancu transporta elektrona prokariota. Molekularni kisik se u ovom procesu redukuje do vode.<ref>{{Cite journal |last1=Borisov |first1=Vitaliy B. |last2=Verkhovsky |first2=Michael I. |date=2015-10-23 |editor-last=Stewart |editor-first=Valley |title=Oxygen as Acceptor |journal=EcoSal Plus |language=en |volume=6 |issue=2 |pages=ecosalplus.ESP–0012–2015 |doi=10.1128/ecosalplus.ESP-0012-2015 |pmid=26734697 |issn=2324-6200|pmc=11575855 }}</ref> == Također potledajte== *[[Aerobna probava]] *[[Aerobni vaginitis]] *[[Anaerobna probava]] *[[Anaerobni organizam]] *[[Fermentacija (biohemija)]] *[[Oksigenacija]] == Reference == {{reflist}} {{Bakterije}} {{DEFAULTSORT:Aerobic Organism}} [[Kategorija: Ćelijsko disanje]] [[Kategorija: Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija: Biološka terminologija]] hiur8ipwrpzydhze0ceh79nk1hohwh7 3830515 3830511 2026-04-15T18:46:22Z Bombarderos 180319 3830515 wikitext text/x-wiki [[Image:Anaerobic.png|320px|thumb|right| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatnu bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[ATP]]-a nego [[fermentacija]] ili anaerobno disanje. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni anaerobi|Aerotolerantni organizmi]] ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Međutim, za razliku od obligatni anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Aerobni organizam''' ili '''aerob''' je [[organizam]] koji može preživjeti i rasti u okruženju bogatom kisikom.<ref>{{DorlandsDict|one/000002016|aerobe}}</ref> The ability to exhibit aerobic respiration may yield benefits to the aerobic organism, as aerobic respiration yields more energy than anaerobic respiration.<ref>{{Cite book|title=Metals, Microbes, and Minerals - The Biogeochemical Side of Life |year=2021 | veditors = Kroneck PM, Sosa Torres ME | publisher = de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-058890-3|edition = 1st |location=Berlin|oclc=1201187551}}</ref> Proizvodnja [[energije]] u ćeliji uključuje sintezu [[Adenozin-trifosfat|ATP]] pomoću [[enzim]]a koji se zove [[ATP-sintaza]]. U aerobnom disanju, ATP- [[sintaza]] je povezana s lancem transporta elektrona u kojem kisik djeluje kao terminalni [[akceptor elektrona]].<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Morelli AM, Ravera S, Panfoli I | title = The aerobic mitochondrial ATP synthesis from a comprehensive point of view | journal = Open Biology | volume = 10 | issue = 10 | date = October 2020 | pmid = 33081639 | pmc = 7653358 | doi = 10.1098/rsob.200224 | doi-access = free}}</ref> U julu 2020. godine, [[Morska biologija|morski biolozi]] su izvijestili da su aerobni [[mikroorganizmi]] (uglavnom), u "[[Suspendirana animacija|kvazi-suspendovanoj animaciji]]", pronađeni u [[Sediment|organski siromašnim sedimentima]], starim do 101,5 miliona godina, 250 stopa ispod [[Morsk dno|morskog dna]] u [[Južnopacifički vrtlog| Južnopacifičkom vrtlogu]] (SPG) ("najmrtvija tačka u okeanu"), i da bi mogli biti [[Lista najdugovječnijih organizama|najdugovječniji oblici života]] ikada pronađeni.<ref name="NYT-2200728">{{cite news | vauthors = Wu KJ |title=These Microbes May Have Survived 100 Million Years Beneath the Seafloor - Rescued from their cold, cramped and nutrient-poor homes, the bacteria awoke in the lab and grew. |url=https://www.nytimes.com/2020/07/28/science/microbes-100-million-years-old.html | work = The New York Times |date=28 July 2020 |access-date=31 July 2020 }}</ref><ref name="NC-20200728">{{cite journal | vauthors = Morono Y, Ito M, Hoshino T, Terada T, Hori T, Ikehara M, D'Hondt S, Inagaki F | display-authors = 6 | title = Aerobic microbial life persists in oxic marine sediment as old as 101.5 million years | journal = Nature Communications | volume = 11 | issue = 1 | article-number = 3626 | date = July 2020 | pmid = 32724059 | pmc = 7387439 | doi = 10.1038/s41467-020-17330-1 | bibcode = 2020NatCo..11.3626M }}</ref> ==Tipovi== *[[Obligatni aerobi]] trebaju kisik za rast. U procesu poznatom kao [[ćelijsko disanje]], ovi organizmi koriste kisik za [[oksidacija|oksidaciju]] [[supstrat (biohemija)|supstrata]] (naprimjer [[šećer]]a i [[masti]]) i generiranje [[energija|energije]].<ref name=Todar>{{cite book |url= http://textbookofbacteriology.net/nutgro_4.html |access-date=24 July 2016 |title=Todar's Online Textbook of Bacteriology | vauthors = Todar K |chapter=Nutrition and Growth of Bacteria |page=4}}</ref> *[[Fakultativno anaerobni organizam|Fakultativni anaerobi]] koriste kisik ako je dostupan, ali imaju i [[Anaerobni organizam|anaerobne]] metode proizvodnje energije.<ref name="Hentges">{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7638/ |title=Medical Microbiology |vauthors=Hentges DJ |date=1996 |publisher=University of Texas Medical Branch at Galveston |isbn=978-0-9631172-1-2 |editor=Baron S |edition=4 |location=Galveston, Texas |chapter=17: Anaerobes:General Characteristics |pmid=21413255 |access-date=24 July 2016}}</ref> *[[Mikroaerofili]] trebaju kisik za proizvodnju energije, ali im štete atmosferske koncentracije kisika (21% O₂).<ref name=Todar/> *[[Aerotolerantni|Aerotolerantni anaerobi]] ne koriste kisik, ali im on ne šteti.<ref name=Todar/> Kada je organizam u stanju preživjeti i u kisikovom i u anaerobnom okruženju, korištenje [[Pasteurov efekat| Pasteurovog efekta]] može razlikovati fakultativne anaerobe od aerotolerantnih organizama. Ako organizam koristi [[fermentacija|fermentaciju]] u anaerobnom okruženju, dodavanje kisika će uzrokovati da fakultativni anaerobi obustave fermentaciju i počnu koristiti kisik za disanje. Aerotolerantni organizmi moraju nastaviti fermentaciju u prisustvu kisika. Fakultativni organizmi rastu i u medijima bogatim kisikom i u medijima bez kisika. ==Aerobno disanje== Aerobni organizmi koriste proces koji se naziva [[aerobni metabolizam|aerobno disanje]] za stvaranje [[ATP]]-a iz [[ADP]]-a i [[fosfat]]a. [[Glukoza]] ([[monosaharid]]) se oksidira kako bi pokrenula lanac transporta elektrona:<ref name="Chauhan">{{cite book | vauthors = Chauhan BS | date = 2008 | title = Principles of Biochemistry and Biophysics | publisher = Laxmi Publications | page = 530 | isbn = 978-81-318-0322-6 }}</ref> Ova jednačina je sažetak onoga što se dešava u tri serije biohemijskih reakcija: [[glikoliza]], [[Krebsov ciklus]] (također poznat kao [[ciklus limunske kiseline]]) i [[oksidativna fosforilacija]]. ;C₆H₁₂O₆ + 6 O₂ + 38 [[Adenozin-difosfat|ADP]] + 38 fosfat → 6 CO₂ + 44 H₂O + 38 [[adenozin-trifosfat|ATP]] U oksidativnoj fosforilaciji, ATP se sintetizira iz ADP-a i fosfata pomoću ATP-sintaze. ATP-sintazu pokreće protonsko-motivna sila stvorena korištenjem energije generirane iz lanca transporta elektrona. [[vodikov ion]] (H⁺) ima pozitivno naelektrisanje i ako je odvojen [[ćelijska membrana| ćelijskom membranom]], stvara razliku u naelektrisanju između unutrašnje i vanjske strane membrane. Oksidativna fosforilacija se javlja u [[mitohondrija|mitohondrijama]] [[eukarioti|eukariota]].<ref name=":0" /> Aerobnom disanju je potreban O₂ jer djeluje kao terminalni akceptor elektrona u lancu transporta elektrona prokariota. Molekularni kisik se u ovom procesu redukuje do vode.<ref>{{Cite journal |last1=Borisov |first1=Vitaliy B. |last2=Verkhovsky |first2=Michael I. |date=2015-10-23 |editor-last=Stewart |editor-first=Valley |title=Oxygen as Acceptor |journal=EcoSal Plus |language=en |volume=6 |issue=2 |pages=ecosalplus.ESP–0012–2015 |doi=10.1128/ecosalplus.ESP-0012-2015 |pmid=26734697 |issn=2324-6200|pmc=11575855 }}</ref> == Također potledajte== *[[Aerobna probava]] *[[Aerobni vaginitis]] *[[Anaerobna probava]] *[[Anaerobni organizam]] *[[Fermentacija (biohemija)]] *[[Oksigenacija]] == Reference == {{reflist}} {{Bakterije}} {{DEFAULTSORT:Aerobic Organism}} [[Kategorija: Ćelijsko disanje]] [[Kategorija: Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija: Biološka terminologija]] hasqu60tehc6np65tq9be3fs92yx3do 3830516 3830515 2026-04-15T18:47:54Z Bombarderos 180319 3830516 wikitext text/x-wiki [[Image:Anaerobic.png|320px|thumb|right| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatnu bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[ATP]]-a nego [[fermentacija]] ili anaerobno disanje. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni anaerobi|Aerotolerantni organizmi]] ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Međutim, za razliku od obligatni anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Aerobni organizam''' ili '''aerob''' je [[organizam]] koji može preživjeti i rasti u okruženju bogatom kisikom.<ref>{{DorlandsDict|one/000002016|aerobe}}</ref> The ability to exhibit aerobic respiration may yield benefits to the aerobic organism, as aerobic respiration yields more energy than anaerobic respiration.<ref>{{Cite book|title=Metals, Microbes, and Minerals - The Biogeochemical Side of Life |year=2021 | veditors = Kroneck PM, Sosa Torres ME | publisher = de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-058890-3|edition = 1st |location=Berlin|oclc=1201187551}}</ref> Proizvodnja [[energije]] u ćeliji uključuje sintezu [[Adenozin-trifosfat|ATP]] pomoću [[enzim]]a koji se zove [[ATP-sintaza]]. U aerobnom disanju, ATP- [[sintaza]] je povezana s lancem transporta elektrona u kojem kisik djeluje kao terminalni [[akceptor elektrona]].<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Morelli AM, Ravera S, Panfoli I | title = The aerobic mitochondrial ATP synthesis from a comprehensive point of view | journal = Open Biology | volume = 10 | issue = 10 | date = October 2020 | pmid = 33081639 | pmc = 7653358 | doi = 10.1098/rsob.200224 | doi-access = free}}</ref> U julu 2020. godine, [[Morska biologija|morski biolozi]] su izvijestili da su aerobni [[mikroorganizmi]] (uglavnom), u "[[Suspendirana animacija|kvazi-suspendovanoj animaciji]]", pronađeni u [[Sediment|organski siromašnim sedimentima]], starim do 101,5 miliona godina, 250 stopa ispod [[Morsk dno|morskog dna]] u [[Južnopacifički vrtlog| Južnopacifičkom vrtlogu]] (SPG) ("najmrtvija tačka u okeanu"), i da bi mogli biti [[Lista najdugovječnijih organizama|najdugovječniji oblici života]] ikada pronađeni.<ref name="NYT-2200728">{{cite news | vauthors = Wu KJ |title=These Microbes May Have Survived 100 Million Years Beneath the Seafloor - Rescued from their cold, cramped and nutrient-poor homes, the bacteria awoke in the lab and grew. |url=https://www.nytimes.com/2020/07/28/science/microbes-100-million-years-old.html | work = The New York Times |date=28 July 2020 |access-date=31 July 2020 }}</ref><ref name="NC-20200728">{{cite journal | vauthors = Morono Y, Ito M, Hoshino T, Terada T, Hori T, Ikehara M, D'Hondt S, Inagaki F | display-authors = 6 | title = Aerobic microbial life persists in oxic marine sediment as old as 101.5 million years | journal = Nature Communications | volume = 11 | issue = 1 | date = July 2020 | pmid = 32724059 | pmc = 7387439 | doi = 10.1038/s41467-020-17330-1 | bibcode = 2020NatCo..11.3626M }}</ref> ==Tipovi== *[[Obligatni aerobi]] trebaju kisik za rast. U procesu poznatom kao [[ćelijsko disanje]], ovi organizmi koriste kisik za [[oksidacija|oksidaciju]] [[supstrat (biohemija)|supstrata]] (naprimjer [[šećer]]a i [[masti]]) i generiranje [[energija|energije]].<ref name=Todar>{{cite book |url= http://textbookofbacteriology.net/nutgro_4.html |access-date=24 July 2016 |title=Todar's Online Textbook of Bacteriology | vauthors = Todar K |chapter=Nutrition and Growth of Bacteria |page=4}}</ref> *[[Fakultativno anaerobni organizam|Fakultativni anaerobi]] koriste kisik ako je dostupan, ali imaju i [[Anaerobni organizam|anaerobne]] metode proizvodnje energije.<ref name="Hentges">{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7638/ |title=Medical Microbiology |vauthors=Hentges DJ |date=1996 |publisher=University of Texas Medical Branch at Galveston |isbn=978-0-9631172-1-2 |editor=Baron S |edition=4 |location=Galveston, Texas |chapter=17: Anaerobes:General Characteristics |pmid=21413255 |access-date=24 July 2016}}</ref> *[[Mikroaerofili]] trebaju kisik za proizvodnju energije, ali im štete atmosferske koncentracije kisika (21% O₂).<ref name=Todar/> *[[Aerotolerantni|Aerotolerantni anaerobi]] ne koriste kisik, ali im on ne šteti.<ref name=Todar/> Kada je organizam u stanju preživjeti i u kisikovom i u anaerobnom okruženju, korištenje [[Pasteurov efekat| Pasteurovog efekta]] može razlikovati fakultativne anaerobe od aerotolerantnih organizama. Ako organizam koristi [[fermentacija|fermentaciju]] u anaerobnom okruženju, dodavanje kisika će uzrokovati da fakultativni anaerobi obustave fermentaciju i počnu koristiti kisik za disanje. Aerotolerantni organizmi moraju nastaviti fermentaciju u prisustvu kisika. Fakultativni organizmi rastu i u medijima bogatim kisikom i u medijima bez kisika. ==Aerobno disanje== Aerobni organizmi koriste proces koji se naziva [[aerobni metabolizam|aerobno disanje]] za stvaranje [[ATP]]-a iz [[ADP]]-a i [[fosfat]]a. [[Glukoza]] ([[monosaharid]]) se oksidira kako bi pokrenula lanac transporta elektrona:<ref name="Chauhan">{{cite book | vauthors = Chauhan BS | date = 2008 | title = Principles of Biochemistry and Biophysics | publisher = Laxmi Publications | page = 530 | isbn = 978-81-318-0322-6 }}</ref> Ova jednačina je sažetak onoga što se dešava u tri serije biohemijskih reakcija: [[glikoliza]], [[Krebsov ciklus]] (također poznat kao [[ciklus limunske kiseline]]) i [[oksidativna fosforilacija]]. ;C₆H₁₂O₆ + 6 O₂ + 38 [[Adenozin-difosfat|ADP]] + 38 fosfat → 6 CO₂ + 44 H₂O + 38 [[adenozin-trifosfat|ATP]] U oksidativnoj fosforilaciji, ATP se sintetizira iz ADP-a i fosfata pomoću ATP-sintaze. ATP-sintazu pokreće protonsko-motivna sila stvorena korištenjem energije generirane iz lanca transporta elektrona. [[vodikov ion]] (H⁺) ima pozitivno naelektrisanje i ako je odvojen [[ćelijska membrana| ćelijskom membranom]], stvara razliku u naelektrisanju između unutrašnje i vanjske strane membrane. Oksidativna fosforilacija se javlja u [[mitohondrija|mitohondrijama]] [[eukarioti|eukariota]].<ref name=":0" /> Aerobnom disanju je potreban O₂ jer djeluje kao terminalni akceptor elektrona u lancu transporta elektrona prokariota. Molekularni kisik se u ovom procesu redukuje do vode.<ref>{{Cite journal |last1=Borisov |first1=Vitaliy B. |last2=Verkhovsky |first2=Michael I. |date=2015-10-23 |editor-last=Stewart |editor-first=Valley |title=Oxygen as Acceptor |journal=EcoSal Plus |language=en |volume=6 |issue=2 |pages=ecosalplus.ESP–0012–2015 |doi=10.1128/ecosalplus.ESP-0012-2015 |pmid=26734697 |issn=2324-6200|pmc=11575855 }}</ref> == Također potledajte== *[[Aerobna probava]] *[[Aerobni vaginitis]] *[[Anaerobna probava]] *[[Anaerobni organizam]] *[[Fermentacija (biohemija)]] *[[Oksigenacija]] == Reference == {{reflist}} {{Bakterije}} {{DEFAULTSORT:Aerobic Organism}} [[Kategorija: Ćelijsko disanje]] [[Kategorija: Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija: Biološka terminologija]] j8gdm94t0dyrj5q2kmc8m5rmtv6aqjh 3830519 3830516 2026-04-15T18:57:15Z Bombarderos 180319 /* Tipovi */ 3830519 wikitext text/x-wiki [[Image:Anaerobic.png|320px|thumb|right| Aerobne i anaerobne [[bakterije]] mogu se identificirati uzgojem u epruvetama [[tioglikolatnu bujon|tioglikolatnog bujona]]: <br /> 1: [[Obligatni aerobi]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća. <br /> 2: [[Obligatni anaerobi]] su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža. <br /> 3: [[Fakultativni anaerobi]] mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više [[ATP]]-a nego [[fermentacija]] ili anaerobno disanje. <br /> 4: [[Mikroaerofili]] trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu. <br /> 5: [[Aerotolerantni anaerobi|Aerotolerantni organizmi]] ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Međutim, za razliku od obligatni anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti. ]] '''Aerobni organizam''' ili '''aerob''' je [[organizam]] koji može preživjeti i rasti u okruženju bogatom kisikom.<ref>{{DorlandsDict|one/000002016|aerobe}}</ref> The ability to exhibit aerobic respiration may yield benefits to the aerobic organism, as aerobic respiration yields more energy than anaerobic respiration.<ref>{{Cite book|title=Metals, Microbes, and Minerals - The Biogeochemical Side of Life |year=2021 | veditors = Kroneck PM, Sosa Torres ME | publisher = de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-058890-3|edition = 1st |location=Berlin|oclc=1201187551}}</ref> Proizvodnja [[energije]] u ćeliji uključuje sintezu [[Adenozin-trifosfat|ATP]] pomoću [[enzim]]a koji se zove [[ATP-sintaza]]. U aerobnom disanju, ATP- [[sintaza]] je povezana s lancem transporta elektrona u kojem kisik djeluje kao terminalni [[akceptor elektrona]].<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Morelli AM, Ravera S, Panfoli I | title = The aerobic mitochondrial ATP synthesis from a comprehensive point of view | journal = Open Biology | volume = 10 | issue = 10 | date = October 2020 | pmid = 33081639 | pmc = 7653358 | doi = 10.1098/rsob.200224 | doi-access = free}}</ref> U julu 2020. godine, [[Morska biologija|morski biolozi]] su izvijestili da su aerobni [[mikroorganizmi]] (uglavnom), u "[[Suspendirana animacija|kvazi-suspendovanoj animaciji]]", pronađeni u [[Sediment|organski siromašnim sedimentima]], starim do 101,5 miliona godina, 250 stopa ispod [[Morsk dno|morskog dna]] u [[Južnopacifički vrtlog| Južnopacifičkom vrtlogu]] (SPG) ("najmrtvija tačka u okeanu"), i da bi mogli biti [[Lista najdugovječnijih organizama|najdugovječniji oblici života]] ikada pronađeni.<ref name="NYT-2200728">{{cite news | vauthors = Wu KJ |title=These Microbes May Have Survived 100 Million Years Beneath the Seafloor - Rescued from their cold, cramped and nutrient-poor homes, the bacteria awoke in the lab and grew. |url=https://www.nytimes.com/2020/07/28/science/microbes-100-million-years-old.html | work = The New York Times |date=28 July 2020 |access-date=31 July 2020 }}</ref><ref name="NC-20200728">{{cite journal | vauthors = Morono Y, Ito M, Hoshino T, Terada T, Hori T, Ikehara M, D'Hondt S, Inagaki F | display-authors = 6 | title = Aerobic microbial life persists in oxic marine sediment as old as 101.5 million years | journal = Nature Communications | volume = 11 | issue = 1 | date = July 2020 | pmid = 32724059 | pmc = 7387439 | doi = 10.1038/s41467-020-17330-1 | bibcode = 2020NatCo..11.3626M }}</ref> ==Tipovi== *[[Obligatni aerobi]] trebaju kisik za rast. U procesu poznatom kao [[ćelijsko disanje]], ovi organizmi koriste kisik za [[oksidacija|oksidaciju]] [[supstrat (biohemija)|supstrata]] (naprimjer [[šećer]]a i [[masti]]) i generiranje [[energija|energije]].<ref name=Todar>{{cite book |url= http://textbookofbacteriology.net/nutgro_4.html |access-date=24 July 2016 |title=Todar's Online Textbook of Bacteriology | vauthors = Todar K |chapter=Nutrition and Growth of Bacteria |page=4}}</ref> *[[Fakultativni anaerobi]] koriste kisik ako je dostupan, ali imaju i [[Anaerobni organizam|anaerobne]] metode proizvodnje energije.<ref name="Hentges">{{cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7638/ |title=Medical Microbiology |vauthors=Hentges DJ |date=1996 |publisher=University of Texas Medical Branch at Galveston |isbn=978-0-9631172-1-2 |editor=Baron S |edition=4 |location=Galveston, Texas |chapter=17: Anaerobes:General Characteristics |pmid=21413255 |access-date=24 July 2016}}</ref> *[[Mikroaerofili]] trebaju kisik za proizvodnju energije, ali im štete atmosferske koncentracije kisika (21% O₂).<ref name=Todar/> *[[Aerotolerantni organizmi|Aerotolerantni anaerobi]] ne koriste kisik, ali im on ne šteti.<ref name=Todar/> Kada je organizam u stanju preživjeti i u kisikovom i u anaerobnom okruženju, korištenje [[Pasteurov efekat| Pasteurovog efekta]] može razlikovati fakultativne anaerobe od aerotolerantnih organizama. Ako organizam koristi [[fermentacija|fermentaciju]] u anaerobnom okruženju, dodavanje kisika će uzrokovati da fakultativni anaerobi obustave fermentaciju i počnu koristiti kisik za disanje. Aerotolerantni organizmi moraju nastaviti fermentaciju u prisustvu kisika. Fakultativni organizmi rastu i u medijima bogatim kisikom i u medijima bez kisika. ==Aerobno disanje== Aerobni organizmi koriste proces koji se naziva [[aerobni metabolizam|aerobno disanje]] za stvaranje [[ATP]]-a iz [[ADP]]-a i [[fosfat]]a. [[Glukoza]] ([[monosaharid]]) se oksidira kako bi pokrenula lanac transporta elektrona:<ref name="Chauhan">{{cite book | vauthors = Chauhan BS | date = 2008 | title = Principles of Biochemistry and Biophysics | publisher = Laxmi Publications | page = 530 | isbn = 978-81-318-0322-6 }}</ref> Ova jednačina je sažetak onoga što se dešava u tri serije biohemijskih reakcija: [[glikoliza]], [[Krebsov ciklus]] (također poznat kao [[ciklus limunske kiseline]]) i [[oksidativna fosforilacija]]. ;C₆H₁₂O₆ + 6 O₂ + 38 [[Adenozin-difosfat|ADP]] + 38 fosfat → 6 CO₂ + 44 H₂O + 38 [[adenozin-trifosfat|ATP]] U oksidativnoj fosforilaciji, ATP se sintetizira iz ADP-a i fosfata pomoću ATP-sintaze. ATP-sintazu pokreće protonsko-motivna sila stvorena korištenjem energije generirane iz lanca transporta elektrona. [[vodikov ion]] (H⁺) ima pozitivno naelektrisanje i ako je odvojen [[ćelijska membrana| ćelijskom membranom]], stvara razliku u naelektrisanju između unutrašnje i vanjske strane membrane. Oksidativna fosforilacija se javlja u [[mitohondrija|mitohondrijama]] [[eukarioti|eukariota]].<ref name=":0" /> Aerobnom disanju je potreban O₂ jer djeluje kao terminalni akceptor elektrona u lancu transporta elektrona prokariota. Molekularni kisik se u ovom procesu redukuje do vode.<ref>{{Cite journal |last1=Borisov |first1=Vitaliy B. |last2=Verkhovsky |first2=Michael I. |date=2015-10-23 |editor-last=Stewart |editor-first=Valley |title=Oxygen as Acceptor |journal=EcoSal Plus |language=en |volume=6 |issue=2 |pages=ecosalplus.ESP–0012–2015 |doi=10.1128/ecosalplus.ESP-0012-2015 |pmid=26734697 |issn=2324-6200|pmc=11575855 }}</ref> == Također potledajte== *[[Aerobna probava]] *[[Aerobni vaginitis]] *[[Anaerobna probava]] *[[Anaerobni organizam]] *[[Fermentacija (biohemija)]] *[[Oksigenacija]] == Reference == {{reflist}} {{Bakterije}} {{DEFAULTSORT:Aerobic Organism}} [[Kategorija: Ćelijsko disanje]] [[Kategorija: Mikrobiologija]] [[Kategorija:Bakteriologija]] [[Kategorija: Biološka terminologija]] g7vnxsk0xjv2fhyj6csd8lr55hltcy5 0 533349 3830513 2026-04-15T18:45:52Z Bombarderos 180319 Preusmjereno na [[Aerobni organizam]] 3830513 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Aerobni organizam]] hilth4lxvkjj3ue1wnfenok240u1wkm 0 533350 3830553 2026-04-16T06:45:08Z Arnel 102555 Nova stranica: {{Infokutija Svjetska baština | SB = Atinska akropola | slika = 1029 Acropolis of Athens in Greece at night Photo by Giles Laurent.jpg | opis = Atinska akropola 2025. godine | lokacija = [[Atina]], Grčka | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{Coord|37|58|18|N|23|43|34|E|display=inline,title}} | godina = 1987. | površina = 3,04 ha | tampon-zona = 116,71 ha | locmapin... 3830553 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Atinska akropola | slika = 1029 Acropolis of Athens in Greece at night Photo by Giles Laurent.jpg | opis = Atinska akropola 2025. godine | lokacija = [[Atina]], Grčka | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{Coord|37|58|18|N|23|43|34|E|display=inline,title}} | godina = 1987. | površina = 3,04 ha | tampon-zona = 116,71 ha | locmapin = Grčka | opis_karte = Lokacija u Grčkoj }} '''Atinska akropola''' ({{Jez-grc|ἡ Ἀκρόπολις τῶν Ἀθηνῶν}}; {{jez-gr|Ακρόπολη Αθηνών}}) antička je [[citadela]] smještena na stjenovitom uzvišenju iznad grada [[Atina|Atine]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Ona sadrži ostatke nekoliko [[Arhitektura antičke Grčke|antičkih građevina]] velikog arhitektonskog i historijskog značaja, od kojih je najpoznatija [[Partenon]]. Sama riječ ''[[akropola]]'' potiče od grčkih riječi ''akron'' (najviša tačka, vrh) i ''polis'' (grad).<ref>acro-. (n.d.). In Greek, Acropolis means "Highest City". ''[[The American Heritage Dictionary of the English Language]]'', Fourth Edition. Retrieved 29. 9. 2009, [http://dictionary.reference.com/browse/acro- from Dictionary.com website:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304080247/http://dictionary.reference.com/browse/acro-|date=2016-03-04}} Quote: "[From Greek ''akros'', extreme; see ''ak-'' in Indo-European roots.]"</ref> Termin ''akropola'' je opći i u Grčkoj postoje mnoge druge akropole. U antičko doba, Atinska akropola je bila poznatija kao '''Kekropija''' (Κεκροπία), nazvana po legendarnom čovjeku-zmiji [[Kekrop I|Kekropu]], za kojeg se vjeruje da je bio prvi atinski kralj. Iako postoje dokazi da je brdo bilo naseljeno još u 4. mileniju p. n. e, [[Periklo]] (oko 495–429. p. n. e) je u 5. vijeku p. n. e. koordinirao izgradnju najznačajnijih objekata čiji su ostaci vidljivi i danas. To uključuje Partenon, [[Propileje (Atinska akropola)|Propileje]], [[Erehtejon]] i [[Hram Atene Nike]].<ref>Hurwit 2000, p. 87.</ref><ref>{{Cite web|url=http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2384|title=Ministry of Culture and Sports {{!}} Acropolis of Athens|website=odysseus.culture.gr|access-date=2026-04-16}}</ref> Partenon i ostale građevine ozbiljno su oštećeni 1687. tokom [[Mletačka Republika|mletačke]] opsade u [[Morejski rat|Morejskom ratu]]. Tada je mletačko bombardovanje pogodilo barut koji su turski vladari skladištili u Partenonu, što je dovelo do razorne eksplozije.<ref>[http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&id=281 Nicholas Reeves and Dyfri Williams, "The Parthenon in Ruins"] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20090806054926/http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&id=281 |date=2009-08-06 }}, British Museum Magazine 57 (spring/summer 2007), pp. 36–38. Retrieved 2. 12. 2012.</ref> == Reference == {{refspisak}} doepddcaahkbginqpp6kxnzd06d4n6q 3830554 3830553 2026-04-16T06:47:54Z Arnel 102555 3830554 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Svjetska baština | SB = Atinska akropola | slika = 1029 Acropolis of Athens in Greece at night Photo by Giles Laurent.jpg | opis = Atinska akropola 2025. godine | lokacija = [[Atina]], Grčka | kriterij = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi | ID = 404 | koordinate = {{Coord|37|58|18|N|23|43|34|E|display=inline,title}} | godina = 1987. | površina = 3,04 ha | tampon-zona = 116,71 ha | locmapin = Grčka | opis_karte = Lokacija u Grčkoj }} '''Atinska akropola''' ({{Jez-grc|ἡ Ἀκρόπολις τῶν Ἀθηνῶν}}; {{jez-gr|Ακρόπολη Αθηνών}}) antička je [[citadela]] smještena na stjenovitom uzvišenju iznad grada [[Atina|Atine]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Ona sadrži ostatke nekoliko [[Arhitektura antičke Grčke|antičkih građevina]] velikog arhitektonskog i historijskog značaja, od kojih je najpoznatija [[Partenon]]. Sama riječ ''[[akropola]]'' potiče od grčkih riječi ''akron'' (najviša tačka, vrh) i ''polis'' (grad).<ref>acro-. (n.d.). In Greek, Acropolis means "Highest City". ''[[The American Heritage Dictionary of the English Language]]'', Fourth Edition. Retrieved 29. 9. 2009, [http://dictionary.reference.com/browse/acro- from Dictionary.com website:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304080247/http://dictionary.reference.com/browse/acro-|date=2016-03-04}} Quote: "[From Greek ''akros'', extreme; see ''ak-'' in Indo-European roots.]"</ref> Termin ''akropola'' je opći i u Grčkoj postoje mnoge druge akropole. U antičko doba, Atinska akropola je bila poznatija kao '''Kekropija''' (Κεκροπία), nazvana po legendarnom čovjeku-zmiji [[Kekrop I|Kekropu]], za kojeg se vjeruje da je bio prvi atinski kralj. Iako postoje dokazi da je brdo bilo naseljeno još u 4. mileniju p. n. e, [[Periklo]] (oko 495–429. p. n. e) je u 5. vijeku p. n. e. koordinirao izgradnju najznačajnijih objekata čiji su ostaci vidljivi i danas. To uključuje Partenon, [[Propileje (Atinska akropola)|Propileje]], [[Erehtejon]] i [[Hram Atene Nike]].<ref>Hurwit 2000, p. 87.</ref><ref>{{Cite web|url=http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2384|title=Ministry of Culture and Sports {{!}} Acropolis of Athens|website=odysseus.culture.gr|access-date=2026-04-16}}</ref> Partenon i ostale građevine ozbiljno su oštećeni 1687. tokom [[Mletačka Republika|mletačke]] opsade u [[Morejski rat|Morejskom ratu]]. Tada je mletačko bombardovanje pogodilo barut koji su turski vladari skladištili u Partenonu, što je dovelo do razorne eksplozije.<ref>[http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&id=281 Nicholas Reeves and Dyfri Williams, "The Parthenon in Ruins"] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20090806054926/http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&id=281 |date=2009-08-06 }}, British Museum Magazine 57 (spring/summer 2007), pp. 36–38. Retrieved 2. 12. 2012.</ref> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]] [[Kategorija:Kultura Grčke]] t98rt0i3gyb23o7ih7n5dfuzv8rhxs6 0 533351 3830557 2026-04-16T08:08:02Z ~2026-23556-89 180365 Preusmjereno na [[Hidrotermalni otvori]] 3830557 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Hidrotermalni otvori]] 1hq871fok6unt4x4my2q7m0o3ne7uuc 2 533352 3830561 2026-04-16T09:32:52Z Autoritet znanja 180363 Nova stranica: Dr. Semir Halilović je bosanskohercegovački politolog, sociolog, pisac i diplomata. Rođen je 1981. godine u Prijepolju, od oca Sefera Halilovića i majke r.Medihe Halilović (rođ.Rondić). Osnovno i srednje obrazovanje, uslijed ratnih okolnsti, završio je u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Visokoškolsko obrazovanje stiče na Pravnom, a zatim i Filozofskom fakultetu (Sociologija). Doktorirao je politologiju, potom i sociologiju. Nosilac je Značke UNSA kao jed... 3830561 wikitext text/x-wiki Dr. Semir Halilović je bosanskohercegovački politolog, sociolog, pisac i diplomata. Rođen je 1981. godine u Prijepolju, od oca Sefera Halilovića i majke r.Medihe Halilović (rođ.Rondić). Osnovno i srednje obrazovanje, uslijed ratnih okolnsti, završio je u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Visokoškolsko obrazovanje stiče na Pravnom, a zatim i Filozofskom fakultetu (Sociologija). Doktorirao je politologiju, potom i sociologiju. Nosilac je Značke UNSA kao jedan od najboljih studenata Filozofskog fakulteta. Autor je velikog broja naučnih i stručnih članaka koje objavljuje u univerzitetskim časopisima u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu. Njegove knjige Državna tajna (Matica, 2005)<ref>{{Cite web|url=https://www.knjiga.ba/drzavna-tajna-m0007.html|title=Državna tajna, Semir Halilović, Matica, POINT knjižara, on-line trgovina|website=www.knjiga.ba|language=bs|access-date=2026-04-16}}</ref>, Vojska poražene ideje, Atentat, Iskustvo države - Bosna i Hercegovina između državnosti i podjele (Dobra knjiga, 2024)<ref>{{Cite web|url=https://dobraknjiga.ba/product/iskustvo-drzave-bosna-i-hercegovina-izmedju-drzavnosti-i-podjele/|title=Iskustvo države: Bosna i Hercegovina između državnosti i podjele - Dobra knjiga|website=dobraknjiga.ba|access-date=2026-04-16}}</ref> spadaju u izuzetno važno, traženo istraživačko i stručno štivo. Također, autor je serijala Bosna - sudbina prekrojene zemlje (BHT, 2020).<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/838769/ko-je-semir-halilovic-novi-ambasador-bih-u-kataru|title=Ko je Semir Halilović, novi ambasador BiH u Kataru|date=2023-06-21|website=Dnevni avaz|language=hr|access-date=2026-04-16}}</ref> Obavljao je dužnost zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo, kao i ambasadora Bosne i Hercegovine u Državi Katar. Kao ambasador rukovodio je operacijom spašavaanja državljana Bosne i Hercegovine iz okupirane i ratom zahvaćene Gaze, koju je sa uspijehom okončao. Nosilac je Zahvalnice Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine za izuzetnu diplomatsku aktivnost.<ref>{{Cite web|url=https://preporod.info/bs/article/47478/ambasador-halilovic-ponosan-sam-na-operaciju-spasavanja-nasih-gradana-iz-gaze|title=Ambasador Halilović: Ponosan sam na operaciju spašavanja naših građana iz Gaze {{!}} Preporod.info|last=Preporod.info|website=preporod.info|language=bs|access-date=2026-04-16}}</ref> Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu nekoliko mjeseci je bio učesnik rata, kao maloljetni dječak. Preživio je atentat, organizovano političko ubistvo namijenjeno porodici Halilović, od strane režima u opkoljenom Sarajevu. 09u55j0dcssnoiz9zzai18jo5g35ykz 3830562 3830561 2026-04-16T09:36:02Z Autoritet znanja 180363 3830562 wikitext text/x-wiki ''Dr. Semir Halilović'' je bosanskohercegovački politolog, sociolog, pisac i diplomata. Rođen je 1981. godine u Prijepolju, od oca Sefera Halilovića i majke r.Medihe Halilović (rođ.Rondić). Osnovno i srednje obrazovanje, uslijed ratnih okolnsti, završio je u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Visokoškolsko obrazovanje stiče na Pravnom, a zatim i Filozofskom fakultetu (Sociologija). Doktorirao je politologiju, potom i sociologiju. Nosilac je Značke UNSA kao jedan od najboljih studenata Filozofskog fakulteta. Autor je velikog broja naučnih i stručnih članaka koje objavljuje u univerzitetskim časopisima u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu. Njegove knjige Državna tajna (Matica, 2005)<ref>{{Cite web|url=https://www.knjiga.ba/drzavna-tajna-m0007.html|title=Državna tajna, Semir Halilović, Matica, POINT knjižara, on-line trgovina|website=www.knjiga.ba|language=bs|access-date=2026-04-16}}</ref>, Vojska poražene ideje, Atentat, Iskustvo države - Bosna i Hercegovina između državnosti i podjele (Dobra knjiga, 2024)<ref>{{Cite web|url=https://dobraknjiga.ba/product/iskustvo-drzave-bosna-i-hercegovina-izmedju-drzavnosti-i-podjele/|title=Iskustvo države: Bosna i Hercegovina između državnosti i podjele - Dobra knjiga|website=dobraknjiga.ba|access-date=2026-04-16}}</ref> spadaju u izuzetno važno, traženo istraživačko i stručno štivo. Također, autor je serijala Bosna - sudbina prekrojene zemlje (BHT, 2020).<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/838769/ko-je-semir-halilovic-novi-ambasador-bih-u-kataru|title=Ko je Semir Halilović, novi ambasador BiH u Kataru|date=2023-06-21|website=Dnevni avaz|language=hr|access-date=2026-04-16}}</ref> Obavljao je dužnost zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo, kao i ambasadora Bosne i Hercegovine u Državi Katar. Kao ambasador rukovodio je operacijom spašavaanja državljana Bosne i Hercegovine iz okupirane i ratom zahvaćene Gaze, koju je sa uspijehom okončao. Nosilac je Zahvalnice Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine za izuzetnu diplomatsku aktivnost.<ref>{{Cite web|url=https://preporod.info/bs/article/47478/ambasador-halilovic-ponosan-sam-na-operaciju-spasavanja-nasih-gradana-iz-gaze|title=Ambasador Halilović: Ponosan sam na operaciju spašavanja naših građana iz Gaze {{!}} Preporod.info|last=Preporod.info|website=preporod.info|language=bs|access-date=2026-04-16}}</ref> Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu nekoliko mjeseci je bio učesnik rata, kao maloljetni dječak. Preživio je atentat, organizovano političko ubistvo namijenjeno porodici Halilović, od strane režima u opkoljenom Sarajevu. <references /> [[Kategorija:Ličnost]] [[Kategorija:Nauka i kultura]] [[Kategorija:Diplomatija]] e8u9ftnmbcqt8y0zmk5s8bnrevbv6wk