Travnik

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.46.0-wmf.24</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Travnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80</id>
    <revision>
      <id>3830729</id>
      <parentid>3829680</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:41:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24967" sha1="9gc0rn5d0j09o7jmiae8921exqyn9ba" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Travnik (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Travnik
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Općina Travnik
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/3/3
| image1                 = Travnik – from Mt Vlašić (1).jpg
| image2                 = Tvrđava i medresa u Travniku 0509.jpg
| image3                 = Maison natale de Ivo Andric.jpg
| image4                 = Šarena džamija.jpg
| image5                 = Sahat Kule 01.JPG
| image6                 = The Fortress (42442504775).jpg
| image7                 = Crkva Ivana Krstitelja, Travnik.jpg
}}
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: panorama Travnika, [[Elči Ibrahim-pašina medresa]], rodna kuća [[Ivo Andrić|Ive Andrića]], [[Šarena džamija (Travnik)|Šarena džamija]], sahat-kula u centru grada i crkva Ivana Krstitelja.
| slika_zastava              = Flag_of_Travnik.jpg
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Coat of Arms of Travnik.png
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    = Vezirski grad
| moto                       =
| slika_karta                = BiH municipality location Travnik.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Travnik u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|13|38.3|N|17|40|01.4|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Kenan Dautović&lt;ref name=&quot;Izbori 2020&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=30&amp;langId=1#/8/91/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2020. za načelnika općine Travnik |work=izbori.ba |access-date= 23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja           = 11.85
| površina_općine            = 539.38
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           = 514
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 15344
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 53482
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       = Travničanin, Travničanka
| poštanski_broj             = 72 270
| pozivni_broj               = (+387) 30
| matični_broj_naselja       = 152692&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 11061
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opcinatravnik.com.ba/}}
| fusnote                    =
}}
'''Travnik''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], 90&amp;nbsp;km zapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]], te je ujedno sjedište [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]]. U Travniku živi oko 57.000 stanovnika. Poznat je po tome što je bio prijestolnica [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] [[vezir]]a od 1686. do 1850. godine.

== Geografija i klima ==
=== Geografija ===
Travnik se nalazi vrlo blizu geografskog centra Bosne i Hercegovine. Rijeka [[Lašva (rijeka)|Lašva]] protiče kroz grad, od zapada prema istoku, prije svoga ušća u rijeku [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Grad Travnik se nalazi u velikoj lašvanskoj dolini, koja povezuje dolinu rijeke Bosne na zapadu sa dolinom rijeke [[Vrbas]], na istoku. Travnik leži na nadmorskoj visini od 514&amp;nbsp;m. Njegovo najistaknutije geografsko obilježje su planine [[Vilenica (planina)|Vilenica]] i [[Vlašić]], sa nadmorskom visinom od 1943&amp;nbsp;m.

=== Klima ===
Travnik ima kontinentalnu klimu, sudeći po svom položaju između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] na jugu i Panonije na sjeveru. Prosječna ljetna temperatura je 18,2&amp;nbsp;°C. Sa druge strane, prosječna zimska temperatura je 5&amp;nbsp;°C.

== Historija ==
[[Datoteka:Travnička tvrđava.jpg|mini|desno|275px|Pogled na [[Travnička tvrđava|travničku tvrđavu]].]]
U vrijeme [[Iliri|Ilira]] područje doline rijeke Lašve naseljavalo je pleme [[Desidijati]]. Tragovi njihovog života vidljivi su u velikom broju [[Gradine u dolini Lašve|gradina]].

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Bogomilen-Schrein Travnik crop.jpg|mini|desno|275px|Turbe u Travniku]]
U vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske države]] na ovom području je postojala srednjovjekovna župa Lašva. Ona se prvi put spominje 1244. u popisu biskupskih posjeda.&lt;ref&gt;Vjekoslav Klaić: Povijest Bosne do propasti kraljevstva,str. 62.&lt;/ref&gt; Župa se protezala na cijeli kraj dolinom rijeke Lašve i njenih pritoka, a u upravnom pogledu pripadala je Gornjoj Bosni.

Drugi put je spominje bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I]] 1380. u pismu [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću]], kojim ga postavlja za velikog vojvodu i daruje mu kao leno: Bilu, Trebeušu i Lupnicu u župi Lašva.&lt;ref&gt;Ljubomir Stojanović: Jedan prilog poznavanju bosanskih bogumila, Starine XVIII, str. 230-232.&lt;/ref&gt;

Krajem 14. vijeka župom je upravljao bosanski plemić Batalo koji je bio i dvorski dostojanstvenik sa titulom &quot;tepčija&quot;, odgojitelj mladih plemića. Živio je u vrijeme slabljenja bosanske države, a za vrijeme vladavine [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|kralja Dabiše]], [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] i u početku vladavine [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Ostoje]]. Batalo je držao u svojim rukama i utvrdu Toričan, čije ruševine postoje i danas kod sela [[Varošluk]] u blizini [[Turbe (Travnik)|Turbeta]], iz kojeg je gospodario cijelim krajem.

Treći značajan pomen župe je u vrijeme hrvatsko-ugarskog [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|kralja Sigismunda]], približno 1400, kojom velikašu Vuku (iz župe Lašva, sinu Nikole Drusića iz [[Guča Gora|Guče Gore]]) dodjeljuje kao nagradu imanje Paka (današnji [[Pakrac]]) u [[Slavonija|Slavoniji]].&lt;ref&gt;Thalloczy: Zur Gesch. Bosniens und Serbiens im Mittelalter, Wissench. Mitteilungen aus Bosnien, VI str. 288&lt;/ref&gt;

Kako je Travnik dobio ime, još nije protumačeno, iako se odmah može pretpostaviti da ga je dobio po pašnjacima i iz korijena riječi trava. Ima mišljenja da je dobio ime po tvrđavi koja je nastala prije osmanlijske okupacije, a gdje je bio smješten činovnik koji ubire travarinu, pa je po njegovo nazivu &quot;travnik&quot; grad dobio ime.&lt;ref&gt;Martin Udovičić: Travnik u vrijeme vezira, str. 12.&lt;/ref&gt;

Sam grad Travnik prvi put se spominje 1463. u vezi s događajima koji su doveli do propasti bosanskog kraljevstva. Prvi ga spominje Dursun-beg koji je pratio sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]] u njegovom pohodu na Bosnu. On doslovno kaže: &quot;Idući sultan Mehmed II prema Jajcu zaustavi se u Travniku&quot;.&lt;ref&gt;Đoko Mazalić: Travnik i Toričan, GZM, 1948. god., str. 147.&lt;/ref&gt; Prema narodnoj predaji, na mjestu gdje se sultan zaustavio da klanja danas se nalazi &quot;[[Šarena džamija (Travnik)|Šarena Džamija]]&quot; ili &quot;Sulejmanija&quot;.

[[Travnička tvrđava]] (kaštel) podignuta je prije dolaska [[Turci|Turaka]] s ciljem odbrane, pošto su Osmanlije sve dublje prodirali u kraljeve posjede. Vjerovatno je izgrađena za vrijeme bosanskog kralja Tvrtka II ili Ostoje, a potom dograđivana i proširena za vrijeme [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]]. Da je grad građen u vrijeme bosanske samostalnosti potvrđuje i činjenica, što je građen kao i ostali utvrđeni bosanski gradovi kasnog srednjeg vijeka. Pošto je Travnik, nakon konačnog pada pod Osmanlije, brzo ostao iza glavnih borbenih linija, jer su Osmanlije prodrli daleko na zapad, grad je ostao sačuvan u svom izvornom obliku.

=== Osmanlijsko doba ===
[[Datoteka:Travnik City Centre 1.jpg|mini|desno|275px|[[Hadži-Alibegova džamija]] i [[Sahat-kula]] u centru grada]]Nakon osmanskog osvajanja Bosne 1463, Travnik se razvio kao upravno i trgovačko središte. U osmanskoj administraciji bio je sjedište nahije Lašva od 1470.&lt;ref name=&quot;HE&quot; /&gt; Njegov položaj na važnim komunikacijama između doline [[Vrbas]]a i srednje Bosne pogodovao je razvoju čaršije, zanata i lokalne trgovine.&lt;ref name=&quot;HE&quot; /&gt;

Presudan preokret u historiji grada dogodio se krajem 17. vijeka. Nakon što je [[Eugen Savojski]] 1697. spalio [[Sarajevo]], bosanski veziri premjestili su svoje sjedište u Travnik, gdje su, uz kraće prekide, ostali od 1699. do 1850. Time je Travnik postao političko i administrativno središte [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]], a ujedno i jedno od najvažnijih mjesta osmanske vlasti na zapadnim granicama Carstva.

Vezirski period snažno je obilježio urbani razvoj grada. U tom vremenu oblikovani su ili obnovljeni brojni javni i sakralni objekti, među kojima su [[Šarena džamija (Travnik)|Šarena džamija]], [[Jeni džamija|Jeni-džamija]], medresa, sahat-kule, konaci, mostovi, turbeta i čaršijski sadržaji. Travnik je u prvoj polovini 19. vijeka bio i mjesto djelovanja stranih konzulata, što svjedoči o njegovoj međunarodnoj političkoj važnosti u kasnom osmanskom razdoblju.

U doba osmanskih reformi i bosanskih unutrašnjih previranja Travnik je ostao jedno od ključnih mjesta bosanske politike. Tokom pokreta [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831, travnički vezir bio je privremeno potisnut, što pokazuje koliko je kontrola nad Travnikom značila kontrolu nad bosanskom upravom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina/History|title=Bosnia and Herzegovina: History|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska uprava ===
Poslije austrougarskog zauzimanja Bosne i Hercegovine 1878. Travnik je izgubio nekadašnji status vezirskog sjedišta, ali je ostao važno kotarsko i regionalno središte. Novi upravni sistem, modernizacija uprave i jačanje saobraćajne povezanosti postepeno su mijenjali izgled i funkcije grada.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Jäger-Klein|first=Caroline|year=2020|title=Fire prevention in Ottoman and Habsburg building codes and legislation in Bosnia and Herzegovina|url=https://uscholar.univie.ac.at/detail/o%3A1084338.pdf|journal=e-Perimetron|volume=15|issue=2|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U austrougarskom razdoblju Travnik je dobio više javnih, školskih i upravnih zgrada, a u grad je uvedena i željeznička veza. Pruga Lašva–Travnik otvorena je 26. oktobra 1893, a nastavak prema [[Bugojno|Bugojnu]] 14. oktobra 1894.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.zfbh.ba/en/o-nama/historija/|title=History – Railways|website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Veliki požar u septembru 1903. teško je pogodio Travnik i uništio znatan dio gradske čaršije i stambenih objekata.&lt;ref name=&quot;Jager1903&quot;&gt;{{cite journal|last=Jäger-Klein|first=Caroline|year=2020|title=Fire prevention in Ottoman and Habsburg building codes and legislation in Bosnia and Herzegovina|url=https://uscholar.univie.ac.at/detail/o%3A1084338.pdf|journal=e-Perimetron|volume=15|issue=2|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Poslije požara uslijedile su obnove i građevinske intervencije koje su ostavile prepoznatljiv sloj austrougarske arhitekture u urbanom tkivu grada.

=== 20. stoljeće ===
Travnik je od 1922. do 1929. bio sjedište Travničke oblasti. U kasnijim upravnim preustrojima pripadao je različitim banovinama Kraljevine Jugoslavije.

U [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugom svjetskom ratu]] Travnik je, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, bio zahvaćen okupacijom, represijom i ratnim sukobima. U poratnom razdoblju u sastavu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] razvijao se kao općinsko, obrazovno i privredno središte srednje Bosne. Industrijski razvoj, školstvo i saobraćajne veze dali su gradu novu funkcionalnu ulogu, iako je njegov historijski identitet ostao snažno vezan za staru čaršiju, tvrđavu i osmansko naslijeđe.

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] područje Travnika bilo je napadano 1992, a zatim je 1993. i 1994. bilo zahvaćeno i [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkim sukobom]]. Rat je ostavio teške demografske, društvene i ekonomske posljedice, ali je veći dio historijske jezgre grada sačuvan.

=== Savremeni period ===
Nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] Travnik je postao sjedište [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Travnik|title=Travnik|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U savremenom periodu grad razvija upravne, obrazovne, kulturne i turističke funkcije, a njegova historijska baština predstavlja jedno od glavnih obilježja lokalnog identiteta.

[[Zavičajni muzej Travnik]] od 1950. prikuplja, čuva i istražuje kulturno-historijsku i prirodnu baštinu travničkog kraja, te ima važnu ulogu u proučavanju historije grada i njegove okoline.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://muzejtravnik.ba/en/|title=Regional Museum of Travnik|website=Zavičajni muzej Travnik|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Travnika|Spisak naseljenih mjesta u općini Travnik}}

Prema popisu stanovništva iz 1991, općina Travnik imala je 70.747 stanovnika, raspoređenih u 88 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Travnik gotovo u cjelini ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: [[Donji Korićani (Travnik)|Donji Korićani]] i [[Gornji Korićani (Travnik)|Gornji Korićani]].

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Travnik ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Travnik
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 11061
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 104/5/6) |work=fzs.ba |access-date= 28. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 53482
| g2013_bosnjaci           = 35648
| g2013_srbi               = 640
| g2013_hrvati             = 15102
| g2013_bosanci            = 524
| g2013_romi               = 210
| g2013_muslimani          = 535
| g2013_bosanciihercegovci = 129
| g2013_albanci            = 55
| g2013_jugosloveni        = 15
| g2013_crnogorci          = 10
| g2013_turci              = 13
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 13
| g2013_makedonci          = 6
| g2013_nisu_izjasnili     = 327
| g2013_nepoznato          = 137
| g1991_ukupno             = 70747
| g1991_muslimani          = 31813
| g1991_srbi               = 7777
| g1991_hrvati             = 26118
| g1991_jugosloveni        = 3743
| g1981_ukupno             = 64100
| g1981_muslimani          = 27691
| g1981_srbi               = 7487
| g1981_hrvati             = 24411
| g1981_jugosloveni        = 3920
| g1981_slovenci           = 32
| g1981_crnogorci          = 126
| g1981_albanci            = 63
| g1981_madari             = 7
| g1981_romi               = 16
| g1981_makedonci          = 22
| g1971_ukupno             = 55822
| g1971_muslimani          = 24480
| g1971_srbi               = 7554
| g1971_hrvati             = 22645
| g1971_jugosloveni        = 626
| g1971_slovenci           = 49
| g1971_crnogorci          = 133
| g1971_albanci            = 36
| g1971_madari             = 10
| g1971_romi               = 18
| g1971_makedonci          = 25
| g1961_ukupno             = 47857
| g1961_muslimani          = 18054
| g1961_srbi               = 8004
| g1961_hrvati             = 19609
| g1961_jugosloveni        = 1562
| g1961_slovenci           = 80
| g1961_crnogorci          = 161
| g1961_albanci            = 55
| g1961_madari             = 11
| g1961_romi               = 13
| g1961_makedonci          = 70
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Travnik ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Travnik
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 152692
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 15344
| g2013_bosnjaci           = 10899
| g2013_srbi               = 322
| g2013_hrvati             = 2847
| g2013_bosanci            = 397
| g2013_romi               = 104
| g2013_muslimani          = 179
| g2013_bosanciihercegovci = 107
| g2013_albanci            = 36
| g2013_jugosloveni        = 9
| g2013_crnogorci          = 6
| g2013_turci              = 9
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 2
| g2013_makedonci          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 286
| g2013_nepoznato          = 64
| g1991_ukupno             = 19041
| g1991_muslimani          = 7373
| g1991_srbi               = 2131
| g1991_hrvati             = 6043
| g1991_jugosloveni        = 2800
| g1981_ukupno             = 15888
| g1981_muslimani          = 5822
| g1981_srbi               = 1901
| g1981_hrvati             = 5026
| g1981_jugosloveni        = 2867
| g1981_slovenci           = 30
| g1981_crnogorci          = 89
| g1981_albanci            = 48
| g1981_madari             = 7
| g1981_makedonci          = 9
| g1971_ukupno             = 12977
| g1971_muslimani          = 5730
| g1971_srbi               = 1894
| g1971_hrvati             = 4538
| g1971_jugosloveni        = 486
| g1971_slovenci           = 44
| g1971_crnogorci          = 102
| g1971_albanci            = 30
| g1971_madari             = 10
| g1971_makedonci          = 21
| g1961_ukupno             = 10225
| g1961_muslimani          = 2863
| g1961_srbi               = 2393
| g1961_hrvati             = 3378
| g1961_jugosloveni        = 1084
| g1961_slovenci           = 76
| g1961_crnogorci          = 117
| g1961_albanci            = 41
| g1961_madari             = 9
| g1961_romi               = 8
| g1961_makedonci          = 59
}}

== Ekonomija ==
Povoljan geografski položaj, ali i izuzetna prirodna bogatstva učinili su da Travnik kroz historiju bude frekventno i razvijeno područje. I danas su u okolini grada razvijeni poljoprivreda i stočarstvo. A posljednjih decenija Travnik je imao nekoliko preduzeća u različitim industrijskim granama, koja su činila kičmu razvoja grada, ali i regije.

&quot;Borac&quot; - firma koja zapošljava najviše radnika je uprkos ratnim dešavanjima, sačuvala domaće i inostrano tržište.

Nakon rata, javlja se mogućnost većeg ulaganja privatnog [[kapital]]a, pa se pojavljuju tada nova, ali danas već prepoznatljiva imena u privredno industrijskom razvoju grada Travnika: &quot;Pharmamed&quot; ([[farmacija|farmaceutska]] ind.), &quot;Bajra&quot; i &quot;Prima-inter&quot; (mesna ind.), &quot;Vlašić-milk&quot; u Karauli (proizvodnja mlijeka), &quot;Nuno-flips&quot; (proizvodnja smokija), &quot;Feniks&quot; (proizvodnja tjestenine), &quot;Best&quot; marketi i drugi.

Poseban pečat privredi grada Travnika daje Udruženje privrednika Travnik UPUT, koje je zapravo baza razvoja ideja i velika podrška preduzećima i pojedincima koji rade na ekonomskom razvoju ovog kraja.

== Kultura ==
Travnik ima snažnu kulturu, koja datira još iz perioda kada je ovaj grad bio sjedište vezira Osmanskog Carstva, odgovornih za [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Stari dio Travnika postoji još od vremena bosanske nezavisnosti u prvoj polovini 15. vijeka. U gradu se nalaze brojne džamije i crkve, kao i grobovi važnih historijskih ličnosti, te značajni primjeri osmanske [[Arhitektura|arhitekture]]. [[Zavičajni muzej u Travniku|Gradski muzej]], izgrađen 1950, je jedna od najimpresivnijih kulturnih institucija u regiji.

=== Nacionalni spomenici ===
[[Datoteka:Suleimania Mosque.JPG|mini|desno|275px|[[Šarena džamija]] (Sulejmanija) u Travniku]]
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Travniku}}

== Sport ==
*[[RK &quot;Borac&quot; Travnik|Rukometni klub &quot;Borac&quot; Travnik]]
*[[NK Travnik|Nogometni klub Travnik]]
*Košarkaški klub Travnik

== Turizam ==
[[Datoteka:BiH 2012 - Travnik (8144162598).jpg|mini|desno|275px|Panorama Travnika]]
Kao i kod mnogih bosanskih gradova, [[turizam]] Travnika je uveliko zasnovan na [[Historija|historiji]] i [[Geografija|geografiji]]. Obližnja planina Vlašić je jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini, što je čini mjestom za skijanje, pješačenje i sankanje. Zbog toga što turizam nije jak u gradu, Vlašić je glavna turistička atrakcija. Mnoge građevine u Travniku, koje potiču iz osmanskog perioda, dobro su očuvane, od kojih brojne [[Džamija|džamije]], orijentalne kuće, [[sahat-kula]], te ulične česme. Stari dio grada datira iz ranog [[15. vijek]]a.

== Gradovi partneri ==
* [[Leipzig]], [[Njemačka]]

== Poznate ličnosti ==
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata, dobitnik Nobelove nagrade za književnost;
* [[Batalo]], tepčija, gospodar Lašve i Toričana;
* [[Muharem Bazdulj]], književnik
* [[Miroslav Bilać]], slikar;
* [[Miroslav Blažević|Miroslav Blažević Ćiro]], nogometni trener i selektor;
* [[Srebrenka Jurinac]], operna pjevačica;
* [[Elvedin Varupa]], bivši fudbaler [[NK Travnik]]
* [[Seid Memić Vajta]], pjevač zabavne i pop muzike i zabavljač;
* [[Josip Pejaković]], dramski umjetnik;
* [[Nura Bazdulj-Hubijar]], književnica;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak džamija u Bosni i Hercegovini|Džamije u Travniku]]
* [[Travnička tvrđava|Tvrđava Travnik]]
* [[Travničko muftijstvo]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Travnik Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinatravnik.com.ba/ba/ Zvanični sajt općine Travnik]
* [https://www.youtube.com/watch?v=4bvc7jfasKI Travnik kroz vijekove (RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal)]
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Srednjobosanski kanton}}
{{Općina Travnik}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]]
[[Kategorija:Travnik|*]]</text>
      <sha1>9gc0rn5d0j09o7jmiae8921exqyn9ba</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830730</id>
      <parentid>3830729</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:42:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24965" sha1="ddiyyroo0trhitct7y3hlysrpokostn" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Travnik (višeznačnica)}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Travnik
| drugo_ime                  =
| službeno_ime               = Općina Travnik
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = {{multiple image
| border                 = infobox
| total_width            = 300
| image_style            = border:1;
| perrow                 = 1/3/3
| image1                 = Travnik – from Mt Vlašić (1).jpg
| image2                 = Tvrđava i medresa u Travniku 0509.jpg
| image3                 = Maison natale de Ivo Andric.jpg
| image4                 = Šarena džamija.jpg
| image5                 = Sahat Kule 01.JPG
| image6                 = The Fortress (42442504775).jpg
| image7                 = Crkva Ivana Krstitelja, Travnik.jpg
}}
| slika_veličina             =
| slika_alt                  =
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: panorama Travnika, [[Elči Ibrahim-pašina medresa]], rodna kuća [[Ivo Andrić|Ive Andrića]], [[Šarena džamija (Travnik)|Šarena džamija]], sahat-kula u centru grada i crkva Ivana Krstitelja.
| slika_zastava              = Flag_of_Travnik.jpg
| zastava_alt                =
| slika_grb                  = Coat of Arms of Travnik.png
| grb_alt                    =
| etimologija                =
| nadimak                    = Vezirski grad
| moto                       =
| slika_karta                = BiH municipality location Travnik.svg
| karta_alt                  =
| karta_opis                 = Općina Travnik u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|13|38.3|N|17|40|01.4|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                     = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]]
| osnovan                    =
| osnivač                    =
| sjedište                   =
| načelnik                   = Kenan Dautović&lt;ref name=&quot;Izbori 2020&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=30&amp;langId=1#/8/91/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2020. za načelnika općine Travnik |work=izbori.ba |access-date= 23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| površina_naselja           = 11.85
| površina_općine            = 539.38
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          =
| nadmorska_visina           = 514
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             =
| najveća_visina_vrh         =
| najmanja_visina            =
| najmanja_visina_vrh        =
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 15344
| stanovništvo_naselje_izvor =
| stanovništvo_općina        = 53482
| stanovništvo_općina_izvor  =
| stanovništvo_demonim       = Travničanin, Travničanka
| poštanski_broj             = 72 270
| pozivni_broj               = (+387) 30
| matični_broj_naselja       = 152692&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 11061
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.opcinatravnik.com.ba/}}
| fusnote                    =
}}
'''Travnik''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u centralnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], 90&amp;nbsp;km zapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]], te je ujedno sjedište [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]]. U Travniku živi oko 57.000 stanovnika. Poznat je po tome što je bio prijestolnica [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] [[vezir]]a od 1686. do 1850.

== Geografija i klima ==
=== Geografija ===
Travnik se nalazi vrlo blizu geografskog centra Bosne i Hercegovine. Rijeka [[Lašva (rijeka)|Lašva]] protiče kroz grad, od zapada prema istoku, prije svoga ušća u rijeku [[Bosna (rijeka)|Bosnu]]. Grad Travnik se nalazi u velikoj lašvanskoj dolini, koja povezuje dolinu rijeke Bosne na zapadu sa dolinom rijeke [[Vrbas]], na istoku. Travnik leži na nadmorskoj visini od 514&amp;nbsp;m. Njegovo najistaknutije geografsko obilježje su planine [[Vilenica (planina)|Vilenica]] i [[Vlašić]], sa nadmorskom visinom od 1943&amp;nbsp;m.

=== Klima ===
Travnik ima kontinentalnu klimu, sudeći po svom položaju između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] na jugu i Panonije na sjeveru. Prosječna ljetna temperatura je 18,2&amp;nbsp;°C. Sa druge strane, prosječna zimska temperatura je 5&amp;nbsp;°C.

== Historija ==
[[Datoteka:Travnička tvrđava.jpg|mini|desno|275px|Pogled na [[Travnička tvrđava|travničku tvrđavu]].]]
U vrijeme [[Iliri|Ilira]] područje doline rijeke Lašve naseljavalo je pleme [[Desidijati]]. Tragovi njihovog života vidljivi su u velikom broju [[Gradine u dolini Lašve|gradina]].

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Bogomilen-Schrein Travnik crop.jpg|mini|desno|275px|Turbe u Travniku]]
U vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske države]] na ovom području je postojala srednjovjekovna župa Lašva. Ona se prvi put spominje 1244. u popisu biskupskih posjeda.&lt;ref&gt;Vjekoslav Klaić: Povijest Bosne do propasti kraljevstva,str. 62.&lt;/ref&gt; Župa se protezala na cijeli kraj dolinom rijeke Lašve i njenih pritoka, a u upravnom pogledu pripadala je Gornjoj Bosni.

Drugi put je spominje bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I]] 1380. u pismu [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću]], kojim ga postavlja za velikog vojvodu i daruje mu kao leno: Bilu, Trebeušu i Lupnicu u župi Lašva.&lt;ref&gt;Ljubomir Stojanović: Jedan prilog poznavanju bosanskih bogumila, Starine XVIII, str. 230-232.&lt;/ref&gt;

Krajem 14. vijeka župom je upravljao bosanski plemić Batalo koji je bio i dvorski dostojanstvenik sa titulom &quot;tepčija&quot;, odgojitelj mladih plemića. Živio je u vrijeme slabljenja bosanske države, a za vrijeme vladavine [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|kralja Dabiše]], [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] i u početku vladavine [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Ostoje]]. Batalo je držao u svojim rukama i utvrdu Toričan, čije ruševine postoje i danas kod sela [[Varošluk]] u blizini [[Turbe (Travnik)|Turbeta]], iz kojeg je gospodario cijelim krajem.

Treći značajan pomen župe je u vrijeme hrvatsko-ugarskog [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|kralja Sigismunda]], približno 1400, kojom velikašu Vuku (iz župe Lašva, sinu Nikole Drusića iz [[Guča Gora|Guče Gore]]) dodjeljuje kao nagradu imanje Paka (današnji [[Pakrac]]) u [[Slavonija|Slavoniji]].&lt;ref&gt;Thalloczy: Zur Gesch. Bosniens und Serbiens im Mittelalter, Wissench. Mitteilungen aus Bosnien, VI str. 288&lt;/ref&gt;

Kako je Travnik dobio ime, još nije protumačeno, iako se odmah može pretpostaviti da ga je dobio po pašnjacima i iz korijena riječi trava. Ima mišljenja da je dobio ime po tvrđavi koja je nastala prije osmanlijske okupacije, a gdje je bio smješten činovnik koji ubire travarinu, pa je po njegovo nazivu &quot;travnik&quot; grad dobio ime.&lt;ref&gt;Martin Udovičić: Travnik u vrijeme vezira, str. 12.&lt;/ref&gt;

Sam grad Travnik prvi put se spominje 1463. u vezi s događajima koji su doveli do propasti bosanskog kraljevstva. Prvi ga spominje Dursun-beg koji je pratio sultana [[Mehmed II|Mehmeda II]] u njegovom pohodu na Bosnu. On doslovno kaže: &quot;Idući sultan Mehmed II prema Jajcu zaustavi se u Travniku&quot;.&lt;ref&gt;Đoko Mazalić: Travnik i Toričan, GZM, 1948, str. 147.&lt;/ref&gt; Prema narodnoj predaji, na mjestu gdje se sultan zaustavio da klanja danas se nalazi &quot;[[Šarena džamija (Travnik)|Šarena Džamija]]&quot; ili &quot;Sulejmanija&quot;.

[[Travnička tvrđava]] (kaštel) podignuta je prije dolaska [[Turci|Turaka]] s ciljem odbrane, pošto su Osmanlije sve dublje prodirali u kraljeve posjede. Vjerovatno je izgrađena za vrijeme bosanskog kralja Tvrtka II ili Ostoje, a potom dograđivana i proširena za vrijeme [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]]. Da je grad građen u vrijeme bosanske samostalnosti potvrđuje i činjenica, što je građen kao i ostali utvrđeni bosanski gradovi kasnog srednjeg vijeka. Pošto je Travnik, nakon konačnog pada pod Osmanlije, brzo ostao iza glavnih borbenih linija, jer su Osmanlije prodrli daleko na zapad, grad je ostao sačuvan u svom izvornom obliku.

=== Osmanlijsko doba ===
[[Datoteka:Travnik City Centre 1.jpg|mini|desno|275px|[[Hadži-Alibegova džamija]] i [[Sahat-kula]] u centru grada]]Nakon osmanskog osvajanja Bosne 1463, Travnik se razvio kao upravno i trgovačko središte. U osmanskoj administraciji bio je sjedište nahije Lašva od 1470.&lt;ref name=&quot;HE&quot; /&gt; Njegov položaj na važnim komunikacijama između doline [[Vrbas]]a i srednje Bosne pogodovao je razvoju čaršije, zanata i lokalne trgovine.&lt;ref name=&quot;HE&quot; /&gt;

Presudan preokret u historiji grada dogodio se krajem 17. vijeka. Nakon što je [[Eugen Savojski]] 1697. spalio [[Sarajevo]], bosanski veziri premjestili su svoje sjedište u Travnik, gdje su, uz kraće prekide, ostali od 1699. do 1850. Time je Travnik postao političko i administrativno središte [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]], a ujedno i jedno od najvažnijih mjesta osmanske vlasti na zapadnim granicama Carstva.

Vezirski period snažno je obilježio urbani razvoj grada. U tom vremenu oblikovani su ili obnovljeni brojni javni i sakralni objekti, među kojima su [[Šarena džamija (Travnik)|Šarena džamija]], [[Jeni džamija|Jeni-džamija]], medresa, sahat-kule, konaci, mostovi, turbeta i čaršijski sadržaji. Travnik je u prvoj polovini 19. vijeka bio i mjesto djelovanja stranih konzulata, što svjedoči o njegovoj međunarodnoj političkoj važnosti u kasnom osmanskom razdoblju.

U doba osmanskih reformi i bosanskih unutrašnjih previranja Travnik je ostao jedno od ključnih mjesta bosanske politike. Tokom pokreta [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831, travnički vezir bio je privremeno potisnut, što pokazuje koliko je kontrola nad Travnikom značila kontrolu nad bosanskom upravom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Bosnia-and-Herzegovina/History|title=Bosnia and Herzegovina: History|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Austro-Ugarska uprava ===
Poslije austrougarskog zauzimanja Bosne i Hercegovine 1878. Travnik je izgubio nekadašnji status vezirskog sjedišta, ali je ostao važno kotarsko i regionalno središte. Novi upravni sistem, modernizacija uprave i jačanje saobraćajne povezanosti postepeno su mijenjali izgled i funkcije grada.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Jäger-Klein|first=Caroline|year=2020|title=Fire prevention in Ottoman and Habsburg building codes and legislation in Bosnia and Herzegovina|url=https://uscholar.univie.ac.at/detail/o%3A1084338.pdf|journal=e-Perimetron|volume=15|issue=2|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

U austrougarskom razdoblju Travnik je dobio više javnih, školskih i upravnih zgrada, a u grad je uvedena i željeznička veza. Pruga Lašva–Travnik otvorena je 26. oktobra 1893, a nastavak prema [[Bugojno|Bugojnu]] 14. oktobra 1894.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.zfbh.ba/en/o-nama/historija/|title=History – Railways|website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

Veliki požar u septembru 1903. teško je pogodio Travnik i uništio znatan dio gradske čaršije i stambenih objekata.&lt;ref name=&quot;Jager1903&quot;&gt;{{cite journal|last=Jäger-Klein|first=Caroline|year=2020|title=Fire prevention in Ottoman and Habsburg building codes and legislation in Bosnia and Herzegovina|url=https://uscholar.univie.ac.at/detail/o%3A1084338.pdf|journal=e-Perimetron|volume=15|issue=2|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; Poslije požara uslijedile su obnove i građevinske intervencije koje su ostavile prepoznatljiv sloj austrougarske arhitekture u urbanom tkivu grada.

=== 20. stoljeće ===
Travnik je od 1922. do 1929. bio sjedište Travničke oblasti. U kasnijim upravnim preustrojima pripadao je različitim banovinama Kraljevine Jugoslavije.

U [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugom svjetskom ratu]] Travnik je, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, bio zahvaćen okupacijom, represijom i ratnim sukobima. U poratnom razdoblju u sastavu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] razvijao se kao općinsko, obrazovno i privredno središte srednje Bosne. Industrijski razvoj, školstvo i saobraćajne veze dali su gradu novu funkcionalnu ulogu, iako je njegov historijski identitet ostao snažno vezan za staru čaršiju, tvrđavu i osmansko naslijeđe.

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] područje Travnika bilo je napadano 1992, a zatim je 1993. i 1994. bilo zahvaćeno i [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkim sukobom]]. Rat je ostavio teške demografske, društvene i ekonomske posljedice, ali je veći dio historijske jezgre grada sačuvan.

=== Savremeni period ===
Nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] Travnik je postao sjedište [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Travnik|title=Travnik|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt; U savremenom periodu grad razvija upravne, obrazovne, kulturne i turističke funkcije, a njegova historijska baština predstavlja jedno od glavnih obilježja lokalnog identiteta.

[[Zavičajni muzej Travnik]] od 1950. prikuplja, čuva i istražuje kulturno-historijsku i prirodnu baštinu travničkog kraja, te ima važnu ulogu u proučavanju historije grada i njegove okoline.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://muzejtravnik.ba/en/|title=Regional Museum of Travnik|website=Zavičajni muzej Travnik|access-date=11. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Travnika|Spisak naseljenih mjesta u općini Travnik}}

Prema popisu stanovništva iz 1991, općina Travnik imala je 70.747 stanovnika, raspoređenih u 88 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Travnik gotovo u cjelini ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: [[Donji Korićani (Travnik)|Donji Korićani]] i [[Gornji Korićani (Travnik)|Gornji Korićani]].

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Travnik ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Travnik
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina
| maticni_broj             = 11061
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 104/5/6) |work=fzs.ba |access-date= 28. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 53482
| g2013_bosnjaci           = 35648
| g2013_srbi               = 640
| g2013_hrvati             = 15102
| g2013_bosanci            = 524
| g2013_romi               = 210
| g2013_muslimani          = 535
| g2013_bosanciihercegovci = 129
| g2013_albanci            = 55
| g2013_jugosloveni        = 15
| g2013_crnogorci          = 10
| g2013_turci              = 13
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 13
| g2013_makedonci          = 6
| g2013_nisu_izjasnili     = 327
| g2013_nepoznato          = 137
| g1991_ukupno             = 70747
| g1991_muslimani          = 31813
| g1991_srbi               = 7777
| g1991_hrvati             = 26118
| g1991_jugosloveni        = 3743
| g1981_ukupno             = 64100
| g1981_muslimani          = 27691
| g1981_srbi               = 7487
| g1981_hrvati             = 24411
| g1981_jugosloveni        = 3920
| g1981_slovenci           = 32
| g1981_crnogorci          = 126
| g1981_albanci            = 63
| g1981_madari             = 7
| g1981_romi               = 16
| g1981_makedonci          = 22
| g1971_ukupno             = 55822
| g1971_muslimani          = 24480
| g1971_srbi               = 7554
| g1971_hrvati             = 22645
| g1971_jugosloveni        = 626
| g1971_slovenci           = 49
| g1971_crnogorci          = 133
| g1971_albanci            = 36
| g1971_madari             = 10
| g1971_romi               = 18
| g1971_makedonci          = 25
| g1961_ukupno             = 47857
| g1961_muslimani          = 18054
| g1961_srbi               = 8004
| g1961_hrvati             = 19609
| g1961_jugosloveni        = 1562
| g1961_slovenci           = 80
| g1961_crnogorci          = 161
| g1961_albanci            = 55
| g1961_madari             = 11
| g1961_romi               = 13
| g1961_makedonci          = 70
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Travnik ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Travnik
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 152692
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 15344
| g2013_bosnjaci           = 10899
| g2013_srbi               = 322
| g2013_hrvati             = 2847
| g2013_bosanci            = 397
| g2013_romi               = 104
| g2013_muslimani          = 179
| g2013_bosanciihercegovci = 107
| g2013_albanci            = 36
| g2013_jugosloveni        = 9
| g2013_crnogorci          = 6
| g2013_turci              = 9
| g2013_slovenci           = 3
| g2013_pravoslavci        = 2
| g2013_makedonci          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 286
| g2013_nepoznato          = 64
| g1991_ukupno             = 19041
| g1991_muslimani          = 7373
| g1991_srbi               = 2131
| g1991_hrvati             = 6043
| g1991_jugosloveni        = 2800
| g1981_ukupno             = 15888
| g1981_muslimani          = 5822
| g1981_srbi               = 1901
| g1981_hrvati             = 5026
| g1981_jugosloveni        = 2867
| g1981_slovenci           = 30
| g1981_crnogorci          = 89
| g1981_albanci            = 48
| g1981_madari             = 7
| g1981_makedonci          = 9
| g1971_ukupno             = 12977
| g1971_muslimani          = 5730
| g1971_srbi               = 1894
| g1971_hrvati             = 4538
| g1971_jugosloveni        = 486
| g1971_slovenci           = 44
| g1971_crnogorci          = 102
| g1971_albanci            = 30
| g1971_madari             = 10
| g1971_makedonci          = 21
| g1961_ukupno             = 10225
| g1961_muslimani          = 2863
| g1961_srbi               = 2393
| g1961_hrvati             = 3378
| g1961_jugosloveni        = 1084
| g1961_slovenci           = 76
| g1961_crnogorci          = 117
| g1961_albanci            = 41
| g1961_madari             = 9
| g1961_romi               = 8
| g1961_makedonci          = 59
}}

== Ekonomija ==
Povoljan geografski položaj, ali i izuzetna prirodna bogatstva učinili su da Travnik kroz historiju bude frekventno i razvijeno područje. I danas su u okolini grada razvijeni poljoprivreda i stočarstvo. A posljednjih decenija Travnik je imao nekoliko preduzeća u različitim industrijskim granama, koja su činila kičmu razvoja grada, ali i regije.

&quot;Borac&quot; - firma koja zapošljava najviše radnika je uprkos ratnim dešavanjima, sačuvala domaće i inostrano tržište.

Nakon rata, javlja se mogućnost većeg ulaganja privatnog [[kapital]]a, pa se pojavljuju tada nova, ali danas već prepoznatljiva imena u privredno industrijskom razvoju grada Travnika: &quot;Pharmamed&quot; ([[farmacija|farmaceutska]] industrija), &quot;Bajra&quot; i &quot;Prima-inter&quot; (mesna industrija), &quot;Vlašić-milk&quot; u Karauli (proizvodnja mlijeka), &quot;Nuno-flips&quot; (proizvodnja smokija), &quot;Feniks&quot; (proizvodnja tjestenine), &quot;Best&quot; marketi i drugi.

Poseban pečat privredi grada Travnika daje Udruženje privrednika Travnik UPUT, koje je zapravo baza razvoja ideja i velika podrška preduzećima i pojedincima koji rade na ekonomskom razvoju ovog kraja.

== Kultura ==
Travnik ima snažnu kulturu, koja datira još iz perioda kada je ovaj grad bio sjedište vezira Osmanskog Carstva, odgovornih za [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Stari dio Travnika postoji još od vremena bosanske nezavisnosti u prvoj polovini 15. vijeka. U gradu se nalaze brojne džamije i crkve, kao i grobovi važnih historijskih ličnosti, te značajni primjeri osmanske [[Arhitektura|arhitekture]]. [[Zavičajni muzej u Travniku|Gradski muzej]], izgrađen 1950, je jedna od najimpresivnijih kulturnih institucija u regiji.

=== Nacionalni spomenici ===
[[Datoteka:Suleimania Mosque.JPG|mini|desno|275px|[[Šarena džamija]] (Sulejmanija) u Travniku]]
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Travniku}}

== Sport ==
*[[RK &quot;Borac&quot; Travnik|Rukometni klub &quot;Borac&quot; Travnik]]
*[[NK Travnik|Nogometni klub Travnik]]
*Košarkaški klub Travnik

== Turizam ==
[[Datoteka:BiH 2012 - Travnik (8144162598).jpg|mini|desno|275px|Panorama Travnika]]
Kao i kod mnogih bosanskih gradova, [[turizam]] Travnika je uveliko zasnovan na [[Historija|historiji]] i [[Geografija|geografiji]]. Obližnja planina Vlašić je jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini, što je čini mjestom za skijanje, pješačenje i sankanje. Zbog toga što turizam nije jak u gradu, Vlašić je glavna turistička atrakcija. Mnoge građevine u Travniku, koje potiču iz osmanskog perioda, dobro su očuvane, od kojih brojne [[Džamija|džamije]], orijentalne kuće, [[sahat-kula]], te ulične česme. Stari dio grada datira iz ranog [[15. vijek]]a.

== Gradovi partneri ==
* [[Leipzig]], [[Njemačka]]

== Poznate ličnosti ==
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata, dobitnik Nobelove nagrade za književnost;
* [[Batalo]], tepčija, gospodar Lašve i Toričana;
* [[Muharem Bazdulj]], književnik
* [[Miroslav Bilać]], slikar;
* [[Miroslav Blažević|Miroslav Blažević Ćiro]], nogometni trener i selektor;
* [[Srebrenka Jurinac]], operna pjevačica;
* [[Elvedin Varupa]], bivši fudbaler [[NK Travnik]]
* [[Seid Memić Vajta]], pjevač zabavne i pop muzike i zabavljač;
* [[Josip Pejaković]], dramski umjetnik;
* [[Nura Bazdulj-Hubijar]], književnica;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak džamija u Bosni i Hercegovini|Džamije u Travniku]]
* [[Travnička tvrđava|Tvrđava Travnik]]
* [[Travničko muftijstvo]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Travnik Municipality}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinatravnik.com.ba/ba/ Zvanični sajt općine Travnik]
* [https://www.youtube.com/watch?v=4bvc7jfasKI Travnik kroz vijekove (RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal)]
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Srednjobosanski kanton}}
{{Općina Travnik}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]]
[[Kategorija:Travnik|*]]</text>
      <sha1>ddiyyroo0trhitct7y3hlysrpokostn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hamburg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>821</id>
    <revision>
      <id>3830683</id>
      <parentid>3797252</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:48:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21021" sha1="hqzr42a6kf08wod63ed3uhbqjk1y5in" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u Njemačkoj
| ime                   = Hamburg
| širina_stepeni        = 53| širina_minuta = 33| širina_sekundi =0 | širina_SJ =N
| dužina_stepeni        = 10| dužina_minuta = 0| dužina_sekundi =0 | dužina_IZ = E
| karta                 =
| karta_lokacija        = Njemačka
  |Grb                     = DEU Hamburg COA.svg
  |ImeSrednjegNivoaVlasti  = [[Njemačke savezne pokrajine|Pokrajina]]
  |SrednjiNivoVlasti       = Hamburg
  |Općina                  =
  |stanovništvo_ukupno     = 1964021
  |stanovništvo_godina     = 31. 12. 2023
  |Površina                = 755.22
  |Nadmorska visina        = 6
  |Pozivni broj            = 040, 04721
  |Poštanski broj          = 20001–21149, 22001–22769, 27499
  |Registarska oznaka      = HH
  |VrstaNaselja            = grad
  |Načelnik                = Peter Tschentscher
  |NačelnikIzabran         =
  |NačelnikTitula          = Erster Bürgermeister
  |NačelnikStranka         = [[SPD]]
  |Web                     = www.hamburg.de
  |Slika                   = Rathaus Hbg.jpg
  |SlikaInfo               = Gradska vijećnica
}}
[[Datoteka:Old Lady 0955 3.JPG|mini|desno|300p|Hamburg]]
'''Hamburg''' (službeno ime: Slobodni i [[Hanza|Hanzin]] grad Hamburg, njem.
Freie und Hansestadt Hamburg)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hamburg.de/|title=hamburg.de - Offizielles Stadtportal für die Hansestadt Hamburg|website=hamburg.de|language=de|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; [[Spisak gradova u Njemačkoj po broju stanovnika|drugi je po veličini]] [[grad]] u [[Njemačka|Saveznoj Republici Njemačkoj]] i jedna od njenih najmanjih saveznih pokrajina,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Hamburg-Germany|title=Hamburg {{!}} Germany, History, Population, Climate, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=13. 7. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; smješten na sjeveru zemlje. Ova srednjoevropska [[metropola]] (središte [[evropska metropolitanska regija|metropolitanske regije]] Hamburg, jedne od ukupno jedanaest takvih regija u Njemačkoj) smjestila se na čvorištu puteva sa [[sjever]]a prema [[jug]]u, odnosno sa [[zapad]]a ka [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]], na rijeci [[Laba|Elbi]] i gradskim jezerima Mali i Veliki [[Alster]]. U ukupnom poretku svih gradova Hamburg je šesti po veličini u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].

== Geografija ==
[[Datoteka:Chilehaus Hamburg 2.jpg|mini|desno|300p|Chilehaus]]
Hamburg se nalazi na [[Sjeverna Njemačka|sjeveru Njemačke]], na ušću rijeka [[Alster]] i [[Bille]] u Elbu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hamburg.com/explore/outdoors/11872634/elbe-river/|title=The Elbe River|website=hamburg.com|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; koja zatim, nakon 110 [[km]] toka prema sjeverozapadu utiče u [[Sjeverno more]]. Elba je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka sa direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot gradskih četvrti [[St. Pauli]] i [[Altona]]. Obale su povezane mostovima, kao i starim i novim tunelom ispod rijeke Elbe. Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska od [[glečer]]a za vrijeme [[ledeno doba|ledenog doba]]. Obje strane Elbe su stoljećima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale [[pijesak]] i [[mulj]]. U međuvremenu su sa obje strane Elbe podignuti brojni [[nasip]]i. Sami nasipi još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske četvrti bile poplavljene, što je danas rijetko slučaj.

U gradu je prije više stotina godina na Alsteru priroda (uz ljudsku pomoć) podigla branu, koja je u samom centru grada stvorila dva različito velika, međusobno povezana jezera: Mali (Unutrašnji) i Veli (Vanjski) Alster. Nebrojeni [[plovni kanal]]i, rječice i kanali premošteni su sa više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad sa najviše mostova u Evropi i ima ih više nego [[Venecija]] (400), [[Amsterdam]] (1200) i [[London]] zajedno.

Današnje granice grada Hamburga postoje tek od [[1. april]]a [[1938]], nakon usvajanja Velikohamburškog zakona od strane nacionalsocijalističke uprave grada. Nakon Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj.

[[Sjever]]no od Elbe Hamburg graniči sa saveznom zemljom [[Schleswig-Holstein]], a [[jug|južno]] od nje sa [[Donja Saksonija|Donjom Saksonijom]]. I tri ostrva na ušću Elbe, [[Neuwerk]], [[Scharhörn]] i [[Nigehörn]] kao i [[Nacionalni park hamburški prud]] spadaju u područje grada Hamburga.

Najviša uzvisina Savezne zemlje Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh u [[Hamburška brda|Hamburškim brdima]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.komoot.com/guide/209980/peaks-in-lower-saxony|title=The 20 Most Amazing Peaks in Lower Saxony {{!}} Komoot|website=komoot|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:Map_hamburg_1800.png|mini|desno|Hamburg 1800]]
Hamburg je podijeljen na sedam gradskih okruga:

* [[Hamburg-Mitte]]
* [[Altona]]
* [[Eimsbüttel]]
* [[Nord (Hamburg)|Nord]]
* [[Wandsbek]]
* [[Bergedorf]]
* [[Harburg]]

Svaki okrug ima svoj parlament, koji se u Hamburgu zove [[skupština]]. Te skupštine pravno imaju status upravnog tijela sa vrlo ograničenim nadležnostima. Svaki okrug je podijeljen na više gradskih četvrti, kojih je ukupno 104 u cijelom gradu. Nekim četvrtima u neposrednoj blizini sjedišta skupština upravljaju direktno skupštine, dok za druge četvrti postoje tzv. mjesni uredi, kojih je ukupno 15.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Hamburg_-_Zuerich_Versicherung.jpg|mini|desno|300p|Motiv iz centra grada]]
[[Datoteka:Hamburg - Speicherstadt.jpg|mini|desno|300p|Speicherstadt u Hamburgu]]
[[Datoteka:Hamburg.Thalia.jpg|mini|desno|300p|Thalia Theater, najbolji teatar na njemačkom govornom području]]

Grad Hamburg sa okolnim gradskim područjem broji oko 1,7 miliona stanovnika, koji čine jednu od prostorno najmanjih saveznih [[država]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Pored [[Nijemci|Nijemaca]], u Hamburgu živi i visok broj građana sa nenjemačkim državljanstvom (oko 14,9% ili 255.070 u [[decembar|decembru]] [[2004]]., a po nekim procjenama i gotovo 130.000 njemačkih građana Hamburga su inozemnog porijekla), iz gotovo svih zemalja svijeta. Najbrojnije etničke grupe čine stanovnici [[Turci|turskog]], [[Poljaci|poljskog]], [[Iranci|perzijskog]], [[Italijani|italijanskog]], [[Španci|španskog]], [[Portugalci|portugalskog]], [[Afganistanci|afganistanskog]] i [[Južni Slaveni|južnoslavenskog]] porijekla, uključujući tu i ne malu [[Bosanci|bosansku]] koloniju, koja se u Hamburgu nastanila mahom početkom 1990ih godina, po dolasku iz ratom zahvaćene [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Obzirom da je Hamburg bio pošteđen razaranja u vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]], u [[17. vijek|17. stoljeću]] važio je kao najveći njemački grad. Neposredno prije početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Hamburg je već imao 1,682 miliona stanovnika ([[1939]]). Najveći broj stanovnika, čak 1,9 miliona, Hamburg je dosegao [[1964]]. godine. Nakon toga počinje [[suburbaniziranje]] Hamburga i do [[1986]]. se broj stanovnika smanjuje na 1,6 miliona. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da je broj narastao na 1.742.846 (stanje: [[1. august]] [[2005]].) Za sljedećih 20 godina se predviđa daljnji porast stanovništva, prema srednjoj varijanti će narasti ponovo do oko 2 miliona. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačka [[metropola]].

Starosna struktura:
* mlađi od 18 godina: 16,1%
* 18-60 godina: 60,0%
* više od 60 godina: 23,9%

=== Religija ===
Od vremena [[reformacija|reformacije]] grad Hamburg ima [[evangeličko-luteranski|evangeličko-luteransko]] obilježje (37% stanovništva 2002). Zbog položaja važne [[luka|luke]], Hamburg je odavno vrlo otvoren svim [[konfesija]]ma. Tako je ovdje [[1834]]. ovdje osnovana prva njemačka [[baptisti]]čka zajednica. Osim toga, od [[1995]]. je ovdje i sjedište [[rimokatolička crkva|rimokatoličke]] Hamburške nadbiskupije sa centrom u Katedrali Sv. Marije. Udjel rimokatoličkog stanovništva je 10,3%. Osim toga, od [[1960te|1960-ih]] je i značajan udio [[muslimani|muslimanskog]] stanovništva, a postoji i aktivna [[Jevreji|jevrejska]] zajednica.

==== Vjerski objekti ====
'Hauptkirchen' ili 'Glavne crkve' su u evangelističkoj tradiciji isto kao i katedrale u rimokatoličkoj. Hamburg ih ima pet, te jednu rimokatoličku, koja je ujedno i sjedište hamburškog biskupa:

* [[St. Michaelis (Hamburg)]] ('Michel'), Crkva Sv. Mihaela
* [[St. Nikolai (Hamburg)]] (spomenik opomene za sve nevine žrtve rata), Crkva Sv. Nikole
* [[St. Petri (Hamburg]] (11. vijek), Crkva Sv. Petra
* [[St. Jakobi (Hamburg)]] (13. vijek), Crkva Sv. Jakova
* [[St. Katharinen (Hamburg)]] (14. vijek), Crkva Sv. Katarine
* [[St. Marien (Hamburg)]], Katedrala Sv. Marije

Brojne džamije muslimanskih zajednica iz cijeloga svijeta, te jedna sinagoga.

=== Jezik ===
Do duboko u [[19. vijek]] je [[donjenjemački jezik]] bio jedini jezik kojim se govorilo u Hamburgu. Od ranije je [[gornjenjemački jezik|gornjenjemacki]] bio jezik kojim se pisalo, i do sredine [[20. vijek]]a je uglavnom istisnuo donjenjemački i u svakodnevnom govoru.

Od vremena velikog vala useljavanja 1960-tih su se u gradu stvorili &quot;jezična ostrva&quot; jer su se doseljenici često smještali u istim dijelovima grada, tako da danas postoji portugalska četvrt, gdje prevladava [[portugalski jezik|portugalski]], dok [[turski jezik|turski]] i [[kurdski jezik|kurdski]] prevladavaju u Altoni i Wilhelmsburgu.

== Klima ==
Zbog blizine mora i njegovog uticaja, [[klima]] je u Hamburgu blaža nego u zaleđu. Klima je umjereno kontinentalna, sa atlantskim uticajima pogotovo tokom zimskih mjeseci. Grad je poznat po čestim padavinama, tako da ga zbog ne rijetko sivog i vlažnog vremena zovu kontinentalnim [[London]]om. Tokom godine padne prosječno 714 [[mm]] padavina, a 52 dana godišnje grad je obavijen gustom maglom. U zimskim mjesecima mogu biti i vrlo snažne oluje. Klima je cijelu godinu [[humidna klima|humidna]].

Najtopliji mjesec u godini je juli sa prosječnih 17,0&amp;nbsp;°C, a najhladniji januar sa 0,0&amp;nbsp;°C. Ipak ni u najtoplijim mjesecima rijetkost nisu i temperature iznad 25&amp;nbsp;°C. Od 1990-tih godina, vjerovatno kao posljedica globalnog zatopljenja, zabilježene su i temperature do 37,3&amp;nbsp;°C ([[9. august]] [[1992]].). Najpovoljnije vrijeme za posjet Hamburgu je kraj ljeta (august i septembar).

== Turizam ==
=== Znamenitosti grada&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hamburg.com/sights/history-and-heritage/|title=Historic Sights in Hamburg|website=hamburg.com|language=en|access-date=25. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; ===
[[Datoteka:Hafenstadt Hamburg (4).jpg|mini|desno|300p|Speicherstadt u Hamburgu]]

Za razliku od vječitog konkurenta [[Berlin]]a, koji važi kao živopisan i veoma kaotičan grad, ljepote grada Hamburga otkrivaju se tek postepeno, uz puno strpljenja. Znamenitosti grada su glasovita Vijećnica u centru grada, sagrađena krajem [[19. vijek]]a u historijskom stilu poput venecijanske crkve Sv. Marka, gradske kolonade u neposrednoj blizini, Palača pravde, klasicistički hoteli &quot;Atlantik&quot; i &quot;Vier Jahreszeiten&quot; na jezeru Alster, kao i svojevrsni simbol grada i pojam njegove republikanske slobode - toranj glavne crkve Sv. Michaelisa, poznat i pod imenom Michel.
Grad ima bogatu trgovačku tradiciju i tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] važio je kao jedan od glavnih centara trgovačke unije [[Hanza|Hanze]], svojevrsne preteče današnjoj [[Evropska unija|Evropskoj Uniji]], kojoj su osim toga pripadali i [[Lübeck]], [[Bergen]], [[Amsterdam]], [[London]], te brojni drugi gradovi sjeverne i zapadne [[Evropa|Evrope]]. Veoma je poznata hamburška luka, koja je nakon one u [[Rotterdam]]u jedna od najznačajnijih na cijelom kontinentu. U neposrednoj se blizini nalazi i [[St.Pauli|St. Pauli]], poznat i kao [[Kiez]], gradska četvrt karakteristična po brojnim turističkim atrakcijama, kao što su javne kuće, noćni lokali i kockarnice. Duž glavne turističke avenije [[Reeperbahn]] nalaze se popularni gradski lokali i teatarske kuće. U novije vrijeme etablirala se i gradska četvrt Schanze, koja svojim bogatim sadržajima uglavnom privlači mlade iz samoga grada, dok je St. Pauli puno više stjecište turista iz cijeloga svijeta. Od kraja devedestih Hamburg je i svojevrsni centar [[musical|mjuzikla]], u kom su do sada bili izvedeni popularni svjetski mjuzikli, kao: &quot;Fantom u operi&quot;, &quot;Titanic&quot;, &quot;Bal vampira&quot;, &quot;Mozart&quot;, &quot;Cats&quot; i brojni drugi.

=== Pozorišta ===
[[Datoteka:Hamburg.Schauspielhaus.wmt.jpg|mini|desno|300p|Schauspielhaus, Dramski teatar]]

* [[Thalia Theater]]
* [[Schauspielhaus]]
* [[Hamburgische Staatsoper]]
* [[Ernst-Deutsch-Theater]]
* [[St. Pauli Theater]]
* [[Hamburger Kammerspiele]]
* [[Schmidt Theater]]
* [[Schmidt Tivoli]]
* [[Ohnsorg-Theater]], narodni teatar, u kojem se komadi izvode na ''donjonjemačkom'' jeziku, dijalektu današnjeg savremenog njemačkog jezika
* [[Imperial Theater]]
* [[Royal Theater]]
* [[The English Theater]]
* [[Alle Theater]]
* [[Polittbüro]]
* [[Kampnagel]]

=== Gradski muzeji ===
[[Datoteka:Hamburg.Kunsthalle.Kuppel.wmt.jpg|mini|desno|300p|Kunsthalle Hamburg - Umjetnička dvorana]]

* Altonaer Museum, zemaljski muzej Sjeverne Njemačke [http://www.altonaer-museum.de/de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060108165330/http://www.altonaer-museum.de/de/ |date=8. 1. 2006 }}
* Kunsthalle Hamburg, Umjetnička dvorana Hamburg [http://www.hamburger-kunsthalle.de/]
* Brahmsmuseum, Muzej slavnog kompozitora
* Bucerius Kunst Forum, Umjetnički paviljon [http://www.buceriuskunstforum.de/]
* Hamburški muzej za arheologiju i historiju Harburga
* [[Neuengamme]], memorijani centar za žrtve NS-zločina [http://www.hamburg.de/Neuengamme/welcome.en.html]
* Speicherstadt Museum, Muzej tradicionalnih zanata i življenja u starom Hamburg [http://www.speicherstadtmuseum.de/]
* Museum der Arbeit, Muzej rada [http://www.museum-der-arbeit.de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060202012010/http://www.museum-der-arbeit.de/ |date=2. 2. 2006 }}
* Museum für Völkerkunde, Etnološki muzej [http://www.voelkerkundemuseum.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180813050242/http://www.voelkerkundemuseum.com/ |date=13. 8. 2018 }}
* Museum der Kommunikation, Muzej komunikacije
* Museum für Hamburgische Geschichte, Najcjelovitiji hamburški muzej za historiju
* Museum der Kunst und Gewerbe, Muzej za umjetnost i obrt

=== Klubovi i diskoteke ===
[[Datoteka:Hamburg.GalerieDerModerne.wmt.jpg|mini|desno|300p|Galerija moderne]]

* China Lounge (House) [http://www.china-lounge.de/ website]
* Docks (Trance/Latin/RnB/Mixed) [http://www.docks.de/ website]
* Cult Club (70s, 80s, Classics) [http://www.cult-hh.de/ website]
* Große Freiheit 36 (Mixed) [http://www.grossefreiheit36.de/ website]
* Grünspan (Mixed/Livebands) [http://www.gruenspan.de website]
* Kaiserkeller (u podrumu Große Freiheit 36)
* Kir (Alternative/Mixed/srijeda=Gay) [http://www.kir-hamburg.de/ website]
* Lounge (House/Soul/Latin/Lounge) [http://www.locationsite.de/hamburg/lounge.htm Info]
* Pit (Gay)(Electronica) [https://web.archive.org/web/20060118034248/http://www.pit-male.de/ website]
* Pacha (House) [https://web.archive.org/web/20150926182401/http://www.pacha-hh.de/ website]
* Superfly (House/HipHop/Mixed) [http://www.super-fly-club.de/ website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060205151357/http://super-fly-club.de/ |date=5. 2. 2006 }}
* Thomas Read (House/Pop/R&amp;B) [http://www.thomasread.de website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060109120238/http://www.thomasread.de/ |date=9. 1. 2006 }}
* Waagenbau (Electronica/Techno/HipHop) [http://www.waagenbau.com/ website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060118073201/http://www.waagenbau.com/ |date=18. 1. 2006 }}
* Weltbühne (DJs/Liveacts)
* Wunderbar (Gay, dobra zabava)

=== Kalendar zbivanja ===
[[Datoteka:Hamburg - Binnenhafen Alsterfleet.jpg|mini|desno|300p|Hamburg Alsterfleet]]
[[Datoteka:Hamburg_Planetarium.jpg|mini|desno|300p|Planetarijum]]

* Filmski festivali:
** Filmfest Hamburg [http://www.filmfesthamburg.de/]: septembar
** Fantasy Filmfest [http://www.fantasyfilmfest.com/]: april
** Kurzfilmfestival, Internacionalni festival kratkog filma [http://www.shortfilm.com/]: juni
** Lateinamerika-Filmtage, Latinoamerički filmski dani [http://www.cinelatino.de/]: decembar
** Spanische Filmtage, Španski dani filma [http://www.cinelatino.de/]: juli
** Cinema Italia, Italijanski dani filma: oktobar
** Schwul Lesbische Filmtage, Filmski festival gay i lezbejskih filmova, [https://web.archive.org/web/20060110023032/http://hamburg.gay-web.de/filmtage/]: oktobar
* Umjetnost:
** Lange Nacht der Museen, Duga noć muzeja (40 izložbi u jednoj noći): maj
** Lange Nacht der Theater, Duga noć pozorišnih kuća i malih scena: jesen
** Razni internacionalni festivali savremenog pozorišta i plesa na Sceni Kampnagel: tokom cijele godine
* Muzika i zabava:
** Hamburger Dom, Narodni vašar sa cirkusom, zbavanim igrama i obilnom gastronomskom ponudom: tri puta godišnje (proljeće, ljeto, jesen)
** Hafengeburtstag [http://www.hamburger-hafengeburtstag.de/], Rođendan gradske luke: maj
** Alstervergnügen, Veliki narodni vašar na obali jezera Mali Alster [http://www.alstervergnuegen-hamburg.de/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060113232935/http://www.alstervergnuegen-hamburg.de/ |date=13. 1. 2006 }}: august
** Schanzenfest, Veliki ulični fest u najšarmantnijoj četvrti grada Sternschanze: kasno ljeto
** Altonale, Veliki multikulturni kulturni ulični festival na Altoni: kasno ljeto/rana jesen
** Kirschblütenfest, Japanski festival behara: maj
** Fleetinselfest, Internacionalni Open Air Festival [https://web.archive.org/web/20060217160229/http://www.bwp-events.de/eigene/fleetinsel_main.html]: juli
** Internacionalni festival vatrometa: august
** Njemački Izbor za [[Eurosong|Pjesmu Eurovizije]]: mart
** G-Move (Generation Move), Parada mladih ljubitelja techno i rave-muzike: juni
** Schlagermove, Parada njemačkih šlagera [http://www.schlagermove.de/]: juli
** Lange Reihe Strassenfest, Ulični gay festival sa muzikom i zabavom: maj
** Pulverteich-Strassenfest, Alternativni ulični gay festival sa muzikom i zabavom: august
** [[Christopher Street Day]], Tradicionalna gay parada [http://www.hamburg-pride.de/]: august
** Ledertreffen, Gay festival za ljubitelje fetiša (koža, uniforma, sportska oprema): august
** Motorradgottesdienst, Misa za motoriste pred najljepšom gradskom evangelističkom Katedralom Sv. Michaelisa: juni
* Sport:
** Hamburški maraton [http://www.marathon-hamburg.de/]: april
** Teniski turnir: maj
** Veslački turnir dragon-brodova: august
** HEW Cyclassics [http://www.hew-cyclassics.de/], biciklistička utrka: august
** Holsten City Man Triathlon [https://web.archive.org/web/20060112033251/http://www.holstencityman.de/], triatlonska utrka: august

== Znamenite ličnosti ==
* [[Gotthold Ephraim Lessing]], njemački književnik
* [[Wolfgang Borchert]], njemački književnik
* [[Peter Rühmkorf]], njemački književnik
* [[Hans Albers]], njemački glumac
* [[Fritz Schumacher]], njemački arhitekt i planer grada
* [[Heinrich Rudolf Hertz]], njemački fizičar
* [[Ernst Thälmann]], njemački političar
* [[Helmut Schmidt]], njemački političar i državnik, bivši kancelar SR Njemačke
* [[Klaus von Dohnanyi]], njemački političar i bivši gradonačelnik Hamburga
* [[Angela Merkel]], njemačka političarka i kancelarka SR Njemačke
* [[Georg Philipp Telemann]], njemački kompozitor
* [[Carl Philipp Emmanuel Bach]], njemački kompozitor i sin poznatog oca ([[Johann Sebastian Bach]])
* [[Felix Mendelssohn]], njemački kompozitor
* [[Johannes Brahms]], njemački kompozitor
* [[Seid Memić Vajta]], bosanski pjevač, zabavljač i TV zvijezda
* [[Sergej Barbarez]], bosanski nogometaš

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hamburg.de/ Službena stranica grada]
* [https://web.archive.org/web/20070927193801/http://hamburg.fitamini.com/ Znamenitosti u slikama]
* [http://www.hamburgportal.de/bilderserien/ Slike i fotografije grada Hamburga]
* [http://www.hamburgs-geschichte.de/ Historija grada Hamburga]
* [http://www.netplanet-harburg.netsamurai.de/ Umjetnost i slike sa hamburškog juga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060118155734/http://www.netplanet-harburg.netsamurai.de/ |date=18. 1. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20051106210249/http://dmoz.org/Regional/Europe/Germany/States/Hamburg/ Kategorija Hamburg u projektu Open Directory Project DMOZ]
* [https://web.archive.org/web/20110130012226/http://vrhamburg.mheitmann.ch/ 360° pogled na dio grada]

{{commonscat|Hamburg}}
{{Gradovi u Njemačkoj}}
{{Glavni gradovi pokrajina Savezne Republike Njemačke}}
{{Pokrajine u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Hamburg]]
[[Kategorija:Pokrajine u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>hqzr42a6kf08wod63ed3uhbqjk1y5in</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slaveni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1506</id>
    <revision>
      <id>3830684</id>
      <parentid>3797378</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:48:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21148" sha1="2hzfd7dpd8u371jrb0ruzfat9wmzq7d" xml:space="preserve">[[File:Slavic countries in Euroasia.png|thumb|450px|desno|Slavenske zemlje na evroazijskom području]]
'''Slaveni''' su [[Indoevropski jezici|indoevropska]] etno-lingvistička grupa koja govori različite [[Slavenski jezici|slavenske jezike]] u okviru veće [[Baltoslavenski jezici|balto-slavenske jezičke]] grupe. Porijeklom su iz [[Evroazija|Evroazije]], koja se proteže od [[Srednja Evropa|Srednje]], [[Istočna Evropa|Istočne]] i [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], pa sve do sjevera i istoka do [[Sjeverna Evropa|Sjeveroistočne Evrope]], [[Sjeverna Azija|Sjeverne Azije]] ([[Sibir]]), [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]a i [[Centralna Azija|Centralne Azije]] (posebno [[Kazahstan]] i [[Turkmenistan]]), kao i historijskoj [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]] (posebno u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]]) i [[Zapadna Azija|Zapadnoj Aziji]] (uključujući [[Anadolija|Anadoliju]]). Od početka 6. vijeka naseljavaju se (gdje postaju i većina) u [[Srednja Evropa|Srednjoj]], [[Istočna Evropa|Istočnoj]] i [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]]. Danas postoji velika slavenska dijaspora u cijeloj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], posebno u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]] kao rezultat [[Imigracija|imigracije]].

Slaveni su najveća etno-lingvistička grupa u Evropi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Slavic Countries|url=http://www.worldatlas.com/articles/slavic-countries.html|website=WorldAtlas|language=en}}&lt;/ref&gt;

Slaveni se mogu grupisati po [[Religija|religijskoj]] osnovi, od kojih većina praktikuje [[Pravoslavlje|pravoslavno hrišćanstvo]]. Pravoslavni Slaveni su [[Bjelorusi]], [[Bugari]], [[Makedonci]], [[Crnogorci]], [[Rusi]], [[Srbi]] i [[Ukrajinci]] i definisani su pravoslavnim običajima i [[Ćirilica|ćirilicom]], kao i njihovom kulturnom vezom sa [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskim Carstvom]] (Srbi ravnopravno koriste i [[Latinica|latinicu]]). Njihova druga najčešća religija je [[katoličanstvo]]. Katolički Slaveni su: [[Hrvati]], [[Česi]], Kašubi, Moravci, [[Poljaci]], Šilejci, [[Slovaci]], [[Slovenci]] i Sorbovi i definisani su njihovim latinskim utjecajem i naslijeđem i vezom sa [[Zapadna Evropa|zapadnom Evropom]]. Postoje i značajne [[Protestantizam|protestantske]] i [[Luteranizam|luteranske]] manjine, posebno među zapadnim Slavenima, kao što su historijska [[češka plemena]] [[Husiti]].

Treća najveća religija među Slavenima je [[islam]]. U muslimanske Slavene spadaju: [[Bošnjaci]], [[Pomaci]], [[Goranci]], [[Torbeši]] i druge muslimanske manjine u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Moderni slavenski narodi i etničke grupe znatno su genetski i kulturno raznovrsni, a odnosi između njih (čak i unutar pojedinih grupa) kreću se od etničke solidarnosti do međusobnog neprijateljstva.&lt;ref name=&quot;Psychology Press&quot;&gt;{{cite book|author1=Robert Bideleux|author2=Ian Jeffries|title=A History of Eastern Europe: Crisis and Change|url=https://books.google.com/books?id=Vzw8CHYQobAC|date=januar 1998|publisher=Psychology Press|isbn=978-0-415-16112-1}}&lt;/ref&gt;

== Etnonim ==
Najstariji spomen slavenskog [[etnonim]]a iz 6. vijeka dolaze od bizantijskog historičara [[Prokopije iz Cezareje|Prokopija]], koji je pisao na [[Srednjovjekovni grčki jezik|grčkom bizantijskom jeziku]], koristeći razne oblike kao što su Sklaboi (Σκλάβοι), Sklabēnoi (Σκλαβηνοί), Sklauenoi (Σκλαβῖνοι), ili Sklabinoi (Σκλαβῖνοι), dok se njegov savremenik i historičar [[Jordanes]] služio nazivom Sclaveni na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. Najstariji dokumenti koji su bili napisani na [[Staroslavenski jezik|staroslavenskom jeziku]] potječu iz 9. vijeka, svjedoče autonim kao Slověne (Словѣне). Ovi oblici ukazuju na slavenski autonim koji se može rekonstruisati na [[Praslavenski jezik|praslavenskom jeziku]] kao &quot;Slověninʺ, množina od Slověne.

Rekonstruirani autonim &quot;Slověninʺ se obično smatra da je nastao iz &quot;''slovo''&quot; ([[Bosanski jezik|bos.]] &quot;riječ&quot;), izvorno označavajući &quot;ljude koji govore (isti jezik),&quot; ili ljudi koji se međusobno razumiju. Za razliku od slavenske riječi němʹcʹ (němьcь) koja označava njemački narod, tj. što znači &quot;tihi, nijemi ljudi&quot; (od slavenskog  &quot;''němъ''&quot;  &quot;nijem&quot;, &quot;mrmljanje&quot;). Riječ &quot;''slovo''&quot; (&quot;riječ&quot;) i srodna riječ slava (&quot;slava&quot;) i sluh  potječu iz [[Indoevropski prajezik|indoevropskog]] korijena riječi &quot;''kel''&quot; (&quot;govoriti o&quot;, &quot;slava&quot;), srodno riječi (kléos - κλέος)koja na drevnom grčkom jeziku znači &quot;slava&quot;, kao u imenu [[Perikle]], latinski &quot;clueo&quot; (&quot;biti pozvan&quot;).

== Historija i porijeklo ==
{{Glavni|Stari Slaveni|Slaveni (etnonim)|Veneti (Slaveni)|Anti|Sklavinija|Vendi}}
=== Prva pominjanja ===
[[Datoteka:Slavic peoples 6th century historical map.jpg|thumb|250px|desno|Slavenski narodi u 6. vijeku.]]

U drevnim rimskim izvorima ranoslavenski narodi se nazivaju [[Veneti]], a navodi se da su živjeli na području središnje Evrope istočno od [[Germani|germanskog]] plemena [[Svevi]] i zapadno od [[iran]]skih [[Sarmati|Sarmata]] u 1. i 2. vijeku nove ere.&lt;ref&gt;Coon, Carleton S. (1939) ''The Peoples of Europe''. Chapter VI, Sec. 7 New York: Macmillan Publishers.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tacitus. ''Germania'', page 46.&lt;/ref&gt;  Slaveni pod imenom [[Anti]] i [[Sklavinija|Sklaveni]] prvi put se pojavljuju u bizantijskim zapisima početkom 6. vijeka. Bizantijski historiografi u vrijeme vladavine [[Justinijan I|Justiniana I]] (527–565), kao što su Prokopije iz Cezareje, [[Jordan|Jordana]] i [[Teofilakt Simokata]]. Oni opisuju plemena (sa prethodno navedenim imenima) koja dolaze iz područja [[Karpati|Karpata]], donjeg [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]], napadajući podunavske provincije [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]].

Jordanes u svom djelu [[Getika]] (napisano 550. ili 551. n.e.) opisuje Venete kao &quot;naseljenu naciju&quot; čije naseobine počinju od izvora rijeke [[Visla|Visle]] i zauzimaju &quot;veliko prostranstvo zemlje&quot;. On opisuje Venete kao pretke Anta i Sklavena, dva rana slavenska plemena, koja su se pojavila na bizantijskoj granici početkom 6. vijeka. Prokopije je 545. godine napisao da su &quot;Sklaveni i Anti zapravo imali jedno ime u dalekoj prošlosti, jer su se oba plemena zvala [[Sporoi]] u davna vremena&quot;. Ime Sporoi potječe od grčkog &quot;σπείρω&quot; (bosanski, &quot;Ja rasipam žito&quot;). Opisao ih je kao barbare, koji su živjeli pod [[Demokratija|demokratijom]], vjeruju u jednog [[bog]]a, &quot;tvorca munje&quot; ([[Perun]]), kome su prinosili žrtve. Oni su živjeli u razbacanim naseljima i stalno su mijenjali  mjesto stanovanja.
U ratu su uglavnom bili pješaci s malim štitovima i borbenim sjekirama, lagano obučeni, neki su ulazili u borbu goli sa pokrivenim genitalijama. Njihov jezik je &quot;varvarski&quot; (to jest, nije bio [[Grčki jezik|grčki]]). Pripadnici ova dva plemena su bila slična po izgledu, visoki i snažni, &quot;dok njihova tijela nisu ni veoma blijeda i kosa nije previše plava, niti u potpunosti naginju plavoj puti.
I oni žive težak život, ne pazeći na tjelesne udobnosti ... &quot; Jordanes je opisao Sklavene koji su imali močvare i šume za svoje gradove. Drugi izvor iz 6. vijeka odnosi se na njih koji žive u gotovo neprohodnim šumama, rijekama, jezerima i močvarama.

[[Menander Protektor]] pominje slavenskog vladara [[Dobreta|Dobretu]] (Daurentija) (oko 577. – 579. n. e.) koji je ubio [[Avari|avarskog]] izaslanika kagana [[Bajan I (avarski kan)|Bajana I]] zbog toga što je tražio od Slavena da prihvate suverenitet [[Avarski kaganat|Avara]]. Dobreta je odbio i prema jednom navodu je kazao da: &quot;Drugi ne osvajaju našu zemlju, mi osvajamo njihovu - tako će uvijek biti naša&quot;.

=== Seobe ===
[[Datoteka:Slavic tribes in the 7th to 9th century.jpg|thumb|300px|lijevo|Slavenska plemena u Evropi od 7. do 9. vijeka.]]
[[Datoteka:The origin and dispersion of Slavs in the 5-10th centuries.png|thumb|350px|desno|Porijeklo seobe Slavena u Evropi između 5. - 10. vijeka.]]
Prema istočnoj domovinskoj teoriji, prije nego što je postala poznata rimskom svijetu, plemena koja govore slavenskim jezikom bila su dio mnogih multietničkih konfederacija [[Evroazija|Evroazije]]: sarmatskog, [[Huni|hunskog]] i [[Goti|gotskog]] carstva. Slaveni su se pojavili iz anonimnosti kada su zapadni pokreti [[Nijemci|Nijemaca]] u 5. i 6. vijeku naše ere (za koje se smatralo da su povezani sa kretanjem naroda iz Sibira i Istočne Evrope: Huni, a kasnije [[Avari]] i [[Bugari]]) započeli [[Velika seoba naroda|veliku seobu]] Slavena. Oni su se naselili u zemlje koje su napustila [[Germani|germanska]] plemena bježeći od Huna i njihovih saveznika: na zapad u zemlju između rijeka [[Odra|Odre]] i linije [[Laba|Elbe]] - [[Zale]]; južno u [[Češka|Češku]], [[Moravska|Moravsku]], veći dio današnje [[Austrija|Austrije]], [[Panonska nizija|Panonsku niziju]] i [[Balkan]]; i na sjever duž gornjeg toka rijeke [[Dnjepar]]. Također je sugerisano da su neki Slaveni migrirali sa [[Vandali]]ma na [[Iberijsko poluostrvo]], pa čak i u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]].

Oko 6. vijeka, Slaveni su se u velikom broju pojavili na bizantijskim granicama.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Cyril A. Mango|title=Byzantium, the empire of New Rome|url=https://books.google.com/books?id=tBxIAAAAMAAJ|page=26|year=1980|publisher=Scribner|isbn=978-0-684-16768-8}}&lt;/ref&gt; Bizantijski zapisi navode da je brojnost Slavena bila tako velika, da trava ne bi ponovo rasla tamo gdje su Slaveni prošli. Nakon vojnog pokreta, čak su i [[Peloponez]] i [[Mala Azija]] imali slavenska naselja.&lt;ref&gt;Tachiaos, Anthony-Emil N. 2001. ''Cyril and Methodius of Thessalonica: The Acculturation of the Slavs''. Crestwood, NY: St. Vladimir's Seminary Press.&lt;/ref&gt; Ova seoba ka jugu tradicionalno je viđena kao invaziono širenje. Krajem 6. vijeka Slaveni su se [[Naseljavanje Slavena u Istočnim Alpima|naselili na području Istočnih Alpa]].

== Podjela Slavena ==
Današnji slavenski narodi se svrstavaju u tri velike grupe:
* '''[[Južni Slaveni]]'''
** [[Bošnjaci]]
** [[Bugari]]
** [[Crnogorci]]
** [[Hrvati]]
** [[Makedonci]]
** [[Srbi]]
** [[Slovenci]]
* '''[[Zapadni Slaveni]]''':
** [[Poljaci]]
*** [[Kašubi]] i [[Slovinci (narod)|Slovinci]]
*** [[Mazuri]]
*** [[Šlezi]]
*** [[Kočevjaci]]
*** [[Borovjaci]]
*** [[Varmijaci]]
** [[Česi]]
*** [[Moravljani]]
** [[Slovaci]]
** [[Lužički Srbi]]
* '''[[Istočni Slaveni]]''':
** [[Rusi]]
*** [[Starovjerci]] (Lipovski Rusi)
** [[Ukrajinci]]
*** [[Bukovci]]
*** [[Bojki]]
*** [[Huculi]]
*** [[Polješčuci]] (između Ukrajinaca i Bjelorusa)
*** [[Rusini]] (Ruteni)
**** [[Lemki]]
** [[Bjelorusi]]
*** [[Polješčuci]] (između Ukrajinaca i Bjelorusa)

== Broj Slavena ==
Prema procjenama u svijetu živi oko 360 miliona Slavena.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Nacija
! Nacionalna država
! data-sort-type=&quot;number&quot;|Broj
|-
|[[Rusi]]
|{{ZID|Rusija}}
|130.000.000&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.russkie.org/index.php?module=fullitem&amp;id=4194 |title=Нас 150 миллионов -Русское зарубежье, российские соотечественники, русские за границей, русские за рубежом, соотечественники, русскоязычное население, русские общины, диаспора, эмиграция |publisher=Russkie.org |date=20. 2. 2012 |access-date=29. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120623215020/http://www.rusichi-center.ru/e/2663163-chechentsyi-trebuyut-snesti-pamyatnik-yuriyu-budano]&lt;/ref&gt;
|-
|[[Poljaci]]
|{{ZID|Poljska}}
|57.393.000&lt;ref&gt;including 36,522,000 single ethnic identity, 871,000 multiple ethnic identity (especially 431,000 Polish and Silesian, 216,000 Polish and Kashubian and 224,000 Polish and another identity) in Poland (according to the [http://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/Przynaleznosc_narodowo-etniczna_w_2011_NSP.pdf census 2011]) and estimated 20,000,000 out of Poland [http://wspolnota-polska.org.pl/polonia_w_liczbach.html Świat Polonii, witryna Stowarzyszenia Wspólnota Polska: &quot;Polacy za granicą&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131024040808/http://wspolnota-polska.org.pl/polonia_w_liczbach.html |date=24 Oktobar 2013 }} (''Polish people abroad'' as per summary by Świat Polonii, internet portal of the Polish Association ''Wspólnota Polska'')&lt;/ref&gt;
|-
|[[Ukrajinci]]
|{{ZID|Ukrajina}}
|46.700.000–51.800.000&lt;ref name=&quot;Magocsi2010&quot;&gt;{{cite book|author=Paul R. Magocsi|title=A History of Ukraine: The Land and Its Peoples|url=https://books.google.com/books?id=TA1zVKTTsXUC&amp;pg=PA10|year=2010|publisher=University of Toronto Press|isbn=978-1-4426-1021-7|pages=10–}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Srbi]]
|{{ZID|Srbija}}
|12.100.000&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Theodore E. Baird|author2=Amanda Klekowski von Koppenfels|title=The Serbian Diaspora and Youth: Cross-Border Ties and Opportunities for Development|date=juni 2011|publisher=University of Kent at Brussels|url=http://rs.one.un.org/organizations/12/Serbian%20Diaspora%20and%20Youth,%20June%202011.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20121018231514/http://rs.one.un.org/organizations/12/Serbian%20Diaspora%20and%20Youth,%20June%202011.pdf|archive-date=18. 10. 2012|page=5}}&lt;/ref&gt;–12,500,000&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Serbs around the World by region|year=2013|publisher=Serbian Unity Congress|url=http://www.serbianunity.com/serbianunitycongress/pdf/world_of_serbs/Serbs_Around_the_World_by_Region.pdf  |archive-url=https://web.archive.org/web/20131205032421/http://www.serbianunity.com/serbianunitycongress/pdf/world_of_serbs/Serbs_Around_the_World_by_Region.pdf |archive-date=5. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Česi]]
|{{ZID|Češka}}
|12.000.000&lt;ref&gt;{{cite web|format=PDF|url=http://notes2.czso.cz/cz/sldb2011/cd_sldb2011_11_12/index_html_files/PVCR062.pdf|title=Tab. 6.2 Obyvatelstvo podle národnosti podle krajů|trans-title=Table. 6.2 Population by nationality, by region|language=cs|work=Czech Statistical Office|date=2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120131022340/http://notes2.czso.cz/cz/sldb2011/cd_sldb2011_11_12/index_html_files/PVCR062.pdf|archive-date=31. 1. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bugari]]
|{{ZID|Bugarska}}
|10.000.000&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=buOgAAAAMAAJ&amp;q=%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%B5+%D0%B2+%D1%87%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B8%D0%BD%D0%B0+1945&amp;dq=%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%B5+%D0%B2+%D1%87%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B8%D0%BD%D0%B0+1945&amp;hl=bg&amp;sa=X&amp;ei=9IH1U5GAEarmyQO-64DQBQ&amp;ved=0CCoQ6AEwAA Kolev, Yordan, Българите извън България 1878 – 1945, 2005, р. 18] Quote:&quot;В началото на ХХI в. общият брой на етническите българи в България и зад граница се изчислява на около 10 милиона души/In 2005 the number of Bulgarians is 10 million people&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Report: Bulgaria 2008|url=https://books.google.com/books?id=Hc6pDjcpnoUC&amp;pg=PA8|access-date=26. 3. 2016|year=2008|publisher=Oxford Business Group|isbn=978-1-902339-92-4|page=8}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bjelorusi]]
|{{ZID|Bjelorusija}}
|10.000.000&lt;ref&gt;{{cite book |last=Karatnycky |first=Adrian |date=2001 |title=Freedom in the World: The Annual Survey of Political Rights and Civil Liberties, 2000–2001 |url=https://books.google.ca/books?id=Mz57SSzuYecC&amp;pg=RA1-PA81&amp;lpg=RA1-PA81&amp;dq=belarusians+population+10,000,000&amp;source=bl&amp;ots=aHylgFnIM1&amp;sig=bUvZhvZWbkVBum9rrBne8sRp4Ko&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=2jx0VbaLC8-NyATkqoDQAQ&amp;ved=0CDYQ6AEwAw#v=onepage&amp;q=belarusians%20population%2010%2C000%2C000&amp;f=false |location=Piscataway, NJ |publisher=Transaction Publishers |page=81 |isbn=978-0-7658-0884-4 |access-date=7. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Hrvati]]
|{{ZID|Hrvatska}}
|8.000.000&lt;ref name=diasporas&gt;{{citation |title= Encyclopedia of Diasporas: Immigrant and Refugee Cultures Around the World. Volume I: Overviews and Topics; Volume II: Diaspora Communities |volume= 2 |chapter= Croatian Diaspora |author= Daphne Winland |editor1=Melvin Ember |editor2=Carol R. Ember |editor3=Ian Skoggard |edition= illustrated |publisher =[[Springer Science+Business]]|year= 2004 |page= 76 |isbn= 978-0-306-48321-9 |url= https://books.google.com/books?id=7QEjPVyd9YMC |quote= It is estimated that 4.5 million Croatians live outside Croatia&amp;nbsp;...}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HWC&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.crowc.org/english/about.asp?subcat=general|title=Hrvatski Svjetski Kongres|archive-url=https://web.archive.org/web/20030623031342/http://www.crowc.org/english/about.asp?subcat=general|archive-date=23. 6. 2003|access-date=1. 6. 2016}}, [[Croatian World Congress]], &quot;''4.5 million Croats and people of Croatian heritage live outside of the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina''&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PalermoSabanadze2011&quot;&gt;{{cite book|last=Palermo|first=Francesco|editor=Francesco Palermo|others=Natalie Sabanadze|title=National Minorities in Inter-State Relations|url=https://books.google.com/books?id=cDm-lw2nQ7IC&amp;pg=PA11|year=2011|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=90-04-17598-9|page=11|chapter=National Minorities in Inter-State Relations: Filling the Legal Vacuum?}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Slovaci]]
|{{ZID|Slovačka}}
|6.940.000&lt;ref&gt;including 4,353,000 in Slovakia (according to the [https://web.archive.org/web/20121114103943/http://portal.statistics.sk/files/ev_narodnost_12_7_v12.pdf census 2011]), 147,000 single ethnic identity, 19,000 multiple ethnic identity (especially 18,000 Czech and Slovak and 1,000 Slovak and another identity) in Czech Republic (according to the [https://vdb.czso.cz/vdbvo2/faces/cs/index.jsf?page=statistiky#katalog=30261 census 2011]), 53,000 in Serbia (according to the [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf census 2011]), 762,000 in the USA (according to the [http://factfinder.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_10_1YR_B04003&amp;prodType=table census 2010] {{Webarchive|url=https://archive.today/20200212222747/http://factfinder.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=ACS_10_1YR_B04003&amp;prodType=table |date=12. 2. 2020 }}), 2,000 single ethnic identity and 1,000 multiple ethnic identity Slovak and Polish in Poland (according to the [http://stat.gov.pl/cps/rde/xbcr/gus/Przynaleznosc_narodowo-etniczna_w_2011_NSP.pdf census 2011]), 21,000 single ethnic identity, 43,000 multiple ethnic identity in Canada (according to the [http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/tbt/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=837928&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=92333&amp;PRID=0&amp;PTYPE=88971,97154&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2006&amp;THEME=80&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF= census 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225043024/https://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2006/dp-pd/tbt/Rp-eng.cfm?LANG=E&amp;APATH=3&amp;DETAIL=0&amp;DIM=0&amp;FL=A&amp;FREE=0&amp;GC=0&amp;GID=837928&amp;GK=0&amp;GRP=1&amp;PID=92333&amp;PRID=0&amp;PTYPE=88971,97154&amp;S=0&amp;SHOWALL=0&amp;SUB=0&amp;Temporal=2006&amp;THEME=80&amp;VID=0&amp;VNAMEE=&amp;VNAMEF=%20 |date=25. 12. 2018 }})&lt;/ref&gt;
|-
|[[Bošnjaci]]
|{{ZID|Bosna i Hercegovina}}
|2.800.000–4.600.000
|-
|[[Slovenci]]
|{{ZID|Slovenija}}
|2.500.000&lt;ref name=&quot;Glasgow&quot;&gt;{{cite web |url=http://zgs.zrc-sazu.si/Portals/8/Slo_Geo_Over/16.pdf |title=Ethnic Structure of Slovenia and Slovenes in Neighbouring Countries |work=Slovenia: a geographical overview |first=Jernej |last=Zupančič |publisher=Association of the Geographic Societies of Slovenia |date=august 2004 |access-date=10. 4. 2008|format=PDF}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Makedonci]]
|{{ZID|Makedonija}}
|2.200.000&lt;ref name=&quot;Nasevski&quot;&gt;{{cite book|script-title=mk:Матица на Иселениците на Македонија|trans-title=Matrix of Expatriates of Macedonia|language=mk|publisher=Macedonian Expatriation Almanac '95|last1=Nasevski|first1=Boško|last2=Angelova|first2=Dora|last3=Gerovska|first3=Dragica|year=1995|location=Skopje|pages=52–53}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Crnogorci]]
|{{ZID|Crna Gora}}
|500.000
|}

== Također pogledajte ==
* [[Hej, Slaveni]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Slavs}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=aYDPuuioEtY Stari slavenski bogovi (RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal)]
* [http://macedonian.atspace.com/knigi/derz_Slov.htm &quot;Najstariji period istorije Slovena (Venedi, Sloveni i Anti)&quot; - N. S. Deržavin]
* [http://sloveni.wordpress.com/ &quot;Slaveni u davnini&quot;]
* [https://www.scribd.com/doc/159357933/Miroslav-%C4%86osovi%C4%87-Praporijeklo-Crnogoraca &quot;Sloveni samo u tragovima&quot;]
* [http://portalanalitika.me/drustvo/tema/100588-kakvi-su-stvarno-bili-stari-sloveni-.html &quot;Kakvi su stvarno bili stari Sloveni&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130612090049/http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/100588-kakvi-su-stvarno-bili-stari-sloveni-.html |date=12. 6. 2013 }}
* [http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/110424-sloveni-u-doba-nemanjia-.html &quot;Sloveni u doba Nemanjića&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130811062651/http://www.portalanalitika.me/drustvo/tema/110424-sloveni-u-doba-nemanjia-.html |date=11. 8. 2013 }}

{{Slavenski narodi}}

[[Kategorija:Slaveni| ]]
[[Kategorija:Indoevropski narodi]]</text>
      <sha1>2hzfd7dpd8u371jrb0ruzfat9wmzq7d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dževad Karahasan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1801</id>
    <revision>
      <id>3830655</id>
      <parentid>3797477</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T22:41:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dupli razmaci.</comment>
      <origin>3830655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11973" sha1="n3j1brnuj7c3whxgu0e2m80sre77rko" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Dževad Karahasan
| slika           = Dževad Karahasan.jpg
| opis_slike      =
| puno_ime        =
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1953|1|25}}
| mjesto_rođenja  = [[Tomislavgrad|Duvno]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|5|19|1953|1|25}}
| mjesto_smrti    = [[Graz]], [[Austrija]]
| zanimanje       = književnik, dramatičar, esejist, romanopisac, profesor
| jezik           = [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Njemački jezik|njemački]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Sarajevu]], [[Univerzitet u Zagrebu]]
| period          = [[Postmodernizam]]
| žanr            = [[Novela]]
| poznata_djela   =
| supružnik       = [[Dragana Tomašević-Karahasan]]
| djeca           =
| nagrade         =
| potpis          =
| web_stranica    =
}}
'''Dževad Karahasan''' (25. januar 1953 – 19. maj 2023)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2023/5/19/preminuo-bh-knjizevnik-dzevad-karahasan|title=Preminuo bh. književnik Dževad Karahasan|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=20. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, dramatičar, esejist, romanopisac i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|akademik]].

== Biografija ==
Dževad Karahasan rođen je 25. januara 1953. u [[Duvno|Duvnu]] (današnji Tomislavgrad). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu. Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], studij komparativne književnosti i teatrologije, a u [[Zagreb]]u, na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], branio je doktorski rad. Dugi niz godina učestvovao je u uređivanju sarajevske revije kao urednik za kulturna pitanja [[Odjek (časopis)|Odjek]], te dramaturg u [[Bosansko narodno pozorište Zenica|Zeničkom narodnom pozorištu]].&lt;ref name=&quot;Vilenica&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.vilenica.si/press/Almanac_vilenica_2010-web.pdf |title=Prilog o Karahasanu u biltenu 25. međunarodnog književnog festivala Vilenica {{Simboli jezika{{!}}si{{!}}slovenski}} |access-date=24. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111007111236/http://www.vilenica.si/press/Almanac_vilenica_2010-web.pdf |archive-date=7. 10. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od 1986. do 1993. Karahasan je na mjestu docenta za dramaturgiju i historiju drame na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje vrši dužnost dekana. Bio je glavni urednik časopisa za teoriju i kritiku umjetnost [[Izraz (časopis)|Izraz]] u Sarajevu. Od 1993. nakon odlaska iz Sarajeva zbog rata u BiH, živi u Grazu. Od akademske 1994/95. godine gostujući je profesor na [[Univerzitet u Salzburgu|Univerzitetu u Salzburgu]], 2001. u [[Innsbruck]]u, a u [[Berlin]]u od 2009/10. Godine 1995. postaje stipendist [[DAAD Berlin]], a 1995. i 1997. je lektor za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Odsjeku za slavistiku [[Univerzitet u Göttingenu|Univerziteta u Göttingenu]]. U akademskoj godini 2007/08. je stipendist naučnog kolegija Wissenschaftskolleg u Berlinu.&lt;ref name=&quot;Vilenica&quot; /&gt;

Od 1993. radio je kao dramaturg za pozorište [[ARBOS – Gesellschaft für Musik und Theater]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-akademik-dzevad-karahasan|title=IN MEMORIAM: AKADEMIK DŽEVAD KARAHASAN|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=10. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; Pisao je drame, romane, pripovijetke, eseje, historiju i kritiku teatra i učestvovao kao pozorišni reditelj. Njegovi pozorišni komadi igraju se u Austriji (Beč, Krems, Hallein, Eisenstadt, Salzburg, Villach, Klagenfurt), Njemačkoj (Gera, Erfurt, Berlin, Leipzig), Bosni i Hercegovini (Sarajevo), Ukrajini (Odesa), Češkoj (Prag, Hradec Králové, Brno), Kosovu (Priština), Poljskoj (Szczecin), Singapuru ([[Singapore Arts Festival]]) i SAD (Washington D.C.). Živio je i radio u Sarajevu&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-40-11/158-akademik-prof-dr-dzevad-karahasan|title=Akademik, dr. Dževad Karahasan|website=www.ff.unsa.ba|access-date=10. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nps.ba/novost/in-memoriam-dzevad-karahasan-1953-2023/154|title=In memoriam Dževad Karahasan (1953-2023)|last=http://www.facebook.com/pages/Narodno-pozori%C5%A1te-Sarajevo/332902096752516|date=20. 5. 2023|website=nps.ba|language=bs|access-date=10. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; i [[Graz]]u sa suprugom [[Dragana Tomašević-Karahasan|Draganom Tomašević-Karahasan]], gdje je preminuo 19. maja 2023. godine.

== Djela ==
[[Datoteka:Mezar Dževada Karahasana.jpg|mini|'''Mezar Dževada Karahasana''']]
Odlike su Karahasanova djela [[Modernizam|modernističke]] i inovativne pripovjedne tehnike u kojima se miješaju žanrovske karakteristike, esejizacija i dramatizacija [[Proza|proze]], kao i bogatstvo jezika. Iako prvenstveno, po vlastitom izboru i angažmanu dramski pisac, Karahasan je ostvario najjače prodore u narativnoj i esejističko-memoarskoj prozi. Cijenjen i uspješan dramski autor, prije svega u zemljama njemačkog govornog područja, ovaj pisac, po mišljenju mnogih, dijeli u tom aspektu sudbinu jednoga od svojih uzora, [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]: kao i hrvatski pisac, i bošnjački spisatelj je fasciniran [[pozorište]]m za koje je napisao veći broj priznatih [[drama]], no njegova najsnažnija djela su ipak, vjerovatno, romani i esejistička memoaristika.

Roman &quot;Istočni divan&quot;,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://behrambeg.ba/dzevad-karahasan-istocni-diwan/|title=Dževad Karahasan – ”Istočni diwan” – JU Specijalna biblioteka Behram-beg|language=bs-BA|access-date=10. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; djelo o sufijskom mučeniku i svecu [[Al-Halladž]]u, kompleksnu studiju u kojoj se preklapaju vjerno rekonstruirani ambijent [[Bagdad]]a u 8. vijeku, refleksivni pasaži i egzistencijalno-spiritualna drama legendarnog mučenika, pjesnika i aforističkog mislioca. Za razliku od [[Meša Selimović|Selimovića]] u romanu &quot;[[Derviš i smrt]]&quot;, Karahasan dobro poznaje problematiku [[Tesavuf|sufijskog]] [[Misticizam|misticizma]]. &quot;[[Dnevnik selidbe]]&quot; je upečatljiva memoarska proza, prikaz [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] i funkcioniranja ljudske zajednice u neljudskim okolnostima, dok je kratki roman &quot;[[Sara i Serafina]]&quot;, o dvostrukom identitetu, stalnoj prisutnosti [[smrt]]i i apsurdnoj pogibiji u opkoljenom gradu virtuozno djelo ispričano u jednom dahu do danas nedovoljno cijenjeno i ocijenjeno ostvarenje u kojemu se prelamaju dokumentaristički realizam, osobno ispovjedna naracija i [[Jorge Luis Borges|borgesovski]] irealna atmosfera.

== Bibliografija ==
* ''Kazalište i kritika'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1980.
* ''Kraljevske legende'', &quot;Veselin Masleša&quot;, Sarajevo, 1980.
* ''Kralju ipak ne sviđa se gluma'', Sarajevo, 1983.
* ''Strašno je vani'', Sarajevo, 1984.
* ''O jeziku i strahu'', Sarajevo, 1987.
* ''Model u dramaturgiji'', Omladinski centar Zagreb, [[Zagreb]], 1988.
* ''Istočni divan'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1989.
* ''Východný díwán'', &quot;Kalligram&quot;, [[Bratislava]], 2007.
* ''Misionari'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1989.
* ''Stidna žitija'', &quot;Bratstvo-Jedinstvo&quot;, [[Novi Sad]], 1989.
* ''Stid nedjeljom'', &quot;August Cesarec&quot;, Zagreb, 1991.
* ''Kuća za umorne'', &quot;August Cesarec&quot;, Zagreb, 1993.
* ''Dnevnik selidbe'', &quot;Duriex&quot;, Zagreb, 1993.
* ''Loučení se Sarajevem'', &quot;Mladá fronta&quot;, [[Prag]], 1995.
* ''Al-Mukaffa'', ARBOS, [[Klagenfurt]]-Salzburg-Beč, 1994.
* ''Povučeni anđeo'', ARBOS, Klagenfurt-[[Salzburg (grad)|Salzburg]]-Beč, 1995.
* ''Šahrijarov prsten'', &quot;Bosanska riječ&quot;, Sarajevo, 1996.
* ''Koncert ptica'', ARBOS, Beč, 1997.
* ''Forme teatra kao artikulirana forma života'' (Herbert Gantschacher), [[Beč]], 2000.
* ''[[Noćno vijeće]]'', &quot;Profil internacional&quot;, Zagreb, 2005.
* ''Gozba'', ARBOS, [[Villach (grad)|Villach]]-Hradec-Salzburg, 2005.
* ''Dževad Karahasan - sabrana djela'' (''Istočni diwan'', ''Šahrijarov prsten'', ''Sara i Serafina'', ''[[Noćno vijeće]]''), &quot;Dobra knjiga&quot;, Sarajevo, 2007.
* ''Izvještaji iz tamnog vilajeta'', &quot;Dobra knjiga&quot;, Sarajevo, 2007.
* ''Sjeme smrti'', Sarajevo, 2012.
* ''Što pepeo priča'', Sarajevo, 2016.

== Nagrade ==

* '''1981.''' [[Nagrada &quot;Veselin Masleša&quot;]], Sarajevo
* '''1990.''' [[Jugoslovenska nagrada za roman]], Sisak
* '''1991.''' [[Književna nagrada franjevačke provincije Bosna Srebrena]]
* '''1994.''' [[Evropska nagrada za esej &quot;Charles Veillon&quot;]], Pariz
* '''1995.''' [[Nagrada &quot;Bruno Kreisky&quot; za političku knjigu]], Beč
* '''1996'''. Nagrada [[Stadtschreiber von Graz]]
* '''1999.''' [[Nagrada Herder]], Beč
* '''2004.''' [[Leipciška književna nagrada za evropsko razumjevanje]], Leipzig
* '''2010.''' Slovenska [[Nagrada Vilenica]], Vilenica
* '''2012.''' Počasna nagrada [[Nagrada Heinrich Heine]], Düsseldorf
* '''2012.''' [[Goethe medalja]], [[Goethe institut]]a, Düsseldorf
*'''2020.''' [[Goetheova nagrada]] grada Frankfurta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/English/NEWS/a431960/Prominent-Bosnian-writer-Dzevad-Karahasan-to-receive-this-year-s-Goethe-Prize.html|title=Prominent Bosnian writer Dzevad Karahasan to receive this year's Goethe Prize|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=13. 5. 2020|archive-date=6. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200606163708/http://ba.n1info.com/English/NEWS/a431960/Prominent-Bosnian-writer-Dzevad-Karahasan-to-receive-this-year-s-Goethe-Prize.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*'''2023.''' Nagrada za demokratiju Fritz Csoklich (posthumno)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/dzevad-karahasan-posthumno-je-nagradjen-demokratskom-nagradom-fritz-csoklich-u-austriji/230612106|title=Dževad Karahasan posthumno je nagrađen demokratskom nagradom Fritz Csoklich u Austriji|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=1. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Dževad Karahasan}}
* [https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/klanjana-dzenaza-dzevadu-karahasanu/497920# Klanjana dženaza Dževadu Karahasanu]
* [https://faktor.ba/vijest/karahasan-nama-bi-bilo-sjajno-kada-bi-putin-bio-nas-problem-nas-problem-je-drustvo-u-kojem-se-stvaraju-putini/156122 Intervju s Dž. Karahasanom: Nama bi bilo sjajno kada bi Putin bio naš problem, naš problem je društvo u kojem se stvaraju putini] Pristupljeno 10.3.2022.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Karahasan, Dževad}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački dramaturzi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Graz]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Gradski pisac Graza&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Veselin Masleša&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Jugoslavenske nagrade za roman]]
[[Kategorija:Dobitnici Književne nagrade franjevačke provincije Bosna Srebrena]]
[[Kategorija:Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Tomislavgrad]]
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi Njemačke akademije za jezik i poeziju]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Herder&quot;]]
[[Kategorija:Počasni doktori Univerziteta u Baselu]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Bruno Kreisky&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Goetheove medalje]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Vilenica&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Franz Nagl&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Fritz Czoklich&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Jeanette Schocken&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Heinrich Heine&quot;]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>n3j1brnuj7c3whxgu0e2m80sre77rko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>101.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2149</id>
    <revision>
      <id>3830650</id>
      <parentid>3638111</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:54:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Typo (sekcija Umrli).</comment>
      <origin>3830650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3145" sha1="7m9zo58ijej57uwwbj4kdgehsqt9avu" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}

Godina '''101.''' ('''[[Rimski brojevi|CI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Trajana i Peta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 854. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 101. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
== Događaji ==
* [[Rimsko Carstvo|Rimski]] [[Trajan]] započinje prvi od svojih [[Trajanovi dački ratovi|pohoda]] na [[Dacija|Daciju]].
* [[Trajanovi dački ratovi]]: [[Druga bitka kod Tape]] u kojoj rimske snage odnose pobjedu nad dačkim kraljem [[Decebal]]om.
* [[Epiktet]] piše i objavljuje svoje ''Diskurse''.
* Grčki književnik [[Plutarh]] piše svoju knjigu ''[[Usporedni životi|Usporedni životi znamenitih ljudi]]'' (grčki Βίοι Παράλληλοι) koja sadrži 50 [[biografija]], od kojih 46 predstavljaju sparivanje analognih ličnosti iz grčke i rimske historije - kao [[Tezej]]a i [[Romul]]a, [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i [[Julije Cezar|Julija Cezara]], [[Demosten]]a i [[Ciceron]]a.
* Na područje današnje [[Indonezija|Indonezije]] dolazi [[budizam]].

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* [[Herodes Atticus|Herod Atik]], [[Helenistička Grčka|grčki]] retoričar (u. [[177]])
* [[Felicitas Rimska]], kršćanska mučenica (u. oko [[165]]) (približni datum)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* [[Gan Ying]], [[Kina|kineski diplomata]] u službi [[dinastija Han|dinastije Han]] koji je u svojim izvještajima opisao Ta Ts'in ([[Rimsko Carstvo]]), iako nikada nije došao na njihovu teritoriju
* [[Papa Klement I|Sveti Klement]] od Rima, [[biskup Rima]] (Poslanica [[Korint|Korinćanima]]) u posljednjoj deceniji 1. vijeka
* [[Silius Italicus|Silije Italik]], rimski pjesnik i autor ''Punicusa'' (epa o [[Hanibal]]u za vrijeme [[drugi punski rat|drugog punskog rata]])
* [[Apostol Ivan]], (u [[Efez]]u, jedan od mogućih datuma)
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|101|101.}}</text>
      <sha1>7m9zo58ijej57uwwbj4kdgehsqt9avu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>280.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2404</id>
    <revision>
      <id>3830636</id>
      <parentid>3797555</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:38:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Roman_Cologne,_reconstruction.JPG|Roman_Cologne,_reconstruction.JPG]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Infrogmation|Infrogmation]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Maps of the history of Colo</comment>
      <origin>3830636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4421" sha1="56ru3vshzi6wzm6uhru5793unpcqpd4" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}} 
[[Datoteka:Western Jeun Dynasty 280 CE.png|mini|Kina ponovno ujedinjena pod [[Dinastija Jin (265–420)|Zapadnom dinastijom Jin (280)]]]]

Godina '''280.''' ('''[[Rimski brojevi|CCLXXX]]''') bila je [[prestupna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Mesale i Grata&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 1033. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 280. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

==Događaji==

* [[Car Wu od Jina|Sima Yan]], vladar sjeverne kineske dinastije Jin (bivše države [[Cao Wei]]), zauzima najveći dio južne kineske države [[Istočni Wu|Wu]]  te tako ponovno ujedinjuje [[Historija Kine|Kinesko carstvo]] pod [[Dinastija Jin (265–420)|Zapadnom dinastijom Jin]], okončavši dugi period nejedinstva poznat kao [[Tri kraljevstva]]. Njegova prijestonica [[Luoyang]] postaje bogato trgovačko središte u koga dolaze [[ambasador]]i sa mnogih strana svijeta.
* [[Rimski uzurpator]] [[Proculus|Prokul]] diže ustanak u [[Lugdunum]]u, (današnji [[Lyon]] u [[Francuska|Francuskoj]]), i sebe proglašava carem.
* [[Rimsko carstvo|Rimski]] car [[Marcus Aurelius Probus|Prob]] protjeruje [[Alani|Alane]] iz [[Asia Minor|Male Azije]] te guši ustanak u [[Rimska Galija|Galiji]], nakon čega je Prokul pogubljen.
* [[Germani]] uništavaju [[rimska mornarica|rimsku flotilu]] na [[Rajna|Rajni]], nakon čega se [[Bonosus (car)|Bonos]] proglašava carem u [[Colonia Claudia Ara Agrippinensium|Koloniji Agripini]] (današnji [[Köln]]).
* Prob pobjeđuje Bonosovu vojsku. Bonos nakon poraza vrši samoubistvo [[vješanje]]m, a Prob njegovoj porodici odaje [[počast]].
* [[Julius Saturninus|Julije Saturnin]], guverner [[Rimska Sirija|Sirije]], dolazi u [[Aleksandrija|Aleksandriju]] kako bi odatle koordinirao obranom provincija na Istoku. Nakon što je proglašen carem, povlači se u [[Apamea (Sirija)|Apameju]]. Prob opsjeda i zauzima grad, te naređuje pogubljenje Saturnina.
* Kralj [[Bahram II]] od [[Sasanidsko carstvo|Perzije]] šalje izaslanike Probu, nastojeći uspostaviti miroljubive odnose sa Rimskim carstvom.
* [[Germani|Germansko]] pleme [[Thuringii|Turingi]] se pojavljuje u [[Harz|gorju Harz]] (današnja [[Tiringija]]) u centralnoj [[Njemačka|Njemačkoj]].
* Rimska teritorija je pod stalnom prijetnjom [[Franci|franačkih]] upada, zbog čega se gradovi u Galiji opasuju sa [[bedem]]ima.
* Grčki [[matematičar]] [[Pappus|Pap iz Aleksandrije]] geometrijski demonstrira svojstva [[centar mase|težišta]].
* Osnovano [[Gupta carstvo]] u [[Indija|Indiji]] (približni datum).

==Rođenja==
* [[Sveti Georgije]], [[vojnik]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i kasniji [[kršćanstvo|kršćanski]] [[mučenik]] (ili [[275]], približni datum)

==Smrti==
* [[Bonosus (uzurpator)|Bonos]], [[rimski uzurpator]]
* [[Cen Hun]], ministar [[Istočni Wu|Države Wu]]
* [[Julius Saturninus|Julije Saturnin]], rimski uzurpator
* [[Kang Senghui]], [[budizam|budistički]] [[redovnik]] i prevoditelj
* [[Maharaja Sri-Gupta]], vladar iz [[Gupta dinastija|dinastije Gupta]]
* [[Proculus|Prokul]], rimski uzurpator
* [[Zhang Ti]], ministar Države Wu
{{Commonscat|280|280.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>56ru3vshzi6wzm6uhru5793unpcqpd4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Napoléon Bonaparte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4018</id>
    <revision>
      <id>3830685</id>
      <parentid>3793634</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:51:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31861" sha1="2eouut6w7ulg11qf7v5jmox290tgcv6" xml:space="preserve">{{Prijevod}}
{{Infokutija Veličanstvo
| Ime             =Napoleon I
| Titula          =Car Francuza; Kralj Italije
| Slika           =Jacques-Louis David - The Emperor Napoleon in His Study at the Tuileries - Google Art Project.jpg
| Opis slike      = Napoléon Bonaparte
| Vladavina       =[[20. mart]] [[1804]] - [[6. april]] [[1814]]&lt;br /&gt;[[1. mart]] [[1815]] - [[22. juni]] [[1815]]
| Krunidba        =[[2. decembar]] [[1804]]
| Prethodnik      =''Konzulat sa Napoleonom na čelu&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''prethodni monarh: kralj [[Luj XVI Francuski|Luj XVI]]''&lt;/small&gt;
| Nasljednik      =''[[de jure]]'' [[Napoleon II Francuski|Napoleon II]]&lt;br /&gt;''[[de facto]]'' [[Luj XVIII Francuski|Luj XVIII]]
| Supružnik       =[[Jozefina de Beauharnais]]&lt;br /&gt;[[Marija Luiza od Parme]]
| Djeca           =[[Napoleon II Francuski|Napoleon II]]
| Dinastija       =[[Dinastija Bonaparte|Bonaparte]] [[Datoteka:Coat of arms of Buonaparte.svg|30px]]
| Otac            =Carlo Buonaparte
| Majka           =Letizia Ramolino
| Datum rođenja   =[[15. august]] [[1769]]
| Mjesto rođenja  =[[Korzika]]
| Datum smrti     =[[5. maj]] [[1821]]
| Mjesto smrti    =[[Sveta Helena]]
||Nasljeđivanje=[[Car Francuske]]}}
'''Napoléon Bonaparte''' ([[Italijanski jezik|italijanski]]: Napoleone Buonaparte; 15. august 1769 – 5. maj 1821) je bio [[Francuzi|francuski]] državnik i vojni zapovjednik tokom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] gdje je predvodio nekoliko uspješnih vojnih kampanja tokom [[Francuski Revolucionarni ratovi|Revolucionarnih ratova]].&lt;ref name=&quot;NB1&quot;&gt;[http://www.napoleon-online.de/html/napoleon.html Biografija sa stranice Napoleon online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150306183945/http://www.napoleon-online.de/html/napoleon.html |date=6 Mart 2015 }} učitano 5.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt; Bio je car [[Francuska|Francuske]] kao '''Napoleon I''' od 1804. do 1814. godine i ponovo 1815. godine tokom [[Rat sedme koalicije|Rata sedme koalicije]]. Dominirao je europskim i svjetskim poslovima više od deset godina vodeći Francusku protiv niza koalicija tokom [[Napoleonovi ratovi|Napoleonovih ratova]]. Zahvaljujući pobjedama u Napoleonovim ratovima stvorio je [[Prvo Francusko carstvo|ogromno carstvo]] koje je vladalo većim dijelom kontinentalne Evrope do konačnog sloma 1815. godine. Smatra se jednim od najvećih vojnih komandanata u historiji jer se njegovi ratovi i kampanje danas izučavaju na vojnim školama širom svijeta. Njegova politička i kulturna zaostavština ga je učinila jednom od najslavnijih i najkontroverznijih političkih ličnosti u historiji. Napoléon bio je također prvi [[Predsjednik Italije|predsjednik]] [[Italijanska republika (Napoleonova)|Italije]] u [[Historija Italije|historiji]], od 26. januara 1802. do 17. marta 1805.

Rođen je na [[Korzika|Korzici]] u relativno skromnoj porodici italijanskog porijekla nekoliko mjeseci nakon što je ostrvo pripojila [[Kraljevina Francuska]]. Služivši kao artiljerijski oficir u [[Francuska kraljevska vojska|Francuskoj kraljevskoj vojsci]], tokom Francuske revolucije se naglo popeo kroz vojne redove postavši general u 24. godini. Tada mu je [[francuski direktorij]] dao komandu nad francuskom vojskom stacioniranom u Italiji koja je potisnula [[Vendemerski ustanak]] protiv vlade. Sa 26 godina je započeo svoju prvu vojnu kampanju protiv Austrije i italijanskih kraljeva gdje je pobijedivši u gotovo svakoj bici zauzeo Apeninsko poluostrvo i uspostavio &quot;[[Sestrinska republika|sestrinske republike]]&quot; sa lokalnom podrškom. [[Napoleonova invazija na Egipat i Siriju|Vojna invazija na Egipat]] 1798. godine mu je poslužila za organiziranje [[Državni udar 18 brimera|državnog udara]] u novembru 1799. godine kada je postao prvi [[Francuski konzulat|konzul republike]]. Nakon potpisivanja [[Amijenski mir|Amijenskog mira]] 1802. godine, Napoleon je francusku koloniju [[Teritorija Louisiana|Louisianu]] prodao SAD-u čime je pokušao vratiti ropstvo u francuske karipske kolonije. Međutim, dok je uspostavljao obnovu ropstva na istočnim Karibima, kolonija [[Saint-Domingue]] ili &quot;Biser Antila&quot; je postala nezavisna država [[Haiti]] 1804. godine. Njegova ambicioznost ga je potaknula da postane prvi francuski car čime je došao u sukob sa [[Rat treće koalicije|Trećom koalicijom]] 1805. godine. Napoleon je razbio ovu koaliciju odlučujućim [[Ulmska kampanja|pobjedama kod Ulma]] i historijskim trijumfom nad [[Rusko Carstvo|Rusijom]] i [[Austrijsko carstvo|Austrijom]] u [[Bitka kod Austerlitza|bici kod Austerlitza]] što je dovelo do [[Raspad Svetog Rimskog carstva|raspada Svetog Rimskog carstva]]. Nakon toga je formirao [[francusko-perzijski savez]] i [[francusko-indijski savez]] sa sultanom [[Kraljevina Misir|Misira]] [[Tipu Sultan|Tipuom]] kako bi tokom [[Anglo-misirski ratovi|Anglo-misirskih ratova]] pobijedio Britance u Indiji. Zabrinuti zbog velike francuske ekspanzije, [[Rat četvrte koalicije|Četvrta koalicija]] je 1806. godine objavila rat Napoleonu. Međutim, on je brzo pobijedio [[Pruska|Prusku]] u [[Bitka kod Jene|bici kod Jene]]  i umarširao sa svojom [[Velika armija|Velikom armijom]] duboko u istočnu Europu i uništio Ruse u [[Bitka kod Friedlanda|bici kod Friedlanda]] 1807. godine. Francuska je tada prisilila poraženu Četvrtu koaliciju na potpisivanje nepovoljnog [[Tilzitski mir|Tilzitskog mira]] 1807. godine. Austrijanci i Britanci su ponovo 1809. godine napali Francuze tokom [[Rat pete koalicije|rata Pete koalicije]], ali je Napoleon učvrstio svoju nadmoć nad Europom nakon trijumfa u [[Bitka kod Vagrama|bici kod Vagrama]].

Kako bi proširio [[Kontinentalna blokada|kontinentalnu blokadu]], Napoleon je zauzeo [[Pirenejsko poluostrvo|Pirinejsko poluostrvo]] i proglasio svog brata [[Joseph Bonaparte|Josipa]] kraljem Španije zbog čega su se španci i portugalci pobunili uz britansku podršku. [[Španski rat za nezavisnost]] je trajao šest godina i bio je poznat po svojim brutalnim [[Gerilsko ratovanje|gerilskim borbama]] koji su kulminirali savezničkom pobjedom. Porast poljskog nacionalizma i ekonomskih efekata kontinentalne blokade su dovele do ponovnog sukoba sa Rusijom. [[Napoleonova invazija na Rusiju|Velika invazija na Rusiju]] 1812. godine je dovela do katastrofalnog kolapsa francuske vojske zbog rasprostranjenog razaranja ruskih gradova. To je dovelo do stvaranja [[Rat šeste koalicije|Šeste koalicije]] između Rusije, Pruske i Austrije 1813. godine. Dugotrajna vojna kampanja protiv Napoleona je kulminirala velikom savezničkom pobjedom u [[Bitka kod Leipziga|bici kod Leipziga]] u oktobru 1813. godine. Naredne godine su saveznici [[Kampanja na sjeveroistoku Francuske 1814|napali Francusku]] i zauzeli Pariz prisiljavajući Napoleona na abdikaciju. Nakon njegovog egzila na ostrvo [[Elba (ostrvo)|Elba]] i vraćanja [[Bourbon (dinastija)|dinastije Bourbon]] na vlast, Francuska je izgubila većinu teritorija koje je osvojila tokom revolucije. Međutim, Napoleon je pobjegao sa ostrva Elba u februaru 1815. godine i ponovo preuzeo kontrolu nad Francuskom. Saveznici su odgovorili formiranjem [[Napoleonovih sto dana|Sedme koalicije]] koja je porazila Napoleona u [[Bitka kod Waterlooa|bici kod Waterlooa]] u junu 1815. godine. [[Kraljevska mornarica]] je tada spriječila njegov planirani bijeg u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], pa se predao Britancima koji su ga protjerali na udaljeno ostrvo [[Sveta Helena]] u južnom Atlantiku gdje je umro šest godina kasnije u  51. godini.

Napoleon je svojim uticajem donio liberalne reforme mnogim teritorijama koje je osvojio i kontrolirao, poput [[Niske zemlje|Niskih zemalja]], [[Švicarska|Švicarske]] i velikih dijelova današnje [[Italija|Italije]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Sproveo je temeljnu liberalnu politiku u Francuskoj i širom zapadne Europe gdje je njegov [[Francuski građanski zakonik|Napoleonov zakonik]] utjecao na pravne sisteme više od 70 nacija širom svijeta. Britanski historičar [[Andrew Roberts]] smatra da je &quot;ideje koje podupiru naš moderni svet - meritokratija, jednakost pred zakonom, imovinska prava, vjerska tolerancija, moderno sekularno obrazovanje i finansije - Napoleon podržao, konsolidovao, kodifikovao i geografski proširio. Njima je dodao racionalnu i efikasnu lokalnu upravu, zaustavljanje ruralnog razbojništva, poticanje nauke i umjetnosti, ukidanje feudalizma čime je došlo do najvećeg kodificiranja zakona od pada Rimskog carstva&quot;.

== Biografija ==
Kao dijete [[Korzika|korzičkog]] plemića [[Carlo Maria di Buonaparte]] i majke Maria Letizia Ramolino, školovao se na francuskoj vojnoj akademiji i [[Francuska revolucija|francusku revoluciju]] dočekao s činom artiljerijskog kapetana. U francuskim revolucionarnim ratovima brzo je napredovao do čina [[general]]a i godine [[1796]]. dobio zapovjedništvo nad francuskim snagama koje su jug zemlje trebale braniti od [[Austrija]]naca iz [[Italija|Italije]]. Zahvaljujući svom britkom umu u nizu bitaka i vještih manevara porazio je nadmoćne austrijske trupe, osvojio sjevernu Italiju i prisilio Austriju na sklapanje [[mir u Campo Formiu|mira u Campo Formiu]].&lt;ref name=&quot;NB1&quot;/&gt;

Njegovi vojni uspjesi i naglo stečena popularnost učinili su ga favoritom političara i narodnih masa koji su željeli stabilnost nakon godina revolucionarne [[Anarhija|anarhije]] i nasilja. Godinu dana nakon pohoda u [[Egipat]], Napoléon je godine [[1799]]. izveo državni udar poslije kojeg se proglasio prvim [[konzul]]om i zaveo ličnu [[Diktatura|diktaturu]]. Godine [[1804]]. proglasio se francuskim [[car]]em.

Napoléonova vladavina bila je obilježena sukobom Francuske s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]], koji je trajao od godine [[1793]]. do [[mir u Amiensu|mira u Amiensu]] [[1802]]. Godinu dana kasnije sukob je ponovno eskalirao i Napoléon se, nakon poraza u pomorskoj [[bitka kod Trafalgara|bici kod Trafalgara]] i kraha planova za invaziju Britanskih ostrva, morao obračunati s britanskim kontinentalnim saveznicima. Godine [[1805]]. u [[bitka kod Austerlitza|bici kod Austerlitza]] porazio je i pokorio [[Austrija|Austriju]], godine [[1806]]. nakon [[bitka kod Jene|bitke kod Jene]] isto je učinio s [[Prusija|Pruskom]] te formalno okončao [[Sveto rimsko carstvo]], da bi nakon pobjede nad [[Rusija|Rusima]] kod [[bitka kod Friedlanda|Friedlanda]] [[1807]]. godine sklopio savez s ruskim carom [[Aleksandar I Romanov|Aleksandrom]] i ustanovio tzv. [[Kontinentalni sistem]], čiji je cilj bio ekonomskim [[embargo]]m poraziti Britaniju.&lt;ref name=&quot;NB2&quot;&gt;[http://www.napoleon-online.de/html/napoleon.html Napoleonove bitke sa stranice Napoleon online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150306183945/http://www.napoleon-online.de/html/napoleon.html |date=6 Mart 2015 }} učitano 5.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

U tom trenutku Napoléon je bio na vrhuncu moći, ali je samo godinu dana kasnije sebi dopustio da bude umiješan u [[Dinastija|dinastički]] sukob u savezničkoj [[Španija|Španiji]]. Francuska vojna intervencija i postavljanje Napoléonovog brata za [[kralj]]a dovela je do općenarodnog otpora, pojave [[Španija|španske]] [[Gerila|gerile]] i prvih ozbiljnih francuskih poraza. Godine [[1809]]. ohrabrena Austrija je objavila rat Francuskoj što je dovelo do kratkog, ali vrlo krvavog pohoda tokom kojeg je u [[bitka kod Asperna|bici kod Asperna]] Napoléon po prvi put potučen na bojnom polju. Iako je Napoléon taj rat na kraju dobio, nastojao se od sličnih problema u budućnosti osigurati ženidbom s austrijskom princezom [[Marija Luiza Austrijska|Marijom Lujzom]] koja mu je rodila sina, budućeg [[Napoleon II Francuski|Napoleona II]].

U međuvremenu je Rusija sve teže trpjela ekonomske posljedice Kontinentalnog sistema pa ju je godine [[1812]]. Napoléon napao s najvećom vojnom silom dotada skupljenom. Oko 500.000 vojnika poveo je Napoleon na Rusiju. Pohod se krajem godine pretvorio u katastrofu tokom koje je izgubljen veći dio Napoléonove Velike Armije. Smatra se da se u Francusku vratilo živo samo 30.000 vojnika. U proljeće [[1813]]. Napoléon se suočio sa općenarodnim ustankom u [[Njemačka|Njemačkoj]] i dotadašnjim saveznicima koji su se okrenuli protiv njega. U odlučnoj [[bitka kod Leipziga|bici kod Leipziga]] Napoléon je poražen i prisiljen na povlačenje u Francuskoj gdje je morao [[abdicirati]] i otići u izgnanstvo na ostrvo Elbu gdje je postavljen za formalnog vladara.

Novi režim kralja [[Luj XVIII, kralj Francuske|Luja XVIII]] pokazao se tako nepopularnim da je Napoléon nakon samo godinu dana sa šačicom pristaša uspio preuzeti vlast i započeti vladavinu poznatu kao [[Sto dana]]. Taj period završio je u junu [[1815]]. godine nakon poraza u [[Bitka kod Waterlooa|bici kod Waterlooa]]. Napoléon je zarobljen od Britanaca i zatočen na ostrvu [[Sveta Helena]] gdje je umro šest godina kasnije.

Godine [[1840]]. njegovi posmrtni ostaci vraćeni su u Francusku gdje je pokopan u [[Pariz|pariskom]] [[Dom invalida|Domu invalida]]. Njegov pogreb smatra se jednim od najvećih i najveličanstvenijih u historiji.

Zbog svoje kratke ali burne vladavine Napoléon je i danas predmetom velikih kontroverzi. Jedni ga smatraju beskrupuloznim tiraninom i militaristom čija je vanjska politika izazvala krvoproliće i pustošenje koje se u [[Evropa|Evropi]] nije ponovilo sve do doba [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. S druge strane navode se njegova manje spektakularna, ali za razvoj evropske ekonomije i kulture daleko važnija dostignuća na polju unutrašnje politike, odnosno cijeli niz liberalnih reformi kojima je staro [[feudalizam|feudalno]] uređenje postupno zamjenjivano modernim [[kapitalizam|kapitalizmom]] oličenim u Napoléonovom zakoniku poznatom kao [[Code civile]].

== Porodični život ==
=== Brakovi ===
[[Datoteka:Jacques-Louis David - Le Sacre de Napoléon.jpg|mini|250px|Krunidba u Notre Dame, 1804.]]
Napoléon se prvi puta oženio 1796. godine sa [[Joséphine de Beauharnais]]. Joséphine Rosa Tascher de la Pagerie rodila se na [[Martinique]]u gdje je njena porodica imala plantažu [[šećer]]a. Roditelji su je udali za Alexandra de Beauharnaisa. U braku su imali dvoje djece, ali su se rastali zbog bračnih razmirica. Alexandar je u doba [[Revolucija|revolucije]] bio pogubljen na [[Giljotina|giljotini]]. Joséphine se udala za Napoléona uoči njegovog prvog pohoda na Italiju.

Budući da šest godina starija Joséphine Napoléonu nije rodila dijete, dogovorili su razvod [[1809]]. godine. Potom je [[1810]]. oženio devetnaestogodišnju nadvojvotkinju [[Marija Luiza od Parme|Mariju Luizu Austrijsku]], kćerku [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franje II, cara Svetog Rimskog Carstva]]. Iako nije dobrovoljno ušla u ovaj brak, već sljedeće godine Marija Luiza rodila je Napoléonu sina, nasljednika prijestolja. Marija Luiza napustila je Napoléona [[1814]]. kad je prognan na Elbu. Odlukom Bečkog kongresa dobila je vojvodine [[Parma|Parmu]] i [[Piacenza|Piacenzu]] kojima je vladala od [[1816]]. godine. Marija Luiza sklopila je još dva braka i umrla [[1847]]. godine.

Sin Napoléona I i Marije Luize dobio je ime [[Francois Charles Joseph Bonaparte]]. Kada je Napoléon abdicirao [[1815]]. kao četverogodišnji dječak proglašen je za francuskog cara pod imenom [[Napoléon II]]. Bio je bolešljivo dijete i živio je na dvoru u [[Schönbrunn]]u. Također je bio kralj [[Rim]]a, vojvoda od [[Reichardst]]a i princ od Parme. Nadimak mu je bio ''&quot;Orlić&quot;'' (''L’aiglon''). Umro je [[1832]]. godine u 21. godini života.

=== Braća i sestre ===

Napoleon je imao trinaestero braće i sestara, od kojih je sedmero bilo živo kada se on proglasio francuskim carem. Svim svojim sestrama i braći dao je titule i zemlju na upravljanje. Među njima su:

* [[Joseph Bonaparte]] - Jedini preživjeli stariji Napoleonov brat. Napoleon ga učinio kraljem [[Napulj]]a, a zatim kraljem [[Španija|Španije]].
* [[Lucien Bonaparte]] - Suvereni princ Canina
* [[Eliza Bonaparte]] - Napoleon joj je na upravu dao veliko vojvodstvo Toskanu, vojvodstvo Luccu, i kneževinu Piombinu. Bila je jedina od odrasle Napoleonove braće i sestara koja ga nije nadživjela.
* [[Ludovik Bonaparte]] - Napoleon ga učinio kraljem [[Holandija|Holandije]].
* [[Paulina Bonaparte]] - Napoleon ju je učinio suverenom princezom Guastalle.
* [[Karolina Bonaparte]] - Napoleon joj je dao vojvodstvo Berg i vojvodstvo Klev, a kasnije je njenog muža, [[Joakim Murat|Joakima Murata]], učinio kraljem [[Napulj]]a, što je njoj donijelo titulu napuljske kraljice.
* [[Jeronim Bonaparte]] - Napoleon ga učinio kraljem Vestfalije.

== Početak vojne karijere ==

Grad [[Toulon]] nije prihvatao [[Francuska Republika|Francusku Republiku]]. Proglasio je [[Luj XVII, kralj Francuske|Luja XVII]] (sina [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]]) kraljem i dopustio da u luku uđu engleski, italijanski i španski brodovi. Napoléon je učestvovao u opsadi Toulona ([[1793]].) i zamjenjivao je ranjenog generala. Istaknuo se kao zapovjednik topništva te je dobio čin brigadnog generala. Tada je imao 24 godine.

Potom je imenovan zapovjednikom francuske vojske u Italiji. U borbama protiv Austrijanaca porazio je čak četiri austrijska generala koji su u svakoj borbi bili brojčano nadmoćniji. Uz to su se Napoléonovi vojnici približili Beču na sto kilometara, što je prisililo Austrijance na potpisivanje mirovnog ugovora u [[Campo Formio|Campoformiju]] ([[1797]].). Napoléon je ukinuo [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. Njenu teritoriju je predao Austriji u zamjenu za austrijsku teritoriju na području [[Belgija|Belgije]] i vlast nad [[Milano]]m.

== Prvi konzul ==
[[Datoteka:Luny Thomas Battle Of The Nile August 1st 1798 At 10pm.jpg|mini|lijevo|300px|Bitka na Nilu, 1. august 1798.]]
Veliki protivnik Francuske bila je [[Velika Britanija]]. Stoga je Napoléon odlučio uništiti britansku trgovinu s [[Indija|Indijom]] osvajanjem [[Egipt]]a i time privredno oslabiti Engleze. Godine [[1798]]. došao je u [[Kairo]]. Porazio je [[Turska|Turke]] u bitki kod [[Piramide|piramida]] i zavladao Egiptom. No, kod [[Abu Qir]]a [Abukir], u bitki na [[Nil]]u, francusku je [[Flota|flotu]] uništio britanski admiral [[Horatio Nelson]]. Napoléon je u Egipat doveo oko 150 naučnika koji su napravili [[Geografija|geografske]] karte, proučavali [[biljke]] i [[životinje]]. Pomoću kamena iz Rozete koji je pisan [[hijeroglifi]]ma, demotskim i [[Grčka|grčkim]] slovima [[Jean-François Champollion]] uspio je [[1824]]. godine dešifrirati hijeroglife.

U Francuskoj je izbila politička kriza, a Austrija je ponovno zavladala sjevernom Italijom. Stoga je Napoléon potajno napustio Egipat i priključio se uroti protiv [[Direktorij]]a. Proveden je [[državni udar]] i urotnici su [[1799]]. uspostavili novu vlast koju su činila trojica konzula – Konzulat. Napoléon je imenovan Prvim konzulom i postao je neograničeni vladar.

U zemlji je uspostavljena [[vojna diktatura]], vlast je centralizirana, a uloga [[parlament]]a bila je neznatna. Također su centralizirane finansije i osnovana je državna banka (Banque de France). Građanima su osigurana prava i slobode stečene u doba revolucije. Svi su bili jednaki pred zakonom i imali su pravo na slobodu [[vjeroispovijest]]i. Zakonom o školstvu otvarane su gimnazije za koje su postojale [[Stipendija|stipendije]]. Cilj školovanja bio je obrazovanje sposobnih činovnika i vojnih dužnosnika. Ono što je mnogima bilo najvažnije bilo je uspostavljanje mira i reda u državi. Godine [[1802]]. [[Ustav]] je promijenjen te je Napoléon imenovan doživotnim konzulom.

== Bitke ==

[[Datoteka:Gerard - Napoleon Ier en uniforme de colonel.jpg|mini|200px|Portret Napoléona Bonapartea, 1812.]]

=== Carski ratovi &lt;ref name=&quot;NB2&quot;/&gt;===

Kao izabrani doživotni konzul Napoléon se [[1804]]. godine proglasio carem. U aprilu [[1803]]. Britanija je, isprovocirana Napoléonovim agresivnim ponašanjem, nastavila rat s Francuskom na moru. Dvije godine kasnije Britancima su se pridružile Austrija, Rusija, [[Švedska]] i [[Napulj]]. Zbog poraza u pomorskoj bitki kod [[Trafalgar]]a, rta na jugu Španije, Napoléon je napustio planove o napadu na Britaniju. Svoju je vojsku usmjerio protiv austrijsko-ruskih snaga te ih [[1805]]. porazio u bitkama kod [[Ulm]]a i [[Austerlitz]]a.

Iste je godine brata Louisa [Luja] proglasio kraljem [[Holandija|Holandije]], a [[šogor]]a [[Joachim Murat|Joachima Murata]] kraljem Napulja. Godine [[1806]]. ukinuo je [[Sveto Rimsko Carstvo]] Njemačke Narodnosti i od njemačkih je država osnovao [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]].

Naredni Napoléonov korak bio je nametanje kontinentalne blokade Velikoj Britaniji. Evropskim državama pod njegovom kontrolom naredio je [[bojkot]] britanske robe. Zbog tih je događaja [[Pruska]] sklopila savez s Rusijom i napala je Rajnsku konfederaciju. No, Napoléon je kod [[Jena|Jene]] i [[Auerstädt]]a porazio Pruse. Sljedeće je godine (1807) u [[Tilsit]]u sklopio mirovni sporazum s ruskim carom [[Aleksandar I, ruski car|Aleksandrom I]]. Svome je carstvu pridodao dvije nove države: [[Vestfalija|Vestfaliju]], u kojoj je za kralja postavio brata [[Jérôme]]a [Žeroma], i [[Varšavsko Vojvodstvo]].

=== Poluostrvski rat &lt;ref name=&quot;NB2&quot;/&gt;===

Godine [[1807]]. Napoléon je osvojio [[Portugal]] koji nije poštivao kontinentalnu blokadu, a [[1808]]. [[Španija|Španiju]] u kojoj je za kralja postavio brata Josepha ([[Joseph Bonaparte]]). Josephov dolazak u Španiju potakao je ustanak protiv Francuza, poznat pod nazivom Poluostrvski rat. Napoléon je došao u Španiju i ugušio pobunu, no nakon njegova odlaska borbe su se nastavile. Budući da su Britanci podupirali Špance u pobuni u Poluostrvskom ratu, Francuzi su s vremenom izgubili 300 000 vojnika i velika novčana sredstva. To je uticalo na slabljenje Napoléonova carstva.

Ipak, Francusko Carstvo ubrzo je doživjelo najveću ekspanziju. U novom ratu [[1809]]. Napoléon je prinudio Austriju na mir u [[Schönbrunn]]u [Šenbrun] i oduzeo joj je dio teritorija. Na prostoru [[Hrvatska|hrvatskih]] i [[Slovenija|slovenskih]] zemalja južno od [[Sava|Save]] osnovao je [[Ilirske pokrajine]]. Također je zavladao [[Holandija|Holandijom]] i dijelom sjevernih njemačkih država.

=== Bitka kod Austerlitza &lt;ref name=&quot;NB2&quot;/&gt; ===
{{Glavni|Bitka kod Austerlitza}}
Bitka kod Austerlitza poznata je i pod nazivom &quot;trocarska bitka&quot; jer su se u njoj sukobili francuski car Napoléon, austrijski car [[Franjo II, njemačko-rimski car|Franjo II/I]] i ruski car [[Aleksandar I, ruski car|Aleksandar I]]. Za manje od osam sati, otkako je Napoléon rukavicom dao znak za početak bitke, Austrijanci i Rusi bili su potučeni. Izgubili su 35 000 vojnika, 15 generala, 150 topova i 42 zastave. Napoléon je učvrstio svoju vlast u Evropi.

Zaraćene vojske kretale su se prema [[Brno|Brnu]] u [[Češka|Češkoj]]. Napoléon je protivnicima postavio stupicu kod [[Austerlitz]]a (današnji [[Slavkov]] kod Brna). Odglumio je da se povlači prema zapadu i sačekao je neprijateljsku vojsku na terenu koji je sam odabrao. Da se njegova vojska ne bi obeshrabrila, Napoléon je vojnicima objasnio plan bitke što inače nije bilo uobičajeno. ''&quot;Dok neprijatelj bude marširao da opkoli moje desno krilo, izložit će mi svoju bočnu stranu&quot;''. Bitka se odvijala prema Napoléonovu planu. Rusi i Austrijanci pokušali su mu presjeći put prema Beču i Napoléon je namjerno oslabio svoje desno krilo da ga tu napadnu.

Francuski se logor nalazio na sjevernoj strani uzvisine [[Santon]], a južnije je uzvisina [[Zurlan]] s koje je prema jugu tekao potok [[Goldbach]] okružen zamrznutim baruštinama. Napoléon je Lannesov korpus razmjestio na lijevo krilo. Iza uzvisine Zurlan sakrio je Muratovu konjicu i [[grenadir]]e. U podnožju Zurlana bio je 4. korpus. Kao pojačanje tek je trebao doći 1. korpus. Na Goldbachu se malo ljudi moralo oduprijeti nadmoćnom protivniku. Između Francuza s jedne strane, i Austrijanaca i Rusa s druge strane, bili su brežuljci [[Pratzen]]a, uzvisine koja se proteže oko pet kilometara, visoke do 300 metara s blagim padinama. Napoléon ih je ostavio slobodne, kao &quot;mamac&quot; protivniku.

Rusku vojsku vodio je već ostarjeli general [[Kutuzov]]. Rusi i Austrijanci odlučili su s glavninom vojske napasti francusko desno krilo, upravo kako je Napoléon želio. Pri tome su morali podijeliti svoju vojsku da bi napali i druge francuske jedinice. Upravo je to bila glavna greška. Rusi i Austrijanci radi glavnog udara na francusko desno krilo oslabili su svoj centar gdje je Napoléon imao glavninu vojske.

Večer uoči bitke Napoléon je bio siguran u svoju pobjedu. Veselo je objedovao sa svojim časnicima i jeo svoje, kako se pričalo, omiljeno jelo – pečene krompire i crveni luk. Malo se odmorio, a onda je još jednom provjerio položaje. Francuska trublja za ustajanje oglasila se u 4 sata 2. decembra 1805, na prvu godišnjicu carske krunidbe. Bojno polje prekrivala je gusta magla. U 7 sati saveznici su napali Goldbach i polako napredovali. Vjerovali su da je bitka već odlučena. U međuvremenu se magla razrijedila, otkrivajući kolone ruske vojske koja se kretala prema jugu. Austrijsko-ruski centar je slabio. Oko 9 sati francuska se vojska poput klina zabila u protivnički centar i razdvojila im lijevo i desno krilo. U 9 sati i 30 minuta slabi je austrijsko-ruski centar bio u potpunom rasulu i Francuzi su im napali desno krilo. Rusi su bili potučeni. Izgubili su 500 grenadira i 200 članova plemičke viteške garde, osobne careve pratnje.

Istodobno je oko 8 sati pobjedu izvojevalo i francusko lijevo krilo. Oko 14 sati, kad su desno krilo i ruski centar bili slomljeni, Napoléon je naredio uništenje neprijateljskog lijevoga krila. Francuzi nisu htjeli imati zarobljenike i uslijedio je pokolj Rusa. Rusi su se pokušali spasiti bijegom prema jugu, prema zamrznutim baruštinama. Napoléon je naredio da velika baterija od dvadeset pet topova puca po ledu na baruštinama. Pod udarima topova led je pucao i oko 2 000 Rusa ugušilo se propavši u baruštinu. Nakon bitke iz baruština je izvučeno 38 topova i 130 konjskih trupala. U pet sati poslije podne trublje su označile završetak bitke. Dan kasnije austrijski je car osobno došao Napoléonu s molbom za primirje, a potom je zaključen mir u [[Bratislava|Bratislavi]] ([[26. decembar|26. decembra]]), bez prisustva Rusa. Austrija je izgubila [[Venecija|Veneciju]], [[Dalmacija|Dalmaciju]] i [[Tirol]].

Napoléon se vratio u [[Pariz]] sa 120 austrijskih i ruskih zastava. Od [[Bronca|bronce]] zarobljenih topova izlijevan je stup Velike armije koji i danas ukrašava pariski trg [[Vendome]]. Najvišim časnicima Napoléon je podijelio dva miliona zlatnih franaka, udovice su dobile trajnu mirovinu, a djeca poginulih mogla su svojim imenima dodati ime Napoléon.

=== Pohod na Rusiju i slom ===

Sumnjajući da Rusija planira savez s Engleskom Napoléon je napao Rusiju s 600 000 vojnika.  U junu [[1812]]. Francuzi su ušli na ruski teritorij, no Rusi su se povlačili paleći sela. Mnogobrojna francuska vojska često je bila bez hrane, počele su se širiti bolesti, a često su ugibali i konji. Do prve, i jedne od najkrvavijih bitaka toga doba, došlo je kod [[Borodin]]a. Napoléon je do te bitke već izgubio polovinu svoje vojske. Rusi su se odlučili povući i francuska je vojska ušla u [[Moskva|Moskvu]]. No, ruski su vojnici zapalili grad i Napoléon se morao povući. Nakon povlačenja iz Moskve glad, ruska zima i povremeni gerilski napadi ruske vojske uništili su francusku vojsku od koje je ostalo samo 5000 ljudi. Napoléon je otišao u Pariz i s novom se vojskom vratio na područje [[Saska|Saske]].&lt;ref name=&quot;DW&quot;&gt;Dieter Wunderlich, [http://www.dieterwunderlich.de/Napoleon_Bonaparte.htm Biografija sa stranice autora] učitano 5.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1813]]. porazio je protivničke vojske kod [[Lützen]]a, [[Bautzen]]a i [[Dresden]]a, ali je izgubio bitku kod [[Leipzig]]a. Vratio se u Francusku, a budući da su se njegovi maršali odbili boriti, pobjednička ga je koalicija prisilila da [[Abdikacija|abdicira]]. Protivnici su ga [[1814]]. prognali na ostrvo Elbu koji mu je dan na upravu. Na vlast u Francuskoj postavljen je [[Luj XVIII, kralj Francuske|Luj XVIII]] iz dinastije [[Burbon]] (brat Luja XVI koji je za vrijeme Revolucije napustio Francusku). Napoléonova supruga Marija Lujza i sin Napoléon stavljeni su pod skrbništvo Marijina oca, austrijskoga cara [[Franjo II, njemačko-rimski car|Franje II/I]]. Napoléon nikada više nije vidio ni suprugu niti sina.

== Vladavina od 100 dana ==

Napoléon je iskoristio nezadovoljstvo vladavinom Luja XVIII te se u martu [[1815]]. vratio u Francusku. Trupe koje su poslane da ga zarobe pridružile su mu se i preuzeo je vlast [[20. mart]]a [[1815]]. (vladavina od 100 dana). Budući da su protivnici odbili sklapanje mira, odlučio ih je napasti. Do bitke je došlo kod [[Waterloo (Belgija)|Waterlooa]] u [[Belgija|Belgiji]] [[18. juni|18. juna]] [[1815]]. Pobjedu su izvojevale engleska vojska generala [[Wellington]]a i pruska vojska pod vodstvom generala [[Blücher]]a. Nakon bitke Napoléon je pobjegao u Pariz. Budući da su mu političari uskratili podršku, Napoléon je abdicirao i po drugi put pokušao prenijeti vlast na četverogodišnjeg sina [[Napoléon II Bonaparte, car Francuske|Napoléona II]] što je francuski parlament ovaj put i potvrdio. Potom je pobjegao u [[Rochefort]] i tamo se predao kapetanu britanskog bojnog broda [[Bellerophon]]. Britanci su ga prognali na [[Sveta Helena|Svetu Helenu]], ostrvce u južnom dijelu [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]].&lt;ref name=&quot;DW&quot;/&gt;

== Napoléonova smrt ==
[[Datoteka:Tumb of Napoleon Bonaparte.jpg|mini|Napoléonov sarkofag.]]
S Napoléonom je u progonstvo pošlo i dvadesetak njegovih najvjernijih ljudi (posluga i nekoliko generala). Vrijeme je provodio diktirajući [[Memoari|memoare]] i igrajući [[bilijar]]. Maštao je o bijegu sa ostrvca površine tek nešto veće od 100&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Umro je [[5. maj]]a [[1821]]. od [[rak]]a na želucu i pokopan je na Svetoj Heleni. Godine [[1840]]. njegovi su ostaci preneseni u Pariz na zahtjev kralja [[Luj-Filip, kralj Francuske|Luja-Filipa]] i sahranjeni su u [[Dom Invalida|Domu Invalida]], gdje se i danas nalaze.

Nekoliko ljudi iz pratnje sačuvalo je za uspomenu uvojke Napoléonove kose. Šezdesetih godina [[20. vijek]]a, naučnici su savremenim metodama analizirali jedan od tih uvojaka. U kosi su otkrivene značajne količine otrova [[arsen]]a. Posumnjalo se da su Britanci sistemski trovali Napoléona. Daljnjim istraživanjem i analizama otkriveno je da je zelena boja kojom su u to vrijeme bojali zidove sadržavala arsenik. Soba u kojoj je živio Napoléon bila je obojana takvom zelenom bojom.

== Reference ==
{{refspisak}}

{{S-start}}
{{redoslijed
|prije = [[Republika]], a prethodni monarh [[Luj XVI, kralj Francuske|Luj XVI]]
|naslov = [[Spisak francuskih vladara|car Francuske]]
|poslije = [[Luj XVIII, kralj Francuske|Luj XVIII]]
}}
{{redoslijed
|prije = [[Luj XVIII, kralj Francuske|Luj XVIII]]
|naslov = [[Spisak francuskih vladara|car Francuske]]&lt;br /&gt;vladavina 100 dana
|poslije = [[Napoleon II Francuski|Napoléon II]]
}}
{{S-end}}
{{Wikicitat|Napoléon Bonaparte}}
{{Commons|Napoléon Bonaparte}}
{{Francuski vladari}}

{{DEFAULTSORT:Bonaparte, Napoléon}}
[[Kategorija:Rođeni 1769.]]
[[Kategorija:Umrli 1821.]]
[[Kategorija:Bonaparte|Napoléon]]
[[Kategorija:Francuski vladari]]
[[Kategorija:Francuske vojskovođe]]
[[Kategorija:Francuski političari]]
[[Kategorija:Italijanski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Italije]]
[[Kategorija:Kraljevi Italije]]
[[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]]
[[Kategorija:Abdikacije]]
[[Kategorija:Biografije, Ajaccio]]</text>
      <sha1>2eouut6w7ulg11qf7v5jmox290tgcv6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627</id>
    <revision>
      <id>3830731</id>
      <parentid>3798004</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:45:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9575" sha1="7yt5yfm9uf6ktllhuut2xjyvwm1yc07" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Bosna
| izvorno_ime                =
| izvorno_ime_jezik          =
| drugo_ime                  =
| slika                      = Concrete bridge over Bosna from footpath.jpg
| veličina_slike             =
| opis_slike                 = Bosna kod [[Visoko]]g
| slika_karta                =
| veličina_karte             =
| karta_opis                 =
| dužina                     = 273
| izvor                      = [[Vrelo Bosne]], ispod [[Igman]]a, [[Ilidža]]
| nadmorska visina izvora    = 500
| izvor_lat_d                = 43
| izvor_lat_m                = 49
| izvor_lat_s                = 6.6
| izvor_lat_NS               = N
| izvor_long_d               = 18
| izvor_long_m               = 16
| izvor_long_s               = 11.9
| izvor_long_EW              = E
| ušće                       = [[Bosanski Šamac]]
| nadmorska visina ušća      =
| ulijeva_se_u               = [[Sava]]
| ušće_lat_d                 = 45
| ušće_lat_m                 = 4
| ušće_lat_s                 = 0
| ušće_lat_NS                = N
| ušće_long_d                = 18
| ušće_long_m                = 28
| ušće_long_s                = 1
| ušće_long_EW               = E
| etimologija                =
| prosječni protok           = 174
| površina sliva             = 10.457
| riječni_sistem             =
| lijeve_pritoke             = [[Stavnja]], [[Fojnička rijeka]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]], [[Rijeka Usora|Usora]]
| desne_pritoke              = [[Željeznica]], [[Miljacka]], [[Krivaja]], [[Spreča]]
| države kroz koje protiče   = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = [[Visoko]],[[Kakanj]], [[Zenica]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]]
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   =
}}
'''Bosna''' je rijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Izvire iz [[kraško vrelo|kraških vrela]] u selu [[Vrutci (Ilijaš)|Vrutci]] u blizini [[Ilidža|Ilidže]] u podnožju planine [[Igman]] na 500 m nadmorske visine.
Sam lokalitet izvora se naziva [[Vrelo Bosne]] i poznato je [[Sarajevo|sarajevsko]] izletište.

Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod [[Šamac|Bosanskog Šamca]] se ulijeva u rijeku [[Sava|Savu]] te pripada [[crnomorski sliv|crnomorskom slivu]].

== Prvo spominjanje i etimologija ==
Rijeka Bosna se po prvi put spominje vjerovatno u 1. vijeku, od strane [[Rimsko Carstvo|rimskog]] [[Historija|historičara]] Marcusa Veleja Paterkula pod imenom ''Bathinus flumen''.&lt;ref&gt;[https://books.google.se/books?id=cK83AwAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=sv&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Salmedin Mesihović (2014). ''Ilirike''. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu] Pristupljeno 8.12.2015.&lt;/ref&gt;
Rimljani su nazivali rijeku ''Basana'' ili ''Basin''&lt;ref&gt;Das Römische Reich, Nack und Wägner, Tosa-Verlag, ISBN 3-85492-929-3&lt;/ref&gt; i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna.

== Karakteristike ==

U gornjem toku, od izvora do [[Zenica|Zenice]], protiče kroz [[Sarajevsko polje|Sarajevsko]], [[Visočko polje|Visočko]], [[Kakanjsko polje|Kakanjsko]] i [[Zeničko polje]] koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, [[Vranduk (Zenica)|Vranduk]]-[[Nemila]] i [[Maglaj]]-[[Doboj]], a u donjem toku od [[Doboj]]a do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz [[aluvijalna ravan|aluvijalnu ravnicu]] gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.
Rijeka Bosna je duga 273&amp;nbsp;km, duboka je 1–3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između [[Maglaj]]a i [[Doboj]]a. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48 m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u augustu i septembru. Nizvodno od [[Maglaj]]a je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.

Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica]] (26,9&amp;nbsp;km), [[Miljacka]] (35,9&amp;nbsp;km), [[Krivaja]] (101&amp;nbsp;km), [[Spreča]] (137,5&amp;nbsp;km) i [[Stavnja]] (30,4&amp;nbsp;km) sa desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46&amp;nbsp;km), [[Lašva (rijeka)|Lašva]] (49,4&amp;nbsp;km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82&amp;nbsp;km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]].

Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na rijeci [[Željeznica|Željeznici]] s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa srednjom nadmorskom visinom od 640 m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.

Dolina Bosne spaja [[Panonska nizija|Panonsku niziju]] sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu [[Neretva|Neretve]]. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik]]u i dalje prema [[Bihać]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]].

Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi [[Sarajevo]], [[Ilijaš]], [[Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Žepče]], [[Zavidovići]],  [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Modriča]] i Bosanski Šamac.

== Tok ==

==== Bosna u Sarajevskoj kotlini ====

[[Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|300px|thumb|Izvor rijeke Bosne]]
Rijeka Bosna izvire kao jako vrelo u podnožju planine [[Igman]], u blizini naselja [[Ilidža]], na oko 500 metara nadmorske visine. Od izvora teče pravcem prema sjeveru, kroz park [[Vrelo Bosne]]. U blizini izvora, prima pritoke [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznicu]] i [[Zujevina|Zujevinu]]. Željeznica i Zujevina daju veliku količinu vode Bosni. Rijeka skreće blago prema sjeverozapadu gdje prima pritoke [[Dobrinja (rijeka)|Dobrinju]] a zatim i značajniju pritoku [[Miljacka|Miljacku]]. Sve ove pritoke Bosna prima u industrijskoj zoni [[Sarajevo|Sarajeva]], pa ove rijeke unose veliku količinu otpada u Bosnu.

==== Put do Zenice ====
[[Datoteka:Bosna river in Visoko.jpg|lijevo|mini|220x220piksel|Rijeka Bosna u Visokom, na ušću sa Fojničkom.]]
Bosna ojačana pritokama odlazi dalje prema sjeveru. U blizini Vogošće prima istoimenu pritoku a nizvodno, kod [[Ilijaš]]a i pritoke [[Ljubina (rijeka)|Ljubinu]] i [[Trstionica|Trstionicu]].

Rijeka ulazi u grad [[Visoko]], gdje se veća pritoka Bosne, [[Fojnička rijeka]] ulijeva u Bosnu. U Kaknju Bosna prima pritoku [[Zgošća|Zgošću]] i naglo, kratkotrajno, zaokreće prema zapadu, napuštajući dotadašnji sjeverozapadni pravac toka. Na potezu do [[Zenica|Zenice]], najvećeg grada kroz koji prolazi (ne računajući predgrađe Sarajeva), Bosna u naselju [[Lašva (Zenica)|Lašva]] prima istoimenu rijeku, kao jednu od svojih većih lijevih pritoka. Rijeka zatim ulazi u grad [[Zanica|Zenicu]], gdje prima pritoku [[Babina rijeka|Babinu rijeku]]. Karakteristično za ovaj dio toka Bosne je i to što rijeka prima veću količinu otpadnih voda, pogotovo se to misli na vode iz zeničkih industrijskih postrojenja.

==== Spreča i Usora ====
Bosna napušta Zenicu dosta onečišćenija i nekoliko kilometara nizvodno ulazi u Vrandučku klisuru unutar koje prolazi prolazi pored [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]], značajnog srednjovjekovnog grada .[[Datoteka:Vranduk,hrad (13. stol.) a mestecko v podhradi shora.jpg|300px|thumb|Vrandučka tvrđava i rijeka Bosna]]. Zatim rijeka prolazi kroz [[Žepče]], a zatima kroz [[Zavidovići|Zavidoviće]], gdje prima veliku pritoku [[Krivaja|Krivaju]].
[[Datoteka:Ušće Krivaje.jpg|mini|Ušće Krivaje (desno) u rijeku Bosnu]]
Zatim Bosna protiče kroz [[Maglaj]], gdje se rijeka polako širi. Bosna teče prema [[Doboj]]u. Gdje u istom gradu prima dvije međunajvećim pritokama: [[Usora (rijeka)|Usoru]] i [[Spreča|Spreču]]. Rijeke daju Bosni veliku količinu vode i pjeska. Tako da Bosna nizvodno od Doboja se širi u brojne rukavce obrazujući okuke i ade. Bosna prima oblik prave ravničarske rijeke.

==== Put prema ušću ====
Bosna prima brojne manje pritoke i ulazi u [[Modriča|Modriču]] i skreće blago prema sjeveroistoku razdvajajući se na brojne rukavce. Bosna ulazi u Bosanski Šamac i ulijeva se u [[Sava|Savu]]. Šamačka luka je izgrađena na Bosni. Rijeka Bosna je plovna od Šamca pa nekoliko kilometara uzvodno za manje brodove. Bosna je druga po dužini najveća bosanskohercegovačka rijeka. Treća po dužini pritoka Save najveća. Ispred se nalaze [[Drina]] i [[Kupa]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosna River}}
* http://sarajevo.co.ba/rijeke/rijeka-bosna/

{{Hidrografija BiH}}
{{Sava}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini|Bosna, rijeka]]</text>
      <sha1>7yt5yfm9uf6ktllhuut2xjyvwm1yc07</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>26. februar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4694</id>
    <revision>
      <id>3830686</id>
      <parentid>3814791</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:52:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3935" sha1="p2ys3402cc9nnpczriq1wszs0z2ells" xml:space="preserve">{{FebruarKalendar}}
'''26. februar / veljača (26. 2)''' jest 57. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 308 dana (309 u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1815]] – [[Napoleon Bonaparte]] pobjegao s [[Elba (ostrvo)|Elbe]].
* [[1871]] – Potpisan [[Versajski sporazum (1871)|Versajski sporazum]], kojim je okončan [[Francusko-pruski rat]].
* [[1909]] - [[Osmansko Carstvo|Turska]] priznala austrougarsku aneksiju [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine.]]
* [[1947]] – Održana [[4. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[1953]] – Održana [[10. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[1978]] – Počeo [[šahovski turnir u Bugojnu|prvi šahovski turnir]] u [[Bugojno|Bugojnu]].
* [[1986]] – [[Corazon Aquino]] postala [[predsjednik]] [[Filipini|Filipina]].
* [[2007]] – Donesena oslobađajuća presuda u procesu [[Tužba Bosne i Hercegovine protiv SR Jugoslavije za genocid|Bosna i Hercegovina protiv SR Jugoslavije za genocid]], a [[Srbija]] je javno okrivljena za nesprečavanje genocida te za nekažnjavanje i neizručivanje njegovih počinilaca.

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1564]] – [[Christopher Marlowe]], engleski [[književnik]]

=== 18. vijek ===
* [[1786]] – [[François Arago]], francuski [[matematičar]], [[fizičar]] i [[političar]]

=== 19. vijek ===
* [[1802]] – [[Victor Hugo]], francuski književnik
* [[1808]] – [[Honoré Daumier]], francuski slikar, [[Skulptura|skulptor]], grafičar i karikaturist
* [[1829]] – [[Levi Strauss]], njemačko-američki industrijalac i tvorac [[jeans]]a
* [[1846]] – [[Buffalo Bill]], američki pionir
* [[1875]] – [[Aleksandar Borisovič Goldenweiser]], ruski [[pijanist]] i [[kompozitor]]

=== 20. vijek ===
* [[1914]] – [[Viktor Avbelj]], [[narodni heroj Jugoslavije]].
* [[1928]] – [[Fats Domino]], američki blues-muzičar
* [[1932]] – [[Johnny Cash]], američki [[pjevač]] i [[gitarist]]
* [[1934]] – [[Marija Kohn]], hrvatska [[Glumac|glumica]]
* [[1947]] – [[Sandie Shaw]], britanska pjevačica
* [[1951]] – [[Vladimir Barnašov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] biatlonac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u [[Biatlon|biatlonu.]]
* [[1954]] – [[Michael Bolton]], američki pop-pjevač
* [[Recep Tayyip Erdoğan]], bivši [[premijer]] i trenutni predsjednik [[Turska|Turske]]
* [[1958]] – [[Michel Houellebecq]], francuski književnik
* [[1974]] – [[Martina Seidl]], njemačka biatlonka
* [[1975]] – [[Almir Delić]], bosanskohercegovački [[nogometaš]]
* [[1992]] – [[Jagoda Kumrić]], hrvatska glumica
* [[1996]] – [[Yan Xingyuan]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1999]] – [[Elvira Öberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1875]] – [[Svetozar Marković]]
* [[1931]] – [[Otto Wallach]], njemački hemičar
* [[1943]] – [[Nikolaj Vavilov]], ruski i [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[poljoprivreda|agronom]], [[botaničar]] i [[genetičar]]
* [[1960]] – [[Aleksandar Belić]], srpski [[Lingvistika|lingvist]]
* [[1969]] – [[Karl Jaspers]], njemački [[filozof]] i [[Psihijatrija|psihijatar]]
* [[1971]] – [[Fernandel]], francuski glumac
* [[2004]] – [[Boris Trajkovski]], [[makedonija|makedonski]] predsjednik
* [[2020]] – [[Muhamed Filipović]], bosanskohercegovački [[akademik]]
* [[2025]] – [[Michelle Trachtenberg]], američka glumica

== Praznici ==
* Dan oslobođenja ([[Kuvajt]])

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|26 February}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/26/ Na današnji dan (26. februar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070223170430/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/26/ |date=23. 2. 2007}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-26/ Na današnji dan (26. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Februar|*-26]]</text>
      <sha1>p2ys3402cc9nnpczriq1wszs0z2ells</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>6. april</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4739</id>
    <revision>
      <id>3830657</id>
      <parentid>3808207</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:28:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5800" sha1="rl36s5gzn0c95lxtds0rnv2633g6men" xml:space="preserve">{{AprilKalendar}}
'''6. april / travanj (6. 4)''' jest 96. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (97. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 269 dana.

== Događaji ==
* [[1652]] – [[Holandija|Holandski]] [[trgovina|trgovac]] [[Jan van Riebeeck]] s nalogom od [[Nizozemska istočnoindijska kompanija|Nizozemske istočnoindijske kompanije]] stigao je do zaliva kod južnog vrha [[Afrika|Afrike]] i s nekoliko doseljenika osnovao naselje, iz kojeg je ubrzo nastao [[Cape Town]] kao stanica za opskrbljivanje jedrenjaka za njihov trgovački put prema jugoistoku [[Azija|Azije]].
* [[1667]] – Katastrofalni [[zemljotres]] pogodio [[Dubrovnik]]. Poginulo otprilike 5000 stanovnika grada i okoline.
* [[1782]] – [[Buddha Yodfa Chulaloke|Rama I]] naslijedio je [[tajland]]skog kralja [[Taksin]]a, započevši [[Chakri dinastija|Chakri dinastiju]].
* [[1830]] – [[Joseph Smith Jr.]], [[Oliver Cowdery]], [[David Whitmer]] i ostali službeno osnovali [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Kristovu Crkvu]], počevši ''pokret Svetaca posljednjeg dana''.
* [[1895]] – Dramski pisac [[Oscar Wilde]] uhapšen u [[London]]u zbog &quot;[[zakon o sodomiji|djela velike pokvarenosti]]&quot;.
* [[1896]] – Prva [[Olimpijski pobjednik|olimpijska pobjeda]] na modernim [[OI]] – [[James Brendan Connolly]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], u [[troskok]]u – 13,71 m.
* [[1907]] – Završeno sedmo službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1907.]] između [[Frank Marshall|Marshalla]] i [[Emanuel Lasker|Laskera]], pobjedom Laskera.
* [[1917]] – Nakon prekida diplomatskih odnosa tri dana prije, SAD objavljuje rat njemačkom carstvu i sa tim su SAD ušle u Prvi svjetski rat.
* [[1941]] – Njemačke snage [[Wermacht]]a bombarduju [[Sarajevo]], [[Beograd]] i [[Zagreb]], te time objavljuju rat kraljevini Jugoslaviji.
* [[1945]] – Dan oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] od fašističke okupacije.
* [[1992]]
** Evropska zajednica (EZ) priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine.
** Počinju blokade [[srpskih paravojnih snaga]] na ulicama Sarajeva i time počinje [[opsada Sarajeva]], koja je trajala 1425 dana i jedna je od najdužih u historiji modernog ratovanja.
** Proglašeno vanredno stanje u [[Visoko]]m; uspostavljanje Protivdiverzantskog voda [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]].
* [[1994]] – [[Atentat]] na predsjednike [[Ruanda|Ruande]] i [[Burundi]]ja označio početak [[ruandski genocid|ruandskog genocida]].
** Masovni masakr nad stanovništvom u [[Ruanda|Ruandi]], gdje je za 100 dana ubijeno približno 800.000 [[Tutsi]]ja.

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1483]] – [[Raffaello Santi]],  [[italija]]nski slikar i arhitekt visoke [[Renesansa|renesanse]];

=== 18. vijek ===
* [[1752]] – [[Hugh Elliot]], britanski diplomat

=== 19. vijek ===
* [[1849]] – [[John William Waterhouse]], britanski slikar
* [[1851]] – [[Guillaume Bigourdan]], francuski [[astronom]]

=== 20. vijek ===
* [[1904]] – [[Kurt Georg Kiesinger]], njemački političar i državnik
* [[1908.|1908]] – [[Šefik Bešlagić]], bosanskohercegovački kulturni historičar
* [[1926]] – [[Ian Paisley]], sjevernoirski političar
* [[1927]] – [[Gerry Mulligan]], američki džez-muzičar
* [[1928]] – [[James Watson]], američki naučnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za medicinu]] 1962.
* [[1929]] – [[André Previn]], američki dirigent i kompozitor
* [[1935]] – [[Elisabeth Rehn]], finska političarka
* [[1942]] – [[Claus Gehrke]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1944]] – [[Dunja Rihtman-Šotrić]], bosanskohercegovačka etnomuzikologinja
* [[1946]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog
* [[1948]] – [[Jo Leinen]], njemački političar
* [[1949]] – [[Horst Ludwig Störmer]], njemački fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1998.]]
* [[1964]] – [[David Woodard]], američki pisac i dirigent
* [[1969]] – [[Suvad Katana]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[1979]] – [[Boris Režak]], bosanskohercegovački kantautor
* [[1987]] – [[Borki Predojević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]

== Umrli ==
* [[1520]] – [[Raffaello Santi]], [[italija]]nski slikar i arhitekt visoke [[Renesansa|renesanse]]
* [[1528]] – [[Albrecht Dürer]], njemački slikar i kipar
* [[1862]] – [[Albert Sidney Johnston]], američki general Konfederacije
* [[1884]] – [[Emanuel Geibel]], njemački književnik
* [[1915]] – [[Musa Ćazim Ćatić]], [[bosanskohercegovački]] [[književnik]] i pjesnik
* [[1945]] – [[Vladimir Perić Valter]], jugoslavenski i bosanskohercegovački partizanski komandant
* [[1971]] – [[Igor Stravinski]], rusko-američki kompozitor, pijanista i dirigent
* [[1972]] – [[Heinrich Lübke]], njemački političar
* [[1990]] – [[B.T. Ranadive]], indijski političar
* [[1992]] – [[Isaac Asimov]], rusko-američki književnik
* [[1996]] – [[Greer Garson]], britansko-američka glumica i pjevačica
* [[2005]] – [[Rainier III od Monaka]], poznat i kao Rainer Grimaldi, monegaški knez
* [[2014]] – [[Mickey Rooney]], američki glumac
* [[2019]] – [[David J. Thouless]], britanski fizičar
* [[2020]] – [[Radomir Antić]], srbijanski nogometaš i trener
* [[2026]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[Biatlon|biatlonac]]

== Praznici ==
* Dan grada [[Sarajevo|Sarajeva]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|6 April}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/6 Na današnji dan (6. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-6/ Na današnji dan (6. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|apr006]]</text>
      <sha1>rl36s5gzn0c95lxtds0rnv2633g6men</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enzim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6023</id>
    <revision>
      <id>3830634</id>
      <parentid>3819870</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:27:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67641" sha1="rbrwgbizidyiaavop4npt3w5ykm8eh4" xml:space="preserve">[[Datoteka:GLO1 Homo sapiens small fast.gif|mini|desno|200px| [[Glioksalaza |Glioksalaza I]] čovjeka.&lt;br&gt;Dva iona [[cink]]a koji su potrebni peilikom djelovanja enzima, prikazani su kao ljubičaste kuglice. [[Inhibitor enzima]] [[heksiglutation|S-heksiglutation]] je prikazan kao prostorno-popunjavajući modul, u dva [[aktivno mjesto|aktivna mjesta]].]]
[[Datoteka:Aconitase center 7ACN.png|thumb|desno|200px|Precizna mjesta vezanja enzima za podlogu i kofaktor.&lt;br&gt;Struktura dijela [[mitohondrija|mitohondrijske]] [[Akonitaza|akonitaze]]: katalitski centar sa Fe&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;S&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; klasterom (sredina, dolje) izocitrata (ICT) (Enzim prstenasto okružuje narednu aminokiselinu enzima).]]
[[Datoteka:Triosephosphate_isomerase.jpg|thumb|desno|200px|Dijagram konfiguracije enzimske molekule.]]
[[Datoteka:TriosePhosphateIsomerase Ribbon pastel trans.png|thumb|desno|200px|Model enzima [[triosefosfatizomeraza]] (TIM) za [[glikoliza|glikolizu]], stilizirani prikaz strukture proteina, dobivene [[kristal]]nom strukturnom analizom analizom. &lt;br&gt;Smatra se da je TIM katalitski savršen enzim (pogledajte odjeljak kinetika ovog članka).]]
'''Enzim''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ένζυμο'', ''énsimo'' = kvasac) je svaki [[protein]] sposoban da katalizira neku [[Biohemija|biohemijsku]] reakciju u živim organizmima.&lt;ref&gt;Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London, {{ISBN|0-674-30775-5}}, {{ISBN|0-674-30776-3}}.&lt;/ref&gt;

Reakcije koje se dešavaju u organizmu ne mogu uvijek same de se završe, a u tom slučaju im pomažu enzimi. Svaka biohemijska reakcija ima svoj posebni enzim, mada postoje i enzimi koji mogu katalizirati (pomoći, ubrzati) par reakcija više. Enzimi su prema reakcijama koje kataliziraju podijeljeni u šest grupa i svi oni imaju svoju oznaku u međunarodno prihvaćenom indeksu. Za enizme se često upotrijebljava i naziv '''fermenti'''. Nauka koja proučava enzime označava se kao '''[[enzimologija]]'''.&lt;ref name = &quot;Stryer_2002&quot;&gt;{{cite book |author= Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL | title = Biochemistry | publisher = W.H. Freeman | location = San Francisco | year = 2002 | edition = 5th | isbn = 0-7167-4955-6 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21154/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schomburg I. et al. (2013): BRENDA in 2013: integrated reactions, kinetic data, enzyme function data, improved disease classification: new options and contents in BRENDA. Nucleic Acids Research, 41: Database issue: D764-72.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radzicka A., Wolfenden R. (1995): A proficient enzyme. Science, 267 (5194): 90–931.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Callahan B. P., Miller B- G. (2007): OMP decarboxylase — An enigma persists. Bioorganic Chemistry, 35 (6): 465–469.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Glucosidase enzyme.png|thumb|desno|200px|Enzim [[glukozidaza]] pretvara šećar [[maltoza|maltozu]] u [[glukoza|glukozu]]. &lt;br&gt;Aktivno mjesto ostatka (crveno), maltozni supstrat (crno) i kofaktor NAD (žuto). &lt;br&gt;Dijagram glikozidaze sa strelicom koja pokazuje cijepanje maltoznog šećernog supstrata u glukozne proizvode.]]

Prisutnost enzima omogućuje složene hemijske cikluse u organizmima uključujući i one koje organizmi koriste za [[metabolizam]]. Naprimjer, [[pepsin]] i [[tripsin]] se koriste u procesu probave [[protein]]a.

Poznato je da enzimi kataliziraju više od 5.000 vrsta biohemijskih reakcija. Većina enzima su proteini, iako ih je nekoliko u kategoriji katalitskih molekula [[RNK]]. Posebnost enzima potiče iz njihove jedinstvene trodimenzionalne strukture.

Kao i svi [[katalizator]]i, enzimi povećavaju stopu reakcije, smanjenjem svoje aktivacijske [[Energija|energije]]. Neki enzimi mogu pretvaranje [[supstrat (biohemija)|supstrata]] u proizvod učiniti na milione puta bržim. Ekstremni primjer je [[orotidin 5'-fosfat dekarboksilaza]], koja omogućava reakciju koja bi inače trajala milione godina da se obavi u milisekundi. Hemijski, enzimi su kao i svaki katalizator i ne troše se u hemijskim reakcijama, niti se njima mijenja ravnoteža reakcije. Enzimi se razlikuju od većine drugih katalizatora tako što djeluju mnogo konkretnije. Aktivnost enzima može biti pod utjecajem drugih molekula: [[inhibitor]]i su molekule koje smanjuju aktivnost enzima, a [[aktivator]]i su molekule koje povećavaju aktivnost. Mnogi [[lijek]]ovi i [[otrov]]i su inhibitori enzima. Izvan njihove optimalne [[temperatura|temperature]] i [[pH]], aktivnost enzima se znatno smanjuje.&lt;ref&gt;Bugg T. (1997): An introduction to enzyme and coenzyme chemistry. Blackwell Science, Oxford, {{ISBN|0-86542-793-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell Garland Science, New York, {{ISBN|0-8153-3218-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lindhorst T. (2007): Essentials of carbohydrate chemistry and biochemistry. Wiley-VCH, 3527315284}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Robyt F. (1997): Essentials of carbohydrate chemistry. Springer, {{ISBN|0387949518}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;

Neki enzimi se koriste u komercijalne svrhe, naprimjer, u sintezi [[antibiotik]]a. Neki proizvodi za domaćinstvo imaju enzime koji pomažu u ubrzanju hemijske reakcije: enzimi u biološkim prašcima za pranje razgrađuju mrlje na odjeći koje potiču od [[protein]]a, [[skrob]]a ili [[masti]], a proteine u mesu, profesionalna hemija enzimima razbija u manje molekule, pa ga je lakše žvakati.

== Etimologija i historija ==

[[Datoteka:Eduardbuchner.jpg|alt=Photograph of Eduard Buchner.|mini|180px|lijevo|[[Eduard Buchner]].]]
Do kraja 17. i početkom 18. vijeka, bila je poznata [[probava]] mesa u želudačnoj tečnosti i djelovanje biljnih ekstrakata i [[pljuvsčks|pljuvačke]] pri pretvaranju [[škrob]]a u [[šećer]]e, ali mehanizmi pomoću kojih se to događa nisu još otkriveni.

[[Francuska|Francuski]] hemičar [[Anselme Payen]] je bio prvi koji je otkrio enzim, [[dijastaza|dijastazu]], [[1833]]. Nekoliko desetljeća kasnije, kada je proučavao [[fermentacija|fermentaciju]] šećera u [[alkohol]] pomoću [[kvasci|kvasca]], [[Louis Pasteur]] je zaključio da je ova fermentacija uzrokovana [[vitalna sila|vitalnom silom]] koja se nalazi u ćelijama kvasca, pod nazivom &quot;fermenti&quot;, za koje se mislilo da djeluju samo unutar živih organizama. On je napisao da je &quot;alkoholna fermentacija čin međuodnosa sa životom i organizacije ćelije kvasca, a ne sa smrću ili truljenjem ćelija.&lt;ref&gt;de Réaumur R. A. (1752): Observations sur la digestion des oiseaux. Histoire de l'academie royale des sciences, 1752: 266, 461.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://etext.lib.virginia.edu/toc/modeng/public/Wil4Sci.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120509114830/http://etext.lib.virginia.edu/toc/modeng/public/Wil4Sci.html |date=9. 5. 2012 }}: Williams H. S. (1904): A history of science: in five volumes, IV: Modern Development of the Chemical and Biological Sciences, Harper and Brothers.&lt;/ref&gt;

U [[1877]]., njemački fiziolog [[Wilhelm Kühne]] ([[1837]].-[[1900]].) prvi je koristio termin '''''enzim''''', koji dolazi iz [[grčki jezik|grčkog]] νζυμον = kvasac, koji opisuje ovaj proces. Riječ enzim je kasnije koristi i kada se tiče neživih materija, kao što su [[pepsin]] , a riječ ''fermentacija'' ili ''previranje'' se koristi kada se odnosi na hemijske aktivnosti u produkciji živih organizama.

[[Eduard Buchner]] je [[1897]]. objavio prvi rad na proučavanju kvaščevih ekstrakata. U nizu eksperimenata na Univerzitetu u Berlinu, otkrio je da je šećer fermentira je čak i kad nije bilo svakodnevnog prisustva ćelija kvasca u u smjesi. Enzim koji je izazvao fermentaciju saharoze označio je kao &quot;[[zimaza]]&quot;. Godine [[1907]]., dobio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu za hemiju]] za &quot;njegovo otkriće fermentacije bez ćelija&quot;. Nakon Buchnerovog primjera, enzimi se obično nazvaju prema reakciji koju obavljaju, uz [[sufiks]] –'''''aza''''', u kombinaciji s imenom [[podloga (biohemija)|podloge]] (npr. [[laktaza]] je enzim koji cijepa [[laktoza|laktozu]]) ili na vrstu reakcije (npr. [[DNK polimeraza]] katalizira sintezu DNK polimera). U ranim 1900-im, biohemijski identitet enzima je i dalje nepoznat. Mnogi naučnici su primijetili da je enzimska aktivnost bila povezana sa proteinima, ali drugi (kao što je dobitnik Nobelove nagrade [[Richard Willstätter]]) su tvrdili da su proteini samo nosioci za prave enzime i da proteini ''po sebi'' nisu bili sposobni za katalizu. Godine [[1926]]., [[James B. Sumner]] je pokazao da je enzim [[ureaza]] bila čisti protein i [[kristal]]izirao ga, a isto je učinio i za enzimom [[katalaz]], [[1937]]. Da čisti proteini mogu biti enzimi pokazali su [[John Howard Northrop]] i [[Wendell Meredith Stanley]], koji su radili na [[probava|probavnim]] enzimima: [[pepsin]]u ([[1930]].), [[tripsin]]u i [[himotripsinu]]. Ova tri naučnika [[1946]]. godine dobili su [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]].&lt;ref&gt;{{cite book | editor1-first = John L. | editor1-last = Heilbron | title = The Oxford Companion to the History of Modern Science | first1 = Frederic Lawrence | last1 = Holmes | chapter = Enzymes | page = 270 | chapterurl = https://books.google.com/books?id=abqjP-_KfzkC&amp;pg=PA270&amp;lpg=PA270&amp;dq=history+of+enzymes+ferment+living+organisms&amp;source=bl&amp;ots=C-XT4PR1AG&amp;sig=CfRDxaDeiarCEIrvakWEmI7JgrQ&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=7An2VOeAKOv4yQPdiICABw&amp;ved=0CCEQ6AEwATgK#v=onepage&amp;q=history%20of%20enzymes%20ferment%20living%20organisms&amp;f=false | publisher = Oxford University Press | location = Oxford | year = 2003 | name-list-format = vanc }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;urlEduard Buchner - Biographical&quot;&gt;{{cite web | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1907/buchner-bio.html | title = Eduard Buchner | work = Nobel Laureate Biography | publisher = Nobelprize.org | access-date = 23. 2. 2015 }}&lt;/ref&gt; He named the enzyme that brought about the fermentation of sucrose &quot;[[zymase]]&quot;.&lt;ref name=&quot;urlEduard Buchner - Nobel Lecture: Cell-Free Fermentation&quot;&gt;{{cite web | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1907/buchner-lecture.html | title = Eduard Buchner – Nobel Lecture: Cell-Free Fermentation | year = 1907 | work = Nobelprize.org | access-date = 23. 2. 2015 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | author = Duclaux E | title = Traité de microbiologie: Diastases, toxines et venins | language = French | trans-title = Microbiology Treatise: diastases , toxins and venoms | year = 1899 | publisher = Masson and Co | location = Paris, France | url = https://books.google.com/books?id=Kp9EAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover }} See Chapter 1, especially page 9.&lt;/ref&gt;

Otkriće da enzimi mogu biti kristalizirani omogučilo je da se struktura eventualno može upoznati pomoću [[kristalografija X-zrakama|kristalografije X-zrakama]]. Ovo je prvi put učinjeno sa [[lizozim]]om, enzimom koji se nalazi u [[suza]]ma, pljuvački i [[bjelančevina|bjelancetu]] koji razlaže bris nekih [[bakterija]]. Strukturu je riješila istraživačka grupa koju je predvodio [[David Chilton Phillips]], a objavljena je [[1965]]. Ova struktura visoke rezolucije lizozima označila je početak područja [[strukturna biologija|strukturne biologije]] i napora da se shvati kako enzimi djeluju na razini atomskih detalja.

== Struktura ==
[[Datoteka:Enzyme structure.svg|mioni|thumb|250px|desno|Lizozim prikazan kao neprozirna loptasta površina s naglašenim rascjepom u koji se podobno uklapa supstrat prikazan kao dijagramski štap |&lt;br&gt;Primjer organizacije strukture enzima i [[lizozim]]a. &lt;br&gt;Vezivanja su u plavoj, crvenoj boji, a katalitsko mjesto na peptidoglikanskoj podlozi su u crnoj boji. ({{PDB | 9LYZ}})]]

[[Datoteka:Hexokinase induced fit.svg| mini| Enzim mijenja oblik po mjeri vezujućeg oblika podloge u kompleks enzim-supstrat kompleks.&lt;br&gt; [[S heksozakinaza]] ima veliko inducirano prilagodbeno mjesto koje zatvara preko podloge [[adenozintrifosfat]]a i [[ksiloza|ksiloze]]. &lt;br&gt;Vezivanja su u plavoj, podloge u crnoj a [[magnezij|Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]] kofaktor u žutoj boji ({{PDB|2E2N}})]]
Enzimi su uglavnom globuloliki (loptasti) [[protein]]i, a djeluju samostalno ili u većim jedinjenjima. Kao i svi proteini, enzimi su linearni lanci [[aminokiselina]] koji presavijanjem dobijaju [[trodimenzionalna struktura|trodimenzionalnu strukturu]]. Sekvenca aminokiselina određuje strukturu koja zauzvrat određuje katalitsku aktivnost enzima. Iako struktura određuje ulogu enzima, a njegova aktivnost se još ne može predvidjeti samo iz njegova strukture. Pri zagrijavanju ili izlaganju djelovanja hemijskih agenasa, enzimske strukture su podložne [[deneturacija|denaturaciji]] i taj poremećaj strukture obično dovodi do gubitka aktivnosti. Denaturacija enzima je normalno povezana sa [[temperatura]]ma iznad normalne razine vrsta. Kao rezultat toga, enzimi iz [[bakterija]] koje žive u [[vulkan]]skim sredinama, kao što su [[vruća vrela]] su cijenjeni od strane industrijskih korisnika, zbog njihove sposobnosti da djeluju na visokim temperaturama. To omogućava ovako kataliziranim reakcijama da se odvijaju po vrlo visokoj stopi.

Molekule enzima su obično mnogo veća od molekula njihove podloge. Veličine se kreću u rasponu od samo 62 ostatka [[aminokiselina]], za monomer [[oksalokrotonat tautomeraza|4-oksalokrotonat tautomerazu]], do više od 2,500 ostataka u sintezi životinjskih [[masne kiseline|masnih kiselina]]. Samo mali dio njihove strukture (oko 2-4 aminokiseline) su direktno uključene u katalizu: katalitsko mjesto, koje se nalazi pored jednog ili više [[mjesto vezivanja|mjesta vezivanja]], gdje ostaci orijentiraju podlogu. Katalitsko mjesto i obavezujuće mjesto zajedno čine [[aktivno mjesto]] enzima. Preostali veći dio strukture enzima služi za održavanje precizne orijentacije i dinamike djelovanja aktivnog mjesta.

Neki enzimi poput neaminokiselina su direktno uključene u katalizator. Umjesto toga, enzim sadrži mjesta vezivanja i orijentacije katalitskog [[kofaktor]]a. Struktura enzima može sadržavati [[alosterna lokacija|alosterne lokacije]], gdje vezivanje male molekule izaziva [[konformacijska promjena|konformacijsku promjenu]], koja povećava ili smanjuje aktivnost. Postoji mali broj molekula [[RNK]], koje se na osnovu sposobnosti biološke katalize nazivaju [[ribozim]]i, koji mogu djelovati samostalno ili zajedno sa proteinima.
Najčešći od njih je [[ribosom]], koji je jedinjenje proteina i katalitske komponente [[RNK]].

== Mehanizam ==
[[Datoteka:Induced fit diagram de.svg|mini|350px|Model inducirane prilagodbe enzima za odgovarajući supstrat.]]

=== Vezivanje podloge ===
Prije nego što počnu katalizirati bilo koju [[Hemijska reakcija|hemijsku reakciju]], enzimi se moraju vezivati za njihovu podlogu. Enzimi su obično vrlo specifični za određene podloge, za koje se vežu a zatim kataliziraju hemijske reakcije. Specifičnost se postiže obavezujućom prazninom (usjekom) koji je komplementarnog oblika, za popunjenjavanje i [[hidrofilnost|hidrofilnom]] /[[hidrofobnost|hidrofobnom]] izbočinom podloge. Enzimi stoga mogu razlikovati vrlo slične molekule materijala koji su [[hemoselektivnost|hemoselektivne]], [[regioselektivnost|regioselektivne]] i [[stereospecifičnost|stereospecifične]].&lt;ref name = &quot;Stryer_2002&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Stryer_2002&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jaeger KE, Eggert T | title = Enantioselective biocatalysis optimized by directed evolution | journal = Current Opinion in Biotechnology | volume = 15 | issue = 4 | pages = 305–13 | date = august 2004 | pmid = 15358000 | doi = 10.1016/j.copbio.2004.06.007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shevelev IV, Hübscher U | title = The 3' 5' exonucleases | journal = Nature Reviews Molecular Cell Biology | volume = 3 | issue = 5 | pages = 364–76 | date = maj 2002 | pmid = 11988770 | doi = 10.1038/nrm804 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zenkin N, Yuzenkova Y, Severinov K | title = Transcript-assisted transcriptional proofreading | url = https://archive.org/details/sim_science_2006-07-28_313_5786/page/518 | journal = Science | volume = 313 | issue = 5786 | pages = 518–20 | date = juli 2006 | pmid = 16873663 | doi = 10.1126/science.1127422 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ibba M, Soll D | title = Aminoacyl-tRNA synthesis | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 69 | pages = 617–50 | pmid = 10966471 | doi = 10.1146/annurev.biochem.69.1.617}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rodnina MV, Wintermeyer W | title = Fidelity of aminoacyl-tRNA selection on the ribosome: kinetic and structural mechanisms | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 70 | pages = 415–35 | pmid = 11395413 | doi = 10.1146/annurev.biochem.70.1.415 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tawfik10&gt;{{cite journal | vauthors = Khersonsky O, Tawfik DS | title = Enzyme promiscuity: a mechanistic and evolutionary perspective | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 79 | pages = 471–505 | pmid = 20235827 | pmc = | doi = 10.1146/annurev-biochem-030409-143718 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = O'Brien PJ, Herschlag D | title = Catalytic promiscuity and the evolution of new enzymatic activities | journal = Chemistry &amp; Biology | volume = 6 | issue = 4 | pages = R91-R105 | date = april 1999 | pmid = 10099128 | doi = 10.1016/S1074-5521(99)80033-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fischer E | year = 1894 | title = Einfluss der Configuration auf die Wirkung der Enzyme | language = German | trans-title=Influence of configuration on the action of enzymes | journal=Berichte der Deutschen chemischen Gesellschaft zu Berlin | volume = 27 | issue = 3 | pages = 2985–93 | url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k90736r/f364.chemindefer|doi=10.1002/cber.18940270364}})&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cooper_2000&quot;&gt;{{cite book | author = Cooper GM | title = The Cell: a Molecular Approach | date = 2000 | publisher = ASM Press | location = Washington (DC ) | isbn = 0-87893-106-6 | edition = 2nd | chapter = Chapter 2.2: The Central Role of Enzymes as Biological Catalysts | chapterurl = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK9921/ | url = https://archive.org/details/cell00geof }}&lt;/ref&gt;

Neki od enzima pokazuju najveću specifičnost i tačnost kada su uključeni u kopiranje i izgradnju novog [[genom]]a. Neki od ovih enzima se pojavljuju u mehanizmima &quot;[[lektor|lekture]]&quot;. Tako, enzim kao što je [[DNK polimeraza]] katalizira reakciju u prvom koraku, a zatim u drugom koraku, te provjerava da li je proizvod ispravan. Ovaj proces u dva koraka dovodi do prosječne stope greške manje od 1/100 miliona reakcija kod polimeraze [[sisar]]a. Slični mehanizmi popravke se također nalaze i kod [[RNK polimeraza]], [[aminoacil-tRNK sintetaza|aminoacil-tRNK sintetaze]] i [[ribosom]]a.
Nasuprot tome, neki enzimi ispoljavaju i [[promiskuitet enzima]], koji imaju široku specifičnost i djeluju na niz različitih fiziološki relevantnih podloga. Mnogi enzimi imaju mala mjesta aktivnosti koja su nastala slučajno (tj. [[adaptacija|neutralno]]), što može biti polazište za evolucijski izbor nove uloge.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Koshland DE | title = Application of a Theory of Enzyme Specificity to Protein Synthesis | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 44 | issue = 2 | pages = 98–104 | date = februar 1958 | pmid = 16590179 | pmc = 335371 | doi = 10.1073/pnas.44.2.98 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vasella A, Davies GJ, Böhm M | title = Glycosidase mechanisms | journal = Current Opinion in Chemical Biology | volume = 6 | issue = 5 | pages = 619–29 | date = oktobar 2002 | pmid = 12413546 | doi = 10.1016/S1367-5931(02)00380-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = Boyer | first = Rodney | title = Concepts in Biochemistry | url = https://archive.org/details/conceptsinbioche0002boye | edition = 2nd | publisher = John Wiley &amp; Sons, Inc. | location = New York, Chichester, Weinheim, Brisbane, Singapore, Toronto. | isbn = 0-470-00379-0 | pages=[https://archive.org/details/conceptsinbioche0002boye/page/137 137]–8 | chapter = Chapter 6: Enzymes I, Reactions, Kinetics, and Inhibition | year = 2002 | oclc = 51720783 | name-list-format = vanc}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Savir Y, Tlusty T | title = Conformational proofreading: the impact of conformational changes on the specificity of molecular recognition | journal = PLOS ONE | volume = 2 | issue = 5 | pages = e468 | year = 2007 | pmid = 17520027 | pmc = 1868595 | doi = 10.1371/journal.pone.0000468 | url = http://www.weizmann.ac.il/complex/tlusty/papers/PLoSONE2007.pdf | editor1-last = Scalas | editor1-first = Enrico | name-list-format = vanc | date =  | access-date=26. 1. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110514055337/http://www.weizmann.ac.il/complex/tlusty/papers/PLoSONE2007.pdf | archive-date=14. 5. 2011 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Na osnovu najpodobnije podloge, enzimi mogu mijenjati oblik, da bi se vezali prilikom stvaranja kompleksa enzim-supstrat.

=== Model &quot;brave i ključa&quot; ===
Da bi objasnio dosljednost specifičnosti enzima, [[1894]]., [[Emil Fischer]] je predložio da i enzim i supstrat posjeduju posebne komplementarne [[Geometrija|geometrijske]] oblike koji se međusobno uklapaju jedan u drugi. Ovo se često naziva model &quot;ključa&quot;, gdje se ranim modelom objašnjava specifičnost enzima, ali ne i stabilizacija stanja prilikom promjena koje enzimi ostvaruju.

=== Model indukcije ===
Godine [[1958]]. [[Daniel Koshland]] je predložio izmjenu modela brava-ključ: pošto su enzimi prilično prilagodljive strukture, aktivno mjesto stalno preoblikuje međudejstva s podlogom kao i podloga u međudejstvima s enzimom. Kao proizvod toga, za podlogu se aktivno mjesto ne veže čvrsto; aminokiseline su [[bočna lanac|bočnim lancima]] (koji čine aktivna mjesta) su ukalupljene u precizna mjesta koje enzimu omogućavaju da obavlja svoju katalitsku ulogu. U nekim slučajevima, kao što je [[glikosidaza]], [[molekula]] supstrata također neznatno mijenja oblik kako bi ušla u aktivno mjesto. Tu se nastavlja mijenjati dok se supstrat ne veže potpuno, kada se određuje konačni oblik punjača. Indukcija najpovoljnijeg oblika može povećati vjerodostojnost molekulskog prepoznavanja u prisustvu konkurencije i događaja u mehanizmu konformacijske korekture.

== Kataliza ==
Enzimi mogu ubrzati reakcije na više načina, koje ograničavaju [[energija aktivacije|energiju aktivacije]] (ΔG ‡, [[gibbsova enargija|Gibbsove energije]]).

1. Stabilizacija stanja tranzicije uključuje:
o Stvaranje povoljnog okruženja s prelaznim punjačem za smanjenje svoje energije.&lt;br&gt;
2. Pružajući alternativni pravac reakcije:
o Privremeno reagira s podlogom, stvarajući kovalentno srednje za stvaranje nižeg energetskog stanja u tranziciji.&lt;ref&gt;{{cite book | last1 = Cox | first1 = Michael M. | last2 = Nelson | first2 = David L. | name-list-format = vanc | title = Lehninger Principles of Biochemistry | url = https://archive.org/details/lehningerprincip0000nels | date = 2013 | publisher = W.H. Freeman | location = New York, N.Y. | isbn = 978-1464109621 | edition = 6th | chapter = Chapter 6.2: How enzymes work | page = [https://archive.org/details/lehningerprincip0000nels/page/195 195] }}&lt;/ref&gt;
3. Destabilizaciju stanja podloge:
o Iskrivljuju vezane podloge supstrata u njihov prelazni obrazac stanja, kako bi se smanjila energija potrebna da se postigne stanje u tranziciji.&lt;ref name=PMID12947189&gt;{{cite journal | vauthors = Benkovic SJ, Hammes-Schiffer S | title = A perspective on enzyme catalysis | url = https://archive.org/details/sim_science_2003-08-29_301_5637/page/1196 | journal = Science | volume = 301 | issue = 5637 | pages = 1196–202 | date = august 2003 | pmid = 12947189 | doi = 10.1126/science.1085515 | bibcode = 2003Sci...301.1196B }}&lt;/ref&gt;
o Orijentišući podloge u produktivne aranžmana za smanjenje reakcije entropija promjena.&lt;ref name=PMID12947189/&gt; Doprinos ovog mehanizma za katalizu je relativno mali.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Villa J, Strajbl M, Glennon TM, Sham YY, Chu ZT, Warshel A | title = How important are entropic contributions to enzyme catalysis? | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 97 | issue = 22 | pages = 11899–904 | date = oktobar 2000 | pmid = 11050223 | pmc = 17266 | doi = 10.1073/pnas.97.22.11899 | bibcode = 2000PNAS...9711899V }}&lt;/ref&gt;
Enzimi mogu koristiti nekoliko ovih mehanizama istovremeno. Naprimjer, [[proteaza|proteaze]] kao što je [[tripsin]] obavljaju kovalentnu katalizu pomoću [[katalitska trijada|katalitske trijade]], stabilizirajući stanja nagomilavanja u tranziciji pomoću [[oksianionska rupa|oksianionskih rupa]], kompletnu [[hidroliza|hidrolizu]] pomoću usmjeravanja vode na podlogu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Polgár|first=L.|date=7. 7. 2005|title=The catalytic triad of serine peptidases|journal=Cellular and Molecular Life Sciences|language=en|volume=62|issue=19–20|pages=2161–2172|doi=10.1007/s00018-005-5160-x|pmid=16003488|issn=1420-682X}}&lt;/ref&gt;

=== Dinamika ===
Enzimi nisu krute, statične strukture, nego imaju složene untrašnje dinamične pokrete, tj. pokrete dijelova strukture enzima, kao što su pojedinačni aminokiselinski ostaci. To je grupa ostataka koji stvaraju [[proteinska petlja|proteinsku petlju]] ili jedinice sekundarne strukture ili čak čitavu proteinsku domenu. Ovi pokreti dovode do konformacijskih grupnih, malo drugačijih struktura koje se međusobno mijenjaju ostajući pri tom u ravnoteži. Različita stanja u okviru ove cjeline mogu biti povezana s različitim aspektima uloge enzima. Naprimjer, različite reakcije podrške enzima [[dihidrofolat reduktaza]] su povezane s vezanjem katalizirane podloge, katalizom, otpuštanjem kofaktora i koracima otpuštanje proizvoda katalitskog ciklusa.

=== Alosterna modulacija ===
{{Glavni|Alosterna regulacija}}
Alosterna mjesta su džepovi (urezi) na enzimima, za razliku od aktivnog mjesta, koji se vežu za molekule u ćelijskom okruženju. Ove molekule dovode do promjena u podršci ili dinamici enzima koji se ubacuju na aktivna mjesta i na taj način utiču na brzinu reakcije enzima. Na taj način, alosterna interakcija može ili inhibirati ili aktivirati enzime. Alosterne interakcije sa metabolitima u uzvodnnim ili nizvodnim metaboličkim putevima uzrokuju povratne informacije enzima, izmjenu aktivnosti enzima prema ostatku procesa.

== Kofaktori ==
Za ispoljavanje pune aktivnosti, neki enzimi ne trebaju dodatne komponente. Ostalima je za djelovanja neophodno vezanje neproteinske molekule kofaktora. Kofaktori mogu biti [[anorganski spoj|neorganski]] (npr. [[metal]]ni [[ion]]i i klaster [[željezo]]-[[sumpor]]) ili [[organski spoj]]evi (npr. [[flavin]] i [[hem]]). Organski kofaktori mogu biti [[koenzim]]i, koji su otpušteni iz aktivnog mjesta enzima tokom reakcije ili [[prostetska grupa|protetske grupe]], koje su usko vezane za enzim. Organske protetske grupe mogu biti vezane kovalentno (npr. [[biotin]] u enzimima kao što je [[piruvat karboksilaza]]).

Primjer enzima koji sadrži kofaktor je [[karboanhidraza]] (što je prikazano u dijagramu gore) sa [[cink]]ovim vezanim kofaktorom, kao dijelom svog aktivnog mjesta. Ovi čvrsto vezani ioni ili molekule se obično nalaze u aktivnom mjestu i uključene su u katalizu. Naprimjer, kofaktori flavin i hem su često uključeni u [[redoks]]ne reakcije.

Enzimi kojima je potreban kofaktor, ali nemaju granica nazivaju se ''[[apoenzim]]'' ili ''[[apoprotein]]i''. Enzimi zajedno sa kofaktorom, koji su potrebni za aktivnost nazivaju se ''[[holoenzim]]i'' (ili haloenzimi). Naziv ''holoenzim''se može primijeniti na enzime koji sadrže više proteinskih podjedinica, kao što je [[DNK polimeraza]], gdje cijelo holoenzimsko jedinjenje sadrži sve podjedinice potrebne za aktivnost.

=== Koenzim ===
[[Datoteka:NADH-3D-vdW.png|thumb|left|250px|Trodimenzionalni model [[koenzim]]a [[NADH]].]]
[[Datoteka:Transketolase + TPP.png|thumb|350px|centar|Tiamin je prikazan kao neprozirna loptasta površina s otvorenim rascjepom za vezanje, gdje se podloge i kofaktor prikazuju kao štap u dijagramu, koji se uklapaju u protein hemijske strukture [[tiamin pirofosfat]]a i strukture proteina [[transketolaza]]. Tiamin pirofosfat kofaktor je u žutoj a [[ksiluloza 5-fosfat]] podloga u crnoj boji.({{PDB|4KXV}})]]

Koenzimi su male organske molekule koje mogu biti slabo ili čvrsto vezane za enzim. Koenzimska hemijska grupa je prenosiva sa jednog enzima u drugi. Primjeri uključuju [[NADH]], [[NADPH]] i [[adenozin trifosfat]] (ATP). Neki koenzimi, kao što su [[riboflavin]], [[tiamin]] i [[folna kiselina]], su [[vitamin]]i ili jedinjenja koja se ne mogu sintetizirati u organizmu i moraju se unositi putem ishrane. Hemijske grupe koje uključuju [[hidrid]] ni ion (H -) nosi [[NAD]] ili [[NADP]]&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, [[fosfat]]e ([[adenozin trifosfat]]), a grupu acetil nose [[koenzim]]i A, formil, metenil ili metil grupe [[folna kiselina]] i metil grupa [[adenozin|S-adenozila]].
Koenzimi se hemijski mijenjaju kao posljedica djelovanja enzima, a treba razmotriti koenzime za posebnu klasu podloga ili druge podloge, koje su zajedničke za više različitih enzima. Naprimjer, poznato je oko 1000 enzima koji koriste koenzime NADH.

Koenzimi se obično stalno obnavljaju i njihova koncentracija se unutar ćelije održava na stabilnoj razini. Naprimjer, NADPH se obnavlja preko [[pentoza fosfat]]a i S –adenozilmetionina pomoću [[metionin adenozil transferaza|metionin adenozil transferaze]]. Ovo stalno obnavljanje  znači da se male količine koenzima mogu koristiti vrlo intenzivno. Npr., ljudsko tijelo u metabolizmu [[ATP]], dnevno obrće kompletnu vlastitu težinu.

== Termodinamika ==
[[Datoteka:Enzyme catalysis energy levels 2.svg|thumb|500px|alt=Dvodimenzionalni prikaz reakcije (koordinata x-osa) u odnosu na energije (y-osa) za katalizirane i nekatalizirane reakcije.&lt;br&gt; Energija sistema se stalno povećava iz reaktanata (x = 0) dok se ne postigne maksimum na stepenu tranzicije (x = 0,5) i stalno smanjuje proizvode (x = 1). Međutim, u enzimski kataliziranoj reakciji, obavezujući dijelovi stvaraju jedinjenje enzim-supstrat (uz neznatno smanjenje energija) koji se povećava do stanja u tranziciji, sa manjim maksimumom od nekatalizirane reakcije. Energija u fazama [[hemijska reakcija|hemijske reakcije]].&lt;br&gt; Nekatalizirana (isprekidana linija) podloga treba puno [[aktiviranje energije]] da se dođe do prelaznog stepena, koji se zatim raspada u nižeenergetski proizvod.&lt;br&gt; Kada enzim katalizira reakciju (puna linija), veže podlogu (ES), a zatim stabilizira stanje u tranziciji (ES&lt;sup&gt;‡&lt;/sup&gt;) kako bi se smanjila energija aktivacije potrebna za proizvodnju proizvoda (EP) koji su se konačno pojavili.]]

Kao i svi katalizatori, enzimi ne mijenjaju stanje hemijske ravnotežne reakcije. U prisustvu enzima, reakcija teče u istom smjeru kao što bi i bez prisustva enzima, samo brže. Naprimjer, [[karboanhidraza]] katalizira svoju reakciju u oba smjera, ovisno o koncentraciji svojih reaktanata:

:&lt;math&gt;\mathrm{CO_2 + H_2O\xrightarrow{Carbonic\ anhydrase}
H_2CO_3}&lt;/math&gt; (u tkivu; visoka koncentracijaCO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)
:&lt;math&gt;\mathrm{H_2CO_3\xrightarrow{Carbonic\ anhydrase}
CO_2 + H_2O}&lt;/math&gt; (u [[pluća|plućima]]; niska koncentracija CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).

Stopa reakcije zavisi od [[energija aktivacije|energije aktivacije]] potrebne da se stvori [[stanje tranzicije]], koji onda razgrađuje podlogu u proizvode. Enzimi povećavaju stope reakcija smanjenjem energetskog stanja tranzicije. Prvo, vezanje stvara niskoenergetski kompleks enzim-supstrat (ES). Drugo, enzim stabilizira stanje tranzicije tako da zahtijeva manje energije u odnosu na jednokatalitsku reakciju (ES ‡). Na kraju se kompleks enzim-proizvod (EP) disocira da oslobodi proizvod.

Enzimi mogu obaviti dvije ili više reakcija, tako da se termodinamički povoljna reakcija može koristiti u &quot;pogonu&quot;, dok je termodinamički nepovoljna u kombinaciji kada je energija proizvoda niža od one kod podloge. Naprimjer, hidroliza [[ATP]] se često koristi za pogon druge hemijske reakcije.

== Kinetika ==
 {{multiple image
 | direction= vertical
 | width = 450
 | footer =

 | image1 = Enzyme mechanism 2.svg
 | alt1 = Dijagram nekatalizirane (supstrat - proizvod) i katalizirane reakcije (enzim + supstrat do kompleksa enzim/supstrat i to enzim + proizvod)
 | caption1 = Mehanizam hemijske reakcije sa i bez enzimske katalize. Enzim (E) veže [[podloga (biohemija)|supstrat]] (S) za stvaranje [[proizvod (biohemija)|proizvoda]] (P).

 | image2 = Michaelis Menten curve 2.svg
 | alt2 = Dvodimenzijalni prikaz koncentracije supstrata (x osa) vs. reakcijska stoma (y osa). &lt;br&gt;Ovaj oblik krive je hiperbolski. &lt;br&gt;Stopa reakcije je nula (0) na nultoj (0) koncentraciji supstrata, a na maksimalnoj koncentraciji supstrata je asimptotska.
 | caption2 = [[Michaelis–Menten kinetics|Saturacijska kriva]] enzimske reakcije pokazuje odnose između koncentracije supstrata i stope reakcije.
 }}
Istraživanja kinetike enzima su išla u pravcu odgovora na pitanje kako se vežu za podloge i pretvaraju ih u proizvode. Podaci o stopama koje se koriste u takvim analizama se obično dobijaju u [[enzimski test|enzimskim testovima]]. Godine [[1913]]. [[Leonor Michaelis]] i [[Maud Leonora Menten]] su predložili kvantitativnu teoriju kinetike enzima, koja se naziva [[Michaelis-Menten kinetika]]. Najveći doprinos Michaelisa i Mentena je u tome da se enzimska reakcija odvija u dvije faze. U prvoj, podloga se veže reverzibilno za enzim, stvarajući kompleks enzim-supstrat. To se ponekad (u njihovu čast) naziva Michaelis-Menten kompleks. Enzim zatim katalizira hemijski korak u reakciji koja oslobađa proizvod. Ovaj rad su dodatno razvili [[George Edward Briggs]] i [[John Burdon Sanderson Haldane]], od kojih potiču kinetičke jednačine koje su još uvijek i do danas u širokoj upotrebi.

Enzimske stope ovise o uslovima rastvora i koncentracije podloge. Za određivanje maksimalne brzine jedne enzimske reakcije, koncentracija supstrata se povećava po stalnoj stopi do vidljivog stvaranja proizvoda. Ovo je prikazano na krivulji zasićenja na desnoj strani. Zasićenje se događa jer, kako se povećava koncentracija supstrata, sve više i više slobodnog enzima se pretvara u ES kompleks njegovim vezanjem za podlogu. Na maksimalnu brzinu reakcije (''V''&lt;sub&gt;max&lt;/sub&gt;) enzima, sva aktivna mjesta enzima su vezana za podlogu, a iznos ES kompleksa je isti kao i ukupan iznos enzima.

''V''&lt;sub&gt;max&lt;/sub&gt; je samo jedan od nekoliko važnih kinetičkih parametara. Količina podloge koja je potrebna za postizanje određene stope reakcije je također važna. [[Michaelis-Menten konstanta]] (K&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt;), predviđa koja je koncentracija supstrata potrebna za enzim do ispunjenja jedne polovine svoje maksimalne brzine reakcije. Uglavnom, svaki enzim ima poseban ''K''&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt; za datu podlogu. Još jedna korisna konstanta je ''k''&lt;sub&gt;cat&lt;/sub&gt;, koja se naziva i ''broj prometa'', što je broj molekula supstrata razgrađenih po jednom aktivnom mjestu, u sekundi.

Efikasnost enzima može se izraziti u smislu ''k''&lt;sub&gt;cat&lt;/sub&gt;/''K''&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt;. To se također zove specifična konstanta i uključuje stopu konstante za sve korake u reakciji do prvog ireverzibilnog koraka, uključujući i njega. Budući da specifična konstanta odražava i afinitet i katalitičke sposobnosti, korisna je za uporedno poređenje različitih enzima ili poređenje istog enzima na različitim podlogama. Teorijski maksimum za specifičnu konstantu se zove granica difuzija, koja je 10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; do 10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; (M&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;s&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;). U ovom trenutku svaki sudar enzima sa svojim supstratom će dovesti do katalize, a stopa stvaranje proizvoda nije ograničena brzinom reakcije, ali jeste stopom difuzije. Enzimi sa ove pozicije se nazivaju [[katalitsko savršenstvo]] ili ''kinetički savršeni''. Primjer takvih enzima su: [[trioza-fosfat izomeraza]], [[karboanhidraza]], [[acetilholinesteraza]], [[katalaza]], [[fumaraza]], β-[[laktamaza]] i [[superoksid dismutaza]]. Promet takvih enzima može doseći do nekoliko miliona reakcija u sekundi.

[[Michaelis-Mentenova kinetika]] se oslanja na [[zakon masovne akcije]], koji je izveden iz pretpostavki o slobodnoj [[difuzija|difuziji]] i termodinamičkim prelazima slučajnim sudarom. Mnogi [[Biohemija|biohemijski]] ili mobilni procesi značajno odstupaju od ovih uslova, zbog makromolekulske gužve i ograničenog molekulskog kretanja. Novijim pokušajima se proširuje model kompleksa za ispravku tih efekata.

== Inhibicija ==
{{multiple image
 | direction= vertical
 | width = 350
 | footer =

 | image1 = DHFR methotrexate inhibitor.svg
 | alt1 =
 | caption1 = Enzimsko vezujuće mjesto koji bi inače vežalo supstrat može alternativno vezati [[kompeticijski inhibitor]], sprečavajući pristup podlozi. &lt;br&gt;[[Dihidrofolat reduktaza]] inhibira [[metotreksat]], koji sprečava vezivanje svoje podloge, [[folna kiselina|folne kiseline]]. &lt;br&gt;Vezivanja su prikazana u plavoj, inhibitor u zelenoj, a podloge u crnoj boji. ({{PDB|4QI9}})

 | image2 = Methotrexate vs folate 2.svg
 | alt2 = Dvodimenzionalni prikaz hemijske strukture folne kiseline i metotreksata osvjetljavaju razlike između dvije supstance (amidacija pirimidona i metilacija sekundarnog amina).
 | caption2 = Koenzim [[folna kiselina]] (lijevo) i anti[[kancer]]ni lijek [[metotreksat]] (desno) su slične strukture (razlike su prikazane zeleno). &lt;br&gt;Zato je methotreksat kompeticijski inhibitor mnogih enzima koji upotrebljavaju folate
 }}

Stope enzimskih reakcija mogu biti smanjene različitim vrstama [[inhibitor enzima|inhibitora enzima]].

=== Načini inhibicije ===
==== Konkurentna ====
[[Kompetitivni inhibitor]]i i podloge se ne mogu vezati na enzim u isto vrijeme. Često konkurentni inhibitori jako podsjećaju na pravi supstrat enzima. Naprimjer, lijek [[metotreksat]] je kompetitivni inhibitor enzima [[dihidrofolat reduktaza]], koji katalizira redukciju [[dihidrofolata]] u tetrahidrofolat. Sličnost između strukture dihidrofolata i ovog lijeka su prikazane na priloženoj slici. Ova vrsta inhibicije može se prevazići visokom koncentracijom podloge. U nekim slučajevima inhibitor se može vezati na neko drugo mjesto, nego na uobičajenom mjestu podloge i izazvati [[alosterni efekt]] promjenom oblika uobičajenih vezivanja na licu mjesta.

==== Nekompetitivna ====
[[Nekompetitivni inhibitor]] se veže i na drugo, osim za supstratno mjesto. Podloga i dalje obavezuje svojim uobičajenim afinitetom i stoga ''K''&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt; ostaje isti. Međutim, inhibitor smanjuje katalitsku efikasnost enzima, tako da je ''V''&lt;sub&gt;max&lt;/sub&gt; smanjen. Za razliku od konkurentske inhibicije, nekonkurentna se ne može prevazići visokom koncentracijom podloge.

==== Nekonkurentna ====
Jedan [[nekonkurentni inhibitor]] se ne može vezati na slobodni enzim, samo da stvori kompleks enzim-supstrat; ova vrsta inhibitora je najefikasnija u visokoj koncentraciji supstrata. U prisustvu inhibitora, kompleks enzim-supstrat je neaktivan. Ovakva inhibicija je relativno rijetka

==== Mješovita ====
[[Mješoviti inhibitor]] veže alosterna mjesta, a vezivanja supstrata i inhibitora utiču jedni na druge. Uloga enzima se smanjuje, ali ne izostaje kad su vezani za inhibitor. Ova vrsta inhibitora ne prati Michaelis-Menten jednadžbu.

==== Nepovratna ====
[[Nepovratan inhibitor]] trajno inaktivira enzim, obično stvaranjem [[kovalentna veza|kovalentne veze]] u proteinu. [[Penicilin]] i [[aspirin]] su uobičajeni lijekovi koji djeluju na ovaj način.

=== Uloge inhibitora ===
U mnogim organizmima, inhibitori mogu djelovati kao dio povratnih mehanizama. Ako enzim proizvodi prevelike količine jedne supstance u organizmu, a ta supstanca može djelovati kao inhibitor enzima na početak puta stvaranja proizvoda. Time uzrokuje sporiju proizvodnju supstance ili njen prekid kada postoji dovoljna količina proizvoda. Ovo je oblik negativne povratne informacije. Glavni metabolički putevi, kao što je [[ciklus limunske kiseline]] koriste ovaj mehanizam.
Pošto inhibitori mijenjaju uloge enzima, često se koriste kao lijekovi. Mnogi od njih su dvojaki konkurentni inhibitori koji nalikuju izvornom supstratu za enzim, slično [[metotreksat]]u. Drugi dobro poznati primjeri uključuju [[statin]]e, koji se koriste za liječenje visoke masnoće ([[holesterol]]a), a tu su i [[inhibitor proteaze]] koje se koriste za liječenje [[retrovirus]]nih infekcija kao što je [[HIV]]. Čest primjer nepovratnog inhibitora koji se koristi kao lijek je [[aspirin]], koji inhibira [[COX-1]] i [[COX-2]] enzime koji proizvode upale glasnika prostaglandina.

Drugi inhibitori enzima su otrovi. Naprimjer, otrov [[cijanid]] je nepovratni inhibitor enzima koji se kombinira sa bakrom i željezom u aktivnom mjestu enzima [[citohrom c oksidaza|citohrom C oksidaze]] i blokiraju [[ćelijsko disanje]].

== Biološka funkcija ==
Enzimi imaju širok spektar funkcija unutar živih organizama. Oni su neophodni za signalnu regulacijuj u ćeliji, često preko [[kinaza]] i [[fosfataza]]. Oni također stvaraju pokret, [[miozin]]a hidrolizirajući [[ATP]] i uzrokujući [[mišić]]na skupljanja, a također su opterećeni i oko ćelije, kao dijela citoskeleta. Druge ATPaze u ćelijskoj membrani su [[Ionska pumpa|ionske pumpe]] uključene u [[aktivni transport]]. Enzimi su također učestvuju i u više egzotičnih uloga, kao što je [[fluciferaza]] koja dovodi do stvaranja svjetlosti kod ([[Insekti|insekata]]) svitaca. [[Virus]]i također mogu sadržavati enzime za inficiranje ćelija, kao što su [[aHIV]] [[integraze]] i [[reverzna transkriptaza]] ili za oslobađanje ćelija od virusa, kao što je virus [[gripa]] – [[neuraminidaza]].

Važna uloga enzima je u [[probava|probavnom traktu]] životinja. Enzimi kao što su [[amilaza]] i [[proteaza]] razbijaju velike molekule ([[skrob]] ili [[protein]]e) na manje. Na taj način se u crijevima mogu apsorbirati. Škrobne molekule su prevelike da bi se apsorbirale direktno iz crijeva, ali enzimi hidrolizuju njihove lance u manje molekule, kao što su [[maltoza]] i na kraju [[glukoza]], koja se može upijati. Različiti enzimi vare različite supstance iz hrane. [[Preživari]], koji uzimaju [[biljojed]]nu hranu, preko [[mikroorganizmi|mikroorganizama]] u crijevima proizvode enzim, koji razlaže [[celuloza|celulozu]] ćelijskih zidova biljnih vlakana.

=== Metabolizam ===
[[Datoteka:Glycolysis metabolic pathway.svg|thumb|480px|alt=Dijagram glikolitskog puta metabolizma počevši od glukoze da krajnjeg piruvata preko nekoliko međuproizvoda.&lt;br&gt;Svaki korak na tom putu je kataliziran jedinstvenim enzimom.]]

[[Metabolički put]] [[glikoliza|glikolize]] oslobađa energiju pretvaranjem [[glukoza|glukoze]] u [[piruvat]], preko niza prelaznih [[metabolit]]a. Svaku hemijsku promjenu (crvena kutija na slici) obavlja drugi enzim.
Nekoliko enzima u određenom redoslijedu mogu djelovati zajedno, stvarajući tako metaboličkie puteve. U metaboličkom putu jedan enzim uzima proizvod drugog, prethodnog enzima kao supstrat. Nakon katalitske reakcije, proizvod se zatim prenosi za djelovanje narednog enzima. Ponekad više od jednog enzima može katalizirati istu reakciju paralelno, što može dovesti do složenijeg toka. Tako naprimjer, stalno niska aktivnost jednog enzima dovodi do indukcijske visoke aktivnosti drugog enzima.&lt;ref&gt;Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, {{ISBN|0-8053-5680-0}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, {{ISBN|0-12-361811-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nelson D. L., Cox M. M. (2013): Lehninger principles of biochemistry. W. H. Freeman and Co., {{ISBN|978-1-4641-0962-1}}.&lt;/ref&gt;
Bez enzima nemoguće je govoriti o metabolizmu, kao ni napretku kroz njegove korake i ne može biti uređenosti sistema za potrebe ćelije. Veći dio središnjeg metabolizma podešen je na nekoliko ključnih koraka, obično putem enzima, čija djelatnost uključuje hidrolizu [[ATP]]-a. Zbog toga što ova reakcija proizvodi toliko energije, druge reakcije koje su [[termodinamika|termodinamički nepovoljne]] mogu biti spojene sa hidrolizom ATP i ukupnim nizom povezanih metaboličkih reakcija.&lt;ref&gt;Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, {{ISBN|0-7216-0240-1}}.&lt;/ref&gt;

=== Kontrola aktivnosti ===
Postoje najčešće upotrebljavani načini kontrole aktivnosti enzima u ćeliji.

=== Uređivanje ===
Enzimi mogu pomoću drugih molekula biti ili aktivirani ili inhibirani. Naprimjer, krajnji proizvodi metaboličkih puteva su često inhibitori jednog od prvih enzima u njemu. Obično je prvi korak nepovratan, a naziva se &quot;sveti korak&quot;). Time se podešava količina krajnjeg proizvoda odgovarajućeg puta. Takav mehanizam podešavanja se naziva [[negativni mehanizam povratne informacije]], jer je iznos krajnjeg proizvoda proizveden podešavanjem prema vlastitim koncentracijama. Negativni mehanizam povratne informacije može učinkovito prilagoditi brzinu sinteze povezujućih metabolita, prema zahtjevima ćelijskih potreba. Ovo pomaže efikasnom izdvajanju materijala u ekonomiji energije, a to sprečava višak proizvodnje gotovih proizvoda kao i drugih [[homeostazua|homeostaznih]] podešavanja. Kontrola enzimskih akcija pomaže održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja u živim organizmima.

=== Posttranslacijske promjene ===
U primjere [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskih promjena]] spadaju: [[fosforilacija]], [[miristilacija]] i [[glikolizacija]].&lt;ref name = &quot;Suzuki_2015_8&quot;&gt;{{cite book | Suzuki H | title = How Enzymes Work: From Structure to Function | publisher = CRC Press | location = Boca Raton, FL | year = 2015 | isbn = 978-981-4463-92-8 | chapter = Chapter 8: Control of Enzyme Activity | pages = 141–69 }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, u odgovoru na [[insulin]] prilikom fosforilacije učestvuje više enzima, među kojima je i [[glikogen]]ska [[sintaza]], koja pomaže u kontroli sinteze ili raspadu glikogena. Također, omogućuje i ćelijski odgovor na promjene količine [[šećer]]a u [[krv]]i.&lt;ref name = &quot;Doble_2003&quot;&gt;{{cite journal | Doble BW, Woodgett JR | title = GSK-3: tricks of the trade for a multi-tasking kinase | journal = Journal of Cell Science | volume = 116 | issue = Pt 7 | pages = 1175–86 | date = april 2003 | pmid = 12615961 | pmc = 3006448 | doi = 10.1242/jcs.00384 }}&lt;/ref&gt;  Još jedan primjer posttranslacijskih promjena je razgradnja polipeptidnih lanaca [[himotripsin]]om, probavnom [[proteaza|proteazom]], koja se proizvodi u neaktivnom obliku kao [[himotripsinogen]] u [[pankreas|gušterači]] i prelazi u [[želudac]] gdje ee aktivira. Ovo zaustavlja enzim iz [[pankreas]]a ili drugih tkiva prije nego što uđe u probavu. Ova vrsta neaktivnih prethodnica enzima je poznata kao [[zimogen]]i ili proenzimi.

=== Količina ===
Proizvodnju enzima ([[transkripcija]]) i [[translacija]] odgovarajućih [[gen]]a ćelija može se povećati ili umanjiti, kao odgovor na promjene u njenom okruženju. Ovaj oblik [[regulacija gena|regulacije gena]] se zove [[indukcija enzima]]. Naprimjer, [[bakterije]] mogu postati [[rezistentnost|otporne]] na [[antibiotik]]e kao što je [[penicilin]], jer enzim pod nazivom beta-[[laktamaza]] izazva hidrolizu ključnog [[beta-laktamski prsten|beta-laktamskog prstena]] unutar molekule penicilina.&lt;ref name=&quot;pmid8452343&quot;&gt;{{cite journal | Bennett PM, Chopra I | title = Molecular basis of beta-lactamase induction in bacteria | url = https://archive.org/details/sim_antimicrobial-agents-and-chemotherapy_1993-02_37_2/page/n27 | journal = Antimicrob. Agents Chemother. | volume = 37 | issue = 2 | pages = 153–8 | year = 1993 | pmid = 8452343 | pmc = 187630 | doi = 10.1128/aac.37.2.153}}&lt;/ref&gt; Drugi primjer dolazi od enzima u [[jetra|jetri]] koji se naziva [[citohtom P450 oksidaza|citohrom P450 oksidaza]], koji su važni u [[metabolizam|metabolizmu]] lijekova. Unošenje ili inhibicija ovih enzima može izazvati međudejstva kod lijekova. Razina enzima može biti podešena promjenom stope raspada enzima.&lt;ref name = &quot;Skett_Gibson_2001&quot;&gt;{{cite book | Skett P, Gibson GG | title = Introduction to Drug Metabolism | url = https://archive.org/details/introductiontodr00gibs | date = 2001 | publisher = Nelson Thornes Publishers | location = Cheltenham, UK | isbn = 978-0748760114 | pages = [https://archive.org/details/introductiontodr00gibs/page/n95 87]–118 | edition = 3 | chapter = Chapter 3: Induction and Inhibition of Drug Metabolism }}&lt;/ref&gt;

=== Subćelijska raspodjela ===
Enzimi mogu djelovati u procesima diobe u cijeloj ćeliji ili u različitim putevima metabolizma koji se javljaju u različitim ćelijskim dijelovima i strukturama. Naprimjer, [[masne kiseline]] sintetiziraju jednu grupu enzima u citosolu, [[endoplazmatičnog retikulum|endoplazmatskom retikulumu]] i [[Golgijev aparat|Golgijevom aparatu]]. Pri tom koriste različite skupove enzima kao izvore energije u [[mitohondrija]]ma, putem [[oksidacija|β-oksidacije]].&lt;ref&gt;{{cite journal | Faergeman NJ, Knudsen J | title = Role of long-chain fatty acyl-CoA esters in the regulation of metabolism and in cell signalling | journal = The Biochemical Journal | volume = 323 | issue = Pt 1 | pages = 1–12 | date = april 1997 | pmid = 9173866 | pmc = 1218279 | doi = 10.1042/bj3230001 }}&lt;/ref&gt; Kod ljudi, različitih enzimi mogu promijeniti stepen [[proton]]acije (u [[citoplazma|citoplazmi]] bivaju neutralni, a u [[lizosom]]ima kiseli) ili oksidativne upotrebe. Dobar primjer je njihova oksidacija u [[periplazma|periplazmi]] ili njihovo ograničavanje u [[citoplazma|citoplazmi]], što opet utiče na aktivnost enzima.

=== Specijalizirani organi ===
Kod [[eukarioti|višećelijskih eukariota]], ćelije u različitim organima i tkivima imaju različite obrasce [[ekspresija gena|ekspresije gena]]. Zbog toga imaju različite skupove enzima (poznate kao [[izoenzim]]i), koji su na raspolaganju prilikom [[metabolizam|metaboličkih reakcija]]. Ovo daje mehanizam za podešavanje ukupnog metabolizma u organizmu. Naprimjer, [[heksozakinaza]] koja je prvi enzim u [[glikoliza|glikoliznom putu]], ima posebni oblik koji se zove [[glukokinaza]], izražena u [[jetra|jetri]] i [[pankreas|gušterači]], a ima i niži afinitet za glukozu.&lt;ref&gt;{{cite journal | Kamata K, Mitsuya M, Nishimura T, Eiki J, Nagata Y | title = Structural basis for allosteric regulation of the monomeric allosteric enzyme human glucokinase | journal = Structure | volume = 12 | issue = 3 | pages = 429–38 | date = mart 2004 | pmid = 15016359 | doi = 10.1016/j.str.2004.02.005 }}&lt;/ref&gt; Međutim, još uvijek je osjetljiviji na količinu glukoze. Ovaj enzim je uključen u kontrolu [[šećer|šećera u krvi]] i podešavanje prilikom proizvodnje [[insulin]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | Froguel P, Zouali H, Vionnet N, Velho G, Vaxillaire M, Sun F, Lesage S, Stoffel M, Takeda J, Passa P | title = Familial hyperglycemia due to mutations in glucokinase. Definition of a subtype of diabetes mellitus | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_1993-03-11_328_10/page/696 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 328 | issue = 10 | pages = 697–702 | date = mart 1993 | pmid = 8433729 | doi = 10.1056/NEJM199303113281005 }}&lt;/ref&gt;

== Dejstvo kod liječenja raznih bolesti ==
[[Datoteka:Phenylalanine hydroxylase mutations.svg| mini|400px|Dijagram fenilalanin hidrokslaze sa vezanim kofaktorom, koenzimom i supstratom&lt;br&gt;[[Fenilalanin hidroksilaza]] ima preko 300 različitih vrsta mutacija u cijeloj strukturi, a uzrok je [[fenilketonurija|fenilketonurije]].&lt;br&gt; [[Fenilalanin]]ske podloge i [[tetrahidrobiopterin]]ski [[koenzim]] (crno) i Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; kofaktor (žuto)]]
Pošto su enzimi od suštinske važnosti za strogu kontrolu aktivnosti za održavanje [[homeostaza|homeostaze]], bilo koji kvar ([[mutacija]], hiperprodukcija, nedovoljna ili [[delecija (genetika)|delecija]]) jednog kritičnog enzima može dovesti do nasljednih bolesti. Kvar samo jedne vrste enzima, od hiljada vrsta koje su prisutne u ljudskom tijelu, može biti fatalan. Primjer fatalne [[genetika|genetski]] uslovljene bolesti zbog enzimskog kvara je [[Tay-Sachsova bolest]], u kojoj pacijenti nemaju enzim [[heksosaminidaza|heksosaminidazu]].

Nedostatak enzima je najčešći kod fenilketonurije. Mnoge različite mutacije jedne aminokiseline u enzimu [[fenilalanin hidroksilaza]], koji katalizira prvi korak u degradaciji [[fenilalanin]]a, dovodi do nagomilavanja fenilalanin ai srodnih proizvoda. Neke mutacije u aktivnom mjestu neposredno ometaju vezivanje i katalizu, ali mnoge su daleko od aktivnog mjesta i smanjuju aktivnost i destabilizaciju strukture proteina ili utiču na pravilnu oligomerizaciju. To može izazvati intelektualnu invalidnost, ako se bolest pravovremeno ne liječi. Drugi primjer je nedostatak [[pseudoholinesteraza|pseudoholinesteraze]], pri kojem je umanjena sposobnost organizma da razgrađuje [[holin|holin esterske]] lijekove. Oralna primjena enzima može da se koristi za liječenje nekih funkcijskih nedostataka enzima, kao što je [[insuficijencija pankreasa]] i [[netolerancija laktoze]].&lt;ref&gt;{{cite journal | Fieker A, Philpott J, Armand M | title = Enzyme replacement therapy for pancreatic insufficiency: present and future | journal = Clinical and Experimental Gastroenterology | volume = 4 | pages = 55–73 | date = 2011 | pmid = 21753892 | pmc = 3132852 | doi = 10.2147/CEG.S17634 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | Misselwitz B, Pohl D, Frühauf H, Fried M, Vavricka SR, Fox M | title = Lactose malabsorption and intolerance: pathogenesis, diagnosis and treatment | journal = United European Gastroenterology Journal | volume = 1 | issue = 3 | pages = 151–9 | date = juni 2013 | pmid = 24917953 | pmc = 4040760 | doi = 10.1177/2050640613484463 }}&lt;/ref&gt;

Drugi način poremećaja uloge enzima može uzrokovati bolesti koje su posljedica [[mutacija|geminativnih mutacija]] [[gen]]a koji kodiraju enzime prilikom [[reparacija DNK|reparacije DNK]]. Nedostatak ovih enzima izazva rak, jer ćelije su manje sposobne da poprave mutacije u njihovom [[genom]]u. To uzrokuje sporo akumuliranje mutacija, a rezultat ovoga je razvoj [[kancer|raka]]. Jedan primjer nasljednog sindroma  je ''[[Xeroderma pigmetosum]]'', što dovodi do razvoja [[rak kože|raka kože]], u odgovoru čak i na najmanje izlaganje [[UV zračenje|ultraljubičastom svjetlu]].

== Konvencijsko imenovanje ==
Imenovanje enzima standardno potiče iz naziva podloge ili katalizirane hemijske reakcije uz [[sufiks]] –'''''aza'''''. Primjeri su: [[laktaza]], [[alkohol dehidrogenaza]] i [[DNK polimeraza]]. Različiti enzimi koji kataliziraju iste hemijske reakcije nazivaju se izoenzimi.
[[Međunarodna unija za biohemiju i molekularnu biologiju]] je razvila nomenklaturu za enzime, po [[EC broj]]evima. Svaki enzim je opisan nizom od četiri broja kojima prethodi &quot;EC&quot;. Prvi broj dijeli enzime na osnovu njihovog mehanizma djelovanja. Podjela na najvišem nivou je:

*EC 1, [[Oksidoreduktaza|Oksidoreduktaze]]: kataliziraju reakcije oksidacije/redukcije;
*EC 2, [[Transferaza|Transferaze]]: premještaju funkcijske grupe (npr. metil ili fosfatnu grupu);
*EC 3, [[Hidrolaze]]: kataliziraju hidrolize različitih veza;
*EC 4, [[Lijaze]]: Cijepaju razne veze, osim hidrolize i oksidacije;
*EC 5, [[Izomeraze]]: kataliziraju izomerizacijske promjene u okviru jedne molekule;
*EC 6, [[Ligaza|Ligaze]]: Kataliziraju spajanje dvije molekule s kovalentnim vezama.

Ove sekcije su podijeljene po drugim karakteristikama, kao što su: podloge, proizvodi i hemijski mehanizmi. Enzim u potpunosti određuju četiri numeričke oznake. Naprimjer, [[heksozakinaza]] (EC 2.7.1.1) je [[transferaza]] (EC 2) koja dodaje fosfatnu grupu (EC 2.7) na heksozni šećer, molekulu koja sadrži alkoholnu grupu (EC 2.7.1).

== Industrijska primjena ==
Enzimi se koriste u hemijskoj industriji kao i u drugim industrijskim granama, kada su potrebni posebni katalizatori. Enzimi su općenito ograničeni po broju reakcija koje su evoluirale za katalizu, kao i nedostatku stabilnosti u organskim otapalima i na visokim temperaturama. Kao posljedica toga, [[proteinsko inženjerstvo]] je aktivno područje istraživanja i objedinjuje pokušaje stvaranja novih enzima sa širokim svojstvima, bilo po racionalnom dizajnu ili evoluciji ''[[in vitro]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal | Renugopalakrishnan V, Garduño-Juárez R, Narasimhan G, Verma CS, Wei X, Li P | title = Rational design of thermally stable proteins: relevance to bionanotechnology | journal = Journal of Nanoscience and Nanotechnology | volume = 5 | issue = 11 | pages = 1759–1767 | date = novembar 2005 | pmid = 16433409 | doi = 10.1166/jnn.2005.441 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hult K, Berglund P | title = Engineered enzymes for improved organic synthesis | journal = Current Opinion in Biotechnology | volume = 14 | issue = 4 | pages = 395–400 | date = august 2003 | pmid = 12943848 | doi = 10.1016/S0958-1669(03)00095-8 }}&lt;/ref&gt; Ti napori su sve uspješniji, a nekoliko enzima sada su dizajnirani &quot;od nule&quot; da kataliziraji reakcije koje se ne javljaju u prirodi.&lt;ref&gt;{{cite journal | Jiang L, Althoff EA, Clemente FR, Doyle L, Röthlisberger D, Zanghellini A, Gallaher JL, Betker JL, Tanaka F, Barbas CF, Hilvert D, Houk KN, Stoddard BL, Baker D | title = De novo computational design of retro-aldol enzymes | journal = Science | volume = 319 | issue = 5868 | pages = 1387–91 | date = mart 2008 | pmid = 18323453 | pmc = 3431203 | doi = 10.1126/science.1152692 | bibcode = 2008Sci...319.1387J }}&lt;/ref&gt;

*'''Uobičajene oblasti primjene enzima u industriji i domaćinstvu'''

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
! style=&quot;width:24%; &quot;|Primjena
! style=&quot;width:38%; &quot;|Enzim
! style=&quot;width:38%; &quot;|Korist
|- valign=&quot;top&quot;
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot; rowspan=&quot;2&quot;|'''[[Biogorivo|Industrija biogoriva]]'''
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|[[Celulaze]]
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|Razlaganje celuloze u [[šećer]]e koji mogu fermentirati za proizvodnu celuloznog [[etanol]]a&lt;ref name=&quot;cheng&quot;&gt;{{cite journal | Sun Y, Cheng J | title = Hydrolysis of lignocellulosic materials for ethanol production: a review | journal = Bioresource Technology | volume = 83 | issue = 1 | pages = 1–11 | date = maj 2002 | pmid = 12058826 | doi = 10.1016/S0960-8524(01)00212-7 }}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| [[Ligninaze]]
| Pred-tretman [[biomasa|biomase]] za proizvodnju biogoriva.&lt;ref name=&quot;cheng&quot; /&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Biološki deterdžeent]]i'''
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|[[Proteaze]], [[amilaze]], [[lipaze]]
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|Otklanjanje proteina, škroba i masti ili uljnih boja sa odjeće i posuđa&lt;ref name=&quot;Kirk&quot;&gt;{{cite journal |  Kirk O, Borchert TV, Fuglsang CC | title = Industrial enzyme applications | journal = Current Opinion in Biotechnology | date = august 2002 | volume = 13 | issue = 4 | pages = 345–351 | doi = 10.1016/S0958-1669(02)00328-2}}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| [[Mananaza|Mananaze]]
| Otklanjanje boja hrane od uobičajenih aditiva&lt;ref name=&quot;Kirk&quot; /&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot; rowspan=&quot;4&quot;| '''[[Pivo|Pivarska industrija]]'''
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|[[Amilaza]], [[glukanaza|glukanaze]], [[proteaze]]
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|Dijeljenje [[polisaharid]]a i [[protein]]a u [[slad]]&lt;ref name=&quot;briggs&quot;&gt;{{cite book | last1 = Briggs | first1 = Dennis E. | title = Malts and Malting | url = https://archive.org/details/maltsmalting0000brig | date = 1998 | publisher = Blackie Academic | location = London | isbn = 978-0412298004 | edition = 1st | name-list-format = vanc }}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
|[[Beta glukanaza|β Glukanaze]]
| Poboljšanje izražaja i karakteristika filtracije piva
|- valign=&quot;top&quot;
| [[Amiloglukosidaza|Amiloglukozidaze]] i [[pululanaza|pululanaze]]
|Proizvodnja bezalkoholnog [[pivo|piva]] i prilagođavanje fermentabilnosti&lt;ref name=&quot;briggs&quot;/&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| [[Acetolaktat dekarboksilaza]] (ALDC)
| Povećanje uspješnosti fermentacije, redukcijom formacija [[diacetiil]]a&lt;ref&gt;{{cite journal | Dulieu C, Moll M, Boudrant J, Poncelet D | title = Improved performances and control of beer fermentation using encapsulated alpha-acetolactate decarboxylase and modeling | journal = Biotechnology Progress | volume = 16 | issue = 6 | pages = 958–65 | pmid = 11101321 | doi = 10.1021/bp000128k }}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|'''[[Kulinarstvo]]'''
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|[[Papain]]
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|Smekšavanje mesa za kuhanje&lt;ref&gt;{{cite book | first1 = Rodrigo | last1 =Tarté | title = Ingredients in Meat Products Properties, Functionality and Applications | url = https://archive.org/details/ingredientsmeatp00tart | date = 2008 | publisher = Springer | location = New York | isbn = 978-0-387-71327-4 | pages = [https://archive.org/details/ingredientsmeatp00tart/page/n181 177]| name-list-format = vanc}}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Hrana|Prehrambena industrija]]'''
| style = &quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|[[Renin]]
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|[[Hidroliza]] proteina u proizvodnji [[sir]]a&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gmo-compass.org/eng/database/enzymes/83.chymosin.html|title=Chymosin - GMO Database|date=4. 12. 2016|website=web.archive.org|access-date=3. 8. 2023|archive-date=4. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161204162138/http://www.gmo-compass.org/eng/database/enzymes/83.chymosin.html|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| [[Lipaze]]
| Proizvodnja [[sir|sira Camembert]] i [[plavi sir|plavih sireva]], kao što je [[Roquefort]]&lt;ref&gt;{{cite journal | Molimard P, Spinnler HE | title = Review: Compounds Involved in the Flavor of Surface Mold-Ripened Cheeses: Origins and Properties | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-dairy-science_1996-02_79_2/page/169 | journal = Journal of Dairy Science | date = februar 1996 | volume = 79 | issue = 2 | pages = 169–184 | doi = 10.3168/jds.S0022-0302(96)76348-8}}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot; rowspan=&quot;4&quot;| '''[[Hrana|Proizvodnja hrane]]'''
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|[[Amilaze]]
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|Proizvodnje [[šećer]]a od [[škrob]]a u pravljenju visoko [[fruktoza|fruktoznog]] [[kukuruz|kukuruznog sirupa]]&lt;ref&gt;{{cite journal | Guzmán-Maldonado H, Paredes-López O | title = Amylolytic enzymes and products derived from starch: a review | journal = Critical Reviews in Food Science and Nutrition | volume = 35 | issue = 5 | pages = 373–403 | date = septembar 1995 | pmid = 8573280 | doi = 10.1080/10408399509527706.}}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| [[Proteaze]]
| Smanjenje razine proteinskog [[flour]]a, kao u pravljenju [[keks|biskvit]]a&lt;ref name=&quot;GMOdatabase&quot;/&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
||[[Tripsin]]
|Proizvodnja hipoalergijske hrane za bebe&lt;ref name=&quot;GMOdatabase&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.gmo-compass.org/eng/database/enzymes/94.protease.html | title = Protease – GMO Database | author =  | authorlink =  | coauthors =  | date = 10. 7. 2010 | work = GMO Compass | publisher = European Union | access-date = 28. 2. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150224164346/http://www.gmo-compass.org/eng/database/enzymes/94.protease.html | archive-date=24. 2. 2015 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| [[Celulaze]], [[pektinaza|pektinaze]]
| Izbistravanje [[voće|voćnih sokova]] &lt;ref&gt;{{cite journal | Alkorta I, Garbisu C, Llama MJ, Serra JL | title = Industrial applications of pectic enzymes: a review | url = https://archive.org/details/sim_process-biochemistry_1998-01_33_1/page/21 | journal = Process Biochemistry | date = januar 1998 | volume = 33 | issue = 1 | pages = 21–28 | doi = 10.1016/S0032-9592(97)00046-0 }}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|'''[[Molekularna biologija]]'''
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|[[Nukleaze]], [[DNK ligaza]] i [[polimeraze]]
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|Upotreba [[restrikcijski enzim|restrikcijske digestije]] i reakcija [[PCR]] ([[polimerazna lančana reakcija]]) za kreiranje [[rekombinantna DNK|rekombinantne DNK]]&lt;ref name=&quot;Stryer_2002&quot;/&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|'''[[Papir|Industrija papira]]'''
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|[[Ksilanaza|Ksilinaze]], [[hemicelulaza|hemicelulaze]] i [[lignin peroksidaza|lignin peroksidaze]]
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|Otklanjanje [[lignin]]a iz [[natron|natronske pulpe]]&lt;ref&gt;{{cite journal | Bajpai P | title = Application of enzymes in the pulp and paper industry | journal = Biotechnology Progress | volume = 15 | issue = 2 | pages = 147–157 | date = mart 1999 | pmid = 10194388 | doi = 10.1021/bp990013k }}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|'''[[Higijena|Lična njega]]'''
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|[[Proteaze]]
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;|Otklanjanje proteina sa [[kontaktno sočivo|kontaktnih sočiva]] u sprečavanju infekcija&lt;ref&gt;{{cite journal | Begley CG, Paragina S, Sporn A | title = An analysis of contact lens enzyme cleaners | journal = Journal of the American Optometric Association | volume = 61 | issue = 3 | pages = 190–4 | date = mart 1990 | pmid = 2186082 }}&lt;/ref&gt;
|- valign=&quot;top&quot;
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot; rowspan=&quot;1&quot;| '''[[Škrob|Industrija škrobnih proizvoda]] '''
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;| [[Amilaze]]
| style=&quot;border-top:solid 3px #aaa;&quot;| Pretvaranje [[škrob]]a u [[glukoza|glukozu]] i različite izmijenjene [[šećer]]ne sirupe&lt;ref&gt;{{cite book | editor1-last = BeMiller | editor1-first = James N. | editor2-last = Whistler | editor2-first = Roy L. | title = Starch Chemistry and Technology | date = 2009 | publisher = Academic | location = London | isbn = 9780080926551 | edition=3rd | name-list-format = vanc | last1 = Farris | first1 = Paul L. | chapter = Economic Growth and Organization of the U.S. Starch Industry }}&lt;/ref&gt;
|}

== Također pogledajte ==
*[[Metabolizam]]
*[[Aminokiselina]]
*[[Protein]]
*[[Genetički kod]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal|Biologija}}
{{Commonscat|Enzymes}}
* http://www.chem.qmul.ac.uk/iubmb/ IUBMB – Verzeichnis und Nomenklatur der Enzyme]
* http://www.brenda-enzymes.org/ BRENDA] umfangreiche Enzymdatenbank
* http://www.enzyme-database.org/index.php ExploreEnz – The Enzyme Database]
* http://www.expasy.org/enzyme/ Enzymdatenbank mit Suchmaschine]
* http://www.genome.ad.jp/kegg/pathway.html#amino KEGG Metabolic Pathway Database (graphische Darstellungen der biochemischen Reaktionen mit den dazugehörigen, systematisch identifizierten Enzymen)]

{{Prehrambena hemija}}

[[Kategorija:Enzimi| ]]
[[Kategorija:Biomolekule]]
[[Kategorija:Katalizatori]]
[[Kategorija:Metabolizam]]
[[Kategorija:Procesne hemikalije]]
[[Kategorija:Kataliza]]</text>
      <sha1>rbrwgbizidyiaavop4npt3w5ykm8eh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6986</id>
    <revision>
      <id>3830670</id>
      <parentid>3828751</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:16:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Ostali turniri */</comment>
      <origin>3830670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="97737" sha1="32uer81ah41kk8qx7cjz7mxx2b7isay" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv                    = Nogometna reprezentacija&lt;br&gt;Bosne i Hercegovine
| Logo                     = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png
| Nadimak                  = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''&lt;br&gt;''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Federacija               = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]]
| Konfederacija            = [[UEFA]]
| Selektor                 = [[Sergej Barbarez]]
| Najviše nastupa          = [[Edin Džeko]] (148)&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot; /&gt;
| Najbolji strijelac       = Edin Džeko ([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|73]])&lt;ref name=&quot;Edin Džeko&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
| Trenutni kapiten         = Edin Džeko
| FIFA trigram             = BiH
| FIFA rang                = {{FIFA-ina svjetska rang lista|65|rast|6|1. april 2026}}
| Najveći FIFA rang        = 13 {{Malo|(august 2013)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang        = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu&quot;/&gt;
| uzorak_lr1               = _bih23h
| uzorak_t1                = _bih23h
| uzorak_dr1               = _bih23h
| uzorak_š1                = _bih23h
| uzorak_č1                =
| lijeva ruka1             = 003FBF
| tijelo1                  = 003FBF
| desna ruka1              = 003FBF
| šorc1                    = 003FBF
| čarape1                  = 003FBF
| uzorak_lr2               = _bih23a
| uzorak_t2                = _bih23a
| uzorak_dr2               = _bih23a
| uzorak_š2                = _bih23a
| uzorak_č2                =
| lijeva ruka2             = FFFFFF
| tijelo2                  = FFFFFF
| desna ruka2              = FFFFFF
| šorc2                    = FFFFFF
| čarape2                  = FFFFFF
| Prva utakmica            = '''Neslužbena'''&lt;br&gt;'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&amp;ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;}}&lt;br&gt;'''{{NOG|IRN}}''' 1&amp;ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}&lt;br&gt;'''Službena'''&lt;br&gt;'''{{NOG|ALB}}''' 2&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''&lt;br&gt; {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)&lt;ref name=&quot;Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter&quot;&gt;{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}&lt;/ref&gt;}}
| Najveća pobjeda          = '''{{NOG|BIH}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}&lt;br&gt;
'''{{NOG|LIH}}''' 1&amp;ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}}
| Najveći poraz            = '''{{NOG|NJE}}''' 7&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''&lt;br&gt;{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}}
| Broj učestvovanja na SP  = 2
| Prvo učestvovanje na SP  = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Najbolji rezultat na SP  = Grupna faza (3. mjesto)&lt;br&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]]
| Broj učestvovanja na EP  =
| Prvo učestvovanje na EP  =
| Najbolji rezultat na EP  =
| Stadion                  = [[Bilino polje]]
| veb-sajt                 = {{URL|nfsbih.ba}}
}}
'''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]].

== Historija ==
=== Historija nogometa u Bosni i Hercegovini ===
{{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}}
{{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}}
Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog &quot;Osman&quot;.–je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola.

Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U–vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi.

Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: FK Velež 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987.

U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 1985.

Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]].
Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine.

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]]

U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]].

Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]].

Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e).

=== Prvi nastupi ===
Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu Koševo 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice.

Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su–prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova.

=== Doba stagnacije ===
U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka kup 2001.|Merdeka kupu]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001.|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna.

[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2–0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli.

Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na Bilinom polju od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Kišinjev]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2–1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi.

=== Zlatna generacija ===
==== Kvalifikacije za SP 2014. ====
{{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}}
[[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]]

Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]].

==== Svjetsko prvenstvo 2014. ====
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}

Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion &quot;Maracanã&quot;|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za &quot;Gaučose&quot;. U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice.

{{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}}

== Slika ekipe ==
=== Nadimak ===
Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}&lt;/ref&gt; Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao &quot;Zmaj od Bosne&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].&lt;ref name=&quot;Zlatni ljiljani&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

=== Stadioni ===
Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]] kao svoj domaći teren,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. godine otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt; Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Reprezentacija također koristi [[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].&lt;gallery&gt;
Datoteka:0101Stadion Bilino polje Zenica.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Bilino polje&quot;|Bilino polje]]}}}}
Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|Koševo]]}}}}
Datoteka:Zeljeznicar Sarajevo stadion.JPG|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}}
Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}}
Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening centar N/FSBiH]]}}}}
&lt;/gallery&gt;

=== Navijači ===
{{Također pogledajte|BHFanaticos}}
Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&amp;set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&amp;type=3&amp;theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}&lt;/ref&gt; Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;

Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion &quot;Ullevål&quot;|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt; Dana 1. juna 2008.  bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom &quot;Kodro, Bola i prijatelji&quot; između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]&lt;nowiki/&gt;om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}&lt;/ref&gt; koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Dresovi ===
Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom.–je zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBIH), koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.&lt;ref name=&quot;KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title=&quot;A&quot; Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]].

Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine:
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left&quot;
|-
!Period
!Proizvođač
!Ref.
|-
|1996–1999
|{{ZD|Belgija}} [[Patrick]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot;&gt;{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|1999–2000
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2000–2005
|{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2005–2014
|{{ZD|Italija}} [[Legea]]
|&lt;ref name=&quot;Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa&quot; /&gt;
|-
|2014–2023
|{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]]
|&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}&lt;/ref&gt;
|-
|od 2023.
|{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;
|}

==== Domaći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}}
|}
{|
|{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–}}
|}

==== Gostujući ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}}
|{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}}
|{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}}
|-
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.&lt;br/&gt;(nije nikada korišten)}}
|{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}}
|{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–}}
|}

==== Treći ====
{|
|{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}}
|}

== Rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)}}

===2025.===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]]
| datum      = 21. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|RUM}}
| rezultat   = 0–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}}
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 49.413
| sudac      = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 24. mart
| vrijeme    = 20:45
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/
| tim2       = {{NOG|KIP}}
| golovi1    =
*[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}}
*[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}}
| golovi2    =
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 7.464
| sudac      = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 7. juni
| vrijeme    = 15:00
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–0
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/
| tim2       = {{NOG|SMR}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.828
| sudac      = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]]
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 10. juni
| vrijeme    = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SVN}}
| rezultat   = 2–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}}
*[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}}
| golovi2    =
| stadion    = [[Stadion Z'dežele]]
| lokacija   = [[Celje]], Slovenija
| gledalaca  = 12.073
| sudac      = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 6. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|SMR}}
| rezultat   = 0–6
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
| golovi2    =
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}}
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}}
*[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}}
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}}
*[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}}
| stadion    = [[Stadion San Marino]]
| lokacija   = [[Serravalle]], San Marino
| gledalaca  = 2.740
| sudac      = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. septembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/
| tim2       = {{NOG|AUT}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}}
| golovi2    = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}}
*[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.700
| sudac      = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]])
| ishod      = POR
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 9. oktobar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|KIP}}
| rezultat   = 2–2
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}}
*[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}}
| golovi2    =
*[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}}
*[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}}
| stadion    = [[AEK Arena]]
| lokacija   = [[Larnaka]], Kipar
| gledalaca  = 2.355
| sudac      = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 12. oktobar
| vrijeme    = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]])
| tim1       = {{NOG-D|MLT}}
| rezultat   = 1–4
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =
*[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}}
| golovi2    =
*[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}}
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}}
*[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}}
| stadion    = [[Stadion Ta' Qali]]
| lokacija   = [[Ta' Qali]], Malta
| gledalaca  =
| sudac      = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 15. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 3–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/
| tim2       = {{NOG|RUM}}
| golovi1    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}}
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}}
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}}
| golovi2    =
*[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 11.459
| sudac      = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
| ishod      = POB
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = Kvalifikacije za SP 2026.
| datum      = 18. novembar
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|AUT}}
| rezultat   =1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}}
| golovi2    =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}}
| stadion    = [[Stadion &quot;Ernst Happel&quot;]]
| lokacija   = [[Beč]], Austrija
| gledalaca  =
| sudac      = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]])
| ishod      = N
}}

=== 2026. ===
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 26. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|WAL}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi1    = 
*[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} 
| golovi2    =
*[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} 
*[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} 
*[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} 
*[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] 
*{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] 
*{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] 
*{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]]
*{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]]
| jedanaesterci = 2–4
| stadion    = [[Stadion &quot;Cardiff City&quot;]]
| lokacija   = [[Cardiff]], Vels
| gledalaca  = 32.487
| sudac      = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]]
| runda      = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]]
| datum      = 31. mart
| vrijeme    = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]])
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 1–1
| izvještaj  = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/
| tim2       = {{NOG|ITA}}
| golovi1    = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}}
| golovi2    = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}}
| jedanaesterci1    = 
*[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} 
*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} 
*[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} 
*[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} 
| jedanaesterci2    = 
*{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]]
*{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]]
*{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]]
| jedanaesterci = 4–1
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 9.500 &lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31. 3. 2026 |access-date=31. 3. 2026}}&lt;/ref&gt;
| sudac      = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
| ishod      = N
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 29. maj
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 
| tim2       = {{NOG|SMK}}
| izvještaj     = 
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| stadion    = [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;]]
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
&lt;!--{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – X|X – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Prijateljska utakmica]]
| datum      = 
| vrijeme    = {{UTZ|15:00|−4}}
| tim1       = {{NOG-D|X}}
| rezultat   = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj     = 
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Saint Louis]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = 
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}--&gt;
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 12. juni
| vrijeme    = {{UTZ|15:00|−4}}
| tim1       = {{NOG-D|CAN}}
| rezultat   = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj     = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Toronto]], Kanada
| stadion    = [[BMO Field]]
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 18. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|SUI}}
| rezultat   = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| izvještaj     = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Stadion &quot;SoFi&quot;]]
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]]
| runda      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]]
| datum      = 24. juni
| vrijeme    = {{UTZ|12:00|−7}}
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| rezultat   = 
| tim2       = {{NOG|QAT}}
| izvještaj     = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448
| golovi1    =
| golovi2    =
| lokacija   = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države
| stadion    = [[Lumen Field]]
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 25. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/
| tim1       = {{NOG-D|POL}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nacionalni stadion (Varšava)| stadion Narodowy]]
| lokacija   = [[Varšava]], Poljska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 28. septembar
| vrijeme    = {{UTZ|21:45|+3}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/
| tim1       = {{NOG-D|ROU}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Arena Națională]]
| lokacija   = [[Bukurešt]], Rumunija
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]]
| datum      = 2. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|SWE}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]]
| datum      = 5. oktobar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+2}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| izvještaj  = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|POL}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]]
| datum      = 14. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/
| tim1       = {{NOG-D|SWE}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|BIH}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Nationalarenan]]
| lokacija   = [[Solna]], Švedska
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}
{{Sklopiva nogometna kutija
| historija  = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]]
| datum      = 17. novembar
| vrijeme    = {{UTZ|20:45|+1}}
| runda      = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B]]
| rezultat   = 
| report     = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/
| tim1       = {{NOG-D|BIH}}
| golovi1    = 
| tim2       = {{NOG|ROU}}
| golovi2    = 
| stadion    = [[Stadion &quot;Bilino polje&quot;]]
| lokacija   = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| gledalaca  = 
| sudac      = 
| ishod      = 
}}

== Stručni štab ==

=== Trenutni stručni štab ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! width=150| Pozicija
! width=200| Ime i prezime
|-
| Selektor
| {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | Pomoćnici
| {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]]
|-
| {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]]
|-
| Trener golmana
| {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]]
|-
| Kondicioni trener
| {{ZD|BIH}} Marko Čavka
|-
|
| {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada
|-
| Skauti
| {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Video analitičari
| {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]]
|-
| {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Doktori
| {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović
|-
| {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Fizoterapeuti
| {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić
|-
| {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Menadžment
| {{ZD|BIH}} Fuad Kečo
|-
| {{ZD|BIH}} Adem Đipa
|-
| Tehnički direktor
| {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]]
|-
| Sekretar
| {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]]
|}

=== Statistika selektora ===
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (statistika)}}

== Trenutni sastav ==
{{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
Igrači koji su pozvani na utakmice [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026 – baraž]] protiv [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za martovske utakmice |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-martovske-utakmice/ |access-date=9 March 2026 |publisher=Football Association of Bosnia and Herzegovina |date=9 March 2026 |language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sergej Barbarez odabrao igrače za martovske utakmice |url=https://www.nfsbih.ba/images/2026-D/003_mart/NFSBIH_Spisak_mart_26.pdf |publisher=Football Association of Bosnia and Herzegovina |access-date=9 March 2026 |language=Bosnian |format=PDF}}&lt;/ref&gt;{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2|df=yes}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12|df=yes}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16|df=yes}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15|df=y}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Gaziantep FK|Gaziantep]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Nidal Čelik]]|dob={{datum rođenja i godine|2006|7|17|df=y}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[RC Lens|Lens]]|klubnac=FRA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28|df=y}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|6|20|df=y}}|nastupi=64|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18|df=y}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10|df=y}}|nastupi=15|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Stjepan Radeljić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|9|5|df=y}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3|df=y}}|nastupi=26|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6|df=y}}|nastupi=18|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30|df=y}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=KAZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9|df=y}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20|df=y}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8|df=y}}|nastupi=34|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22|df=y}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21|df=y}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10|df=y}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31|df=y}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Jagiellonia Białystok]]|klubnac=POL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ermedin Demirović]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|3|25|df=y}}|nastupi=38|golovi=4|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]]|dob={{datum rođenja i godine|1986|3|17|df=y}}|nastupi=148|golovi=73|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20|df=y}}|nastupi=10|golovi=4|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=N|ime=[[Jovo Lukić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|11|28|df=yes}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FC Universitatea Cluj|Universitatea Cluj]]|klubnac=RUM}}
|-
! colspan=&quot;7&quot; style=&quot;background:#070db5&quot; |
|-
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

== Statistika igrača ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|31. marta 2026.}}&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
:''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.''

=== Najviše nastupa ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]'''
|'''148'''
|73
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''115'''
|18
|2008–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Emir Spahić]]
|'''94'''
|6
|2003–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''85'''
|25
|2004–2018.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''83'''
|28
|2007–2018.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Sead Kolašinac]]'''
|'''64'''
|0
|2013–trenutno
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''63'''
|0
|2009–2020.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''60'''
|9
|2009–2018.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Senad Lulić]]
|'''57'''
|4
|2008–2017.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''55'''
|0
|2010–2024.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''55'''
|10
|2010–2020.
|}

=== Najviše golova ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:160px;&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; style=&quot;width:100px;&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}}
|'''73'''
|148
|{{#expr:72/146 round 2}}
|2007–trenutno
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Vedad Ibišević]]
|'''28'''
|83
|{{#expr:28/83 round 2}}
|2007–2018.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Zvjezdan Misimović]]
|'''25'''
|85
|{{#expr:25/85 round 2}}
|2004–2018.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Bolić]]
|'''22'''
|51
|{{#expr:22/51 round 2}}
|1996–2006.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |[[Miralem Pjanić]]
|'''18'''
|115
|{{#expr:18/115 round 2}}
|2008–2024.
|-
!6.
| align=&quot;left&quot; |[[Sergej Barbarez]]
|'''17'''
|47
|{{#expr:17/47 round 2}}
|1998–2006.
|-
!7.
| align=&quot;left&quot; |[[Elvir Baljić]]
|'''14'''
|38
|{{#expr:14/38 round 2}}
|1996–2005.
|-
!8.
| align=&quot;left&quot; |[[Zlatan Muslimović]]
|'''12'''
|30
|{{#expr:12/30 round 2}}
|2006–2011.
|-
!9.
| align=&quot;left&quot; |[[Edin Višća]]
|'''10'''
|55
|{{#expr:10/55 round 2}}
|2010–2020.
|-
!10.
| align=&quot;left&quot; |[[Haris Medunjanin]]
|'''9'''
|60
|{{#expr:9/60 round 2}}
|2009–2018.
|}

=== Najviše sačuvanih mreža ===
[[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! width=&quot;25&quot; |#
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;160px&quot; |Igrač
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}}
! width=&quot;50&quot; |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}}
! width=&quot;50&quot; |Omjer
! class=&quot;unsortable&quot; width=&quot;100px&quot; |Karijera
|-
!1.
| align=&quot;left&quot; |[[Asmir Begović]]
|'''27'''
|63
|{{#expr:27/63 round 2}}
|2009–2020.
|-
!2.
| align=&quot;left&quot; |[[Ibrahim Šehić]]
|'''19'''
|55
|{{#expr:19/55 round 2}}
|2010–2024.
|-
!3.
| align=&quot;left&quot; |[[Kenan Hasagić]]
|'''13'''
|44
|{{#expr:13/44 round 2}}
|2002–2011.
|-
!4.
| align=&quot;left&quot; |[[Mirsad Dedić]]
|'''8'''
|27
|{{#expr:8/27 round 2}}
|1996–2000.
|-
!5.
| align=&quot;left&quot; |'''[[Nikola Vasilj]]'''
|'''7'''
|23
|{{#expr:7/23 round 2}}
|2021–trenutno
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |6.
| align=&quot;left&quot; |[[Goran Brašnić]]
|'''5'''
|8
|{{#expr:5/8 round 2}}
|2004–2008.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Adnan Gušo]]
|'''5'''
|23
|{{#expr:5/23 round 2}}
|1999–2007.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |8.
| align=&quot;left&quot; |[[Tomislav Piplica]]
|'''4'''
|8
|{{#expr:4/8 round 2}}
|2001–2002.
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Almir Tolja]]
|'''4'''
|15
|{{#expr:4/15 round 2}}
|2000–2006.
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |10.
| align=&quot;left&quot; |[[Jasmin Burić]]
|'''3'''
|3
|{{#expr:3/3 round 2}}
|2008–2020.
|-
| align=&quot;left&quot; |'''[[Kenan Pirić]]'''
|'''3'''
|8
|{{#expr:3/8 round 2}}
|2018–trenutno
|}

=== Kapiteni ===
{{Ažurirano|31. marta 2026.}}[[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica-

'''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2 utakmice) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (3) 2021–2025, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (2) 2025.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Igrač
!Period
!{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}}
!Napomene
|-
|[[Muhamed Konjić]]
|1995–2002.
|20
|{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}}
|-
|[[Mirsad Hibić]]
|2000–2003.
|14
|
|-
|[[Sergej Barbarez]]
|2004–2006.
|20
|
|-
|[[Emir Spahić]]
|2006–2014.
|55
|{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}}
|-
|[[Zvjezdan Misimović]]
|2007–2012.
|16
|
|-
|[[Edin Džeko]]
|Od 2014.
|77
|
|}

=== Stogodišnji golovi ===
[[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 31. marta 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 396 golova.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |#
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Datum
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Strijelac
! style=&quot;width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Protivnik
! style=&quot;width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00&quot; |Rezultat
|-
!1.
|8. oktobar 1996.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hasan Salihamidžić]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|Hrvatska}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–4
|-
!100.
|4. juni 2005.
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|SMR|1862}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |3–1
|-
!200.
|29. februar 2012.
|[[Vedad Ibišević]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|BRA}}
| style=&quot;text-align:center;background:#fdd&quot; |1–2
|-
!300.
|3. septembar 2017.
|[[Edin Džeko]]
| align=&quot;left&quot; |{{NOG|GIB}}
| style=&quot;text-align:center;background:#dfd&quot; |4–0
|}

== Nastupi na turnirima ==
=== Svjetsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na svjetskim prvenstvima u nogometu}}

=== Evropsko prvenstvo ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine na evropskim prvenstvima u nogometu}}

=== UEFA Liga nacija ===
{{Glavni|Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}
{{Statistika Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}

=== Ostali turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Turnir
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Dunhill kup Malezija 1997.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|9
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer kup|Millennium Super kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|MALE}} [[Turnir &quot;Merdeka&quot; 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|5
|style=&quot;background:silver;&quot;|3
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|7
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|-
|style=&quot;text-align: left; background:silver;&quot;|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]]
|style=&quot;background:silver;&quot;|Finale
|style=&quot;background:silver;&quot;|2.
|style=&quot;background:silver;&quot;|2
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|0
|style=&quot;background:silver;&quot;|1
|style=&quot;background:silver;&quot;|4
|style=&quot;background:silver;&quot;|6
|-
|style=&quot;text-align: left; background:gold;&quot;|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup#2016.|Kirin kup 2016.]]'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''Finale'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1.'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''2'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''1'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''0'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''4'''
|style=&quot;background:gold;&quot;|'''3'''
|-
!UKUPNO
!FInale
!1.
!19
!11
!4
!4
!31
!23
|}

== Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}

== Međusobni rezultati ==
{{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
=== Značajne pobjede ===
[http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati]
*&lt;small&gt;Neslužbene utakmice nisu uključene.&lt;/small&gt;

{| class=&quot;wikitable toccolours collapsible&quot; border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;float:left; margin:0.5em;&quot;
|- style=&quot;background:#cadcfb;&quot;
! Datum
! Utakmica
! Lokacija
! Protivnik
! Rezultat
! Napomena
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 6. novembar 1996.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|ITA}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|style=&quot;background:#cfecec;&quot;|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''5.''').&lt;ref name=&quot;FIFA Men's Ranking 23 October 1996&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129043241/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 23 October 1996|date=1996|publisher=FIFA.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. novembar 1996.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Ljubljana]], Slovenija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SLO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 22. februar 1997.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Dunhill kup Malezija 1997.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kuala Lumpur]], Malezija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|VIE}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4'''–0
|Najveća pobjeda ikada protiv protivnika koji nije član UEFA-e.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 20. august 1997.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|DEN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–0
|style=&quot;background:#cfecec;&quot;|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''3.''').&lt;ref name=&quot;FIFA Men's Ranking 20 August 1997&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129021319/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 20 August 1997|date=1997|publisher=FIFA.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 19. august 1998.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|FRO}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
|Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2. april 2003.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kopenhagen]], Danska
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|DEN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''11.''').&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | title=FIFA-ranking table and transition chart of 26 March 2003 &amp;#124; FIFA world ranking – table &amp; charts | access-date=3. 4. 2022 | archive-date=1. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220601150604/http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 6. septembar 2003.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|NOR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
| rowspan=&quot;3&quot; |
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 3. septembar 2005.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2006 (UEFA) - grupa 7|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BEL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 24. mart 2007.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Oslo]], Norveška
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|NOR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 2. juni 2007.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|TUR}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–2
| Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. septembar 2008.
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''7'''–0
|| Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 28. mart 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Genk]], Belgija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BEL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''4'''–2
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 1. april 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|BEL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. oktobar 2009.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Tallinn]], Estonija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|EST}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]])
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. septembar 2012.
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Vaduz]], Lihtenštajn
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LIE}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''8'''–1
| Najveća pobjeda ikada.
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 22. mart 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|GRČ}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–1
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')&lt;ref name=&quot;FIFA Men's Ranking 14 March 2013&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118072341/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|url-status=dead|archive-date=18. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 14 March 2013|date=2013|publisher=FIFA.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. septembar 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Žilina]], Slovačka
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SVK}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
|
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 15. oktobar 2013.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Kaunas]], Litvanija
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|LTU}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''1'''–0
| Kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 25. juni 2014.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|IRN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''3'''–1
|Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]].
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 10. oktobar 2015.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|WAL}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''8.''')&lt;ref name=&quot;FIFA Men's Ranking 1 October 2015&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906043839/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|url-status=dead|archive-date=6. 9. 2015|title=FIFA Men's Ranking 1 October 2015|date=2015|publisher=FIFA.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 29. mart 2016.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Zürich]], Švicarska
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|SUI}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–0
| Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')&lt;ref name=&quot;FIFA Men's Ranking 3 March 2016&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101115838/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead|archive-date=1. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 3 March 2016|date=2016|publisher=FIFA.com}}&lt;/ref&gt;
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| 7. juni 2016.
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Kirin kup 2016.]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;| [[Osaka]], Japan
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{NOG|JPN}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''2'''–1
| Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]].
|-
| style=&quot;text-align: center;&quot; |31. mart 2026.
| style=&quot;text-align: center;&quot; |[[Kvalifikacije za SP u nogometu 2026.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026.]]
|[[Zenica]], Bosna i Hercegovina
|{{NOG|ITA}}
|'''1'''–0
|Kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]].
|}
{{clear}}

== Postignuća ==

=== Prijateljska ===
* '''[[Dunhill kup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija]]'''
** Viceprvaci (1): [[Dunhill Cup Malezija 1997.#Rezultati|1997.]]
* '''[[Millennium Super Soccer kup]]'''
** Viceprvaci (1): [[Millennium Super Soccer kup#Rezultati|2001.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Turnir &quot;Merdeka&quot; 2001.|Turnir &quot;Merdeka&quot;]]'''
** Viceprvaci (1): [[Turnir &quot;Merdeka&quot; 2001.#Rezultati|2001.]]
* '''[[LG kup 2001 (Iran)|LG kup]]'''
** Viceprvaci (1): [[LG kup 2001 (Iran)#Rezultati|2001.]]
* '''[[Kirin kup]]'''
** '''Prvaci (1)''': [[Kirin kup#2016.|2016.]]

== Također pogledajte ==
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]]
* [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]]
* [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}}
* [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]
* [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e
* [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e

{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}}
{{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>32uer81ah41kk8qx7cjz7mxx2b7isay</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grafička kartica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9507</id>
    <revision>
      <id>3830606</id>
      <parentid>3799132</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:23:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5136" sha1="8pe5uebqx51j9lqf05gc0aulgi6d7la" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime               = Grafička kartica
| slika             = Pny 6600GT.jpg
| opis_slike        = Pny 6600GT grafička kartica
| kon1              = Matičnu ploču
| preko1_2          = [[PCI Express]]
| preko1_3          = [[AGP]]
| preko1_4          = [[PCI]]
| kon2              = Monitor
| preko2_1          = [[VGA]]
| preko2_2          = [[DVI]]
| preko2_3          = [[Video out]]
| preko2_4          = [[HDMI]]
| preko2_5          = [[DisplayPort]]
| proizv1           = [[Intel]]
| proizv2           = [[AMD]] (''bivši [[ATI]]'')
| proizv3           = [[Nvidia]]
}}
'''Grafička kartica''', '''grafički adapter''', '''VGA kartica''' ili '''video kartica''' ({{jez-en|graphics card, video card, vga card, graphics adapter}}) jest [[Proširujuća kartica|proširujući uređaj]] je koji obrađuje [[2D računarska grafika|dvo-dimenzionalnu]] ili [[3D računarska grafika|tro-dimenzionalnu]] sliku i prikazuje je na nekom [[Grafički izlazni uređaji|grafičkom izlaznom uređaju]] kao što je [[Računarski monitor|monitor]].&lt;ref&gt;[https://www.intel.com/content/www/us/en/products/docs/processors/what-is-a-gpu.html#:~:text=While%20the%20terms%20GPU%20and,board%20that%20incorporates%20the%20GPU. &quot;What is a GPU?&quot;] [[Intel]]. Retrieved 10 August 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.explainingcomputers.com/hardware.html|title=ExplainingComputers.com: Hardware|website=www.explainingcomputers.com|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20171217162538/http://www.explainingcomputers.com/hardware.html|archive-date=17. 12. 2017|url-status=live|access-date=11. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;

'''[[Grafički procesor]]''' (''GPU'') jest glavni dio na kartici, a njegova uloga je prevođenje [[binarni kod|binarnog koda]] u vidljivu sliku.

== Kako radi grafička kartica? ==
Moderne grafičke kartice su opremljene snažnim [[GPU|grafičkim procesorima]] koji svojom procesorskom snagom i brojem [[tranzistor]]a nadmašuju [[Procesor|glavne procesore]]. Grafički procesor obrađuje podatke koje dobija posredstvom neke sabirnice (najčešće [[PCI Express]], a ranije [[Accelerated Graphics Port|AGP]] i [[Peripheral Component Interconnect|PCI]]). Sama arhitektura čipa je najbitnija, što znači da njegove instrukcije i brzina izvođenja istih su glavne odlike jednog [[GPU]]-a.

Većina podataka koji dolaze za obradu se privremeno smješta na [[VRAM|memoriju]] koja se nalazi na grafičkoj kartici. Time se obezbjeđuje brz protok i samim time brža obrada grafike, što na kraju daje veći broj slika u sekundi čineći grafičku scenu ljepšom i tečnijom.

== Dijelovi grafičke kartice ==
[[Datoteka:Graficka-Karta.jpg|mini|desno|480p|Glavni dijelovi moderne grafičke kartice]]
Glavni dijelovi moderne grafičke kartice su:

*[[PCB]] (Printed Circuit Board) jeste printana ploča na kojoj se nalaze svi ostali dijelovi
*[[GPU]] (Graphic Processing Unit) grafički [[procesor]], ujedno i glavni dio koji prevodi [[binarni kod]] u sliku)
*[[RAM]] (ili VRAM - Video Random Acces Memory), služi za pohranjivanje najnužnijih podataka za GPU, najčešće teksture
*Konektori
**[[PCI]]
**[[AGP]]
**[[PCI Express]]
*Izlazi
**[[VGA]] (Video Graphics Array)
**[[DVI]] (Digital Visual Interface)
**[[Video in]]/[[Video out]] (VIVO)

Današnje kartice najčešće imaju neku vrstu [[procesorski hladnjak|hladnjaka]] ([[procesorski hladnjak|aktivnog]] ili [[procesorski hladnjak|pasivnog]]) zbog komplikovanosti [[GPU|grafičkog procesora]] koji je već po broju [[tranzistor]]a prestigao [[Procesor|centralni procesor]].

Moćnije kartice obično imaju i [[procesorski hladnjak|pasivne hladnjake]] na [[VRAM]]-u zbog visokih [[frekvencija]] koje su i do dva puta veće nego kod običnog [[RAM]]-a. [[RAMDAC]] je dio koji se brine za prikazivanje i kvalitetu 2D slike, dok 3D slike obrađuje grafički procesor u saradnji sa centralnim procesorom i RAM memorijom.

== Proizvođači ==
==== Glavni proizvođači [[GPU|grafičkih čipova (GPU)]] ====

*[[Intel]]
*[[Advanced Micro Devices|AMD]] – Radeon, FirePro serija
*[[NVIDIA]] – [[GeForce]], Tesla, Quadro serija

==== Grafički čipovi posebne namjene ====
*[[Matrox]] – [[Parhelia]] i [[P-series|P-serija]]

==== Manji proizvođači [[GPU|grafičkih čipova (GPU)]] ====
*[[S3 Graphics]] – [[Deltachrome|Chrome]] serija
*[[XGI|XGI Technology Inc.]] – [[Volari]]
*[[Tech Source]] – Raptor
*[[Falanx Microsystems]] – Mali

Također pogledajte [[spisak propalih proizvođača GPU|spisak propalih proizvođača grafičkih čipova]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
{{Commons|Graphics card|Grafička kartica}}
* [[GPU|Grafički procesor]]
* [[Monitor]]
* [[Računarska grafika]]
** [[3D računarska grafika]]
** [[2D računarska grafika]]
* [[Render|Prikazivanje slike (render)]]
* [[SLI|SLI tehnologija]] – Nvidia
* [[Crossfire|CrossFire tehnologija]] – ATI/AMD
* [[Računarske igre]]
* [[Shaderi]]
* [[Color Graphics Adapter]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Video cards}}
*http://www.howstuffworks.com/graphics-card.htm

{{Hardver}}

[[Kategorija:Računarska grafika]]
[[Kategorija:Grafičke kartice| ]]</text>
      <sha1>8pe5uebqx51j9lqf05gc0aulgi6d7la</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>939.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9526</id>
    <revision>
      <id>3830572</id>
      <parentid>3675688</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T12:41:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3830572</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2406" sha1="qkld3v2hrxuni67qzj0bfgpg83c841p" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''939.''' ('''[[rimski brojevi|CMXXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 939. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==

=== Azija ===
* Taira no Masakado, japanski plemić, predvodi jednu od najvećih pobunjeničkih snaga u periodu Heian protiv carskog dvora u Kjotu.&lt;ref&gt;Kevin Halloran, &quot;Anlaf Guthfrithson at York&quot;, pp. 180–185.
Nussbaum, Louis Frédéric et al. (2005). &quot;Taira no Masakado&quot; in Japan Encyclopedia, p. 926., p. 926, at Google Books.&lt;/ref&gt; Masakado je stekao dovoljno moći da upravlja regijom Kantō (sjeverozapadno od Eda) i sebe naziva &quot;novim carem&quot; (šinnō).
* Ngo Qujen, koji je prethodne godine pobijedio Kineze u bici kod Bach Đanga (938.) i time povratio vijetnamsku nezavisnost nakon 1000 godina, postaje kralj Vijetnama.&lt;ref&gt;Vo, Nghia. Legends of Vietnam: An Analysis and Retelling of 88 Tales, p. 52 (McFarland, 2012).&lt;/ref&gt;

== 939. u temama ==
=== Religija ===
* 13. juli – Papa Leo VII umire u Rimu nakon 3 i po godine vladavine. Nasljeđuje ga Stjepan VIII kao 127. papa Katoličke crkve.
* Događa se &quot;Velika okultacija&quot; (ili Al-Ghajbah al-Kubra) Muhameda al-Mahdija (približan datum).

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* 20. novembar – Tai Zong, car dinastije Song (umro 997.)
* Fudživara no Takamitsu, japanski vaka pjesnik (približan datum)
* Hai Gaon, jevrejski teolog i rabin (umro 1038.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 21. januar – Džang Pu, car Vua (r. 900.) 
* 25. maj – Jao Janzhang, general Čua 
* [[13. juli]] - [[Papa Leo VII]] 
* 29. avgusta 
** Li Čunjan, carica Mina (Deset kraljevstava) 
** Vang Džipeng, car Min 
* 2. oktobar 
** Eberhard III, vojvoda od Frankonije 
** Gilbert, vojvoda od Lotaringije 
* [[27. oktobar]] - [[Ethelstan Slavni]], engleski kralj &lt;ref&gt;&quot;[https://www.britannica.com/biography/Athelstan Athelstan | king of England | Britannica]&quot;. www.britannica.com.&lt;/ref&gt;
* 28. novembar – Ledi Ma, kineska plemkinja (r. 890.) 
* Ali ibn Babavajh Qummi, dvanaestočlani šiitski učenjak 
* Ašot &quot;Kiskas&quot; (Brzi), princ od Tao-Klarjeti (Gruzija) 
* Pietro II Candiano, dužd Venecije

{{Commonscat|939|939.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>qkld3v2hrxuni67qzj0bfgpg83c841p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830668</id>
      <parentid>3830572</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:08:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3830668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4922" sha1="8o4nds6cjmdmsmc9pgzpfi2x6rpw3e2" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''939.''' ('''[[rimski brojevi|CMXXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 939. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
=== Evropa ===
* [[Hugo Veliki]], grof od Pariza, pobuni se protiv kralja [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke|Luja IV]] (&quot;Prekomorski&quot;) i dobija podršku od Vilima I, vojvode od Normandije. Hugo, zajedno s [[Herbert II od Vermandoisa|Herbertom II]], grofom od Vermandoisa, Arnulfom I, grofom od Flandrije i Vilimom, odaje počast kralju Otu I (vladaru Istočnog Franačkog Kraljevstva) i podržava ga u borbi protiv Luja.&lt;ref&gt;The Annals of Flodoard of Reims; 919-966, Ed, &amp; Trans. Steven Fanning &amp; Bernard S. Bachrach (University of Toronto Press, 2011), p. 32.&lt;/ref&gt;
* 1. august – Bitka kod Trans-la-Forêta: Bretonci pobjeđuju vikinške okupatore.
* 2. oktobar – Bitka kod Andernacha: [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I]] guši pobunu protiv svoje vladavine, koju je vodila koalicija Eberharda III, vojvode od Frankonije, i drugih franačkih vojvoda, u Andernachu na rijeci Rajni. Oton pobjeđuje, uz podršku Oda od Wetteraua. Eberhard je ubijen, dok se Gilbert, vojvoda od Lotaringije (ili Lorene), utapa pri pokušaju bijega.

=== Islaamsko carstvo ===
* 19. juli – Bitka kod Simancasa: Halifa Abdurahman III od Kordobe proglašava džihad ('sveti rat') i okuplja vojsku od 100.000 ljudi kako bi porazio Kraljevstvo León. Uništava gradove Medina del Campo, Ìscar i Alcazarén (koje je stanovništvo prethodno napustilo) i konačno stiže do grada Simancasa (blizu današnjeg Valladolida), gdje ga čekaju kršćanske snage pod kraljem Ramirom II. Nakon tri dana, Ramiro pobjeđuje maursku vojsku, zahvaljujući savezu Kastilje i Navare. Abdurahman naređuje povlačenje duž rijeke Duero i zamalo je ubijen,&lt;ref&gt;&quot;Abd-al-Rahman III&quot;. Encyclopædia Britannica. I: A-Ak - Bayes (15th edit.). Chicago, IL: Encyclopædia Britannica, Inc. 2010. pp. 17–18. ISBN 978-1-59339-837-8.&lt;/ref&gt; najvjerovatnije zbog izdaje arapskih elemenata u maurskoj vojsci.
* 5. august – Bitka kod Alhandika: [[Abdurahman III]] pobjeđuje garnizon onih lojalnih Ramiru II kod Zamore, u kontekstu španske Rekonkviste.

=== Engleska ===
* 27. oktobar – Kralj [[Ethelstan Slavni|Ethelstan]] &quot;Slavni&quot; umire u Gloucesteru nakon 15-godišnje vladavine. Sahranjen je u opatiji Malmesbury, a naslijedio ga je njegov polubrat, [[Edmund Veličanstveni|Edmund I]] (&quot;Veličanstveni&quot;). Nakon Ethelstanove smrti, Olaf Guthfrithson (ili njegov rođak, Anlaf Cuaran &lt;ref&gt;Kevin Halloran, &quot;Anlaf Guthfrithson at York&quot;, pp. 180–185.&lt;/ref&gt;), vikinški vođa koji vlada Dablinom, proglašen je kraljem Yorka (južno od Northumbrije).

=== Azija ===
* Taira no Masakado, japanski plemić, predvodi jednu od najvećih pobunjeničkih snaga u periodu Heian protiv carskog dvora u Kjotu.&lt;ref&gt;Kevin Halloran, &quot;Anlaf Guthfrithson at York&quot;, pp. 180–185.
Nussbaum, Louis Frédéric et al. (2005). &quot;Taira no Masakado&quot; in Japan Encyclopedia, p. 926., p. 926, at Google Books.&lt;/ref&gt; Masakado je stekao dovoljno moći da upravlja regijom Kantō (sjeverozapadno od Eda) i sebe naziva &quot;novim carem&quot; (šinnō).
* Ngo Qujen, koji je prethodne godine pobijedio Kineze u bici kod Bach Đanga (938.) i time povratio vijetnamsku nezavisnost nakon 1000 godina, postaje kralj Vijetnama.&lt;ref&gt;Vo, Nghia. Legends of Vietnam: An Analysis and Retelling of 88 Tales, p. 52 (McFarland, 2012).&lt;/ref&gt;

== 939. u temama ==
=== Religija ===
* 13. juli – Papa Leo VII umire u Rimu nakon 3 i po godine vladavine. Nasljeđuje ga Stjepan VIII kao 127. papa Katoličke crkve.
* Događa se &quot;Velika okultacija&quot; (ili Al-Ghajbah al-Kubra) Muhameda al-Mahdija (približan datum).

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
* 20. novembar – Tai Zong, car dinastije Song (umro 997.)
* Fudživara no Takamitsu, japanski vaka pjesnik (približan datum)
* Hai Gaon, jevrejski teolog i rabin (umro 1038.)

== [[Smrt|Umrli]] ==
* 21. januar – Džang Pu, car Vua (r. 900.) 
* 25. maj – Jao Janzhang, general Čua 
* [[13. juli]] - [[Papa Leo VII]] 
* 29. avgusta 
** Li Čunjan, carica Mina (Deset kraljevstava) 
** Vang Džipeng, car Min 
* 2. oktobar 
** Eberhard III, vojvoda od Frankonije 
** Gilbert, vojvoda od Lotaringije 
* [[27. oktobar]] - [[Ethelstan Slavni]], engleski kralj &lt;ref&gt;&quot;[https://www.britannica.com/biography/Athelstan Athelstan | king of England | Britannica]&quot;. www.britannica.com.&lt;/ref&gt;
* 28. novembar – Ledi Ma, kineska plemkinja (r. 890.) 
* Ali ibn Babavajh Qummi, dvanaestočlani šiitski učenjak 
* Ašot &quot;Kiskas&quot; (Brzi), princ od Tao-Klarjeti (Gruzija) 
* Pietro II Candiano, dužd Venecije

{{Commonscat|939|939.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>8o4nds6cjmdmsmc9pgzpfi2x6rpw3e2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hladnjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9739</id>
    <revision>
      <id>3830609</id>
      <parentid>3547511</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:25:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1629" sha1="sg1s2v9pchz0w8g9ustpjvmbyvyqgdt" xml:space="preserve">[[File:AMD_heatsink_and_fan.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:AMD_heatsink_and_fan.jpg|mini|Primjer hladnjaka koji na sebi ima postavljen ventilator za hlađenje [[Centralna procesorska jedinica|procesora]]. ]]
'''Hladnjak''' je uređaj koji upija i odaje [[Toplota|toplotu]] koju stvara električna komponenta, kao što je [[integralno kolo]], sa ciljem sprečavanja pregrijavanja.

Kako bi električna komponenta bila ohlađena bez dostizanja njene maksimalne radne temperature, materijali za hladnjak moraju imati dovoljno visok kapacitet provodljivosti toplote za njeno provođenje u okruženje.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Khan|first1=Junaid|last2=Momin|first2=Syed Abdul|last3=Mariatti|first3=M.|date=30. 10. 2020|title=A review on advanced carbon-based thermal interface materials for electronic devices|journal=Carbon|volume=168|pages=65–112|doi=10.1016/j.carbon.2020.06.012|s2cid=224932456}}&lt;/ref&gt; Najčešći materijal su [[aluminij]]ske legure koje mogu dostići [[Toplotna provodljivost|toplotnu provodljivost]] od 229&amp;nbsp;[[Vat kroz metar-kelvin|W/(m·K)]]  i toplinski kapacitet od 922 J/(kg·K),&lt;ref name=&quot;AL&quot;&gt;{{cite web|url=http://aluminium.matter.org.uk/aluselect/default.asp|title=Aluminium Matter Organization UK|archive-url=https://web.archive.org/web/20100411022844/http://aluminium.matter.org.uk/aluselect/default.asp|archive-date=11. 4. 2010|url-status=dead|access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; dok [[bakar]] ima skoro duplo bolje karakteristike provodljivosti, 400&amp;nbsp;W/(m·K).

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Stub-hardware}}
{{Commonscat|Heat sinks}}

[[Kategorija:Procesori]]</text>
      <sha1>sg1s2v9pchz0w8g9ustpjvmbyvyqgdt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čelinac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9818</id>
    <revision>
      <id>3830733</id>
      <parentid>3646633</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:48:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22715" sha1="ccbsr9mpibfbtfozzyhmk0kov37tz7v" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Čelinac
| drugo_ime                  = 
| službeno_ime               = Opština Čelinac
| naselje_vrsta              = Općina i naseljeno mjesto
| slika                      = Dzamija.jpg
| slika_veličina             = 
| slika_alt                  = 
| slika_opis                 = Panorama Čelinca
| slika_zastava              = 
| zastava_alt                = 
| slika_grb                  = Čelinac (grb).svg
| grb_alt                    = 
| etimologija                =            
| nadimak                    = 
| moto                       = 
| slika_karta                = Čelinac municipality.svg
| karta_alt                  = 
| karta_opis                 = Općina Čelinac u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|43|31.6|N|17|19|12.9|E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| kanton                     = 
| općina                     = Čelinac
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| sjedište                   = 
| načelnik                   = Vlado Gligorić&lt;ref name=&quot;izbori2020&quot;&gt;{{cite web |title=Čelinac |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&amp;langId=1#/8/35/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
| načelnik_stranka           = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
| površina_ukupno            = 
| površina_naselja           = 10.64
| površina_općine            = 361.80
| površina_fusnote           = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_bilješka          = 
| nadmorska_visina           = 200
| visina_fusnote             = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| najveća_visina             = 
| najveća_visina_vrh         = 
| najmanja_visina            = 
| najmanja_visina_vrh        = 
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_ukupno        = 
| stanovništvo_fusnote       = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| stanovništvo_naselje       = 5256
| stanovništvo_naselje_izvor = 
| stanovništvo_općina        = 15548
| stanovništvo_općina_izvor  = 
| stanovništvo_demonim       = 
| poštanski_broj             = 78 240
| pozivni_broj               = (+387) 51
| matični_broj_naselja       = 228788&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_općine        = 20648
| veb-sajt                   = {{URL|opstina-celinac.com}}
| fusnote                    = 
}}
'''Čelinac''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], 17&amp;nbsp;km jugoistočno od grada [[Banja Luka|Banje Luke]]. Nalazi se na ušću [[Jošavka (rijeka)|Jošavke]] i [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]] i potoka Balatin (lijeva pritoka) u Jošavku.
[[Datoteka:CELINAC hel.jpg|mini|desno|260px|Pogleda na Čelinac]]

== Geografija == 
Graniči sa općinama [[Banja Luka]], [[Laktaši]], [[Prnjavor]], [[Teslić]], [[Kotor-Varoš]] i [[Kneževo|Skender-Vakuf]]. Južni i jugozapadni dio općine prostire se na nadmorskoj visini do 800 metara, a ka sjeveru, u najvećem dijelu općine po površini, nadmorska visina kreće se od 300 do 600 metara. Najniža tačka sa nadmorskom visinom od 196 metara na ušću je rijeke [[Jošavka (rijeka)|Jošavke]] u [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]].

Teritorij općine ispresijecan je tokovima rijeke Vrbanje, Jošavke, Ukrine, Turjanice i Švrakave.

Klima je umjereno-kontinentalna, uz uticaj kontinentalne sa područja [[Panonska nizija|Panonske nizije]] i planinske klime sa masiva Manjače, Vlašića i Čemernice. Prosječna godišnja [[temperatura]] kreće se oko 11&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;C. Prirodna bogatstva čine šume, poljoprivredno zemljište, rude i minerali: krečnjak (Stara Dubrava), [[magnezit]] (Šnjegotina velika) i [[mangan]] ([[Uzlomac]]).

== Historija ==
===Antičko doba===
Na području općine Čelinac evidentirano je desetak [[Iliri|ilirskih]] gradina i kamenih tumula ili gromila:
*Stražbenica, na lijevoj strani Vrbanje, pored Bijelog potoka, na osmom kilometru od Banja Luke prema Čelincu, 
*Zmajevac, na desnoj strani Vrbanje kod željezničkog mosta iznad tunela, na desetom kilometru od Banja Luke prema Čelincu; 
*Branešići, gradina uz koju je vjerovatno postojala rimska topionica rudače iz Čečave; 
*Gradina Sač u Babićima; 
*Gradina u blizini rijeke Snjegotine, koja se ulijeva u Ukrinu i za koju se pretpostavlja da bi mogao biti i srednjovjekovni grad Glaž; 
*Gradina u Lađevcima, pokraj puta Lađevci – Kokori i
*Tetunio, na području Lipovca, Popovca i Mehovca.&lt;ref name=&quot;kons.gov.ba&quot;&gt;http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3389 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303172547/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3389 |date=3. 3. 2016 }}.&lt;/ref&gt;

Tri kilometra nizvodno od Čelinca, na lokalitetu Zmajevac evidentirani su ostaci prahistorijske gradine, kasnoantičkog utvrđenja i srednjovjekovnog grada. I danas postoje ostaci zidina, debljine 40-80, dužine oko 100 m (gledano sa istoka), odnosno 20 m (sjever) ili  45 m (zapad). Tu je i polukružni zid sa južne strane, dug oko 50 m. Od svog nastanka u kasnom srednjem vijeku , Grad je više puta rušen i obnavljan. Zbog sveprisutne nebrige nadležnih organa za zaštitu kulturnih dobara u prethodnim državama ovog područja, vremenom se kamenje porušenog grada raznosilo, osobito prilikom gradnje uskotračne pruge [[Banja Luka]] – Čelinac – [[Kotor-Varoš]] – [[Maslovare (Kotor-Varoš)|Maslovare]], sa odvojkom za [[Šiprage]] (u [[Obodnik]]u),  početkom 20. stoljeća. Zmajevac je registriran kao historijski nacionalni spomenik kulture.&lt;ref name=&quot;kons.gov.ba&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;kons.gov.ba&quot;/&gt;
U predrimsko doba, sjeverozapadnu [[Bosna|Bosnu]], tj. [[Donji Kraji|Donje Kraje]] naseljavalo je [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Mezeji]], odnosno plemenski savez, sastavljen od više manjih zajednica. Pokrivali područje od [[Vrbas|Vrbasa]] i njegovih pritoka, od [[Grmeč]]a do [[Kozara|Kozare]] na sjeveru i [[Vlašić]]a na jugoistoku. Kroz  teritorij  tih zajednica tekle su rijeke [[Sana (rijeka)|Sana]] i Vrbas, djelomično i [[Una]], s njihovim pritokama, a na istoku [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]]. Administrativni i kultni centri nalazili su se na gradinskim naseljima (castella, oppidda), u kojima se odvijao sav društveni i privredni život. Dosadašnja istraživanja pokazuju da su se nalazili na dominantnim uzvisinama iznad rijeka i po obodima polja. Iako su poznati položaji brojnih gradinskih naselja, teško se može spoznati strukturu plemenske podjele Mezeja, jer o tome pisani podaci još uvijek nisu pronađeni. Iz antičkih izvora su poznate samo dvije plemenske zajednice: Sapuata (''Sapuates'') i ''Ematina'' (''Aelmatini''), ali je i njih vrlo teško lokalizovati. I identifikacije pojedinih naselja što ih spominju rimski itinerari (''Itin- Ant, Tab. Peut., Ravenat'') samo su manje ili više uspjeli pokušaji pojedinih istraživača. Mezeji se prvi put spominju 6. do 9. g. n. e, u vrijeme velikog panonsko-dalmatinskog, tj. [[Veliki ilirski ustanak|Batonskog ustanka]].

Dolina Vrbanje je prirodna geografska cjelina koju, svih strana, okružuju  visoke planine: Gola planina (1438 m) prema [[Jajce|Jajcu]] i dolini Vrbasa, na sjeverozapadu [[Čemernica (planina)|Čemernica]] (1338 m), a na sjeveroistoku [[Uzlomac]] (1018 m) i [[Borja]] (1077 m), dok joj jugoistočni bok zatvara Vlašić (1933 m). Zbog svoje  pretežno brdsko-planinske prirode i udaljenosti od glavnih prometnih komunikacija, u zatvorenoj dolini Vrbanje, i pod rimskom upravom se uporno održavao patrijarhalni način života s naseljima od laganog materijala (ćerpić i drvo). Rijetka su naselja koja podsjećaju na rimski način građenja. Dosad su poznata samo u [[Šiprage|Šipragama]]  i u [[Zabrđe (Kotor-Varoš)|Podbrđu]], između Kotor-Varoši i Čelinca.&lt;ref&gt;Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75–80.&lt;/ref&gt; Pretpostavlja se da  su antička naselja u dolini Vrbanje nastala u vezi s eksploatacijom bogatih šumskih dobara, ali i iz upravnih potreba. Tada, pa sve do neposredne prošlosti, osnovna privredna grana je bila i ostala [[stočarstvo]], osobito nomadsko  [[ovčarstvo]], koje je i danas aktuelno. Upravni status doline Vrbanje u rimsko doba je potpuno nepoznat, jer o tome nema pisanih tragova.  Na osnovu onovremenog stanja u susjednim područjima,  može se pretpostaviti da su se  predrimske plemenske ''civitas'' (župe) održale i pod rimskom upravom, ili je možda, i ovo područje bilo pretvoreno u poseban teritorij pod upravom carskog fiska za uzgoj stoke i eksploataciju šuma (''conpascua et silvae'').&lt;ref&gt;Bojanovski I. (1988): Bosna i Hercegovina u antičko doba,  Djela ANUBiH LXVI, CBI knj. 6: 266–269, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kuzmanović R. (1973): Čelinac kroz vjekove. Skupština opštine Čelinac, Čelinac.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zemaljski muzej BiH, Izd. (1988): Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 2. Zemaljski muzej BiH, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Мргић-Радојчић Ј. (2002): Доњи Краји – Крајина средњовековне Босне. Филозофски факултет, Београд, {{ISBN|868026959X}}.&lt;/ref&gt;

Kada je riječ o komunikacijama, one su bile u funkciji interne razmjene dobara i veza sa dolinom [[Lašva (rijeka)|Lašve]].  Pretpostavlja se da je jedan put odvajao se kod Bile i  vodio preko Vlašića  i dolinom Vrbanje vodio ka Banjaluci. Drugi put je išao dolinom [[Ugar|Ugra]], ali su to glavninom bili [[konj]]ski i kolski putevi stočara su  brdsko-planinskog načina održavanja.

===Srednji vijek=== 
U srednjem vijeku, prostor između Vrbasa, Une i Save bio je organizovan u posebnu upravnu cjelinu bosanske države nazvanu [[Donji Kraji]], a koja se (u njenoj najširoj verziji) poklapa sa glavninom današnje [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]].

Pod ovim imenom, Donji Kraji se  prvi put se spominje 1244. u povelji ugarskog kralja [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]], u obliku mađarskog naziva Olfeld (Alföld), što u doslovnom prevodu znači „Donja zemlja“. Već 1299. rodonačelnik vlasteoske porodice [[Hrvatinići|Hrvatinića]], knez [[Hrvatin Stjepanić]], imao  je titulu kneza Donjih Kraja bosanske zemlje (''comes partium provinciarum inferiorum terr Bosnensis; comes de inferioribus confiniis Bosne'').

Teritorij Donji Kraji bio je organizovan po župama; Uskoplje, Pliva, Luka, Tribova (Trijebovo), Mel, Lušci, Banjica, Zemunik i Vrbanja, a u vrijeme velikog vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], pripojene su i župe: Sana, Glaž, Vrbas i na kratko Dubica.

U tom periodu Čelinac se nalazio u sastavu župe Vrbanja, koja se prvi put spominje u povelji iz 1326, kojom je ban Stjepan II dao knezu [[Vukoslav Hrvatinić|Vukoslavu Hrvatiniću]] gradove [[Ključ (stari grad)|Ključ]] i [[Kotor (tvrđava)|Kotor]] sa župama Banjicom i Vrbanjom. Župa Vrbanja se prostirala oko istoimene rijeke, glavne pritoke Vrbasa. Nalazila se istočno od župe Zemunik, s kojom je graničila na Vrbasu do [[Zvečaj]]a, a zatim je granica bila na planinama [[Osmača]], [[Tisovac]] i [[Čemernica (planina)|Čemernica]]. Na sjeveru prema Usori, granicu je činila  planina [[Uzlomac]], koja se pruža u pravcu sjeverozapad – jugoistok, a dalje na istoku, granica je doticala zapadne padine [[Borja]].  Na jugu se graničila sa župom Mel, koja se prostirala oko srednjeg toka Ugra. Središte župe Vrbanja je bilo utvrđeni grad Kotor (prema nekim izvorima, (pogrešno) označeno i kao Bobas). [[Ivan Franjo Jukić]] zabilježio je predanje prema kojem je grad Kotor (Bobas), podigao herceg Hrvoje, koji je u njemu često boravio i preminuo 1416. Tvrđava se nalazila na lijevoj obali rijeke Vrbanje, na vrhu kraškog grebana,  iznad rječice [[Jakotina (rijeka)|Jakotine]]. Iznad nje se nalazi  današnja naselja Zagrađe, a ispod Kotor, dok su na desnoj obali Vrbanje su Čepak, Kotorište, Čaršija, Sokak i Varoš.

===Jugoslavija===
Na području Čelinca, kod sela Jošavka, ubijen je Dr.[[Mladen Stojanović]]. U doba njegove pogibije, kozarski partizanski odred, s 3.500 boraca, bio je među najjačim u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].

Nakon sukoba sa partizanima u selu Liplje, 1. aprila 1942, [[četnici]] Rada Radića počinili su teški [[ratni zločin]] masakrom 26 ranjenika iz partizanske bolnice u selu Jošavka. Sutradan su pronašli i ranjenog doktora [[Mladen Stojanović|Mladena Stojanovića]], koji je ležao u obližnjoj kući Danila Vukovića. Pošto je prkosno odbio da potpiše izjavu solidarnosti s četničkim pokretom, oni su ga izvukli iz kuće i ubili.

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Glavmi pokretač i lider progona [[Srbi|nesrpskog]] stanovništva u dolini Vrbanje i Bosanske krajine bio je čelinački pripadnik radikalne struje [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a, [[Radoslav Brđanin]], rodom iz obližnjeg sela Popovca.

Bio je vodeća politička ličnost u [[SAO Bosanska krajina|Autonomnoj regiji Krajina]] (ARK). Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1990-ih, bio je na ključnim položajima na općinskoj, regionalnoj i &quot;republičkoj&quot; razini. Između ostalog, bio je prvi potpredsjednik Skupštine ARK-a, predsjednik Kriznog štaba ARK-a, a kasnije je bio vršilac dužnosti potpredsjednika Vlade za proizvodnju, ministar za građevinarstvo, saobraćaj i komunalne djelatnosti i vršilac dužnosti potpredsjednika Vlade [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (RS).

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] ([[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]]) osudio ga je zbog raznih zločina na 30 godina zatvorske kazne.&lt;ref&gt;http://www.nacional.hr/clanak/33106/smanjena-kazna-bivsem-potpredsjedniku-vlade-bosanskih-srba|{{Mrtav link}} publisher=Nacional| title=Smanjena kazna bivšem potpredsjedniku vlade bosanskih Srba.&lt;/ref&gt;

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni]], uz ostale općepoznate represalije,  lokalne vlasti su uvele i originalna ograničenja za [[Bošnjaci|bošnjačko]] i [[Hrvati|hrvatsko]], odnosno [[Srbi|nesrpsko]] stanovništvo. Pored onih koji su to doživjeli, između ostalog, o tome svjedoči i optužnica protiv [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] na [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Tribunalu u Hagu]]. Na saslušanju [[Nikola Poplašen|Nikole Poplašena]], 2013. jedno od pitanja svjedoku odbrane, bilo je:
{{Citat|&quot;Budući da je u izjavi naveo da u Republici Srpskoj nije bilo diskriminacije po etničkoj osnovi, tužiteljica je predočila odluku vlasti opštine Čelinac od 23. jula 1992. godine u kojoj se Hrvatima i Muslimanima zabranjuje izlazak na ulicu od 16-18 časova, kupanje u reci, ribolov, okupljanje u većim grupama, a jedina stvar koja im je izričito dozvoljena je – odlazak. I to samo pod uslovom da opštinu napusti celo domaćinstvo. Po Poplašenu, opštinske vlasti su tim restrikcijama želele da &quot;zaštite&quot; stanovništvo i &quot;sačuvaju ljudima glavu&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/da-li-je-karadzic-bio-quotnasilanquot-ili-quotviolentanquot.25.html?news_id=15490 |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 6. 2015 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305021339/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/da-li-je-karadzic-bio-quotnasilanquot-ili-quotviolentanquot.25.html?news_id=15490 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;}}

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Čelinac se nalaze sljedeći spomenici:
* &quot;[[Zmajevac (tvrđava)|Zmajevac]]&quot; (historijsko područje).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=133 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Čelinac) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=8. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305021443/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&amp;extra=Odluke&amp;blok=2&amp;indexGrad=1&amp;lang=1&amp;idGrad=133 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Čelinca|Spisak naseljenih mjesta u općini Čelinac}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – općina Čelinac ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Čelinac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = općina 
| maticni_broj             = 20648
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 15548
| g2013_bosnjaci           = 453
| g2013_srbi               = 14874
| g2013_hrvati             = 49
| g2013_bosanci            = 8
| g2013_muslimani          = 13
| g2013_jugosloveni        = 12
| g2013_ukrajinci          = 58
| g2013_crnogorci          = 5
| g2013_slovenci           = 4
| g2013_makedonci          = 5
| g2013_nisu_izjasnili     = 39
| g2013_nepoznato          = 9
| g1991_ukupno             = 18713
| g1991_muslimani          = 1446
| g1991_srbi               = 16554
| g1991_hrvati             = 76
| g1991_jugosloveni        = 377
| g1981_ukupno             = 18354
| g1981_muslimani          = 1232
| g1981_srbi               = 15832
| g1981_hrvati             = 86
| g1981_jugosloveni        = 942
| g1981_slovenci           = 2
| g1981_crnogorci          = 15
| g1981_albanci            = 5
| g1981_madari             = 2
| g1981_makedonci          = 1
| g1971_ukupno             = 17430
| g1971_muslimani          = 1209
| g1971_srbi               = 15880
| g1971_hrvati             = 90
| g1971_jugosloveni        = 14
| g1971_crnogorci          = 19
| g1971_albanci            = 4
| g1971_madari             = 3
| g1971_makedonci          = 1
| g1961_ukupno             = 17366
| g1961_muslimani          = 902
| g1961_srbi               = 15939
| g1961_hrvati             = 105
| g1961_jugosloveni        = 128
| g1961_crnogorci          = 8
| g1961_albanci            = 1
| g1961_madari             = 1
| g1961_makedonci          = 1
| g1961_slovenci           = 1
}}

=== Nacionalni sastav stanovništva – naselje Čelinac ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Čelinac
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 228788
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 5256
| g2013_bosnjaci           = 422
| g2013_srbi               = 4740
| g2013_hrvati             = 21
| g2013_bosanci            = 7
| g2013_muslimani          = 12
| g2013_jugosloveni        = 7
| g2013_ukrajinci          = 7
| g2013_crnogorci          = 3
| g2013_slovenci           = 1
| g2013_makedonci          = 3
| g2013_nisu_izjasnili     = 23
| g2013_nepoznato          = 3
| g1991_ukupno             = 4857
| g1991_muslimani          = 1005
| g1991_srbi               = 3450
| g1991_hrvati             = 51
| g1991_jugosloveni        = 234
| g1981_ukupno             = 3136
| g1981_muslimani          = 817
| g1981_srbi               = 1798
| g1981_hrvati             = 57
| g1981_jugosloveni        = 402
| g1981_crnogorci          = 8
| g1981_albanci            = 4
| g1981_slovenci           = 1
| g1971_ukupno             = 1321
| g1971_muslimani          = 694
| g1971_srbi               = 569
| g1971_hrvati             = 32
| g1971_jugosloveni        = 7
| g1971_crnogorci          = 1
| g1971_albanci            = 3
| g1971_madari             = 1
| g1961_ukupno             = 977
| g1961_muslimani          = 487
| g1961_srbi               = 343
| g1961_hrvati             = 43
| g1961_jugosloveni        = 76
| g1961_crnogorci          = 6
| g1961_albanci            = 1
| g1961_madari             = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Čelinac}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-celinac.com/ Zvanični sajt općine Čelinac]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Općina Čelinac}}

[[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Općine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Čelinac|*]]</text>
      <sha1>ccbsr9mpibfbtfozzyhmk0kov37tz7v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Butmir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10752</id>
    <revision>
      <id>3830734</id>
      <parentid>3789230</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:49:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4292" sha1="4ed5lep6bgudmc7seynplgil0frmrx0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Butmir road.jpg|mini|200px|Ulica u Butmiru]]
'''Butmir''' je naselje i arheološko nalazište na desnoj obali rijeke [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznice]], općina [[Ilidža]], [[Bosna i Hercegovina]]. Na području Butmira danas živi više od 5 hiljada stanovnika.
== Arheologija == 
U Butmiru i na prostoru [[Visoko]]g, [[Kakanj|Kaknja]] i doline [[Lašva (rijeka)|Lašve]], u [[neolit]]u je nekoliko stoljeća živjela ljudska zajednica koja je stvorila prva djela visoke umjetničke vrijednosti. Naselje je poznato kao [[Arheologija|arheološko]] nalazište, a zbog obilja materijala taj je period nazvan [[Butmirska kultura]].&lt;ref name=&quot;Marijan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-1  |title= Brunislav Marinović - Neolitsko doba - ARHEOLOŠKI LEKSIKON s.16  |work= Zemaljski muzej, Sarajevo, 1988 |access-date= 9. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; Arheolog [[Borivoj Čović]] stanovništvo je nazvao - '''Butmirci'''.&lt;ref&gt;Čović, 1976, s.29&lt;/ref&gt; Na cjelokupnom području  Butmirske kulture živjelo je oko 5 hiljada stanovnika&lt;ref&gt;[https://books.google.de/books?id=-3twCwAAQBAJ&amp;pg=PT61&amp;lpg=PT61&amp;dq=Johannes+M%C3%BClle+Okoli%C5%A1te+visoko&amp;source=bl&amp;ots=SAvGAdF0wa&amp;sig=UTLQpog0ciQN9lD1XU_bX4h4ZGs&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwiY_YbGu7HeAhUI66QKHa_BABQQ6AEwAXoECAcQAQ#v=onepage&amp;q=Johannes%20M%C3%BClle%20Okoli%C5%A1te%20visoko&amp;f=false Johannes Müller -ANUBiH, Sarajevo 2007 -Demografski varijabiliteti u kasnom neolitu na području Bosne i pitanje gustine naseljenosti u neolitu jugoistočne Evrope]&lt;/ref&gt;.

U periodu 1893 - 1896.  vršena su iskopavanja pod vodstvom [[Vjenceslav Radimski|Vaclava Radimskog]] i [[Franjo Fiala|Franje Fiale]]. Materijal je deponiran u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]], a jedan manji dio u [[Muzej Sarajeva|Muzeju grada Sarajeva]].&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |access-date=9. 2. 2016  }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; [[Prahistorijsko naselje u Butmiru]] je proglašeno za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2500 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
 
== Tunel spasa ==
Tunel spasa je naziv za sarajevski ratni tunel koji je napravljen 1993. godine, tokom opsade Sarajeva Napravljen je ispod aerodromske piste i povezivao je dvije teritorije koje su bile pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (Dobrinja i Butmir), pa se tako i tunel zvao &quot;Tunel D-B&quot;. Tunel je dužine 785,5 m, širine oko 1 m i visine oko 1,5 m, iako je na nekim dijelovima visina i do 1,8 m.
== Aerodrom Sarajevo ==
[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]], nalazi se u Butmiru, i glavni je i najveći [[aerodrom]] u Bosni i Hercegovini. Godine 2019. aerodrom je prevezao oko milion putnika i oko 3 miliona kg. cargo tereta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174800/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
== Galerija ==
Na području Butmira nalazi se [[hipodrom]], [[džamija]], poljoprivredno dobro, više mezarja, te  baza [[EUFOR|EUFORA]].
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Plate LXVI.jpg|Arheološka iskopavanja u Butmiru krajem XIX vijeka
Datoteka:Sarajevo tunnel.jpg|Unutrašnjost tunela
Datoteka:Sarajevo Airport from Trebević.jpg|Pogled na aerodrom iz pravca Trebevića
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Tunel spasa]]
* [[Butmirska kultura]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20120923005832/http://dmc.ssst.edu.ba/ButmirNeolithicCulture/index.html

{{Commonscat|Butmir}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta na Ilidži]]</text>
      <sha1>4ed5lep6bgudmc7seynplgil0frmrx0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Disanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11297</id>
    <revision>
      <id>3830635</id>
      <parentid>3779143</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:28:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Funkcija */</comment>
      <origin>3830635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8945" sha1="1m440jw3zcnj5ilrqidpggc6usytqf4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diaphragmatic breathing.gif|mini|desno|300px|Pokret grudnog koša pri disanju]]
'''Disanje''' ili '''respiracija''' ({{lat|respiratio}}) jest proces razmjene [[kisik]]a i [[ugljik-dioksid]]a između organizma i njegovog vanjskog okoliša.

Svim aerobnim stvorenjima potreban je [[kisik]] za ćelijsko disanje, koje izvlači energiju iz reakcije kisika s molekulima dobivenim iz hrane i proizvodi [[Ugljik-dioksid|ugljični dioksid]] kao otpadni proizvod. Disanje, ili &quot;vanjsko disanje&quot;, dovodi zrak u pluća gdje se razmjena gasova odvija u alveolama kroz difuziju. Cirkulatorni sistem tijela prenosi ove plinove do i iz ćelija, gdje se odvija &quot;ćelijsko disanje&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Hall|first1=John|title=Guyton and Hall textbook of medical physiology|date=2011|publisher=Saunders/Elsevier|location=Philadelphia, Pa.|isbn=978-1-4160-4574-8|page=5|edition=12th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pocock2&quot;&gt;{{cite book|last1=Pocock|first1=Gillian|last2=Richards|first2=Christopher D.|title=Human physiology : the basis of medicine|url=https://archive.org/details/humanphysiologyb0000poco_h3s4|date=2006|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-856878-0|page=[https://archive.org/details/humanphysiologyb0000poco_h3s4/page/311 311]|edition=3rd}}&lt;/ref&gt;

Disanje svih [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] s [[Pluća|plućima]] sastoji se od ponavljajućih ciklusa udisaja i izdisaja kroz visoko razgranat sistem cijevi ili disajnih puteva koji vode od nosa do alveola.&lt;ref name=&quot;Pocock&quot;&gt;{{cite book|last1=Pocock|first1=Gillian|last2=Richards|first2=Christopher D.|title=Human physiology : the basis of medicine|url=https://archive.org/details/humanphysiologyb0000poco_h3s4|date=2006|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-856878-0|page=[https://archive.org/details/humanphysiologyb0000poco_h3s4/page/320 320]|edition=3rd}}&lt;/ref&gt; Broj respiratornih ciklusa u minuti predstavlja disanje ili brzinu disanja i jedan je od četiri primarna vitalna znaka života.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Vital Signs 101|url=http://www.hopkinsmedicine.org/healthlibrary/conditions/cardiovascular_diseases/vital_signs_body_temperature_pulse_rate_respiration_rate_blood_pressure_85,P00866/|website=www.hopkinsmedicine.org|date=14. 6. 2022 |language=en}}&lt;/ref&gt; U normalnim uslovima dubina i brzina disanja se automatski i nesvjesno kontroliraju pomoću nekoliko homeostatskih mehanizama koji održavaju parcijalni pritisak [[Ugljik-dioksid|ugljičnog dioksida]] i [[kisik]]a u arterijskoj krvi konstantnim. Održavanje parcijalnog pritiska ugljičnog dioksida u arterijskoj krvi nepromijenjenim u različitim fiziološkim okolnostima, značajno doprinosi čvrstoj kontroli pH vrijednosti ekstracelularnih tekućina (ECF). Prekomjerno disanje ([[hiperventilacija]]) i nedovoljno disanje ([[hipoventilacija]]), koje smanjuju, odnosno povećavaju arterijski parcijalni pritisak ugljičnog dioksida, u prvom slučaju uzrokuju porast pH ECF-a, a u drugom snižavanje pH vrijednosti. I jedno i drugo uzrokuje uznemirujuće simptome.

Disanje ima i druge važne funkcije. Pruža mehanizam za [[govor]], smijeh i slično izražavanje [[emocija]]. Koristi se i za reflekse kao što su [[zijevanje]], [[Kašalj|kašljanje]] i [[kihanje]]. Životinje koje se ne mogu termoregulirati znojem, jer nemaju dovoljno [[Znojna žlijezda|znojnih žlijezda]], mogu izgubiti toplotu isparavanjem kroz dahtanje.

== Funkcija ==
[[Slika:Real-time MRI - Thorax.ogv|thumb|upright=1.5|[[Magnetna rezonanca]] ljudskog grudnog koša u realnom vremenu tokom disanja]]
Pri udisanju [[zrak]]a, zrak struji preko [[dušnik]]a i [[bronhije|bronhija]] u [[pluća]]. U [[ćelija]]ma pluća iz zraka se izdvaja [[kisik]] koji se putem [[eritrociti|crvenih krvnih zrnaca]] širi po tijelu. Izdahnuti zrak iz tijela izvodi [[ugljik-dioksid]] koji se stvara kao posljedica potrošnje kisika u tijelu. Čitav ovaj proces se odvija preko malog [[krvotok]]a ([[pluća]]-[[srce]]). Normalna [[frekvencija]] disanja u mirovanju kod odraslih je između 18–20 puta u minuti, kod djece 20–22, a kod starijih osoba 16–18 puta.

== Regulacija disanja ==
Živčani sistem prilagođava veličinu alveolarne ventilacije potrebama organizma. Zahvaljujući pri tome, da se tlakovi kisika i ugljik-dioksida u krvi minimalno mijenjaju i kod teških opterećenja respiratornog sistema. Centar za disanje se nalazi u produženoj moždini i ponsu, a regulacija disanja se odvija kontinuiranim slanjem impulsa.
Krajnji cilj disanja je održavanje povoljnih koncentracija kisika, ugljik-dioksida i vodikovih [[ion]]a u tjelesnim tekućinama. Povećanje ugljik-dioksida ili vodikovih iona utječe na respiraciju, tako što nadražuje centar za disanje i dovodi do uklanjanja viška plinova ubrzanjem respiracije. Regulacija ugljik-dioksida se vrši mehanizmom povratne sprege, tako da u toku pneumonija, emfizema i drugih plućnih bolesti, ovaj sistem može povećati alveolarnu ventilaciju 5–7 puta.

== Umjetno disanje ==
[[Datoteka:Ambu Bag valve mask.jpg|mini|120 px|Ambu vrećica za umjetno disanje]]
Pri nedostatku funkcije pluća, tijelo se može umjetnim putem snabdijevati kisikom. Ako je disfunkcija čisto mehaničkog karaktera, umjetno disanje se može vršiti:

* [[Usta]] na usta – pri čemu se primaocu glava mora lahko nagnuti unazad zbog moguće aspiracije [[jezik]]a, [[nos]] mora biti zatvoren
* Usta na nos – također glava unazad, usta moraju biti zatvorena (ova varijanta se po posljednjim ispitima pokazuje kao bolja i tako je uvedena u osnove školovanja u prvoj pomoći u Evropi)
* Ambu-vrećica – ovdje se ne koristi vlastiti zrak, nego se putem stiskanja jedne vrećice sa povratnim [[ventil]]om i glavnim dijelom koji pokriva nos i usta unosi kisik u tijelo primaoca
* Automatski respiratori – u ovom slučaju radi se o mašinama koje automatski, održavajući frekvenciju od 15 do 18 puta, preuzimaju mehaničku funkciju pluća.

Pri disfunkciji pluća u cjelini (nemogućnost preuzimanja kisika od strane crvenih krvnih zrnaca), koristi se srce-pluća mašina, koja pored preuzimanja funkcije srca preuzima i potpunu funkciju pluća obogaćujući krv kisikom. Ove mašine se koriste samo u [[bolnica]]ma.

== Reanimacija ==
{{glavni|Kardiopulmonalna reanimacija}}

=== Reanimacija u slučaju nesreće ===
U slučaju disfunkcije pluća i nedostatku rada srca, kod pacijenta se provodi [[reanimacija]] putem umjetnog disanja i masaže srca. Umjetno disanje se sprovodi usta na usta ili usta na nos (kao što je gore opisano). Masaža [[srce|srca]] se sprovodi tako što se dlan jedne ruke postavi na donjoj trećini grudnog koša te se druga ruka stavi preko nje. Vrši se pritisak od otprilike 3–4&amp;nbsp;cm u dubinu pri čemu često dolazi do loma prsnog mosta. U ovom slučaju dolazi do manjeg otpora te se jačina pritiska smanjuje. Reanimacija se započinje umjetnim disanjem te se nastavlja masažom srca u odnosu 2:15. Brzina reanimacije je određena prosječnom brzinom disanja te brzinom rada srca kod pacijenata u stabilnom stanju. Time se pri reanimaciji nastoji postići [[frekvencija]] disanja od oko 16 te srca između 60 i 80. Kod male djece frekvencija se povisuje na 20–22 disanja te do 200 otkucaja srca. Zbog manjeg grudnog koša kod dojenčadi i male djece, za masažu srca se ne koriste ruke nego samo dva prsta. Pritisak se vrši otprilike 1–2&amp;nbsp;cm u dubinu.

=== Defibrilacija ===
[[Datoteka:Defibrillator Monitor.jpg|mini|Defibrilator sa EKG funkcijom]]
Za potrebu reanimacije u hitnim slučajevima, bolnice i vozila hitne pomoći upotrebljavaju [[defibrilator]]. Po vrsti rada on može biti automatski (&quot;peacemaker&quot;), poluautomatski ili manualni. Automatski defibrilatori su malih dimenzija te se koriste kod hroničnih oboljenja srca kao preventiva, te se nose stalno na ili u tijelu. Poluautomatski defibrilatori su u posljednjoj deceniji u većem dijelu evropskih zemalja uvedeni u sanitetske službe. Ovakvi poluautomati spasiocu oduzimaju odluku kada izvršiti električni udar putem elektrokardiografskog mjerenja rada srca. Do električnog udara dolazi samo pri vidljivoj mišićnoj funkciji srčanih komora. Njihova upotreba je jednostavna i ne donosi opasnost za pacijenta. Manualni defibrilatori se koriste uglavnom u bolnicama. Odluku o električnom udaru u ovom slučaju donosi doktor. Eksterni defibrilatori električni udar donose putem [[elektroda]] najčešće zalijepljenih ili postavljenih na grudni koš. Interni defibrilatori se koriste direktno na srcu putem dviju elektroda pri operacijama ili transplantacijama. Za vrijeme ovakve vrste reanimacije, umjetno disanje se vrši putem ambu-vrećice ili putem intubacije.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|Respiration}}
{{Normativna kontrola}}{{stub-med}}

[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Ljudsko tijelo]]
[[Kategorija:Disanje]]
[[Kategorija:Refleksi]]
[[Kategorija:Respiratorni sistem]]
[[Kategorija:Plinovi]]</text>
      <sha1>1m440jw3zcnj5ilrqidpggc6usytqf4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antički Rim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12979</id>
    <revision>
      <id>3830687</id>
      <parentid>3593755</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:52:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32094" sha1="267117v7riv40so3obfktwikn4jeo1p" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Nedostaju izvori}}
'''Antički Rim''' je bila [[Italici|Italska]] [[civilizacija]] koja je nastala od [[Grad-država|grada-države]] [[Rim]]a osnovanog na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluostrvu]] u 8. stoljeću p.n.e. Ovaj grad-država se nalazio u sredini poluostrva na obali [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], a proširenjem je postalo jedno od [[Najveća carstva svijeta|najvećih carstava]] u [[Stari vijek|antičkom svijetu]]. Na vrhuncu svoje moći između prvog i drugog stoljeća imalo je teritoriju od 6,5 miliona kilometara kvadratnih na kojoj je živilo 50 do 90 miliona stanovnika (oko 20 % svjetske populacije). Tokom 12 stoljeća svog postojanja, rimska civilizacija je prešla put od [[Rimsko kraljevstvo|monarhije]] u [[Rimska republika|klasičnu republiku]], da bi na kraju postala [[Rimsko carstvo|autokratsko carstvo]]. Kroz osvajanja i asimilaciju dominirala je [[Južna Evropa|južnom]] i [[Zapadna Evropa|zapadnom Evropom]], [[Mala Azija|Malom Azijom]], [[Sjeverna Afrika|sjevernom Afrikom]] i dijelovima [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]].

Rimska civilizacija se često svrstava u [[Antika|klasičnu antiku]] zajedno sa [[Antička Grčka|antičkom Grčkom]] koja je inspirisala veliki dio [[Grčko-rimska kultura|kulture antičkog Rima]]. Antički Rim je značajno doprinio razvoju moderne vladavine, zakona, politike, građevinarstva, arhitekture, tehnologije, rata, religije, jezika i društva. Kao visoko razvijena civilizacija, antički Rim je profesionalizirao i proširio svoju vojsku i stvorio sistem vlasti koji je bio inspiracija modernim državama kao što su [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Francuska]]. Također su ostvarili impresivne tehnološke i arhitektonske podvige, kao što su izgradnja opsežnog sistema [[Akvadukt|akvadukata]] i [[Rimski putevi|puteva]], i izgradnja velikih spomenika, palača i javnih objekata.

Do kraja [[Rimska republika|Republike]], Rim je osvojio sve zemlje oko Mediterana i proširio svoju domenu od Atlantskog okeana do [[Arabija (rimska provincija)|Arabije]] i od ušća [[Rajna|Rajne]] do sjeverne Afrike. Rimsko carstvo je nastalo tokom vladavine [[Oktavijan August|Oktavijana Augusta]]. [[Rimsko-perzijski ratovi]] su postali najduži sukob u ljudskoj historiji i imali su velike trajne efekte i posljedice za oba carstva. Tokom vladavine [[Trajan]]a, Rimsko carstvo je dostiglo svoj teritorijalni vrhunac. Republikanski običaji i tradicija počeli su da opadaju tokom carskog perioda, sa pojavom građanskih ratova koji su postali zajednički rituali za rast moći novog cara. Za vrijeme [[Kriza 3. stoljeća|krize 3. stoljeća]] carstvo je privremeno bilo podijeljeno na splinter države, kao što je [[Palmirsko carstvo]]. Opterećen unutrašnjim nestabilnostima i napadima od strane različitih naroda, zapadni dio carstva se raspao na nezavisna kraljevstva u 5. stoljeću. [[Pad Zapadnog rimskog carstva]] koriste historičari kao orijentir u podjeli [[Stari vijek|antičkog perioda]] univerzalne historije i pred-srednjovjekovnog &quot;[[Mračno doba|Mračnog doba]]&quot; Evrope.

== Osnivanje Rima ==
{{Glavni|Osnivanje Rima}}Prema [[Mit o stvaranju|mitu o osnivanju Rima]], grad su osnovali braća blizanci [[Romul i Rem]] 21. aprila 753. godine p.n.e. na obali rijeke [[Tibar]] u centralnoj Italiji. Potomka [[troja]]nskog princa [[Eneja|Eneje]], kralja [[Numitor]]a je svrgnuo njegov brat [[Amulije]] jer je Numitorova kćerka [[Rea Silvija]] rodila blizance. Bojeći se da će blizanci preuzeti prijestolje, novi kralj Amulije je naredio da se bace u rijeku Tibar. Kako je blizance [[Vestalke|vestalka]] Rea Silvija rodila sa bogom rata [[Mars (mitologija)|Marsom]], bogovi su naredili da sanduk sa blizancima rijeka izbaci na obalu gdje ih je usvojila vučica. Braća su kasnije ubila kralja Amulija i osnovala vlastiti grad na mjestu gdje ih je rijeka izbacila. Nakon svađe oko toga ko će prvi vladati i koje će ime gradu dati, Romul je ubio Rema. Tako je grad dobio ime po Romulu - Roma ([[Rim]]) - koji je postao prvi od sedam legendarnih kraljeva. Kako bi privukao ljude u grad, Rim je postao utočište za siromašne, prognane i neželjene ljude. To je prouzrokovalo probleme jer je u Rim došla velika muška populacija bez žena. Romul je odlučio posjetiti susjedne gradove i plemena gdje je pokušao osigurati bračna prava ali je bio odbijen. Legenda kaže da su Latinci pozvali [[Sabinjani|Sabinjane]] na festival i ukrali im nevjenčane sluškinje što je dovelo do integracije Latinaca i Sabinjana.

Druga legenda, koju je zabilježio grčki historičar [[Dionizije iz Halikarnasa]], govori da je trojanski princ Eneja predvodio grupu Trojanaca na morskom putovanju u potrazi za novom Trojom koja je bila uništena nakon [[Trojanski rat|Trojanskog rata]]. Nakon dužeg putovanja po nemirnim morima, oni su se iskrcali na obali rijeke Tibar. Nedugo nakon toga, muškarci su se htjeli ponovo iskrcati na more, ali žene koje su putovale sa njima nisu htjele otići. Jedna žena, po imenu Roma, je predložila ženama da spale brodove na moru kako bi spriječili njihov odlazak. Muškarci su se u početku ljutili na Romu, ali su ubrzo shvatili da su na idealnom mjestu za život pa su naselje nazvali po ženi koja je zapalila brodove. Rimski pjesnik [[Vergilije]] je prepričao ovu legendu u svojoj klasičnoj epskoj pjesmi [[Eneida|Eneidi]], gdje je trojanski princ Eneja odlučio da osnuje novu Troju. U ovom epu žene odbijaju povratak na more pa ostaju na rijeci Tibar. Nakon što je stigao do Italije, princ Eneja je bio primoran da vodi rat sa svojim bivšim štićenikom [[Turn]]om. I prema ovom epu, Romul i svi rimski kraljevi vode porijeklo od Eneje.

== Rimsko kraljevstvo ==
{{Glavni|Rimsko kraljevstvo}}Grad Rim je narastao iz malog naselja na rijeci [[Tibar]] u raskrsnicu prometa i trgovine. Prema [[Arheologija|arheološkim]] dokazima, grad Rim su tokom 8. stoljeća p.n.e. vjerovatno osnovali pripadnici [[Latini|latinskog plemena]] na vrhu brda [[Palatin (brežuljak)|Palatin]]. Čini se da su [[Etruščani]], koji su se prethodno naselili na sjeveru [[Etrurija|Etrurije]], uspostavili političku kontrolu u ovom regionu do kraja 7. stoljeća p.n.e. formirajući aristokratsku i monarhijsku elitu. Rimska tradicija i arheološki dokazi ukazuju na kompleks unutar [[Rimski forum|Rimskog foruma]] kao sjedišta kraljeve vlasti i religijskog centra. Drugi rimski kralj [[Numa Pompilije]] je započeo izgradnju kraljevske palate [[Regia]] i kompleksa za [[vestalke]].

== Rimska republika ==

* [[Rimska republika]] ([[510. p. n. e.]]- [[30. p. n. e.]]), kada Rim pod vodstvom [[senat]]a kao [[grad]] i [[država]] uspijeva zavladati cijelim [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskim poluostrvom]], [[Sredozemlje]]m, sjevernom [[Afrika|Afrikom]] i dijelovima [[Azija|Azije]].
** '''Doba rane Rimske Republike''' ([[510. p. n. e.]] - [[351. p. n. e.]])
*** [[510. p. n. e.]] - prvi [[konzul]]i su bili [[Lucije Junije Brut]] i [[Lucije Tarkvinije Kolatin]]
*** [[508. p. n. e.]] - uprava pod [[Pontifex Maximus]] (visokim svećenikom)
*** [[496. p. n. e.]] - bitka kod Regilskog jezera (Lago Reggilo) protiv [[Latini|latinskih legija]] 
*** [[494. p. n. e.]] - prvi [[secessio plebis]]
*** [[493. p. n. e.]] - Savez s federacijom latinskih gradova 
*** [[450. p. n. e.]] - drugi [[secessio plebis]] 
*** [[450. p. n. e.]] - [[Decemvir]] objavljuje [[Zakon dvanaest tablica]] [[Rimsko pravo|rimskog prava]]
*** [[447. p. n. e.]] - [[Tribunska skupština]] 
*** [[443. p. n. e.]] - [[Centurijska skupština]]
*** [[406. p. n. e.]] - [[396. p. n. e.]] - rat s etrurskim gradom ''Vejom'' (Vei)
*** [[390. p. n. e.]] - [[bitka na rijeci Aliji]] protiv [[Gali|Gala]]
*** [[367. p. n. e.]] - obnova vlasti konzula - [[Licinijev i Sekstijev zakon]]
*** [[366. p. n. e.]] - ured [[gradski pretor|gradskog pretora]] (Preator Urbanus)
*** [[365. p. n. e.]] - umire slavni rimski vojskovođa [[Kamilo]], Marko Furije (lat. Marcus Furius Camillus) 
** '''Uspon i razvitak Rimske republike''' ([[351. p. n. e.]] - [[130. p. n. e.]])
*** [[351. p. n. e.]] - izabran prvi [[cenzor]] u u centurijsku skupštinu iz redova [[plebejac]]a
*** [[343. p. n. e.]] - [[341. p. n. e.]] - [[samnitski ratovi|Prvi samnitski rat]]
*** [[340. p. n. e.]] - [[338. p. n. e.]] - [[Latinski rat]]
*** [[327. p. n. e.]] - [[304. p. n. e.]] - [[samnitski ratovi|Drugi samnitski rat]]
*** [[300. p. n. e.]] - plebejci mogu postati svećenicima (''Lex Ogulnia'')
*** [[298. p. n. e.]] - [[290. p. n. e.]] - [[samnitski ratovi|Treći samnitski rat]]
**** [[296. p. n. e.]] - Bitka kod Sentinuma (''Sentino'')
*** [[280. p. n. e.]] - [[275. p. n. e.]] - [[Pir]]ov pohod na Italiju
**** [[280. p. n. e.]] - [[Bitka kod Herakleje]]
**** [[279. p. n. e.]] - [[Bitka kod Askuluma]]
**** [[275. p. n. e.]] - [[Bitka kod Beneventuma]]
*** [[265. p. n. e.]] - pad Etrurije i [[Kampanije]] (Campania), a Rimljani metodom [[Federacija plemena i gradova cijele Italije|podijeli pa vladaj]] (''divide et impera'') vladaju cijelom [[Italija|Italijom]] 
*** [[264. p. n. e.]] - [[241. p. n. e.]] - [[Prvi punski rat]]
**** [[261. p. n. e.]] - [[bitka kod Agrigenta]]
**** [[260. p. n. e.]] - [[bitka kod Mila]]
**** [[256. p. n. e.]] - [[bitka kod rta Eknoma]]
**** [[256. p. n. e.]] - [[brodolom kod Kamerine]]
**** [[255. p. n. e.]] - [[bitka na rijeci Bagradi]]
**** [[250. p. n. e.]] - opsada [[Lilibej]]a
**** [[249. p. n. e.]] - [[bitka kod Drepana]]
**** [[242. p. n. e.]] - [[bitka kod Egadskih otoka]]
**** [[241. p. n. e.]] - kapitulacija [[Kartaga|Kartage]] i [[prvi punski rat|mirovni ugovor]]
*** [[242. p. n. e.]] - ured [[gradski pretor|pretora peregrina]] (Preator Peregrinus)
*** [[241. p. n. e.]] - [[Sardinija]] i [[Korzika]] postaju prve [[rimske provincije]]
*** [[229. p. n. e. - 228. p. n. e.]] - [[Ilirski ratovi|Prvi ilirski rat]]
*** [[219. p. n. e.]] - [[Ilirski ratovi|Drugi ilirski rat]]
*** [[218. p. n. e.]] - [[201. p. n. e.]] - [[Drugi punski rat]]
**** [[218. p. n. e.]] - [[bitka kod Ticina]]
**** [[218. p. n. e.]] - [[bitka kod Trebije]]
**** [[217. p. n. e.]] - [[bitka kod Trazimenskog jezera]]
**** [[216. p. n. e.]] - [[bitka kod Kane]]
**** [[207. p. n. e.]] - [[bitka kod Metaura]]
**** [[202. p. n. e.]] - [[bitka kod Zame]]
*** [[214. p. n. e.]] - [[205. p. n. e.]] - [[Prvi rimsko-makedonski rat]]
*** [[200. p. n. e.]] - [[197. p. n. e.]] - [[Drugi rimsko-makedonski rat]]
**** [[197. p. n. e.]] - [[bitka kod Kinoskefale]]
*** [[197. p. n. e.]] - ustanak [[Španija|španskih]] plemena, od kojih je najznačajniji bio ''luzitanski ustanak'' pod vođstvom ''Varijata''
*** [[197. p. n. e.]] - širenje [[Sirija|sirijskog]] kraljevstva u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]
*** [[190. p. n. e.]] - [[bitka kod Magnezije]] protiv sirijskog kralja Antioiha III.
*** [[180. p. n. e.]] - donošenje zakona ''Lex Villia Annali'', čime je ustanovljen ured [[cursus honorum]]
*** [[171. p. n. e.]] - [[168. p. n. e.]] - [[Treći rimsko-makedonski rat]]
**** [[168. p. n. e.]] - [[bitka kod Pidne]] 
*** [[154. p. n. e.]] - [[133. p. n. e.]] - borbe protiv luzitanaca u Španiji
*** [[150. p. n. e.]] - Pobjeda nad Kartagom
*** [[149. p. n. e.]] - [[146. p. n. e.]] - [[Treći punski rat]]
**** [[148. p. n. e.]] - bitka kod ''Leukopetre'' protiv [[Ahejski savez|Ahejskog saveza]]
*** [[149. p. n. e.]] - zakonom ''Lex Carpurnia'' ozakonjena uspostava stalnog izvršnog suda 
*** [[146. p. n. e.]] - [[Scipion Emilijan]] je razorio gradove Kartagu i [[Korint]] i osnovao provinciju [[Rimska provincija Afrika|Afriku]]
*** [[138. p. n. e.]] - pobuna [[robovlasništvo|robova]] na [[Sicilija|Siciliji]]
*** [[135. p. n. e.]] - [[Robovski ratovi|Prvi robovski rat]] 
*** [[133. p. n. e.]] - ubistvo poslanika ([[tribun]]a) [[Tiberije Grakho|Tiberija Grakha]] poslije izglasavanja agrarne reforme
*** [[133. p. n. e.]] - [[Pergam]]ski kralj ''Atal III.'' dobrovoljno predaje pergamsku kraljevinu u ruke Rimljana
*** [[130. p. n. e.]] - osnivanje provincije [[Rimska provincija Azija|Azije]] od pergamske kraljevine; sada u sastavu rimske države ima devet provincija: '''Azija''', '''Afrika''', '''Cisalpinska Galija''', '''Ilirija''', '''Korzika''', '''Makedonija''', '''Sicilija''','''Sardinija''' i '''Hispanija'''.
** '''Doba klasnih i građanskih ratova u Rimskoj Republici''' ([[130. p. n. e.]] - [[30. p. n. e.]])
*** [[125. p. n. e.]] - [[121. p. n. e.]] - borba protiv [[kelti|Kelta]], [[Galski ratovi|utvrđivanje Rimljana u Masiliji]] (južna [[Francuska]]) i stvaranje desete [[rimske provincije]] [[Galija|Galije]] ''(Narbonska Galija)''
*** [[123. p. n. e.]] - Izbor [[Gaj Grakho|Gaja Grakha]] za tribuna 
*** [[121. p. n. e.]] - sprovedba zakona o zaštiti osobe rimskih građana ''(Senatus consultum de re publica defenda)'' na insistiranje Gaja Grakha
*** [[111. p. n. e.]] - [[105. p. n. e.]] - [[Jugurtin rat]] u [[Numidija|Numidiji]]
*** [[105. p. n. e.]] - borba Rimljana protiv Kelta i [[Germani|germanskih plemena]] ''Cimbri'' i ''Teutonci'', te [[bitka kod Arauzija]]
*** [[104. p. n. e.]] - [[Robovski ratovi|Drugi robovski rat]]
*** [[103. p. n. e.]] - izbor [[Lucije Apulej Saturnin|Lucija Apuleja Saturnina]] za narodnog tribuna, izbor [[Gaj Servilije Glaukija|Gaja Servilija Glaukije]] za pretora i [[Gaj Marije|Gaja Marija]] za konzula 
*** [[102. p. n. e.]] - [[bitka kod Akva Sekstija]] protiv ''Teutonaca''
*** [[101. p. n. e.]] - [[bitka kod Vercela]] protiv ''Cimbra''
*** [[99. p. n. e.]] - izbor [[Marko Livije Druz|Marka Livija Druza]] za narodnog tribuna i pokušaj reorganiziranja senata i sudstva 
*** [[91. p. n. e.]] - ubistvo narodnog tribuna Marka Livija Druza 
*** [[91. p. n. e.]] - [[88. p. n. e.]] - [[rat italskih saveza protiv Rima]]
**** [[89. p. n. e.]] - [[bitka kod Askuluma]]
**** [[88. p. n. e.]] - zapovjednik [[Kornelije Sula]] pokorava pleme Marse
*** [[90. p. n. e.]] - izglasan zakon o dodjeli građanskih prava onima koji su vjerni Rimu ''(Lex Iulia)''
*** [[89. p. n. e.]] - zakonom obećana građanska prava onima koji se u slijedećih 60 dana pokore ''(Lex Plautia Papiria)'', što je izazvalo raspad među saveznicima
*** [[89. p. n. e.]] - [[Mitridat VI. Eupator]] iskorištava zauzetost Rimljana i zauzima provinciju Aziju 
*** [[89. p. n. e.]] - Rim imenuje Kornelija Sulu za upravitelja provincije Azije i zapovjednika u [[prvi pontonski rat|pontonskim ratovima]] ([[89. p. n. e.]] - [[85. p. n. e.]]) protiv Mitridata VI. Eupatora što ujedno i zaoštrava političku borbu u Rimu
**** [[87. p. n. e.]] - bitka protiv [[Arhelaj]]a
**** [[86. p. n. e.]] - iskrcavanje u Tesaliji i zauzimanje [[Atena (država)|Atene]] poslije tri mjeseca opsade
**** [[86. p. n. e.]] - [[bitka kod Heroneje]]
**** [[86. p. n. e.]] - [[bitka kod Orhomena]]
**** [[85. p. n. e.]] - potpisan Dardanski mir između pontonskog kralja Mitridata i Rimljana
*** [[88. p. n. e.]] - cijelo slobodno stanovništvo Italije dobija prava rimskog građanstva; na prijedlog tribuna [[Publije Suflicije Ruf|Publija Suflicija Rufa]], oslabljen je položaj senata i slobodni italski građani ulaze u sve tribuse, Gaj Marije postaje prokonzul i zapovjednik vojske u ratu protiv Mitridata VI.
*** [[88. p. n. e.]] - [[82. p. n. e.]] - [[Prvi rimski građanski rat|Prvi građanski rat]] u Rimu
**** [[88. p. n. e.]] - Sula zauzima Rim i protjeruje pristalice Marija Gaja iz Rima
**** [[82. p. n. e.]] - Sula ponovno ulazi u Rim poslije krvave bitke kod Porta Kolina i zavodi [[diktator|diktaturu]]
*** [[83. p. n. e.]] - [[82. p. n. e.]] - [[drugi pontonski rat]]
*** [[82. p. n. e.]] - [[79. p. n. e.]] - diktatura Kornelija Sule
*** [[78. p. n. e.]] - konzul [[Marko Emilije Lepid]] organizira ustanak seljaka protiv Sulinih veterana i biva poražen na ''Marsovom polju'' ispred Rima, pri svom pokušaju ulaska u Rim
*** [[78. p. n. e.]] - pobuna pristalica Marija Gaja, predvođenih sa [[Sertorije Kvint|Sertorijem Kvintom]], protiv Sulinih pristalica u Hispaniji
*** [[77. p. n. e.]] - [[Pompej Veliki]] pobjeđuje Marijevce u Hispaniji; robovi postaju važan faktor u životu Rima, osnivaju se [[gladijator]]ske škole
*** [[74. p. n. e.]] - [[64. p. n. e.]] - [[treći pontonski rat]]
**** [[69. p. n. e.]] - [[bitka kod Tigranokerta]]
**** [[65. p. n. e.]] - pobjeda Pompeja Velikog nad Mitridatom VI. i osnivanje provincije [[provincija Armenija|Armenije]] i širenje rimske dominacije do [[Parti]]ja
*** [[73. p. n. e.]] - pobuna robova na čelu sa [[Spartak]]om
*** [[67. p. n. e.]] - Pompej Veliki čisti Sredozemno more od [[gusar]]a
*** [[63. p. n. e.]] - [[Tulije Ciceron]] biva izabran za konzula; Ciceronov sukob sa [[Lucije Katilina|Lucijem Katilinom]] se zaoštravaj i pokušaj Katilinog nasilnog osvajanja vlasti i poraz kod ''Pistoje''; [[Gaj Julije Cezar|Cezar]] i [[Marko Licinije Kras]] zbog svoje upetljanosti u urotu izbjegavaju smrtnu kaznu
*** [[59. p. n. e.]] - Uspostava prvog [[trijumvirat]]a između Krasa, Pompeja velikog i Cezara
*** [[58. p. n. e.]] - Pobjeda Cezara protiv u [[Galski ratovi|galskim ratovima]] protiv Helveta i Germana i njegovo postavljanje za prokonzula u Cisalpijskom Galijom, Ilirijom i Narborskom Galijom
*** [[56. p. n. e.]] - Cezar zauzima prostore današnje [[Francuska|Francuske]] i [[Belgija|Belgije]]; pomirenje između Krasa i Pompeja Velikog na sastanku trijumvirata u Luki (Lucca).
*** [[55. p. n. e.]] - Pompej Veliki i Marko Kras izabrani za konzule; Pompej dobio upravu nad provincijom Hispanijom a Kras nad provincijom Sirijom
*** [[54. p. n. e.]] - Cezar prelazi u [[Velika Britanija (otok)|Britaniju]] i nameće vlast; Kras je krenuo na [[Mesopotanija|Mesopotaniju]] ([[Partski ratovi Rima]])
*** [[53. p. n. e.]] - u [[bitka kod Carrhae|bici kod Carrhae]], Marko Kras je poražen i ubijen 
*** [[52. p. n. e.]] - Cezar je porazio Gale u [[bitka kod Alezije|bici kod Alezije]] i ugušio ustanak u Galiji; raspad prvog trijumvirata, izbor Pompeja Velikog za konzula i prelazak na stranu optimata, konzervativne frakcije senata
*** [[49. p. n. e.]] - Cezar prelazi Rubikon (alia iacta est) i krenuo na Rim što je uzrokovalo [[drugi rimski građanski rat]]
*** [[48. p. n. e.]] - Cezar pobjeđuje Pompejeve pristalice u [[bitka kod Ilerde|bici kod Ilerde]] u Španiji, proglašen je za diktatora poslije njegova povratka u Rim, a u [[bitka kod Farsale|bici kod Farsale]], pobjeđuje Pompeja i protjeruje ga u [[Egipat]]
*** [[47. p. n. e.]] - [[Aleksandrijski rat]]
*** [[46. p. n. e.]] - [[Bitka kod Thapsusa]]
*** [[46. p. n. e.]] - Cezar proglašen diktatorom
*** [[45. p. n. e.]] - [[Bitka kod Munde]], gdje je Cezar potukao pristalice Pompeja i Pompejeve sinove
*** [[44. p. n. e.]] - Senat je proglasio Cezara za doživotnog imperatora, s pravom odlučivanja o ratu i miru, upravljanjem državnim novcem. Njegovim se odlukama niko nije smio usprotiviti.
*** [[44. p. n. e.]] - atentat na Cezara i [[treći rimski građanski rat]] između Cezarovih ubica (republikanaca) predvođenih [[Gaj Kasije Longin|Gajem Kasijem Longinom]] i [[Marko Junije Brut|Markom Junijem Brutom]] i Cezarovih štovatelja [[Marko Antonije|Marka Antonija]], [[Marko Emilije Lepid|Marka Emilija Lepida]] i [[August|Gaja Julija Oktavijana]]
**** [[43. p. n. e.]] - Oktavijan, Lepid i Marko Antonije osnivaju drugi [[trijumvirat]]
**** [[42. p. n. e.]] - [[bitka kod Filipa]], u Makedoniji, protiv republikanaca i pobjeda Oktavijana i Antonija, poslije čega Antonije dobija upravu nad istočnim provincijama a Oktavijan se vraća u Rim
*** [[41. p. n. e.]] - pobuna u Peruzijumu (Peruđa)
*** [[40. p. n. e.]] - Senat imenuje [[Herod Veliki|Heroda Velikog]] kraljem [[Judea|Judee]]
*** [[39. p. n. e.]] - Antonije vraća teritorije koje su zauzeli Parti na početku [[Partski ratovi Rima|drugog partskog rata]]
*** [[36. p. n. e.]] - [[Marko Vipsanije Agripa]] u bitkama kod [[Bitka kod Mile|Mile]] i [[bitka kod Nauloha|Nauloha]] pobjeđuje Seksta Pompeja, sljedbenika Cezarovih protivnika koji se bio učvrstio na Siciliji i ugrožavao trijumvirsku vladavinu
*** [[32. p. n. e.]] - prekid prijateljstva između [[August|Oktavijana]] i [[Marko Antonije|Antonija]]
*** [[31. p. n. e.]] - [[bitka kod Akcija]], između Oktavijana na jednoj i [[Kleopatra|Kleopatre]] i Antonija na drugoj strani
*** [[30. p. n. e.]] - Egipat postaje rimska provincija; Oktavijan postaje neograničeni vladar [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], čime je i završeno doba velikih osvajanja i [[Rimska Republika|Rimske Republike]]

== Rimska imperija ==

* [[Rimska imperija]] ([[27. p. n. e.]]- [[476]].) započinje s prvim [[Spisak Rimskih careva|carem]], [[August]]om. [[117]]. godine, za cara [[Trajan]]a, rimski imperij dostiže najveće teritorijalno proširenje. [[395]]. carstvo se dijeli na [[Zapadna Rimska Imperija]] i [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] (''Istočno Carstvo''). ''Zapadna Rimska Imperija'' je propala [[476]], a ''Bizantsko Carstvo'' [[1453]].
** [[23. p. n. e.]] - Oktavijan, sada August, dobija zvanje ''Imperium maius''
** [[19. p. n. e.]] - August je sastavio novi spisak senatora, kojih sad ima 600, a sebe je stavio na prvo mjesto (otkuda potječe i naziv '''princeps senatus''' - prvak Senata) i uspostavio novi oblik vladavine - '''principat'''; organizirao je osobnu gardu - [[Pretorijanci|pretorijance]]; proglasio se [[Augustus]]om (uzvišeni); uspostavio je snage javnog reda u Rimu i osnovao vatrogasnu službu
** [[19. p. n. e.]] - August je potpuno pokorio Španiju
** [[16. p. n. e.]] - [[15. p. n. e.]] - Pobjeda nad germanskim plemenima i proširenje carstva do rijeke [[Laba|Elbe]]
** [[12. p. n. e.]] - [[7. p. n. e.]] - [[Tiberije]] osvaja [[Panonija|Panoniju]] i odlazi u provinciju [[Germanija|Germaniju]], radi spriječavanje pobune germanskih plemena 
** [[5]] – Tiberije potpuno pokorava Germaniju
** [[6]] – [[Judeja]] postaje rimska provincija
** [[6]] – [[9]] – [[Batonski rat]]
** [[9]] – [[Bitka kod Teutoburške šume]], teški rimski poraz, germanska plemena, pod vodstvom [[Arminije|Arminija]] (donedavna služio Rimu), iz zasjede napala i uništila tri rimske [[legija|legije]] 
** [[11]] – [[Tiberije]] i [[Germanik]] su ugušili ustanak u provinciji Germaniji
** [[13]] – Senat proglašava Tiberija za Augustovog suvladara 
** [[14]] – smrt cara Augusta i imenovanje Tiberija za njegovog nasljednika sa imenom Tiberije Julije Cezar August
** [[15]] – nemiri u provinciji Germaniji
** [[17]] – vojničke pobune u [[Galija|Galiji]] i [[Numidija|Numidiji]]
** [[21]] – vojnička pobuna u [[Trakija|Trakiji]]
** [[26]] – Tiberije se povlači u mirovinu na otok Capri, a ovlaštenja preuzima zapovjednik njegove garde [[Sejan]], koji provodi teror po Rimu
** [[31]] – slom Sejana
** [[37]] – smrt Tiberija i Gaj Julije Cezar [[Kaligula]] postaje imeratorom
** [[41]] – [[Klaudije|Tiberije Klaudije Neron]] postaje imperator
** [[41]] – [[42]] – ustanak u [[Mauritanija|Mauritaniji]]
** [[43]] – pohod na [[Velika Britanija|Britaniju]]
** [[54]] – [[Neron|Klaudije Cezar Neron]] postaje imperator
** [[61]] – ustanak u Britaniji, predvođen [[Boudica|Boudicom]], poglavicom plemena [[Iceni]]
** [[64]] – Rim je uništen u jednom požaru; Neron okrivljuje kršćane i organizira prvi progon
** [[66]] – [[Tit Flavije]] guši [[židovski ustanak]] u [[Judeja|Judeji]]
** [[68]] – samoubistvo Nerona i kraj vladavine dinastije Julijevaca - Klaudijaca
** [[69]] – [[Godina četiri cara]]: vladavina četiri imperatora: Senat je priznao za Neronovog nasljednika [[Servije Sulpicije Galba|Galbu]]; rimske legije u Germaniji su izabrale [[Vitelije|Vitelija Aula]]; pretorijska garda u Rimu je izglasala [[Oton|Ota Marka Salvija]], a krajem godine je na vlast došao [[Vespazijan]]
** [[69]]–[[70]] – [[Batavijanski ustanak]] u provinciji Germaniji, predvođen [[Civili]]jem
** [[70]] – Tit, Vespazijanov sin, budući car, razorio [[Jeruzalem]] 
** [[71]]–[[84]] – pacifikacija Britanije i osvajanje teritorija današnjeg [[Vels]]a i [[Škotska|Škotske]]
** [[79]] – poslije smrti Vespazijana, Tit Flavije postaje imperatorom; [[24. august]]a, erupcija vulkana na [[Vezuv]]u i uništenje gradova [[Pompeji|Pompeja]] i [[Herculaneum]]a
** [[80]] – djelomično uništenje Rima u požaru
** 80 – otvoren [[Colosseum]]
** [[81]] – [[Domicijan]] postaje imperator
** [[85]] – pobuna u [[Dakija|Dakiji]]
** [[96]] – Ubistvo Domicijana i kraj vladavine dinastije Flavijaca; [[Nerva]], prvi od tzv. [[pet dobrih careva]] postaje imperator
** [[98]] – [[Trajan]] postaje imperator
** [[101]]–[[102]] – [[Dakijski ratovi|Prvi dakijski rat]]
** [[106]]–[[109]] – [[Dakijski ratovi|Drugi dakijski rat]], samoubistvo dakijskog kralja Decebala i Dakija postaje [[Dakija (rimska provincija)|provincija]]
** [[106]] – izgradnja Trajanovog foruma
** [[113]]–[[117]] – rat sa Partima i gušenje ustanaka u sjevernoj i srednjoj [[Mesopotanija|Mesopotaniji]]
** [[117]] – [[Hadrijan|Publije Elije Hadrijan]] postaje imperator
** [[122]] – izgradnja [[Hadrijanov bedem|Hadrijanova bedema]] (Vallum Hadriani)
** [[132]]–[[135]] – Židovski ustanak predvođen [[Simon bar Kokhba|Simonom bar Kokhba]]
** [[138]] – [[Antonin Pio]] postaje imperator
** [[140]]–[[143]] – poslije pobune, Antonin zauzuma Škotsku; početak izgradnje [[Antonin bedem|Antonina bedema]]
** [[152]]–[[153]] – pohodi protiv ustanika u Ahaji i Egiptu
** [[161]] – [[Marko Aurelije]] postaje imperator
** [[162]]–[[166]] – neuspješni pohodi [[Lucije Verije|Lucija Verija]] protiv partskog kralja Olagaza III. u petom partskom ratu
** [[166]]–[[175]] – [[Markomanski rat]] protiv germanskih plemena Markomana i Kvada
** [[172]] – ustanak Bukola (pastira) u Egiptu
** [[180]] – smrt Marka Aurelija, posljednjeg od pet dobrih imperatora; sin mu [[Komod]] postaje imperator (180. - [[192]])
** [[192]] – ubijen Komod, na prijestolje dolazi [[Pertinaks]], vlada tri mjeseca (192 - [[193]])
** [[193]] – ubijen Pertinaks, panonske legije proglašavaju carem [[Septimije Sever|Lucija Septimija Severa]]
** [[195]]–[[197]] – Septimije Sever vodi šesti partski rat Rima; raspuštanje stare [[Pretorijanci|pretorijanske garde]], koju su samo sačinjavali Italici i stanovnici Galije i Španske i formiranje nove od stanovnika podunavskih i istočnih provincija; legaliziranje prava stupanja u brak vojnika
** [[208]]–[[211]] – Septimije Sever zauzima [[Kaledonija|Kaledoniju]]
** 211 – [[Karakala|Marko Aurelije Karakala]] postaje imperator
** [[212]] – Karakala odobrava zakon ''Constitutio Antoniniana'', kojim skoro cjelokupno slobodno stanovništvo rimskog carstva dobija pravo rimskog građanstva
** [[217]] – ubistvo Karakale; [[Makrin|Marko Opelije Makrin]] postaje imperator kao prvi car iz redova [[vitez (titula)|vitezova]] 
** [[218]] – ubistvo Makrina; za nasljednika proglašen Varije Avit Basijan ili Marko Aurelije [[Antonini|Antonin]], poznat kao [[Elagabal]] ili [[Heliogabal]], bez konkurencije najrazvratniji rimski car, koji je na vlast došao kao 14-godišnjak, ali su ga zbog silnog razvrata ubili [[Pretorijanci]] kad je imao 18 godina !!! 
** [[222]] – ubistvo Elagabala i [[Aleksandar Sever]] postaje imperator
** [[235]] – ubistvo Aleksandra Severa i početak vladavine tzv. [[vladavina vojničkih careva|vojničkih careva]], gdje je do [[284]]. godine vladalo negdje oko pedeset careva
** [[249]]. na prijestolje dolazi Trajan Decije, prvi rimski car ilirskog porijekla
** 284 – [[Dioklecijan]] postaje imperator
** [[285]] – [[Bagaudski rat]] - ustanak bagauda robova, seljaka i bezemljaša
** negdje oko [[290]] – Dioklecijan dijeli vladavinu sa [[Maksimilijan|Markom Aurelijem Maksimilijanom]] koji vlada zapadnim dijelom carstva a Dioklecijan istočnim; Rim nije više sjedište carstva; Dioklecijan stvara apsolutnu monarhiju (dominat), zadržava graničnu vojsku ali i stvara i operativnu, čiju srž čine [[palatini]] i carstvo dijeli na dvanaest dieceza; Senat gubi politički značaj
** [[301]] – utvrđene su maksimalne cijene robe i radne snage
** [[303]]. i [[304]] – uvedene su mjere protiv kršćana
** [[305]] – Maksimilijan abdicira i naslijeđuje ga njegov suvladar [[Konstancije Klor]] 
** [[306]] – [[Konstantin Veliki]] ili Konstantin I (Flavije Valerije Konstantin) postaje imperator
** 306–[[324]] – međusobni okršaji rimskih suvladara, [[Licije Valerije Valerijan|Licinijevim]] porazom Konstantin Veliki postaje jedini vladar Rima
** [[312]] – bitka kod Mulvijeva mosta, Konstantin pobjeđuje uzrupatora Maksencija, a prije bitke mu se, po legendi ukazao križ s natpisom: 'U ovom ćeš znaku pobijediti', pa je stoga:
** [[313]] – donesen zakon o slobodnom ispovjedanju kršćanske vjere u [[Milano|Milanu]], znan kao [[Milanski edikt]]
** [[325]] – car Konstantin Veliki stavlja van zakona gladijatorske borbe, koje se, međutim, i dalje sporadično održavaju do oko 450. godine
** [[330]] – [[Konstantinopol]] postaje glavi grad carstva
** [[337]] – smrt cara Konstantina (I ili Velikog, jer kad se govori o caru ovoga imena, misli se uvijek na njega), nasljeđuje ga [[Konstancije II]]
** [[357]] – [[Julijan Apostata]] kao namjesnik u Galiji pobjeđuje [[Alemani|Alemane]] kod [[bitka kod Argentoratuma|Argentoratuma]]
** [[361]] – smrt Konstancija II i Julijan Apostata biva proglašen carem
** [[363]] – pogibija Julijana Apostata u ratu sa Persijcima pri opsadi Ktesifona; braća Valentinijan Flavije i Valens dolaze na vlast i prvi vlada zapadnim carstvom iz Milana a drugi istočnim iz Kostantinopolja
** [[378]] – [[bitka kod Adrijanova polja]] protiv Vizigota i i pogibija Valensa; [[Teodozije I Veliki|Teodozije]] dolazi na vlast 
** [[379]] – Teodozije objedinjuje oba dijela carstva
** 379–[[382]] – pobjeda nad Gotima i sklapanje saveza sa Gotima protiv [[Huni|Huna]]
** [[391]] – Teodozije proglašava kršćanstvo jedinom i službenom religijom Rimskog carstva
** [[393]] – Teodosije ukida [[Olimpijske igre]] (koje dotad traju neprekidno od [[776]] prije [[Isus Krist|Krista]].
** [[395]] – smrt Teodozija i konačna podjela rimskog carstva na Istočno i Zapadno Rimsko Carstvo
** [[402]] – pobjeda [[Stilihon]]a nad Gotima
** 402 – [[Ravenna]] postaje (i ostaje zadnji) glavni grad Zapadnog Rimskog carstva 
** [[404]] – [[1. januar]], posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu
** [[408]] – Goti zauzimaju Panoniju i Norikum
** [[410]] – Goti prodiru u Italiju, zauzimaju Rim i pljačkaju ga
** [[430]] - tih godina - Huni i pod zapovjedništvom [[Atila|Atile]] prodiru u Galiju 
** [[451]] – posljednji Rimski trijumf: [[bitka na Katalaunskim poljima]]. Rimski vojskovođa [[Flavije Aecije]], znan i kao 'posljednji pravi Rimljanin', potpomognut Vizigotima kralja Teodorika, pobjeđuje Atilu, ali ga, iz taktičkih razloga, ne uništava.
** [[475]] – [[Romul Augustul]] postaje imperator
** [[476]]. godine (3. ili 4. aprila) - germanski zapovjednik [[Odoakar]] skida sa vlasti Romula Augustula, kao posljednjeg vladara Zapadnog Rimskog carstva (ali mu, kao dječaku, pošteđuje život, pa ovaj umire oko 511. godine) i proglašava se kraljem Italije, što se smatra i posljednjom godinom Zapadnog Rimskog Carstva, dok [[Istočno Rimsko Carstvo]] ili [[Bizant]] nastavlja trajati do [[1453]]. godine.
** [[480]] – u Splitu (u [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovoj palači]]) ubijen posljednji '''legitimni''' car Zapadnorimskog carstva (jer je Romul Augustul 'vladao' samo Italijom), [[Julije Nepot]]. Danas jedna ulica u Splitu nosi njegovo ime.
** Bilo kako bilo, historičari se slažu da je [[476]]. godina - godina propasti (Zapadnog) Rimskog carstva. Završava [[Stari vijek]] i razdoblje [[Antika|Antike]]. Započinje mračni [[Srednji vijek]].

Rimljani su imali razrađenu terminologiju za [[Rimski carski novac|svoj novac]] kao i za [[Rimska osobna imena|osobna imena]].

== Također pogledajte ==
* [[Hronologija antičkog Rima]]
* [[Legija]]
* [[Rimska imperija]]
* [[Spisak rimskih careva]]

{{Commonscat|Ancient Rome}}

[[Kategorija:Antički Rim]]
[[Kategorija:Rim]]
[[Kategorija:Rimsko Carstvo]]</text>
      <sha1>267117v7riv40so3obfktwikn4jeo1p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blaž Slišković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14250</id>
    <revision>
      <id>3830637</id>
      <parentid>3807520</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:40:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3830637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6801" sha1="mq15m77zmwb8das4hfo35ovsw2upsdu" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Blaž Slišković
| slika                      = Blaž Slišković 2019 (cropped).png
| punoime                    = 
| visina                     = 1,77 m
| nadimak                    = Baka, Balkanski Maradona
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1959|05|30}}
| rodnigrad                  = [[Mostar]]
| rodnadržava                = [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]]
| pozicija                   = Ofanzivni vezni 
| trenutniklub               = 
| godine                     = 1976–1981&lt;br /&gt;1981–1986&lt;br /&gt;1986–1987&lt;br /&gt;1987–1989&lt;br /&gt;1989–1990&lt;br /&gt;1990–1991&lt;br /&gt;1991–1992&lt;br /&gt;1992–1993&lt;br /&gt;1993–1995&lt;br /&gt;1996–1997
| klubovi   = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] &lt;br /&gt; [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] &lt;br /&gt; [[Olympique de Marseille|Marseille]]&lt;br /&gt; [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] &lt;br /&gt; [[RC Lens|Lens]] &lt;br /&gt; [[FC Mulhouse|Mulhouse]] &lt;br /&gt; [[Stade Rennais F.C.|Rennes]] &lt;br /&gt; [[Delfino Pescara 1936|Pescara]] &lt;br /&gt; [[NK Hrvatski dragovoljac|Dragovoljac]] &lt;br /&gt; [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| nastupi(golovi)           = 123 (25) &lt;br /&gt; 101 (23) &lt;br /&gt; 29 (6)&lt;br /&gt; 23 (8) &lt;br /&gt; 15 (1) &lt;br /&gt; 27 (8) &lt;br /&gt; 22 (0) &lt;br /&gt; 18 (1) &lt;br /&gt; 5 (0)&lt;br /&gt; 
| nacionalnegodine          = 1978–1986&lt;br /&gt;1995
| nacionalneekipe           = {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]&lt;br /&gt;{{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi) = 26 (3) &lt;br /&gt; 2 (0)
| trenergodine              = 1997–1998&lt;br /&gt;1998–1999&lt;br /&gt;1999–2000&lt;br/ &gt;2000–2002&lt;br /&gt;2002–2006&lt;br/ &gt;2004–2005&lt;br /&gt;2008&lt;br /&gt;2010&lt;br /&gt;2011&lt;br /&gt;2011&lt;br /&gt;2012&lt;br /&gt;2015&lt;br /&gt;2017–2018&lt;br /&gt;2018–2019&lt;br /&gt;2019–2020&lt;br /&gt;2021
| trenerklubovi             = [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski Dragovoljac]]&lt;br /&gt;[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]&lt;br /&gt;[[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]]&lt;br /&gt;{{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] (asistent)&lt;br/ &gt;{{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] &lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]&lt;br /&gt;[[KF Tirana|Tirana]]&lt;br /&gt;[[FC Unirea Alba Iulia|Unirea Alba Iulia]]&lt;br /&gt;[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]&lt;br /&gt;[[Al-Ansar FC (Medina)|Al-Ansar]]&lt;br /&gt;[[Qingdao Jonoon F.C|Qingdao Jonoon]]&lt;br /&gt;[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] &lt;br /&gt;[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]&lt;br /&gt;[[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]&lt;br /&gt;[[Kitchee SC|Kitchee]]&lt;br /&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
}}
'''Blaž Slišković''' (rođen [[30. maj]]a [[1959]]) je [[Bosanci|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]ni trener, te bivši [[nogometaš]].

==Karijera==
[[Nadimak]] mu je bio &quot;Balkanski Maradona&quot;, a igrao je na poziciji veznog igrača. Bio je poznat po svojim čuvenim golovima iz kornera tj. udaraca iz ugla. Predviđali su mu veliku karijeru u inostranstvu, međutim jedan divljački start mu je onemogućio napredak u karijeri i nastup na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|SP 1982.]]&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/sport/nogomet/sp-je-uklet-dinamovce-a-manchester-clanak-140009 Večernji list] Tomislav Dasović: SP je uklet za dinamovce, a i za Manchester, 14. maj 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bhdani.com/arhiva/124/citanka24.htm BH Dani br.124] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130525081830/http://bhdani.com/arhiva/124/citanka24.htm |date=25 Maj 2013 }} Miljenko Jergović: Nogometni lomovi, 15. oktobar 1999.&lt;/ref&gt;

&quot;Baka&quot; je bio poznat kao boem, u pravom smislu te riječi. Pravila sportskog života za njega nisu postojala, često je bježao iz karantena te sa priprema za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|jugoslavensku reprezentaciju]], za koju je upisao 26 nastupa i postigao 3 gola. Njegova utakmica života za reprezentaciju bila je protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] [[1984.]] u kvalifikacijama za [[OI 1984.|Olimpijske igre]] u [[Los Angeles]]u, kada je od 5 golova on postigao dva, a za dva asistirao. Svi tadašnji fudbalski eksperti predviđali su mu veliku karijeru, ali njegovo boemstvo i nesportski život su ga u tome spriječili.

Što se internacionalne karijere tiče igrao je u italijanskoj [[Pescara Calcio|Pescari]], francuskim klubovima [[RC Lens|Lensu]] i [[FC Mulhouse|Mulhouseu]]. Nakon osamostaljivanja [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] postaje član [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]], a karijeru završava u [[Mostar]]u u svom [[HŠK Zrinjski|Zrinjskom]].

Kasnije je postao uspješan trener kao što je bio i uspješan fudbaler. Bio je [[Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|selektor]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije BiH]], te je bio na pragu plasmana na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|SP 2006.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Jednu sezonu je bio trener [[HNK Hajduk Split|HNK Hajduka]] iz [[Split]]a s kojim je bio prvi na tabeli dok ga 8 utakmica prije kraja te šampionske sezone nije smijenio i naslijedio [[Igor Štimac]]. Zatim preuzima [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]. Nakon 5 godina i poraza od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|reprezentacije Mađarske]] 3-1 &quot;Baka&quot; daje ostavku na mjesto selektora i posvećuje se samo Zrinjskom, s kojim osvaja jedno treće i jedno drugo mjesto, ali ne ostvaruje zapažen uspjeh u evropskim takmičenjima, ispada jednom u prvom, a jednom u drugom pretkolu [[Kup UEFA|kupa UEFA-e]].

Jednom je prilikom nezadovoljan suđenjem na utakmici [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige BiH]] zajedno sa svojom ekipom napustio teren zbog čega je bio kažnjen sa 2.500 [[Konvertibilna marka|KM]].

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Blaž Slišković}}

{{Jugoslavenski nogometaš godine}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Treneri Hajduka}}
{{Treneri FK Željezničar Sarajevo}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Slišković, Blaž}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Mulhousea]]
[[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]]
[[Kategorija:Nogometaši Stade Rennaisa]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Pescare]]
[[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]]
[[Kategorija:Nogometaši Hrvatskog dragovoljca]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Trener godine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]</text>
      <sha1>mq15m77zmwb8das4hfo35ovsw2upsdu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dresden</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16279</id>
    <revision>
      <id>3830688</id>
      <parentid>3683022</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:53:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3666" sha1="73pz6i7wrntpy229edqnn02imb35s2u" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija naselje/Njemačka
| ime                   = Dresden
| drugo_ime             = 
| vrsta                 = grad
| službeni_naziv        = 
| slogan                =
| nadimak               = 
| Slika                 = Dresden-Frauenkirche-View.from.top.08.JPG
| SlikaInfo             = Pogled na Drezden
|Grb                     = Dresden_Stadtwappen.svg
| SrednjiNivoVlasti     = [[Saksonija]]
| okrug                 = 
| općina                = 
| širina_stepeni        = 51| širina_minuta = 3| širina_sekundi =0 | širina_SJ =N 
| dužina_stepeni        = 13| dužina_minuta = 44| dužina_sekundi =0 | dužina_IZ = E
|Nadmorska visina      =  113
| Površina              = 328.8
| Stanovništvo          = 517052
| StanovništvoGodina    = 2009
| Načelnik         = Dirk Hilbert
| NačelnikStranka = FDP
|Pozivni broj            = 0351
|Poštanski broj          = 01 001 - 01 462
|Registarska oznaka      = DD
| karta                 = 
| karta_lokacija        = Njemačka
| Web                   = www.dresden.de
| bilješka              = 
}}
'''Drezden''' ([[njemački jezik|njem]]. ''Dresden'') jest [[glavni grad]] [[njemačke savezne pokrajine]] [[Saksonija|Saksonije]] (''Freistaat Sachsen''). Nalazi se u dolini rijeke [[Laba|Elbe]]. U Drezdenu živi oko 480.000 stanovnika, a 800.000 u širem gradskom području.

Grad je važan kulturni, politički i ekonomski centar. Od industrije prednjače: automobilska, izrada poluprovodnika, satova i optičkih instrumenata. 
Zbog svog izuzetnog kulturno-historijskog značaja poznat je pod imenom &quot;Firenca na Elbi&quot; (njem: Elbflorenz). Grad ima naročito mnogo spomenika iz doba [[barok]]a: Opera Semper (nazvana po arhitekti), Palata Cvinger, Bogorodičina protestantska crkva (Frauenkirche), Dvorska rimokatolička crkva (Hofkirche) itd.

[[13. februar|13.]]-[[14. februar]]a [[1945]], Drezden je teško bombardovan od strane savezničke avijacije. Poginulo je preko 25000 ljudi, a oko 80% grada bilo je uništeno. Ovaj napad je ostao veoma kontroverzna tema za historičare, jer sa vojnog stanovišta nije imao mnogo smisla.

Mnogi od spomenika kulture su obnovljeni poslije rata.

== Galerija ==
&lt;br&gt;&lt;gallery class=center caption=&quot;Dresden&quot;&gt;
Dresden-2108-Elbpanorama-Sekundogenitur-Staendehaus-Residenz-Hofkirche-Zwinger-2015-gje.jpg|Panorama
Dresden-2156-Bruehlsche Terrasse-Kunstakademie-Sekundogenitur-Staendehaus-Hofkirche-Semperoper-2015-gje.jpg|Brühlsche Terrasse
Dresden-2172-Bruehlsche Terrasse-Kunstakademie-2015-gje.jpg|Kunstakademie
Dresden-2256-Hofkirchenturm vom Zwinger-2015-gje.jpg|Hofkirche
Dresden-2316-Residenz-Semperoper vom Hausmannsturm-2015-gje.jpg|Semperoper
Dresden-2388-Zwinger aus Motel One-2015-gje.jpg|Zwinger
Dresden-2394-Zwinger-Kronentor-2015-gje.jpg|Zwinger
Goldener Reiter.JPG|Friedrich August I.
Canaletto (I) 006.jpg|Drezden: pijaca sa Bogorodičinom crkvom (slika iz 18. vijeka, autora Bernarda Belota)
Dresden-2350-Neumarkt-Frauenkirche-2015-gje.jpg|Frauenkirche
Dresden-1602-Blaues Wunder-2008-gje.jpg|Blaues Wunder
S-Bahn Dresden Map.png|Mapa željeznice
&lt;/gallery&gt;

== Vanjski linkovi ==
* {{Commons|Dresden}}
* [http://www.dresden.de Službena stranica]
* [http://www.dresden.info/ Dresden.info travel guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220131225024/https://www.dresden.info/ |date=31. 1. 2022 }}
* [http://www.gulli.com/news/26020-tu-dresden-weiht-neuen-supercomputer-ein-2015-05-14 TU Dresden weiht neuen Supercomputer ein]{{Mrtav link}}

{{Gradovi u Njemačkoj}}
{{Glavni gradovi pokrajina Savezne Republike Njemačke}}

[[Kategorija:Gradovi u Saksoniji]]
[[Kategorija:Glavni gradovi njemačkih pokrajina]]</text>
      <sha1>73pz6i7wrntpy229edqnn02imb35s2u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donja Saksonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16332</id>
    <revision>
      <id>3830689</id>
      <parentid>3812158</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:53:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5107" sha1="i7op6mylvunh56bi3x5l7gljebg16z3" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u Njemačkoj
| izvorno_ime                = Land Niedersachsen
| zvanično_ime               = Savezna država Donja Saksonija
| vrsta                      = [[Njemačke savezne pokrajine|Savezna pokrajina]]
| slika_zastava              = Flag_of_Lower_Saxony.svg
| slika_grb                  = Coat_of_arms_of_Lower_Saxony.svg
| slika_karta                = {{maplink|frame=y|plain=yes|frame-align=center|zoom=5|type=shape&lt;!--line--&gt;|id=|stroke-color=|stroke-width=2|frame-lat=51.1|frame-long=11.0|frame-width=250|frame-height=300}}
| koordinate                 = {{coord|52|45|22|N|9|23|35|E|display=inline}}
| sjedište_vrsta             = Glavni grad
| sjedište                   = [[Hannover]]
| površina_ukupno            = 47614.07
| stanovništvo_ukupno        = 8003421
| stanovništvo_datum         = 31. 12. 2021
| vladajuće_tijelo           = [[Landtag Donje Saksonije]]
| vođa_partija               = SPD
| vođa_titula                = Premijer
| vođa_ime                   = [[Olaf Lies]]
| iso_kod                    = DE-NI
| veb-sajt                   = {{URL|https://www.niedersachsen.de/}}
}}
'''Donja Saksonija''' ([[Njemački jezik|njemački]]: Niedersachsen) je [[njemačka]] [[Njemačke savezne pokrajine|savezna pokrajina]]. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu države i zauzima površinu od 47.624&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; s [[Glavni grad|glavnim gradom]] [[Hannover]]om.
S populacijom od oko 8 miliona stanovnika, četvrta je najmnogoljudnija i površinski druga najveća pokrajina Njemačke.

Nešto manje od 20% teritorije Donje Saksonije je određeno za parkove prirode: Dümmer, Elbhöhen-Wendland, Brijest-Lappwald, Harz, Lüneburger Heide, Münden, Terra.vita, Solling-Vogler, Jezero Steinhude, Südheide, Weser Uplands, Wildeshausen Geest i Bourtanger Moor-Bargerveen.&lt;ref&gt;[http://www.nlwkn.niedersachsen.de/portal/live.php?navigation_id=8360&amp;article_id=122305&amp;_psmand=26 ''Parkovi prirode u Donjoj Saksoniji''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160115115714/http://www.nlwkn.niedersachsen.de/portal/live.php?navigation_id=8360&amp;article_id=122305&amp;_psmand=26 |date=15 Januar 2016 }} Pristupljeno 22.12.2015.&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Prirodnu granicu na sjeveru Donje Saksonije čine obale [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] i donji i srednji tok rijeke [[Laba|Elbe]], iako dijelovi grada [[Hamburg]]a, koji se na nalazi u ovoj pokrajini, leže južno od Elbe.

Na jugoistoku graniči sa Harzom, niskim gorjem koji čini dio njemačkog centralnog gorja. Sjeveroistočni i zapadni dio pokrajine, tj. oko tri četvrtine ukupne teritorije, leži na sjevernonjemačkoj nizini. Južni dio pokrajine je brdovit i čine ga: Weserbergland, Untereichsfeld, Leine, Elm i Brunswick. Na sjeveroistoku se nalazi Lüneburg Heath, kojim dominira siromašno pješćano zemljište dok u centralnoistočnom i jugoistočnom dijelu postoje produktivna zemljišta sa visokom prirodnom plodnošću zemljištu. U takvim uslovima, dobro je razvijena [[poljoprivreda]].

Od većih rijeka tu su: [[Aller]], [[Vezer]], [[Ems]] i Elba.

Najviši vrh pokrajine je Wurmberg (971 m), u blizini Harza.

== Klima ==
Donja Saksonija klimatski spada u umjereni pojas centralne Evrope i nalazi se u zoni tranzicije između okeanske klime koja vlada u [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Evropi]] i kontinentalne klima kojom se odlikuje [[Istočna Evropa]]. Ova tranzicija je jasno uočljiva u pojedinim dijelovima pokrajine. Na sjeverozapadu, pod uticajem Sjevernog mora, temperatura tokom godine  vrlo malo oscilira s većom količinom padavina. Prema jugu, klima sve više ima odlike kontinentalne klime, što je izraženo jasnijim varijacijama između temperature ljeti i zimi a također i promjenivim količinama padavina, u zavisnosti od godišnjeg doba. 
Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 8&amp;nbsp;°C.

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Landkreise Niedersachsen-en.svg|300px|mini|desno|Podjela pokrajine na distrikte]]
Pokrajina je podijeljena na 38 distrikta (''Landkreise'' ili ''Kreise'') koji su prikazani na slijedećoj slici.

== Stanovništvo ==
{{Starost sekcija}}
Prema podacima s kraja 2013. godine, u pokrajini je živjelo ukupno 7.790.559 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi 160 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i niža je od njemačkog prosjeka. Kao i u ostalim njemačkim pokrajinama i ovdje živi veliki broj stranaca. Njihov broj je dat u slijedećoj tabeli s naznačenom državom iz koje vode porijeklo.

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;background:#efefef;&quot;|Br.
! style=&quot;background:#efefef;&quot;|Nacionalnost
! style=&quot;background:#efefef;&quot;|Broj (2013.)
|-
|1||{{ZD|TUR}}|| 95.470
|-
|2||{{ZD|POLJ}}|| 56.054
|-
|3||{{ZD|HOL}}|| 30.048
|-
|4||{{ZD|ITA}}|| 23.272
|-
|5||{{ZD|RUS}}|| 18.118
|-
|6||{{ZD|SRB}}|| 17.460
|-
|7||{{ZD|GRČ}}|| 15.427
|-
|8||{{ZD|RUM}}|| 12.237
|}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20020802093404/http://www.niedersachsen.de/ Službena stranica pokrajine]

{{Commonscat|Lower Saxony}}
{{Pokrajine u Njemačkoj}}

[[Kategorija:Pokrajine u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Donja Saksonija]]</text>
      <sha1>i7op6mylvunh56bi3x5l7gljebg16z3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wittenberg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17074</id>
    <revision>
      <id>3830690</id>
      <parentid>3658126</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:54:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1988" sha1="4cexsombbp8yniy10g2iktd5u4t1m9h" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija naselje/Njemačka
  |Grb                     = DEU Wittenberg COA.svg
| ime                   = Wittenberg
| širina_stepeni        = 51| širina_minuta = 51| širina_sekundi =0 | širina_SJ =N 
| dužina_stepeni        = 12| dužina_minuta = 39| dužina_sekundi =0 | dužina_IZ = E
| karta                 = 
| karta_lokacija        = Njemačka
  |ImeSrednjegNivoaVlasti  = [[Njemačke savezne pokrajine|Pokrajina]]
  |SrednjiNivoVlasti       = [[Saksonija-Anhalt]]
  |Stanovništvo            = 47131
  |StanovništvoGodina      = 2011
  |StanovništvoUrban       = 
  |StanovništvoUrbanGodina = 
  |StanovništvoMetro       = 
  |StanovništvoMetroGodina = 
  |StanovništvoProcjena    = 
  |StanovništvoGodina2     = 
  |Površina                = 240.32
  |Nadmorska visina        = 75
  |Pozivni broj            = 03491, 034920, 034928, 034929
  |Poštanski broj          = 06886, 06888, 06889, 06895
  |Registarska oznaka      = WB
  |VrstaNaselja            = grad
  |Načelnik                = Eckhard Naumann 
  |NačelnikIzabran         = 
  |NačelnikTitula          = Bürgermeister
  |NačelnikStranka         = [[SPD]]
  |Web                     = www.wittenberg.de
  |Slika                   = Wittenberg Market square.JPG
  |SlikaInfo               = Wittenberg
}}
[[Datoteka:Lutherstadt Wittenberg 09-2016 photo08.jpg|mini|desno|Wittenberg]]
'''Wittenberg''', [[Saksonija-Anhalt]] ([[Njemačka|Savezna Republika Njemačka]]), 46.837 (30. 6. 2005) stanovnika, 128,93 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, nalazi se na obali rijele [[Laba|Elbe]].

Duboko ogorčen takvim načinom davanja oprosta [[Martin Luther]] je 31. oktobra 1517. na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve.

== Vanjski linkovi ==
* http://www.wittenberg.de 
* https://web.archive.org/web/20190902210248/https://www.martinluther.de/ 

{{Commons|Wittenberg}}
{{stub-grad}}

[[Kategorija:Gradovi u Saksoniji-Anhaltu]]</text>
      <sha1>4cexsombbp8yniy10g2iktd5u4t1m9h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija Njemačke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19017</id>
    <revision>
      <id>3830695</id>
      <parentid>3409654</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:12:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70867" sha1="4jc7gxuclkqyqophmd6dycooa9nnjdf" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Čišćenje}}
'''Historija Njemačke''' kao posebne regije [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] može se pratiti još od doba [[Rimsko Carstvo|rimskog]] komandanta [[Julije Cezar|Julija Cezara]], koji je želio osvojiti, za Rimljane neosvojivo područje istočno od [[Rajna|Rajne]], poznato kao [[Germanija]] a koje se nalazilo nasuprot Galije (dijelom današnja Francuska) koju je ranije osvojio. Pobjeda [[Germani|germanskih]] plemena u [[Bitka u Teutoburškoj šumi|bici kod Teutoburške šume]] 9. n. e. spriječila je pripajanje njihove teritorije od strane [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Nakon pada Rimskog carstva, [[Franci]] su osvojili zapadna germanska plemena. Kada je [[Franačka]] bila podijeljena između nasljednika [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] 843. n. e., istočni dio je postao [[Istočna Franačka]]. [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I]] je 962. n. e. postao prvi car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], srednjovjekovne njemačke države.

Tokom [[Razvijeni srednji vijek|razvijenog srednjeg vijeka]] regionalne vojvode, knezovi i biskupi su došli na vlast umanjujući vlast careva. [[Martin Luther]] je 1517. vodio [[Reformacija|protestantsku reformaciju]] protiv [[Katolička Crkva|Katoličke crkve]] i time je sjeverni dio zemlje postao protestantski, dok je južni dio ostao katolički. Dva dijela Svetog rimskog carstva sukobili su se tokom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] (1618 – 1648), koji je bio poguban za 20.000.000 civila. Godina 1648. je označila kraj Svetog rimskog carstva i početak modernih nacija-država, sa Njemačkom podijeljenom u brojne nezavisne države, kao što je [[Pruska]], [[Bavarska]] i [[Saksonija]].

Nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i [[Napoleonovi ratovi|Napoleonovih ratova]] (1803 – 1815), dolazi do pada [[Feudalizam|feudalizma]], a pripadnici [[Politička filozofija|političke filozofije]] [[Liberalizam|liberalizma]] i ideologije [[nacionalizma]] dolaze u sukob sa pripadnicima [[Konzervativizam|konzervativizma]]. [[Njemačka revolucija 1848-1849 godine]] nije uspjela. [[Industrijska revolucija]] je modernizirala njemačku privredu, što je dovelo do brzog rasta gradova i do pojave [[Historija socijalizma|Socijalističkog pokreta]] u Njemačkoj. Pruska, čiji je glavni grad bio Berlin, je postala još jača. Njemački univerziteti su postali svjetski centri za [[Nauka|nauku]] i [[Humanističke nauke|humanističke nauke]], a [[muzika]] i [[umjetnost]] su doživjele procvat. Ujedinjenje je ostvareno osnivanjem [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] 1871. pod vodstvom pruskog kancelara [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]]. Novi [[Reichstag (njemačko carstvo)|Reichstag]], sa izabranim članovima parlamenta imao je ograničenu ulogu u carskoj vlasti. Njemačka se pridružila drugim silama u [[Njemačko kolonijalno carstvo|kolonijalnom širenju u Africi i na Tihom okeanu]].

Njemačka je bila najjača sila na evropskom kontinentu. Do 1900, njen ubrzan razvoj industrijskaeekonomije je nadmašio [[Velika Britanija|britansku]], omogućavajući pomorsku trku i agresivnu vanjsku politiku. Njemačka je vodila [[Centralne sile]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] (1914 – 1918) protiv Francuske, Velike Britanije Rusije i SAD-a. Poražena i djelimično okupirana, Njemačka je bila primorana platiti [[Ratna odšteta|ratnu odštetu]] prema [[Versajski sporazum|Versajskom sporazumu]]. Također, bila je lišena svih svojih kolonija, kao i dijelova zapadne [[Poljska|Poljske]] i oblasti [[Alsace-Lorrine|Alzasa i Lorene]]. [[Njemačka revolucija 1918. godine|Njemačkom revolucijom]] (1918 – 1919) svrgnut je car, što dovodi do uspostavljanja [[Vajmarska Republika|Vajmarske Republike]], koju je karakterisala nestabilna parlamentarna demokratija.

Ranih 1930-ih, svijet je pogodila [[velika depresija]] koja je imala teške posljedice po Njemačku praćene velikim porastom nezaposlenosti i izgubljenim povjerenjem Nijemaca u njihovu vladu. [[Nacisti]] pod vodstvom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] su 1933. došli na vlast i uspostavili [[Totalitarizam|totalitarni]] režim. Politički protivnici su ubijani ili zatvarani. [[Nacistička Njemačka]] je agresivnom vanjskom politikom preuzela kontrolu nad [[Austrija|Austrijom]] i dijelovima [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], a njena [[invazija na Poljsku]] je pokrenula [[Drugi svjetski rat]]. Nakon potpisivanja [[Sporazum Molotov-Ribentrop pakt|sporazuma sa Sovjetskim savezom]] 1939, Hitler i [[Josif Staljin|Staljin]] su podijelili [[Istočna Evropa|Istočnu Evropu]]. Nakon toga u proljeće 1940. nacistička Njemačka pokreće [[blitzkrieg]] koji je zahvatio [[Skandinavija|Skandinaviju]], zemlje [[Beneluks]]a i [[Francuska|Francusku]]. Na ovaj način bila je ostvarena kontrola nad gotovo svim državama [[Zapadna Evropa|Zapadne Evrope]] osim  Velike Britanije. Hitler je [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|napao Sovjetski savez]] u junu 1941. U Njemačkoj i okupiranim područjima vršio se sistematski program [[genocid]]a poznat kao [[Holokaust]] u kojem je ubijeno šest miliona [[Jevreji|Jevreja]], kao i pet miliona [[Poljaci|Poljaka]], [[Romi|Roma]], [[Rusi|Rusa]] i drugih. Godine 1942. njemačka invazija na Sovjetski savez je posrnula, a nakon što su Sjedinjene Američke Države ušle u rat, Britanija je postala osnova za masivno anglo-američko bombardovanje njemačkih gradova. Njemačka se borila na više frontova između 1942. i 1944. godine, međutim, nakon savezničke [[invazija na Normandiju|invazije na Normandiju]] (u junu 1944. godine), njemačka vojska je gurnuta nazad do konačnog kolapsa u maju 1945.

Pod okupacijom od strane saveznika, njemačke teritorije su bile odvojene, a [[Hladni rat]] je rezultirao podjelom zemlje na demokratsku [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] i komunističku [[Istočna Njemačka|Istočnu Njemačku]]. Milioni nijemaca pobjegli su iz komunističke u Zapadnu Njemačku, koja je doživjela brzu ekonomsku ekspanziju i postala dominantna ekonomija u zapadnoj Evropi. Zapadna Njemačka je ušla u [[NATO]] 1950. ali bez pristupa nuklearnom oružju. [[Francusko-njemačko odnosi|Francusko-njemačko prijateljstvo]] postalo je osnova za političku integraciju Zapadne Evrope u [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. [[Berlinski zid]] je uništen 1989, [[Sovjetski Savez]] je propao a Istočna Njemačka se ponovo [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ujedinila sa Zapadnom Njemačkom]] 1990. Njemačka je 1998. bila jedna od zemalja osnivača [[eurozona|eurozone]]. Njemačka postaje jedna od ekonomski najmoćnijih zemalja Evrope, doprinoseći oko jedne četvrtine godišnjeg [[bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] eurozone. Njemačka je 2010. odigrala ključnu ulogu u pokušaju rješavanja eksalacije krize eura, a posebno u vezi Grčke i drugih južnoevropskih naroda.

== Prahistorija ==
Otkriće [[Mauer 1]] mandibule 1907. pokazuje da su drevni ljudi bili prisutni u Njemačkoj prije najmanje 600.000 godina. Najstarije kompletno lovačko oružje u svijetu je otkriveno u rudniku uglja u Schoningenu u Njemačkoj 1995. godine. Dolina Neander u Njemačkoj je mjesto gdje je 1856. otkriven i prepoznat prvi ikada ne-moderni ljudski fosil nove vrste ljudi nazvan Neandertalac. Prvi fosil neandertalca je star 40.000 godina. Također, dokaz modernih ljudi je pronađen u pećinama Jura kod Ulma. Nalazi uključuju kosti starih ptica, bjelokosti mamuta i flaute koje su stare 42.000 godina i spadaju u najstarije muzičke instrumente ikada pronađene.

== Germanska plemena (750. p. n. e. - 768) ==

=== Migracije i osvajanja ===
{{Glavni|Germani|Germanija}}Pretpostavlja se da se [[etnogeneza]] germanskih plemena dogodila u vrijeme [[Nordijsko bronzano doba|Nordijskog bronzanog doba]], ili najkasnije u vrijeme [[predrimsko željezno doba|predrimskog željeznog doba]]. Iz južne Skandinavije i sjeverne Njemačke, plemena su se počela širiti na jug, istok i zapad u 1. stoljeću p. n. e. te dolaze u kontakt sa [[Kelti|keltskim]] plemenima [[Galija|Galije]], kao i iranskim, [[baltik|baltičkim]] i [[slavenski narodi|slavenskim]] plemenima u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]]. Malo se zna o ranoj germanskoj historiji, osim kroz knjigovodstvene interakcije Rimskog carstva, etimoloških istraživanja i arheoloških nalaza.

U prvim godinama 1. stoljeća, rimske legije su sprovodile dugu kampanju u Njemačkoj, na području sjeverno od gornjeg [[Dunav|Dunava]] i istočno od [[Rajna|Rajne]], u pokušaju da se prošire granice carstva i skrati njihova granična linija. Oni su pokorili nekoliko germanskih plemena, kao što su [[Cherusci]]. Plemena postaju upoznata sa rimskom taktikom ratovanja zadržavajući svoj plemenski identitet. U 9. godini, Cheruscki poglavica po imenu [[Arminius]] je porazio rimsku vojsku u [[bitka kod Teutoburg Foresta|bici kod Teutoburg Foresta]]. Tom pobjedom je zaustavljeno rimsko prodiranje u germanski teritorij i rođena je njemačka historija. Moderna Njemačka, istok [[Rajna|Rajne]], ostala je izvan rimskog carstva. Germanska plemena su se 100. godine naselila pored rimske granice na Rajni i Dunavu, zauzimajući većinu područja moderne Njemačke.

U 3. stoljeću brojna germanska plemena [[Alemani|(Alemani]], [[Franci]], [[Bavari]], [[Chati]], [[Saksonci]], [[Frisi]], [[Sikambri]] i [[Turingi]]) su probili rimsku granicu na Dunavu. Sedam velikih njemačkih plemena ([[Vizigoti]], [[Ostrogoti]], [[Vandali]], [[Burgundi]], [[Langobardi]], [[Sasi]] i [[Franci]]) su se preselili na zapad i učestvovali u [[pad Rimskog carstva|padu Rimskog carstva]] i transformaciji starog [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. U nenaseljene dijelove današnje Njemačke invazija Huna dovela je do početka perioda migracije. Hunska hegemonija Njemačke trajala je do 469. godine.

=== Plemenska vojvodstva ===
Plemenska vojvodstva u Njemačkoj su uglavnom područja starih njemačkih plemena u regionu, posebno na istoku. U 5. stoljeću je germanska migracija dovela niz barbarskih plemena iz Rimskog carstva. Plemena koja su postala stabilna plemenska vojvodstva su [[Alemani]], [[Turinzi]], [[Saksonci]], [[Franci]]. [[Burgundi]] i [[Rugi]]. Oni su stvorili rana [[Vojvodstvo|vojvodstva]] koja nisu bila definisana strogom administrativnom granicom, nego na području naselja velikih germanskih [[Pleme (višeznačnica)|plemena]]. U narednih nekoliko vijekova, neka plemena su ratovala, migrirala i spajala sa drugim plemenima. Sva ova plemena u Germaniji su na kraju potčinili [[Franci]]. Međutim, ostaci nekoliko matičnih vojvodstava su danas preživjele kao države ili regije modernih zemalja [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]: njemačke regije [[Švabija]], [[Bavarija]] i [[Saksonija]]; i francuske regije [[Burgundija]] i [[Lorena (regija)|Lorena]]. Njemačka plemena na istoku su osnovala vojvodstva kao što je [[Brandeburg]] i [[Pruska]], a na jugu [[Kranjska]], [[Štajerska (pokrajina)|Štajerska]] i [[Austrija]] koja će postati država Austrija.

=== Franačko carstvo ===
{{Glavni|Franačka}}Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], Franci su stvorili carstvo sa kraljevima iz dinastije [[Meroving dinastija|Merovinga]] i pokorili druga germanska plemena. Franački kraljevi su osvojili sjevernu Galiju 486, [[Švabija]] je postala vojvodstvo u okviru Franačkog carstva 496. nakon [[bitka kod Tolbiaca|bitke kod Tolbiaca]], a 530. Saksonci i Franci su uništili kraljevinu [[Tiringija|Tiringiju]]. U 5. i 6. stoljeću Franački kraljevi su osvojili nekoliko drugih germanskih plemena i kraljevina. Kralj [[Klotar I]] (558 - 561) vladao je većim dijelom teritorija koje je danas Njemačka i pravio je pohode u Saksoniji, dok je jugoistočna današnja Njemačka i dalje bila pod utjecajem [[Ostrogoti|Ostrogota]]. Saksonci su naseljavali područje do rijeke [[Unstrut (rijeka)|Unstrut]].

Regioni Franačkog carstva su mogli da budu kneževine samo ako njihovi domaći kneževi budu u krvnom srodstvu sa Merovingskom dinastijom. Franački kolonisti su bili ohrabreni da se nasele u novoosvojene teritorije. Lokalnim germanskim plemenima je bilo dopušteno da sačuvaju svoje zakone samo ako pređu na kršćanstvo.

Njemačke teritorije su postale dio regiona [[Austrazija]] (Istočna zemlja) u sjeveroistočnom dijelu Franačkog carstva. U cjelini, Austrazija je činila dijelove današnje [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Belgija|Belgije]], [[Luksemburg|Luksemburga]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Nakon smrti Franačkog kralja [[Klodvig I|Klodviga I]] 511, njegova četiri sina su podijelila carstvo. Austrazija je prvo bila nezavisno vojvodstvo u Franačkom carstvu, a zatim vojvodstvo u okviru Franačkog carstva, i na kraju uništena i podijeljena na nekoliko vojvodstava.

Franački kralj [[Karloman, franački|Karloman]] je 743. pokrenuo rat protiv saksonaca, jer su se saksonci ujedinili sa Bavarima kako bi dobili nezavisnost. Kralj [[Pipin III]] je 751. bio pomazan od strane Crkve. Sada su Franački kraljevi bili postavljeni kao zaštitnici [[papa|pape]]. Kralj [[Karlo Veliki]] je pokrenuo višedecenijsku vojnu kampanju protiv svojih bezbožnih rivala [[Saksonci|Saksonaca]] i [[Avari|Avara]]. Ustanak u Saksoniji i ratovi su trajali od 772. do 804. Saksonci i Avari su na kraju poraženi, narod je nasilno prešao na [[Kršćanstvo|hrišćanstvo]], a zemlja je pripojena [[Karolinško Carstvo|Karolinškom Carstvu]].

== Srednji vijek ==
{{Glavni|Istočna Franačka|Sveto Rimsko Carstvo|Kraljevina Njemačka}}
=== Karlo Veliki ===
{{Glavni|Karlo Veliki}}Nakon smrti Franačkog kralja [[Pipin Mali|Pipina Malog]] 768, njegov sin Karlo konsolduje komandu nad svojim carstvom i postaje poznat kao &quot;Karlo Veliki&quot; ili &quot;Karlo&quot;. [[Karlo Veliki]] je od 771. do svoje smrti 814. proširio Karolinško carstvo na sjevernu Italiju i teritorij svih zapadno germanskih naroda, uključujući i Saksonce i Bavarce. Karlova vlast je potvrđena njegovim krunisanjem za cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] 800. od strane [[papa Lav III|pape]] za [[Božić]] u Rimu. Od tada je carska palata (Kaiserpfalzen), koja se nalazi u [[Aachen|Aachenu]], postala ekonomski i kulturni centar.

Borba između Karlovih unuka prouzrokovala je da se Karolinško carstvo podijeli na nekoliko dijelova [[Ugovor u Verdunu|Ugovorom u Verdunu]] (843. godine), [[Ugovor u Mersenu|Ugovorom u Mersenu]] (870. godine) i [[Ugovor u Ribemontu|Ugovorom u Ribemontu]]. &amp;nbsp;Njemačke regije su došle pod vlast [[Istočna Frankija|Istočne Frankije]]. Od 919. do 936. germanski narodi ([[Franci]], [[Saksonci]], [[Švabije]] i [[Bavarci]]) su bili ujedinjeni pod vlašću [[Henri Fauler|Henrija Faulera]], vojvode od Saksonije, koji je uzeo titulu kralja.

=== Oton Veliki ===
{{Glavni|Oton I, car Svetog Rimskog Carstva}}[[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I Veliki]] je krunisan za kralja u Aachenu 936. godine, a njegova krunidba kao cara od strane pape u Rimu 962. godine stvorilo je [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Oton je ojačao kraljevsku vlast ponovnim davanjem starih Karolinških prava nad crkvenim imenovanjima. Oton je oteo od plemića ovlasti imenovanja biskupa i igumana, koji su bili pod njihovom kontrolom. Pored toga, Oton je oživio stari Karolinški program imenovanja misionara u pograničnim zemljama. Oton je nastavio da podržava [[celibat]] za sveštenike, pa crkvena imenovanja nikada nisu postala nasljedna. On je davao zemljišta za izgradnju crkve i imenovao biskupe. Na ovaj način, Oton je bio u stanju da uspostavi nacionalnu crkvu. Vanjska prijetnja kraljevini su bili [[Ugarska|Ugari]] koje je porazio u [[bitka kod Lehfelda|bici kod Lehfelda]] 955. Također je porazio i [[slaveni|slavene]] između rijeke Elbe i Odre. Oton je umarširao i u Rim i skinuo [[papa Ivan XII|papu Ivana XII]] sa trona i godinama varao izbor pape, postavljajući čvrsti presedan carske kontrole pape u godinama koje dolaze.

Za vrijeme vladavine sina cara Konrada II, [[Henrik III, car Svetog Rimskog Carstva|Henrika III]] (1039 - 1056), carstvo je podržalo reformu crkve - mir Božiji, zabrana [[Simonija|simonije]] (kupovina svešteničkih kancelarija) i [[celibat]] sveštenika, carska nadležnost nad papom je dostigla vrhunac. U polemici koja je počela između [[Henrik IV, car Svetog Rimskog Carstva|Henrika IV]] i [[papa Grgur VII|pape Grgura VII]] oko imenovanja u crkvenim uredima, car je bio primoran, nakon izopštenja, da prizna papu 1077. u Kanosu. Privremeno pomirenje je postignuto 1122. između [[Henrik V, car Svetog Rimskog Carstva|Henrika V]] i pape. Posljedice ovog spora su bile slabljenje Otonove crkve (Reichskirche), kao i jačanje carskih sekularnih kneževa.

Vrijeme između 1096. i 1291. je bilo doba [[krstaški ratovi|krstaških ratova]]. Viteške vjerske naredbe su uspostavljene, uključujući i [[vitezovi templari|vitezove templare]], vitezove sv. Ivana ([[gostoljubivi vitezovi]]) i [[Teutonski red]]. Izraz sacrum imperium (Sveto carstvo) je prvi put korišten za vrijeme vladavine Fridriha I, a prvi put je dokumentovano 1157.

=== Hanza liga ===
{{Glavni|Hanza}}[[Hanza|Hanza liga]] je bila trgovački i odbrambeni savez trgovačkih gradova u sjevernoj i srednjoj Europi radi odbrane trgovačkih luka na [[Baltičko more|Baltičkom]] i [[Sjeverno more|Sjevernom moru]] koji su povezani plovnim rijekama tokom kasnog srednjeg vijeka (12. do 15. stoljeća). Svaki pridruženi grad je zadržao svoj pravni sistem i, sa izuzetkom [[Slobodni carski grad|slobodnih carskih gradova]], imao ograničen stepen političke autonomije. Osnivanjem lige između gradova [[Lübeck]] i [[Hamburg]], trgovci su surađivali u cilju jačanja i kombiniranja svoje ekonomske imovine, poput osiguranja trgovačkih pravaca i poreznih povlastica, radi kontrole cijena i bolje zaštite i stavljanja na tržište svojih roba. Važni trgovinski centri unutar carstva, poput [[Köln|Kelna]] na rijeci [[Rajna|Rajni]] i [[Bremen|Bremena]] na Sjevernom moru, su se pridružili savezu što je rezultiralo većim diplomatskim poštovanjem. Hanza liga je tokom svog vrhunca održavala trgovinu sa gotovo svim gradovima od [[London|Londona]] i [[Edinburgh|Edinburga]] na zapadu do [[Veliki Novgorod|Novgoroda]] i [[Bergen|Bergena]] na istoku. Do kraja 14. stoljeća moćna liga je svoje potrebe nametala i vojnim putem što je kulminiralo [[Drugi Hanza-danski rat|ratom sa Kraljevinom Danskom]] (1361 - 1370). Hanza liga je uništena nizom faktora kao što su [[kriza 15. stoljeća]], prebacivanje komercijalne kontrole teritorijalnim vladarima, [[srebrna kriza]] i marginalizacija euroazijske trgovačke mreže.

=== Proširenje na istok ===
Njemačka kolonizacija i stvaranje novih gradova i sela započela je u velikoj mjeri naseljavanje teritorija istočno od rijeke [[Laba|Elbe]], kao što su [[Bohemija]], [[Šlezija]], [[Pomeranija]] i [[Livonija]]. Počevši od 1226, [[Teutonski vitezovi]] su počeli osvajanje [[Pruska|Pruske]]. Oni su [[Prusi|pruse]] porazili i pokrstili. Tada su osnovali mnoge njemačke gradove na istočnoj obali Baltičkog mora.

=== Crkva i država ===
[[Henrik V, car Svetog Rimskog Carstva|Henrik V]] (1086 - 1125), praunuk cara Konrada II, postao je car Svetog Rimskog Carstva u jeku građanskog rata. U nadi da će dobiti potpunu kontrolu nad crkvom unutar carstva, Henrik V je imenovao Adalberta od Sarbuckena za moćnog nadbiskupa Mainza 1111. Adalbert je počeo odvajati ovlasti Crkve od sekularne vlasti, to jest cara. Ovo je ubrzalo krizu 1111, kao dio dugoročne kontroverze. Tada dolazi do rata između dva vojvodstva - [[Bavarska|Bavarske]] i [[Saksonija|Saksonije]] – koje su bile podijeljene u dvije frakcije. Prva frakcija je sebe nazivala Welfs ili Guelphs, a druga frakcija je bila poznata kao waiblings. U ovom ranom periodu Welfs su uglavnom predstavljali crkvenu nezavisnost pod papinim rukovodstvom plus partikularizam (jačanje lokalnih vojvodstava). Waiblings, s druge strane, su bili za kontrolu Crkve od strane jake centralne carske vlade.

Između 1152. i 1190, za vrijeme vladavine [[Fridrik I, car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika I Barbarose]], uspostavljen je dogovor između Bavarske i Saksonije. Austrija je postala posebno vojvodstvo na osnovu [[Privilegija Minus|Privilegije Minus]] 1156. a Barbarosa je pokušao da ponovo uspostavi kontrolu nad Italijom. Konačno pomirenje je postignuto 1177. između cara i pape u [[Venecija|Veneciji]]. Od 1184. do 1186. Sveto Rimsko carstvo pod vođstvom Fridrika I Barbarose je dostiglo svoj vrhunac carskom proslavom održanom u Mainzu i vjenčanjem njegovog sina Henrika i [[normani|normanske]] princeze Sicilije Konstanse u Milanu. Moć feudalaca je potkopana izborom ministerials (neslobodnih carskih sluga) i zvaničnika. Viteštvo i sudovi su cvjetali, što je dovelo do razvoja njemačke kulture i književnosti. Između 1212. i 1250, [[Fridrik II, car Svetog Rimskog Carstva|Fridrik II]] je uspostavio modernu, stručno uređenu državu koju je vodio iz svoje baze na [[Sicilija|Siciliji]]. On je nastavio osvajanje Italije, što dovodi do novih sukoba sa papom. U carstvu, data su velika ovlašćenja crkvi i sekularnim knezovima, što je dovelo do uspona mnogih vojvodstava. Borba sa papom je potkopala snagu carstva, jer je Fridrik II bio izopšten tri puta. Nakon njegove smrti, dinastija Hohenstaufen je pala.

Neuspjeh pregovora između cara [[Luis IV|Luisa IV]] i pape je vodila do deklaracije 1338. u kojoj se dodjeljuje kraljevski naslov i vladavina nad carstvom, bez papine potvrde. Kao rezultat toga, vladar više nije bio predmet papinog odobravanja. Između 1346. i 1378. car [[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV]], kralj Bohemije, je tražio da se povrate carske ovlasti. [[Zlatna bula iz 1356.|Zlatnom bulom 1356.]] je propisano da će se u budućnosti car birati od četiri sekularna birača i tri duhovna birača. Sekularni birači su bili kralj Bohemije, grof Palatinske Rajne, vojvoda Saksonije i grof Brandeburga, a tri duhovna birača su bila nadbiskupi Mainza, Triera i Kelna. Oko 1350. Njemačku i gotovo cijelu Evropu je zahvatila kuga. Jevreji su bili proganjani po vjerskim i ekonomskim osnovama, i mnogi su pobjegli u Poljsku. Procjenjuje se da je od Crne smrti u 14. stoljeću umrlo 30-60 posto stanovništva u Evropi.

=== Promjene i reforme ===
Nakon katastrofe u 14. stoljeću - rat, [[Crna smrt|kuga]] i [[zapadni raskol|raskol]] - postepeno je nastalo rano moderno evropsko društvo kao rezultat ekonomske, vjerske i političke promjene. Nastali kapitalizam je izazvao nezadovoljstvo vitezova i seljaka. Postepeno, ovaj sistem je evoluirao od feudalizma. Porodica Fuger je stekla veliki ugled preko svojih poslovnih i financijskih aktivnosti i postali su finansijeri crkvenih i sekularnih vladara. Viteška klasa je stekla monopol nad naoružanjem i vojnom vještinom stvarajući tako plaćeničku vojsku. Tako su nastali razbojnički vitezovi koji su postali uobičajeni.

[[Habsburg (dinastija)|Habsburgovci]], koji su kontrolirali veći dio jugoistoka carstva (današnja [[Austrija]], [[Slovenija]] i [[Češka]]), su od 1438. do 1806. bili u stalnoj svađi sa carevima Svetog Rimskog carstva. Ova situacija, međutim, dovela je do pojačanog nejedinstva među teritorijalnim vladarima Svetog Rimskog carstva i spriječila je da se formira nacija kao kod [[Francuska|Francuske]] ili [[Engleska|Engleske]]. Za vrijeme svoje vladavine car [[Maksimilijan I, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I]] (1493 - 1519) je pokušao reformirati carstvo. Osnovao je Carski vrhovni sud (Reichskammergericht) i uvedeni su porezi. Reforme su, međutim, bile frustrirane zbog kontinuirane teritorijalne rascjepkanosti carstva.

=== Gradovi i sela ===
Sveto Rimsko carstvo je imalo populaciju od oko 5 do 6 miliona ljudi. Veliku većinu su činili poljoprivrednici, obično kao kmetovi pod kontrolom plemića i manastira. Od 1100. izgradilo se nekoliko gradova. Novi gradovi su osnovani oko Carskih uporišta, dvoraca, palata biskupa i manastira. Gradovi su počeli da uspostavljaju općinska prava i slobode (vidi [[Njemački gradski zakon]]). Nekoliko gradova kao što su [[Köln|Keln]] su postali Carski gradovi, koji su bili u nadležnosti cara. Gradovima su vladali plemići: trgovci su obavljali trgovinu, [[zanatlije]] su formirali [[Savez (višeznačnica)|saveze]], vladala su stroga pravila i znalo se ko može da dobije kontrolu nad gradom. Društvo je bilo podijeljeno na oštro razgraničene klase: [[sveštenici|sveštenstvo]], [[Ljekar|ljekari]], [[trgovci]], razni savezi zanatlija i [[Seljaci|seljaci.]] Politička napetost nastala je oko pitanja oporezivanja, javne potrošnje, regulacije poslovanja, nadzora tržišta, kao i ograničenja korporativne autonomije.

Centralna lokacija na rijeci Rajni i križanje glavnih trgovačkih puteva između istoka i zapada bila je osnova za rast i razvoj Kelna. Ekonomska struktura srednjovjekovnog i rano-modernog Kelna je karakterizirala status grada kao glavne luke i transportnog čvorišta na rijeci Rajni. Tu je bilo i sjedište nadbiskupa (1248 - 1880), a i izgrađena je velika katedrala, sa svetim relikvijama koje su ga učinile odredištem mnogih vjernika.

=== Nauka i kultura ===
U 12. stoljeću, njemačka [[Benediktinci|benediktinska]] [[opatica]] [[Hildegard von Bingen]] (1098 - 1179) je napisala nekoliko uticajnih teoloških, botaničkih i medicinskih tekstova, kao i pisama i [[Bogoslužje|liturgijskih]] pjesama. 100 godina kasnije, [[Valter von der Vogelveid]] &amp;nbsp;(1170 - 1230) &amp;nbsp;je postao najslavniji njemački lirski [[pjesnik]].

Oko 1439, [[Johanes Gutenberg]], stanovnik Mainza, napravio je prvu evropsku mašinu za štampanje koja je koristila pokretna slova za štampanje i postao je globalni izumitelj [[štamparija|štamparije]], čime je pokrenuo [[printana revolucija|printanu revoluciju]]. Gutenbergovi izumi i djela (kao što je Gutenbergova Biblija) su imali ključnu ulogu u razvoju [[Reformacija|reformacije]] i [[naučna revolucija|naučne revolucije]].

Za vrijeme tranzicije od 15. do 16. stoljeća, [[Albrecht Dürer|Albrecht Durer]] iz Nuremberga je izgradio svoju reputaciju širom Evrope kao [[slikar]], [[grafičar]], [[matematičar]], [[graver]] i [[teoretičar]] dok je još bio u svojim dvadesetim godinama i osigurao je svoj ugled kao jedan od najvažnijih figura [[Renesansa|renesanse]].

Dodavanje nationis Germanicae (germanska nacija) u carevu titulu prvi put se pojavila u 15. stoljeću: 1486. uredbu je donio car [[Frederik III]] a zakonom je proglasio car [[Maksimilijan I, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I]]. Do tada, carevi su izgubili svoj utjecaj u Italiji i Burgundiji.

== Rano-moderna Njemačka ==
{{Glavni|Spisak država Svetog rimskog carstva}}
=== Reformacija ===
U ranom 16. stoljeću je bilo mnogo nezadovoljstva zbog zloupotreba, kao što su [[indulgencija|indulgencije]] u Katoličkoj crkvi, kao i opšte želje za reformama. [[Protestantska reformacija|Reformacija]] je započela 1517. kada je [[Martin Luther]] objavio 95 teza. On ih je objavio na gradskom trgu, mnoge kopije je dao njemačkom plemstvu, ali se raspravlja da li ih je zakucao na vrata crkve u [[Wittenberg|Wittenbergu]] kao što je rekao. Na listi 95 teza Luther detaljno navodi korupciju i pogrešno savjetovanje od strane Katoličke crkve. Jedan od često navedenih primjera, iako možda i nije glavna briga Luthera, je osuda prodaje indulgencije. Sa navedenim tezama se Luther ne slaže, kao i sa samim načinom na koji su se viši sveštenici, a posebno papa, koristili i zloupotrijebili ovlasti.

Reformacija se 1521. brzo širila, a pomogli su joj i ratovi koje je car Karlo V vodio protiv Francuske i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Luther je, skrivajući se u dvorcu Wartburg, preveo Bibliju sa latinskog na njemački jezik uspostavljajući temelje njemačkog jezika. Zanimljiva je činjenica da je Luther govorio dijalektom koji se tada vrlo malo govorio. Nakon objavljivanja svoje Biblije, njegov dijalekat je potisnuo ostale i evoluirao u ono što je danas moderni njemački jezik.

[[Rat njemačkih seljaka]] protiv vladajućih prinčeva i gospodara je izbio 1524. u [[Švabija|Švabiji]], [[Frankonija|Frankoniji]] i [[Tiringija|Tiringiji]]. Pobunu su uz pomoć iskusnih plemića, kao što su [[Gotz von Berlichingen]] i [[Florian Geyer]] (u Frankoniji) i teologa [[Thomas Munzen|Thomasa Munzena]] (u Tiringiji), ubrzo potisnuli teritorijalni prinčevi. Čak je 100.000 njemačkih seljaka bilo ubijeno u toku pobune. Protestom luteranskih prinčeva 1529. i odbacivanjem ispovjedanja 1530. pojavila se Luteranska crkva.

Od 1545. počela je [[katolička reformacija|kontra-reformacija]] u Njemačkoj. Glavne snage su stvorile [[družba Isusova|jezuitski red]], koje je osnovao španac [[Ignacije Lojolski]]. Centralna i sjeveroistočna Njemačka su bile u to vrijeme gotovo u potpunosti protestantske, dok su zapadna i južna Njemačka ostale pretežno katoličke. Car Svetog Rimskog carstva Karlo V je 1547. porazio [[Smalkaldic liga|Smalkaldic ligu]], savez protestantskih vladara. Mir koji je postignut u Augsburgu 1555. donio je priznanje Luteranske crkve. Ugovorom je također predviđeno da religija države bude ona kojoj pripada njezin vladar (cuius regio, eius religio). 1608. formirana je [[Protestantska unija]] i [[Katolička liga]].

=== Tridesetogodišnji rat (1618 - 1648) ===
[[Tridesetogodišnji rat]] (1618 - 1648) je opustošio Sveto Rimsko carstvo. Uzroci su bili sukobi između katolika i protestanata, napori od strane različitih država u okviru carstva da povećaju svoju moć i katoličkog cara koji je pokušavao da postigne vjersko i političko jedinstvo Carstva. Neposredni povod za rat bio je ustanak protestantskog plemstva u Bohemiji protiv cara, ali je sukob proširen u evropski rat intervencijom kralja Danske [[Kristijan IV|Kristijana IV]] (1625 - 1629), kralja Švedske [[Gustav Adolfus|Gustava Adolfusa]] (1630 - 1648) i Francuske sa [[kardinal Racheliue|kardinalom Racheliuem]]. Njemačka je postala glavno ratište i scena konačnog sukoba između Francuske i Habsburgovaca za prevlast u Evropi.

Borbe su često bile van kontrole, a pljačkanjem hiljade gladnih vojnika su širili kugu, pljačku i ubistva. Mnoge armije su ubirale teške poreze od gradova, a seljacima su oduzimali životinje i zalihe hrane bez plaćanja. Ogroman društveni poremećaj koji je trajao tri desetljeća izazvao je dramatičan pad broja stanovnika zbog ubistava, bolesti, neuspjeha usjeva, smanjenja broja nataliteta, slučajnog razaranja i iseljavanja ljudi. Jedna procjena iz 1618. pokazuje da je u ovom ratu stradalo 16 miliona ljudi, druga iz 1650. 10 miliona ljudi, dok treća procjena smatra da je stradalo 16 - 18 miliona ljudi. Regije [[Altmark]] i [[Württemberg|Wurttemberg]] su bile teško pogođene. Bilo je potrebno mnogo generacija da se Njemačka u potpunosti oporavi. Rat je završen [[mir u Vestfaliji|mirom u Vestfaliji]]. [[Alzas]] je trajno izgubljen i pripojen Francuskoj, [[Pomeranija]] je privremeno izgubljena i pripojena Švedskoj a Holandija je zvanično napustila carstvo. Carska snaga je dodatno opala a povećana je moć država.

=== Kultura i pismenost ===
Njemačko stanovništvo dostiglo je cifru oko dvadeset miliona ljudi, a velika većina njih su bili seljaci poljoprivrednici. Reformacija je bila trijumf pismenosti i novih štamparija. Luterov prevod Biblije na njemački jezik je bio odlučujući trenutak u širenju pismenosti, stimulisanju štamparija i distribuciji vjerskih knjiga i pamfleta. Od 1517. pa nadalje vjerski pamfleti su preplavili Njemačku i Evropu. Do 1530. nastalo je više od 10.000 publikacija sa ukupno deset miliona primjeraka. Reformacija je tako postala medijska revolucija. Luter je ojačao svoje napade na Rim opisujući dobro i loše. Tada je postalo jasno da se ispis može koristiti za propagandu u reformaciji i za određene ciljeve. Pisci su koristili pre-reformisane stilove, klišee i stereotipe kako bi promijenili stavke potrebne za vlastite potrebe. Posebno je bio efikasan mali katehizam, za potrebu roditelja za učenje svoje djece, i veći katehizam, za pastore. Ilustracija je mnogo popularizirala Luterove ideje. [[Lucas Cranach]] (1472 - 1553), veliki slikar iz Witenmerga, je bio blizak prijatelj Lutera i ilustrirao je Luterovu teologiju za publiku. On je dramatizirao Luterove stavove o odnosu između Starog i Novog zavjeta, dok je pažljivo stvarao stav o pravilnom i nepravilnom korištenju vizuelnih slika.

Luterov prevod Biblije na njemački jezik bio je spas za njemački jezik i započeo je njegovu evoluciju od ranog njemačkog na moderni [[njemački jezik]]. Njegova Biblija je promovirala njemački jezik i popularizirala ga i izvan njemačkog govornog područja.

=== Nauka ===
Značajna naučna dostignuća su se desila tokom 16. i 17. stoljeća, posebno u oblasti astronomije, matematike i fizike. [[Astronom]] [[Nikola Kopernik]] je 1543. objavio svoj rad De revolutionibus orbium coelestium i postao prva osoba koja je formulisala sveobuhvatnu [[heliocentrizam|heliocentričnu]] kosmologiju da je Zemlja centar svemira. Gotovo 70 godina nakon smrti Kopernika i njegove teorije, astronom [[Johannes Kepler]] iz Stutgarta je postao lider [[naučna revolucija|naučne revolucije]] 17. stoljeća. On je najpoznatiji po svojim [[Keplerov zakon o planetarnim kretanjima|zakonima planetarnih kretanja]]. Njegovi radovi Astronomia nova i Harmonices Mundi su dodatno kodificirali kasniju astronomiju. Ovi radovi su utjecali na savremenog italijanskog naučnika [[Galileo Galilei|Galilea Galileja]] i pružili su jednu od osnova za [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]] i njegovu [[Newtonov zakon o univetzalnoj gravitaciji|teoriju univerzalne gravitacije]].

== Njemačka (1648 - 1815) ==
[[Pruska]] je od 1640. počela da raste i jača velikom brzinom, a posebno zahvaljujući Vestfalskom miru 1648. i dobivanju Istočne Pomeranije. Od 1713. do 1740, kralj [[Fridrik Vilijam I, kralj Pruske|Fridrik Vilijam I]], također poznat kao &quot;kralj vojnik&quot;, uspostavlja visoko centralizovanu, militarizovanu državu sa jako ruralnim stanovništvom od oko 3.000.000 ljudi.

Što se stanovništva tiče, Njemačka je 1700. imala populaciju od 16 miliona stanovnika, blago povećanje od 17 miliona 1750, i najbrži rast od 24 miliona stanovnika 1800. Ratovi su nastavljeni, ali oni nisu više bili tako razorni po civilno stanovništvo; glad i epidemije se nisu dogodile, a povećana poljoprivredna produktivnost je dovela do veće stope nataliteta, a niže stope smrtnosti.

=== Ratovi ===
Francuski kralj [[Luj XIV, kralj Francuske|Luj XIV]] je osvojio dijelove [[Alzas|Alzasa]] i [[Lorena (regija)|Lorena]] (1678 - 1681), ali je i dalje napadao i devastirao [[Porajnija|Porajniju]] (1688 - 1697) u [[Rat velike alijanse|ratu za Palatinsku sukcesiju]]. Luj XIV je koristio probleme carstva sa Osmanlijama, koji su zaprijetili Austriji. Luj XIV je izašao iz ovog rata poražen i izgubio je Porajniju. Nakon toga, Mađarsku ponovo zauzimaju Osmanlije, a Austrija, pod Habsburgovcima, postaje velika sila.

Kralj [[Frederik II, kralj Pruske|Frederik II]] je bio najpoznatiji po svojoj vojnoj genijalnosti, reorganizaciji pruske vojske i uspjeha na bojnom polju, što je stvorilo Prusku u jednu od velikih sila Evrope. On je kasnije postao uzor u agresivnom širenju Njemačke, pa čak i danas zadržava svoju herojsku sliku u Njemačkoj.

U [[Austrijsko-pruski rat|Austrijsko-pruskom ratu]] (1740 - 1748) [[Marija Terezija od Austrije|Marija Terezija]] se uspješno borila, ali je morala da ustupi 95 posto Šlezije Frederiku Velikom. Nakon [[mir u Hubertsburgu|mira u Hubertsburgu]] 1763. između Austrije, Pruske i [[Saksonija|Saksonije]], Pruska je dobila priznanje da je velika sila, čime je pokrenuto rivalstvo s Austrijom oko liderstva nad njemačkim narodom.

Uprkos otporu plemstva i građanstva, 1763. osnovan je &quot;[[prosvećeni apsolutizam]]&quot; u Pruskoj i Austriji, prema kojem je vladar upravljao u skladu sa najboljim pravilima filozofa. Razvila se ekonomija a zakonodavne reforme su promijenjene, uključujući ukidanje mučenja i poboljšanje statusa jevreja. Emancipacija seljaka je polako počela i pokrenuto je obavezno školovanje.

Pruska je zajedno sa Austrijom i Rusijom [[podjela Poljske|podijelila Poljsku]] 1795. Pruska je okupirala zapadne teritorije bivšeg [[Poljsko-litvanski komonvelt|Poljsko-litvanskog komonvelta]] koje su zaokružile postojeća pruska imanja. Ova okupacija je dovela do višestoljetnog poljskog otpora, sve dok Poljska ponovo nije postala država 1918.

=== Male države ===
Potpuno u sjeni Pruske i Austrije, manje njemačke države su uglavnom karakterizirale političku letargiju i administrativnu neefikasnost, sa vladarima koji su bili više zabrinuti za svoje ljubavnice i lovačke pse nego na državne poslove. [[Bavarska]] je posebno bila nesretna u tom pogledu; to je bila ruralna država s vrlo visokim dugovima i sa nekoliko gradova. [[Saksonija]] je bila ekonomski u dobrom stanju, iako je njena vlada bila ozbiljno zloupotrebljena, a brojni ratovi su uzeli svoj danak. U vrijeme naglog pruskog rasta, Saksonija je bila ometena u vanjskim poslovima. Kuća Wettin se koncentrirala na sticanje poljskog prijestolja koji je na kraju dobila. Vojvoda [[Wuttemberg|Wuttemberga]] je trošio bogatstvo na palate, ljubavnice, velika slavlja i lovačke pohode. Mnogim gradovima-državama Njemačke su vladali biskupi, koji su bili iz moćnih plemićkih porodica i pokazivali su interes za oskudnu religiju. Nijedni nisu razvili reputaciju dobrih vladara.

U [[pokrajina Hesse-Kassel|Hesse-Kasselu]], pokrajinski grof [[Frederik II, grof Hesse-Kassela|Frederik II]] (1760 - 1785) je kao prosvijetljeni despot zarađivao novac iznamljivanjem vojnika (pod nazivom &quot;[[Hesijanci]]&quot;) [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] kao pomoć u borbi protiv [[američka revolucija|američke revolucije]]. On je u kombinaciji s idejama prosvjetiteljstva hrišćanske vrijednosti, sam upravljao privredom i imao je militaristički pristup prema diplomatiji.

[[Hannover|Hanover]] nije ni imao vladara, jer su njegovi vladari bili kraljevi Velike Britanije i boravili su u Londonu. Kralj Velike Britanije [[Đorđe III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|George III]] (1760 - 1820) nijednom nije posjetio Hanover. Lokalno plemstvo koje je vodilo zemlju je otvorilo [[univerzitet u Gottingenu]] 1737. koji je ubrzo postao intelektualni centra svjetskog nivoa. [[Baden-Württemberg|Baden]] je od manjih država imao najbolju vladu. [[Karl Fridrih vojvoda Badena|Karl Fridrih]] (1738 - 1811) &amp;nbsp;je bio entuzijazista za [[prosvjetiteljstvo]], i ukinuo je kmetstvo 1783.

Manje države nisu formirale međusobno koaliciju, i na kraju su bile pripojene Pruskoj. Između 1807. i 1871. Pruska je zauzela mnoge manje države, uz minimalne proteste, a zatim je osnovala Njemačko carstvo. U tom procesu, Pruska je postala previše heterogena i izgubila je svoj identitet, a do 1930. je postala administracija koja je imala mali značaj.

=== Plemstvo ===
U jako agrarnom društvu, vlasništvo nad zemljom je igralo centralnu ulogu. Njemački plemići, posebno oni na istoku (pod nazivom [[junkeri]]) dominirali su ne samo naseljem, već i pruskim sudom, a naročito pruskom vojskom. Sve više je nakon 1815, centralizovana pruska vlada sa sjedištem u Berlinu, preuzimala ovlašćenja plemićima čija je kontrola nad seljacima bila gotovo apsolutna. Da bi se pomoglo plemstvu da izbjegne zaduženost, Berlin je uspostavio 1809. kreditne institucije koje su davale kredite i proširile kreditnu mrežu na seljake 1849. Kada je osnovano Njemačko carstvo 1871. junkeri su imali pod kontrolom vojsku, mornaricu i birokratiju, a na kraljevskom dvoru su uglavnom provodili vladinu politiku.

=== Seljaci i ruralni život ===
Seljaci su živjeli na selu gdje su bili članovi korporativnog tijela gdje su pomagali u upravljanju resursima zajednice. Na istoku, oni su bili kmetovi koji su trajno bili vezani za zemljišne parcele. U većini Njemačke, oni su se bavili poljoprivredom i plaćali rentu ili bili sluge iznamljivači plemićima. Seljačke vođe su nadzirale polja i jarke, pravo na ispašu, održavali javni red i mir, i uz podršku seoskog suda kažnjavali prekršaje. Unutar obitelji otac je donosio sve odluke i dogovarao brakove za svoju djecu. Život na selu je bio centriran na radu na zemlji i posjećivanju crkve. U Pruskoj, mnogi seljaci su umjesto rente mogli da se priključe vojsci. Plemići su upravljali vanjskom politikom, ali nisu bili uključeni u donošenju svakodnevnih aktivnosti ili odluka u selu.

Emancipacija kmetova je vršena od 1770. do 1830. Seljaci su postali kmetovi i mogli su posjedovati svoju zemlju, kupiti je ili prodati. Plemićima je odobreno da mogu kupiti zemljište u vlasništvu seljaka. Glavni reformator je [[Baron von Stein]] (1757 - 1831), koji je bio pod uticajem prosvjetitelja, posebno ideje [[Adam Smith|Adama Smitha]]. Na kraju je kmetstvo podiglo pravni status seljacima. Nastala je banka tako da su zemljoposjednici mogli posuditi novac od vlade da kupe zemlju od seljaka (seljacima nije bilo dozvoljeno da posude novac za kupovinu zemlje do 1850). Rezultat je bio da su veliki zemljoposjednici dobili veća imanja, a mnogi seljaci su ostali bez zemlje ili su se preselili u gradove ili Ameriku. Njemačke države su oponašale Prusku nakon 1815. Dok je u Francuskoj zbog zemljišne reforme došlo do nasilja i Francuske revolucije, u Njemačkoj je zemljišna reforma prošla mirno. Seljaci iz Šlezviga, koji su bili pod uticajem prosvjetiteljstva, su igrali aktivnu ulogu; dok su drugi uglavnom bili pasivni. Zapravo, za većinu seljaka, običaji i tradicije su bili uglavnom nepromijenjeni, uključujući i stare navike poštovanja plemića čiji je pravni autoritet ostao dosta jak u odnosima sa seljacima. Iako seljaci nisu više bili vezani za istu zemlju, stari paternalistički odnos u Istočnoj Pruskoj je trajao do 20. stoljeća.

Agrarna reforma u sjeverozapadnoj Njemačkoj (1770 - 1870) je vođena od strane progresivne vlade i lokalne elite. Oni su ukinuli [[feudalne obaveze]] i podijelili kolektivnu zemljišnu svojinu u privatne parcele i na taj način stvorili efikasniju tržišno orijentisanu ruralnu ekonomiju. To je dovelo do rasta produktivnosti i broja stanovnika. Ojačan je tradicionalni društveni poredak, jer su bogati seljaci dobili većinu bivše zajedničke zemlje, dok je ruralni proletarijat ostao bez zemlje; mnogi su otišli u gradove ili Ameriku. U međuvremenu, podjela zajedničkog zemljišta služila je kao tampon za očuvanje socijalnog mira između plemića i seljaka. Na istoku su kmetovi emancipovani a [[junkeri]] su zadržali svoja velika imanja i političku vlast. Oko 1.800 katoličkih samostana, koji su imali velika imanja, su nacionalizovani i prodati od strane vlade. Samo je Bavarska imala pod kontrolom 56 posto zemljišta.

=== Prosvjetiteljstvo ===
Prije 1750. njemačka viša klasa je gledala na francuze kao intelektualno, kulturno i arhitektonsko liderstvo. Francuski jezik je bio jezik visokog društva. Do sredine 18. stoljeća &quot;Aufklarung&quot; ([[prosvjetiteljstvo]]) je preobrazilo njemačku kulturu u muzici, filozofiji, nauci i književnosti. [[Christian Wolff]] (1679 - 1754) je bio pisac koji je objašnjavao prosvjetiteljstvo njemačkim čitaocima; on je legitimizirao njemački jezik kao filozofski jezik.

[[Johann Gottfried von Herder]] (1744 - 1803) je probijao novi put u filozofiji i poeziji kao vođa [[Sturm und Drang pokret|Sturm und Drang pokreta]] u proto-romantizmu. [[Vajmarski klasicizam]] (Weimarer klassik), kulturni i književni pokret sa sjedištem u Weimaru, je tražio da se uspostavi novi humanizam objedinjavanjem romantizma, klasičnih i prosvjetiteljskih ideja. Najistaknutiji članovi ovog pokreta su bili Herder, [[Johann Wolfgang von Goethe]] (1749 - 1832) i [[Friedrich Schiller]] (1759 - 1805). Herder je tvrdio da svaki narod ima svoj identitet, koji je izražen u svom jeziku i kulturi. Ovaj legitimitet promoviše njemački jezik i kulturu i pomaže razvoju njemačkog nacionalizma. Schillerove predstave su izražavale nemirni duh njegove generacije, prikazujući borbu heroja protiv socijalnih pritisaka i sudbine.

Njemačka muzika, pod pokroviteljstvom više klase, je procvala zahvaljujući kompozitorima [[Johann Sebastian Bach|Johannu Sebastianu Bachu]] (1685 - 1750), [[Joseph Haydn|Josephu Haydnu]] (1732 - 1809) i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfgangu Amadeusu Mozartu]] (1756 - 1791). Filozof [[Immanuel Kant|ImManuel Kant]] (1724 - 1804) je pokušao da pomiri racionalizam, vjerska uvjerenja, individualne slobode i politički autoritet. Kantov rad sadrži osnovne tenzije koje će nastaviti oblikovati njemačku misao - i sve evropske filozofe - u 20. stoljeću. Njemačko prosvjetiteljstvo je dobilo podršku knezova, aristokrata i srednje klase i trajno je preoblikovala kulturu.

=== Francuska revolucija ===
Njemačka reakcija na [[Francuska revolucija|Francusku revoluciju]] je bila izmješana u početku. Njemački intelektualci su proslavili izbijanje, nadajući se da će vidjeti trijumf razuma i prosvjetiteljstva. Kraljevski sudovi u Beču i Berlinu su osudili svrgavanje kralja i zaprijetili širenjem ideje slobode, jednakosti i bratstva. Do 1793. ubijanjem francuskog kralja i početkom terora dovelo je do iluzije o obrazovanoj srednjoj klasi. Reformatori su pronašli rješenje u želji nijemaca da mijenjaju svoje zakonodavstvo i institucije mirnim putem.

Evropa je upala u dva desetljeća rata zbog nastojanja Francuske da proširi svoje revolucionarne ideale i reakcionira opoziciono plemstvo. Rat je izbio 1792. tako što su Austrija i Pruska napale Francusku, ali su poražene u [[bitka kod Valmija|bici kod Valmija]] 1792. Njemačke države su bile najviše izložene ovom ratu, koji im je donio razaranja (daleko manja nego u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]]) i nove ideje slobode i građanskih prava za sve građane. Pruska i Austrija su izgubile rat od Francuske, ali su s Rusijom podijelili Poljsku između sebe 1795. Francuzi su preuzeli kontrolu nad [[Porajnija|Porajnijom]], nametnuli reforme, ukinuli feudalizam, uspostavili ustav, unaprijedili slobodu vjeroispovijesti, emancipovali jevreje, otvorili birokratiju običnim građanima i prisilili plemstvo da dijeli vlast sa rastućom srednjom klasom. Napoleon je stvorio [[kraljevina Vestfalija|kraljevinu Vestfaliju]] (1807 - 1813) kao model državu. Ove reforme su za stalno modernizirale zapadne dijelove Njemačke. Kada su francuzi pokušali nametnuti francuski jezik, njemačka opozicija je porasla u intenzitetu. [[Druga koalicija]] (Britanija, Rusija i Austrija) su napale Francusku, ali nisu uspjeli da je pobijede. Napoleon je imao direktnu ili indirektnu kontrolu nad većim dijelom Zapadne Evrope, uključujući i njemačke države osim Pruske i Austrije. Staro Sveto Rimsko carstvo je bilo samo farsa. Napoleon ga je jednostavno ukinuo 1806. prilikom formiranja nove zemlje pod njegovom kontrolom. Umjesto nje, Napoleon je stvorio &quot;[[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]]&quot;, koju su činile sve njemačke države osim Pruske i Austrije.

Pruska je pokušala da ostane neutralna, ali njena čvrsta kontrola je dovela do nezadovoljstva sa porastom njemačkog nacionalizma. Njena ekonomija je počela slabiti, narod je postao siromašniji, a nekada moćna pruska vojska je postala šuplja ljuska. Napoleon ih je lako slomio u [[bitka kod Jena|bici kod Jena]] 1806. Napoleon je okupirao Berlin, a Pruska je to skupo platila. Pruska je izgubila svu svoju teritoriju u zapadnoj Njemačkoj, njena vojska je smanjena na 42.000 vojnika, trgovina sa Britanijom nije bila dozvoljena, a Berlin je morao platiti Parizu tešku reparaciju. Saksonija je promijenila stranu, podržala je Napoleona i pridružila se njegovoj konfederaciji.

Nakon [[Francuska invazija na Rusiju|Napoleonovog debakla u Rusiji]] 1812, uključujući i pogibiju mnogih njemačkih vojnika, Pruska se udružila sa Rusijom. Uslijedila je velika bitka, a kada se i Austrija priključila i suprostavila Napoleonu doživio je poraz. Bio je poražen u velikoj [[bitka kod Leipziga|bici kod Leipziga]] krajem 1813. i Napoleonovo carstvo se počelo raspadati. Jedna za drugom, njemačke države su se suprostavljale Napoleonu odbijajući mirovne uslove. Savezničke vojske su napale Francusku početkom 1814; Pariz je pao, a u aprilu se Napoleon predao. Vratio se poslije 100 dana 1815, ali je na kraju poražen od britanske i njemačke vojske na [[Bitka na Vaterlou|Vaterlou]]. Pruska je bila veliki pobjednik na mirovnoj konferenciji u Beču gdje je dobila veliku teritoriju.

== Njemačka konfederacija (1815 - 1867) ==
{{Glavni|Njemačka konfederacija|Ujedinjenje Njemačke}}[[Njemačka konfederacija]] ([[Njemački jezik|njemački]]: Deutscher Bund) bila je labavi savez 39 država nastalih 1815. kako bi koordinirali ekonomiju zemalja njemačkog govornog područja. Ona je djelovala kao tampon zona između moćnih država Austrije i Pruske. Nju je odobrila Velika Britanija jer je smatrala da postoji potreba za stabilnom i mirnom državom u centralnoj Evropi koja bi obeshrabrila agresivne poteze Francuske ili Rusije. Prema Leeu (1985), većina historičara je smatrala konfederaciju slabom i neefikasnom, kao i preprekom njemačkoj nacionalnoj težnji. Ona je propala zbog rivalstva Austrije i Pruske (poznat kao [[njemački dualizam]]), rata, revolucije 1848. i nesposobnosti na kompromis. Zamijenila ju je [[Sjevernonjemačka konfederacija]] 1866.

=== Društvo i ekonomija ===

==== Stanovništvo ====
Stanovništvo Njemačke konfederacije je poraslo 60 posto od 1815. do 1865, sa 21.000.000 stanovnika na 34.000.000 stanovnika. To je bilo doba [[demografska tranzicija|demografske tranzicije]] u Njemačkoj. To je bio prelazak iz visoke stope nataliteta i visoke stope smrtnosti na nisku stopu nataliteta i mortaliteta. Kao zemlja razvila je modernu poljoprivredu i postala brzorastući industrijalizirani urbani ekonomski sistem. Nakon 1815, povećana poljoprivredna produktivnost značila je veće zalihe hrane, pad gladi, epidemije i pohranjenosti. To je omogućilo da parovi imaju više djece. Ugovoreni brakovi su postali neuobičajeni zato što je mladim ljudima dopušteno da biraju svog bračnog druga. Visoki natalitet je kompenzovan vrlo visokom stopom smrtnosti novorođenčadi i iseljavanjem, pogotovo nakon 1840, u njemačka naselja u Sjedinjenim Američkim Državama, uz periodičnu epidemiju i neuspjeh žetve. Gornja i srednja klasa su započeli kontrolu rađanja, a malo kasnije su isto to učinili i seljaci.

==== Industrijalizacija ====
Njemačka je prije 1850. daleko zaostajala iza lidera u industrijskom razvoju - Velike Britanije, Francuske i Belgije. Njemačka socijalna struktura je 1800. bila slabo pogodna za poduzetništvo i ekonomski razvoj. Dominacija Francuske u doba Francuske revolucije (1790 - 1815) je dala bitne institucionalne reforme. Reforme uključuju ukidanje feudalnih ograničenja o prodaji velikih imanja, smanjenje moći gradovima, kao i uvođenje novog, efikasnijeg privrednog prava. Ipak, tradicionalizam je ostao jak u većini Njemačke. Do sredine stoljeća, vlast i birokratija je uvela toliko propisa, da je ograničeno poduzetništvo održala na niskom nivou i nije mu dala da se razvija. Pruska, Saksonija i druge države su 1830.-ih i 1840-ih godina reorganizovale poljoprivredu. Veća sadnja šećerne vune, repe i krompira donijela je veći nivo proizvodnje hrane, što je omogućilo da se višak ruralnog stanovništva preseli u industrijska područja. Početak industrijske revolucije je došao izgradnjom tekstilne industrije, što je olakšano ukidanjem carinskih barijera. Do sredine stoljeća, Njemačke države sustižu najrazvijenije države Evrope. Do 1900. Njemačka postaje svjetski lider u industrijalizaciji, zajedno sa Velikom Britanijom i SAD-om.

==== Urbanizacija ====
Industrijalizacija je dovela ruralne Nijemce u fabrike, rudnike i željeznicu. Stanovništvo je 1800. bilo u velikoj mjeri ruralno, sa samo 10 posto stanovništva koje je živjelo u manjim gradovima i 2 posto stanovništva koji su živjeli u većim gradovima. Nakon 1815, gradske populacije su ubrzano rasle, prvenstveno zbog priliva mladih ljudi iz ruralnih područja. Berlin je porastao sa 172.000 stanovnika 1800. na 826.000 stanovnika 1870; Hamburg je porastao sa 130.000 na 290.000, Minhen sa 40.000 na 269.000, i Dresden sa 60.000 na 177.000 stanovnika. Osim naseljavanja gradova, mnogi stanovnici su iselili u Sjedinjenje Američke Države. Emigracija je iznosila 480.000 stanovnika 1840-ih, 1.200.000 stanovnika 1850-ih i 780.000 stanovnika 1860-ih.

==== Željeznice ====
{{Glavni|Historija željeznice u Njemačkoj}}Faza ubrzanog ekonomskog razvoja je došla sa prugom 1840-ih, koja je otvorila nova tržišta za lokalne proizvode, povećala potražnju za inžinjerima, arhitektama, i kvalifikovanim bravarima i stimulisala ulaganje u ugalj i željezo. Političko nejedinstvo i prisutni konzervatizam je otežao izgradnju željeznica 1830-ih godina. Međutim, od 1840-ih godina vozovi su povezivali velike gradove; svaka njemačka država je bila odgovorna za linije unutar svojih granica. Ekonomist [[Friedrich List]] je sažeo prednosti koje proizlaze iz razvoja željezničkog sistema 1841:
# Kao sredstvo za odbranu zemlje, olakšava koncentraciju, distribuciju i pravac vojske
# To je sredstvo za poboljšanje kulture nacije. Donosi talente, znanje i vještinu koja je odmah spremna za tržište
# Osigurava zajednicu od nestašice i gladi, a i smanjuje prekomjernu fluktuaciju cijena proizvoda neophodnih za život
# Promoviše duh nacije, jer ima tendenciju da uništi Filistinski duh koji proizlazi iz izolacije, pokrajinskih predrasuda i taštine. Povezuje naciju i promoviše razmjenu hrane i dobara, čime se dobija osjećaj povezanosti. Željezne šine postaju nervni sistem koji, s jedne strane, jača javno mnijenje a, s druge strane, jača moć države
Zbog nedostatka tehnološke baze, Nijemci u početku uvoze svoje mašine iz Velike Britanije, ali su brzo naučili vještine potrebne za upravljanje i proširivanje željeznice. U mnogim gradovima, nove čeličane bili su centri tehnološke svijesti i obuke, tako da je do 1850. Njemačka sama izgrađivala pruge, a željeznica je bila veliki podstrek za rast nove industrije čelika. Tek od 1890. njemačko inžinjerstvo je postalo inferiorno u odnosu na britansko. Međutim, ujedinjenjem Njemačke 1870. stimuliše se konsolidacija, nacionalizacija u državno vlasništvo i dalji ubrzani razvoj. Za razliku od situacije u Francuskoj, cilj je bio podrška u industrijalizaciji Rurske oblasti i drugih industrijskih okruga, koji su imali dobru povezanost sa velikim lukama u Hamburgu i Bremenu. Do 1880, Njemačka je imala 9.400 lokomotiva koje su vukle 43.000 putnika i 30.000 tona tereta dnevno.

==== Novine i časopisi ====
{{Glavni|Historija novina i časopisa u Njemačkoj}}Veliki broj novina i časopisa je procvjetao. Tipični mali grad je imao jedne ili dvoje novine. Berlin i Leipzig su imali desetine. Njih su uzimali oko 5 posto odraslih muškaraca, uglavnom iz aristokratske i srednje klase. Vlade su imale veliki uticaj na novine i autore, tako da je cenzura bila stroga, a vlada izdavala političke vijesti koje su oni trebali da pišu. Nakon 1871. ovaj uticaj je koristio Bizmarku da zatvori socijaliste, koji su prijetili otvaranjem neprijateljskih novina. Nacionalne novine nisu postojale. Urednici su bili fokusirani na političke komentare, a bile su i uključene nepolitičke kulturne stranice koje su se fokusirale na umjetnost i kulturu. Posebno je bio popularan serijalizovani roman, s novim poglavljem koji je izlazio svake nedjelje. Časopisi su bili pod sve većim utjecaj politike, a privukli su vodeće intelektualce kao autore.

==== Nauka i kultura ====
Njemački umjetnici i intelektualci su bili pod velikim utjecajem Francuske revolucije, a veliki njemački pjesnik i pisac [[Johann Wolfgang von Goethe]] (1749 - 1832) se okrenuo [[Romantizam|romantizmu]] nakon perioda [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Filozofske misli su presudno oblikovale [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] (1724 - 1804) i [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]] (1770 - 1827) koji je bio vodeći kompozitor [[romantička muzika|romantičke muzike]]. Njegova upotreba tonske arhitekture je omogućila značajno proširenje muzičkih formi i struktura, da je odmah bila prepoznata dovodeći novu dimenziju muzike. Njegova kasnija djela su imala veliki uticaj na [[Franz Schubert|Franza Schuberta]] (1797 - 1828) i [[Robert Schumann|Roberta Schumanna]] (1810. - 1856). U operi, nova romantička atmosfera je kombinirana sa natprirodnim terorom i melodramatičnim zelenilom uz prizvuk folklora, a prvi put su je uspješno usavršili [[Carl Maria von Weber]] (1786 - 1826) i [[Richard Wagner]] (1813 - 1883) u svom djelu Ciklična zvona. [[Braća Grimm]] su bili lingvisti i prikupljali su narodne priče za [[Grimove bajke]]. Oni su započeli [[Deutsches Worterbuch]] (Njemački riječnik) koji je i danas najobuhvatniji riječnik na njemačkom jeziku.

Na univerzitetima su profesori razvili međunarodnu reputaciju, posebno u humanističkim naukama na čelu sa historijom i filologijom, koja je donijela novu historijsku perspektivu za proučavanje političke historije, teologije, filozofije, jezika i književnosti. Sa [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Georgom Wilhelmom Friedrichom Hegelom]] (1770 - 1831), [[Friedrich Schleiermacher|Friedrichom Schleiermacherom]] (1768 - 1834) i [[Leopold von Ranke|Leopoldom von Rankeom]] (1795 - 1886) univerzitet u Berlinu, koji je osnovan 1810, je postao vodeći svjetski univerzitet. Von Ranke je, naprimjer, profesionalizirao historiju i postavio svjetske standarde za historiografiju. Do 1830. zahvaljujući [[Alexander von Humboldt|Alexanderu von Humboldtu]] (1769 - 1859) i [[Carl Friedrich Gauß|Carlu Friedrichu Gaussu]] (1777 - 1855) pojavili su se predmeti kao što su matematika, fizika, hemija i biologija. Mladi intelektualci su se sve više okretali politici, ali je revolucija 1848. mnoge prisilila u egzil.

==== Religija ====
{{Glavni|Pruska kršćanska unija}} 

Dva glavna razloga su preoblikovala religiju u Njemačkoj. Širom zemlje, nastao je pokret koji je zagovarao ujedinjenje veće luteranske i manje reformatorske protestantske crkve. Ove crkve u Badenu, Nassau i Bavarskoj su se same ujedinile. Međutim, u Pruskoj kralj [[Frederick William III, kralj Pruske|Frederick William III]] je želio ujedinjenje crkvi pod njegovim uslovima, bez konsultacija. Njegov cilj je bio da se ujedine protestantske crkve, koje će izricati jedinstvenu standardiziranu liturgiju, imati istu organizaciju, pa čak i arhitekturu. Dugoročni cilj je bio da se uspostavi centralizirana kraljevska kontrola nad svim protestantskim crkvama. U seriji proklamacija tokom više decenija, formirana je [[Pruska kršćanska unija|crkva Pruske unije]], koja je okupila luterane i protestante. Pruska vlada je imala potpunu kontrolu nad crkvenim poslovima, a sam kralj je postao vodeći biskup. &quot;Stari luterani&quot; iz Šlezije su se usprotivili ujedinjenju, i čvrsto su se držali teološke i liturgijske forme koju su slijedili još od vremena Luthera. Vlada ih je pokušala da razbije, pa su sišli u podzemlje. Desetine hiljada ih je migriralo u Australiju i SAD, gdje su formirali [[Missouri Sinod]], koji je još uvijek u funkciji kao konzervativna denominacija. Novi kralj [[Frederick William IV]] im je 1845. ponudio opštu amnestiju i dozvolio Starim luteranima da formiraju posebnu crkvu koja je imala samo nominalnu vladinu kontrolu.

Sa religijskog ugla tipičnog katolika ili protestanta, velike promjene su bile u smislu lične religioznosti koje su se fokusirale više na pojedinca nego na crkvu ili ceremoniju. Racionalizam s kraja 19. stoljeća je izblijedio, a nastao je novi osvrt na psihologiju i osjećanja pojedinca, posebno u smislu razmišljanja, iskupljenja, misterije i otkrivanja hrišćanstva. [[Pijetizam|Pijetsko oživljavanje]] je bilo uobičajeno među protestantima. Među katolicima je došlo do naglog povećanja hodočašća. Samo 1844. pola miliona hodočasnika je hodočastilo grad Trier kako bi vidjeli [[bešavni ogrtač Isusa]] koji je nosio na putu do svog raspeća. Katolički biskupi u Njemačkoj su u prošlosti u velikoj mjeri bili nezavisni od Rima, ali sada je Vatikan vršio veću kontrolu, a novi &quot;[[ultramontanizam]]&quot; katolika je bio veoma odan Rimu.

=== Politika obnove i revolucija ===
{{Glavni|Njemačka konfederacija}}
==== Nakon Napoleona ====
Nakon pada Napoleona, evropski državnici su pozvani na kongres u Beču 1815. kako bi dogovorili reorganizaciju evropskih poslova, pod vodstvom [[Klemens Wenzel von Metternich|austrijskog princa Metternicha]]. Dogovorena politička načela na ovom [[Bečki kongres|kongresu u Beču]] uključuju obnovu, legitimitet i solidarnost vladara u repreciji revolucionarnih i nacionalističkih ideja.

Osnovana je [[Njemačka konfederacija]] ([[Njemački jezik|njemački]]: Deutscher Bund), labava unija od 39 država (35 država i 4 slobodna grada) pod austrijskim rukovodstvom i federalnim režimom ([[Njemački jezik|njemački]]: Bundestag) u glavnom gradu [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]]. To je bila labava koalicija koja nije zadovoljila većinu nacionalista. Države članice su u velikoj mjeri željeli ići svojim putem, ali je Austrija imala najveći interes.

Studenti su ubili 1819. radikalnog reakcionarnog dramskog pisca [[August von Kotzebue|Augusta von Kotzebuea]], koji se rugao liberalnim studentskim organizacijama. Na jednoj od nekoliko velikih akcija Njemačke konfederacije, princ Metternich je sazvao konferenciju koja je izdala represivni [[Carlsbadov dekret]], dizajniran da suzbije liberalnu agitaciju protiv konzervativne njemačke vlade. Dekret brzo ukida blijeda nacionalistička bratstva ([[Njemački jezik|njemački]]: Burschenschaften), uklanja liberalne univerzitetske profesore i širi cenzuru štampe. Dekret započinje &quot;progon demagoga&quot; koji je usmjeren protiv osoba koji su bili optuženi za širenje revolucionarnih i nacionalističkih ideja. Među proganjanima su bili pjesnik [[Ernst Moritz Arndt]], izdavač Johann Gorres i &quot;otac gimnastike&quot; Ludwig Jahn.

Godine 1834. je osnovan Zollverein, carinska unija između Pruske i većine drugih njemačkih država, osim Austrije. Kako se industrijalizacija razvila, potreba za jedinstvenom njemačkom valutom, pravnim sistemom i vladom je postala sve više i više očigledna.

==== Njemačka 1848. ====
{{Glavni|Njemačka revolucija 1848.}}Rast nezadovoljstva političkim i društvenim poretkom koji je nametnuo Bečki kongres je doveo do izbijanja revolucije u njemačkim državama u martu 1848. U maju se sastala Njemačka Narodna skupština (parlament u Frankfurtu) kako bi donijeli nacionalni njemački ustav.

Ispostavilo se da je revolucija 1848. bila neuspješna: Pruski kralj [[Frederick William IV]] je odbio carsku krunu, parlament u Frankfurtu je raspušten, vladajući knezovi su potisnuli pobunu vojnom silom a njemačka konfederacija je ponovo uspostavljena 1850. Mnogi lideri su otišli u egzil, uključujući i jedan broj ljudi koji su otišli u SAD i postali veliki političari.

==== Njemačka 1850-ih ====
1850-te su bile godine ekstremnih političkih reakcija. Neslaganje je žestoko potisnuto, a mnogi Nijemci su emigrirali u Ameriku nakon kolapsa ustanka 1848. Frederick William IV je postao izuzetno depresivan i melanholičan u ovom periodu, jer je bio okružen ljudima koji su zalagali [[klerikalizam]] i [[Božansko pravo kraljeva|apsolutnu Božansku monarhiju]]. Prusi su ponovo izgubili interes za politiku. Pruska nije samo počela širiti svoju teritoriju, već je i počela i ubrzanu industrijalizaciju zemlje, zadržavajući snažnu poljoprivrednu bazu.

==== Bismarck preuzima odgovornost (1862 - 1866) ====
1857. Pruski kralj je doživio moždani udar i njegov brat William postaje regent, a zatim kralj [[William I]] 1861. Iako konzervativan, William je bio daleko pragmatičniji. Njegovo najznačajnije postignuće je imenovanje [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]] za kancelara 1862. Kombinacijom Bismarcka, ministra odbrane [[Albrecht von Roon|Albrechta von Roona]] i feldmaršala [[Helmut von Moltke|Helmuta von Moltkea]] postavio je teren za pobjedu nad Danskom, Austrijom i Francuskom što je dovelo do ujedinjenja Njemačke. Prepreka njemačkom ujedinjenju je bila Austrija, a Bismarck je riješio problem nizom ratova koji su ujedinili njemačke države sjeverno od Austrije.

Sukob između Pruske i Danske (1863 - 1864) je porastao zbog [[Schleswig-Holstein|Schleswiga]], koji nije bio dio njemačke konfederacije, a koji su danski nacionalisti željeli pripojiti Danskom kraljevstvu. Sukob je doveo do [[Drugi Schlesviški rat|Drugog Schlesviškog rata]] 1864. Pruskoj se pridružila Austrija čije su snage lako porazile Dansku i okupirale [[Jylland]]. Danci su bili prisiljeni da ustupe vojvodstvo Schleswig i vojvodstvo Holstein Austriji i Pruskoj. Odmah nakon toga, dva vojvodstva su izazvala eskalirajuće tenzije između Austrije i Pruske. Austrija je željela da vojvodstva postanu dio Njemačke konfederacije, a Pruska ih je željela pripojiti. Zbog tih nesuglasica izbio je [[Austrijsko-pruski rat|sedmosedmični rat]] između Austrije i Pruske u junu 1866. U julu, dvije vojske su se sukobile u Sadowa-Koniggratzu (Bohemija) u [[Bitka kod Koniggratza|ogromnoj bici]] koja je uključivala pola miliona ljudi. Pruska vojska je porazila Austriju, koja je izgubila četvrtinu svoje vojske u borbi. Austrija je ustupila [[Venecija|Veneciju]] Italiji, a Bismarck je namjerno ublažio gubitak kako bi održao u životu dugoročni savez sa Austrijom u podređenoj ulozi. Sada se Francuska suočavala sa sve jačom Pruskom.

==== Sjevernonjemačka konfederacija (1866 - 1871) ====
{{Glavni|Sjevernonjemačka konfederacija}}Njemačka konfederacija je raspuštena 1866. Umjesto nje je osnovana Sjevernonjemačka konfederacija (njemački: Norddeutscher Bund) pod vodstvom Pruske. Austrija je bila isključena, i austrijskom uticaju u Njemačkoj, koji je počeo u 15. stoljeću, konačno je došao kraj. Sjevernonjemačka konfederacija je bila prelazna organizacija koja je postojala od 1867. do 1871, između raspada Njemačke konfederacije i osnivanja Njemačkog carstva.

== Nacistička Njemačka ==
Na dvaput održanim izborima 1932, [[Nacizam|nacisti]] su dobili 37,2% glasova u julu, a 33% u novembru. 30. januara 1933. [[Adolf Hitler]] je imenovan za [[Njemački kancelar|kancelara]] Njemačke, a 23. marta 1933. njemački parlament je ukinuo ustav Weimarske Republike. Treći Rajh je trajao od 1933. do 1945. i bio je utemeljen na [[Nacional-socijalizam|nacional-socijalizmu]], odnosno nacizmu. 1934. Hitler je preuzeo apsolutnu kontrolu nad vladom, kada je ''de facto'' postao i predsjednik Njemačke. Nakon [[Aneksija|aneksije Austrije]] (1938), [[politika]] anektiranja susjednih teritorija, dovela je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je u Evropi otpočeo 1. septembra 1939. kada je Njemačka okupirala Poljsku. Njemačka i njeni saveznici su imali veliku i dobro kontrolisanu [[vojska|vojsku]] koja je preuzela kontrolu nad gotovo cijelom teritorijom Evrope.

Poslije [[Operacija Barbarosa|operacije Barbarosa]] (napada na [[Sovjetski Savez]]) 22. juna 1941. otvoren je drugi front na istoku, kao i napada na [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]], kada je prekršen dogovor o nenapadanju Njemačke na SAD, od strane Hitlera (11. decembra 1941). Od 1941. do 1945. nacistička Njemačka, uz pomoć susjednih kolaboracionista, sistematski je ubila 6 miliona [[Jevreji|Jevreja]] u [[Holokaust]]u. Režim je isto tako ubijao [[Slaveni|Slavene]], [[Romi|Rome]], [[homoseksualnost|homoseksualce]] i mentalno retardirane osobe i druge nesposobne ljude, ali i politički nepodobne građane (naročito komuniste i socijaliste, ali i [[Religija|religiozne]] vođe). 8. maja 1945. Njemačka je kapitulirala nakon okupacije [[Berlin]]a od strane ruske [[Crvena armija|Crvene armije]]. Prije ulaska ruskih trupa u Berlin Hitler je izvršio samoubistvo.

== Poslijeratna Njemačka ==
[[Rat]] je rezultirao velikim gubitkom teritorije, etnički je očišćeno 15 miliona Nijemaca sa tih prostora, 45-ogodišnju okupaciju tokom koje je nekadašnja teritorija Rajha podeljena u Austriju, Zapadnu Njemačku i Istočnu Njemačku. 1948. i 1949. tokom Berlinske blokade, saveznička vojska dopremala je hranu i sirovine u Zapadni Berlin, koji je tokom Hladnog rata posao enklava okružena ruskom gvozdenom zavjesom.

Građani Zapadnog Berlina su postali proamerički orjentisani. To je bio rezultat mnogih činjenica, uključujući i jak njemački antikomunizam, američki Maršalov plan za rekonstrukciju Evrope poslije rata, osnivanje Evropske unije, i generalno podržavanje prisustva zapadne vojske u Zapadnom Berlinu. Rekonstruisana [[Zapadna Njemačka]] je ponovo postala svjetska ekonomska sila.

Sovjeti su kontrolisali [[Istočna Njemačka|Njemačku Demokratsku Republiku]], koja je bila jedna u nizu socijalističkih satelita Sovjetskog Saveza i članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], sa kontrolom slobodnog kretanja njenih stanovnika. Iznenadno, 13. august. [[Istočna Njemačka]] je postavila [[Berlinski zid]] između Istočnog i Zapadnog Berlina, i potpuno zatvorila granicu prema Zapadnoj Njemačkoj što je onemogućilo normalno cirkulisanje ljudi. [[Willy Brandt]], zapadnoberlinski gradonačelnik i zapadnonjemački kancelar, su pokušali da smire tenzije, ali njegovo praktično priznavanje gubitka historijske Istočne Njemačke je dovelo do kontroverzi, neki Nijemci su smatrali da je izdajnik, dok su mnogi drugi (naročito mladi ljudi) mislili da je heroj.

Nakon pada komunizma u Evropi, Njemačka se ponovo ujedinila (1990), što je dovelo do ekonomskih problema koji se osjećaju i danas. Berlin je ponovo postao glavni grad. Porodice, koje su bile dugi niz godina rastavljene, ponovo su se spojile. Kao dio postkomunističkog procesa, otvoreni su dosijei tajne policije.

Zajedno s Francuskom, nova Njemačka igra glavnu ulogu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Njemačka je država koja se zalaže za zajedničku evropsku politiku, odbranu i sigurnost. Kancelar se konstantno poziva na sastanke [[Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija|Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija]].

== Također pogledajte ==
* [[Historija Austrije]]
* [[Spisak njemačkih careva]]

{{Commonscat|History of Germany}}
{{Historija država Evrope}}
{{Imperije}}
{{Njemačka književnost}}
{{Njemačka po temama}}

[[Kategorija:Historija Njemačke]]</text>
      <sha1>4jc7gxuclkqyqophmd6dycooa9nnjdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Google</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19683</id>
    <revision>
      <id>3830575</id>
      <parentid>3827673</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T14:39:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cicihwahyuni6</username>
        <id>152797</id>
      </contributor>
      <origin>3830575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="132881" sha1="b2kcnyssjcf6q9bhqx76rhnczqjotvc" xml:space="preserve">{{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}}
{{Infokutija kompanija
| grupa              = Google LLC
| ime                = Google LLC
| slika              = Google 2015 logo.svg
| logo_veličina      = 250px
| slika2             = Googleplex HQ (cropped).jpg
| logo_veličina2     = 250px
| vrsta              = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&amp;selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&amp;ns=GGEA GGEA])
| osnivanje          = {{ZD|SAD}} [[Menlo Park, Kalifornija]] ([[27. septembar|27. septembra]] [[1998]].)
| osnivači           = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]]
| sjedište           = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| predsjednik        = 
| ključneosobe       = [[Sundar Pichai]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[glavni izvršni direktor]])&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Ruth Porat]] &lt;small&gt;(predsjednica)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[John L. Hennessy]] &lt;small&gt;(predsjedavajući)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Anat Ashkenazi]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[glavni finansijski direktor]])&lt;/small&gt;
| industrija         = [[internet]], [[softver]], [[hardver]]
| proizvodi          = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]]
| zaposleni          = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].)
| holding            = 
| slogan             = &quot;Don't Be Evil&quot;&lt;br&gt;&lt;small&gt;({{bs|ne budi zao}})&lt;/small&gt;
| web                = http://www.google.com/
| sjedište_grad      = 
| sjedište_država    = 
| pod_posluženo      = Globalno
| usluge             = 
| prihod             = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi
| operativni_prihod  = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi
| neto_dobit         = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi
| divizije           = 
| podruž             = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal
| vlasnik            = 
| prestala_postojati = 
| dodatak            = 
|}}

'''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.&lt;ref name=&quot;financialtables&quot;&gt;{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- historija --&gt;Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. &quot;superglasačke zalihe&quot;. Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio &quot;da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim&quot;,&lt;ref name=&quot;corporate&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; a njihov neslužbeni slogan je bio &quot;[[Don't be evil]]&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; ({{bs|ne budi zao}}).

2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- portfolio --&gt;Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; u produkciji svog &quot;visoko-kvalitetnog i jeftinog&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.&lt;ref name=&quot;Hardware company&quot;&gt;{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}&lt;/ref&gt; U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.&lt;ref name=&quot;Google Fiber Cable TV Business&quot;&gt;{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- tehnički dio --&gt;Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- popularnost --&gt;U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gatekeepers&quot;&gt;{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{Glavni|Historija Googlea}}
Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;ref name=&quot;milestones&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;

Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}&lt;/ref&gt; Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}&lt;/ref&gt;

Mala pretraživačka mašina zvana &quot;RankDex&quot; od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&amp;arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&amp;arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}&lt;/ref&gt; Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.&lt;ref&gt;{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Page i Brin su originalno nazvali svoj program &quot;BackRub&quot;, jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired  |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places &amp; Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}&lt;/ref&gt; Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi &quot;[[googol]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name &quot;Google&quot; |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}&lt;/ref&gt; broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;

Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}&lt;/ref&gt; a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt;) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &amp;#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}&lt;/ref&gt; U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.&lt;ref&gt;Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. &quot;Google Has Its First $50 Billion Year.&quot; http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/&lt;/ref&gt;

===Finansiranje i početne javne ponude===
[[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]]

Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.&lt;ref name=&quot;Bechtolsheim&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,&lt;ref&gt;{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield &amp; Byers]] i [[Sequoia Capital]].&lt;ref name=&quot;Bechtolsheim&quot;/&gt;

Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky}}&lt;/ref&gt; Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.&lt;ref name=&quot;IPO&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}&lt;/ref&gt; Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO |last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.&lt;ref name=&quot;washpost&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}&lt;/ref&gt; U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.&lt;ref name=Marketwatch&gt;{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.&lt;ref name=&quot;yahooshares&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.&lt;ref&gt;{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010  |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.&lt;ref&gt;Richard Utz, &quot;The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters.&quot; ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''&quot;''Šefa kulture&quot;, koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.&lt;ref name=&quot;CCO&quot;&gt;{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}&lt;/ref&gt; Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.&lt;ref name=&quot;bowlingforgoogle&quot;&gt;{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007}}&lt;/ref&gt; Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.&lt;ref name=&quot;bowlingforgoogle&quot; /&gt; Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1.

===Rast===
U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].&lt;ref name=&quot;165univave&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&amp;printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&amp;printsec=frontcover}}&lt;/ref&gt; Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.&lt;ref name=&quot;milestones&quot; /&gt; U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.&lt;ref name=&quot;milestones&quot; /&gt;

Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].&lt;ref name=&quot;goto strong&quot;&gt;{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cnet p4p&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata &quot;pay per click&quot; i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.&lt;ref name=&quot;patent&quot;&gt;{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}&lt;/ref&gt; Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.&lt;ref name=&quot;sgibldg&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.&lt;ref name=&quot;googleplexpurchase&quot;&gt;{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}&lt;/ref&gt; Do tada, ime &quot;Google&quot; je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol &quot;google&quot; bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga &quot;koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You &quot;Google&quot;?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}&lt;/ref&gt;

===2013 - danas===
Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da &quot;zdravlje i blagostanje&quot; kompanije će se fokusirati na &quot;izazov starenja i povezanih bolesti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}&lt;/ref&gt;

Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}&lt;/ref&gt; Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=51918&amp;et_rid=7107573&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}&lt;/ref&gt;

Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=53346&amp;et_rid=sundaybottle@hotmail.com&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=53346&amp;et_rid=sundaybottle@hotmail.com&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.&lt;/ref&gt;

===Nabavke i partnerstva===
[[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]]
Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006.

U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.&lt;ref&gt;{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}&lt;/ref&gt; Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao &quot;nematerijalne&quot; u regulatornom smislu.&lt;ref name=Moneyclip&gt;{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}&lt;/ref&gt; U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.&lt;ref name=&quot;Forbes08&quot;&gt;{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.&lt;ref name=&quot;DoubleClicknyt&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}&lt;/ref&gt; Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, &quot;mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ureda.&lt;ref name=&quot;nasaames&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.&lt;ref name=&quot;googlesun&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om&lt;ref name=&quot;googleaol&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&amp;.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&amp;.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Google bi kasnije pokrenuo &quot;[[AdSense for Mobile]]&quot;, uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.&lt;ref name=&quot;adsense_mobile&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].&lt;ref name=&quot;googlemyspace&quot;&gt;{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,&lt;ref name=&quot;Tracking Santa: NORAD &amp; Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD &amp; Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}&lt;/ref&gt; koristeći Google Earth da &quot;prati djeda Mraza&quot; u 3D-u po prvi put.&lt;ref name=&quot;Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}&lt;/ref&gt; Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.&lt;ref name=&quot;Instructions On Tracking Santa With NORAD &amp; Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD &amp; Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}&lt;/ref&gt;

U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}&lt;/ref&gt; Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.&lt;ref&gt;''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/ |date=23. 12. 2018 }}, on Cnet.com''.&lt;/ref&gt; Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava &quot;za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama&quot;, ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice &quot;posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne&quot; objekte.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}&lt;/ref&gt;

Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.&lt;ref name=&quot;wind energy&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}&lt;/ref&gt;

15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.&lt;ref name=&quot;appleinsider1&quot;&gt;{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;

Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,&lt;ref name=&quot;supercharging android&quot;&gt;{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a&lt;ref name=&quot;appleinsider1&quot;/&gt; i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].&lt;ref name=&quot;cnet&quot;&gt;{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}&lt;/ref&gt;

5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.&lt;ref&gt;Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. &quot;Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice.&quot; http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/&lt;/ref&gt;

6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.&lt;ref&gt;6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. &quot;Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users.&quot; http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/&lt;/ref&gt;

Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao &quot;društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija&quot;.&lt;ref name=&quot;Waze&quot;&gt;{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio &quot;10-Q&quot; podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.&lt;ref name=&quot;Waze&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: &quot;Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju.&quot; Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;

26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.&lt;ref name=Chowdhry-DeepMind&gt;{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.&lt;ref name=&quot;Helgren- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ribeiro- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.&lt;ref name=&quot;Opan- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;

Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.&lt;ref name=&quot;Opan- DeepMind&quot;/&gt; Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.&lt;ref name=&quot;GoogleSale&quot;&gt;{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].&lt;ref&gt;By Devindra Hardawar, VentureBeat.&quot;[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box].&quot; 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.&lt;/ref&gt; U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

===Lobiranje===
U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.&lt;ref name=lobby1&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Googleovi podatkovni centri ===
Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.&lt;ref name=google&gt;{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal  |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt; Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt; Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&amp;_r=1&amp;pagewanted=all&amp;|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Proizvodi i servisi ==
{{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}}

=== Reklamiranje ===
[[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]]
Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.&lt;ref name=&quot;10-K&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}&lt;/ref&gt; U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.&lt;ref name=&quot;Google-Inc-Jan-2012-10-K&quot;&gt;{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new &quot;InPrivate&quot; Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}&lt;/ref&gt; Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.&lt;ref name=&quot;AdSense&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&amp;subid=uk-en-ha&amp;utm_medium=ha&amp;utm_term=adsense&amp;gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.&lt;ref&gt;Mills, Elinor. &quot;[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats].&quot; CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.&lt;/ref&gt;

U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da &quot;Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Politika je kasnije izmijenjena.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}&lt;/ref&gt; U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}&lt;/ref&gt;
U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}&lt;/ref&gt;

=== Pretraživač ===
{{Glavni|Google pretraga}}
[[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]]

Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.&lt;ref name=&quot;comscore&quot;&gt;{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Google indeksira milijarde&lt;ref&gt;{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]].

Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.&lt;ref&gt;{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}&lt;/ref&gt; Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}&lt;/ref&gt;

Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).&lt;ref name=&quot;sptimes&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.&lt;ref&gt;{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}&lt;/ref&gt; Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].&lt;ref name=Smith&gt;{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}&lt;/ref&gt; U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}&lt;/ref&gt;

21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Nadogradnja &quot;Hummingbird&quot; za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}&lt;/ref&gt;

=== Alati za produktivnost ===
[[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,&lt;ref name=&quot;GmailCashmore&quot; /&gt; i postao generalno dostupan 7. februara 2007.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Servis je nadograđen sa beta statusa 7. jula 2009,&lt;ref name=&quot;appsoutofbeta&quot;&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.&lt;ref name=&quot;GmailCashmore&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),&lt;ref&gt;[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007&lt;/ref&gt; [[Liz Figueroa]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Mark Rasch]],&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; i urednici Google Watcha&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}&lt;/ref&gt; kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;

2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google &quot;Docs &amp; Spreadsheets&quot; Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Proizvodi za preduzeća===
[[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]]
[[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt; Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.&lt;ref name=&quot;csbe2gss&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search &quot;Business Edition&quot; As &quot;Google Site Search&quot; |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; pod imenom Google Postini Services.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Ostali proizvodi===
[[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji &quot;[[Google Nexus|Google Phone]]&quot;|220x220px]]
[[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program &quot;uči&quot; od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;

Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to &quot;nepoštena konkurencija&quot; i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom &quot;rodnom gradu&quot; Mountain View (Kalifornija).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}&lt;/ref&gt;

Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.&lt;ref name=&quot;HELFT march 21&quot;&gt;{{cite news| last=  HELFT| first= | url=  http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}&lt;/ref&gt; 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.&lt;ref name=&quot;Google Fiber Cable TV Business&quot;/&gt;

U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]&lt;nowiki/&gt;ov [[iPhone]].&lt;ref name=&quot;smith&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian  |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;orlowski&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ricker&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]&lt;nowiki/&gt;licencom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;

Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov &quot;redizajnirani email&quot;, sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}&lt;/ref&gt;

[[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]&lt;nowiki/&gt;kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.&lt;ref&gt;T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011&lt;/ref&gt; Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.&lt;ref&gt;{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}&lt;/ref&gt;

U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.&lt;ref name=&quot;Bernard&quot;&gt;{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}&lt;/ref&gt; Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]&lt;nowiki/&gt;nazvanu [[Google+]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &amp;#91;PICS&amp;#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u &quot;ograničenoj&quot; fazi.&lt;ref name=&quot;Google+ grows to 10 million users&quot;&gt;{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011|publisher=CNN}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;

Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;

3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.&lt;ref&gt;By Tom Cheredar, VentureBeat.&quot;[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}.&quot; 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.&lt;/ref&gt;

==Korporativni poslovi i kulture==
[[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]]
Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012&lt;ref name=&quot;best_company&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal  |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012}}&lt;/ref&gt; te četvrti u 2009. i 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}&lt;/ref&gt; Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao &quot;ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo,&quot; &quot;možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo,&quot; i &quot;rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Zaposlenici===
Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),&lt;ref name= 10K&gt;{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}&lt;/ref&gt; među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.&lt;ref&gt;John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)&lt;/ref&gt;

Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.&lt;ref name=&quot;topsalaries&quot;&gt;{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]]
U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; zajedno sa Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune|date=4. 3. 2008|access-date=31. 3. 2008 | first=Scott |last=Moritz}}&lt;/ref&gt; U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}&lt;/ref&gt; U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says &quot;Noogle&quot;|Novi uposlenici se zovu &quot;Nooglers&quot;, i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;]]
Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''.

===Googleplex===
{{Glavni|Googleplex}}
[[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]]
[[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']]
[[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]]

Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao &quot;[[Googleplex]]&quot;, kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex].&quot; Google. Retrieved 5. 3. 2008.&lt;/ref&gt; Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot;&gt;Reardon, Marguerite. &quot;[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple].&quot; [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.&lt;/ref&gt; Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot; /&gt; Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}&lt;/ref&gt; Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}&lt;/ref&gt; Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda.
[[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot; /&gt;|alt=Google's NYC office building]]

U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.&lt;ref name=&quot;solar&quot;&gt;Richmond, Riva. &quot;[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}.&quot; [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.&lt;/ref&gt; Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.&lt;ref name=&quot;solar&quot; /&gt; Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url=  https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}&lt;/ref&gt; Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno &quot;energetski žderonja&quot;. Kompanija je optuživana za korištenje svog &quot;[[Don't be evil]]&quot; mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.&lt;ref&gt;[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. &quot;[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil].&quot; Retrieved 9. 4. 2008.&lt;/ref&gt;

===Google Doodle===
{{Glavni|Google Doodle}}
Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog &quot;Doodleri&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Filantropija ===
{{Glavni|Google.org}}
Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.&lt;ref name=&quot;philanthropy&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; and the current director is Megan Smith.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008. Google je predstavio svoj &quot;projekt 10&lt;sup&gt;100&lt;/sup&gt;&quot; koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]]  |access-date=26. 9. 2010}}&lt;/ref&gt; Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Google je pokrenuo &quot;[[Legalize Love]]&quot; kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Izbjegavanje poreza ===
Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.&lt;ref&gt;Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ &quot;Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole.&quot;] The Register, 22. 10. 2010.&lt;/ref&gt; Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;

Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, &quot;To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični.&quot; Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt &quot;je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news
 |url          = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html
 |title        = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme
 |last1        = Kumar
 |first1       = Nikhil
 |last2        = Wright
 |first2       = Oliver
 |date         = 13. 12. 2012
 |publisher    = The Independent
 |access-date  = 17. 12. 2012
 |location     = London
 |archive-date = 17. 12. 2012
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt; U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}&lt;/ref&gt;

Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Okolina ===
Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}&lt;/ref&gt;
Google je objelodanio u septembru 2011. da &quot;neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova&quot;, skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;

U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}&lt;/ref&gt;

U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene &quot;podvalom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Usporedba internetskih pretraživača]]
* [[Don't be evil]]
* [[Googleov logo]]
* [[Google Maps]]
* [[Google platform]]
* [[Google Street View]]
* [[Google+]]
* [[Googlebot]] – web crawler
* [[Googlization]]
* [[Ungoogleable]]

== Reference ==
{{refspisak|3}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [https://www.google.com Google]
* [https://mail.google.com Gmail]
* [https://earth.google.com/ Google Earth]

{{Google}}

{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Google]]
[[Kategorija:Internet pretraživači]]
[[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]]
[[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]]</text>
      <sha1>b2kcnyssjcf6q9bhqx76rhnczqjotvc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830599</id>
      <parentid>3830575</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T17:48:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Cicihwahyuni6|Cicihwahyuni6]] ([[User talk:Cicihwahyuni6|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>3827673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="132870" sha1="jxu3jc70yippbxpjeyk9f7qvch8qmqc" xml:space="preserve">{{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}}
{{Infokutija kompanija
| grupa              = Google LLC
| ime                = Google LLC
| slika              = Google 2015 logo.svg
| logo_veličina      = 250px
| slika2             = Googleplex HQ (cropped).jpg
| logo_veličina2     = 250px
| vrsta              = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&amp;selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&amp;ns=GGEA GGEA])
| osnivanje          = {{ZD|SAD}} [[Menlo Park, Kalifornija]] ([[27. septembar|27. septembra]] [[1998]].)
| osnivači           = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]]
| sjedište           = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| predsjednik        =
| ključneosobe       = [[Sundar Pichai]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[glavni izvršni direktor]])&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Ruth Porat]] &lt;small&gt;(predsjednica)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[John L. Hennessy]] &lt;small&gt;(predsjedavajući)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Anat Ashkenazi]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[glavni finansijski direktor]])&lt;/small&gt;
| industrija         = [[internet]], [[softver]], [[hardver]]
| proizvodi          = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]]
| zaposleni          = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].)
| holding            =
| slogan             = &quot;Don't Be Evil&quot;&lt;br&gt;&lt;small&gt;({{bs|ne budi zao}})&lt;/small&gt;
| web                = http://www.google.com/
| sjedište_grad      =
| sjedište_država    =
| pod_posluženo      = Globalno
| usluge             =
| prihod             = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi
| operativni_prihod  = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi
| neto_dobit         = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi
| divizije           =
| podruž             = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal
| vlasnik            =
| prestala_postojati =
| dodatak            =
|}}

'''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.&lt;ref name=&quot;financialtables&quot;&gt;{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- historija--&gt;Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. &quot;superglasačke zalihe&quot;. Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio &quot;da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim&quot;,&lt;ref name=&quot;corporate&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; a njihov neslužbeni slogan je bio &quot;[[Don't be evil]]&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; ({{bs|ne budi zao}}).

2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- portfolio --&gt;Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; u produkciji svog &quot;visoko-kvalitetnog i jeftinog&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.&lt;ref name=&quot;Hardware company&quot;&gt;{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}&lt;/ref&gt; U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.&lt;ref name=&quot;Google Fiber Cable TV Business&quot;&gt;{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- tehnički dio--&gt;Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- popularnost--&gt;U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gatekeepers&quot;&gt;{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{Glavni|Historija Googlea}}
Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].&lt;ref name=&quot;milestones&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;

Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}&lt;/ref&gt; Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}&lt;/ref&gt;

Mala pretraživačka mašina zvana &quot;RankDex&quot; od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&amp;arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&amp;arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}&lt;/ref&gt; Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.&lt;ref&gt;{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Page i Brin su originalno nazvali svoj program &quot;BackRub&quot;, jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired  |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places &amp; Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}&lt;/ref&gt; Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi &quot;[[googol]]&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name &quot;Google&quot; |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}&lt;/ref&gt; broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;

Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}&lt;/ref&gt; a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt;) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &amp;#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}&lt;/ref&gt; U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.&lt;ref&gt;Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. &quot;Google Has Its First $50 Billion Year.&quot; http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/&lt;/ref&gt;

===Finansiranje i početne javne ponude===
[[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]]

Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.&lt;ref name=&quot;Bechtolsheim&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,&lt;ref&gt;{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield &amp; Byers]] i [[Sequoia Capital]].&lt;ref name=&quot;Bechtolsheim&quot;/&gt;

Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky}}&lt;/ref&gt; Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.&lt;ref name=&quot;IPO&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}&lt;/ref&gt; Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO |last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.&lt;ref name=&quot;washpost&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}&lt;/ref&gt; U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.&lt;ref name=Marketwatch&gt;{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.&lt;ref name=&quot;yahooshares&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.&lt;ref&gt;{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010  |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.&lt;ref&gt;Richard Utz, &quot;The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters.&quot; ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''&quot;''Šefa kulture&quot;, koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.&lt;ref name=&quot;CCO&quot;&gt;{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}&lt;/ref&gt; Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.&lt;ref name=&quot;bowlingforgoogle&quot;&gt;{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007}}&lt;/ref&gt; Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.&lt;ref name=&quot;bowlingforgoogle&quot; /&gt; Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1.

===Rast===
U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].&lt;ref name=&quot;165univave&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&amp;printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&amp;printsec=frontcover}}&lt;/ref&gt; Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.&lt;ref name=&quot;milestones&quot; /&gt; U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.&lt;ref name=&quot;milestones&quot; /&gt;

Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].&lt;ref name=&quot;goto strong&quot;&gt;{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cnet p4p&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata &quot;pay per click&quot; i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.&lt;ref name=&quot;patent&quot;&gt;{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}&lt;/ref&gt; Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.&lt;ref name=&quot;sgibldg&quot;&gt;{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.&lt;ref name=&quot;googleplexpurchase&quot;&gt;{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}&lt;/ref&gt; Do tada, ime &quot;Google&quot; je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol &quot;google&quot; bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga &quot;koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You &quot;Google&quot;?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}&lt;/ref&gt;

===2013 - danas===
Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da &quot;zdravlje i blagostanje&quot; kompanije će se fokusirati na &quot;izazov starenja i povezanih bolesti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}&lt;/ref&gt;

Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}&lt;/ref&gt; Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=51918&amp;et_rid=7107573&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}&lt;/ref&gt;

Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=53346&amp;et_rid=sundaybottle@hotmail.com&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&amp;et_cid=53346&amp;et_rid=sundaybottle@hotmail.com&amp;Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.&lt;/ref&gt;

===Nabavke i partnerstva===
[[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]]
Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006.

U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.&lt;ref&gt;{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}&lt;/ref&gt; Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao &quot;nematerijalne&quot; u regulatornom smislu.&lt;ref name=Moneyclip&gt;{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}&lt;/ref&gt; U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.&lt;ref name=&quot;Forbes08&quot;&gt;{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.&lt;ref name=&quot;DoubleClicknyt&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}&lt;/ref&gt; Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, &quot;mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}&lt;/ref&gt; U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ureda.&lt;ref name=&quot;nasaames&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.&lt;ref name=&quot;googlesun&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om&lt;ref name=&quot;googleaol&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&amp;.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&amp;.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Google bi kasnije pokrenuo &quot;[[AdSense for Mobile]]&quot;, uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.&lt;ref name=&quot;adsense_mobile&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].&lt;ref name=&quot;googlemyspace&quot;&gt;{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,&lt;ref name=&quot;Tracking Santa: NORAD &amp; Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD &amp; Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}&lt;/ref&gt; koristeći Google Earth da &quot;prati djeda Mraza&quot; u 3D-u po prvi put.&lt;ref name=&quot;Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}&lt;/ref&gt; Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.&lt;ref name=&quot;Instructions On Tracking Santa With NORAD &amp; Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD &amp; Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}&lt;/ref&gt;

U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}&lt;/ref&gt; Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.&lt;ref&gt;''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/ |date=23. 12. 2018 }}, on Cnet.com''.&lt;/ref&gt; Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava &quot;za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama&quot;, ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice &quot;posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne&quot; objekte.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}&lt;/ref&gt;

Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.&lt;ref name=&quot;wind energy&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}&lt;/ref&gt;

15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.&lt;ref name=&quot;appleinsider1&quot;&gt;{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;

Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,&lt;ref name=&quot;supercharging android&quot;&gt;{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a&lt;ref name=&quot;appleinsider1&quot;/&gt; i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].&lt;ref name=&quot;cnet&quot;&gt;{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}&lt;/ref&gt;

5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.&lt;ref&gt;Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. &quot;Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice.&quot; http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/&lt;/ref&gt;

6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.&lt;ref&gt;6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. &quot;Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users.&quot; http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/&lt;/ref&gt;

Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao &quot;društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija&quot;.&lt;ref name=&quot;Waze&quot;&gt;{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio &quot;10-Q&quot; podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.&lt;ref name=&quot;Waze&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: &quot;Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju.&quot; Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;

26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.&lt;ref name=Chowdhry-DeepMind&gt;{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.&lt;ref name=&quot;Helgren- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ribeiro- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.&lt;ref name=&quot;Opan- DeepMind&quot;&gt;{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;

Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.&lt;ref name=&quot;Opan- DeepMind&quot;/&gt; Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.&lt;ref name=&quot;GoogleSale&quot;&gt;{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].&lt;ref&gt;By Devindra Hardawar, VentureBeat.&quot;[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box].&quot; 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.&lt;/ref&gt; U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

===Lobiranje===
U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.&lt;ref name=lobby1&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Googleovi podatkovni centri ===
Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.&lt;ref name=google&gt;{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal  |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt; Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt; Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&amp;_r=1&amp;pagewanted=all&amp;|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Proizvodi i servisi ==
{{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}}

=== Reklamiranje ===
[[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]]
Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.&lt;ref name=&quot;10-K&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}&lt;/ref&gt; U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.&lt;ref name=&quot;Google-Inc-Jan-2012-10-K&quot;&gt;{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new &quot;InPrivate&quot; Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}&lt;/ref&gt; Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.&lt;ref name=&quot;AdSense&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&amp;subid=uk-en-ha&amp;utm_medium=ha&amp;utm_term=adsense&amp;gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.&lt;ref&gt;Mills, Elinor. &quot;[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats].&quot; CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.&lt;/ref&gt;

U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da &quot;Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}&lt;/ref&gt; Politika je kasnije izmijenjena.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}&lt;/ref&gt; U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}&lt;/ref&gt;
U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}&lt;/ref&gt;

=== Pretraživač ===
{{Glavni|Google pretraga}}
[[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]]

Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.&lt;ref name=&quot;comscore&quot;&gt;{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Google indeksira milijarde&lt;ref&gt;{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]].

Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.&lt;ref&gt;{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}&lt;/ref&gt; Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}&lt;/ref&gt;

Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).&lt;ref name=&quot;sptimes&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.&lt;ref&gt;{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}&lt;/ref&gt; Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.&lt;ref&gt;{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}&lt;/ref&gt; Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].&lt;ref name=Smith&gt;{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}&lt;/ref&gt; U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}&lt;/ref&gt;

21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Nadogradnja &quot;Hummingbird&quot; za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}&lt;/ref&gt;

=== Alati za produktivnost ===
[[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,&lt;ref name=&quot;GmailCashmore&quot; /&gt; i postao generalno dostupan 7. februara 2007.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Servis je nadograđen sa beta statusa 7. jula 2009,&lt;ref name=&quot;appsoutofbeta&quot;&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.&lt;ref name=&quot;GmailCashmore&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),&lt;ref&gt;[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007&lt;/ref&gt; [[Liz Figueroa]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Mark Rasch]],&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}&lt;/ref&gt; i urednici Google Watcha&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}&lt;/ref&gt; kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;

2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google &quot;Docs &amp; Spreadsheets&quot; Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Proizvodi za preduzeća===
[[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]]
[[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.&lt;ref name=&quot;milestones&quot;/&gt; Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.&lt;ref name=&quot;csbe2gss&quot;&gt;{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search &quot;Business Edition&quot; As &quot;Google Site Search&quot; |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; pod imenom Google Postini Services.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Ostali proizvodi===
[[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji &quot;[[Google Nexus|Google Phone]]&quot;|220x220px]]
[[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}&lt;/ref&gt; Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program &quot;uči&quot; od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}&lt;/ref&gt;

Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to &quot;nepoštena konkurencija&quot; i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom &quot;rodnom gradu&quot; Mountain View (Kalifornija).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}&lt;/ref&gt;

Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.&lt;ref name=&quot;HELFT march 21&quot;&gt;{{cite news| last=  HELFT| first= | url=  http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}&lt;/ref&gt; 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.&lt;ref name=&quot;Google Fiber Cable TV Business&quot;/&gt;

U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]&lt;nowiki/&gt;ov [[iPhone]].&lt;ref name=&quot;smith&quot;&gt;{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian  |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;orlowski&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ricker&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]&lt;nowiki/&gt;licencom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;

Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov &quot;redizajnirani email&quot;, sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}&lt;/ref&gt;

[[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]&lt;nowiki/&gt;kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.&lt;ref&gt;T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011&lt;/ref&gt; Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.&lt;ref&gt;{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}&lt;/ref&gt;

U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.&lt;ref name=&quot;Bernard&quot;&gt;{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}&lt;/ref&gt; Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]&lt;nowiki/&gt;nazvanu [[Google+]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &amp;#91;PICS&amp;#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u &quot;ograničenoj&quot; fazi.&lt;ref name=&quot;Google+ grows to 10 million users&quot;&gt;{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011|publisher=CNN}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}&lt;/ref&gt;

Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;

3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.&lt;ref&gt;By Tom Cheredar, VentureBeat.&quot;[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}.&quot; 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.&lt;/ref&gt;

==Korporativni poslovi i kulture==
[[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]]
Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012&lt;ref name=&quot;best_company&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal  |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012}}&lt;/ref&gt; te četvrti u 2009. i 2010.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}&lt;/ref&gt; Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao &quot;ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo,&quot; &quot;možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo,&quot; i &quot;rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Zaposlenici===
Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),&lt;ref name= 10K&gt;{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}&lt;/ref&gt; među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.&lt;ref&gt;John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)&lt;/ref&gt;

Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.&lt;ref name=&quot;topsalaries&quot;&gt;{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]]
U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; zajedno sa Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune|date=4. 3. 2008|access-date=31. 3. 2008 | first=Scott |last=Moritz}}&lt;/ref&gt; U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}&lt;/ref&gt; U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says &quot;Noogle&quot;|Novi uposlenici se zovu &quot;Nooglers&quot;, i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;]]
Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''.

===Googleplex===
{{Glavni|Googleplex}}
[[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]]
[[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']]
[[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]]

Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao &quot;[[Googleplex]]&quot;, kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex].&quot; Google. Retrieved 5. 3. 2008.&lt;/ref&gt; Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}&lt;/ref&gt;

Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot;&gt;Reardon, Marguerite. &quot;[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple].&quot; [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.&lt;/ref&gt; Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot; /&gt; Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}&lt;/ref&gt; Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}&lt;/ref&gt; Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.&lt;ref&gt;{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}&lt;/ref&gt;

Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda.
[[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.&lt;ref name=&quot;manhattan&quot; /&gt;|alt=Google's NYC office building]]

U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.&lt;ref name=&quot;solar&quot;&gt;Richmond, Riva. &quot;[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}.&quot; [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.&lt;/ref&gt; Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.&lt;ref name=&quot;solar&quot; /&gt; Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url=  https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}&lt;/ref&gt; Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno &quot;energetski žderonja&quot;. Kompanija je optuživana za korištenje svog &quot;[[Don't be evil]]&quot; mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.&lt;ref&gt;[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. &quot;[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil].&quot; Retrieved 9. 4. 2008.&lt;/ref&gt;

===Google Doodle===
{{Glavni|Google Doodle}}
Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog &quot;Doodleri&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Filantropija ===
{{Glavni|Google.org}}
Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.&lt;ref name=&quot;philanthropy&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}&lt;/ref&gt; and the current director is Megan Smith.&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008. Google je predstavio svoj &quot;projekt 10&lt;sup&gt;100&lt;/sup&gt;&quot; koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]]  |access-date=26. 9. 2010}}&lt;/ref&gt; Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}&lt;/ref&gt;

U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; U julu 2012, Google je pokrenuo &quot;[[Legalize Love]]&quot; kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Izbjegavanje poreza ===
Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.&lt;ref&gt;Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ &quot;Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole.&quot;] The Register, 22. 10. 2010.&lt;/ref&gt; Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}&lt;/ref&gt;

Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, &quot;To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični.&quot; Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt &quot;je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news
 |url          = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html
 |title        = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme
 |last1        = Kumar
 |first1       = Nikhil
 |last2        = Wright
 |first2       = Oliver
 |date         = 13. 12. 2012
 |publisher    = The Independent
 |access-date  = 17. 12. 2012
 |location     = London
 |archive-date = 17. 12. 2012
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt; U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}&lt;/ref&gt;

Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;

=== Okolina ===
Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}&lt;/ref&gt;
Google je objelodanio u septembru 2011. da &quot;neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova&quot;, skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;

U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}&lt;/ref&gt;

U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene &quot;podvalom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Usporedba internetskih pretraživača]]
* [[Don't be evil]]
* [[Googleov logo]]
* [[Google Maps]]
* [[Google platform]]
* [[Google Street View]]
* [[Google+]]
* [[Googlebot]] – web crawler
* [[Googlization]]
* [[Ungoogleable]]

== Reference ==
{{refspisak|3}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [https://www.google.com Google]
* [https://mail.google.com Gmail]
* [https://earth.google.com/ Google Earth]

{{Google}}

{{Istaknuti članak}}

[[Kategorija:Google]]
[[Kategorija:Internet pretraživači]]
[[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]]
[[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]]</text>
      <sha1>jxu3jc70yippbxpjeyk9f7qvch8qmqc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dessau-Roßlau</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20022</id>
    <revision>
      <id>3830696</id>
      <parentid>2889461</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:16:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1629" sha1="mzazf34m25y5essf00au2ngv7zhj586" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Starost}}
{{Infokutija naselje/Njemačka
|Grb                     = Wappen Dessau-Rosslau.svg
| ime                   =Dessau-Roßlau
| širina_stepeni        = 51| širina_minuta = 52| širina_sekundi =0 | širina_SJ =N 
| dužina_stepeni        = 12| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi =0 | dužina_IZ = E
| karta                 = 
| karta_lokacija        = Njemačka
|ImeSrednjegNivoaVlasti  = [[Njemačke savezne pokrajine|Pokrajina]]
|SrednjiNivoVlasti       = [[Saksonija-Anhalt]]
|Općina                  =
|Stanovništvo            = 85488
|StanovništvoGodina      = 2011
|StanovništvoUrban       = 
|StanovništvoUrbanGodina =
|StanovništvoMetro       = 
|StanovništvoMetroGodina =
|StanovništvoProcjena    =
|StanovništvoGodina2     =
|Površina                = 244.64
|Nadmorska visina        = 59
|Pozivni broj            = 0340 (Dessau)&lt;br&gt;034901 (Roßlau)
|Poštanski broj          = 06842–06862
|Registarska oznaka      = DE, RSL
|VrstaNaselja            = grad
|Načelnik                = Klemens Koschig
|NačelnikIzabran         = 
|NačelnikTitula          = 
|NačelnikStranka         = 
|Web                     = www.dessau.de
|Slika                   = Dessau mit Mulde.jpg
|SlikaInfo               = Pogleda na Dessau i rijeku Mulde
}}
'''Dessau-Roßlau''' je grad ([[Saksonija-Anhalt]]) u ([[Njemačka|Saveznoj Republici Njemačkoj]]), nalazi se na ušću rijeka [[Laba|Elba]] i [[Mulde]], ima 85.488  stanovnika (2011).

Zbog neprilika se [[Bauhaus]] morao 1925 - 1932 preseliti u Dessau.

{{Commons|Dessau}}

{{stub-geog}}

[[Kategorija:Gradovi u Saksoniji-Anhaltu]]</text>
      <sha1>mzazf34m25y5essf00au2ngv7zhj586</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Album</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32584</id>
    <revision>
      <id>3830604</id>
      <parentid>3785059</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:21:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23461-35</username>
        <id>180389</id>
      </contributor>
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="659" sha1="iyyx3miz346kwfvypk3qvtj3d9tv1xt" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Album''' je skup određenih [[zvuk|zvučnih]] ili [[film]]skih sadržaja koji se poslije dostavlja javnosti na nekom [[medij]]u. Najčešći način prodaje albuma je preko komercijalne distribucije, iako manji umjetnici često direktno prodaju svoje albume na [[koncert]]ima ili [[web stranica]]ma.

== Vrste albuma ==
* Kompilacijski album
* Konceptni album
* Dupli album
* Raritetni album
* Koncertni album

== Također pogledajte ==
* [[Extended Play]]
* [[Spisak muzičkih albuma]]

{{Commonscat|Music albums}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Film]]
[[Kategorija:Muzika]]</text>
      <sha1>iyyx3miz346kwfvypk3qvtj3d9tv1xt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Estuarij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32872</id>
    <revision>
      <id>3830697</id>
      <parentid>3823493</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:17:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2368" sha1="5itx9oprf2ivk7emp1m324is5v2d3k1" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Helgolaender Bucht 1.jpg|mini|300p|desno|Helgolandski zaljev s estuarijem [[Laba|Elbe]] na desnoj strani slike]]
'''Estuarij''' ([[latinski jezik|lat.]] ''aestuarium'', &quot;nisko riječno ušće&quot;) je naziv za [[Rijeka|riječno]] [[ušće]] oblikovano poput lijevka. Estuariji su rjeđi od ušća u obliku [[riječna delta|delte]]. Takav oblik imaju ušća [[Temza|Temze]], [[Laba|Elbe]], [[Ob]]a, [[Jenisej]]a i niza drugih rijeka. Svakako je najupečatljiviji estuarij [[Amazona|Amazone]] čije ušće je široko preko 30 [[km]]. Na ušću postoji ostrvo Marajo, kao i niz drugih, malih ostrva, ali oni nisu rezultat nanosa, nego je okolni dio materijala odnijela oseka u more i pretvorila ih u ostrva.

== Nastajanje i obilježja ==
Estuariji se oblikuju pod uticajem [[plima i oseka|plime i oseke]], pri čemu ušće dobija oblik lijevka. Na [[sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] pod uticajem [[Coriolisova sila|Coriolisove sile]] [[more|morska]] voda za vrijeme [[plima|plime]] ulazi u rijeku snažnije uz lijevu obalu, dok se za vrijeme [[oseka|oseke]] u more vraća duž desne obale.

Estuariji se stvaraju naročito uz obale gdje su razlike između plime i oseke velike. Zbog toga su i rjeđi od [[riječna delta|delti]]. Mogu nastati samo kad je količina materijala koji donosi rijeka manji od količine koju morska voda u vrijeme oseke odnosi u more. Nasuprot tome su ušća u obliku delte, gdje se rijeka dijeli na niz rukavaca koji nastaju zbog [[sedimenti|sedimentnih]] nanosa različitog materijala koji rijeka donosi sa sobom.

Daljnje obilježje estuarija je prijelaz od riječne, slatke vode prema morskoj, premještanje tih voda i njena [[boćatost]] i poseban [[biljke|biljni]] i [[životinje|životinjski]] svijet na prijelazu od područja rijeke prema moru.

== Neke poznatije rijeke s estuarijem ==
* [[Amazona]], sjeverni dio ušća, dok se na južnom dijelu tvori [[riječna delta|delta]]
* [[Laba|Elbe]]
* [[Gironde]] kao zajednički estuarij [[Garonne]] i [[Dordogne]]
* [[Jenisej]]
* [[Loire]]
* [[Ob]]
* [[Temza]]

== Također pogledajte ==
* [[Liman]]
* [[Riječna delta]]

{{Commonscat|Estuaries}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Forme_Zemljine_površine}}
{{Riječna morfologija}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Estuarij|*]]
[[Kategorija:Hidrografija]]
[[Kategorija:Geodezija]]</text>
      <sha1>5itx9oprf2ivk7emp1m324is5v2d3k1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miodrag Žalica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36651</id>
    <revision>
      <id>3830574</id>
      <parentid>3675093</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T14:00:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nino2910</username>
        <id>129308</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Photo</comment>
      <origin>3830574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4754" sha1="5ytqf8ndszy76bat293vcav2bkitu21" xml:space="preserve">[[Datoteka:M. Zalica.jpg|mini]]
'''Miodrag Žalica''' ([[Sarajevo]], 16. decembar 1926 – Sarajevo, 17. decembar 1992) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sveske.ba/bs/content/miodrag-zalica-poezija-nadrealisticke-dramaticnosti|title=MIODRAG ŽALICA: POEZIJA NADREALISTIČKE DRAMATIČNOSTI {{!}} Sarajevske Sveske|website=www.sveske.ba|language=bs|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Jedan od najznačajnijih modernističkih pjesnika i vodeći bosanskohercegovački dramski pisac druge polovine dvadesetog vijeka. Josip Lešić je u knjizi &quot;Drama i njene sjenke&quot; o Miodragu Žalici rekao: ''&quot;Za njega je čovjek usitinu građa od koje se prave snovi.&quot;''&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://sarajevo.co.ba/sjecanje-miodrag-zalica/|title=Sjećanje: Miodrag Žalica ~ SARAJEVO.co.ba|date=15. 12. 2015|newspaper=SARAJEVO.co.ba|language=bs-BA|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Školovao se u Sarajevu i Zagrebu. Na Radio Sarajevu adaptirao i režirao veliki broj radio novela i drama. Jedan od pionira Televizije Sarajevo, glavni urednik u igranog programa i urednik dokumentarnom programu TVSA. Drame su mu igrane na mnogim scenama u Jugoslaviji i Poljskoj. Uvršten je u mnoge antologije, poetske i prozne.{{Infokutija osoba
| ime                    = Miodrag Žalica
| slika                  =
| opis                   = Miograg Žalica, 1970.
| širina slike           = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1926|12|16}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1992|12|17|1926|12|16}}
| mjesto_smrti           = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| značajna_djela         = 
| supružnik              = 
| djeca                  = [[Antonije Nino Žalica]], [[Pjer Žalica]]
| nagrade                = 
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
}}
== Djela ==
*''Ne crtaj đavola na zidu, pripovijetke'' (1962)
*''Tržnica sna'' (zbirke poezije, 1972)&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/kolumne/miljenko-jergovic/jednokrili-andeo/257173|title=Miljenko Jergović / Jednokrili anđeo|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; (1955.) i &quot;Skakavac u fraku&quot; 1961, &lt;nowiki&gt;''izabrana poezija''&lt;/nowiki&gt; 1972 
*''Evropska trava'' (prva samostalna drama, 1963)&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1fDaAAAAQBAJ&amp;pg=PA151&amp;lpg=PA151&amp;dq=miodrag+%C5%BEalica&amp;source=bl&amp;ots=wVf4ruW_25&amp;sig=Fk__4GAMTtA_32b5Jp-jKKv38Ro&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj0mre_7K3aAhVnP5oKHaueDZo4ChDoAQhSMAc#v=onepage&amp;q=miodrag%20%C5%BEalica&amp;f=false|title=World Encyclopedia of Contemporary Theatre: Volume 1: Europe|last=Nagy|first=Peter|last2=Rouyer|first2=Phillippe|last3=Rubin|first3=Don|date=13. 9. 2013|publisher=Routledge|isbn=9781136402890|language=en}}&lt;/ref&gt;
*''Tri drame (Pas koji pjeva; Jeskim; Najljepši dan: jedna noć)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1971)
*''Zagrljenici'' (Sarajevo, 1971)
*''U beskraj, Hotel s pogledom na čudovište'' (1973)
*''Drugi trio (Zagrljenici; Tako dozvaše tajnu; Hotel s pogledom na čudovište ili vilovnjaci)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1975)
*''Rimski dan (Propercije)'' (Sarajevo, 1976)
*''Jesenja padobranska vježba'' (1978)
*''Drugi mačići koji se u vodu bacaju'' (1980)
*''Treći trio (Velike dvokolice; Lambethwalk; Rimski dan)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1980)
*''Rimski dan, Savremena književnost naroda i narodnosti BiH'' (Sarajevo, 1984/85) 
*''Mamurni golubovi'' (Sarajevo, 1986)
*''Neprijatno interesovanje'' (Sarajevo, 1987)
*''Mirišu li jorgovani u Njujorku'' (Sarajevo, 1988)
*''Geteov hrast u Buhenvaldu''(Sarajevo, 1988) 
*''Posljednji iz kaste strasti'' (Sarajevo, 1990)
*''Poezija Miodraga Žalice'' (Sarajevo, 2024)

==Nagrade==
* '''1962''' – [[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu;
* '''1972''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];
*27-julska nagrada BiH
*Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (dva puta)
*Nagrada iz fonda Vase Kosića Udruženja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine (dva puta)
*Nagrada časopisa Pozorište

{{Wikicitat}}

== Reference ==
{{Refspisak|}}

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Žalica, Miodrag}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]</text>
      <sha1>5ytqf8ndszy76bat293vcav2bkitu21</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830647</id>
      <parentid>3830574</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:35:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nino2910</username>
        <id>129308</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodao fotografiju</comment>
      <origin>3830647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4830" sha1="jy74v04ct4onp30nf9gx5itx9g91b7t" xml:space="preserve">[[Datoteka:M. Zalica.jpg|mini]]
[[Datoteka:6 skakavac u fraku naslovna.jpg|mini|Skakavac u fraku, poezija]]
'''Miodrag Žalica''' ([[Sarajevo]], 16. decembar 1926 – Sarajevo, 17. decembar 1992) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sveske.ba/bs/content/miodrag-zalica-poezija-nadrealisticke-dramaticnosti|title=MIODRAG ŽALICA: POEZIJA NADREALISTIČKE DRAMATIČNOSTI {{!}} Sarajevske Sveske|website=www.sveske.ba|language=bs|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Jedan od najznačajnijih modernističkih pjesnika i vodeći bosanskohercegovački dramski pisac druge polovine dvadesetog vijeka. Josip Lešić je u knjizi &quot;Drama i njene sjenke&quot; o Miodragu Žalici rekao: ''&quot;Za njega je čovjek usitinu građa od koje se prave snovi.&quot;''&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://sarajevo.co.ba/sjecanje-miodrag-zalica/|title=Sjećanje: Miodrag Žalica ~ SARAJEVO.co.ba|date=15. 12. 2015|newspaper=SARAJEVO.co.ba|language=bs-BA|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Školovao se u Sarajevu i Zagrebu. Na Radio Sarajevu adaptirao i režirao veliki broj radio novela i drama. Jedan od pionira Televizije Sarajevo, glavni urednik u igranog programa i urednik dokumentarnom programu TVSA. Drame su mu igrane na mnogim scenama u Jugoslaviji i Poljskoj. Uvršten je u mnoge antologije, poetske i prozne.{{Infokutija osoba
| ime                    = Miodrag Žalica
| slika                  =
| opis                   = Miograg Žalica, 1970.
| širina slike           = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1926|12|16}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1992|12|17|1926|12|16}}
| mjesto_smrti           = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| značajna_djela         = 
| supružnik              = 
| djeca                  = [[Antonije Nino Žalica]], [[Pjer Žalica]]
| nagrade                = 
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
}}
== Djela ==
*''Ne crtaj đavola na zidu, pripovijetke'' (1962)
*''Tržnica sna'' (zbirke poezije, 1972)&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/kolumne/miljenko-jergovic/jednokrili-andeo/257173|title=Miljenko Jergović / Jednokrili anđeo|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; (1955.) i &quot;Skakavac u fraku&quot; 1961, &lt;nowiki&gt;''izabrana poezija''&lt;/nowiki&gt; 1972 
*''Evropska trava'' (prva samostalna drama, 1963)&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1fDaAAAAQBAJ&amp;pg=PA151&amp;lpg=PA151&amp;dq=miodrag+%C5%BEalica&amp;source=bl&amp;ots=wVf4ruW_25&amp;sig=Fk__4GAMTtA_32b5Jp-jKKv38Ro&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj0mre_7K3aAhVnP5oKHaueDZo4ChDoAQhSMAc#v=onepage&amp;q=miodrag%20%C5%BEalica&amp;f=false|title=World Encyclopedia of Contemporary Theatre: Volume 1: Europe|last=Nagy|first=Peter|last2=Rouyer|first2=Phillippe|last3=Rubin|first3=Don|date=13. 9. 2013|publisher=Routledge|isbn=9781136402890|language=en}}&lt;/ref&gt;
*''Tri drame (Pas koji pjeva; Jeskim; Najljepši dan: jedna noć)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1971)
*''Zagrljenici'' (Sarajevo, 1971)
*''U beskraj, Hotel s pogledom na čudovište'' (1973)
*''Drugi trio (Zagrljenici; Tako dozvaše tajnu; Hotel s pogledom na čudovište ili vilovnjaci)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1975)
*''Rimski dan (Propercije)'' (Sarajevo, 1976)
*''Jesenja padobranska vježba'' (1978)
*''Drugi mačići koji se u vodu bacaju'' (1980)
*''Treći trio (Velike dvokolice; Lambethwalk; Rimski dan)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1980)
*''Rimski dan, Savremena književnost naroda i narodnosti BiH'' (Sarajevo, 1984/85) 
*''Mamurni golubovi'' (Sarajevo, 1986)
*''Neprijatno interesovanje'' (Sarajevo, 1987)
*''Mirišu li jorgovani u Njujorku'' (Sarajevo, 1988)
*''Geteov hrast u Buhenvaldu''(Sarajevo, 1988) 
*''Posljednji iz kaste strasti'' (Sarajevo, 1990)
*''Poezija Miodraga Žalice'' (Sarajevo, 2024)

==Nagrade==
* '''1962''' – [[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu;
* '''1972''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];
*27-julska nagrada BiH
*Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (dva puta)
*Nagrada iz fonda Vase Kosića Udruženja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine (dva puta)
*Nagrada časopisa Pozorište

{{Wikicitat}}

== Reference ==
{{Refspisak|}}

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Žalica, Miodrag}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]</text>
      <sha1>jy74v04ct4onp30nf9gx5itx9g91b7t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830648</id>
      <parentid>3830647</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:37:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nino2910</username>
        <id>129308</id>
      </contributor>
      <comment>dodao foto</comment>
      <origin>3830648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4868" sha1="fzxnmhots9gbzajxiic1ld3583dquun" xml:space="preserve">[[Datoteka:M. Zalica.jpg|mini]]
[[Datoteka:6 skakavac u fraku naslovna.jpg|mini|Skakavac u fraku, poezija]]
[[Datoteka:Plakat, Poznanj.png|mini]]
'''Miodrag Žalica''' ([[Sarajevo]], 16. decembar 1926 – Sarajevo, 17. decembar 1992) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sveske.ba/bs/content/miodrag-zalica-poezija-nadrealisticke-dramaticnosti|title=MIODRAG ŽALICA: POEZIJA NADREALISTIČKE DRAMATIČNOSTI {{!}} Sarajevske Sveske|website=www.sveske.ba|language=bs|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Jedan od najznačajnijih modernističkih pjesnika i vodeći bosanskohercegovački dramski pisac druge polovine dvadesetog vijeka. Josip Lešić je u knjizi &quot;Drama i njene sjenke&quot; o Miodragu Žalici rekao: ''&quot;Za njega je čovjek usitinu građa od koje se prave snovi.&quot;''&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://sarajevo.co.ba/sjecanje-miodrag-zalica/|title=Sjećanje: Miodrag Žalica ~ SARAJEVO.co.ba|date=15. 12. 2015|newspaper=SARAJEVO.co.ba|language=bs-BA|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Školovao se u Sarajevu i Zagrebu. Na Radio Sarajevu adaptirao i režirao veliki broj radio novela i drama. Jedan od pionira Televizije Sarajevo, glavni urednik u igranog programa i urednik dokumentarnom programu TVSA. Drame su mu igrane na mnogim scenama u Jugoslaviji i Poljskoj. Uvršten je u mnoge antologije, poetske i prozne.{{Infokutija osoba
| ime                    = Miodrag Žalica
| slika                  =
| opis                   = Miograg Žalica, 1970.
| širina slike           = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1926|12|16}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1992|12|17|1926|12|16}}
| mjesto_smrti           = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| značajna_djela         = 
| supružnik              = 
| djeca                  = [[Antonije Nino Žalica]], [[Pjer Žalica]]
| nagrade                = 
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
}}
== Djela ==
*''Ne crtaj đavola na zidu, pripovijetke'' (1962)
*''Tržnica sna'' (zbirke poezije, 1972)&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/kolumne/miljenko-jergovic/jednokrili-andeo/257173|title=Miljenko Jergović / Jednokrili anđeo|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; (1955.) i &quot;Skakavac u fraku&quot; 1961, &lt;nowiki&gt;''izabrana poezija''&lt;/nowiki&gt; 1972 
*''Evropska trava'' (prva samostalna drama, 1963)&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1fDaAAAAQBAJ&amp;pg=PA151&amp;lpg=PA151&amp;dq=miodrag+%C5%BEalica&amp;source=bl&amp;ots=wVf4ruW_25&amp;sig=Fk__4GAMTtA_32b5Jp-jKKv38Ro&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj0mre_7K3aAhVnP5oKHaueDZo4ChDoAQhSMAc#v=onepage&amp;q=miodrag%20%C5%BEalica&amp;f=false|title=World Encyclopedia of Contemporary Theatre: Volume 1: Europe|last=Nagy|first=Peter|last2=Rouyer|first2=Phillippe|last3=Rubin|first3=Don|date=13. 9. 2013|publisher=Routledge|isbn=9781136402890|language=en}}&lt;/ref&gt;
*''Tri drame (Pas koji pjeva; Jeskim; Najljepši dan: jedna noć)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1971)
*''Zagrljenici'' (Sarajevo, 1971)
*''U beskraj, Hotel s pogledom na čudovište'' (1973)
*''Drugi trio (Zagrljenici; Tako dozvaše tajnu; Hotel s pogledom na čudovište ili vilovnjaci)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1975)
*''Rimski dan (Propercije)'' (Sarajevo, 1976)
*''Jesenja padobranska vježba'' (1978)
*''Drugi mačići koji se u vodu bacaju'' (1980)
*''Treći trio (Velike dvokolice; Lambethwalk; Rimski dan)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1980)
*''Rimski dan, Savremena književnost naroda i narodnosti BiH'' (Sarajevo, 1984/85) 
*''Mamurni golubovi'' (Sarajevo, 1986)
*''Neprijatno interesovanje'' (Sarajevo, 1987)
*''Mirišu li jorgovani u Njujorku'' (Sarajevo, 1988)
*''Geteov hrast u Buhenvaldu''(Sarajevo, 1988) 
*''Posljednji iz kaste strasti'' (Sarajevo, 1990)
*''Poezija Miodraga Žalice'' (Sarajevo, 2024)

==Nagrade==
* '''1962''' – [[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu;
* '''1972''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];
*27-julska nagrada BiH
*Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (dva puta)
*Nagrada iz fonda Vase Kosića Udruženja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine (dva puta)
*Nagrada časopisa Pozorište

{{Wikicitat}}

== Reference ==
{{Refspisak|}}

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Žalica, Miodrag}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]</text>
      <sha1>fzxnmhots9gbzajxiic1ld3583dquun</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830649</id>
      <parentid>3830648</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:37:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nino2910</username>
        <id>129308</id>
      </contributor>
      <origin>3830649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4927" sha1="slech27lajw15396hg8nlwfl39su00u" xml:space="preserve">[[Datoteka:M. Zalica.jpg|mini]]
[[Datoteka:6 skakavac u fraku naslovna.jpg|mini|Skakavac u fraku, poezija]]
[[Datoteka:Plakat, Poznanj.png|mini]]
[[Datoteka:4 ne crtaj djavola na zidu, naslovna.jpg|mini]]
'''Miodrag Žalica''' ([[Sarajevo]], 16. decembar 1926 – Sarajevo, 17. decembar 1992) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački dramski pisac i [[pjesnik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sveske.ba/bs/content/miodrag-zalica-poezija-nadrealisticke-dramaticnosti|title=MIODRAG ŽALICA: POEZIJA NADREALISTIČKE DRAMATIČNOSTI {{!}} Sarajevske Sveske|website=www.sveske.ba|language=bs|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Jedan od najznačajnijih modernističkih pjesnika i vodeći bosanskohercegovački dramski pisac druge polovine dvadesetog vijeka. Josip Lešić je u knjizi &quot;Drama i njene sjenke&quot; o Miodragu Žalici rekao: ''&quot;Za njega je čovjek usitinu građa od koje se prave snovi.&quot;''&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://sarajevo.co.ba/sjecanje-miodrag-zalica/|title=Sjećanje: Miodrag Žalica ~ SARAJEVO.co.ba|date=15. 12. 2015|newspaper=SARAJEVO.co.ba|language=bs-BA|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Školovao se u Sarajevu i Zagrebu. Na Radio Sarajevu adaptirao i režirao veliki broj radio novela i drama. Jedan od pionira Televizije Sarajevo, glavni urednik u igranog programa i urednik dokumentarnom programu TVSA. Drame su mu igrane na mnogim scenama u Jugoslaviji i Poljskoj. Uvršten je u mnoge antologije, poetske i prozne.{{Infokutija osoba
| ime                    = Miodrag Žalica
| slika                  =
| opis                   = Miograg Žalica, 1970.
| širina slike           = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1926|12|16}}
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1992|12|17|1926|12|16}}
| mjesto_smrti           = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje              = 
| godine_aktivnosti      = 
| značajna_djela         = 
| supružnik              = 
| djeca                  = [[Antonije Nino Žalica]], [[Pjer Žalica]]
| nagrade                = 
| veb-sajt               = 
| potpis                 = 
}}
== Djela ==
*''Ne crtaj đavola na zidu, pripovijetke'' (1962)
*''Tržnica sna'' (zbirke poezije, 1972)&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.radiosarajevo.ba/kolumne/miljenko-jergovic/jednokrili-andeo/257173|title=Miljenko Jergović / Jednokrili anđeo|newspaper=Radio Sarajevo|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; (1955.) i &quot;Skakavac u fraku&quot; 1961, &lt;nowiki&gt;''izabrana poezija''&lt;/nowiki&gt; 1972 
*''Evropska trava'' (prva samostalna drama, 1963)&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1fDaAAAAQBAJ&amp;pg=PA151&amp;lpg=PA151&amp;dq=miodrag+%C5%BEalica&amp;source=bl&amp;ots=wVf4ruW_25&amp;sig=Fk__4GAMTtA_32b5Jp-jKKv38Ro&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj0mre_7K3aAhVnP5oKHaueDZo4ChDoAQhSMAc#v=onepage&amp;q=miodrag%20%C5%BEalica&amp;f=false|title=World Encyclopedia of Contemporary Theatre: Volume 1: Europe|last=Nagy|first=Peter|last2=Rouyer|first2=Phillippe|last3=Rubin|first3=Don|date=13. 9. 2013|publisher=Routledge|isbn=9781136402890|language=en}}&lt;/ref&gt;
*''Tri drame (Pas koji pjeva; Jeskim; Najljepši dan: jedna noć)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1971)
*''Zagrljenici'' (Sarajevo, 1971)
*''U beskraj, Hotel s pogledom na čudovište'' (1973)
*''Drugi trio (Zagrljenici; Tako dozvaše tajnu; Hotel s pogledom na čudovište ili vilovnjaci)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1975)
*''Rimski dan (Propercije)'' (Sarajevo, 1976)
*''Jesenja padobranska vježba'' (1978)
*''Drugi mačići koji se u vodu bacaju'' (1980)
*''Treći trio (Velike dvokolice; Lambethwalk; Rimski dan)'' (zbirka drama, Sarajevo, 1980)
*''Rimski dan, Savremena književnost naroda i narodnosti BiH'' (Sarajevo, 1984/85) 
*''Mamurni golubovi'' (Sarajevo, 1986)
*''Neprijatno interesovanje'' (Sarajevo, 1987)
*''Mirišu li jorgovani u Njujorku'' (Sarajevo, 1988)
*''Geteov hrast u Buhenvaldu''(Sarajevo, 1988) 
*''Posljednji iz kaste strasti'' (Sarajevo, 1990)
*''Poezija Miodraga Žalice'' (Sarajevo, 2024)

==Nagrade==
* '''1962''' – [[Nagrada Društva pisaca BiH|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu;
* '''1972''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];
*27-julska nagrada BiH
*Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (dva puta)
*Nagrada iz fonda Vase Kosića Udruženja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine (dva puta)
*Nagrada časopisa Pozorište

{{Wikicitat}}

== Reference ==
{{Refspisak|}}

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Žalica, Miodrag}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1926.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pjesnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]</text>
      <sha1>slech27lajw15396hg8nlwfl39su00u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:AnToni</title>
    <ns>3</ns>
    <id>38243</id>
    <revision>
      <id>3830576</id>
      <parentid>3830570</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T15:21:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Esmir Bašić */</comment>
      <origin>3830576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46719" sha1="nffxa9pndn80wiabfv0ga2v2a5qk8b8" xml:space="preserve">{{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}}
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 9
|min_tema_arhivirati = 2
|indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive
|maks_veličina_arhive = 200K
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d
}}
== Sitenotice ==

Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST)

:Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST)

== You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&gt;

Hello {{PAGENAME}}

[[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]]

We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled:

🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders&lt;br&gt;
🗓 Friday, June 20, 2025&lt;br&gt;
⏰ 4:00 PM UTC&lt;br&gt;
🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]&lt;br&gt;
👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)&lt;br&gt;

Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms!

🔗 Event Page &amp; Details:
https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders

This session includes:&lt;br&gt;
✔️ A keynote presentation&lt;br&gt;
✔️ Story-sharing interactive segment&lt;br&gt;
✔️ Q&amp;A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia&lt;br&gt;

We hope to see you there!

Warm regards,&lt;br&gt;
Stella&lt;br&gt;
On behalf of Feminism and Folklore Team&lt;br&gt;

[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC)
 &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&amp;oldid=28399508 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== IČ ==

Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST)

:Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:36, 25 juni 2025 (CEST)

== Biatlon ==

Ja sam biatlon kategorizirao u &quot;streljačke sportove&quot; jer mislim da je prikladnije nego u &quot;streljaštvo&quot;. Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:01, 2 juli 2025 (CEST)

:Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti &quot;Streljaštvo&quot; ili, pak, &quot;Sportsko streljaštvo&quot;? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST)
::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:54, 2 juli 2025 (CEST)
:::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:56, 2 juli 2025 (CEST)
::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:00, 2 juli 2025 (CEST)

== Mehmed Begić ==

Hey,

stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja.

[[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST)

:Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:50, 2 juli 2025 (CEST)
::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST)
:::Upišete &quot;Mehmed Begić&quot; i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:56, 2 juli 2025 (CEST)
::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute.
::::Postoji link odavde, može li to biti problem:
::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST)
:::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST)
::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:02, 2 juli 2025 (CEST)
:::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Vraćena izmena na stranici Isus ==

Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]].  

-Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i  današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku...

-Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. 

Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) 

srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST)

:Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:00, 26 juli 2025 (CEST)
::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. 
::Autor navodi obraćenje kroz &quot;metanoju&quot; ?!  Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod &quot; Znate li šta znači izraz ''metanoja ?&quot;''  Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje &quot; šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? &quot;
::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove.  Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. 
::Ajd vozdra i uspešan dalji rad !  [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST)

== AWB == 
&lt;nowiki&gt;[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]&lt;/nowiki&gt; u &lt;nowiki&gt;[[Aleksandar Zverev]]&lt;/nowiki&gt; (davno je nadrastao oca). Ili možda &quot;Alexander&quot;? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim &quot;istočno-zapadnim&quot; osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST)
: Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. &quot;ć&quot; se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:01, 19 august 2025 (CEST)
::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST)
:::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas &quot;Cverev&quot;. Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a&quot;, a muževo na &quot;i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao &quot;Swerew&quot;. Očito da se junior sam odlučio na transkripciju &quot;Zverev&quot; što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 06:16, 20 august 2025 (CEST)
::::Neka zasad bude &quot;Aleksandar&quot;, na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST)

Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] &lt;nowiki&gt;{{G-protein spregnuti receptori}}&lt;/nowiki&gt;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST)

== Jeri ==

U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST)

== Ergänzung zum Peršmanhof ==
Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET)

== Šabloni projekata ==

Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. &lt;nowiki&gt;{{Azijski mjesec 2025.}}&lt;/nowiki&gt; šablon sa &lt;nowiki&gt;{{Azijski mjesec|2025}}&lt;/nowiki&gt;, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET)

:Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:33, 16 novembar 2025 (CET)
::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET)
:::Mozda da jos razlicito &quot;obojimo&quot; pozadinu? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:21, 16 novembar 2025 (CET)
::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET)

{{Azijski mjesec 2025.}}&lt;br&gt;Izgled prije i poslije&lt;br&gt;{{Azijski mjesec|2025}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;em&gt;{{int:please-translate}}&lt;/em&gt;&lt;/div&gt;

Dear {{PAGENAME}},

Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven.

We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year:

#Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]])
#Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign.
#Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]'''

The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before.

'''Special Prize for 2026:'''

Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign.

We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon.

If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested.

If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email.

Looking forward to collaborating again,

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=29792058 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 

Dear Wikimedian,

We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia.

The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects.

;About the Campaign 
'''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices.

;What Can Participants Write About? 
Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to:

* Folk festivals, rituals, and celebrations  
* Folk dances, music, and traditional performances  
* Women and queer figures in folklore  
* Women in mythology and oral traditions  
* Women warriors, witches, and witch-hunting narratives  
* Fairy tales, folk stories, and legends  
* Folk games, sports, and cultural practices  

Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools.

;Checklist for Organizers 
Organizers are requested to complete the following steps to register their community:

# Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] 
# Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool  
# Prepare a local article list and clearly mention:
#* Campaign timeline  
#* Local and international prizes  
# Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]]  
# Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]'''

;Campaign Tools

The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants:

* '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats.
* '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore.

Both tools are now available for use in the campaign.  '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]'''

;Learn More &amp; Get Support
For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''.

If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via:
* '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]'''
* Email us using details on the contact page.

;Join Us in upcoming office hours 
We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. 

Thank you and all the best,
  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]'''

----

''Stay connected:''  
[[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp;
[[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=29948401 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

==  Šablon na SZR ==
Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET)
: Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a &quot;prijava&quot; nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:27, 21 februar 2026 (CET)
::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET)
:::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:41, 21 februar 2026 (CET)

== Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor ==

Pozdrav AnToni,

Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija  namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji.

Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Infokutija koncentracijski logor}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? 

Hvala unaprijed na savjetu i pomoći!

Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET)
: Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:02, 20 mart 2026 (CET)

== Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović ==

pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]

Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm &quot;pisci Srbije&quot; ili &quot;pisci Hrvatske&quot; itd?

Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd?

Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST)

== Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge; padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;padding: 1em 2em;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

Dear Organizer,

I hope this message finds you well.

First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause.

As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]].

Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed.

Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. 

Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful.

Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon.

Warm regards,

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]

on behalf of Feminism and Folklore International Team 

&lt;nowiki&gt;#WeTogether&lt;/nowiki&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30391231 --&gt;

== Arslanagića most ==
Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST)
: Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 05:52, 15 april 2026 (CEST)
::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:44, 15 april 2026 (CEST)
:::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:46, 15 april 2026 (CEST)

Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST)

:Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:44, 15 april 2026 (CEST)
::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali  tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i &quot;Pavlovica most&quot;. Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:05, 15 april 2026 (CEST)

:::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST)

Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST)

== Moja izmjena ==

Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&amp;diff=prev&amp;oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST)

== Esmir Bašić ==

Poštovani uredniče AnToni,
obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka &quot;Esmir Bašić&quot; koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji.
Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost.
Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu.
Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru.
Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST)
: Tema članka nije relervantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje.</text>
      <sha1>nffxa9pndn80wiabfv0ga2v2a5qk8b8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830577</id>
      <parentid>3830576</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T15:21:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Esmir Bašić */</comment>
      <origin>3830577</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46718" sha1="jumn5jym4s23gjc5fo7f4xnyf89ezs7" xml:space="preserve">{{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}}
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 9
|min_tema_arhivirati = 2
|indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive
|maks_veličina_arhive = 200K
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d
}}
== Sitenotice ==

Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST)

:Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST)

== You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&gt;

Hello {{PAGENAME}}

[[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]]

We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled:

🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders&lt;br&gt;
🗓 Friday, June 20, 2025&lt;br&gt;
⏰ 4:00 PM UTC&lt;br&gt;
🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]&lt;br&gt;
👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)&lt;br&gt;

Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms!

🔗 Event Page &amp; Details:
https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders

This session includes:&lt;br&gt;
✔️ A keynote presentation&lt;br&gt;
✔️ Story-sharing interactive segment&lt;br&gt;
✔️ Q&amp;A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia&lt;br&gt;

We hope to see you there!

Warm regards,&lt;br&gt;
Stella&lt;br&gt;
On behalf of Feminism and Folklore Team&lt;br&gt;

[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC)
 &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&amp;oldid=28399508 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== IČ ==

Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST)

:Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:36, 25 juni 2025 (CEST)

== Biatlon ==

Ja sam biatlon kategorizirao u &quot;streljačke sportove&quot; jer mislim da je prikladnije nego u &quot;streljaštvo&quot;. Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:01, 2 juli 2025 (CEST)

:Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti &quot;Streljaštvo&quot; ili, pak, &quot;Sportsko streljaštvo&quot;? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST)
::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:54, 2 juli 2025 (CEST)
:::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:56, 2 juli 2025 (CEST)
::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:00, 2 juli 2025 (CEST)

== Mehmed Begić ==

Hey,

stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja.

[[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST)

:Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:50, 2 juli 2025 (CEST)
::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST)
:::Upišete &quot;Mehmed Begić&quot; i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:56, 2 juli 2025 (CEST)
::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute.
::::Postoji link odavde, može li to biti problem:
::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST)
:::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST)
::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:02, 2 juli 2025 (CEST)
:::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Vraćena izmena na stranici Isus ==

Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]].  

-Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i  današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku...

-Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. 

Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) 

srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST)

:Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:00, 26 juli 2025 (CEST)
::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. 
::Autor navodi obraćenje kroz &quot;metanoju&quot; ?!  Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod &quot; Znate li šta znači izraz ''metanoja ?&quot;''  Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje &quot; šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? &quot;
::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove.  Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. 
::Ajd vozdra i uspešan dalji rad !  [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST)

== AWB == 
&lt;nowiki&gt;[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]&lt;/nowiki&gt; u &lt;nowiki&gt;[[Aleksandar Zverev]]&lt;/nowiki&gt; (davno je nadrastao oca). Ili možda &quot;Alexander&quot;? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim &quot;istočno-zapadnim&quot; osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST)
: Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. &quot;ć&quot; se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:01, 19 august 2025 (CEST)
::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST)
:::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas &quot;Cverev&quot;. Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a&quot;, a muževo na &quot;i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao &quot;Swerew&quot;. Očito da se junior sam odlučio na transkripciju &quot;Zverev&quot; što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 06:16, 20 august 2025 (CEST)
::::Neka zasad bude &quot;Aleksandar&quot;, na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST)

Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] &lt;nowiki&gt;{{G-protein spregnuti receptori}}&lt;/nowiki&gt;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST)

== Jeri ==

U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST)

== Ergänzung zum Peršmanhof ==
Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET)

== Šabloni projekata ==

Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. &lt;nowiki&gt;{{Azijski mjesec 2025.}}&lt;/nowiki&gt; šablon sa &lt;nowiki&gt;{{Azijski mjesec|2025}}&lt;/nowiki&gt;, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET)

:Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:33, 16 novembar 2025 (CET)
::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET)
:::Mozda da jos razlicito &quot;obojimo&quot; pozadinu? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:21, 16 novembar 2025 (CET)
::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET)

{{Azijski mjesec 2025.}}&lt;br&gt;Izgled prije i poslije&lt;br&gt;{{Azijski mjesec|2025}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;em&gt;{{int:please-translate}}&lt;/em&gt;&lt;/div&gt;

Dear {{PAGENAME}},

Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven.

We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year:

#Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]])
#Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign.
#Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]'''

The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before.

'''Special Prize for 2026:'''

Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign.

We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon.

If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested.

If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email.

Looking forward to collaborating again,

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=29792058 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 

Dear Wikimedian,

We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia.

The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects.

;About the Campaign 
'''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices.

;What Can Participants Write About? 
Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to:

* Folk festivals, rituals, and celebrations  
* Folk dances, music, and traditional performances  
* Women and queer figures in folklore  
* Women in mythology and oral traditions  
* Women warriors, witches, and witch-hunting narratives  
* Fairy tales, folk stories, and legends  
* Folk games, sports, and cultural practices  

Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools.

;Checklist for Organizers 
Organizers are requested to complete the following steps to register their community:

# Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] 
# Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool  
# Prepare a local article list and clearly mention:
#* Campaign timeline  
#* Local and international prizes  
# Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]]  
# Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]'''

;Campaign Tools

The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants:

* '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats.
* '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore.

Both tools are now available for use in the campaign.  '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]'''

;Learn More &amp; Get Support
For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''.

If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via:
* '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]'''
* Email us using details on the contact page.

;Join Us in upcoming office hours 
We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. 

Thank you and all the best,
  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]'''

----

''Stay connected:''  
[[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp;
[[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=29948401 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

==  Šablon na SZR ==
Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET)
: Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a &quot;prijava&quot; nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:27, 21 februar 2026 (CET)
::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET)
:::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:41, 21 februar 2026 (CET)

== Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor ==

Pozdrav AnToni,

Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija  namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji.

Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Infokutija koncentracijski logor}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? 

Hvala unaprijed na savjetu i pomoći!

Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET)
: Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:02, 20 mart 2026 (CET)

== Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović ==

pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]

Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm &quot;pisci Srbije&quot; ili &quot;pisci Hrvatske&quot; itd?

Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd?

Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST)

== Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge; padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;padding: 1em 2em;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

Dear Organizer,

I hope this message finds you well.

First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause.

As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]].

Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed.

Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. 

Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful.

Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon.

Warm regards,

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]

on behalf of Feminism and Folklore International Team 

&lt;nowiki&gt;#WeTogether&lt;/nowiki&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30391231 --&gt;

== Arslanagića most ==
Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST)
: Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 05:52, 15 april 2026 (CEST)
::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:44, 15 april 2026 (CEST)
:::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:46, 15 april 2026 (CEST)

Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST)

:Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:44, 15 april 2026 (CEST)
::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali  tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i &quot;Pavlovica most&quot;. Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:05, 15 april 2026 (CEST)

:::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST)

Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST)

== Moja izmjena ==

Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&amp;diff=prev&amp;oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST)

== Esmir Bašić ==

Poštovani uredniče AnToni,
obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka &quot;Esmir Bašić&quot; koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji.
Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost.
Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu.
Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru.
Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST)
: Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje.</text>
      <sha1>jumn5jym4s23gjc5fo7f4xnyf89ezs7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830578</id>
      <parentid>3830577</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T15:22:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Moja izmjena */</comment>
      <origin>3830578</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47297" sha1="5lsxwh93l0a7r985oobfhg64iol774r" xml:space="preserve">{{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}}
{{Korisnik:EdinBot/Arhivirati
|brojač = 9
|min_tema_arhivirati = 2
|indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive
|maks_veličina_arhive = 200K
|zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}}
|min_tema_ostaviti = 2
|maks_starost_teme = staro(30d)
|arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d
}}
== Sitenotice ==

Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST)

:Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST)

== You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&gt;

Hello {{PAGENAME}}

[[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]]

We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled:

🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders&lt;br&gt;
🗓 Friday, June 20, 2025&lt;br&gt;
⏰ 4:00 PM UTC&lt;br&gt;
🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]&lt;br&gt;
👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)&lt;br&gt;

Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms!

🔗 Event Page &amp; Details:
https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders

This session includes:&lt;br&gt;
✔️ A keynote presentation&lt;br&gt;
✔️ Story-sharing interactive segment&lt;br&gt;
✔️ Q&amp;A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia&lt;br&gt;

We hope to see you there!

Warm regards,&lt;br&gt;
Stella&lt;br&gt;
On behalf of Feminism and Folklore Team&lt;br&gt;

[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;{{int:Talkpagelinktext}}&lt;/span&gt;]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC)
 &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&amp;oldid=28399508 --&gt;

== Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners ==

[[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
''{{int:please-translate}}''

Dear Wikimedian,

Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia.

To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted.

Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only.

If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help.

Warm regards,

[[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]]

::::Stay connected [[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp; [[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=28891702 --&gt;

== IČ ==

Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST)

:Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:36, 25 juni 2025 (CEST)

== Biatlon ==

Ja sam biatlon kategorizirao u &quot;streljačke sportove&quot; jer mislim da je prikladnije nego u &quot;streljaštvo&quot;. Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:01, 2 juli 2025 (CEST)

:Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti &quot;Streljaštvo&quot; ili, pak, &quot;Sportsko streljaštvo&quot;? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST)
::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:54, 2 juli 2025 (CEST)
:::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:56, 2 juli 2025 (CEST)
::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji.  [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:00, 2 juli 2025 (CEST)

== Mehmed Begić ==

Hey,

stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja.

[[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST)

:Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:50, 2 juli 2025 (CEST)
::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST)
:::Upišete &quot;Mehmed Begić&quot; i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:56, 2 juli 2025 (CEST)
::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute.
::::Postoji link odavde, može li to biti problem:
::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST)
:::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST)
::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:02, 2 juli 2025 (CEST)
:::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Vraćena izmena na stranici Isus ==

Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]].  

-Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i  današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku...

-Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. 

Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) 

srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST)

:Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 13:00, 26 juli 2025 (CEST)
::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. 
::Autor navodi obraćenje kroz &quot;metanoju&quot; ?!  Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod &quot; Znate li šta znači izraz ''metanoja ?&quot;''  Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje &quot; šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? &quot;
::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove.  Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. 
::Ajd vozdra i uspešan dalji rad !  [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST)

== AWB == 
&lt;nowiki&gt;[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]&lt;/nowiki&gt; u &lt;nowiki&gt;[[Aleksandar Zverev]]&lt;/nowiki&gt; (davno je nadrastao oca). Ili možda &quot;Alexander&quot;? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim &quot;istočno-zapadnim&quot; osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST)
: Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. &quot;ć&quot; se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:01, 19 august 2025 (CEST)
::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST)
:::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas &quot;Cverev&quot;. Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a&quot;, a muževo na &quot;i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao &quot;Swerew&quot;. Očito da se junior sam odlučio na transkripciju &quot;Zverev&quot; što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 06:16, 20 august 2025 (CEST)
::::Neka zasad bude &quot;Aleksandar&quot;, na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST)

Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] &lt;nowiki&gt;{{G-protein spregnuti receptori}}&lt;/nowiki&gt;. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST)

== Jeri ==

U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST)

== Ergänzung zum Peršmanhof ==
Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET)

== Šabloni projekata ==

Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. &lt;nowiki&gt;{{Azijski mjesec 2025.}}&lt;/nowiki&gt; šablon sa &lt;nowiki&gt;{{Azijski mjesec|2025}}&lt;/nowiki&gt;, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|&lt;span style=&quot;border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;&quot;&gt;&amp;nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&amp;nbsp;&lt;/span&gt;]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET)

:Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:33, 16 novembar 2025 (CET)
::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET)
:::Mozda da jos razlicito &quot;obojimo&quot; pozadinu? [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:21, 16 novembar 2025 (CET)
::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET)

{{Azijski mjesec 2025.}}&lt;br&gt;Izgled prije i poslije&lt;br&gt;{{Azijski mjesec|2025}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;&lt;em&gt;{{int:please-translate}}&lt;/em&gt;&lt;/div&gt;

Dear {{PAGENAME}},

Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven.

We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year:

#Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]])
#Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign.
#Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]'''

The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before.

'''Special Prize for 2026:'''

Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign.

We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon.

If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested.

If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email.

Looking forward to collaborating again,

'''Wiki Loves Folklore International Team'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET)
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&amp;oldid=29792058 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 starts soon ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge;padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]]
::&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 

Dear Wikimedian,

We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia.

The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects.

;About the Campaign 
'''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices.

;What Can Participants Write About? 
Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to:

* Folk festivals, rituals, and celebrations  
* Folk dances, music, and traditional performances  
* Women and queer figures in folklore  
* Women in mythology and oral traditions  
* Women warriors, witches, and witch-hunting narratives  
* Fairy tales, folk stories, and legends  
* Folk games, sports, and cultural practices  

Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools.

;Checklist for Organizers 
Organizers are requested to complete the following steps to register their community:

# Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] 
# Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool  
# Prepare a local article list and clearly mention:
#* Campaign timeline  
#* Local and international prizes  
# Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]]  
# Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]'''

;Campaign Tools

The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants:

* '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats.
* '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore.

Both tools are now available for use in the campaign.  '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]'''

;Learn More &amp; Get Support
For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''.

If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via:
* '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]'''
* Email us using details on the contact page.

;Join Us in upcoming office hours 
We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. 

Thank you and all the best,
  
'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]'''

----

''Stay connected:''  
[[File:B&amp;W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&amp;nbsp;
[[File:B&amp;W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]]
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=29948401 --&gt;

== Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers &amp; Jury ==

Hello {{PAGENAME}}!,

Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts!

To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have:
* Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]:
* Started promoting the campaign within your community.
* Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified.
* Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community.

=== Internet &amp; Childcare Support ===
Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''.

'''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]'''

Requests submitted after this date will not be entertained.

=== Important Participation Guidelines ===

* Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers).
* If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us.

=== Community Engagement ===

* Keep your community active and motivated throughout the campaign.
* Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally.
* In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''.
Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊

Thank you for your collaboration!

''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.''

Feminism and Folklore International Team.

–[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30083330 --&gt;

==  Šablon na SZR ==
Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET)
: Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a &quot;prijava&quot; nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:27, 21 februar 2026 (CET)
::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET)
:::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 18:41, 21 februar 2026 (CET)

== Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor ==

Pozdrav AnToni,

Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija  namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji.

Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Infokutija koncentracijski logor}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? 

Hvala unaprijed na savjetu i pomoći!

Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET)
: Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 22:02, 20 mart 2026 (CET)

== Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović ==

pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]

Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm &quot;pisci Srbije&quot; ili &quot;pisci Hrvatske&quot; itd?

Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd?

Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST)

== Next Steps and Feedback meeting for Feminism and Folklore Organizers ==

&lt;div style=&quot;border:8px maroon ridge; padding:6px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;padding: 1em 2em;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

Dear Organizer,

I hope this message finds you well.

First and foremost, on behalf of the International Team I want to extend my gratitude to you for your efforts in organizing the '''Feminism and Folklore 2026''' campaign on your local Wikipedia. Your contribution has been instrumental in bridging the gender and folk gap on Wikipedia, and we truly appreciate your dedication to this important cause.

As the campaign has ended I wanted to inform you about the next steps. It's time to commence the jury process using the CampWiz or Fountain tool where your campaign was hosted. Please ensure that you update the details of the jury, campaign links and the names of organizers accurately on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|sign-up page]].

Once the jury process is completed, kindly update only the top 3 winners details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Results|results page]] accordingly. The deadline for jury submission of results is '''April 30, 2026'''. However, if you find that the number of articles is high and you require more time, please don't hesitate to inform us via email or on campaign Meta Wiki talk page. We are more than willing to approve an extension if needed.

Should you encounter any issues with the tools, please feel free to reach out to us on Telegram for assistance. 

Your feedback and progress updates are crucial for us to improve the campaign and better understand your community's insights. Therefore, we kindly ask you to spare just an hour to collectively share your progress and achievements with us during our '''[[:m:Event:Feminism and Folklore 2026 Post-Campaign Office Hour|community feedback session]]'''. Your input will greatly assist us in making the campaign more meaningful and impactful.

Thank you once again for your hard work and dedication to the Feminism and Folklore campaign. Your efforts are deeply appreciated, and we look forward to hearing from you soon.

Warm regards,

[[User:Tiven2240|Tiven2240]]

on behalf of Feminism and Folklore International Team 

&lt;nowiki&gt;#WeTogether&lt;/nowiki&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:57, 11 april 2026 (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&amp;oldid=30391231 --&gt;

== Arslanagića most ==
Pozdrav Antoni. Jel znaš možda dal je Arslanagića most bio na poštanskim markama kojih od dveju Jugoslavija, ili možda na nekoj iz vremena Austrougarske? Pišem članak o mostu,pa da unesem ako jeste. Iz BiH parioda sam video da je 3 puta bio na markama, i ti katalozi su prisutni na internetu, al ove ostale ne mogu da nađem. Poz --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 23:53, 14 april 2026 (CEST)
: Nisam siguran za vrijeme Austro-Ugarske. Ali pogledam večeras u katalogu. Pozdrav.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 05:52, 15 april 2026 (CEST)
::U seriji iz 1906, Austrougarska pošta je izdala motive iz BIH, kada su prvi put u historiji na poštanskim markama prikazani motivi gradova i sl. su slijedeći motivi: Doboj. Mostar, Jajce, Neretva i Prenj, dolina Rame, Vrbas, Sarajevo, Jezero kod Jajca... Neki se gradovi pojavljuju više puta. Serija sa sličnim motivima izdata je 1910, a 1912. tri nova motiva: Jajce, Konjic i most na Neretvi, te most u Višegradu. MICHEL katalog ih numeriše serijskim brojevima...Kad bih imao vremena skenirao bi ih i postavio na Commons...Ako trebaš više informacija, javi. Pozdrav! [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:44, 15 april 2026 (CEST)
:::Dakle: Arslanagića most u Trebinju nije prikazan na markama AU za BIH [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 19:46, 15 april 2026 (CEST)

Topp. Hvala na informaciji! Ako možeš skeniraj Višegradski most i postavi tamo, pošto mi je on u planu za pisanje. A jel bio na jugoslovenskim markicama (svim đuture od 1918-e), ne znaš / ne skupljaš, nemaš katalog? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:27, 15 april 2026 (CEST)

:Pogledam i to za YU... imam sve kataloge (za sve kontinente) i skoro 80% jugoslavenskih markica [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 20:44, 15 april 2026 (CEST)
::Nema ga ni na YU markama, od Kraljevine pa do 2000. Posta RS u 2000. ima seriju mostovi (MiNr.162-165), ali  tu su most u Bratuncu, Sepku, Zvorniku i &quot;Pavlovica most&quot;. Trebinje ima u RS (MiNr.115), ali nema mosta [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 21:05, 15 april 2026 (CEST)

:::Svaka čast, ozbiljna kolekcija. Puno ti hvala na informaciji. Za period BiH [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%80%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D0%B3%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82#%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0 sam iskopao na netu, ima kasnije izdate]. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 21:36, 15 april 2026 (CEST)

Inače, pošto si filatelista, ne znam koliko te zanima ova savremena filatelija. Imam jedan kuriozitet na koji sam skrenuo pažnju na Komonsu, ali niko nije reagovao. Na jednoj skorašnjoj seriji markica Pošta Srbije, serija se zove Vladari Srbije, su u markicama naslikani tobožnji monogrami novovekovnih srpskih vladara. Samo što to nisu istorijski monogrami nego izmišljeni monogrami ovih naših grafičara koji crtaju grbove i ostalo na Komonsu. [https://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Royal_Monogram_of_King_Peter_I_of_Yugoslavia.svg Napisao sam tamo detaljnije]. grafičari sa Komonsa su „prepravili” istorijski monogram i ukrasili ga grafički obrađenom krunom Karađorđevića da izgleda atraktvinije. I to tako stoji u svim živim člancima na svim živim jezičkim verzijama. A onda je umetnik koji je slikao markice pokupio to sa Komonsa, jer kontam stvarno izgleda likovno atraktivno, i stavio na markice. Zapalo mi za oko kad sam u pošti plaćao neki račun. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 22:03, 15 april 2026 (CEST)

== Moja izmjena ==

Zdravo, dragi uredniče. Možete li mi, molim vas, reći koji su problemi s [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mustafa_Kemal_Atat%C3%BCrk&amp;diff=prev&amp;oldid=3828970 mojim izmenama]? U tekst sam uključio informacije navedene u referencama. Možete ih provjeriti; dostupne su i na engleskom i na turskom jeziku. Također sam napravio neke izmjene u datotekama. Nijedna od tih izmjena nije predstavljala vandalizam. Ako je bilo kakvih gramatičkih grešaka u rečenicama koje sam napisao, mogle su biti ispravljene. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 05:27, 16 april 2026 (CEST)
: Referenciranje na englesku Wikipediju, ili prenošenje informacija s drugih Wikipedija nije nužno pouzdani izvor.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:22, 16 april 2026 (CEST)

== Esmir Bašić ==

Poštovani uredniče AnToni,
obraćam Vam se u vezi sa brisanjem članka &quot;Esmir Bašić&quot; koji sam nedavno napisao. Riječ je o biografiji koja je, prema mom razumijevanju, sadržavala sve osnovne elemente i relevantne reference potrebne za objavu na Wikipediji.
Molim Vas da mi pojasnite konkretne razloge zbog kojih je članak obrisan. Ukoliko su postojali određeni nedostaci ili tehničke greške, smatram da je bilo prostora za doradu i ispravke, umjesto trenutnog brisanja. Napominjem da se radi o uglednom bh. autoru i svestranoj ličnosti, te smatram da bi njegova biografija trebala imati enciklopedijsku relevantnost.
Bio bih zahvalan na detaljnijem objašnjenju, kao i na eventualnim smjernicama kako da članak unaprijedim i uskladim sa pravilima, kako bi mogao biti ponovo razmotren za objavu.
Unaprijed hvala na Vašem vremenu i odgovoru.
Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Arhivista96|Arhivista96]] ([[Razgovor s korisnikom:Arhivista96|razgovor]]) 13:36, 16 april 2026 (CEST)
: Tema članka nije relevantna, kao što je navedeno u razlogu --[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:21, 16 april 2026 (CEST)za brisanje.</text>
      <sha1>5lsxwh93l0a7r985oobfhg64iol774r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Indirektni porez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55416</id>
    <revision>
      <id>3830592</id>
      <parentid>3619818</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T17:34:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Daredevilx1</username>
        <id>180386</id>
      </contributor>
      <origin>3830592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2557" sha1="7s40czmafemt8jpy7k8u15gkeqqsdwo" xml:space="preserve">{{Siroče|23|02|2012}}
Pojam '''indirektnog poreza''' može imati više od jednog značenja.

U kolokvijalnom smislu, '''indirektni porez''' poput poreza na promet, posebnih oblika poreza (porez po jedinici), [[Porez na dodatu vrijednost|poreza na dodatu vrijednost]] (PDV) ili poreza na robe i usluge je [[porez]] koji se prikuplja putem posrednika (kao što je prodavnica) od osoba koje se smatraju poreskim obveznicima i koje snose krajnje ekonomske posljedice poreza (naprimjer krajnji potrošači). Posrednici u toku prodaje robe ili vršenja usluga popunjavaju izvještaje o povratu poreza i proslijeđuju ih poreznim organima sa zahtjevom za povrat. U ovom smislu, pojam indirektnog poreza je u suprotnosti s pojmom direktnih poreza koji se prikupljaju direktno od strane poreznih organa od osoba (fizičkih i pravnih) na koje se taj porez odnosi. Neki ekonomisti su mišljenja da je &quot;direktni porez onaj koji se ne može prevaliti od strane poreznih obveznika na drugu osobu, dok se indirektni može prevaliti, odnosno indirektni porez plaća neko drugi&quot;.&lt;ref&gt;''Britannica Online'', Article on [http://www.britannica.com/eb/article-72003/taxation Taxation]. See also ''Financial Dictionary Online'', Article on [http://financial-dictionary.thefreedictionary.com/Direct+taxes Direct taxes].&lt;/ref&gt;

Indirektni porez može povećati cijenu roba i usluga tako da u stvarnosti potrošači plaćaju porez tako što kupuju robu i usluge plaćajući cijenu u kojoj su sadržani indirektni porezi.&lt;ref&gt;''Financial Dictionary Online'', članak o [http://financial-dictionary.thefreedictionary.com/Indirect+taxes indirektnim porezima].&lt;/ref&gt; Primjer bi moglo biti [[gorivo]], [[alkoholna pića]] ili cigarete.

== Kratak vodič kroz R&amp;D poreske olakšice u Crnoj Gori ==
U Crnoj Gori, poreska olakšica za istraživanje i razvoj (R&amp;D) je ciljani program finansijske podrške osmišljen da smanji poresko opterećenje za inovativne kompanije, startapove i investitore koji razvijaju nove tehnologije, usluge ili intelektualnu svojinu. Da biste ostvarili pravo na ovu olakšicu, vaša kompanija mora zvanično podnijeti zahtjev za status korisnika kod Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja i biti uspješno upisana u Registar inovacione djelatnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://swansonreed.me/|title=Strateška analiza poreskih okvira za I&amp;R u Crnoj Gori (Perspektive za 2025.)}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Porez na dodatu vrijednost]]
* [[Carina]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}


[[Kategorija:Porezi]]</text>
      <sha1>7s40czmafemt8jpy7k8u15gkeqqsdwo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morski ježevi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58368</id>
    <revision>
      <id>3830612</id>
      <parentid>3742495</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:25:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7367" sha1="ck6jrx5fvzgyh10s31qlmh59bayg1o7" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Morski ježevi &lt;br&gt;(Razred Echinoidea ili morskih ježeva)&lt;br&gt;Vremenski raspon:&lt;br&gt;[[Ordovicij]] → [[holocen|Sadašnjost]]
| slika = Tripneustes ventricosus (West Indian Sea Egg-top) and Echinometra viridis (Reef Urchin - bottom).jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[Tripneustes ventricosus]]'' i ''[[Echinometra viridis]]''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| subregnum = [[Eumetazoa]]
| superphylum = [[Deuterostomia]]
| phylum = [[Bodljikaši|Echinodermata]]
| classis = '''Echinoidea'''
| classis_autorstvo=[[Nathaniel Gottfried Leske|Leske]], 1778
| razdioba_stupanj = [[podrazred]]i
| razdioba = Vidi [[#Taksonomija|Taksonomija]]
}}
'''Morski ježevi''' su  [[beskičmenjaci]] iz [[koljeno (biologija)|koljena]] [[Echinodermata]], [[razred (biologija)|razred]] [[Echinoidea]].

Morski ježevi su jastučastog oblika, bez drške,ali zato imaju mnogobrojne [[Bodljokošci|bodlje]] i cjevaste nožice, koje se završavaju sisaljkama. U centru trbušnog kruga su [[usta]]. Kod morskih ježeva postoji složeni aparat za žvakanje - tzv.  „Aristotelova lampa“. Tijelo im je zaštićeno [[skelet]]om koji je smješten u [[Koža|koži]] ([[egzoskelet]]). Sastavljen je od krečnjačkih pločica povezanih u oklopnu ljušturu. Bodlje im mogu završavati sa otrovnim mješkom ili im mogu biti mehke i kratke. Te vrste žive zarivene u [[pijesak]]. Mogu imati različit oblik.&lt;ref name=IIBD&gt;{{cite book |author= Hoell, H.V., Doyen, J.T. &amp; Purcell, A.H. |year=1998 |title=Introduction to Biology and Diversity, 2nd ed. |url= https://archive.org/details/introductiontoin0000daly |publisher= Oxford University Press |pages= [https://archive.org/details/introductiontoin0000daly/page/392 392]–394|isbn= 978-0-19-510033-4}}&lt;/ref&gt;

== Opis==
Morski ježevi s donje strane tijela imaju usta u kojima se nalazi pet zubića. Oko usta je i pet pari usnih nožica, hemijskih čula za odabir hrane. Oko usta nalazi se i pet busenastih struktura za [[disanje]]. Kroz rupice u pločicama, u pet pravilnih dvoredova, prolaze prionjive nožice uz čiju pomoć se ljepljivi vrhovi nožica hvataju za podlogu. Dvostruki redovi završavaju na gornjoj (apikalnoj) strani s jednom čulnom nožicom. Na tjelesnoj površini nalaze se mnogobrojni sitni privjesci, štipaljke, a crijevni otvor nalazi se sa gornje strane.&lt;ref name=&quot;Raven&quot;&gt;{{cite book|author=Raven P. H., Johanson G. B.|year=1999|title=Biology|url=https://archive.org/details/biologyjohn00rave|publisher= WCB/McGraw–Hill, New York}}&lt;/ref&gt;
  
[[Stanište]] morskih ježeva najčešće su kamenita i pješčana dna i livade morskih [[cvjetnica]]. Vrste nepravilnog oblika, pretežno žive u vanevropskim morima, mnogi i na velikim dubinama.

Morski ježevu [[Hrana|hrane]] se [[alga]]ma i uginulim organizmima koje nanose morske struje; pretežno su [[biljojedi]], ali među njima ima i [[grabljivica]].

Prirodni neprijatelji su im [[ribe]], [[morske zvijezde]] i [[rakovi]]. Najviše stradaju od [[parazit]]skih  [[praživotinje|protozoa]], [[nematoda]], [[kopepoda]] i drugih [[bentos]]kih životinja.

== Razmnožavanje ==
Morski ježevi su [[gonohorist]]i, tj. imaju odvojene spolove.Rasplodni organi morskih ježeva nalaze se u tjelesnoj šupljini u međuprostorima radijalnih nizova pločica, s vršne strane. [[Spol]]ni proizvodi izlaze direktno u vodu, što znači da ih karakterizira  [[vanjska oplodnja]]. Stvaraju milione jajašaca. Mlade čuvaju jedino [[arktik|arktički]] oblici.&lt;ref name=&quot;Raven&quot;/&gt;

==Taksonomija ==
Dosad je oznato je oko 800 [[vrsta]] morskih ježeva. U [[Jadran|Jadranskome moru najčešći su: ''[[Cidaris cidaris]]'', ''[[Stylocidaris affinis]]'', ''[[Arbacia lixula]]'' ''[[Sphaerechinus granularis]]'', ''[[Echinus melo]]'', ''[[Psammechinus microtuberculatus]])'', ''[[Paracentrotus lividus]]''. Od  morskih ježeva nepravilnog oblika, tu žive:''[[Echinocyamus pusillus]]'' i ''[[Spatangus purpureus]])''.&lt;ref name=&quot;Raven&quot;/&gt;
{{div col|cols=2}}
* '''Podrazred [[Cidaroidea]]''' &lt;small&gt;Smith, 1984&lt;/small&gt;
** Red [[Cidaroida]] &lt;small&gt;Claus, 1880&lt;/small&gt;
*** Porodica [[Anisocidaridae]] &lt;small&gt;Vadet, 1999&lt;/small&gt; †
*** Nadporodica [[Cidaridea]] &lt;small&gt;Gray, 1825&lt;/small&gt;
*** Porodica [[Diplocidaridae]] &lt;small&gt;Gregory, 1900&lt;/small&gt; †
*** Porodica [[Heterocidaridae]] &lt;small&gt;Mortensen, 1934&lt;/small&gt; †
*** Nadporodica [[Histocidaroidea]] &lt;small&gt;Lambert, 1900&lt;/small&gt;
*** Porodica [[Miocidaridae]] &lt;small&gt;Durham &amp; Melville, 1957&lt;/small&gt; †
*** Porodica [[Polycidaridae]] &lt;small&gt;Vadet, 1988&lt;/small&gt; †
*** Porodica [[Rhabdocidaridae]] &lt;small&gt;Lambert, 1900&lt;/small&gt; †
*** Porodica [[Serpianotiaridae]] &lt;small&gt;Hagdorn, 1995&lt;/small&gt; †
*** Porodica [[Triadocidaridae]] &lt;small&gt;Smith, 1994&lt;/small&gt; †
* '''Podrazred [[Euechinoidea]]''' &lt;small&gt;Bronn, 1860&lt;/small&gt;
** Infrarazred [[Acroechinoidea]] &lt;small&gt;Smith, 1981&lt;/small&gt;
*** Red [[Aspidodiadematoida]] &lt;small&gt;Kroh &amp; Smith, 2010&lt;/small&gt;
*** Red [[Diadematoida]] &lt;small&gt;Duncan, 1889&lt;/small&gt;
*** Red [[Micropygoida]] &lt;small&gt;Kroh &amp; Smith, 2010&lt;/small&gt;
*** Red [[Pedinoida]] &lt;small&gt;Mortensen, 1939&lt;/small&gt;
*** Red [[Pedinothuria]] &lt;small&gt;Gregory, 1897&lt;/small&gt; †
*** Red [[Pelanechinidae]] &lt;small&gt;Groom, 1887&lt;/small&gt; †
** Infrarazred [[Carinacea]] &lt;small&gt;Kroh &amp; Smith, 2010&lt;/small&gt;
*** Nadred [[Calycina]] &lt;small&gt;Gregory, 1900&lt;/small&gt;
*** Nadred [[Echinacea]] &lt;small&gt;Claus, 1876&lt;/small&gt;
*** Porodica [[Hemicidaridae]] &lt;small&gt;Wright, 1857&lt;/small&gt; †
*** Porodica [[Orthopsidae]] &lt;small&gt;Duncan, 1889&lt;/small&gt; †
*** Porodica [[Pseudodiadematidae]] &lt;small&gt;Pomel, 1883&lt;/small&gt; †
** Red [[Echinothurioida]] &lt;small&gt;Claus, 1880&lt;/small&gt;
*** Porodica [[Echinothuriidae]] &lt;small&gt;Thomson, 1872&lt;/small&gt;
*** Porodica [[Kamptosomatidae]] &lt;small&gt;Mortensen, 1934&lt;/small&gt;
*** Porodica [[Phormosomatidae]] &lt;small&gt;Mortensen, 1934&lt;/small&gt;
** Infrarazred [[Irregularia]] &lt;small&gt;Latreille, 1825&lt;/small&gt;
*** Nadred [[Atelostomata]] &lt;small&gt;von Zittel, 1879&lt;/small&gt;
*** Rod [[Atlasaster]] &lt;small&gt;Lambert, 1931&lt;/small&gt; †
*** Porodica [[Desorellidae]] &lt;small&gt;Lambert, 1911&lt;/small&gt; †
*** Red [[Echinoneoida]] &lt;small&gt;H. L. Clark, 1925&lt;/small&gt;
*** Porodica [[Galeropygidae]] &lt;small&gt;Lambert, 1911&lt;/small&gt; †
*** Rod [[Grasia]] &lt;small&gt;Michelin, 1854&lt;/small&gt; †
*** Red [[Holectypoida]] &lt;small&gt;Ducan, 1889&lt;/small&gt; †
*** Porodica [[Menopygidae]] &lt;small&gt;Lambert, 1911&lt;/small&gt; †
*** Rod [[Mesodiadema]] &lt;small&gt;Neumayr, 1889&lt;/small&gt; †
*** Nadred [[Neognathostomata]] &lt;small&gt;Smith, 1981&lt;/small&gt;
*** Porodica [[Pygasteridae]] &lt;small&gt;Lambert, 1900&lt;/small&gt; †
*** Porodica [[Pygorhytidae]] &lt;small&gt;Lambert, 1909&lt;/small&gt; †
{div col end}}

==Također pogledajte==
*[[Morske zvijezde]]

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Sea urchin dishes}}
* {{cite web|url=http://waittinstitute.org/seaurchin/|title=Sea Urchins Factsheet|last=|first=|date=|website=|publisher=Waitt Institute}}
* [https://web.archive.org/web/20110708201313/http://www.planktonchronicles.org/en/episode/10 Plankton Chronicles] 
* [http://spbase.org/ The sea urchin genome project]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211225051829/http://spbase.org/ |date=25. 12. 2021 }}
* [https://web.archive.org/web/20070827120312/http://www.seaurchin.org/ Sea Urchin Harvesters Association – California] Također, (604) 524-0322.
{{životinje}}

[[Kategorija:Beskičmenjaci]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>ck6jrx5fvzgyh10s31qlmh59bayg1o7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nervni sistem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61185</id>
    <revision>
      <id>3830619</id>
      <parentid>3804254</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:56:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene (typos, dupli razmaci, pogrešno napisane riječi).</comment>
      <origin>3830619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24430" sha1="h3duuxbsex7ql2l91e52igjf53o57ms" xml:space="preserve">[[Datoteka:Nervous system diagram-de.svg|mini|350px|Nervni sistem čovjeka]]
'''Nervni sistem''' ili '''živčani sistem''' ([[latinski jezik|lat.]] ''systema nervosum'') uključuje cjelokupnost svih [[Neuron|nervnih]] i glijinih ćelija u jednom [[organizam|organizmu]], njihov raspored i međusobne veze. To je [[Organ (anatomija)|organski]] sistem kod višećelijskih [[životinja]], čija je uloga u prikupljanju podataka o okolini i [[Organizam (biologija)|organizmu]], njihova obrada i optimalna reakcija na energiju primljenih draži.&lt;ref&gt;{{cite book |first1=LJ. |last1=Berberović |last2=Hadžiselimović |first2=R. |last3= Dizsarević |first3= I. |title=Medicinska antropologija |edition=1. |publisher=Svjetlost, Sarajevo |year=1987 |isbn=86-01-00364-8}}&lt;/ref&gt;

Nervni sistem, dakle, učestvuje u prijemu, provođenju i obradi prikupljenih informacija o vanjskoj i unutrašnjoj sredini i odgovoru organizma na primljene impulse. Uz [[endokrini sistem|sistem žlijezda sa unutrašnjim lučenjem]], nervni sistem je osnova za održavanje cjelovitosti i samoregulaciju živih bića, odnosno održavanja [[homeostaza|homeostaze]]. Njegova uloga počiva na jednoj od osnovnih [[osobina]] živih bića - osjetljivosti (podražajnosti, iritabilnosti).&lt;ref&gt;Kandel E- R., Schwartz J. H., Jessel T. M., Eds. (2000): Principles of Neural Science, 2: Nerve cells and behavior. McGraw-Hill Professional. {{ISBN|978-0-8385-7701-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Finger S (2001): Origins of neuroscience: a history of explorations into brain function, 1: The brain in antiquity. Oxford Univ. Press. {{ISBN|978-0-19-514694-3}}.&lt;/ref&gt;
==Organizacija i funkcija==
[[Datoteka:Neuron0.jpg|mini|300px|Prikaz multipolarnog neurona kičmenjaka:&lt;br&gt;
1. dendrit&lt;br&gt;
2. akson&lt;br&gt;
3. Ranvijeova suženja (čvorovi)&lt;br&gt;
4. terminalni završeci aksona&lt;br&gt;
5. mijelinski omotač (Švanova ćelija, oligodendrocit)&lt;br&gt;
6. tijelo neurona&lt;br&gt;
7. jedro
]]
[[Datoteka:NSdiagram.svg|mini|right|520px|Dijagram glavnih dijelova [[kičmenjak|kičmenjačkog]] nervnog sistema]]
Osnovna organizacijska i funkcijska jedinica nervnog sistema je nervna je ćelija ili [[neuron]]. Sastoji se od zvjezdastog tijela sa jedrom i nervnih nastavaka. To su 
*(1) kratki - drvoliko razgranati dendrit i
*(2) duži neurit ili nervno vlakno, koji se na kraju također grana. Dendriti prenose impulse (podsticaje, podražaje) ka tijelu neurona, a aksoni - od tijela ka dendritu susjednog neurona ili efektoru. Međusobni spoj susjednih nervnih ćelija ostvaruje se funkcionalnom vezom dendrita jedne sa neuritom druge i to preko [[sinapsa|sinapse]] ili spojnice.&lt;ref&gt;Nikoletseas M. M. (2010): Behavioral and neural plasticity. {{ISBN|978-1453789452}}.&lt;/ref&gt;
 
Periferni nervi sastavljeni su od aksona koji se pružaju čitavom njihovom dužinom pa kod čovjeka mogu dostići dužinu i preko 1 m. [[Mozak|Moždane]] i moždinske nerve čine snopovi kratkih aksona, a u osjećajnim i autonomnim nervima, tijela neurona se udružuju u specijalne čvoriće - ganglije.&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.&lt;/ref&gt;

Prenošenje nervnih impulsa duž neurona ostvaruje se proticanjem naelektrisanih čestica - [[ion]]a kroz membranu neurita. Nepobuđena nervna ćelija je električno [[polarnost|polarizirana]] jer unutrašnju i spoljnu stranu njene opne odlikuju različiti - pozitivni i negativni naboji. To je posljedica razlika u koncentraciji [[natrij]]evih i [[kalij]]evih iona na suprotnim stranama opne. Visoka unutrašnja koncentracija kalija, a niska natrija, praćena je obrnutim smjerom njihovih vanjskih koncentracija. U momentu podražaja, mijenja se raspored [[molekula]] u membrani pa ona postaje propustljiva za izlazeće kalijeve i ulazeće natrijeve ione. Membrana gubi polarizaciju, depolarizira se – a nastali električni naboj ([[akcijski potencijal]]) dovodi do promjene odnosa koncentracija ovih iona u njenom susjednom dijelu, koji se također depolarizira. Depolarizirani dio membrane je elektronegativan u odnosu na polarizirani. Zato se između njih stvara strujno kolo, pa se receptorski impuls širi kao val depolarizacija, koji brzo napreduje duž nerva.

Jedno od osnovnih svojstava nervnih ćelija je da reagiraju po principu &quot;sve ili ništa&quot;, tj. svoju punu funkciju ostvaruju već na samom pragu nadražaja.

Za normalno funkcioniranje nervnog sistema posebno je značajna sposobnost međusobne primopredaje bioelektričnih impulsa nervnih ćelija. Stvorene podsticaje draženi neuron šalje u obliku slabih, ali brzih vibracija električnog napona ka sinapsama, koje ga vežu sa ostalim dijelovima nervnog sistema. Međutim, primljeni nadražaj ne prenosi se u prispjelom bioelektričnom obliku, nego posredstvom posebnih hemijskih supstanci koje imaju ulogu [[neurotransmiter]]a ili neuromedijatora. Postoji više supstanci sa takvim svojstvima, od kojih su najčešći [[acetilholin]] i [[noradrenalin]].
 
Na samim krajevima finih ogranaka presinaptskog [[neurit]]a nalaze se mala proširenja - terminalni dugmići, promjera oko 1 mikrometar. U njima je veliki broj sinaptskih mješaka, ispunjenih jednim od [[neurotransmiter|neuromedijatora]]. Kada akcijski potencijal stigne do vršnog proširenja, sinapsni mješci kreću prema membrani dugmića, stapaju se s njom i izbacuju svoj sadržaj u sinapsnu pukotinu. Oslobođena posrednička supstanca dospijeva do membrane narednog [[neuron]]a i nadražuje ga. Izlučeni medijator veoma brzo razlažu odgovarajući [[enzim]]i, koji se nalaze u sinapsnoj pukotini. Osim širenja nadražaja u sinapsama postoje i procesi suprotnog djelovanja, tj. inhibicij njegovog rasprostiranja. Inhibicijske sinapse djeluju na principu povećanja polarizacije, a ne depolarizacije. Taj proces omogućavaju inhibitorni medijatori, kao što je gama-aminobuterna kiselina ([[GABA]]), npr. time je kompletiran sistem provođenja, ubrzavanja i usporavanja toka nervnih impulsa.

Posebna osobenost aksona [[kičmenjak]]a je da, pored vlastitih membrana, imaju i posebne ovojnice. Bijela ili mijelinska nervna vlakna imaju omotač od [[lipid]]ne materije [[mijelin]]a, koji im daje karakterističnu sedefastu boju. Ulaze u sastav većine perifernih moždano-moždinskih nerava. Na njihovom mijelinskom omotaču, u dosta pravilnim razmacima, javljaju se nemijelinizirana - tzv. Ranvijeova (Renvier) suženja, bez te ovojnice, koju nemaju ni razgranati završeci aksona. U mijelinskim nervnim vlaknima depolarizacija zahvata samo neizolirane dijelove (Ranvijeova suženja) što znatno ubrzava tok impulsa.
Siva ili nervna vlakna nemaju mijelinski omotač, a nalaze se u nervima unutrašnjih organa. Bez obzira na sponenute razlike, sva nervna vlakna imaju i vlastitu tanku spoljnu opnu ćelijske građe, koja se označava kao Schwannova (Švanova) ovojnica. U centralnom nervnom sistemu nalaze se i glije - posebne ćelije koje su značajne za njegov [[metabolizam]], rasprostiranje nadražaja i podešavanje stupnja nadražljivosti.

==Tipovi nervnog sistema==
[[Datoteka:Esquemes sistema nerviós.PNG|thumb|right|240px|Tipovi nervnog sistema kod različitih organizacijskih tipova [[životinja]] – odozgo:&lt;br&gt;
mrežasti&lt;br&gt;
vrpčasti&lt;br&gt; ganglijski&lt;br&gt;cjevasti.]]

Skup svih nervnih ćelija organizma čini njegov nervni sistem. Organizacija nervnog sistema javlja se u dva osnovna oblika ili tipa: 
*(1) difuzni ili sistem nervnih spletova i 
*(2) centralizirani nervni sistem
===Difuzni nervni sistem===
Difuzni nervni sistem sastavljen je od mrežasto povezanih nervnih ćelija, među kojima se izvorni nadražaj ravnomjerno rasprostire u svim pravcima. U procesu koncentričnog širenja, intenzitet nadražaja postepeno opada i na izvjesnoj udaljenosti od podraženog mjesta potpuno se gubi. Nervni spletovi jedini su tip nervnog sistema [[dupljari|dupljara]], ali se, skupa sa centraliziranim sistemom, susreću i kod svih viših životinjskih skupina, kod kojih funkcioniraju nezavisno od osnovnog sistema. Kod [[kičmenjak]]a, npr. nalaze se u [[srce|srcu]] i [[crijevo|crijevnom]] zidu.

===Centralizirani nervni sistem===
Ovakvi, složeni nervni sistemi uključuju nervne ćelije koje su mjestimično grupirane u nervne centre, obično udaljene od receptornih i efektornih ćelija i organa. Sa tjelesnom periferijom povezani su veoma dugim nervnim vlaknima (aksonima). U njima provođenje nervnih impulsa nije neprekidan (kontinuiran), nego povremen - ritmički proces. Za razliku od difuznog sistema, ovdje se nadražaj ili akcijski potencijal prenosi bez opadanja 
intenziteta.

Po samoj svojoj građi, svako nervno vlakno moglo bi provoditi nadražaj u oba smjera. Međutim, periferna nervna vlakna odlikuju se jednostavnijim provođenjem impulsa. Aferentna ili uzlazna (ushodna) vlakna provode podražaje centripetalno, tj. od periferije organizma ka odgovarajućim nervnim centrima, a eferentna ili silazna (nishodna) - centrifugalno, odnosno od nervnih centara ka perifernim organima. Budući da ushodna vlakna, ustvari, provode impulse od receptora do nervnih centara, česće se označavaju kao osjećajna ili senzorna. Silazna vlakna prosljeđuju nervni impuls iz nervnih centara ka efektorima pa se zovu pokretačka ili motorna.

Na osnovu plana građe, razlikuju se tri tipa centraliziranog nervnog sistema: 
*vrpčasti, 
*ganglijski i 
*cjevasti.
====Vrpčasti nervni sistem====
Vrpčasti nervni sistem najjednostavniji je i evolucijski najprimitivniji tip centraliziranog nervnog sistema, a javlja se kod pljosnatih glista, kao sto su [[metilj]]i i virnjaci ([[planarija|planarije]]), npr. i nižih [[mehkušci|mehkušaca]]. U njemu su nervne ćelije grupirane u uzdužne trake, koje su u prednjem, a rjeđe i na zadnjem kraju spojene poprečnim vezama.
====Ganglijski nervni sistem==== 
U najrazvijenijem stupnju susreće se u ljestvičastom obliku kod člankovitih [[glista]] i [[zglavkar]]a. U svakom njihovom članku (segmentu) nalazi se po par nervnih čvorova: ganglija. One su medusobno povezane poprečnim nervnim vlaknima, a ponekad i djelimično ili potpuno spojene. Skupa sa čulnim ćelijama i [[mišić]]ima svog segmenta čine potpunu i vrlo samostalnu reakcijsku cjelinu. Međutim, uzdužna nervna vlakna, koja sve parove ganglija povezuju u jedinstvenu ljestvicu, omogućuju koordinirane pokrete susjednih članaka i cijelog organizma. Kod viših oblika ustrojstva ovakvog nervnog sistema, ganglije u člancima su funkcijski podređene &quot;moždanim&quot; ganglijama, iako još uvijek imaju samostalne funkcije, koje &quot;mozak&quot; samo pokreće ili koči.
====Cjevasti nervni sistem====
Cjevasti nervni sistem, i u svom najjednostavnijem obliku, znatno je funkcijski složeniji od prethodnih. Imaju ga [[hordati]], u obliku duge i zadebljale nervne cijevi, na leđnoj strani tijela. Prednji dio izdiferenciran je u petodjelni [[mozak]], a ostatak čini [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]]. Stepen njihove razvijenosti u direktnoj vezi je sa stepenom [[evolucija|evolucijskog]] razvoja i funkcijskim osobenostima receptorskih i efektorskih organa. U najrazvijenijem obliku javlja se kod čovjeka.

Moždano-moždinska nervna cijev je zaštićena [[hrskavica|hrskavicom]] ili još moćnijim koštanim [[skelet]]om. Njenu neposrednu unutrašnju zaštitu od nepovoljnih spoljnih uticaja osiguravaju posebne opne. Putem bogato razgranate mreže [[krv]]nih sudova one istovremeno učestvuju i u ishrani i disanju nervnog tkiva.

[[Riba|Ribe]] imaju samo jednu takvu opnu, [[vodozemci]], [[gmizavci]] i [[ptica|ptice]] po dvije, a [[sisar]]i tri. Spolja je tvrda opna (''dura''), a na moždano-moždinsku površinu, uključujući i moždane vijuge i nabore, neposredno naliježe meka opna
Između njih je paučinasta opna. Sav prostor između opni, moždane šupljine (4 moždane komore) i kanal kičmene moždine ispunjava moždano-moždinska ili cerebrospinalna tečnost.
Iz [[mozak|mozga]] polazi 10-12 pari snažnih moždanih nerava, koji po prirodi svoje funkcije mogu biti: 
*senzorni, 
*motorni i 
*mješoviti.&lt;br&gt; Iz kičmene moždine polaze moždinski nervi, koji su redovno mješoviti.
Njihov broj varira po klasama [[kičmenjak]]a, da bi kod čovjeka iznosio 31 par.

Ovaj tip nervnog sistema obuhvata brojne pojedinačne, jednostavne i najsloženije, ali međusobno hijerarhijski povezane cjeline, koje nakon prijema nadražaja iz receptora, uskladuju odgovarajuće funkcije i aktivnosti organizma. Dijele se na: 
*moždano-moždinski (cerebrospinalni) i 
*autonornni (vegetativni) dio.
U okviru moždano-moždinskog su:
*[[centralni nervni sistem]] (CNS) i
*[[periferni nervni sistem]] (PNS).
CNS čine [[mozak]] i [[kičmena moždina]], a PNS svi živci koji izlaze iz mozga (moždani ili cerebralni) i kičmene moždine (moždinski ili spinalni). Oni reguliraju voljne aktivnosti [[mišić]]a glave i udova, te kretanje u prostoru, zbog čega se ovaj dio nervnog sistema označava i kao somatski (tjelesni).

Autonomni dio nervnog sistema, iako je u vezi sa centralnim, djeluje samostalno, bez učešća volje ili svijesti. Budući da kontrolira rad unutrašnjih organa, koji održavaju najbitnije [[život]]ne, tj. vegetativne funkcije, poznat je i pod nazivom vegetativni ([[latinski jezik|lat.]] ''vegetus'' = živ, ždrav). Njegova vlakna dopiru i u [[koža|kožu]].

Prema međusobnim razlikama u ustrojstvu i funkciji, autonomni dio nervnog sistema dijeli se na:
*simpatikusni i 
*parasimpatikusni &lt;br&gt;Osnovu simapatikusnog nervnog sistema čini simpatikusovo stablo - dva povezana lanca parnih ganglija duž bokova kičmene moždine i ganglije među utrobnim organima. U parasimpatikusni sistem uključeni su 10. moždani živac (&quot;lutalac&quot; ili ''vagus'') kompleks krstačno-moždinskih nerava, a njegove ganglije su u unutrašnjiln organima koje inerviraju. Djelovanje simpatikusa i parasimpatikusa međusobno je antagonističko - iste funkcije jedan podstiče (&quot;simpatizira&quot;), a druge koči. Zato je stepen usaglašenosti njihovog djelovanja izuzetno značajan za normalno odvijanje svih životnih procesa.
Centri autonomnog dijela nervnog sistema nalaze se u kičmenoj i produženoj moždini, a oni glavni u međumozgu. To omogućava da se njegovo djelovanja usklađuje i nadopunjuje sa funkcijama CNS.

==Sistem provođenja i obrade informacija u PNS i CNS==
[[neuron|Međuneuronske veze]] u centralnom nervnom sistemu najćešće nisu jednostavne. Na ulazu u kičmenu moždinu, uzlazna nervna vlakna granaju se tako da svaka grana može obrazovati vlastitu sinapsnu vezu, preko koje se dolazeći nadražaji prenose do odgovarajućih centara. U kičmenoj i produženoj moždini takoder postoje i mnogobrojni posrednički neuroni, koji primaju nadražaje od perifernih nervnih ćelija i prosljeđuju ih centralnim neuronima. Iste takve pojave prisutne su i u silaznom putu prenošenja nervnih impulsa. Takva razuđenost sinapsi i odnosi među neuronima omgućuju da jedna [[nervna ćelija]] može uspostaviti vezu sa mnoštvom drugih, iz različitih dijelova centralnog nervnog sistema ili sa receptorima raznih dijelova tijela.

Osjećajni (senzorni) i pokretački (motorni) sistem prijema i provođenja nervnih impulsa omogućava usaglašeno funkcioniranje svih veza između receptora i efektora. Čine ga 
*(1) senzorni, 
*(2) motorni i 

* (3) mješoviti (senzorno-motomi) nervi, te  (4) odgovarajuće oblasti CNS.

Od 12 pari mozdanih živaca čovjeka 3 su senzorna, 5 motornih i 4 mješovita. Svi (31 par) moždinski nervi su, međutim, isključivo mješoviti. Senzoma vlakna svakog od njih ulaze u zadnje rogove [[kičmena moždina|kičmene moždine]], a motorna izlaze iz prednjih. Ćelijsko tijelo motornih [[neuron]]a nalazi se u sivoj masi, a senzornih u dva niza ganglija simpatikusnog stabla. Iza ganglije, u smjeru receptora i efektora, obje vrste vlakana svakog živca ujedinjuju se u mješoviti, koji se zatim dijeli na dvije - također mješovite grane. Jedna od njih inervira leđni region, a druga [[koža|kožu]] i [[mišić]]e trbušne i bočne strane tijela i [[noga|udova]]. Moždana kontrola motornih i senzornih funkcija odvija se u strogo određenim oblastima kore velikog [[mozak|mozga]]. Svi ti dijelovi sive mase međusobno su povezani, kako unutar svake hemisfere, tako i među odgovarajućim dijelovima dviju hemisfera. Nervnim putevima, istovremeno su povezani i sa centrima u bijeloj masi i nižim centrima u međumozgu, malom mozgu, produženoj i kičmenoj moždini. Na taj način, a preko senzomih i motomih [[neuron]]a, te vegetativnog dijela nervnog sistema, kora velikog mozga je u vezi sa svim dijelovima tijela.
 
Kako svakoj njegovoj oblasti precizno odgovara projekcija senzornih i motornih funkcija određenih dijelova tijela, ova podrucja označavaju se kao '''projekcijske oblasti'''. Na osnovu toga da li se u njima završavaju senzorn ili iz njih polaze motorni putevi impulsa, dijele se na senzorne i motorne. Sve motorne oblasti smještene su
sa prednje strane centralne vijuge, a sa njene stražnje strane su odgovarajuće senzorne oblasti za kožu i [[mišić]]e. Njihov redoslijed je podudaran sa motornim, ali su prostorno raspoređene tako kao da je čovjek &quot;projektiran&quot; naglavačke. Pritom svaka hemisfera kontrolira funkcije suprotne strane tijela.
 
U prihvatanju i analizi prispjelih senzornih infonnacija, pored kore velikog mozga, navažniju ulogu ima '''[[talamus]]''' (vidni brežuljak). Taj dio međumozga izuzetno je značajan senzitivni centar, koji je povezan sa putevima za duboku ili nesvjesnu i površinsku ili svjesnu osjećajnost, kao i korom velikog mozga. U talamusu se slijevaju informacije [[vid]]a, [[sluh]]a, ravnoteže, [[miris]]a i [[kožna čula|kožnih čula]]. U senzornim centrima nalaze se svojevrsni &quot;šifranti&quot;, tj. tumači i analizatori prispjelih impulsa, koji tek nakon preciznog &quot;prijevoda&quot; dobijaju puno značenje i kvalitet informacije. Zato se senzorne projekcijske oblasti označavaju i kao analizatori [[čulo|čula]].
 
'''Integracijske nervne funkcije''' počivaju na sposobnosti određenih grupa [[neuron]]a ili nervnih centara da, istovremeno ili u slijedu, primaju mnogobrojne ulazne (senzorne) poruke. Zatim, u analizi i sređivanju primljenih poruka, ovi centri stiču opći uvid u situaciju u kojoj se organizam nalazi. Zahvaljujući tome, putem motornog odgovora, oni, automatski ili hotimično, mogu prilagoditi aktivnosti efektora, čiji je krajnji cilj održavanje funkcionalne cjelovitosti organizma. Glavne objedinjujuće funkcije odvijaju se u kori velikog mozga, a duž kičmene i produžene moždine one su na nivou refleksnih aktivnosti. [[Refleks]]i su najjednostavnije integracijske funkcije CNS, koje obuhvataju preko 90% ukupnih aktivnosti nervnog sistema čovjeka. Osnova njihove uspostave je [[refleksni luk]], u koji ulaze 
*(1) receptor,
*(2) osjećajno nervno vlakno,
*(3) pokretačko nervno vlakno i
*(4) efektor.&lt;br&gt;Monosinapsni refleksni lukovi uključuju satno po jedan senzomi i motorni [[neuron]], a kod polisinapsnih, između njih nalazi se i najmanje još jedan međuneuron.

'''Asocijacijske nervne oblasti''' supovezujuće funkdje koje omogućavaju spajanje i smisleno povezivanje 1neđusobno uvjetovanih najviših sposobnosti nervnog sistema. Te oblasti, koje također mogu biti motorne i senzorne, kod čovjeka nalaze se u čeonim, sljepoočnim i potiljačnim režnjevima kore velikog mozga. Formiraju se postupno, nakon rođenja i to poslije svih senzornih i motornih projekcijskih oblasti. Za njih su vezane najsloženije psihičke aktivnosti čovjeka, medu kojima je i [[inteligencija]]. Ona se zasniva na sposobnosti povezivanja podražaja koji su primljeni u različitim projekcijskim oblastima i programiranju svrsishodnog odgovora organizma u novonastalim situacijama. U asocijacijskim oblastima su i centri za [[govor]], [[pamćenje]] i dr. Posebna asocijacijska vlakna označena kao poprečne spojnice ili &quot;komisutni putevi&quot;, povezuju odgovarajuće centre dviju hemisfera i određene centre unutar svake od njih. Jedan od većih snopova takvih nervnih vlakana nalazi se u &quot;moždanoj gredi&quot;, koja spaja lijevu i desnu hemisferu velikog mozga - centrale svih voljnih, autonomnih i najviših [[psihologija|psihičkih]] funkcija nervnog sistema.

== Evolucija ==
Tokom [[evolucija|evolucije]] i nakon razvitka višećelijskih živih bića iz jednoćelijskih, došlo je i do jasne tendencije u životinjskom carstvu ka koncentraciji određenih [[ćelija]] i specijalizaciji dijelova nervnog sistema. Dok su kod primitivnih životinja određeni pojedinačni neuroni imali posebne funkcije (npr. neuron koji je davao impuls za kretanje životinje i elementarnih pokreta tijela crva), kod visoko kompleksnih nervnih sistema i do nekoliko milijardi međusobno povezanih neurona izvršavaju posebne zadatke.

U nervnim sistemima sa centralnim ganglijama (jezgrama) može se izvršiti podjela na neurone koji provode podražaj u aferencama (od senzora do [[mozak|mozga]]) i eferencama (od mozga do efektora, npr. [[mišić]]a).

==Patologija==
{{glavni|Neurologija}}
{{također pogledajte|Psihijatrija}}
[[Datoteka:CNS protection.jpg|thumb|267x267px|Slojevi koji štite mozak i kičmenu moždinu.]]
Centralni nervni sistem je zaštićen velikim fizičkim i hemijskim barijerama. Fizički, mozak i kičmena moždina su okruženi čvrstim [[Moždane opne|meningealnim]] membranama i zatvoreni su u kosti [[Lobanja|lobanje]] i [[Kičma|kičme]], koji zajedno formiraju snažan fizički štit. Hemijski, mozak i kičmena moždina su izolirani [[Krvno-moždana barijera|krvno-moždanom barijerom]], koja sprječava većinu vrsta hemikalija da pređu iz krvotoka u unutrašnjost CNS-a. Ove zaštite na mnogo načina čine CNS manje osjetljivim od PNS-a; međutim s druge strane, oštećenja CNS-a obično imaju ozbiljnije posljedice.

Iako živci obično leže duboko ispod kože osim na nekoliko mjesta kao što je [[ulnarni živac]] u blizini zgloba lakta, oni su još uvijek relativno izloženi fizičkom oštećenju, što može uzrokovati bol, gubitak osjećaja ili gubitak kontrole mišića. Oštećenje nerava može biti uzrokovano i otokom ili modricama na mjestima gdje živac prolazi kroz čvrsti koštani kanal, kao što se dešava kod [[Sindrom karpalnog kanala|sindroma karpalnog kanala]]. Ako je živac potpuno presječen, često će se [[Neuroregeneracija|regenerirati]], ali za duge živce ovaj proces može potrajati mjesecima. Pored fizičkog oštećenja, [[periferna neuropatija]] može biti uzrokovana mnogim drugim medicinskim problemima, uključujući genetska stanja, metabolička stanja kao što je [[dijabetes]], upalna stanja kao što je [[Guillain-Barréov sindrom]], nedostatak vitamina, zarazne bolesti poput [[Lepra|lepre]] ili [[zoster]]a, ili trovanja toksinima kao što su teški metali. Mnogi slučajevi nemaju uzrok koji se može identifikovati i nazivaju se [[Idiopatska bolest|idiopatskim]]. Također je moguće da nervi privremeno izgube funkciju, što rezultira ukočenošću – uobičajeni uzroci uključuju mehanički pritisak, pad temperature ili hemijske interakcije s [[Lokalni anestetik|lokalnim anesteticima]] kao što je [[lidokain]].

Fizičko oštećenje kičmene moždine može dovesti do [[Paraliza|gubitka osjećaja ili pokreta]]. Ako ozljeda kičme ne uzrokuje ništa gore od otoka, simptomi mogu biti prolazni, ali ako su nervna vlakna u kičmi stvarno uništena, gubitak funkcije je obično trajan. Eksperimentalna istraživanja su pokazala da kičmena nervna vlakna pokušavaju da ponovo izrastu na isti način kao i nervna vlakna, ali u kičmenoj moždini uništavanje tkiva obično proizvodi ožiljno tkivo kroz koje nervi koji ponovo rastu ne mogu da prodru.

== Također pogledajte ==
*[[Neuron]]
*[[Nerv]]
* [[Periferni nervni sistem]]
*[[Simpatički nervni sistem]]
*[[Parasimpatički nervni sistem]]
* [[Refleksi kod čovjeka]]
* [[Autonomni nervni sistem]]
*[[Refleksni luk]]

==Reference==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20170708165531/http://thehumanbrainproject.org/
* [https://web.archive.org/web/20170708165531/http://thehumanbrainproject.org/ The Human Brain Project Homepage]
{{Commonscat|Nervous system}}
{{Nervni sistem}}

[[Kategorija:Nervni sistem]]
[[Kategorija:Neuronauka]]
[[Kategorija:Sistemi organa]]</text>
      <sha1>h3duuxbsex7ql2l91e52igjf53o57ms</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830620</id>
      <parentid>3830619</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:59:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24429" sha1="ldjn8wjucp41e7kz3fxw1p5nkq91ogr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Nervous system diagram-de.svg|mini|350px|Nervni sistem čovjeka]]
'''Nervni sistem''' ili '''živčani sistem''' ([[latinski jezik|lat.]] ''systema nervosum'') uključuje cjelokupnost svih [[Neuron|nervnih]] i glijinih ćelija u jednom [[organizam|organizmu]], njihov raspored i međusobne veze. To je [[Organ (anatomija)|organski]] sistem kod višećelijskih [[životinja]], čija je uloga u prikupljanju podataka o okolini i [[Organizam (biologija)|organizmu]], njihova obrada i optimalna reakcija na energiju primljenih draži.&lt;ref&gt;{{cite book |first1=LJ. |last1=Berberović |last2=Hadžiselimović |first2=R. |last3= Dizsarević |first3= I. |title=Medicinska antropologija |edition=1. |publisher=Svjetlost, Sarajevo |year=1987 |isbn=86-01-00364-8}}&lt;/ref&gt;

Nervni sistem, dakle, učestvuje u prijemu, provođenju i obradi prikupljenih informacija o vanjskoj i unutrašnjoj sredini i odgovoru organizma na primljene impulse. Uz [[endokrini sistem|sistem žlijezda sa unutrašnjim lučenjem]], nervni sistem je osnova za održavanje cjelovitosti i samoregulaciju živih bića, odnosno održavanja [[homeostaza|homeostaze]]. Njegova uloga počiva na jednoj od osnovnih [[osobina]] živih bića - osjetljivosti (podražajnosti, iritabilnosti).&lt;ref&gt;Kandel E- R., Schwartz J. H., Jessel T. M., Eds. (2000): Principles of Neural Science, 2: Nerve cells and behavior. McGraw-Hill Professional. {{ISBN|978-0-8385-7701-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Finger S (2001): Origins of neuroscience: a history of explorations into brain function, 1: The brain in antiquity. Oxford Univ. Press. {{ISBN|978-0-19-514694-3}}.&lt;/ref&gt;
==Organizacija i funkcija==
[[Datoteka:Neuron0.jpg|mini|300px|Prikaz multipolarnog neurona kičmenjaka:&lt;br&gt;
1. dendrit&lt;br&gt;
2. akson&lt;br&gt;
3. Ranvijeova suženja (čvorovi)&lt;br&gt;
4. terminalni završeci aksona&lt;br&gt;
5. mijelinski omotač (Švanova ćelija, oligodendrocit)&lt;br&gt;
6. tijelo neurona&lt;br&gt;
7. jedro
]]
[[Datoteka:NSdiagram.svg|mini|right|520px|Dijagram glavnih dijelova [[kičmenjak|kičmenjačkog]] nervnog sistema]]
Osnovna organizacijska i funkcijska jedinica nervnog sistema je nervna je ćelija ili [[neuron]]. Sastoji se od zvjezdastog tijela sa jedrom i nervnih nastavaka. To su 
*(1) kratki - drvoliko razgranati dendrit i
*(2) duži neurit ili nervno vlakno, koji se na kraju također grana. Dendriti prenose impulse (podsticaje, podražaje) ka tijelu neurona, a aksoni - od tijela ka dendritu susjednog neurona ili efektoru. Međusobni spoj susjednih nervnih ćelija ostvaruje se funkcionalnom vezom dendrita jedne sa neuritom druge i to preko [[sinapsa|sinapse]] ili spojnice.&lt;ref&gt;Nikoletseas M. M. (2010): Behavioral and neural plasticity. {{ISBN|978-1453789452}}.&lt;/ref&gt;
 
Periferni nervi sastavljeni su od aksona koji se pružaju čitavom njihovom dužinom pa kod čovjeka mogu dostići dužinu i preko 1 m. [[Mozak|Moždane]] i moždinske nerve čine snopovi kratkih aksona, a u osjećajnim i autonomnim nervima, tijela neurona se udružuju u specijalne čvoriće - ganglije.&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.&lt;/ref&gt;

Prenošenje nervnih impulsa duž neurona ostvaruje se proticanjem naelektrisanih čestica - [[ion]]a kroz membranu neurita. Nepobuđena nervna ćelija je električno [[polarnost|polarizirana]] jer unutrašnju i spoljnu stranu njene opne odlikuju različiti - pozitivni i negativni naboji. To je posljedica razlika u koncentraciji [[natrij]]evih i [[kalij]]evih iona na suprotnim stranama opne. Visoka unutrašnja koncentracija kalija, a niska natrija, praćena je obrnutim smjerom njihovih vanjskih koncentracija. U momentu podražaja, mijenja se raspored [[molekula]] u membrani pa ona postaje propustljiva za izlazeće kalijeve i ulazeće natrijeve ione. Membrana gubi polarizaciju, depolarizira se – a nastali električni naboj ([[akcijski potencijal]]) dovodi do promjene odnosa koncentracija ovih iona u njenom susjednom dijelu, koji se također depolarizira. Depolarizirani dio membrane je elektronegativan u odnosu na polarizirani. Zato se između njih stvara strujno kolo, pa se receptorski impuls širi kao val depolarizacija, koji brzo napreduje duž nerva.

Jedno od osnovnih svojstava nervnih ćelija je da reagiraju po principu &quot;sve ili ništa&quot;, tj. svoju punu funkciju ostvaruju već na samom pragu nadražaja.

Za normalno funkcioniranje nervnog sistema posebno je značajna sposobnost međusobne primopredaje bioelektričnih impulsa nervnih ćelija. Stvorene podsticaje draženi neuron šalje u obliku slabih, ali brzih vibracija električnog napona ka sinapsama, koje ga vežu sa ostalim dijelovima nervnog sistema. Međutim, primljeni nadražaj ne prenosi se u prispjelom bioelektričnom obliku, nego posredstvom posebnih hemijskih supstanci koje imaju ulogu [[neurotransmiter]]a ili neuromedijatora. Postoji više supstanci sa takvim svojstvima, od kojih su najčešći [[acetilholin]] i [[noradrenalin]].
 
Na samim krajevima finih ogranaka presinaptskog [[neurit]]a nalaze se mala proširenja - terminalni dugmići, promjera oko 1 mikrometar. U njima je veliki broj sinaptskih mješaka, ispunjenih jednim od [[neurotransmiter|neuromedijatora]]. Kada akcijski potencijal stigne do vršnog proširenja, sinapsni mješci kreću prema membrani dugmića, stapaju se s njom i izbacuju svoj sadržaj u sinapsnu pukotinu. Oslobođena posrednička supstanca dospijeva do membrane narednog [[neuron]]a i nadražuje ga. Izlučeni medijator veoma brzo razlažu odgovarajući [[enzim]]i, koji se nalaze u sinapsnoj pukotini. Osim širenja nadražaja u sinapsama postoje i procesi suprotnog djelovanja, tj. inhibicij njegovog rasprostiranja. Inhibicijske sinapse djeluju na principu povećanja polarizacije, a ne depolarizacije. Taj proces omogućavaju inhibitorni medijatori, kao što je gama-aminobuterna kiselina ([[GABA]]), npr. time je kompletiran sistem provođenja, ubrzavanja i usporavanja toka nervnih impulsa.

Posebna osobenost aksona [[kičmenjak]]a je da, pored vlastitih membrana, imaju i posebne ovojnice. Bijela ili mijelinska nervna vlakna imaju omotač od [[lipid]]ne materije [[mijelin]]a, koji im daje karakterističnu sedefastu boju. Ulaze u sastav većine perifernih moždano-moždinskih nerava. Na njihovom mijelinskom omotaču, u dosta pravilnim razmacima, javljaju se nemijelinizirana - tzv. Ranvijeova (Renvier) suženja, bez te ovojnice, koju nemaju ni razgranati završeci aksona. U mijelinskim nervnim vlaknima depolarizacija zahvata samo neizolirane dijelove (Ranvijeova suženja) što znatno ubrzava tok impulsa.
Siva ili nervna vlakna nemaju mijelinski omotač, a nalaze se u nervima unutrašnjih organa. Bez obzira na sponenute razlike, sva nervna vlakna imaju i vlastitu tanku spoljnu opnu ćelijske građe, koja se označava kao Schwannova (Švanova) ovojnica. U centralnom nervnom sistemu nalaze se i glije - posebne ćelije koje su značajne za njegov [[metabolizam]], rasprostiranje nadražaja i podešavanje stupnja nadražljivosti.

==Tipovi nervnog sistema==
[[Datoteka:Esquemes sistema nerviós.PNG|thumb|right|240px|Tipovi nervnog sistema kod različitih organizacijskih tipova [[životinja]] – odozgo:&lt;br&gt;
mrežasti&lt;br&gt;
vrpčasti&lt;br&gt; ganglijski&lt;br&gt;cjevasti.]]

Skup svih nervnih ćelija organizma čini njegov nervni sistem. Organizacija nervnog sistema javlja se u dva osnovna oblika ili tipa: 
*(1) difuzni ili sistem nervnih spletova i 
*(2) centralizirani nervni sistem
===Difuzni nervni sistem===
Difuzni nervni sistem sastavljen je od mrežasto povezanih nervnih ćelija, među kojima se izvorni nadražaj ravnomjerno rasprostire u svim pravcima. U procesu koncentričnog širenja, intenzitet nadražaja postepeno opada i na izvjesnoj udaljenosti od podraženog mjesta potpuno se gubi. Nervni spletovi jedini su tip nervnog sistema [[dupljari|dupljara]], ali se, skupa sa centraliziranim sistemom, susreću i kod svih viših životinjskih skupina, kod kojih funkcioniraju nezavisno od osnovnog sistema. Kod [[kičmenjak]]a, npr. nalaze se u [[srce|srcu]] i [[crijevo|crijevnom]] zidu.

===Centralizirani nervni sistem===
Ovakvi, složeni nervni sistemi uključuju nervne ćelije koje su mjestimično grupirane u nervne centre, obično udaljene od receptornih i efektornih ćelija i organa. Sa tjelesnom periferijom povezani su veoma dugim nervnim vlaknima (aksonima). U njima provođenje nervnih impulsa nije neprekidan (kontinuiran), nego povremen - ritmički proces. Za razliku od difuznog sistema, ovdje se nadražaj ili akcijski potencijal prenosi bez opadanja 
intenziteta.

Po samoj svojoj građi, svako nervno vlakno moglo bi provoditi nadražaj u oba smjera. Međutim, periferna nervna vlakna odlikuju se jednostavnijim provođenjem impulsa. Aferentna ili uzlazna (ushodna) vlakna provode podražaje centripetalno, tj. od periferije organizma ka odgovarajućim nervnim centrima, a eferentna ili silazna (nishodna) - centrifugalno, odnosno od nervnih centara ka perifernim organima. Budući da ushodna vlakna, ustvari, provode impulse od receptora do nervnih centara, česće se označavaju kao osjećajna ili senzorna. Silazna vlakna prosljeđuju nervni impuls iz nervnih centara ka efektorima pa se zovu pokretačka ili motorna.

Na osnovu plana građe, razlikuju se tri tipa centraliziranog nervnog sistema: 
*vrpčasti, 
*ganglijski i 
*cjevasti.
====Vrpčasti nervni sistem====
Vrpčasti nervni sistem najjednostavniji je i evolucijski najprimitivniji tip centraliziranog nervnog sistema, a javlja se kod pljosnatih glista, kao sto su [[metilj]]i i virnjaci ([[planarija|planarije]]), npr. i nižih [[mehkušci|mehkušaca]]. U njemu su nervne ćelije grupirane u uzdužne trake, koje su u prednjem, a rjeđe i na zadnjem kraju spojene poprečnim vezama.
====Ganglijski nervni sistem==== 
U najrazvijenijem stupnju susreće se u ljestvičastom obliku kod člankovitih [[glista]] i [[zglavkar]]a. U svakom njihovom članku (segmentu) nalazi se po par nervnih čvorova: ganglija. One su medusobno povezane poprečnim nervnim vlaknima, a ponekad i djelimično ili potpuno spojene. Skupa sa čulnim ćelijama i [[mišić]]ima svog segmenta čine potpunu i vrlo samostalnu reakcijsku cjelinu. Međutim, uzdužna nervna vlakna, koja sve parove ganglija povezuju u jedinstvenu ljestvicu, omogućuju koordinirane pokrete susjednih članaka i cijelog organizma. Kod viših oblika ustrojstva ovakvog nervnog sistema, ganglije u člancima su funkcijski podređene &quot;moždanim&quot; ganglijama, iako još uvijek imaju samostalne funkcije, koje &quot;mozak&quot; samo pokreće ili koči.
====Cjevasti nervni sistem====
Cjevasti nervni sistem, i u svom najjednostavnijem obliku, znatno je funkcijski složeniji od prethodnih. Imaju ga [[hordati]], u obliku duge i zadebljale nervne cijevi, na leđnoj strani tijela. Prednji dio izdiferenciran je u petodjelni [[mozak]], a ostatak čini [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]]. Stepen njihove razvijenosti u direktnoj vezi je sa stepenom [[evolucija|evolucijskog]] razvoja i funkcijskim osobenostima receptorskih i efektorskih organa. U najrazvijenijem obliku javlja se kod čovjeka.

Moždano-moždinska nervna cijev je zaštićena [[hrskavica|hrskavicom]] ili još moćnijim koštanim [[skelet]]om. Njenu neposrednu unutrašnju zaštitu od nepovoljnih spoljnih uticaja osiguravaju posebne opne. Putem bogato razgranate mreže [[krv]]nih sudova one istovremeno učestvuju i u ishrani i disanju nervnog tkiva.

[[Riba|Ribe]] imaju samo jednu takvu opnu, [[vodozemci]], [[gmizavci]] i [[ptica|ptice]] po dvije, a [[sisar]]i tri. Spolja je tvrda opna (''dura''), a na moždano-moždinsku površinu, uključujući i moždane vijuge i nabore, neposredno naliježe meka opna
Između njih je paučinasta opna. Sav prostor između opni, moždane šupljine (4 moždane komore) i kanal kičmene moždine ispunjava moždano-moždinska ili cerebrospinalna tečnost.
Iz [[mozak|mozga]] polazi 10-12 pari snažnih moždanih nerava, koji po prirodi svoje funkcije mogu biti: 
*senzorni, 
*motorni i 
*mješoviti.&lt;br&gt; Iz kičmene moždine polaze moždinski nervi, koji su redovno mješoviti.
Njihov broj varira po klasama [[kičmenjak]]a, da bi kod čovjeka iznosio 31 par.

Ovaj tip nervnog sistema obuhvata brojne pojedinačne, jednostavne i najsloženije, ali međusobno hijerarhijski povezane cjeline, koje nakon prijema nadražaja iz receptora, uskladuju odgovarajuće funkcije i aktivnosti organizma. Dijele se na: 
*moždano-moždinski (cerebrospinalni) i 
*autonornni (vegetativni) dio.
U okviru moždano-moždinskog su:
*[[centralni nervni sistem]] (CNS) i
*[[periferni nervni sistem]] (PNS).
CNS čine [[mozak]] i [[kičmena moždina]], a PNS svi živci koji izlaze iz mozga (moždani ili cerebralni) i kičmene moždine (moždinski ili spinalni). Oni reguliraju voljne aktivnosti [[mišić]]a glave i udova, te kretanje u prostoru, zbog čega se ovaj dio nervnog sistema označava i kao somatski (tjelesni).

Autonomni dio nervnog sistema, iako je u vezi sa centralnim, djeluje samostalno, bez učešća volje ili svijesti. Budući da kontrolira rad unutrašnjih organa, koji održavaju najbitnije [[život]]ne, tj. vegetativne funkcije, poznat je i pod nazivom vegetativni ([[latinski jezik|lat.]] ''vegetus'' = živ, ždrav). Njegova vlakna dopiru i u [[koža|kožu]].

Prema međusobnim razlikama u ustrojstvu i funkciji, autonomni dio nervnog sistema dijeli se na:
*simpatikusni i 
*parasimpatikusni &lt;br&gt;Osnovu simapatikusnog nervnog sistema čini simpatikusovo stablo - dva povezana lanca parnih ganglija duž bokova kičmene moždine i ganglije među utrobnim organima. U parasimpatikusni sistem uključeni su 10. moždani živac (&quot;lutalac&quot; ili ''vagus'') kompleks krstačno-moždinskih nerava, a njegove ganglije su u unutrašnjiln organima koje inerviraju. Djelovanje simpatikusa i parasimpatikusa međusobno je antagonističko - iste funkcije jedan podstiče (&quot;simpatizira&quot;), a druge koči. Zato je stepen usaglašenosti njihovog djelovanja izuzetno značajan za normalno odvijanje svih životnih procesa.
Centri autonomnog dijela nervnog sistema nalaze se u kičmenoj i produženoj moždini, a oni glavni u međumozgu. To omogućava da se njegovo djelovanja usklađuje i nadopunjuje sa funkcijama CNS.

==Sistem provođenja i obrade informacija u PNS i CNS==
[[neuron|Međuneuronske veze]] u centralnom nervnom sistemu najćešće nisu jednostavne. Na ulazu u kičmenu moždinu, uzlazna nervna vlakna granaju se tako da svaka grana može obrazovati vlastitu sinapsnu vezu, preko koje se dolazeći nadražaji prenose do odgovarajućih centara. U kičmenoj i produženoj moždini takoder postoje i mnogobrojni posrednički neuroni, koji primaju nadražaje od perifernih nervnih ćelija i prosljeđuju ih centralnim neuronima. Iste takve pojave prisutne su i u silaznom putu prenošenja nervnih impulsa. Takva razuđenost sinapsi i odnosi među neuronima omgućuju da jedna [[nervna ćelija]] može uspostaviti vezu sa mnoštvom drugih, iz različitih dijelova centralnog nervnog sistema ili sa receptorima raznih dijelova tijela.

Osjećajni (senzorni) i pokretački (motorni) sistem prijema i provođenja nervnih impulsa omogućava usaglašeno funkcioniranje svih veza između receptora i efektora. Čine ga 
*(1) senzorni, 
*(2) motorni i 

* (3) mješoviti (senzorno-motomi) nervi, te  (4) odgovarajuće oblasti CNS.

Od 12 pari mozdanih živaca čovjeka 3 su senzorna, 5 motornih i 4 mješovita. Svi (31 par) moždinski nervi su, međutim, isključivo mješoviti. Senzoma vlakna svakog od njih ulaze u zadnje rogove [[kičmena moždina|kičmene moždine]], a motorna izlaze iz prednjih. Ćelijsko tijelo motornih [[neuron]]a nalazi se u sivoj masi, a senzornih u dva niza ganglija simpatikusnog stabla. Iza ganglije, u smjeru receptora i efektora, obje vrste vlakana svakog živca ujedinjuju se u mješoviti, koji se zatim dijeli na dvije - također mješovite grane. Jedna od njih inervira leđni region, a druga [[koža|kožu]] i [[mišić]]e trbušne i bočne strane tijela i [[noga|udova]]. Moždana kontrola motornih i senzornih funkcija odvija se u strogo određenim oblastima kore velikog [[mozak|mozga]]. Svi ti dijelovi sive mase međusobno su povezani, kako unutar svake hemisfere, tako i među odgovarajućim dijelovima dviju hemisfera. Nervnim putevima, istovremeno su povezani i sa centrima u bijeloj masi i nižim centrima u međumozgu, malom mozgu, produženoj i kičmenoj moždini. Na taj način, a preko senzomih i motomih [[neuron]]a, te vegetativnog dijela nervnog sistema, kora velikog mozga je u vezi sa svim dijelovima tijela.
 
Kako svakoj njegovoj oblasti precizno odgovara projekcija senzornih i motornih funkcija određenih dijelova tijela, ova podrucja označavaju se kao '''projekcijske oblasti'''. Na osnovu toga da li se u njima završavaju senzorn ili iz njih polaze motorni putevi impulsa, dijele se na senzorne i motorne. Sve motorne oblasti smještene su
sa prednje strane centralne vijuge, a sa njene stražnje strane su odgovarajuće senzorne oblasti za kožu i [[mišić]]e. Njihov redoslijed je podudaran sa motornim, ali su prostorno raspoređene tako kao da je čovjek &quot;projektiran&quot; naglavačke. Pritom svaka hemisfera kontrolira funkcije suprotne strane tijela.
 
U prihvatanju i analizi prispjelih senzornih infonnacija, pored kore velikog mozga, navažniju ulogu ima '''[[talamus]]''' (vidni brežuljak). Taj dio međumozga izuzetno je značajan senzitivni centar, koji je povezan sa putevima za duboku ili nesvjesnu i površinsku ili svjesnu osjećajnost, kao i korom velikog mozga. U talamusu se slijevaju informacije [[vid]]a, [[sluh]]a, ravnoteže, [[miris]]a i [[kožna čula|kožnih čula]]. U senzornim centrima nalaze se svojevrsni &quot;šifranti&quot;, tj. tumači i analizatori prispjelih impulsa, koji tek nakon preciznog &quot;prijevoda&quot; dobijaju puno značenje i kvalitet informacije. Zato se senzorne projekcijske oblasti označavaju i kao analizatori [[čulo|čula]].
 
'''Integracijske nervne funkcije''' počivaju na sposobnosti određenih grupa [[neuron]]a ili nervnih centara da, istovremeno ili u slijedu, primaju mnogobrojne ulazne (senzorne) poruke. Zatim, u analizi i sređivanju primljenih poruka, ovi centri stiču opći uvid u situaciju u kojoj se organizam nalazi. Zahvaljujući tome, putem motornog odgovora, oni, automatski ili hotimično, mogu prilagoditi aktivnosti efektora, čiji je krajnji cilj održavanje funkcionalne cjelovitosti organizma. Glavne objedinjujuće funkcije odvijaju se u kori velikog mozga, a duž kičmene i produžene moždine one su na nivou refleksnih aktivnosti. [[Refleks]]i su najjednostavnije integracijske funkcije CNS, koje obuhvataju preko 90% ukupnih aktivnosti nervnog sistema čovjeka. Osnova njihove uspostave je [[refleksni luk]], u koji ulaze 
*(1) receptor,
*(2) osjećajno nervno vlakno,
*(3) pokretačko nervno vlakno i
*(4) efektor.&lt;br&gt;Monosinapsni refleksni lukovi uključuju satno po jedan senzomi i motorni [[neuron]], a kod polisinapsnih, između njih nalazi se i najmanje još jedan međuneuron.

'''Asocijacijske nervne oblasti''' supovezujuće funkdje koje omogućavaju spajanje i smisleno povezivanje međusobno uvjetovanih najviših sposobnosti nervnog sistema. Te oblasti, koje također mogu biti motorne i senzorne, kod čovjeka nalaze se u čeonim, sljepoočnim i potiljačnim režnjevima kore velikog mozga. Formiraju se postupno, nakon rođenja i to poslije svih senzornih i motornih projekcijskih oblasti. Za njih su vezane najsloženije psihičke aktivnosti čovjeka, medu kojima je i [[inteligencija]]. Ona se zasniva na sposobnosti povezivanja podražaja koji su primljeni u različitim projekcijskim oblastima i programiranju svrsishodnog odgovora organizma u novonastalim situacijama. U asocijacijskim oblastima su i centri za [[govor]], [[pamćenje]] i dr. Posebna asocijacijska vlakna označena kao poprečne spojnice ili &quot;komisutni putevi&quot;, povezuju odgovarajuće centre dviju hemisfera i određene centre unutar svake od njih. Jedan od većih snopova takvih nervnih vlakana nalazi se u &quot;moždanoj gredi&quot;, koja spaja lijevu i desnu hemisferu velikog mozga - centrale svih voljnih, autonomnih i najviših [[psihologija|psihičkih]] funkcija nervnog sistema.

== Evolucija ==
Tokom [[evolucija|evolucije]] i nakon razvitka višećelijskih živih bića iz jednoćelijskih, došlo je i do jasne tendencije u životinjskom carstvu ka koncentraciji određenih [[ćelija]] i specijalizaciji dijelova nervnog sistema. Dok su kod primitivnih životinja određeni pojedinačni neuroni imali posebne funkcije (npr. neuron koji je davao impuls za kretanje životinje i elementarnih pokreta tijela crva), kod visoko kompleksnih nervnih sistema i do nekoliko milijardi međusobno povezanih neurona izvršavaju posebne zadatke.

U nervnim sistemima sa centralnim ganglijama (jezgrama) može se izvršiti podjela na neurone koji provode podražaj u aferencama (od senzora do [[mozak|mozga]]) i eferencama (od mozga do efektora, npr. [[mišić]]a).

==Patologija==
{{glavni|Neurologija}}
{{također pogledajte|Psihijatrija}}
[[Datoteka:CNS protection.jpg|thumb|267x267px|Slojevi koji štite mozak i kičmenu moždinu.]]
Centralni nervni sistem je zaštićen velikim fizičkim i hemijskim barijerama. Fizički, mozak i kičmena moždina su okruženi čvrstim [[Moždane opne|meningealnim]] membranama i zatvoreni su u kosti [[Lobanja|lobanje]] i [[Kičma|kičme]], koji zajedno formiraju snažan fizički štit. Hemijski, mozak i kičmena moždina su izolirani [[Krvno-moždana barijera|krvno-moždanom barijerom]], koja sprječava većinu vrsta hemikalija da pređu iz krvotoka u unutrašnjost CNS-a. Ove zaštite na mnogo načina čine CNS manje osjetljivim od PNS-a; međutim s druge strane, oštećenja CNS-a obično imaju ozbiljnije posljedice.

Iako živci obično leže duboko ispod kože osim na nekoliko mjesta kao što je [[ulnarni živac]] u blizini zgloba lakta, oni su još uvijek relativno izloženi fizičkom oštećenju, što može uzrokovati bol, gubitak osjećaja ili gubitak kontrole mišića. Oštećenje nerava može biti uzrokovano i otokom ili modricama na mjestima gdje živac prolazi kroz čvrsti koštani kanal, kao što se dešava kod [[Sindrom karpalnog kanala|sindroma karpalnog kanala]]. Ako je živac potpuno presječen, često će se [[Neuroregeneracija|regenerirati]], ali za duge živce ovaj proces može potrajati mjesecima. Pored fizičkog oštećenja, [[periferna neuropatija]] može biti uzrokovana mnogim drugim medicinskim problemima, uključujući genetska stanja, metabolička stanja kao što je [[dijabetes]], upalna stanja kao što je [[Guillain-Barréov sindrom]], nedostatak vitamina, zarazne bolesti poput [[Lepra|lepre]] ili [[zoster]]a, ili trovanja toksinima kao što su teški metali. Mnogi slučajevi nemaju uzrok koji se može identifikovati i nazivaju se [[Idiopatska bolest|idiopatskim]]. Također je moguće da nervi privremeno izgube funkciju, što rezultira ukočenošću – uobičajeni uzroci uključuju mehanički pritisak, pad temperature ili hemijske interakcije s [[Lokalni anestetik|lokalnim anesteticima]] kao što je [[lidokain]].

Fizičko oštećenje kičmene moždine može dovesti do [[Paraliza|gubitka osjećaja ili pokreta]]. Ako ozljeda kičme ne uzrokuje ništa gore od otoka, simptomi mogu biti prolazni, ali ako su nervna vlakna u kičmi stvarno uništena, gubitak funkcije je obično trajan. Eksperimentalna istraživanja su pokazala da kičmena nervna vlakna pokušavaju da ponovo izrastu na isti način kao i nervna vlakna, ali u kičmenoj moždini uništavanje tkiva obično proizvodi ožiljno tkivo kroz koje nervi koji ponovo rastu ne mogu da prodru.

== Također pogledajte ==
*[[Neuron]]
*[[Nerv]]
* [[Periferni nervni sistem]]
*[[Simpatički nervni sistem]]
*[[Parasimpatički nervni sistem]]
* [[Refleksi kod čovjeka]]
* [[Autonomni nervni sistem]]
*[[Refleksni luk]]

==Reference==
{{refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20170708165531/http://thehumanbrainproject.org/
* [https://web.archive.org/web/20170708165531/http://thehumanbrainproject.org/ The Human Brain Project Homepage]
{{Commonscat|Nervous system}}
{{Nervni sistem}}

[[Kategorija:Nervni sistem]]
[[Kategorija:Neuronauka]]
[[Kategorija:Sistemi organa]]</text>
      <sha1>ldjn8wjucp41e7kz3fxw1p5nkq91ogr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Husref Musemić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62684</id>
    <revision>
      <id>3830639</id>
      <parentid>3765752</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:52:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3830639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9293" sha1="6jhxqedq2ac8dljwtlxn94p0ejd4jzu" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša             = Husref Musemić
| slika                     = Husref Musemić (cropped).png
| opis_slike                = 
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1961|7|4}}
| rodnigrad                 = [[Janja]], [[Bijeljina]]
| rodnadržava               = [[FNRJ]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| visina                    = 186 cm
| pozicija                  = Napadač
| trenutniklub              = 
| godine1                   = 1977–1979.
| klubovi1                  = [[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]]
| nastupi(golovi)1          = 28 (3)
| godine2                   = 1979–1985.
| klubovi2                  = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)2          = 118 (47)
| godine3                   = 1985–1989.
| klubovi3                  = [[FK Crvena Zvezda|Crvena Zvezda]]
| nastupi(golovi)3          = 87 (26)
| godine4                   = 1989.
| klubovi4                  = [[Heart of Midlothian FC|Hearts]]
| nastupi(golovi)4          = 6 (3)
| godine5                   = 1989–1991.
| klubovi5                  = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)5          = 26 (9)
| godine6                   = 1991–1992.
| klubovi6                  = [[FC Twente|Twente]]&lt;ref name=&quot;Husref Musemić, fctwente.nl&quot;&gt;[http://www.fctwente.nl/statistieken/spelers/spelerInfo.php?spelerID=123&amp;seizoenID=27 ''Husref Musemić, fctwente.nl''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111001041639/http://www.fctwente.nl/statistieken/spelers/spelerInfo.php?spelerID=123&amp;seizoenID=27 |date=1. 10. 2011 }}; pristupljeno: 16. 11. 2013.&lt;/ref&gt;
| nastupi(golovi)6          = 10 (0)
| godine7                   = 1991–1992.
| klubovi7                  = [[VVV-Venlo]]
| nastupi(golovi)7          = 0 (0)
| godine8                   = 1992–1994.
| klubovi8                  = [[SC Pfullendorf|Pfullendorf]]
| nastupi(golovi)8          = 32 (16)
| reprezentacija            = da
| nacionalnegodine1         = 1983.
| nacionalneekipe1          = {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)1= 1 (0)
| nacionalnegodine2         = 1995.
| nacionalneekipe2          = {{ZD|BIH}} [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2= 1 (0)
| trenergodine     = 1997–1999. &lt;br/&gt; 1999–2000. &lt;br/&gt; 2001. &lt;br/&gt; 2002–2003. &lt;br/&gt; 2004. &lt;br/&gt; 2005–2008. &lt;br/&gt; 2008–2009. &lt;br/&gt; 2012–2013. &lt;br/&gt; 2015–2016. &lt;br/&gt; 2016–2017. &lt;br/&gt; 2017–2019. &lt;br/&gt; 2021–2022. &lt;br/&gt; 2022–2023. &lt;br/&gt; 2024. &lt;br/&gt; 2025.
| trenerklubovi    = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] (asistent) &lt;br/&gt; [[NK Đerzelez Zenica|Đerzelez Zenica]] &lt;br/&gt; [[FK Sarajevo|Sarajevo]] &lt;br/&gt; [[FK Sarajevo|Sarajevo]] &lt;br/&gt; [[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] &lt;br/&gt; [[FK Sarajevo|Sarajevo]] &lt;br/&gt; [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] &lt;br/&gt; [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpik]] &lt;br/&gt; [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] &lt;br/&gt; [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost Doboj Kakanj]] &lt;br/&gt; [[FK Sarajevo|Sarajevo]] &lt;br/&gt; [[FK Tuzla City|Tuzla City]] &lt;br/&gt; [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] &lt;br/&gt; [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] &lt;br/&gt; [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
}}
'''Husref Musemić''' (rođen 4. jula 1961) nekadašnji je bosanskohercegovački nogometaš, a danas trener.&lt;ref&gt;[http://www.transfermarkt.com/en/husref-musemic/aufeinenblick/trainer_4208.html ''Husref Musemić] na ''transfermarkt.de''; pristupljeno: 16. 11. 2013.&lt;/ref&gt;

==Igračka karijera==
Musemić je bio golgeter [[FK Sarajevo]] šampionske 1985. Igrao je i za beogradsku [[FK Crvena Zvezda|Crvenu zvezdu]], škotski [[Heart of Midlothian FC|Hearts]] i holandski Twente. Odigrao je jednu utakmicu za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviju]] 30. marta 1983. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] u [[Temišvar]]u.&lt;ref name=&quot;Husref Musemić, reprezentacija.rs&quot;&gt;[http://www.reprezentacija.rs/index.php/sr/statistika/reprezentativci/1330 ''Husref Musemić, reprezentacija.rs''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819162507/http://www.reprezentacija.rs/index.php/sr/statistika/reprezentativci/1330 |date=19. 8. 2014 }}; pristupljeno: 16. 11. 2013.&lt;/ref&gt;, te jednu utakmicu i za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] 30. novembra 1995. protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]].

==Trenerska karijera==
Kao samostalan šef stručnog štaba, osvojio je titulu sa [[FK Sarajevo|Sarajevom]] u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]]. Bio je i trener [[NK Đerzelez Zenica|Đerzeleza]] kao i [[FK Olimpik Sarajevo|Olimpika]].

Dana 15. januara 2015. postaje trener [[tuzla]]nske [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]], a 11. septembra 2016, zbog slabih rezultata u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17]], podnio je ostavku na mjestu trenera Slobode.

Dana 27. septembra 2016. postaje trener [[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladosti]] iz [[Doboj (Kakanj)|Doboja]] kod [[Kakanj|Kaknja]]. 2017. godine dobija otkaz.

Dana 26. augusta 2017. postaje trener FK Sarajevo. Sa Sarajevom 2019. osvaja titulu i kup. Dana 2. decembra 2019. dobija otkaz na klupi Sarajeva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/husref-musemic-vise-nije-trener-fk-sarajevo/191202148|title=Husref Musemić više nije trener FK Sarajevo|date=2. 12. 2019|access-date=2. 12. 2019|language=bosanski|author=A.P.|publisher=Klix.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20191202205538/https://www.klix.ba/sport/nogomet/husref-musemic-vise-nije-trener-fk-sarajevo/191202148|archive-date=2. 12. 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. januara 2021. postaje trener [[FK Tuzla City]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/husref-musemic-je-novi-trener-tuzla-cityja/210107066|title=Husref Musemić je novi trener Tuzla Cityja|date=7. 1. 2021|access-date=7. 1. 2021|language=bs|author=E.B.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; Nakon loših rezultata, Musemić napušta Tuzla City 10. aprila 2022.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sport.avaz.ba/nogomet/733287/poznata-sudbina-husrefa-musemica-na-klupi-tuzla-cityja|title=Poznata sudbina Husrefa Musemića na klupi Tuzla Cityja|date=10. 4. 2022|access-date=10. 4. 2022|language=bs|publisher=sport.avaz.ba}}&lt;/ref&gt; U decembru 2022. preuzeo je [[FK Igman Konjic|Igman]] iz [[Konjic]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/husref-musemic-preuzeo-posljednjeplasiranu-ekipu-premijer-lige-bih/221222121|title=Husref Musemić preuzeo posljednjeplasiranu ekipu Premijer lige BiH|date=22. 12. 2022|access-date=22. 12. 2022|language=bs|author=H.H.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; Musemić je sporazumno prekinuo svoju saradnju sa Igmanom 27. jula 2023.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/husref-musemic-vise-nije-trener-igmana-iz-konjica/230727175|title=Husref Musemić više nije trener Igmana iz Konjica|date=27. 7. 2023|access-date=27. 7. 2023|language=bs|author=H.H.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; U Igman se vraća u junu 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/husref-musemic-je-novi-trener-igmana-iz-konjica-predstavljen-zanimljivom-fotografijom/240622098|title=Husref Musemić je novi trener Igmana iz Konjica, predstavljen zanimljivom fotografijom|date=22. 6. 2023|access-date=22. 6. 2023|language=bs|author=H.H.|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

Musemić 10. augusta 2025. postaje po šesti put trener Sarajeva,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/husref-musemic-trener-fk-sarajevo/504731|title=Husref Musemić se opet vratio na klupu FK Sarajevo|date=10. 8. 2025|access-date=10. 8. 2025|language=bs|author=Admin Čaušević|publisher=sportsport.ba}}&lt;/ref&gt; ali klub napušta 29. septembra 2025. usljed loših rezultata i poraza od rivala [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]] u [[Sarajevski derbi|gradskom derbiju]] 27. septembra.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/wwin-liga-bih/husref-musemic-vise-nije-trener-sarajeva-1079032/|title=Husref Musemić više nije trener Sarajeva|date=29. 9. 2025|access-date=29. 9. 2025|language=bs|author=K.K.|publisher=Sport1.ba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/fk-sarajevo-husref-musemic-raskid-ugovora/507974|title=Sarajevo potvrdilo sporazumni raskid ugovora s Husrefom Musemićem|date=29. 9. 2025|access-date=29. 9. 2025|language=bs|author=Endin Čaušević|publisher=sportsport.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Treneri Čelika}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Musemić, Husref}}
[[Kategorija:Rođeni 1961.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Bijeljina]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Nogometaši Crvene zvezde]]
[[Kategorija:Nogometaši VVV-Venloa]]
[[Kategorija:Nogometaši Twentea]]
[[Kategorija:Nogometaši Radnika (Bijeljina)]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Treneri FK Sarajeva]]
[[Kategorija:Treneri Čelika]]
[[Kategorija:Treneri Olimpika Sarajevo]]
[[Kategorija:Treneri Slobode]]
[[Kategorija:Treneri Mladosti Doboj Kakanj]]
[[Kategorija:Treneri Tuzla Cityja]]
[[Kategorija:Treneri Igmana Konjic]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]</text>
      <sha1>6jhxqedq2ac8dljwtlxn94p0ejd4jzu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Germani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72165</id>
    <revision>
      <id>3830698</id>
      <parentid>3521463</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:20:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11846" sha1="06ktulk9hva4dadam3a1lp0fgosfodm" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Germani''' ({{la|germani}}) obuhvataju veliku, jezički i plemenski srodnu grupu [[indoevropski narodi|indoevropskih naroda]], čija je pradomovina bila južna [[Švedska]], [[Danska]], [[Schleswig-Holstein]] i Sjevernonjemačka nizija (između rijeke Wesera i Odre).

Iz tog područja mnogobrojna plemena su se već u prahistorijsko vrijeme postupno širila na istok do rijeke Visle, na zapad do rijeke Rajne, a na jug do Majne, spuštajući se čak i do [[Dunav]]a i [[Karpati|Karpata]]. Danas su to područja: [[Njemačka|Njemačke]], [[Austrija|Austrije]], Švicarske, [[Francuska|Francuske]], [[Engleska|Engleske]], zapadne Poljske, sjeverne Italije, Danske, Norveške, Švedske, Lihtenštajna, Luksemburga, [[Nizozemska|Nizozemske]] i Sudeta (Češka).

== Opis i društveno uređenje ==
Germani su bili veoma visokog rasta, plave ili riđe kose, plavih očiju i svijetle kože. Živjeli su nomadskim životom često mijenjajući svoje boravište s ciljem pronalaženja bolje zemlje. Nisu osnivali gradove, a bavili su se uglavnom poljoprivredom, stočarstvom i lovom. Bili su organizirani po rodovima od stotinjak porodica ({{jez-de|Hundertschaft}} sa 400 do 1.000, a ponekad i do 2.000 ljudi). Rod je bio osnovna društvena, ali i ratno-taktička zajednica. Svi članovi roda su bili slobodni ljudi i živjeli u istom selu i obrađivali zemlju. Svojina je bila zajednička. Zapovjednik roda (''hunno'', ''stotinar'') u miru je bio poglavica a u ratu vođa ''stotine'' (nije označavalo sto ljudi već samo neki veći broj).

Više rodova sačinjavalo je pleme, na čijem čelu je bio zapovjednik, koji je birala skupština slobodnih muškaraca Ding ili Thing i koji je imao najviši vlast te odlučivao o ratnim poduhvatima. Plijen se dijelio ravnomjerno. Za one koji su bili tokom rata neposlušni i oni koji bi rušili vojnu disciplinu, bila je predviđena kazna bičevanjem i vezivanjem a ponekad i smrću. Većinu vojnih snaga germanskih plemena su činili pješaci, ali su plemena imala i vrlo dobro konjicu za izviđanje, krstarenje i prepade iz zasjede. Istočni Germani, koji su živjeli u ruskim stepama, razvili su snažnu konjicu.

Kasnije su se u okviru plemena izdvojile porodice poglavara i vođa koji su se pokazali u ratu, a koji su iz plijena i poklona povećali svoje bogatstvo i na taj način mogli izdržavati svoju pratnju (''družinu''). Iz tih porodica obično se bili izbirani kneževi (''principes'' , {{jez-de|Fürsten}}) – prvi germanski vlastelini, koji su tokom mira sudili, a tokom rata zapovijedali plemenima. Među kneževima je za ratne pohode bitan vojvoda ({{jez-de|Herzog}}).

Germanska plemena su bila mnogobrojna. [[Publije Kornelije Tacit|Tacit]] je poznavao oko 60 različitih germanskih plemena. Ipak, neka od najpoznatijih su: [[Cimbri]], Teutoni, Angli, Sasi, Burgundi, Goti, Ambroni, Svevi, Batavci, Ubijci, Triboci, Nemeti, Vangioni, Sugambri, Uzipeti, Tenkteri, Herusci, Markomani, Kvadi, Hati, Frižani itd.

== Pokreti germanskih plemena ==
U 3. vijeku p. n. e. zapadna germanska plemena prelaze srednju i donju [[Rajna|Rajnu]], miješaju se sa starosjediocima [[Kelti]]ma na Moselu i u [[Belgija|Belgiji]] i prihvataju jaču galsku kulturu. Oko 200. p. n. e. istočna plemena (Bastarni, Skiri, a dijelom i Gepidi prodiru s Visle do obale [[Crno more|Crnog mora]], gdje se miješaju s azijatskim i slovenskim narodima.

U 2. vijeku p. n. e. sjeverna germanska plemena, [[Cimbri]], Teutoni i Ambroni napuštaju svoje područja na Jilandu zbog, kako navode antički izvori, katastrofalnih poplava. Cimbri upadaju 113. p. n. e. u rimsku provinciju [[Norik]] a Teutoni u [[Galija|Galiju]]. Tokom ovih prodora Cimbri i Teutoni su potisnuli Kelte s [[Majna|Majne]] i Nekara u današnju [[Švicarska|Švicarsku]]. Poslije mnogobrojnih sukoba Rimljana s germanskim plemenima ([[bitka kod Arauzija]]), [[Gaj Marije]] je uspio pobijediti Teutonce i Ambrone kod [[bitka kod Sekstijskih Toplica|Sekstijskih Toplica]] (''Aquae Sextiae'') 102. p. n. e. i uništiti Cimbre u gornjoj Italiji kod [[bitka kod Vercele|Vercele]] (''Vercellae'') 101. p. n. e..

Današnju južnu [[Njemačka|Njemačku]] zaposjedaju Svevi, dok se Batavci naseljavaju na ušću Rajne, Ubijci kod grada [[Köln]]a, a Triboti Nemeti i Vangioni na srednjoj Rajni. Svevi su pod kraljem Ariovistom 72. p. n. e. prešli gornju Rajnu i naselili današnji Alsace i Falačku (''Pfalz'').

U ovom periodu dalja prodiranja germanskih plemena zaustavljena su u [[Galski ratovi|galskim ratovima]] u kojima su Rimljani pokorili i pobijedili Germane pod zapovjedništvom [[Julije Cezar|Cezara]].

== Pokreti germanskih plemena ==
Pred kraj 1. p. n. e., oko [[16. p. n. e.]] germansko pleme ''Sugambri'' su prešli Rajnu i porazili rimska utvrđenja pod Lolijem i udružili se s drugim obližnjim germanskim plemenima, s ciljem prodora u Galiju. Kako bi spriječio i otklonio opasnost s Galije, car [[August]] je odlučio premjestiti ''[[limes (granica)|limes]]'' s rijeke Rajne na [[Laba|Elbu]]. Poslije trogodišnjih sukoba rimski zapovjednik [[Neron Klaudije Druz|Druz]] pokorava Hate, Heruske, Hauke i Sugambre, dok se Svevi (Markomani i Kvadi) povlače i naseljavaju oblast današnje Češke i Moravske.

Rimski vojskovođa a kasnije i car [[Tiberije]] je bez poteškoća pokorio germanska plemena do rijeke [[Laba|Labe]] i osnovao nove rimske provincije, čija je organizacija, međutim, naišla na otpor kod slobodnih germanskih plemena. Hrušćanski knez [[Arminije]] je potajno skupio srednja i donja plemena i iz zasjede porazio tri rimske legije 9. godine kod [[bitka kod Teutoburške šume|Teutoburške šume]]. Ovom pobjedom je vraćena nezavisnost Germana usprkos pokušaja (14. – 17. godine) [[Germanik]]a da je slomi. Rimljani su se povukli na rijeku Rajnu i utvrdili limes.

Razdor i unutrašnji sukobi između Arminija i markomanskog kralja Maroboda, iscrpili su u međusobnom sukobu (17. – 19. godine) svoju snagu i na taj način spriječili sami sebe da potpuno potisnu Rimljane iz Germanije. Zapadna germanska plemena su zapala pod [[Rimsko Carstvo|Rimsko carstvo]], u provincije ''[[Germania superior]]'' i ''[[Germania inferior]]'', dok su plemena duž ove granice dobrovoljna ušla u vojnu službu Rima.

U ovom periodu plemena su se dijelila na tri velike grupe:
* [[Istevoni]] – na donjoj Rajni ([[Batavci]], [[Tongri]], [[Tenkteri]], [[Uzipeti]], [[Hamavi]], [[Tubanti]], [[Sugambri]], [[Brukteri]], [[Marzi]] i [[Hati]])
* [[Ingevoni]] – na obali Sjevernog mora ([[Frižani]], [[Hauci]], [[Herusci]], Angli)
* [[Hermioni]] – najveća grupa ([[Svevi]], [[Hermunduri]], [[Markomani]], [[Kvadi]], [[Langobardi]], [[Rugijci]], [[Vangioni]], [[Nemeti]], [[Triboki]], [[Goti]], [[Burgundi]] i Vandali)

== Pokreti germanskih plemena ==
Iako su prešli u odbranu, Rimljani nisu uspjeli dugo očuvati granice limesa od napada i upada germanskih plemena, koji su pritisnuti prodorima drugih naroda bili prisiljeni tražiti bolje i veće oblasti za život. Pa su tako [[166.]] godine ''Markomani'' i ''Kvadi'' upali duboko preko Dunava u rimsko područje, sve do Akvileje. Opasnost po carstvo je nastupila polovinom 3. vijeka, kada se udružuju brojna germanska plemena u jake vojne saveze. [[Rimsko Carstvo]], u slabljenju, bilo je prinuđeno dozvoliti plemenima kao ''federatima'' (obaveznim na vojnu službu i očuvanje granice) naseljavanje na rimskom području. Markomani ulaze u Norikum i [[Panonija|Panoniju]]. Tada se pojavljuju i nova plemena kao što su [[Gali]], [[Alemani]], [[Franci]] i [[Sasi]].

* [[Alemani]] prodiru prvo s Majne na limes a kasnije i u Galiju, gdje ih pobjeđuje [[Julijan Apostata]] [[357.]] godine u [[bitka kod Argentoratuma|bici kod Argentoratuma]]. Alemani su se kasnije u 5. vijeku, iskoristivši prodor [[Vandali|Vandala]] i [[Svevi|Sveva]], naselili na lijevoj obali Rajne i proširili na današnju francusku pokrajinu [[Alsace]].
* [[Franci]] se kao federati naseljavaju u 4. vijeku u sjevernoj Galiji i osnivaju svoju državu, prvobitno kao rimski federati, a od [[486.]] godine kao potpuno nezavisni. 
* Istočno-germanski [[Goti]] su se učvrstili na sjevernoj obali Crnog mora, a od početka 3. vijeka upadaju u [[Dacija|Daciju]]. Car [[Aurelijan]] im [[272.]] godine prepustio Daciju i postigao na duže vrijeme stabilnost i mir na granici. Goti su se sjeverno od Dunava podijelili na Vizigote i Ostrogote. Goti su suzbili Vandale [[335.]] godine i car [[Konstantin Veliki|Konstantin]] im odobrava da se nasele u Panoniji kao federati. [[Huni]] su 375. svojim prodorom iz [[Azija|Azije]] lahko savladali Ostrogote na Crnom moru i prisilili ih da zajedno s njima učestvuju u ratnim pohodima na zapadu. Vizigoti, potisnuti i s odobrenjem cara [[Valens]]a naseljavaju se kao federati u [[Trakija (rimska provincija)|Trakiji]] i [[Mezija|Meziji]], gdje brane granice Rima od Huna. Međutim, kad je carstvo odbilo da ih plaća, izbija pobuna i prodiru na [[Balkan]], a 401. prelaze u [[Italija|Italiju]] a 419. u Galiju gdje se naseljavaju u Akvitaniji kao federati. Odvajaju se u 5. vijeku od Rima i stvaraju moćnu državu koja obuhvata prostor od [[Gibraltar]]a do [[Loire]]. Porazom od Franaka kod Vujea (507), vlast Vizigota se smanjuje na [[Septimanija|Septimaniju]] i [[Španija|Španiju]]. Poslije raspada Hunske države (453), Ostrogoti ponovno stječu nezavisnost i naseljavaju se u Panoniji, odakle pod zapovjedništvom kralja [[Teodorik]]a 488. upadaju u Italiju, obaraju uzurpatora [[Odoakar|Odoakra]] i 493. stvaraju moćnu Ostrogotsku državu, koja je 553. poražena u [[bizantsko-ostrogotski rat|bizantsko-ostrogotskom ratu]] od [[Bizantijsko Carstvo|Bizanta]].
* [[Vandali]] u savezu s Alanima i Svevima, prešli su 406. u Galiju i Španiju, otkuda su ih Vizigoti protjerali u Sjevernu Afriku, gdje su osnovali svoju državu. 440. su osvojili [[Sicilija|Siciliju]], 455. upali u Italiju i opljačkali Rim. Vandalsku državu uništio je bizantski vojskovođa [[Belizar]] 534. u [[vandalski rat|vandalskom ratu]] i Vandali su nestali u Africi.
* [[Langobardi]] su s donje Labe krajem 4. vijeka krenuli na jug i zajedno s Herulima su se nastanili na Karpatima, oko gornjeg toka rijeke [[Tisa (rijeka)|Tise]], otkuda su 546. prešli u Panoniju. U savezu s [[Avari]]ma su pokorili Gepide, a pod zapovjedništvom kralja Alboina su 568. osvojili veći dio Italije i osnovali Lombardiju sa sjedištem u Paviji. Njihovu vladavinu okončao je [[Karlo Veliki]] 774. u [[franačko-langobardski ratovi|franačko-langobardskim ratovima]].
* [[Burgundi]] su se sredinom 3. vijeka preselili na gonju Majnu, odakle su zbog pritiska Vandala i Sveba 406. prešli u Galiju. Namjesnik Aecije ih je 437. potisnuo u Savoju, gdje su se proširili duž rijeke Rhone i naselili cijelu jugoistočnu Galiju osim Provanse. 532. su pali pod franačku vlast.
* [[Angli]] i [[Sasi]] su sa [[Jylland|Jilandskog poluostrva]] u 4. vijeku uznemirivali rimske tvrđave na obalama [[Velika Britanija|Britanije]] i Galije, a od 419. se naseljavaju u Britaniji.
* Bavari ([[Bavarci]]), potomci ''Markomana'', naselili su se (488 – 520) na području između rijeke [[Inn]] i [[Ems]], a onda se proširili do rijeke [[Leh]], a sjeverno od Dunava do Češke šume, pobijedivši Tirinžane, koju su bili naselili tu oblast umjesto Hermundura.

Germanske države, zasnovane na ruševinama Zapadnog rimskog carstva izvan provincije Germanije, postupno su romanizirane, a germanske su ostale [[Skandinavija]], Britanija i područje između [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]], [[Alpe|Alpa]], Rajne i Labe, od kojeg će u 10. vijeku nastati Njemačka.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.infoplease.com/ce6/history/A0820632.html Germans]

{{Commonscat|Ancient Germanic history and culture}}
{{Njemačka po temama}}

[[Kategorija:Germanski narodi]]</text>
      <sha1>06ktulk9hva4dadam3a1lp0fgosfodm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krvna grupa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74694</id>
    <revision>
      <id>3830638</id>
      <parentid>3779700</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:47:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene (typos i dupli razmaci).</comment>
      <origin>3830638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96214" sha1="447wa0ko12bghcqv6zt8340t71k6d1t" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
[[Datoteka:ABO blood type.svg|mini|400px|ABO krvne grupe&lt;br&gt;Prvi red: krvne grupe&lt;br&gt;Drugi red: antitijela u plazmi&lt;br&gt;Treći red: antigeni na eritrocitima]]
'''Krvna grupa''' je jedna od klasifikacijskih odrednica [[krv]]i, a bazirana je na prisutnosti ili nedostatku [[genetika|naslijeđene]] [[antigen]]ske supstance na površini [[crvene krvne ćelije|eritrocita]]. Ovi antigeni mogu biti [[protein]]i, [[ugljikohidrati]], [[glikoprotein]]i ili [[glikolipid]]i, u zavisnosti od sistema krvnih grupa, a neki od ovih antigena su prisutni i na površinama drugih vrsta [[Ćelija#Eukarioti|ćelija]] raznih [[Tkivo|tkiva]].&lt;ref&gt;McCullough J (2011): Transfusion medicine. Published Online: 8 NOV 2011 04:17AM EST, Print {{ISBN|9781444337051}} Online {{ISBN|9781444398748}}&lt;/ref&gt;

Suglasno specifičnosti antigena i/ili antitijela u krvi, fenotipovi krvnih grupa se klasificiraju po više sistema. Neki su toliko rijetki da se označavaju kao ''privatni'' ({{jez-en|private}}), dok su drugi ''javni'' ({{jez-en|public}}), manje ili više rasprostranjeni u većem dijelu svjetske [[populacija|populacije]].&lt;ref&gt;Mourant A. E. et al. (1976): The human blood groups and other polymorphisms. Oxford University Press, London.&lt;/ref&gt;

= Sistemi krvnih grupa =
== Opća imunogenetička svojstva krvnih antigena ==

Sistemi krvnih grupa pripadaju skupini kvalitativnih [[biohemija|biohemijsko]]–[[fiziologija|fizioloških]] – [[monogensko nasljeđivanje|monogenskih svojstava]] ([[osobina]]), čiji su genetički determinatori locirani na [[autosom]]ima (''[[autosom]]ni'') ili [[hromosom|heterosomima]] (''heterosomni'', ''gonosomni''). U ovoj skupini – [[imunogenetika|imunogenetički]] značajnih sistema [[antigen]]a – javljaju se tri kategorije nasljeđivanja: ''ABO'' sistem krvnih grupa kontrolira serija od tri glavna (multipla) [[alel]]a, a individualnu pripadnost jednom od mogućih [[fenotip]]ova ''Rh'' sistema određuju aleli tri blisko vezana [[gen]]ska lokusa humane [[hromosomska garnitura|hromosomske garniture]]. Istovremeno, krvne grupe ''MN'' sistema određuje jedan genski lokus među čijim alelima nema odnosa [[dominantnost]]i, tj. karakterizira ih [[kodominantnost]]. Pojava svakog od tih alela u genotipu testirane osobe se manifestira obligatnim prisustvom antigena koji je pod njihovom kontrolom. Za razliku od ovih sistema nasljedne varijacije, prema općeprihvaćenim teorijama, mnoge morfološke [[monogensko nasljeđivanje|monogenske osobine]] se tek konvencionalno mogu svrstati u tu kategoriju.&lt;ref&gt;Reid M. E., Lomas-Francis C.  (2004): The Blood Group Antigen Facts Book. Second ed., Elsevier Academic Press New York.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Daniels G. (2002): Human Blood Groups, Second ed. Blackwell Science.&lt;/ref&gt;

U ostalim sistemima krvnih grupa moguće varijante (krvne grupe) se nasljeđuju po jednom od pomenutih modela ili se javljaju u mnoštvu izoantigena.

U ukupnom svjetskom [[stanovništvo|stanovništvu]], [[imunogenetika|imunogenetička]] istraživanja su registrirala petnaestak sistema širokorasprostranjenih (eng. ''public'') sistema krvnih grupa, sa respektabilnom frekvencijom mogućih alternativnih fenotipova. Pored toga, sporadično – kao svojevrsni rariteti – u ograničenom broju individua i njihovih porodica – javljaju se i krvni antigeni osobenih (eng. ''private'') sistema grupne specifičnosti.

Interpretacija prirode interakcije među genetičkim determinatorima krvnih grupa različitih sistema je relativno jednostavna. U nauci o biološkom nasljeđivanju ne postoji oblast sa tako jasnim odrednicama kao što je to slučaj sa genetikom humanih krvnih grupa. Iako su neki njeni segmenti doista složeni, oni se više tiču [[imunologija|serologije]] nego [[genetika|genetike]].

*Individualna pripadnost krvnim grupama, tj. različiti antigeni koji se nalaze na površini [[eritrocit]]a, genetički su određeni. Praktično i nema sredinskih uticaja na njihovo ispoljavanje koji bi zakomplicirali mogućnost pune genske ekspresije, a nekoliko nedavno potvrđenih izuzetaka su ekstremno rijetki fenomeni.
*[[Heritabilnost|Konkordantnost]] između prisutnog [[alel]]ogena u [[genotip]]u i antigena na eritrocitima je gotovo uvijek potpuna (100%). Reakcija sa specifičnim antitijelima redovno dokazuje prisustvo odgovarajućeg antigena, što istovremeno dokazuje i prisustvo kodirajućeg gena. Pritom reakcija sa komplementarnim antiserumom indicira prisustvo tog gena, bez obzira na eventualno prisustvo drugih.
*Interakcija i ekspresija [[alel|alelnih gena]] za mnoge druge [[osobina|osobine]] može se zakomplicirati do stepena na kojem posmatrani [[fenotip]]ski sistem postaje nepodesan za [[genetička analiza|genetičku analizu]]. Kada su u pitanju [[gen]]i koji određuju krvne grupe, ovakvih interakcija je veoma malo, a kada se i pojave, prisustvo prisutnih gena se gotovo uvijek može registrirati.
*U nasljeđivanju krvnih grupa nema komplikacija uzrokovanih drugim genima koji imaju nerazlučivo slične efekte, kao što je to čest slučaj sa nasljeđivanjem kongenitalnih anomalija, npr. Prisustvo antigena ''A'' ili ''B'', naprimjer, također je uvijek rezultat aktivnosti istih alelogena, jer ne postoji neki drugi gen čiji bi produkt također reagovao sa ''anti–A'' ili ''anti–B''.
*Generalno gledajući, među genetičkim determinatorima krvnih grupa poznatih sistema nema odnosa [[recesivnost|dominantnosti – recesivnosti]]. Dosadašnja iskustva pokazuju da se obično otkrije [[alel|alelomorfni par]] koji određuje prisustvo dva različita antigena na [[eritrocit]]ima, nakon čega se, relativno brzo, detektiraju i odgovarajući anti[[serum (krv)|serim]]i koji sa njima reaguju. Eritrociti svakog [[homozigot]]a isključivo reagiraju ([[Imunologija|aglutiniraju]]) samo sa jednim – specifičnim antiserumom (ali ne i sa drugima). Istovremeno, eritrociti [[heterozigot]]a ([[genotip]]a sa dva različita alela), reagiraju sa oba antiseruma. Prema tome, ako su nam dostupna oba antiseruma, serološkim testovima, može se pouzdano odrediti genetička konstitucija svake individue.
*Respektirajući sve pomenute činjenice, veoma je bitno permanentno prisustvo svijesti da očita jednostavnost naljeđivanja [[krv]]nih grupa ponekad može i zavarati – unijeti konfuziju i obmane, kako u istraživačkoj tako i u dijagnostičkoj praksi. Takve komplikacije se javljaju sporadično, ali i kontinuirano, a sa mogućim teškim posljedicama po [[zdravlje]] pacijenata, u [[transfuzija krvi|transfuzijskim]] i [[transplantacija|transplantacijskim]] tretmanima.

=== Klasifikacija krvnih grupa ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:95%&quot;
!align=center colspan=6| Sistemi krvnih grupa – priroda epitopa i hromosomska pozicija odgovarajućih gena&lt;ref&gt;Ridley M. (2001): Genom. Izvori, Zagreb, {{ISBN|953-203-091-3}}.&lt;/ref&gt;
|-
! width=&quot;5%&quot; align=&quot;center&quot;| N°
! width=&quot;10%&quot; align=&quot;center&quot;|'''[[Inicijalni simbol]]'''
! width=&quot;15%&quot; align=&quot;center&quot;|'''[[Nomenklatura]]''' 
ISBT / HGNC
! width=&quot;42%&quot; align=&quot;center&quot;|'''[[Epitop]]
! width=&quot;4%&quot; align=&quot;center&quot;|'''[[Hromosomska lokacija]]'''
! width=&quot;10%&quot; align=&quot;center&quot;|'''[[OMIM]]'''&lt;ref&gt;OMIM&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.omim.org/&lt;/ref&gt;
|-
|001
| align=&quot;left&quot; |'''[[ABO sistem krvnih grupa|ABO]]'''
| align=&quot;left&quot; |ABO 
|[[Ugljikohidrat]] (N-acetilgalaktozamin, [[galaktoza]]); A, B i H antigeni uglavnom izazivaju reakcije IgM antitijela,anti-H je vrlo rijetka (pogledajte Hh sistem antigena – ''Bombay'' fenotip)
|align=&quot;center&quot; |'''[[9q34.2*]]''' 
|{{OMIM|110300}}
|-
|002
| align=&quot;left&quot; |'''[[MN sistem krvnih grupa|MNS]]'''
| align=&quot;left&quot; |MNS / GYPA - GYPB - (GYPE)
|[[Glikoforin]] GPA / GPB ([[glikoforin]]i A i B), mogući receptori ''Plamodium falciparum'', glavni antigeni: ''M'', ''N'', ''S'', ''s''
Antigeni M i N na GPA (mutacije M→N : ser1leu i gly5glu), ''S'' i ''s'' lGPB (mutacije ''S'' → ''S'': met29thr); u prva 26 N-terminalna AA, ekstramembranozne FAM-N i GPB su identične; neizvjesno postojanje MCP; nedostatak uzrokuje GPA rijetki fenotip En(a) - deficit sijalinske kiseline, a pad u [[zeta potencijal]]u. 
|align=&quot;center&quot;  | '''[[4q31.21]]'''
|{{OMIM|111300}}&lt;br&gt;
{{OMIM|111740}}&lt;br&gt;
{{OMIM|138590}}
|-
|003
| align=&quot;left&quot; |'''[[P sistem antigena|P]]'''
| align=&quot;left&quot; |P1PK / A4GALT
|[[Glikolipid]]; Antigen P1, α1,4galaktoza na paraglobozidu; antigen P1: Galα1-4Galβ1-4GlNacβ1-3Lactozilceramid
|align=&quot;center&quot; |'''[[22q13.2]]'''
|{{OMIM|111400}}
|-
|004
| align=&quot;left&quot; |'''[[Rh sistem krvnih grupa|Rh]]'''
| align=&quot;left&quot; |RH / RHD - RHCE
|[[Protein]]i RHD / RHCE; ''C'', ''c'', ''D'', ''E'', ''e'' antigeni (ne postoji &quot;d&quot; antigen - malo slovo ''d'' označava odsustvo ''D'' proteina, tj. antigena)
|align=&quot;center&quot; |'''[[1p36.11]]'''
|{{OMIM|111680}} &lt;br&gt;{{OMIM|111700}}
|-
|005
| align=&quot;left&quot; |'''[[Lutheran sistem antigena|Lutheran]]'''
| align=&quot;left&quot; |LU / BCAM
 |[[Protein]] IgSF (član [[imunoglobulin]] [[superfamilija|superfamilije]]); set od 21 antigena
|align=&quot;center&quot; |'''[[19q13.32]]'''
|{{OMIM|111200}}
|-
|006
| align=&quot;left&quot; |'''[[Kell sistem antigena|Kell]]'''
| align=&quot;left&quot; |KEL / KEL
|[[Glikoprotein]], endopeptidaza; priključna (Cys72) disulfid veza za protein Kx (Cys347); član [[imunoglobulinska familija|imunoglobulinska superfamilije]]); set od 21 antigena
|align=&quot;center&quot; |'''[[7q34]]'''
|{{OMIM|110900}}
|-
|007
| align=&quot;left&quot; |'''[[Lewis sistem antigena|Lewis]]'''
| align=&quot;left&quot; |LE / FUT3
|[[Ugljikohidrat]] ([[fukoza]], rezidua); glavni antigeni Le&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt; i Le&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt; - asocirani sa sekrecijom tkivnih ABH antigena
|align=&quot;center&quot; |'''[[19p13.3]]'''
|{{OMIM|111100}}
|-
|008
| align=&quot;left&quot; |'''[[Duffy sistem antigena|Duffy]]'''
| align=&quot;left&quot; |FY / DARC
|[[Protein]] (ECR himokin receptor); glavni antigeni: Fy&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt; and Fy&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt;. Osobe kojima nedostaje Duffy [[antigen]] sasvim su imune na [[malarija|malariju]] uzrokovanu plazmodijima (''Plasmodium vivax'' i ''Plasmodium knowlesi'')
|align=&quot;center&quot; |'''[[1q23.2]]'''
|{{OMIM|110700}}
|-
|009
| align=&quot;left&quot; |'''[[Kidd sistem antigena|Kidd]]'''
| align=&quot;left&quot; |JK / SLC14A1
|[[Protein]] (urea transporter); glavni [[antigen]]i: Jka i Jkb
|align=&quot;center&quot; |'''[[18q12.3]]'''
|{{OMIM|111000}}
|-
|010
| align=&quot;left&quot; |'''[[Diego sistem antigena|Diego]]'''
| align=&quot;left&quot; |DI / SLC4A1
|[[Glikoprotein]] (band 3, AE 1, ili [[anion]] razmjene); pozitivna krv nađena samo u Istočnoj [[Azija|Aziji]] i kod autohtonih sjevernoameričkih [[Indijanci|Indijanaca]].
|align=&quot;center&quot; |'''[[17q21.31*]]''' 
|{{OMIM|110500}}
|-
|011
| align=&quot;left&quot; |'''[[Yt sistem antigena]]'''/'''[[Cartwright sistem krvnih grupa|Cartwright]]'''
| align=&quot;left&quot; |'''YT / ACHE'''
|[[Protein]] (AChE, acetilholinesteraza), fiksiran na membrane ili glikozo-fosfatidilinostitol (GPI) Kell sistema: ''lod skor'' = 3.48 za Θ = 0.28
|align=&quot;center&quot; |'''[[7q22.1]]'''
|{{OMIM|112100}}
|-
|012
| align=&quot;left&quot; |'''[[Xg sistem antigena|Xg]]'''
| align=&quot;left&quot; |XG / XG
|[[Glikoprotein]]
|align=&quot;center&quot; |'''[[Xp22.3]]'''
|{{OMIM|314700}}
|-
|013
| align=&quot;left&quot; |'''[[Scianna sistem antigena|Scianna]]'''
| align=&quot;left&quot; |SC / ERMAP
|[[Glikoprotein]]
|align=&quot;center&quot; |'''[[1p34.2]]'''
|{{OMIM|111750}}
|-
|014
| align=&quot;left&quot; |'''[[Dombrock sistem antigena|Dombrock]]'''
| align=&quot;left&quot; |DO / ART4
|[[Glikoprotein]] ADP-ribotransferaza (fiksiran na ćelijskoj membrani putem GPI ili glicozil-fosfatidil-inositola)
|align=&quot;center&quot; |'''[[12p12.3]]'''
|{{OMIM|110600}}
|-
|015
| align=&quot;left&quot; |'''[[Colton sistem antigena|Colton]]'''
| align=&quot;left&quot; |CO / AQP1
|[[Akvaporin]] 1; glavni [[antigen]]i: Co(a) i Co(b)
|align=&quot;center&quot; |'''[[7p14.1]]'''
|{{OMIM|110450}}
|-
|016
| align=&quot;left&quot; |'''[[LW sistem antigena|Landsteiner-Wiener]]'''
| align=&quot;left&quot; |LW /ICAM4
|[[Protein]] IgSF (član [[imunoglobulinska superfamilija|imunoglobulinske superfamilije]])
|align=&quot;center&quot; |'''[[19p13.2]]'''
|{{OMIM|111250}}
|-
|017
| align=&quot;left&quot; |'''[[Chido Rodgers sistem krvnih grupa|Chido/Rodgers]]'''
| align=&quot;left&quot; |CH/RG / C4A - C4B
|[[Komplement]] C4A C4B (frakcije); 99 % homologije između dva proteina
|align=&quot;center&quot; |'''[[6p21.3]]'''
|{{OMIM|120810}}&lt;br&gt; {{OMIM|120820}}
|-
|018
| align=&quot;left&quot; |'''[[Hh sistem antigena|Hh]]'''
| align=&quot;left&quot; |H / FUT1
|[[Ugljikohidrat]] ([[fukoza]], ostatak)
|align=&quot;center&quot; |'''[[19q13.33]]'''
|{{OMIM|211100}}
|-
|019
| align=&quot;left&quot; |'''[[Kx sistem antigena|Kx]]'''
| align=&quot;left&quot; |XK / XK
|[[Glikoprotein]]; povezan je (Cys347) po disulfid mostu na Kell protein (Cys72).
|align=&quot;center&quot; |'''Xp21.1'''
|{{OMIM|314850}}
|-
|020
| align=&quot;left&quot; |'''[[Gerbich sistem antigena|Gerbich]]'''
| align=&quot;left&quot; |GE / GYPC
|[[Glikoforin]]i C i D (GPC / GPD ([[glikoforin]]i C i D, GPD su rezultanti GPC za brisanje receptora ''Plasmodium falciparum''
|align=&quot;center&quot; |'''[[2q14.3]]'''
|{{OMIM|110750}}
|-
|021
| align=&quot;left&quot; |'''[[Cromer sistem antigena|Cromer]]'''
| align=&quot;left&quot; |CROM / DAF
|[[Glikoprotein]] (DAF ili CD55), regulira dopunu frakcija C3 i C5, pričvršćeni za membranu GPI
|align=&quot;center&quot; |'''[[1q32.2]]'''
|{{OMIM|125240}}
|-
|022
| align=&quot;left&quot; |'''[[Knops sistem antigena|Knops]]'''
| align=&quot;left&quot; |KN / CR1
|[[Glikoprotein]] (CR1 ili CD35), receptor imunog kompleksa
|align=&quot;center&quot; |'''[[1q32.2]]'''
|{{OMIM|607486}}
|-
|023
| align=&quot;left&quot; |'''[[Indian sistem antigena|Indian]]'''
| align=&quot;left&quot; |IN / CD44
|[[Glikoprotein]] CD44 adhezijske funkcije (ligand hialuronične kiseline); mutacija IN1 ⇒ IN2: Pro46Arg; genske frekvencije – IN1:0,014; IN2:0,986
|align=&quot;center&quot; |'''[[11p13]]'''
|{{OMIM|609027}}
|-
|024
| align=&quot;left&quot; |'''[[OK sistem antigena|OK]]'''
| align&quot;center&quot; | OK / BSG
|[[Glikoprotein]] (CD147), član [[imunoglobulinska natporodica|imunoglobulinske natporodice]]
|align=&quot;center&quot; |'''[[19p13.3]]'''
|{{OMIM|111380}}
|-
|025
| align=&quot;left&quot; |'''[[Raph sistem antigena|Raph]]'''
| align=&quot;left&quot; |MER2 / CD151
|[[Tetraspanin]] CD151, transmembranski [[glikoprotein]] 
|align=&quot;center&quot; |'''[[11p15.5]]'''
|{{OMIM|179620}} &lt;br&gt;{{OMIM|602243}}
|-
|026
| align=&quot;left&quot; |'''[[John Milton Hagen sistem antigena|JMHG]]'''
| align=&quot;left&quot; |JMH / SEMA7A
|[[Protein]] (fiksiran za membranu pomoću GPI)
|align=&quot;center&quot; |'''[[15q24.1]]'''
|{{OMIM|607961}}
|-
|027
| align=&quot;left&quot; |'''[[Ii sistem antigena|Ii]]'''
| align=&quot;left&quot; |I / GCNT2
|[[Polisaharid]] (poli-N-acetilactozaminoglikan) – razgranat (račvast) - I / nerazgranat (jednostavan) - i  
|align=&quot;center&quot; |'''[[6p24.2]]'''
|{{OMIM|110800}}
|-
|028
| align=&quot;left&quot; |'''[[Globozid sistem antigena|Globozid]]'''
| align=&quot;left&quot; |GLOB / B3GALNT1
|[[Glikolipid]], acetil-galactoza-aminil-transferaza 1; [[antigen]] P
Antigène [P]: GalNAcβ1-3Galα1]-4Galβ1-4Glβ1-1-[[keramid]]
receptor parvovirus B19 ; laktozilceramid : Galβ1-4Glβ1-1-[[keramid]], supstrat za P1.
|align=&quot;center&quot; |'''[[3q26.1]]'''
|{{OMIM|603094}}
|-
|029
| align=&quot;left&quot; |'''[[GIL sistem antigena|GIL]]'''
| align=&quot;left&quot; |GIL / AQP3
|[[Akvaporin]] 3
|align=&quot;center&quot; |'''[[9p13.3]]'''
|{{OMIM|607457}}
|-
|030
| align=&quot;left&quot; |'''[[Rh-asocirani glikoprotein]]'''
| align=&quot;left&quot; |RHAG / RHAG
| [[Glikoprotein]], 409aa, 36 % homologije svoje RHCED. Esencijalno za Rh-asocirani [[glikoprotein]]sku ekspresiju HR.
|align=&quot;center&quot; |'''[[6p12.3]]'''
|{{OMIM|180297}}
|-
|031
| align=&quot;left&quot; |'''[[''Forssman'' sistem antigena|Forssman]]'''
| align=&quot;left&quot; |FORS / GBGT1
| [[Glikozil-transferaza]]; transferira α1-3 N-acetil-galaktozamin na globozid([[antigen]] D)
| align=&quot;left&quot; |'''[[9q34.2]]'''
|{{OMIM|606074}}
|-
|032
| align=&quot;left&quot; |'''[[Junior sistem antigena|Junior]]'''/'''[[JR]]'''
| align=&quot;left&quot; |JR / ABCG2
| [[Protein]], 16 [[egzon]]a, 655 AA, 72 000 Daltona, 3 [[gen|lokusa]] N, moguća glikolizacija (šest membranskih pasaža), ABCG2, Multi-poteinski transporter (lijekova), frekvencija Jra+ &gt;99%.
| align=&quot;left&quot; |'''[[4q22.1]]'''
|{{OMIM|614490}}
|-
|033
| align=&quot;left&quot; |'''[[Langereis sistem antigena|Langereis]]'''/'''LAN'''
| align=&quot;left&quot; |LAN / ABCB6
|[[Protein]], 19 [[egzon]]a, 842 AA, 80.000 Daltona, 10 [[aminokiselina|cisteina]], 4 lokusa; moguće N-glikozilacija, uloga u sintezi hema; ABCB6,[[porfirin]] transporter
|align=&quot;center&quot; |'''[[2q36]]'''
|{{OMIM|111600}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size: 90%; width:55%&quot;
!align=center colspan=7| Najpoznatiji (''public'') sistemi krvnih grupa i njihovi najfrekventniji izoantigeni
|-
| align=&quot;center&quot; | '''[[Sistem krvnih grupa]]'''
| align=&quot;center&quot; | '''[[Izoantigeni]]'''
|-
|'''ABO'''
|''A''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''A''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ''A''&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, ''A''&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;, ''A''&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, ''A''&lt;sup&gt;0&lt;/sub&gt;, ''A''&lt;sup&gt;z&lt;/sub&gt;, ''B'', ''O'', ''H''
|-
|'''Rh''' 
|''D'', ''C'', ''c'', ''C''&lt;sup&gt;w&lt;/sup&gt;, ''C''&lt;sup&gt;x&lt;/sup&gt;, ''E'', ''e'', ''e''&lt;sup&gt;s&lt;/sup&gt; (''VS''), ''D''&lt;sup&gt;w&lt;/sup&gt;, ''D''&lt;sup&gt;u&lt;/sup&gt;, ‘’C’’&lt;sup&gt;u&lt;/sup&gt;, ‘’E’’&lt;sup&gt;u&lt;/sup&gt;, ''G'', ''ce'', ''Ce''&lt;sup&gt;s&lt;/sup&gt; (''V''), ''Ce'', ''CE'', ''cE'', ''E''&lt;sup&gt;t&lt;/sup&gt;, ''LW''
|-
|'''MNSs'''
|''M'', ''N'', ''S'', ''s'', ''U'', ''M''&lt;sub&gt;g&lt;/sub&gt;, ''M''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''M''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ''N''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''M''&lt;sup&gt;c&lt;/sup&gt;, ''M''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''M''&lt;sup&gt;v&lt;/sup&gt;, ''M''&lt;sup&gt;k&lt;/sup&gt;, ''Tm'', ''Hu'', ''He'', ''Mi''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''Vw'', (''Gr''), ''Mur'', ''Hil'', ''Vr'', ''R''&lt;sub&gt;2a&lt;/sub&gt;, ''St''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''Mt''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''Cl''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''Ny''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''Sul'', ''Sj'', ''S''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;
|-
|'''P'''
|''P''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''P''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ''P''&lt;sup&gt;k&lt;/sup&gt;
|-
|'''Lutheran '''
|''Lu''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''Lu''&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt;
|-
|'''Lewis'''
|''Le''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''Le''&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt;, ''Le''&lt;sup&gt;c&lt;/sup&gt;, ''Le''&lt;sup&gt;d&lt;/sup&gt;
|-
|'''Kell'''
|''K'', ''k'', ''Kp''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''Kp''&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt;, ''Js''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''Js''&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt;
|- 
|'''Duffi'''
|''Fy''&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt;, ''Fy''&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt; 
|- 
|'''Kidd'''
|''Jk''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;, ''Jk''&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt;, ''jk''
|-
|'''Diego'''
|''Di''&lt;sup&gt;ab&lt;/sup&gt;, ''Di''&lt;sup&gt;b&lt;/sup&gt; 
|-
|'''Yt'''
|''I'', ''i''
|-
|'''Auberger'''
|''Au''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;
|-
|'''Xg'''
|''Xg''&lt;sup&gt;a&lt;/sup&gt;
|-
|}

== ABO sistem krvnih grupa ==
=== Antigeni i genetika ABO sistema ===

'''Antigeni ABO sistema''' krvnih grupa otkriveni su na osnovu efekata miješanja [[krv]]i različitih osoba, odnosno pojave ili odsustva [[imunologija|aglutinacije]] u mogućim kombinacijama [[eritrocit]]a i [[serum (krv)|seruma]] ispitanika. Rezultati prvih istraživanja u ovoj oblasti dokazali su da se u humanim crvenim krvnim zrncima nalaze antigene supstance, a u serumu specifična [[antitijelo|antitijela]], koja u međusobnom kontaktu izazivaju izoaglutinaciju (aglutinacija reakcija [[antigen]] – [[antitijelo]]) među pripadnicima iste vrste [[organizam]]a), čime je objašnjena [[fiziologija|fiziološka]] priroda ovog višeslojno značajnog sistema individualne varijacije, posebno u [[transplantacija|transplantaciji]] u najširem smislu pojma (uključujući i [[transfuzija krvi|transfuziju]]).

Nakon tri prvootkrivene grupe (''A'', ''B'', ''O'') ovog sistema, opisana je ubrzo i četvrta (''AB'') i pouzdano dokazano da se ovaj sistem antigene varijacije diferencira po prisustvu (ili odsustvu) supstanci ''A'' i ''B'' (na [[eritrocit]]ima) i odgovarajućih specifičnih antitijela: ''anti–A'' i ''anti–B'' (u serumu). Također je konstatirano da su, za razliku od većine ostalih sistema krvnih grupa (''Rh''i ''MN'', naprimjer), antitijela za ove antigene (izuzimajući grupu ''AB'') redovno prisutna u normalnom [[serum (krv)|serumu]]. Oznake krvnih grupa ovog sistema, po zvaničnoj i danas općeprihvaćenoj nomenklaturi (koja se ranije bazirala i na slijedu rednih brojeva I – IV), indiciraju prisustvo specifičnih antigena na crvenim krvnim zrncima: krvna grupa ''A'' sadrži antigenu supstancu ''A'', [[eritrocit]]i fenotipa ''B'' nose antigen ''B''; u krvnoj grupi ''AB'' nalaze se obje ove grupno–specifične supstance, a u ''O'' (nula) – nijedna od njih. Suglasno tome, u serumu krvne grupe ''A'' moguće je prisustvo samo antitijela ''anti–B'' i obrnuto – grupa ''B'' sadrži samo ''anti–A'' supstancu, dok serum ''AB'' ne sadrži niti jedno od ovih specifičnih antitijela ''ABO'' sistema.

U normalnim okolnostima ne dolazi do autoaglutinacije, ali se izo[[aglutinacija (biologija)|aglutinacija]] redovno javlja u inkompatibilnim (heterospecifičnim) kombinacijama miješanja krvi različitih osoba, kada dolazi do [[transfuzija krvi|transfuzijskog šoka]] praćenog [[hemoliza|hemolizom]]. Prema tome, u transfuzijskim i drugim zahvatima, [[krv]] pripadnika grupe ''O'' se nesmetano može miješati sa krvlju osoba grupa ''A'' i ''B'' jer u eritrocitima ne posjeduje ni ''A'' ni ''B'' antigen (''univerzalni davaoci''). Osobe krvne grupe ''AB'' su ''univerzalni primaoci'' (jer u [[serum (krv)|serumu]] nemaju ni ''anti–A'' ni ''anti–B'' supstance), dok osobe krvnih grupa ''A'' i ''B'', pored homospecifične, mogu primati i transfuziju krvi nulte grupe. Međutim, budući da kod takvih transfuzija postoji izvjestan stupanj rizika, favorizuju su aplikacije krvi homospecifičnih, istovjetnih grupa davatelja i primatelja.

[[Eritrocit]]ni [[antigen]]i su [[glikolipid]]ne prirode (topivi u [[alkohol]]u), a (pored [[krv]]i) široko su rasprostranjeni i u ostalim [[tkivo|tkivima]] (osim [[mozak|mozga]]), ali se nikada ne javljaju u [[endokrini sistem|sekretima]] i [[izlučivanje|ekskretima]]. Druga skupina antigena istih specifičnosti ima [[glikoprotein]]sku strukturu (pa su rastvorljivi u [[voda|vodi]]) i susreću se u većini [[tkivo|tkiva]] (osim krvi) i izlučevina ([[pljuvačka]], [[znoj]], [[suze]], [[mlijeko]], [[želudac|želučani sok]], [[gnoj]], [[mokraća]], [[izmet]] itd.). Na temelju prisistva ili odsustva antigena ''ABO(H)'' sistema, osobe se dijele na ''sekretore'' i ''nesekretore''. Sposobnost (ne)sekrecije ovih supstanci u te tjelesne izlčevine, genetički je kontrolirana sa nezavisnog [[genski lokus|genskog lokusa]] ([[osobina]] [[sekrecija AB(O)H antigena]]).

Detaljnije analize ovih grupno specifičnih supstanci su pokazale da njihova [[antigen]]a specifičnost ovisi o strukturi terminalne gliko–komponente odgovarajućih molekula (glikolipida i glikoproteina). U njenoj osnovi je zajednička četveročlana sekvenca prostih [[šećer]]a, koja također ispoljava antigenu aktivnost (označenu sa ''H'') i koja je prisutna i u fenotipu ''O''. Antigen ''H'' ustvari predstavlja prekursornu supstancu u sintezi antigena ''A'' i ''B'' koji nastaju terminalnim dodavanjem specifičnih prostih aminošećera, dok u krvnoj grpi ''O'' on ostaje nealteriran. Samo u izuzetno rijetkim slučajevima, na odgovarajućem [[lokus (genetika)|lokusu]] javlja se [[mutacija|mutantna]] varijanta (alel ''h''), koja je izgubila mogućnost kodiranja [[enzim]]a za katalizu sinteze antigena ''H'' iz prekursorne substance. To se manifestira kao ''Bombay'' fenotip (svrstan u kategoriju ''private'' krvnih grupa). Također treba napomenuti da se u vodi rastvorljivi antigeni ''ABO(H)'' sistema u tjelesnim izlučevinama javljaju samo kod &quot;sekretora&quot;, [[dominantni gen|dominantne]] [[fenotip]]ske oznake u nasljednom dimorfizmu (po) sposobnosti njihove ekskrecije (koji je nezavisan od ''ABO'' sistema krvnih grupa).

Antitjela ''ABO'' sistema krvnih grupa (''anti–A'' i ''anti–B'') su bjelančevine tipa [[globulin]]a ''III–1'' frakcije [[krvna plazma|plazme]] i skupa sa specifičnim [[antigeni]]ma imaju veliki značaj u [[transfuzija krvi|transfuziji]], [[transplantacija|transplantaciji]], [[forenzička antropologija|forenzičkoj antropologiji]] i drugim oblastima osnovnih i primijenjenih [[biologija|bioloških]] [[nauka]].
     
''ABH'' antigeni, dakle, nisu primarni produkti gena već nastaju u [[enzimi|enzimskim]] reakcijama koje [[kataliza|katalizira]] [[glikoziltransferaza]]. Imunodominantne strukture ''A'' i ''B'' antigena, ''GanNAc alpha1–&gt;3 (Fuc alpha1–&gt;2) Gal– i Gal alpha1–&gt;3 (Fuc alpha 1–&gt;2) Gal–'', nastaju u seriji reakcija; ''A'' i ''B''–transferaze koje [[kodon|koiraju]] funkcionalni aleli (''I''&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; i ''I''&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; aleli) jednog gena ''ABO'' [[lokus (genetika)|lokusa]], kataliziraju posljednji korak u sintezi. [[Protein]] koji kodira alel ''I''&lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; nije funkcionalan, pa stoga akceptorni supstrat (''H'' antigen: ''Fuc alpha 1-&gt;2 Gal-'') ostaje nemodificiran.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK2267/&lt;/ref&gt;

''ABO'' [[alel]]ogeni se sastoje od najmanje sedam [[egzon]]a, a njihova kodirajuća sekvenca proteže se na 18 ''kb'' [[genom]]ske [[DNK]]. Delecija jednog [[nukleotid]]a u [[egzon]]u ''6'' susreće se u većini (ali ne svim) ''I''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt; alela i odgovorna je za gubitak aktivnosti [[enzim]]a. Prva od sedam supstitucija [[nukleotid]]a, po kojoj se razlikuju ''A'' i ''B'' [[transferaze]], nalazi se u egzonu ''6''. Najveći je egzon ''7'', koji sadrži preostalih šest supstitucija [[nukleotid]]a, uzrokuje četiri diferencirajuće [[aminokiseline|aminokiselinske]] supstitucije transferaza ''A'' i ''B''. Među ovim supstitucijama nalaze se i one koje određuju ''A'' ili ''B'' specifičnost enzima ([[aminokiselina|aminokiselinski]] ostaci ''266'' i ''268''). Pored četiri uobičajena alela (''I''&lt;sup&gt;A1&lt;/sup&gt;, ''I''&lt;sup&gt;A2&lt;/sup&gt;, ''I''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt; i ''I''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;) identificirani su i brojni aleli koji kodiraju sintezu glikoziltransferaza sa promijenjenom aktivnošću ili specifičnošću. 
*''ABO'' [[gen|lokus]] je na dugom kraku hromosoma 9: ''9q34''.

Na osnovu stupnja antigenosti, unutar fenotipa A registrirane su njegove varijante ''A''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''A''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ''A''&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, ''A''&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i ''A''&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;, (sa opadajućim gradijentom [[antigen]]e aktivnosti), koje se međusobno [[serologija|serološki]] jasno diferenciraju i ne prepokrivaju. Odnos učestalosti antigena ''A''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, i ''A''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; je oko 4:1; ''A''&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, čini manje od 1% učestalosti krvne grupe ''A''; ''A''&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; je dvostruko rjeđa, dok je ''A''&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; specifičnost pravi raritet.

Osnovu genetičke kontrole prikazane varijacije antigena ''ABO'' sistema (prema danas općeprihvaćenoj hipotezi, kojom je oborena prva teorija o dva lokusa) čine tri (multipla) [[alel]]a (''I''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;, ''I''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;, ''I''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;) odgovarajućeg genskog lokusa (''I''), čiju interakciju karakterizira [[interakcija gena|kodominantnost]] ( ''I''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;, ''I''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;) u odnosu na recesivni ''I''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;, dok u tom paru nema ''[[dominantni gen|dominantnost]]i – [[recesivni gen|recesivnost]]i''. Zato se prisustvo svakog od njih u [[genotip]]u redovno i [[fenotip]]ski manifestira pojavom odgovarajućih [[antigen]]a na [[eritrocit]]ima. Prema tome, [[alel|multipli aleli]] ovog lokusa kombinuju se u šest mogućih genotipova, čiju fenotipsku ekspresiju čine četiri krvne grupe. A i B grupa, dakle, mogu biti (dominantni) [[homozigot]]i (''I''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;''I''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;, ''I''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;''I''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;) i heterozigoti (''I''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;''I''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;, ''I''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt; ''I''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;); različiti [[genotip]]ovi iste krvne grupe [[serologija|serološki]] se ne mogu međusobno diferencirati. Nulta (''O'') krvna grupa je recesivni [[homozigot]] (''I''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;''I''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;), a ''AB'' je heterozigotna kombinacija kodominantnih alela (''I''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;''I''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;). Zato (imajući u vidu ovakve relacije genetičkih determinatora ovog sistema antigena), osobe krvnih grupa ''O'' i ''AB'' u međusobnoj vezi ne mogu imati homospecifično potomstvo (svoje krvne grupe).&lt;ref&gt;https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/78/ABO_Blood_type.jpg&lt;/ref&gt;

Polimorfizam antigena ''ABO'' sistema je zabilježen kod mnogih vrsta primata. Tako je uočeno da je kod [[čimpanze|šimpanzi]] najfrekventnija krvna grupa ''A'', dok je ''O'' mnogo rjeđa, a ''B'' krvne grupe uopće nema. Nasuprot tome, [[gorila|gorile]] imaju samo krvnu grupu ''B''. Na osnovu takvih relacija, pretpostavlja se da determinirajući [[alel]]ogeni ovih fenotipova kod hominoida odavno nisu pod značajnijim [[selekcijski pritisak|selekcijskim pritiskom]]. Istovremeno, evolutivno udaljeniji [[babun]]i imaju krvne grupe ''A'', ''B'' i ''O'', s tom razlikom što su kod čovjeka i ostalih antropomorfnih majmuna ''ABO(H)'' antigeni registrirani u crvenim krvnim zrncima, a kod [[babun]]a na drugim tipovima ćelija. Iako se i kod njih javlja grupa ''O'', ona je mnogo rjeđa nego kod ljudi. Postoji mogućnost da kod babuna postoji negativna selekcija fenotipa ''O''.

Suglasno prethodnim nalazima, formulirane su dvije teorije evolucione diversifikacije gena za krvne grupe ''ABO'' sistema:
*''transpecijska [[evolucija]]'' – pretpostavlja da genetička sličnost potiče od zajedničkog [[Primati|primatskog]] pretka, a 
*''hipoteza o paralelnoj [[evolucija|evoluciji]]'' počiva na uvjerenju da su ''ABO'' alelogeni istovremeno i nezavisno evoluirali – u paralelnoj [[filogeneza|filogenezi]] različitih vrsta primata, u odgovoru na pozitivni [[selekcijski pritisak]].

Druga teorija ima više pristalica zbog prisustva specifičnih [[mutacija]] u unutargenskim sekvencama ''ABO'' gena.

{| class=wikitable cellpadding=10 style = &quot;border: 1px solid darkgrey; float:right; font-size:100%; margin-left:20px; text-align:center;&quot;
| colspan=&quot;8&quot; |'''Nasljeđivanje genotipova krvnih grupa ABO sistema i njihovo fenotipsko ispoljavanje'''
|-
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot; style=&quot;border-top:2px solid black;border-left:2px solid black;&quot;|Grupa
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot; style=&quot;border-top:2px solid black;border-bottom:2px solid black;''|
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot; style=&quot;background-color:#aaaaaa;border-top:2px solid black;border-bottom:2px solid black;&quot; | '''O'''
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;200px&quot; style=&quot;background-color:#ff8888;border-top:2px solid black;border-bottom:2px solid black;&quot; colspan=&quot;2&quot; |'''A'''
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;200px&quot; style=&quot;background-color:#8888ff;border-top:2px solid black;border-bottom:2px solid black;&quot; colspan=&quot;2&quot; |'''B'''
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot; style=&quot;background-color:#ff00ff;border-top:2px solid black;border-bottom:2px solid black;border-right:2px solid black;&quot;| '''AB'''
|-
! style=&quot;border-left:2px solid black;border-right:2px solid black;&quot;|
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot;|Genotip
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot; style=&quot;background-color:#aaaaaa;border-bottom:2px solid black;&quot;|'''''ii'' &lt;small&gt;(OO)&lt;/small&gt;'''
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot; style=&quot;background-color:#ff8888;border-bottom:2px solid black;&quot;|'''''I&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;i'' &lt;small&gt;(AO)&lt;/small&gt;'''
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot; style=&quot;background-color:red;border-bottom:2px solid black;&quot;|'''''I&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;I&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;'' &lt;small&gt;(AA)&lt;/small&gt;'''
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot; style=&quot;background-color:#8888ff;border-bottom:2px solid black;&quot;|'''''I&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;i'' &lt;small&gt;(BO)&lt;/small&gt;'''
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot; style=&quot;background-color:blue;border-bottom:2px solid black;&quot;|'''''I&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;I&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;'' &lt;small&gt;(BB)&lt;/small&gt;'''
! scope=&quot;col&quot; width=&quot;100px&quot; style=&quot;background-color:#ff00ff;border-bottom:2px solid black;border-right:2px solid black;&quot;|'''''I&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;I&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;'' &lt;small&gt;(AB)&lt;/small&gt;'''
|-
| style=&quot;background-color:#aaaaaa;border-left:2px solid black;border-right:2px solid black;&quot;| '''O'''
| style=&quot;background-color:#aaaaaa;border-right:2px solid black;&quot;| '''''ii'' &lt;small&gt;(OO)&lt;/small&gt;'''
| style=&quot;background-color:#aaaaaa;&quot; | O&lt;br /&gt;&lt;small&gt;OO OO OO OO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff8888;&quot; | O ili A&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AO OO AO OO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff8888;&quot; | A&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AO AO AO AO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#8888ff;&quot;| O ili B&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BO OO BO OO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#8888ff;&quot;| B&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BO BO BO BO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot;| A ili B&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AO BO AO BO&lt;/small&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#ff8888;border-left:2px solid black;border-right:2px solid black;&quot; | '''A'''
| style=&quot;background-color:#ff8888;border-right:2px solid black;&quot; | '''''I&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;i'' &lt;small&gt;(AO)&lt;/small&gt;'''
| style=&quot;background-color:#ff8888;&quot; | O ili A&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AO AO OO OO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff8888;&quot; | O ili A&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AA AO AO OO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff8888;&quot; | A&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AA AA AO AO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot; | O, A, B ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB AO BO OO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot; | B ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB AB BO BO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot; | A, B ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AA AB AO BO &lt;/small&gt;
|-
| style=&quot;background-color:red;border-right:2px solid black;&quot;| '''''I&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;I&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;'' &lt;small&gt;(AA)&lt;/small&gt;'''
| style=&quot;background-color:#ff8888;&quot; | A&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AO AO AO AO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff8888;&quot; | A&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AA AO AA AO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:red;&quot; | A&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AA AA AA AA&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot; | A ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB AO AB AO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff00ff;&quot; | AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB AB AB AB&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff00ff;&quot;| A ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AA AB AA AB&lt;/small&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color:#8888ff;border-left:2px solid black;border-right:2px solid black;&quot; | '''B'''
| style=&quot;background-color:#8888ff;border-right:2px solid black;&quot; | '''''I&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;i'' &lt;small&gt;(BO)&lt;/small&gt;'''
| style=&quot;background-color:#8888ff;&quot; | O ili B&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BO BO OO OO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot; | O, A, B ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB BO AO OO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot; | A ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB AB AO AO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#8888ff;&quot;| O ili B&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BB BO BO OO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#8888ff;&quot;| B&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BB BB BO BO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot;| A, B ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB BB AO BO&lt;/small&gt;
|-
| style=&quot;background-color:blue;border-right:2px solid black;&quot;| '''''I&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;I&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;'' &lt;small&gt;(BB)&lt;/small&gt;''' 
| style=&quot;background-color:#8888ff;&quot; | B&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BO BO BO BO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot; | B ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB BO AB BO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff00ff;&quot; | AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB AB AB AB&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#8888ff;&quot; | B&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BB BO BB BO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:blue;&quot; | B&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BB BB BB BB&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff00ff;&quot; | B ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB BB AB BB&lt;/small&gt;
|-
| style=&quot;background-color:#ff00ff;border-left:2px solid black;border-right:2px solid black;border-bottom:2px solid black;&quot; | '''AB''' 
| style=&quot;background-color:#ff00ff;border-right:2px solid black;border-bottom:2px solid black;&quot; | '''''I&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;I&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;'' &lt;small&gt;(AB)&lt;/small&gt;'''
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot; | A ili B&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AO AO BO BO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot; | A, B ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AA AO AB BO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff00ff;&quot; | A ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AA AA AB AB&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff88ff;&quot; | A, B ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB AO BB BO&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff00ff;&quot; | B ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AB AB BB BB&lt;/small&gt;
| style=&quot;background-color:#ff00ff;&quot; | A, B, ili AB&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AA AB AB BB&lt;/small&gt;
|}
*'''[[Podgrupe]]'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
! A !! B !! O
|-
| valign=&quot;top&quot;|''A&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; &lt;br/&gt;A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;A&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;A&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;br /&gt;A&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; &lt;br/&gt;A&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt; &lt;br/&gt;A&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt; &lt;br/&gt;A&lt;sub&gt;int&lt;/sub&gt; &lt;br/&gt;A&lt;sub&gt;u&lt;/sub&gt; &lt;br/&gt;A&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;
| valign=&quot;top&quot;|''B&lt;sub&gt;101&lt;/sub&gt;'' (B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;) &lt;br/&gt;B&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; &lt;br/&gt;B&lt;sub&gt;w&lt;/sub&gt; &lt;br/&gt;B&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;
| valign=&quot;top&quot;|''O&lt;sub&gt;01&lt;/sub&gt;'' (O&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;)&lt;br /&gt;''O&lt;sub&gt;02&lt;/sub&gt;'' (O&lt;sub&gt;1v&lt;/sub&gt;)&lt;br /&gt;''O&lt;sub&gt;03&lt;/sub&gt;'' (O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)
|}

{{glavni|ABO sistem krvnih grupa}}
[[Datoteka:ABO blood group diagram.svg|desno|mini|350px|'''ABO sistem krvnih grupa''' - dijagram pokazuje ugljikohidratne lance koji određuju ABO krvnu grupu]]
Od desetak &quot;''public''&quot; sistema krvnih grupa, u [[transfuzija|transfuziji]] je '''ABO sistem''' najbitnijiji.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! width =&quot;100&quot;|[[Fenotip]] 
! width =&quot;100&quot;|[[Genotip]]
|-
| '''A'''  || '''''I'''''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;'''''I'''''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt; ili '''''I'''''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;'''''I'''''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;
|-
| '''B'''  ||'''''I'''''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;'''''I'''''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt; ili '''''I'''''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;'''''I'''''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;
|-
| '''AB''' ||'''''I'''''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;'''''I'''''&lt;sup&gt;B&lt;/sup&gt;
|-
| '''O'''  ||'''''I'''''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;'''''I'''''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;
|}
[[Datoteka:ABO blood group diagram.svg|desno|mini|350px|'''ABO sistem krvnih grupa''' - dijagram pokazuje ugljikohidratne lance koji određuju ABO krvnu grupu]]

=== Kompatibilnost eritrocita i plazme ===
[[Image:Blood Compatibility.svg|right|200px|thumb|'''Kompatibilnost [[eritrocit]]a'''&lt;br/&gt; Pored doniranja istoj grupi krvi, donatori ''O'' [[krv]]ne grupe mogu dati krv i ''A'', ''B'' i ''AB''; davatelji krvi [[fenotip]]ova ''A'' i ''B'' mogu dati krv osobama ''AB''.]]
[[Datoteka:Plasma-donation.png|desno|200px|mini|'''Kompatibilnost plazme'''&lt;br&gt;Pored doniranja istoj [[krv]]noj grupi, plazma tipa ''AB'' može se dati u ''A'', ''B'' i ''O''; plazme ''A'', ''B'' i ''AB'' može se dati ''O''.]]
{|  class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Primatelj
! colspan=&quot;4&quot; | Donator&lt;sup&gt;[1]&lt;/sup&gt;
|-
! style=&quot;width:3em&quot; |
! style=&quot;width:3em&quot; | O
! style=&quot;width:3em&quot; | A
! style=&quot;width:3em&quot; | B
! style=&quot;width:3em&quot; | AB
|-
! O 
| {{ok}}
| {{ok}}
| {{ok}}
| {{ok}}
|-
! A
|
| {{ok}}
|
| {{ok}}
|-
! B  
|
|
| {{ok}}
| {{ok}}
|-
! AB  
| 
| 
| 
| {{ok}}
|}

=== Isključivanje roditeljstva ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''[[Isključenje roditeljstva po ABO sistemu krvnih grupa]]'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Posmatrani par]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Moguće]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Isključeno]]''' 
|-
|O x O
|O
|A, B, AB
|-
|O x A
|O, A                 
|B, AB
|-
|O x B
|O, B
|A, AB
|-
|O x AB
|A, B                      
|O, AB
|-
|A x A
|O, A         
|B, AB
|-
|A x B
|O, A, B, AB
|  –
|-
|A x AB
|A, B, AB
|O
|-
|B x B
|O, B
|A, AB
|-
|B x AB
|A, B, AB
|O
|-
|AB x AB
|A, B, AB
|O
|}

=== Distribucija krvnih grupa ABO sistema ===
{|-
! width=200 | '''[[Populacija]]'''
! width=70 |'''[[O]]''' (%)
! width=70 |'''[[A]]''' (%)
! width=70 |'''[[B]]''' (%)
! width=70 |'''[[AB]]''' (%)
|-
|'''[[Aboridžini]]'''
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 61
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
|-
|'''[[Afroamerikanci]]'''
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 49
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 27
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
|-
|'''[[Ainu]]''' ([[Japan]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 17
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 32
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 32
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
|-
|'''[[Albanci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''Američki bijelci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 40
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
|-
|'''[[Američki starosjedioci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 79
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1
|-
|'''[[Andamanski otoci|Andamanci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 60
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
|-
|'''[[Arapi]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 31
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 29
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''[[Armenija|Armenci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 31
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 50
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''[[Austrija]]nci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''Azijatski Amerikanci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 40
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 28
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 27
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Bantu]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 19
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Baski]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 51
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1
|-
|'''[[Belgija]]nci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 47
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''Bororo''' ([[Brazil]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 100
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
|-
|'''[[Bosna i Hercegovina|Bosanci]]'''&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo.&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 15
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7
|-
|'''[[Brazil]]ci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 47
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''[[Bugarska|Bugari]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 32
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 15
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8
|-
|'''[[Burma]]nci
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 24
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7
|-
|'''Burijati''' ([[Sibir]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 21
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8
|-
|'''[[Bušmani]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 56
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2
|-
|'''[[Česi]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
|-
|'''[[Danska|Danci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
|-
|'''[[Egipćani]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 24
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8
|-
|'''[[Englezi]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 47
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''[[Eskimi]]''' ([[Aljaska]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Eskimi]]''' ([[Grenland]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8
|-
|'''[[Estonija|Estonci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8
|-
|'''[[Etiopija|Etiopljani]]'''
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 27
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 25
|style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Fidži]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 17
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''[[Filipini|Filipinci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 22
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 27
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''[[Finska|Finci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7
|-
|'''[[Francuzi]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 47
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''[[Gruzija|Gruzijci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 37
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
|-
|'''[[Grci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 40
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 14
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Havaji|Havajci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 37
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 61
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1
|-
|'''[[Hindusi]]''' ([[Mumbai]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 32
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 29
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 28
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
|-
|'''[[Holanđani]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''[[Island|Islanđani]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 56
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 32
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''[[Indijanci]]''' (pleme Crna noga - ''Blackfoot'')
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 17
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 82
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1
|-
|'''[[Indija|Indijci]]''' 
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 37
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 22
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7
|-
|'''[[Iran]]ci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 22
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7
|-
|'''[[Irska|Irci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 52
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 35
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''[[Holanđani]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''[[Italija]]ni''' ([[Milano]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''[[Japan]]ci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 22
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
|-
|'''[[Jevreji]]''' ([[Njemačka]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Jevreji]]''' ([[Poljska]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8
|-
|'''[[Južna Afrika|Južnoafrikanci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 40
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
|-
|'''[[Kalmuki]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 26
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
|-
|'''[[Kikuju]]''' ([[Kenija]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 60
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 19
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1
|-
|'''[[Kinezi]]''' ([[Kanton]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 25
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''[[Kinezi]]''' ([[Peking]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 29
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 27
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 32
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
|-
|'''[[Koreja]]nci
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 28
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 32
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 31
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
|-
|'''[[Laponci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 29
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 63
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
|-
|'''[[Latvija|Latvijci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 32
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 37
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 24
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7
|-
|'''[[Litvanija|Litvanci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 40
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''[[Mađari]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Malezija|Malezijci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 62
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
|-
|'''[[Maje]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 98
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1
|-
|'''[[Maori]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 46
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
|-
|'''[[Navaho]]''' ([[Indijanci]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; |73
| style=&quot;text-align:center;&quot; |27
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
| style=&quot;text-align:center;&quot; |0
|-
|'''[[Nijemci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Nikobar]]ci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 74
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 15
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1
|-
|'''[[Norveška|Norvežani]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 50
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
|-
|'''[[Papua]]nci''' ([[Nova Gvineja]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 27
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
|-
|'''[[Peru]]''' ('''[[Indijanci]]''')
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 100
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
|-
|'''[[Poljaci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 39
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9
|-
|'''[[Portugal]]ci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 35
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 53
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4
|-
|'''[[Romi]]''' ([[Mađarska]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 29
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 27
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 35
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
|-
|'''[[Rumunija|Rumuni]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 41
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 19
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''[[Rusi]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8
|-
|'''[[Sardinija]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 50
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 26
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 19
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Slovačka|Slovaci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 37
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Srbija]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Sudan]]ci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 62
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 21
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
|-
|'''[[Škotska|Škoti]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 51
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''Šompen''' ([[Nikobar]])
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 100
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 
|-
|'''[[Španci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 47
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Švedska|Šveđani]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 47
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
|'''[[Švicarska|Švicarci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 40
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 50
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3
|-
|'''[[Tatari]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 28
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 29
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
|-
|'''[[Turci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 34
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''[[Ukrajina|Ukrajinci]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 37
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 40
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 6
|-
|'''[[Vijetnam]]ci'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 22
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5
|-
| colspan=5 |
|-
|'''Prosjek'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''[[43.91]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''[[34.80]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''[[16.55]]'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | '''[[5.14]]'''
|-
|''Standardna devijacija''
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 16.87
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13.80
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9.97
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3.41
|}

*''A'' je uobičajena u Centralnoj i Istočnoj [[Evropa|Evropi]]. U zemljama kao što su [[Austrija]], [[Danska]], [[Norveška]] i [[Švicarska]] ove grupe u ukupnoj populaciji ima oko 45–50%, dok je u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Ukralina|Ukrajini]] ima oko 40%. Najviše učestalosti su evidentirane u malim nesrodnim populacijama. Primjerice, oko 80% &quot;Blackfoot&quot; [[Indijanci|Indijanaca]] iz [[Montana|Montane]] imaju krvnu grupu ''A''. Frekvencija krvne grupe ''A'' je visoka (25–55%) u cijeloj Evropi, posebno u Centralnoj i [[Skandinavija|Skandinaviji]]. Visoka učestalost grupe ''A'' je također evidentirana i kod Aboridžina južne Australije (do 45%) i u nekim plemenima američkih Indijanaca (35%). U [[Evroazija|Evroaziji]], gradijent učestastalosti krvne grupe ''A'' (i alela ''I''&lt;sup&gt;A&lt;/sup&gt;) opada prema istoku.
*Maksimalna učestalost ''I''&lt;sup&gt;''B''&lt;/sup&gt; je u Centralnoj [[Azija|Aziji]] i sjevernoj [[Indija|Indiji]]. Ovaj alelogen je vjerovatno odsutan kod sjevernoameričkih [[Indijanci|Indijanaca]] i [[Australija|Australskih]] [[Aboridžini|aboridžina]] prije invazije [[bijelci|bijelaca]]. Smatra se da ovog alela prije toga kod njih nije uopće bilo. U Evroaziji, gradijent učestastalosti krvne grupe ''A'' i (alelogena ''I''&lt;sup&gt;''B''&lt;/sup&gt;) raste prema istoku.

=== Medicinski značaj krvnih grupa ABO sistema ===
Medicinski značaj krvnih grupa ovog sistema [[antigen]]a posebno se ogleda u [[transfuzija|transfuziji]] [[krv]]i, zbog moguće inkompatibilnosti antigena i antitijela donora i primatelja, kao što je prikazano u prethodnom poglavlju. Pored toga, zapažena je značajna asocijcija pojedinih krvnih grupa i prijemčivosti [[jedinka|osoba]] za određene bolesti.

Najčešće je proučavana povezanost ''ABO'' [[fenotip]]ova i gastričnih i duodenalnih ulcera. Pri tome je primijećena veća incidenca gastričnih i duodenalnih ulcera (30 %) kod individua ''O'' krvne grupe, u odnosu na pripadnike grupa ''A'' i ''B''. Ta otkrića su, između ostalog, inicirala niz istraživanja mogućih veza ''ABO'' sistema krvnih grupa i nekih bolesti. U ovakvim istraživanjima primjenjivane su različite [[statistika|statističke metode]]. Kasnije su te studije proširene na relacije i nekih drugih [[gen]]a i bolesti, ali od svih njih jedino je bila značajna veza između ''HLA'' i nekih bolesti. Proučavane su distribucije različitih [[infekcija|infekcijskih]], [[parazit]]skih, neoplastičnih, degenerativnih i raznih drugih oboljenja po [[fenotip]]ovima ''ABO'' sistema krvnih grupa. Tako je, npr., uočena visoka korelacija između sifilisa (osobito cerebrospinalnog) i antigena ''A'', dok su osobe krvne grupe ''O'' značajno rjeđe aficirane. Moguća povećana otpornost individua krvne grupe ''O'' na ovu bolest može se objasniti skoro potpunim odsustvom individua krvnih grupa ''A'' i ''B'' u nekim populacijama nativnih [[Amerika]]naca, (neoindijanida), izuzimajući [[Mongoloidna rasa|Eskime]] i neke druge sjevernoameričke skupine. Dugo se vjerovalo da je u ostali dio svijeta [[sifilis]] “uvezen“ iz [[Evropa|Evrope]] nakon [[Kolumbo]]vog putovanja ([[1492]]. godine). Ako je tačno da su individue krvne grupe ''O'' rezistentnije na sifilis od pripadnika ostalih krvnih grupa i da je sifilis već dugo endemična bolest u [[Amerika|Americi]], može se pretpostaviti da je prirodna selekcija eliminirala većinu individua koje nemaju ovu krvnu grupu. Nedavno su u Podsaharskoj [[Afrika|Africi]] otkriveni dokazi pretpostavke da je sifilis “prenesen” i u ta područja.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 2005&quot;&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.&lt;/ref&gt; 
 
Neki pokazatelji nagovještavaju da i neke druge bolesti kao što su kuga, kolera i dijareja (uzrokovana patogenim ''E. coli'') favorizuju osobe sa krvnom grupom ''O''. Također se pretpostavlja da su i male boginje povezane sa ''ABO'' sistemom krvnih grupa, pri čemu su individue ''A'' krvne grupe rijemčivije. Neki pokazatelji indiciraju veću podložnost virozama individua krvne grupe ''A'', uspoređujući ih sa pripadnicima ''B'' i ''O''. Ipak, neophodno je konstatirati da odgovarajuće [[statistika|statističke analize]] dokazuju vrlo veliku heterogenost rezultata različitih istraživača, što znatno otežava jasnije zaključivanje o povezanosti ''ABO'' sistema krvnih grupa i nekih oboljenja.
     
Izgleda da mnoge neoplazme imaju različitu frekvenciju među ''ABO'' [[fenotip]]ovima. Zabilježena je manja heterogenost rezultata nego u adekvatnim studijama infektivnih oboljenja. Neki efekti su dosta specifični, kao npr., rjeđa opažanja maligne neoplazme pljuvačne [[žlijezda|žlijezde]], [[jednjak]]&lt;nowiki/&gt;a i pilorusa kod osoba krvne grupe ''O'', koje su, izgleda, rezistentnije nego pripadnici grupa ''A'' i ''B''. Pri tome, ostatak gastrointestinalnog trakta nije diferencijalno inficiran s obzirom na pripadnost ''ABO'' fenotipovima. Postoje i dokazi da su osobe krvne grupe ''O'' rezistentnije na adenokarcinome.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 2005&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;

Među ostalim oboljenjima, [[dijabetes]] ispoljava nešto veću prijemčivost za ''A'' i ''B'' u odnosu na ''O'' krvnu grupu, perniciozna [[anemija]] je 4–5, a [[miopija]] dva i po puta češća kod ''A'' i ''B'' u usporedbi sa ''O''. Zabilježena je i veća stopa reumatičnih i [[srce|srčanih oboljenja]], tromboze, embolije i [[jetra|ciroze jetre]] kod osoba sa ''A'' i ''B'' krvnom grupom u odnosu na ''O'', a suprotni nalazi su registrirani za [[reuma]]toidni [[artritis]].

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''[[Relacije glavnih krvnih grupa ABO sistema i nekih bolesti]]'''
*Krvne grupe
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Pogođena]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Referentna]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Bolest]]''' 
|-
|''A''
|''O''
|[[Kancer]]i
*[[Stomak]]a
*[[Pankreas]]a
*[[Usta]] i [[ždrijelo|ždrijela]]
*[[Jajnik]]a
*[[Dojka|Dojke]]
|-
|''A''&lt;br&gt;(&quot;ne–''O''&quot;)
|''O''
|
*[[Reuma|Reume]]
*[[Dijabetes]]
*[[Miopija]]
|-
|''A'' i ''B''
|''O''
|
*[[Srce|Srčane bolesti]]
*[[Tromboza]]
*[[Embolija]]
*[[Jetra|Ciroza jetre]]
|-
|''O''
|&quot;ne-''O''&quot;
|[[Ulkus]]i
*[[Duodenum]]a
*[[Želudac|Želuca]]
|}

== Rh sistem krvnih grupa ==
=== Antigeni i genetika Rh sistema  ===

Prisustvo i karakterizacija osnovnih krvnih grupa ''Rh'' (rezus) sistema definirani su u vezi sa njihovom ulogom u pojavi [[hemolitska bolest|hemolitske bolesti]] [[fetus]]a i novorođenčeta (''erythroblastosis fetalis'', ''morbus haemolyticus neonatorum''), koja se manifestuje u intrauterinoj ili perinatalnoj destrukciji ([[aglutinacija|aglutinaciji]]) [[eritrocit]]a ploda antitijelima za odgovarajuću antigenu supstancu . U takvim slučajevima [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] djeteta sadrže rezus protein, koji se redovno susreće kod rezus [[majmun]]a, ali i kod oko 85% pripadnika [[kavkazoidi|kavkazoidnog]] stanovništva. Prva reakcija [[antigen]] – [[antitijelo]] u ovom sistemu varijacija detektirana je nakon eksperimentalnog injiciranja [[krv]]i rezus makaki majmuna (''Macaca rhesa'' = ''Macacus rhesus'' = ''Macacus mulattus'') u cirkulacijski sistem [[kunić]]a. Prisustvo rezus [[protein]]a na [[eritrocit]]ima označava se kao ''Rh''&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;’’, a njegovo odsustvo kao ''Rh''&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt;.

Antigeni ''Rh'' sistema krvnih grupa predstavljaju proizvod dva čvrsto vezana i visoko homologna gena: ''RHD'' i ''RHCE'' (zajednički se nazivaju ''RH30'' ili ''RHCED''). RhD nosi antigen ''D'' koji je najsnažniji imunogen krvnih grupa ali je također i odsutan u relativno velikom dijelu populacije (tj. ''Rh''&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt; [[fenotip]]) što je rezultat delecije ''RHD'' gena ili drugog tipa promjena. ''RHCE'' postoji u četiri alelne forme i svaki alel određuje ekspresiju dva antigena u kombinacijama ''Ce'', ''ce'', ''cE'' ili ''CE'' (''RHCE'' je zajednički naziv za četiri alela). Geni ''RHD'' i ''RHCE'' se sadrže 10 egzona i protežu se duž 75 ''kb'' ''[[DNK]]'' sekvence. Za antigenu aktivnost ''Rh ''neophodno je formiranje kompleksa sa ''Rh50'' [[glikoprotein]]om, produktom još jednog funkcionalnog gena ''RHAG'' (naziva se još ''i RH50''. ''RHAG'' je slično organiziran u 10 [[egzon]]a i sličan je ''RHCED'' u 36% sekvence ali se nalazi na zasebnom lokusu. Dok su alteracije ''RHAG'' lokusa relativno rijetke, [[gen|lokus]] ''RHCED'' raspolaže širokom paletom alelnog diverziteta na nivou [[populacija]].

''Open reading frames'' (''ORF''), tj. funcionalni okviri za transkripciju, ''RHCE'' i ''RHD'' su suprotno orijentirani – njihovi 3' krajevi su okrenuti jedan prema drugome i razdvojeni dijelom ''[[DNK]]'' (veličine 30 ''kb'') u kojem je smješten gen ''SMP1''. Osim toga, na 5’ i 3’ krajevima ''RHD'' nalaze se i dvije visoko homologe sekvence (veličine 9 ''kb''), koje se nazivaju ''Rhesus kutije ''(''Rhesus boxes''). Pretpostavlja se da do delecije ''RHD'', koja se često susreće u populaciji, dolazi usljed inekvalne homologe rekombinacije ograničene na ove sekvence.

Produkti ''RHCED'' i ''RHAG'' su integralni membranski proteini sa sličnom 12–transmembranskom helikoidnom topologijom. ''Rh 30'' [[polipeptid]]i su palmitolirani i njihove [[epitop]]e definira pet specifičnih [[aminokiselina]] u ekstracelularnim petljama. ''Rh50'' je ''N–glikoziliran'' u jednom mjestu – ''Asn37''. Dokazano je postojanje dva ne-[[eritrocit]]na homologa ''RHAG'' nazvana ''RHBG'' i ''RHCG''. Imaju visok nivo [[homologija|homologije]], ali njihovi načini ekspresije nisu identični.

[[Gen]]ski [[lokus]]i ''Rh'' sistema antigena nalaze na kratkom kraku [[hromosom]]a 1: ''RHD'' i ''RHCE'' na ''1p36.2–p34'', a lokus za ''RHAG'' (za Rezus asocirani [[glikoprotein]]) je na kratkom kraku hromosoma 6: ''6p21.1–p11''.&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK2269/BO&lt;/ref&gt;

Ako u [[eritrocit]]ima majke nedostaje takav [[protein]] (tj. ako je rezus–negativan: ''Rh''&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt;) [[imuni odgovor]] njenog organizma na rezus–pozitivne ''Rh''&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; krvne [[ćelije]] ploda je produkcija odgovarajućih [[antitijelo|antitijela]]. Senzibilizacija sa identičnim posljedicama moguća je i nakon transfuzije krvi rezus–pozitivnog donatora rezus–negativnom recipijentu. Studioznija istraživanja ovog značajnog sistema kvalitativne varijacije bila su posebno stimulirana činjenicom da je neposredno nakon otkrića dimorfizma prisustvo – odsustvo rezus proteina u ljudskim eritrocitima (Landsteiner, Wiener [[1940]]) registrovano da se u preko 90% slučajeva hemolitičke bolesti radi o inkopatibilnosti između rezus–negativne majke i rezus–pozitivnog ploda (Levine [[1941]]). Također je konstatirano da se imunološke komplikacije i [[hemolitska bolest]] obično javljaju u takvim konstelacijama druge i narednih trudnoća (odnosno nakon višekratnih [[transfuzija krvi]]) jer producirana količina antitijela u prvoj trudnoći najčešće nije dostatna za ozbiljnije posljedice. Prema tome, za razliku od antitijela ''ABO'' sustava, koja su redovno prisutna u normalnom serumu, produkcija ''Rh'' antitijela se javlja kao imuni odgovor na unošenje odgovarajućih antigena u organizam. Inače, osim krvi (eritrocita), ''Rh ''antigeni se nalaze i u ostalim tkivima i nekim izlučevinama. 
    
Prema najjednostavnijoj (i prvoformuliranoj) [[hipoteza|hipotezi]] o prirodi nasljeđivanja krvnih grupa rezus sistema, baziranoj na proučavanju distribucije dva osnovna fenotipa u potomstvu pojedinih tipova braka, oni su izraz interakcije samo dvije genske varijante (''R'', ''r'') jednog autosomalnog lokusa sa kompletnom funkcionalnom dominacijom alela koji determinira prisustvo odgovarajuće (''R'') proteinske supstance u eritrocitima. Iako su kasnija istraživanja pokazala da se ovdje radi o daleko složenijem sistemu kvalitativne varijacije (i njegove genetičke kontrole), u široj upotrebi se još uvijek održava njegova kategorizacija na dvije pomenute glavne grupe (kao pojednostavljeni izraz savremenih hipoteza o njihovoj [[fenotip|feno]]–[[genotip]]skoj prirodi). Tako su dosadašnja proučavanja pokazala da klasični dominantni fenotip (''R'') obuhvata najmanje sedam osnovnih antigenih supstanci, tj. da se ovo svojstvo javlja u ne manje od osam glavnih grupno–specifičnih varijanti, od kojih se neke diferenciraju i u više subkategorija . Teorijsko objašnjenje konstatiranih nalaza suvremena genetika nalazi u dvije (gotovo jednako) prihvatljive hipoteze. Prema multiplo–alelnoj teoriji (Wiener; popularnija u referentnoj američkoj literaturi) ovaj sistem antigene varijacije određuje serija od osam [[multipli aleli|multiplih alela]] odgovarajućeg [[gen|lokusa]], koji se ispoljavaju u isto toliko [[antigen]]ih specifičnosti (''r'', ''R''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''R''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, ''R''&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;, R', R'' '', ''R''&lt;sub&gt;y&lt;/sub&gt;''R''&lt;sub&gt;z&lt;/sub&gt;, od kojih ''R''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;), ''R''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i ''r'' svojom ukupnom frekvencijom čine ogromnu većinu (preko 95%), dok su ostali &quot;rijetki&quot; ili &quot;veoma rijetki&quot;.

U identifikaciji fenotipova i genotipova ''Rh'' sistema:
*   svako od poznatih antitijela aglutinira više nego jedan antigeni tip, 
*   svaki antigen reaguje sa više nego jednim specifičnim antitijelom, i 
*   svaki set antigenih osobenosti (''R''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ''r'', itd.) nasljeđuje se kao jedinstvena cjelina.

Jedna od neposrednih posljedica tog fenomena je i konstatirana učestalost ovih [[antigen]]a (koja nije u suglasnosti sa hipotezom alternativne varijacije ovog svojstva). Imajući to u vidu, teorija gen–kompleksa (Fisher; šire prihvaćena u Evropi) minimum prihvatljivih objašnjenja genetičkih osnova ovog sustava krvnih grupa nalazi u pretpostavci da individualni ''Rh'' [[fenotip]] kontroliraju tri alelna para iz odgovarajuće serije blisko vezanih [[autosom]]nih [[lokus]]a ([[hromosom]]a 1 humane garniture) sa različitim haploidnim kombinacijama – ''[[haplotip]]ovima''. Općenito gledano, a prema standardnoj definiciji, haplotip je set svih alela različitih lokusa jednog hromosoma, koji su odgovorni za ekspresiju posmatranog svojstva. Pošto je među njima mogućnost rekombinacija i teorijski zanemarljiva, u ''Rh'' sistemu krvnih grupa svaki tročlani set alela se praktično nasljeđuje kao cjelovita funkcionalna jedinica (kao u primjerima jednostavnog [[monogensko nasljeđivanje|monogenskog nasljeđivanja]]). Kako u parovima alela ''C'' – ''c'', ''D'' – ''d'' i ''E'' – ''e'' nema odnosa dominantnosti, prisustvo svakog od njih u [[genotip]]u redovno se i [[fenotip]]ski manifestuje kao prisustvo odgovarajućeg antigena u [[eritrociti]]ma. Prema tome u klasičnom rezus negativnom fenotipu koji ne sadrži ni ''C'', ni ''D'', ni ''E'' [[antigen]] također su prisutne grupno–specifične supstance (značajno slabije antigene aktivnosti) ovog sustava, tj. u ovoj nomenklaturi odgovara mu kombinacija ''cde''. Kao veoma rijetki aleli (i odgovarajući antigeni “specifikumi”) registrirani su ''Cw'', ''Cx'', ''Cu'', ''Cv'', ''Du'', ''Dw'', ''Eu'', ''Ev'', i dr. Antigenost opada u smjeru ''D–C–c–E–Cw–e''. 
     
Međusobnim kombinovanjem 8 [[haplotip]]ova tri pomenuta lokusa nastaje 36 različitih individualnih [[genotip]]ova (teorijski izvodivih iz [[hibridizacija|hibridizacije]] genotipa ''CDE/cde''); respektujući, međutim, njihov genski sastav, taj broj se svodi na 28, budući da su neki od njih (''CDE/cde'' i ''Cde/cDE'', naprimjer) u tom pogledu ekvivalentni. Suglasno tome, a prema ovom viđenju prirode nasljeđivanja krvnih grupa rezus sistema, broj mogućih kombinacija roditeljskih genotipova (tipova braka) iznosi 666. [[Aleli|Alelni]] tripleti ''Cde'' (''R1''), ''cde'' (''r'') i ''Cde'' (''R2'') čine ukupno čine preko 95% genskog fonda evropskog stanovništva.
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''Simboli i relativna učestalost genetičkih determinatora Rh krvnih grupa u evropskom stanovništvu (prema dvije rivalske teorije)'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Gen-kompleks]]''' (Wiener)
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Multipli alelizam]]''' (Fisher – Race)
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Učestalost]]''' (%)
|-
|'''r'''
|'''cde'''
|39,0
|-
|'''R'''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;                   
|'''CDe'''
|42,0
|-
|'''R'''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;                               
|'''cDE'''
|14,0
|-
|'''R'''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;
|'''cDe'''                      
|2,5
|-
|'''R'''&lt;sup&gt;''','''&lt;/sup&gt;
|'''Cde'''          
|1,0
|-
|'''R'''&lt;sup&gt;''',,'''&lt;/sup&gt;
|'''cdE'''
|1,0
|-
|'''Ry''' 
|'''CdE'''
|vrlo rijetko
|-
|'''CDE'''
|'''R'''&lt;sub&gt;z&lt;/sub&gt;
|&gt;0,25
|-
|}

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''Relativna frekvencija (%) antigena Rh sistema u evropeidnom stanovništvu''' 
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Gen-kompleks]]''' (Wiener)
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Multipli alelizam]]''' (Fisher – Race)
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Učestalost]]''' (%)
|-
|'''Rh''' 
|'''C''' 
|70
|-
|'''Rh'''&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;                   
|'''D''' 
|85
|-
|'''Rh'''&lt;sup&gt;'' &lt;/sup&gt;                          
|'''E'''
|30
|-
|'''hr'''&lt;sup&gt;''''','''''&lt;/sup&gt;
|'''c'''                      
|80 
|-
|'''Hr'''&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;
|'''d'''          
|60
|-
|'''Hr'''&lt;sup&gt;''''',,'''''&lt;/sup&gt;
|'''e'''
|96
|-
|}
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''[[Teorijska distribucija Rh krvnih grupa u potomstvu mogućih (genotipskih) tipova braka]]''' (%)
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Roditelji]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Potomstvo]]''' 
|-
|''RhRh'' x ''RhRh'' 
|''RhRh'' : 100
|-
|''RhRh'' x ''Rhrh'' 
|''RhRh'' 50 + ''Rhrh'': 50  
|-
|''Rhrh'' x ''Rhrh''  
|''RhRh'': 25 + ''Rhrh'': 50 + ''rhrh'': 25
|-               
|''RhRh'' x ''rhrh''  
|''Rhrh'': 100 
|-
|''Rhrh'' x ''rhrh''    
|''Rhrh'': 50 + ''rhrh'': 50 
|-                         
|''rhrh'' x ''rhrh''
|''rhrh'': 100 
|-
|}

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''Relativne frekvencija''' '''Rh'''&lt;sup&gt;'''–'''&lt;/sup&gt; '''krvne grupe u odabranim populacijama''' (%)
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Populacija]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Rh]]'''&lt;sup&gt;'''–'''&lt;/sup&gt;&lt;sub&gt;(%)&lt;/sub&gt;
|-
|'''Australija'''
|19
|-
|'''Austrija''' 
|18
|-
|'''Belgija'''
|15,3
|-
|'''Bosna i Hercegovina'''
|15
|-
|'''Danska'''     
|16
|-
|'''Finska'''
|13
|-
|'''Francuska'''
|15
|-
|'''Holandija'''
|15,3
|- 
|'''Hong Kong'''
|&lt;1,5
|- 
|'''Irska'''
|16
|-
|'''Južna Koreja'''
|0,35
|-
|'''Kanada'''
|4,9
|-
|'''Novi Zeland'''
|18
|-
|'''Njemačka'''
|15
|- 
|'''Poljska'''            
|15
|-
|'''SAD'''              
|15
|-
|'''Švedska'''          
|16 
|-
|'''UK'''                  
|17
|- 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; |'''[[Evropa|Evropski]] prosjek'''
| '''[[15]]'''
|-
|}

=== Medicinski značaj Rh sistem krvnih grupa ===
[[Datoteka:Rh-genotipovi.jpg|mini|desno|450px|Distribucija genotipova i fenotipova u potomstvu mogućih kombinacija bračnih partnera, prema genima na tri blisko susjedna lokusa&lt;br&gt;Rh&lt;sup&gt;'''+'''&lt;/sup&gt; - crveno &lt;br&gt;Rh&lt;sup&gt;'''-'''&lt;/sup&gt; - plavo]]
[[Datoteka:Rh-majka i dijete.jpg|mini|desno lijevo|300px|Ilustracija razvoja hemoragijske bolesti (''erythroblastosis fetalis'') novorođenčeta]]
[[Datoteka:Rh-transfuzija.jpg|mini|desno|300px|Rh–senzibilizacija tokom plodonošenja i nakon pogrešne transfuzije]]
Kada je riječ o Rh sistemu [[eritrocit]]nih [[antigen]]a, oni su, ustvari, i detektirani u pokušajima objašnjenja uzroka prenatalne i perinatalne hemolitičke anemije (''erythroblastosis fetalis'') u slučajevima kada ''Rh''&lt;sup&gt;'''-'''&lt;/sup&gt; majka nosi [[plod]] krvne grupe ''Rh''&lt;sup&gt;'''+'''&lt;/sup&gt;. To se dešava zbog inkompatibilnosti seruma majke i ''Rh'' antigena djeteta. Iz istog razloga, [[jedinka|osobe]] krvne grupe ''Rh''&lt;sup&gt;'''-'''&lt;/sup&gt;, prilikom transfuzije, ne smiju primati [[krv]] ''Rh''&lt;sup&gt;'''+'''&lt;/sup&gt;. 
Također je zabilježeno da su osobe sa rezus–antigenom ''D'' i ''MNS'' antigenom ''N'' naročito podložniji malim boginjama.

=== Međusobna kompatibilnost kombinacija antigena ABO i Rh sistema&lt;ref name=&quot;rbccomp&quot;&gt;{{cite web |url=http://chapters.redcross.org/br/northernohio/INFO/bloodtype.html |title=RBC compatibility table |access-date=24. 12. 2006 |year=2006 |month=December |publisher=American National Red Cross |archive-url=https://web.archive.org/web/20070804163036/http://chapters.redcross.org/br/northernohio/INFO/bloodtype.html |archive-date=4. 8. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bloodbook&quot;&gt;[http://www.bloodbook.com/compat.html Blood types and compatibility] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419103919/http://www.bloodbook.com/compat.html |date=19. 4. 2010 }} bloodbook.com&lt;/ref&gt; ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
&lt;ref name=&quot;rbccomp&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bloodbook&quot;/&gt;&lt;!--
 --&gt;
|-
! Primatelj&lt;sup&gt;[1]&lt;/sup&gt;
! colspan=&quot;8&quot; | Donator&lt;sup&gt;[1]&lt;/sup&gt;
|-
! 
! O-
! O+
! A-
! A+
! B-
! B+
! AB-
! AB+
|- 
! O-
| style=&quot;width:3em&quot; | {{ok}}
| style=&quot;width:3em&quot; | 
| style=&quot;width:3em&quot; | 
| style=&quot;width:3em&quot; | 
| style=&quot;width:3em&quot; | 
| style=&quot;width:3em&quot; | 
| style=&quot;width:3em&quot; | 
| style=&quot;width:3em&quot; |
|-  
! O+ 
| {{ok}}
| {{ok}}
|      
|      
|      
|      
|      
|    
|-
! A- 
| {{ok}}
|      
| {{ok}}
|      
|      
|      
|      
|    
|-
! A+ 
| {{ok}}
| {{ok}}
| {{ok}}
| {{ok}}
|      
|      
|      
|    
|-
! B- 
| {{ok}}
|      
|      
|      
| {{ok}}
|      
|      
|    
|-
! B+ 
| {{ok}}
| {{ok}}
|      
|      
| {{ok}}
| {{ok}}
|      
|    
|-
! AB-
| {{ok}}
|      
| {{ok}}
|      
| {{ok}}
|      
| {{ok}}
|   
|-
! AB+
| {{ok}}
| {{ok}}
| {{ok}}
| {{ok}}
| {{ok}}
| {{ok}}
| {{ok}}
| {{ok}}
|}

== Distribucija kombinacija glavnih krvnih grupa ABO i Rh sistema ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width: 45em; text-align:center&quot;
|+'''Rasprostranjenje kombinacija ABO i Rh krvnih grupa u odabranim dijelovima svijeta - prosječno''' ('''%''')
|- style=&quot;width: 9%&quot; 
! style=&quot;width: 28%; text-align: left&quot; | [[Država]]
! [[O+]]   !!   [[A+]] !!   [[B+]] !!  [[AB+]] !!  [[O−]]  !!  [[A−]] !!  [[B−]] !! [[AB−]]
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Austrija&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.roteskreuz.at/47_body.html#blutgruppen |title=Austrian Red Cross - Blood Donor Information |access-date=26. 5. 2008 |archive-date=13. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213091214/http://www.roteskreuz.at/47_body.html#blutgruppen |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  30 ||  33  ||   12  ||   6  ||   7  ||   8  ||   3  ||   1 
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Australija&lt;ref&gt;[http://www.giveblood.redcross.org.au/page.aspx?IDDataTreeMenu=42&amp;parent=30 Blood Types - What Are They?, Australian Red Cross]&lt;/ref&gt;
|  40  ||  31  ||   8  ||   2  ||   9  ||   7  ||   2  ||   1 
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Belgija&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.www.rodekruiswielsbeke.be/infobloed.html |title=Rode Kruis Wielsbeke - Blood Donor information material |access-date=26. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080422070855/http://www.rodekruiswielsbeke.be/infobloed.html |archive-date=22. 4. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  38.1  ||  34  ||   8.5  ||   4.1  ||   7  ||   6  ||   1.5  ||   0.8
|- 
! style=&quot;text-align: left&quot; | Bosna i Hercegovina&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 2005&quot;/&gt;
|  31 ||  36||   12 ||   6 ||   5 ||   7 ||   2 ||   1
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Danska&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bloddonor.dk/index.php?id=513 |title=Frequency of major blood groups in the Danish population. |access-date=26. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090817003436/http://www.bloddonor.dk/index.php?id=513 |archive-date=17. 8. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  35  ||  37  || 8  || 4  ||   6  ||   7  || 2  || 1 
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Finska&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.veripalvelu.fi/asp/system/empty.asp?P=1275 |title=Suomalaisten veriryhmäjakauma |access-date=26. 5. 2008 |archive-date=26. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191026155416/https://www.veripalvelu.fi/asp/system/empty.asp%3FP%3D1275 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  27  ||  38  ||  15  ||   7  ||   4  ||   6  ||   2  ||   1 
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Francuska&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.chpg.mc/go/article.php3?id_article=111 |title=Les groupes sanguins (système ABO) |access-date=27. 12. 2006 |work=Centre Hospitalier Princesse GRACE - Monaco |year=2005 |publisher=C.H.P.G. MONACO |language=French |archive-date=25. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181225042133/https://www.chpg.mc/go/article.php3?id_article=111%20 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  36 ||  37 ||   9 ||   3 ||   6 ||   7 ||   1 ||   1
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Holandija&lt;ref&gt;[http://www.sanquin.nl/ Blood bank Sanquin - Blood Donor information material]&lt;/ref&gt;
| 39.5 || 35 || 6.7 || 2.5 ||  7.5 ||  7 ||  1.3 ||  0.5 
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Hong Kong, Kina&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www5.ha.org.hk/RCBTS/e_donation.html |title=Blood Donation, Hong Kong Red Cross |access-date=26. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080221174710/http://www5.ha.org.hk/RCBTS/e_donation.html |archive-date=21. 2. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  40 ||  26 ||  27 ||   7 || &lt;0.3|| &lt;0.3 || &lt;0.3 || &lt;0.3
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Irska&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ibts.ie/generic.cfm?mID=7&amp;sID=102 |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080503221625/http://www.ibts.ie/generic.cfm?mID=7&amp;sID=102 |archive-date=3. 5. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  47 ||  26 ||  9 ||   2  || 8|| 5 || 2|| 1
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Južna Koreja&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.gnbc.or.kr/sub01_07_03.html |title=Statistics on annual blood donations 2002-2007, Gyung Nam Blood Center |access-date=26. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080311002208/http://www.gnbc.or.kr/sub01_07_03.html |archive-date=11. 3. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| 27.2 || 35.1 || 26.1 || 11.3 ||  0.1 ||  0.1 ||  0.1 ||  0.05 
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Kanada&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bloodservices.ca/CentreApps/Internet/UW_V502_MainEngine.nsf/page/Blood%20Types%20and%20Rh%20System?OpenDocument |title=Types &amp; Rh System, Canadian Blood Services |access-date=26. 5. 2008 |archive-date=4. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141104161542/http://www.bloodservices.ca/centreapps/internet/uw_v502_mainengine.nsf/page/Blood%20Types%20and%20Rh%20System?OpenDocument |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  39  ||  36  || 7.6  || 2.5  ||   7  ||   6  || 1.4  || 0.5
|- 
! style=&quot;text-align: left&quot; | Novi Zeland&lt;ref&gt;[http://www.nzblood.co.nz/?t=31 New Zealand Blood Service]&lt;/ref&gt;
| 38 || 32 || 9 || 3 ||  9 ||  6 ||  2 ||  1
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Njemačka&lt;ref&gt;[[:de:Blutgruppe#Häufigkeit der Blutgruppen]]&lt;/ref&gt;
|  35 ||  37 ||   9 ||   4 ||   6 ||   6 ||   2 ||   1
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Poljska&lt;ref&gt;[http://rckik.wroclaw.pl/?id=5&amp;go=0 Regionalne Centrum Krwiodawstwa i Krwiolecznictwa we Wrocławiu]&lt;/ref&gt;
|  31 ||  32 ||  15 ||   7 ||   6 ||   6 ||   2 ||   1
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | SAD&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://bloodcenter.stanford.edu/about_blood/blood_types.html |title=Blood Types in the U.S. |access-date=26. 5. 2008 |archive-date=12. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100612052752/http://bloodcenter.stanford.edu/about_blood/blood_types.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  37.4 ||  35.7 ||   8.5 ||   3.4 ||   6.6 ||   6.3 ||   1.5 ||   0.6
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Švedska&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geblod.nu/general.aspx?PageId=10 |title=Frequency of major blood groups in the Swedish population. |access-date=26. 5. 2008 |archive-date=24. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124064308/http://www.geblod.nu/general.aspx?PageId=10 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  32 ||  37 ||  10 ||   5 ||   6 ||   7 ||   2 ||   1
|-
! style=&quot;text-align: left&quot; | Ujedinjeno Kraljevstvo&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.blood.co.uk/pages/all_about.html |title=Frequency of major blood groups in the UK. |access-date=26. 5. 2008 |archive-date=11. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091011201402/http://www.blood.co.uk/pages/all_about.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|  37 ||  35 ||   8 ||   3 ||   7 ||   7 ||   2 ||   1
|-
|-
|}

== MN(Ss) sistem krvnih grupa ==
=== Antigeni i genetika MN(Ss) sistema ===

'''MN(Ss)sistem krvnih grupa''' obuhvata takva [[osobina|svojstva]] humanih [[eritrocit]]a, koja se, između ostalog, manifestuju se i u tome što alternativno posjeduju samo jednu ili istovremeno obje [[antigen]]e supstance označene sa ''M'' i ''N''. Na osnovu toga, ljudsku [[populacija|populaciju]] je moguće podijeliti na pripadnike ''M'', ''N'' i ''MN'' krvne grupe ovog sistema.&lt;ref&gt;Mark  E.,  Brecher  E.  Eds (2005):  AABB Technical Manual, 15th edition.  Bethesda, MD, {{ISBN|1-56395-196-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Denise M. Harmening (1999): Modern Blood Banking and Transfusion Practices. F.A. Davis Company,  Philadelphia, PA.&lt;/ref&gt;

Prisustvo ili odsustvo antigena ''M'' i ''N'' kod čovjeka je detektirano nakon injiciranja prepariranih eritrocita različitih osoba u krvotok kunića, čija se [[imuni odgovor|imunog odgovora]] ispoljava u produkciji specifičnih antitijela za homologe antigene tvari ''M'' i ''N''. Paralelni kontakt testiranih crvenih krvnih zrnaca (bilo koje osobe) sa ova dva specifična [[antitijela]] može imati tri alternativne varijante ishoda; aglutinacija sa ''anti–M'', sa ''anti–N'' i sa oba, na osnovu čega se i identificiraju krvne grupe ''M'', ''N'' i ''MN''. Prema tome, grupno–specifična antitijela (''anti–M'' i ''anti–N'') ovog sistema u organizmu pokusnih kunića nastaju kao [[imuni odgovor]] na odgovarajuću (''M'' i ''N'') proteinsku supstancu, a opisana aglutinacijska reakcija dokazuje da se u ''MN'' eritrocitima nalaze obje [[antigen]]e specifičnosti ovog sistema. ''MN'' antigeni redovno su prisutni u humanim crvenim krvnim ćelijama, dok odgovarajuća antitijela u normalnoj krvi nisu registrirana. Međutim, u slučajevima heterospecifičnih transfuzija ''N''–davaoca i ''M''–primaoca krvi i obrnuto, stvaraju se specifična antitijela slabe reaktivne sposobnosti, koja ne perzistiraju tako dugo da bi izazvala ozbiljnije komplikacije u eventualnim narednim transfuzijskim zahvatima. Ako se tome doda činjenica da osobe ''MN'' fenotipa uopće ne produciraju ''anti–M'' i ''anti–N'' tjelašca (budući da proteini ''M'' i ''N'' za njih nisu strani), postaje jasno zašto je [[transfuzija|trasfuzijski]] značaj krvnih grupa ''MN'' sistema praktično zanemarljiv. Međutim, aloimunizacija aloantigenima ''MNSs'' sistema ipak može ponekad izazvati [[hemoliza|hemolitsku]] bolest novorođenčeta.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''Aglutinogeni i aglutinini MN sistema krvnih grupa'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Eritrociti]]''' ('''[[Antigeni]]''')
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Test serum]]''' '''''anti–[[M]]''''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Test serum]]''' '''''anti–[[N]]''''' 
|-
|'''M'''
|'''+'''
|'''– '''
|-
|'''N'''                  
|'''–'''
|'''+'''
|-
|'''MN'''                              
|'''+'''
|'''+'''
|-
|}
*+ Aglutinacija
*– Nema aglutinacije

Antigeni ''MNSs'' sistema su glikoforinske (''GP'') prirode – membranski proteini tipa ''I''. Eritrocitarne membrane sadrže dvije vrste ovih supstanci: glikoforin A (GP–A, molekulske mase 31 ''kDa'') i glikoforin ''B'' (''GP–B'', molekulske mase 11 ''kDa''), a diferencijacija specifičnosti im počiva na osobenostima aminosekvence na pozicijama ''1'' i ''5'' (varijanta ''A''), odnosno ''29'' (varijanta ''B''). Glikoforin ''A'' daje aloantigenu svojstvenost ''M'' u kojoj se na poziciji 1 javlja serin, a na poziciji ''5 – glicin''. Antigen N na poziciji 1 ima leucin, a na poziciji 5 je glutaminska kiselina. ''Glikoforin B'' daje aloantigene ''S'' (''[[metionin]]'' na poziciji 29) i ''s'' (''[[treonin]]'' na poziciji 29).&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK2274/&lt;/ref&gt;
 
Uloga ''GPA'' i ''GPB'' još uvijek nije razjašnjena. Izgleda da do ekspresije GPE, još jednog člana ove porodice gena, ne dolazi u normalnim fiziološkim uvjetima.Također je poznato da odsustvo ''GPA'' i/ili ''GPB'' iz eritrocita, što je dokumentovano u nekim varijantama eritrocita u homozigotnom stanju (''M''&lt;sup&gt;k&lt;/sup&gt;, ''En(a)'', ''S–s–''), ne dovodi do značajnih fizioloških abnormalnosti.

Pripadnost krvnim grupama ''M'', ''N'' i ''MN'' isključivo je genetički određena, tj. na fenotipsko ispoljavanje njihovih genetičkih determinatora spoljni činioci nemaju nikakvog uticaja. Na odgovarajućem ([[autosom]]alnom) [[genski lokus|genskom lokusu]] (alternativno) se javljaju dva [[alel]]a (''L''&lt;sup&gt;M&lt;/sup&gt; i ''L''&lt;sup&gt;N&lt;/sup&gt;), među kojima nema odosa dominantnosti – recesivnosti pa se prisustvo svakog od njih u individualnoj genetičkoj konstituciji fenotipski ispoljava u sintezi odgovarajuće antigene supstance, neovisno o aktivnosti druge alelne varijante (ili homospecifičnog parnjaka na drugom homologom hromosomu). Prema tome, tri moguće genotipske kombinacije ovih alela (''L''&lt;sup&gt;M&lt;/sup&gt;''L''&lt;sup&gt;M&lt;/sup&gt;, ''L''&lt;sup&gt;M&lt;/sup&gt;''L''&lt;sup&gt;N&lt;/sup&gt; i ''L''&lt;sup&gt;N&lt;/sup&gt;''L''&lt;sup&gt;N&lt;/sup&gt;) daju isto toliko fenotipskih ekspresija (''M'', ''N'' i ''MN''). Mogući tipovi braka i očekivana distribucija [[genotip]]ova (i [[fenotip]]ova) u njihovom potomstvu (prema važećoj teoriji o prirodi nasljeđivanja krvnih grupa ''MN'' sistema), prikazani su u tabeli 3.15.

Osim ''M'' i ''N'' supstanci, pod različitim nazivima je opisan niz antigenih varijanti koje ispoljavaju njima srodna imunološka i druga specifična svojstva. Tako je u ljudskom serumu najprije registrirano jedno specifično antitijelo za koje se kasnije i dokazalo da odgovara eritrocitarnom antigenu S te da je njegovo prisustvo genetički kontrolirano sa genskog lokusa koji je blisko vezan za odgovarajuću MN poziciju. Imajući u vidu zanemarljivu učestalost rekombinacija između ova dva lokusa, njihove alelne kombinacije (''MS'', ''Ms'', ''NS'' i ''Ns'') se nasljeđuju i tretiraju kao integralne nasljedne jedinice (haplotipovi dvojakog [fenotip]skog izraza), koje se u sukcesivnim generacijama posmatranih rodoslova ponašaju kao aleli jednostavnih monogenskih svojstava.

''MN'' i ''Ss'' aleli se nalaze na blisko vezanim lokusima hromosoma 4; preciznije, klaster MN(S) gena, približne veličine 350 ''kb'' (''5''&lt;sup&gt;''','''&lt;/sup&gt;–''GYPA-GYPB–GYPE-3''&lt;sup&gt;''','''&lt;/sup&gt;), lociran je na njegovom dugom kraku: ''4q28-q31''.

[[Genetika|Genetička]] kontrola ovog sistema antigena odvija se, dakle, putem dva [[alelogen]]a sa [[hromosom]]a 4 ljudske [[hromosomska garnitura|hromosomske garniture]], koji kodiraju ([[glikoforin]]A i glikoforin B). U okviru ovog sistema opisano je čak 46 [[antigen]]a.&lt;ref&gt;Daniels G, Flegel WA, Fletcher A, et al. International Society of Blood Transfusion Committee on Terminology for Red Cell Surface Antigens: Cape Town Report. Vox Sang 2007; 92: 250-3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Poole J., Daniels  G.  (2007): Blood group antibodies and their significance in transfusion medicine. Transfus Med Rev 2007; 21: 58-71.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Daniels G.  (2002): Human Blood Groups – 2nd Ed. Blackwell Science, Oxford, London.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbt&quot;&gt;{{cite web|url=http://ibgrl.blood.co.uk/ISBTPages/ISBTTerminologyPages/Table%20of%20blood%20group%20antigens%20within%20systems.htm|title=Table of blood group antigens within systems|author=ISBT Committee on Terminology for Red Cell Surface Antigens|date=|work=|publisher=International Society for Blood Transfusion|access-date=24. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110818062517/http://ibgrl.blood.co.uk/ISBTPages/ISBTTerminologyPages/Table%20of%20blood%20group%20antigens%20within%20systems.htm|archive-date=18. 8. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, među kojima su najznačajniji ''M'', ''N'', ''S'', ''s'' i ''U''. Respektirajući tu činjenicu, u MNS sistemu se javlja šest mogućih fenotipova: ''MS'', ''Ms'', ''NS'', ''Ns'', ''MNS'' i ''MNs''.

=== Distribucija krvnih grupa MN(S) sistema ===    
Najčešći su ''M''+ i ''N''+ eritrociti (75% ), a ''M + N + ''je najčešći genotip (50% ). ''S'' antigen je relativno čest (~ 55%), a ''e'' još frekventniji (~ 89%). ''U'' antigen ima također visoku učestalost, a javlja se u više od 99,9% osoba. ''U'' je prvobitno bila skraćenica od &quot;Universal&quot;, iako to nije slučaj. Kod ''RBCs'' negativnih eritrocita može se naći u starosjedilačkom stanovnišvu [[Afrika|Afrike]] .

Kada je riječ o ''MN(S)'' sistemu krvnih grupa, primijećena je određena razlika u distribuciji alela i haplotipova. ''M'' i ''N'' aleli su regularno distribuirani, ali je alel ''s'' rijetka varijanta u Jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], a gotovo ga i nema u [[Australija|Australiji]]. Alel ''Su'' je gotovo isključivo vezan za [[Afrika|Afriku]]. Od četiri [[haplotip]]a, dva gotovo da i ne postoje u Australiji (''MS'' i ''NS''), a ''MS'' je rijedak u [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i na nekim [[Pacifik|pacifičkim]] otocima.
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''[[Distribucija glavnih krvnih grupa MN sistema u odabranim populacijama]]'''&lt;ref&gt;Boyd W. F. (1950): Genetics and the races of man - An introduction to modern physical anthropology. Little, Brown and Company, Boston.&lt;/ref&gt;
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Populacija]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Uzorak]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[M]]''' (%)
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[N]]''' (%)
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[M]]''' (%)
|-
|'''[[Aboridžini]]'''
|372            
|3
|30
|67
|-
|'''[[Ainu]]''' ([[Japan]])
| 504           
|18
|50
|32
|-
|'''[[Aleuti]]'''
|132            
|68
|29
|3
|-
|'''[[Arapi]]''' ([[Beduini]])
|206
|37
|49
|14
|-
|'''[[Armenija|Armeni]]'''
| 339           
|34
|45
|21
|-
|'''[[Baski]]''' ([[Španija]])
|91            
|23
|52
|25
|-
|'''[[Belgija]]nci'''
|3.100            
|29
|50
|21
|-
|'''[[Bosna i Hercegovina|Bosanci]]'''
|3.204          
|30
|50
|20
|-
|'''[[Danska|Danci]]'''
|2.023            
|29
|50
|21
|-
|'''[[Egipat|Egipćani]]'''
|419            
|26
|53
|21
|-
|'''[[Eskim]]i'''
|569            
|83
|16
|1
|-
|'''[[Estonija|Estonci]]'''
|310            
|35
|50
|15
|-
|'''[[Filipini|Filipinci]]'''
|382            
|26
|50
|24
|-
|'''[[Finska|Finc]]'''
|1.050            
|37
|47
|16
|-
|'''[[Francuzi]]'''
|400            
|33
|46
|21
|-
|'''[[Indonezija|Indonežani]]'''
|296            
|30
|46
|24
|-
|'''[[Irska|Irci]]'''
|399            
|30
|47
|23
|-
|'''[[Italijani]]'''
|300            
|32
|48
|20
|-
|'''[[Japanci]]'''
|1.100            
|32
|47
|21
|-
|'''[[Kinezi]]'''
|     1.029       
|33
|49
|18
|-
|'''[[Mađari]]'''
|624            
|33
|48
|19
|-
|'''[[Navaho]]''' ([[Indijanci]])
|361            
|85
|14
|1
|-
|'''[[Sirija|Sirijci]]'''
| 306           
|31
|52
|17
|-
|'''[[Škotska|Škoti]]'''
|456            
|35
|48
|17
|-
|'''[[Švedska|Šveđani]]'''
|1.200            
|36
|47
|17
|-
|'''[[Ukrajina|Ukrajinci]]'''
|310            
|36
|44
|20
|-
|'''[[Ukrajinci]]'''
|310            
|36
|44
|20
|-
|'''[[Vels|Velšani]]'''
|192            
|31
|55
|14
|}

=== Medicinski značaj krvnih grupa MN(Ss) sisetema ===
Suvremena istraživanja povezanosti ''MNS'' sistema krvnih grupa i mentalnih oboljenja ukazuju na mogućnost asociranosti lokusa na [[hromosom]]u 4 (''4q28–q31.1'') sa nasljednom prijemčivosti za bipolarni poremećaj (BD – ''bipolar disorder''). Naime, ispostavilo se da je broj individua [[genotip]]a ''L''&lt;sup&gt;''N''&lt;/sup&gt;L&lt;sup&gt;N&lt;/sup&gt; (''N'' [[fenotip]]) u ispitivanoj skupini pacijenata sa bipolarnim poremećajem [[ličnost]]i signifikantno manji nego u kontroli ([[jedinka|osobe]] ostalih fenotipova ''MN'' sistema krvnih grupa). Također je zabilježeno da su osobe sa rezus–antigenom ''D'' i ''MNS'' antigenom ''N'' podložniji malim boginjama.

Izvjesni problemi usljed inkopatibilnosti majka – plod rijetko su zabilježeni i prema antigenima ''ABO'' i ''MN'' sistema.

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Blood types}}
*[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/projects/mhc/xslcgi.fcgi?cmd=bgmut/home BGMUT] &quot;Blood Group Antigen Gene Mutation Database&quot; u National Center for Biotechnology Information (NCBI), NIH ima detalje gena i proteina, i njihove varijacije, koje su nadležne za tipove krvi
*http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1082436 {{Webarchive|url=https://archive.today/20130801122204/http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1082436 |date=1. 8. 2013 }}
*https://web.archive.org/web/20051102025629/http://www.bloodbook.com/type-sys.html, Blood typing systems other than ABO, BloodBook.com
*https://web.archive.org/web/20060926110321/http://www.lifeshare.org/facts/raretraits.htm, Blood Facts, Rare Traits, LifeShare Blood Centers
*http://anthro.palomar.edu/vary/vary_3.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091211202230/http://anthro.palomar.edu/vary/vary_3.htm |date=11. 12. 2009 }}, Modern Human Variation: Distribution of Blood Types, O'Neil D.: Behavioral Sciences Department, Palomar College, San Marcos, California. *http://web.archive.org/web//
*http://anthro.palomar.edu/vary/vary_3.htmhttp://web.archive.org/web//{{Mrtav link}}
*http://anthro.palomar.edu/vary/vary_3.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091211202230/http://anthro.palomar.edu/vary/vary_3.htm |date=11. 12. 2009 }}.
*https://web.archive.org/web/20100304222457/http://www.bloodbook.com/world-abo.html, Racial and Ethnic Distribution of ABO Blood Types - BloodBook.com, Blood Information for Life, authorlinkbloodbook.com

{{krv}}

[[Kategorija:Krv]]
[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Hematologija]]
[[Kategorija:Antigeni]]
[[Kategorija:Transfuzijska medicina]]</text>
      <sha1>447wa0ko12bghcqv6zt8340t71k6d1t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ligursko more</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75070</id>
    <revision>
      <id>3830700</id>
      <parentid>3659881</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:26:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1212" sha1="at9a5llnj42b2hasl7ruoqe5z6mu7dt" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Ligurian Sea map.png|mini|desno|300px|Karta regije sa označenim Ligurskim morem (Ligurian Sea)]]
'''Ligursko more''' ([[italijanski|ital]]. ''Mar Ligure'', [[francuski|fr]]. ''Mer ligurienne'', [[latinski|lat]]. ''Mare Ligusticum'') je dio [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] koji se nalazi između [[Italija]]nske obale i ostrva [[Korzika]] i [[Laba|Elba]]. More je najvjerovatnije nazvano prema [[Liguri]]ma.

== Geografija ==

Zemlje koje imaju izlaz na ovo more su [[Italija]], [[Francuska]] i [[Monako]]. Ovo more dotiče se s [[Tirensko more|Tirenskim morem]] i zapadnim dijelom Sredozemnog mora. [[Rijeka Arno]] ulijeva se s istočne strane u Ligursko more, kao i mnoge druge rijeke koje dolaze s [[Apeninsko poluostrvo|Apenina]] ([[Magra]], [[Serchio]]). Najveća dubina od 2.850 m nalazi se sjeveroistočno od Korzike. Najvažnije luke na ovom moru su [[Genova]], [[La Spezia]] i [[Livorno]].

== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat}}
{{Spisak svjetskih mora}}

[[Kategorija:Geografija Francuske]]
[[Kategorija:Geografija Italije]]
[[Kategorija:Geografija Monaka]]
[[Kategorija:Italijanska mora]]
[[Kategorija:Mediteran]]
[[Kategorija:Mora]]
[[Kategorija:Sredozemno more]]</text>
      <sha1>at9a5llnj42b2hasl7ruoqe5z6mu7dt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugoton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79475</id>
    <revision>
      <id>3830675</id>
      <parentid>3703171</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:32:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Diskografske kuće osnovane 1947.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3406" sha1="hyy2cbuc72pj6c8yj004to3cyuzby7q" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Jugoton logo price sticker.jpg|mini|desno|300px|Karakteristični logo Jugotona na naljepnici sa cijenom]]
'''Jugoton''' je prva i najveća [[diskografska kuća]], na prostorima [[SFRJ|bivše Jugoslavije]], koja je bila smještena u [[Zagreb]]u. Osnovana je 10. jula 1947.

== Historija ==
Prvu ploču izdaju 1947. godine, singlica pod kataloškim brojem &quot;J-1001&quot;, na kojoj se nalaze dvije dalmatinske kompozicije &quot;''Ti tvoji zubići''&quot; i &quot;''Jedan mali brodić''&quot; u izvedbi &quot;Zagreb Male Quinteta&quot;. Kuća već prve godine proizvodi 33.000 [[gramofonska ploča|gramofonskih ploča]]. U proizvodnju gramofonskih ploča od [[vinil]]a (25 centimetarski LP) ulaze 1956. Iste godine izdaju ploče sa narodnim muzičkim sadržajem i prvu solističku ploču zabavne muzike koja je nosila naslov &quot;''Pjeva vam [[Ivo Robić]]''&quot;.

Godine 1957. počinju sa izdavanjem singlova (45 okretaja u minuti) i EP-a (33 okretaja i više mjesta na ploči za duže kompozicije). Godine 1958. su izdali preko 500.000 ploča i proizveli prvu ploču sa [[stereo zvuk]]om, naslov &quot;''Tam kjer murke cveto''&quot; kvinteta Avsenik.

Krajem 1959. osniva se još jedna diskografska kuća na prostorima bivše Jugoslavije, beogradski [[PGP RTB]].

Godine 1960. Jugoton proizvodi preko 1.400.000 ploča, a zagrebački [[RIZ]] (Radio Industrija Zagreb) proizvodi 100.000 [[gramofon]]a, na lokaciji [[Dubrava (Zagreb)]], postavljaju kamen temeljac za novi Jugotonov pogon. Pogon sa radom počinje 23. oktobra 1963, a već tada proizvode 10.000.000 gramofonskih ploča na godinu. Jugoton je do otvaranja pogona proizvodio galanteriju i kozmetičku ambalažu, a puni naziv kompanije je bio &quot;''Tvornica gramofonskih ploča i pribora, te galanterije iz plastičnih masa''&quot;.

Jugoton potpisuje licencne ugovore sa diskografskim kućama &quot;[[RCA Victoria]]&quot;, njemačkom kompanijom &quot;[[Polydor]]&quot; i britanskom &quot;[[Decca]]&quot; i počinje sa objavljivanjem aktuelnih svjetskih izdanja poput [[Little Richard]]a i [[Elvis Presley|Elvisa Presleya]] koji su bili jedni od pionira [[rock and roll]]a, ali i brojna druga izdanja od raznih izvođača kao: [[The Beatles]], [[Rolling Stones]], [[Madonna]], [[U2]], [[David Bowie]], [[Eurythmics]], [[Kate Bush]], [[Public Image Limited]], [[Kraftwerk]], [[Queen]], [[Deep Purple]], [[Pink Floyd]], [[Iron Maiden]] i mnogih drugih.

Jugoton je objavio mnoge albume od popularnih sastava sa teritorije bivše Jugoslavije, [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], [[Azra|Azre]], [[Električni orgazam|Električnog orgazma]], [[Idoli|Idola]], [[Haustor]]a i veliki broj od [[Leb i Sol]]a, međutim prvi domaći rock album (LP) bio je &quot;Naši dani&quot; od zagrebačkog sastava [[Grupa 220]] objavljen u novembru 1968.g. Krajem '60-ih produkcija domaćih albuma nije velika, nego tek početkom '70-ih kada izlaze albumi [[Drago Mlinarec|Drage Mlinareca]] kao soliste (1971.) i sastava [[YU grupa]] (1972.) i [[Time (grupa)|Time]] (1972.). Najprodavaniji solista bio je [[Mišo Kovač]], a najprodavaniji sastav su bili [[Novi fosili]].

Nakon raspada Jugoslavije, Jugoton mijenja ime u [[Croatia Records]].

{{Commonscat}}
{{Yu pop-rock}}

[[Kategorija:Jugoslavenske diskografske kuće]]
[[Kategorija:Jugoton]]
[[Kategorija:Kompanije iz Zagreba]]
[[Kategorija:Hrvatske diskografske kuće]]
[[Kategorija:Muzika u Zagrebu]]
[[Kategorija:Muzika u SR Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Diskografske kuće osnovane 1947.]]</text>
      <sha1>hyy2cbuc72pj6c8yj004to3cyuzby7q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83883</id>
    <revision>
      <id>3830607</id>
      <parentid>3479416</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:24:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3005" sha1="t5d9jzigwm89v6jjash3zfwmz9lgfbh" xml:space="preserve">{{Infokutija nematerijalna kulturna baština
 | vrsta_baštine        = Slava 
 | slika                = Slavski kolac.jpg
 | širina slike         = 80px
 | opis_slike           = Slavski kolač sa svijećom i ikonom
 | regija               = [[Evropa]]
 | institucija          = 
 | država               = {{ZID|Srbija}} 
 | mjesto               =  
 | zajednica            = Pripadnici pravoslavne vjere
 | predlagač            = 
 | kriterij             = 
 | datum_upisa_u_nkb    = 
 | lista_upisa_elementa = Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
 | unesco_oznaka        = 01010
 | unesco_datum_upisa   = 2010.
 | lokacija_upisa       = [https://ich.unesco.org/en/RL/slava-celebration-of-family-saint-patrons-day-01010 UNESCO: Slava, porodično slavlje zaštitnika porodice]
 | veb-sajt             = 
}}
'''Slava''' je [[pravoslavlje|pravoslavni]] običaj slavljenja porodičnog sveca. Ovaj običaj se najviše povezuje sa [[Srbi]]ma, koji smatraju slavu jednom od specifičnosti svoje kulture.&lt;ref&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:520877-Srpska-slava-na-listi-Uneska-postaje-deo-kulturnog-nasledja-covecanstva Slava na listi UNESCO - www.novosti.rs - Pristupljeno 20.11.2021]&lt;/ref&gt;

Pored porodične slave, postoje i crkvene, gradske, plemenske, pa čak i stranačke ili zanatlijske slave.&lt;ref&gt;[http://www.rastko.rs/antropologija/glasnici-ei/45/jtrifunovski.pdf Porodična slava i druge slave - Pristupljeno 20.11.2021]&lt;/ref&gt;

== Obilježavanje ==

Slava okuplja cijelu porodicu i obično se priprema gozba, uključujući tradicionalna jela: slavski kolač i [[koljivo]]. Na vrhu slavskog kolača (koji je, zapravo, [[hljeb]]), nalazi se znak [[krst]]a, &quot;golubica mira&quot; i ostali simboli vezani za porodicu. Koljivo (ili žito) pravi se od kuhane [[pšenica|pšenice]]. Može da se pripremi na razne načine, ali najčešće sadrži [[orah]]e, oraščiće i/ili [[karanfilić]]e i [[med]]. Pšenica je simbol [[Uskrsnuće|Uskrsnuća]] [[Isus]]ovog i mrtvih članova porodice. U zavisnosti od toga da li slava pada za vrijeme posta, ostatak gozbe ili sadrži životinjske proizvode (mrsna slava) ili ne (posna slava).

Na dan slave, porodica obično ide u [[crkva|crkvu]] i učestvuje u pričešću. Nakon službe u crkvi, u kuću porodice dolazi [[paroh]]. On izvodi kratku službu koja podrazumjeva &quot;svećenje vodice&quot;, slavskog kolača i koljiva, kao i paljenje slavske svijeće. Iako nije obavezno, uobičajeno je da sveštenik osveti kuću i izvede kratki [[parastos]] za umrle rođake.

Najčešće slave su (po novom kalendaru): [[Sveti Nikola]], 19. decembar (Nikoljdan), [[Sveti Georgije]], 6. maj (Đurđevdan), [[Sveti Jovan Krstitelj]], 20. januar (Jovandan), [[Sveti Dimitrije Solunski]], 8. novembar (Mitrovdan), Arhanđel Mihajlo, 21. novembar, [[Sveti Vid]], 28. juni (Vidovdan) i druge.
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Pravoslavlje]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Srbiji]]</text>
      <sha1>t5d9jzigwm89v6jjash3zfwmz9lgfbh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Waterlooa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91455</id>
    <revision>
      <id>3830704</id>
      <parentid>3807798</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:30:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3492" sha1="kqynagl0adba9d89gzkjdffxsbrhhey" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Bitka kod Waterlooa
| dio            = Napoleonovi ratovi
| slika          = [[Datoteka:Wellington at Waterloo Hillingford.jpg|300px]]
| datum          = [[18. juni]] [[1815.]]
| mjesto         = [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]], [[Belgija]]
| rezultat       = Pobjeda Koalicije
| strana1        = {{ZD|FRA}} Prvo francusko carstvo
| strana2        = '''Koalicija'''&lt;br&gt; [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|20px]] [[Pruska]] &lt;br&gt; {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} &lt;br&gt; [[Datoteka:Prinsenvlag.svg|20px]] [[Kraljevina Holandija]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Flagge Preußen - Provinz Hannover.svg|20px]] [[Hannover]]
| komandant1     = [[Napolon Bonaparte]] &lt;br&gt; [[Michel Ney]]
| komandant2     = [[Vojvoda od Wellingtona]] &lt;br&gt; [[Gebhard von Blücher]]
| snaga1         = 72.000 
| snaga2         = 68.000 Britanaca i ostalih saveznika &lt;br&gt; 50.000 Prusa
| žrtve1         = 25.000 ubijenih ili ranjenih &lt;br&gt; 7000 zarobljenih &lt;br&gt; 15.000 nestalih
| žrtve2         = 22.000 ranjenih i ubijenih
}}
'''Bitka kod Waterloo''' (18. juna 1815) posljednja je [[Napoléon Bonaparte|Napoleonova]] bitka u kojoj su britanska i [[pruska]] vojska porazile [[Francuska|Francusku]] u blizini [[Belgija|belgijskog]] sela [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]], što je dovelo do abdikacije Napoleona.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Booth|first=John|url=https://books.google.ba/books?id=9IIBAAAAYAAJ&amp;redir_esc=y|title=The Battle of Waterloo: Containing the Accounts Published by Authority, British and Foreign, and Other Relative Documents, with Circumstantial Details, Previous and After the Battle, from a Variety of Authentic and Original Sources : to which is Added an Alphabetical List of the Officers Killed and Wounded, from 15th to 26th June, 1815, and the Total Loss of Each Regiment|date=1815|publisher=J. Booth|language=en}}&lt;/ref&gt;

Napoleon je nastojeći se vratiti na vlast pobjegao s [[Laba|Elbe]] u februara 1815. Relativno brzo je skupio vojsku u nadi da će pobijediti združene [[Velika Britanija|britanske]], [[Nizozemska|nizozemske]], [[Belgija|belgijske]] i [[Njemačka|njemačke]] snage pod zapovjedništvom vojvode od [[Wellington]]a, te prusku vojsku generala Blüchera. Napoleon je 16. juna napao i porazio pruse kod [[Ligny]]ja, a Britanci su se odgovorili odbijanjem Francuza kod Quarte Brasa prije nego što su se povukli prema [[Bruxelles]]u. Napoleon je 18. juna sa snagama od 72.000 vojnika napao Wellingtonovih 68.000 vojnika. Britanci su se uspješno odupirali sve dok nije došla 61.000 Prusa, koji su napali sa strana te su tako Francuzi bili potučeni. 22. juna Napoleon je potpisao drugu i konačnu [[Abdikacija|abdikaciju]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Waterloo|first=Battle of|url=https://books.google.ba/books?id=SDwIAAAAQAAJ&amp;pg=PR6&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false|title=A short detail of the battle of Waterloo|date=1815|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Jomini|first=Antoine Henri baron de|url=https://books.google.ba/books?id=FVdEAAAAIAAJ&amp;redir_esc=y|title=Political and Military History of the Campaign of Waterloo|date=1864|publisher=Van Nostrand|language=en}}&lt;/ref&gt;

{{Commonscat|Battle of Waterloo}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Historija Belgije]]
[[Kategorija:Historija Francuske]]
[[Kategorija:Bitke]]
[[Kategorija:Francuske bitke|Waterloo]]
[[Kategorija:Vojna historija Njemačke|Waterloo]]
[[Kategorija:Sukobi u 1815.]]
[[Kategorija:1815. u Belgiji]]</text>
      <sha1>kqynagl0adba9d89gzkjdffxsbrhhey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>96181</id>
    <revision>
      <id>3830677</id>
      <parentid>3799246</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:34:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="248" sha1="jk1f9pjprgvax8l2abo57230mcsu5gr" xml:space="preserve">{{mson|Elba}}

* [[Laba]], [[rijeka]] koja protječe kroz [[Češka|Češku]] i [[Njemačka|Njemačku]]
* [[Elba (ostrvo)|Elba]], [[ostrvo]] u [[Italija|Italiji]]
* [[Idris Elba]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[glumac]]

{{višeznačnica}}</text>
      <sha1>jk1f9pjprgvax8l2abo57230mcsu5gr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Hrvatska – Portugal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104752</id>
    <revision>
      <id>3830661</id>
      <parentid>3821537</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:40:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23677-31</username>
        <id>180401</id>
      </contributor>
      <comment>/* Utakmice */ Krivo upisan rezultat, zamjenjeni, broj golova</comment>
      <origin>3830661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6277" sha1="6j2u5husm2uo1i6j23hj7p1xg5tx42u" xml:space="preserve">{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|HRV|veličina=x140px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|POR|veličina=x140px}}
|Broj utakmica              = 10
|Broj pobjeda ekipe 1       = 2
|Broj neriješenih rezultata = 2
|Broj pobjeda ekipe 2       = 6
|Broj datih golova ekipe 1  = 8
|Broj datih golova ekipe 2  = 19
}}

==Utakmice==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 19. juni 1996.
| Lokacija      = [[Nottingham]], [[Engleska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 0–3
| Gost          = {{NOG|POR}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Evropsko prvenstvo 1996.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=History: Croatia 0-3 Portugal {{!}} UEFA EURO 1996 |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/52516--croatia-vs-portugal/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 12. novembar 2005.
| Lokacija      = [[Coimbra]], [[Portugal]]
| Domaćin       = {{NOG-D|POR}}
| Rezultat      = 2–0
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} European Qualifiers 2006 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/82070--portugal-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 10. juni 2013.
| Lokacija      = [[Ženeva]], [[Švicarska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 0–1
| Gost          = {{NOG|POR}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Croatia-Portugal {{!}} European Qualifiers 2014 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2012188--croatia-vs-portugal/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 25. juni 2016.
| Lokacija      = [[Lens]], [[Francuska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 0–1
| Gost          = {{NOG|POR}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=History: Croatia 0-1 Portugal {{!}} UEFA EURO 2016 |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2017998--croatia-vs-portugal/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 5.
| Datum         = 6. septembar 2018.
| Lokacija      = [[Faro]], Portugal
| Domaćin       = {{NOG-D|POR}}
| Rezultat      = 1–1
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} European Qualifiers 2020 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2024390--portugal-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 6.
| Datum         = 5. septembar 2020.
| Lokacija      = [[Porto]], Portugal
| Domaćin       = {{NOG-D|POR}}
| Rezultat      = 4–1
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|Liga nacija 2020/21.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} UEFA Nations League 2021 |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2029991--portugal-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 7.
| Datum         = 17. novembar 2020.
| Lokacija      = [[Split]], [[Hrvatska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 2–3
| Gost          = {{NOG|POR}}
| Takmičenje    = Liga nacija 2020/21.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Croatia-Portugal {{!}} UEFA Nations League 2021 |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030109--croatia-vs-portugal/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 8.
| Datum         = 8. juni 2024.
| Lokacija      = [[Oeiras]], Portugal
| Domaćin       = {{NOG-D|POR}}
| Rezultat      = 1–2
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} European Qualifiers 2024 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2040004--portugal-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 9.
| Datum         = 5. septembar 2024.
| Lokacija      = [[Lisabon]], Portugal
| Domaćin       = {{NOG-D|POR}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2024/2025.|Liga nacija 2024/25.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Portugal-Croatia {{!}} UEFA Nations League 2025 |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040045--portugal-vs-croatia/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 10.
| Datum         = 18. novembar 2024.
| Lokacija      = Split, Hrvatska
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 1–1
| Gost          = {{NOG|POR}}
| Takmičenje    = Liga nacija 2024/25.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Croatia-Portugal {{!}} UEFA Nations League 2025 |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040180--croatia-vs-portugal/ |website=UEFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

== Reference==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&amp;oppo=159 Hrvatska–Portugal] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/47/148/Croatia_vs_Portugal.html Hrvatska–Portugal] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske}}

[[Kategorija:Utakmice hrvatske nogometne reprezentacije|Portugal]]
[[Kategorija:Utakmice portugalske nogometne reprezentacije|Hrvatska]]</text>
      <sha1>6j2u5husm2uo1i6j23hj7p1xg5tx42u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plužine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>107981</id>
    <revision>
      <id>3830587</id>
      <parentid>3827572</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T17:15:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ITZQing</username>
        <id>141637</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8902" sha1="09at4j42m9i1cz8b70zefvleoa4l7b4" xml:space="preserve">{{Drugo_značenje|Plužine (višeznačnica)}}
{{Geokutija naselje u Crnoj Gori
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Plužine
|drugo_ime                     = Плужине
| vrsta                        = grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = Општина Плужине
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Pluzine town.jpg
| opis_slike                   = pogled na Plužine i [[Pivsko jezero]]
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = Coat of Arms of Plužine.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| kanton                       = 
| okrug                        = 
| općina                       = 
| općina1                      =
| općina2                      =
| općina3                      =
| općina4                      =
| općina5                      =
| općina6                      =
| općina7                      =
| općina8                      =
| općina9                      =
| općina10                     =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             =
| širina_stepeni               = 43| širina_minuta = 09| širina_sekundi = 23| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 18| dužina_minuta = 50| dužina_sekundi = 43| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 913
&lt;!-- *** Površina  *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 854
| površina_jedinica            = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 1341
| stanovništvo općina          = 3246
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2011
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = Mijuško Bajagić
| gradonačelnik stranka        = [[Socijalistička narodna partija|SNP]]
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 81435
| pozivni broj                 = + 382 (040)
| autooznaka                   = &lt;tt&gt;PŽ&lt;/tt&gt;
| kod                          =               
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta                        =
| karta_lokacija               = Crna Gora
| tačkapoz_x                   =
| tačkapoz_y                   =
| opis_karte                   =
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = [http://www.pluzine.me/ Općina Plužine]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
[[Datoteka:Manastir Piva 3.jpg|mini|280px|Plužine, srpskopravoslavni Pivski manastir]]
'''Plužine''' ([[Ćirilica|ćir.]] ''Плужине'') su grad i naseljeno mjesto, te sjedište općine u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

== Geografija ==

Nalaze se u sjevernom visokoplaninskom području Crne Gore. Same Plužine leže na obali [[Pivsko jezero|Pivskog jezera]].

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Plužine)}}
Na popisu stanovništva 2011. godine općina Plužine imala je 3.246 stanovnika, od čega u samim Plužinama 1.341.

=== Općina Plužine ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;&gt;Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176&lt;/ref&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Plužine)|2011]]
|-
| 8.030 || 8.952 || 9.164 || 9.078 || 6.254 || 5.247 || 4.272 || 3.246
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine '''Plužine''' koja nije mijenjala granice.''&lt;/small&gt;

===Plužine (naseljeno mjesto)===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;8&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref name=&quot;Knjiga 9 1948&quot;/&gt;
|-
| 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011
|-
| 260 || 259 || 474 || 596 || 730 || 1.458 || 1.494 || 1.341
|-
|}

====Popis 2011.====

{{col-begin|width=75%}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Narodnost''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt; 
|-
|[[Srbi]]
|align=&quot;right&quot;|815 (60,77%)
|-
|[[Crnogorci]]
|align=&quot;right&quot;|426 (31,76%)
|-
|[[Bosanci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Hrvati]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Jugoslaveni]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|[[Slovenci]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|96 (7,15%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|1.341
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Jezik''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Srpski jezik|Srpski]]
|align=&quot;right&quot;|1.045 (77,92%)
|-
|[[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
|align=&quot;right&quot;|220 (16,40%)
|-
|[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,44%)
|-
|[[Bosanski jezik|Bosanski]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|69 (5,14%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|1.341
|}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 2011&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;/&gt; 
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|1.294 (96,49%)
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ostale vjeroispovijesti
|align=&quot;right&quot;|Z
|-
|Ateista
|align=&quot;right&quot;|21 (1,56%)
|-
|Ne želi da se izjasni
|align=&quot;right&quot;|24 (1,78%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|1.341
|}
{{col-end}}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''&lt;/small&gt;

====Raniji popisi====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Plužine
|-
| '''1991'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; || '''2003'''&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt; 
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 1,458
| label1 = [[Crnogorci]] 1,238
| value1 = 84.91
| color1 = #C19A6B
| label2 = [[Srbi]] 186
| value2 = 12.75
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]] 19
| value3 = 1.30
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 5
| value4 = 0.34
| color4 = #228B22
| label5 = [[Albanci]] 4
| value5 = 0.27
| color5 = #4B3621
| label6 = [[Hrvati]] 3
| value6 = 0.20
| color6 = #4169E1
| label7 = [[Slovenci]] 1
| value7 = 0.06
| color7 = #FF55A3
| label8 = region. opr. 2
| value8 = 0.13
| color8 = #66424D
| label9 = -
| value9 = -
| color9 = -
}} 
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 1,494
| label1 = [[Srbi]] 955
| value1 = 63.92
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Crnogorci]] 445
| value2 = 29.78
| color2 = #C19A6B
| label3 = [[Jugoslaveni]] 4
| value3 = 0.26
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Hrvati]] 1
| value4 = 0.06
| color4 = #4169E1
| label5 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 1
| value5 = 0.06
| color5 = #228B22
| label6 = [[Slovenci]] 1
| value6 = 0.06
| color6 = #FF55A3
| label7 = ostali 1
| value7 = 0.06
| color7 = #FFBF00
| label8 = neopredijeljeni 80
| value8 = 5.35
| color8 = #C154C1
| label9 = nepoznato 6
| value9 = 0.40
| color9 = #A2A2D0
}} 
|-
|}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|-
! ''Vjera''
! 1991&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]]
|align=&quot;right&quot;|1.403 (96,22%)
|-
|[[Rimokatolička crkva|Katolička]]
|align=&quot;right&quot;|6 (0,41%)
|-
|[[Islam]]ska
|align=&quot;right&quot;|5 (0,34%)
|-
|[[Protestantizam|Protestantska]]
|align=&quot;right&quot;|1 (0,06%)
|-
|Nije vjernik
|align=&quot;right&quot;|31 (2,12%)
|-
|Nepoznato
|align=&quot;right&quot;|12 (0,82%)
|-
|''ukupno''
|align=&quot;right&quot;|1.458
|}

== Galerija ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;120px&quot;&gt;

Datoteka:Manastir Piva7.jpg|unutrašnjost manastira
Datoteka:Bus station Pluzine.jpg|autobuska stanica
Datoteka:Pivska prehrada, most u obce Pluzine.jpg|most preko [[Pivsko jezero|Pivskog jezera]]
Datoteka:Дурмидор - panoramio (12).jpg|prirodne ljepote planine [[Durmitor]]

&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==

* [[Spisak općina u Crnoj Gori]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat}}

{{Stub-grad-Crna Gora}}
{{Plužine}}
{{Gradovi u Crnoj Gori}}
{{Općine u Crnoj Gori}}

[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Plužine|*]]</text>
      <sha1>09at4j42m9i1cz8b70zefvleoa4l7b4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ibrahim Šehić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142642</id>
    <revision>
      <id>3830625</id>
      <parentid>3604572</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:04:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3830625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9286" sha1="12up6859mm8l91r2xewt3umefqg5siz" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Ibrahim Šehić
| slika                      = Ibrahim Šehić (cropped).png
| punoime                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1988|09|02}}
| rodnigrad                  = [[Rogatica]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| visina                     = 1,90 m
| trenutniklub               = [[Al-Khaleej FC|Al-Khaleej]]
| brojnadrsu                 = 23
| pozicija                   = Golman
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogon            = 
| godine1                    = 2007–2011
| klubovi1                   = [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
| nastupi(golovi)1           = 108 (0)
| godine2                    = 2011–2013
| klubovi2                   = [[Mersin İdmanyurdu|Mersin]]
| nastupi(golovi)2           = 36 (0)
| godine3                    = 2013–2018
| klubovi3                   = [[Qarabağ FK|Qarabağ]]
| nastupi(golovi)3           = 120 (0)
| godine4                    = 2018–2020
| klubovi4                   = [[Erzurumspor FK|Erzurumspor]]
| nastupi(golovi)4           = 66 (0)
| godine5                    = 2020–2023
| klubovi5                   = [[Konyaspor]]
| nastupi(golovi)5           = 95 (0)
| godine6                    = 2023–
| klubovi6                   = [[Al-Khaleej FC|Al-Khaleej]]
| nastupi(golovi)6           = 23 (0)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 2008–2010
| nacionalneekipe1           = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U21|BiH U-21]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 11 (0)
| nacionalnegodine2          = 2010–2024
| nacionalneekipe2           = {{ZD|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 55 (0)
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjiuređaj               = 4. maj 2024
}}
'''Ibrahim Šehić''' (rođen 2. septembra 1988) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesionalni nogometaš i bivši [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ibrahim-sehic/profil/spieler/46252|title=Ibrahim Sehic - player profile 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; Trenutno nastupa za [[Saudijska Arabija|saudijski]] klub [[Al-Khaleej FC|Al-Khaleej]] na poziciji golmana.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==Klupska karijera==
Šehić je svoju profesionalnu nogometnu karijeru počeo u omladinskom timu [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Godine 2008. potpisuje ugovor za prvi tim Željezničara. Nakon prve sezone u Željezničaru, Šehić postaje jedan od najboljih golmana [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Također je bio najmlađi kapiten Željezničara u historiji ovog kluba.

===Mersin İdmanyurdu===
U junu 2011. godine, Šehić za oko pola miliona [[Euro|eura]] prelazi u [[Turska|turski]] klub [[Mersin İdmanyurdu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/sehic-potpisao-za-turski-mersin-idmanyurdu/110621110|title=Željezničaru pola miliona eura? / Šehić potpisao za turski Mersin Idmanyurdu|access-date=20. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20180820234903/https://www.klix.ba/sport/nogomet/sehic-potpisao-za-turski-mersin-idmanyurdu/110621110|archive-date=20. 8. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Potpisao je ugovor na ukupno pet godina, odnosno do ljeta 2016. godine. Svoj debi za Mersin bilježi u utakmici protiv [[Fenerbahçe SK|Fenerbahcea]] u oktobru 2011. godine kada ulazi u igru na početku drugog poluvremena, a meč završava porazom Mersina 2-1.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/spielbericht/index/spielbericht/1143280|title=Mersin Idmanyurdu - Fenerbahce SK, Oct 17, 2011 - Süper Lig - Match sheet {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; U Mersinu ostaje do ljeta 2013. godine, kada se odlučuje na prelazak u [[azerbejdžan]]ski klub [[Qarabağ FK|Qarabag]].

===Qarabag===
U oktobru 2013. godine, Šehić napušta Mersin i kao slobodan igrač prelazi u [[azerbejdžan]]ski klub [[Qarabağ FK|Qarabag]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rogatica.com/index.php/sport/2504-ibrahim-sehic-potpisao-za-qarabag|title=Ibrahim Šehić potpisao za Qarabağ|last=rogatica.com|access-date=20. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20131013220200/http://www.rogatica.com/index.php/sport/2504-ibrahim-sehic-potpisao-za-qarabag|archive-date=13. 10. 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Svoje debi za Qarabag ostvaruje u meču protiv ekipe [[Ravan Baku]]a u novembru 2013. godine koji završava remijem rezultatom 0-0.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ibrahim-sehic/leistungsdaten/spieler/46252/plus/0?saison=2013|title=Ibrahim Sehic - Performance data 13/14 {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Reprezentacija==
Prije [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke A selekcije]] igrao je za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija U21|bosanskohercegovačka mladu U-21]] reprezentaciju u kojoj je bio kapiten. Prvi poziv za A selekciju dobio je u maju 2010. godine, a debitovao je [[17. novembar|17. novembra]] 2010. godine na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Slovačka|Slovačke]] u [[Bratislava|Bratislavi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hercegovina.info/vijesti/sport/nogomet/prijateljski-susret-slovacka-bih-2-3|title=Prijateljski susret: Slovačka - BIH 2:3|website=www.hercegovina.info|access-date=20. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161022095841/http://www.hercegovina.info/vijesti/sport/nogomet/prijateljski-susret-slovacka-bih-2-3|archive-date=22. 10. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tokom svoje reprezentativne karijere bio je rezervni golman seniorske selekcije BIH, dok je prvi golman još uvijek [[Asmir Begović]].

Početkom juna 2016. godine, Šehić je sa reprezentacijom BIH učestvovao na [[Kirin kup]]u u [[Japan]]u. Branio je na dvije utakmice polufinala i finala protiv selekcija [[Danska|Danske]] i [[Japan]]a.&lt;ref name=&quot;transfermarkt.com&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ibrahim-sehic/nationalmannschaft/spieler/46252|title=Ibrahim Sehic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

==Statistika==
===Klubovi===
''Ažurirano: 20. august 2016.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/ibrahim-sehic/leistungsdaten/spieler/46252|title=Ibrahim Sehic - Performance data 16/17 {{!}} Transfermarkt|access-date=20. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Klub
!rowspan=&quot;2&quot;|Sezona
!colspan=&quot;3&quot;|Liga
!colspan=&quot;2&quot;|Kup
!colspan=&quot;2&quot;|Ostalo
!colspan=&quot;2&quot;|UEFA
!colspan=&quot;2&quot;|Ukupno
|-
!Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=6|[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]
|2006/07.
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer Liga]]
|1||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||1||0
|-
|2007/08.
|Premijer Liga
|20||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||20||0
|-
|2008/09.
|Premijer Liga
|29||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||29||0
|-
|2009/10.
|Premijer Liga
|28||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||28||0
|-
|2010/11.
|Premijer Liga
|29||0||4||0||colspan=&quot;2&quot;|–||2||0||35||0
|-
!colspan=2|Ukupno
!107!!0!!4!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–!!2!!0!!113!!0
|-
|rowspan=3|[[Mersin İdmanyurdu|Mersin]]
|2011/12.
|[[Süper Lig]]
|22||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||22||0
|-
|2012/13.
|Süper Lig
|14||0||2||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||16||0
|-
!colspan=2|Ukupno
!36!!0!!2!!0!!colspan=&quot;2&quot;|–!!colspan=&quot;2&quot;|–!!38!!0
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |[[Qarabağ FK|Qarabağ]]
|2013/14.
|[[APL]]
|22||0||3||0||colspan=&quot;2&quot;|–||colspan=&quot;2&quot;|–||25||0
|-
|2014/15.
|APL
|29||0||3||0||colspan=&quot;2&quot;|–||12||0||44||0
|-
|2015/16.
|APL
|32||0||0||0||colspan=&quot;2&quot;|–||12||0||32||0
|-
|2016/17.
|APL
|1
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |–
|4
|0
|5
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno
!84!!0!!6!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!!28!!0!!118!!0
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Karijera ukupno
!227!!0!!12!!0!! colspan=&quot;2&quot; |–!!30!!0!!269!!0
|}

===Reprezentacija===
====Nastupi====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Reprezentacija
!Godina!!Nastupi!!Golovi
|-
| rowspan=&quot;15&quot; |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|2010.
|2
|0
|-
|2011.
|1
|0
|-
|2012.
|0
|0
|-
|2013.
|0
|0
|-
|2014.
|0
|0
|-
|2015.
|0
|0
|-
|2016.
|3
|0
|-
|2017.
|0
|0
|-
|2018.
|12
|0
|-
|2019.
|9
|0
|-
|2020.
|5
|0
|-
|2021.
|8
|0
|-
|2022.
|6
|0
|-
|2023.
|8
|0
|-
|2024.
|1
|0
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Ukupno||55||0
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.footballdatabase.eu/football.joueurs.ibrahim.sehic.111365.en.html Profil] na footballdatabase.eu
*[http://www.transfermarkt.co.uk/en/spieler/46252/sehic-ibrahim/profil.html Profil]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} na transfermarkt.de

{{DEFAULTSORT:Šehić, Ibrahim }}
[[Kategorija:Rođeni 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Željezničara]]
[[Kategorija:Nogometaši Mersin İdmanyurdua]]
[[Kategorija:Nogometni golmani]]</text>
      <sha1>12up6859mm8l91r2xewt3umefqg5siz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:1000 obaveznih članaka proširenje spiska 2</title>
    <ns>4</ns>
    <id>146567</id>
    <revision>
      <id>3830721</id>
      <parentid>3754303</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:03:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="101905" sha1="apqmctv26l8ce65dq783dii8qkkc12g" xml:space="preserve">Wikipedia, [[Wikipedia:1000 članaka|1000 osnovnih članaka]]
'''Radi preglednosti, brišemo naslove napisanih članaka. Za kompletan spisak, pogledati historiju članka.'''
=== Naučnici, pronalazači i matematičari, 179 ===
==== Antičke ličnosti, 16 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Antički, 8||;Antički, 8
|-
| * [[Hypatia|Hypatia]]||([[:en:Hypatia|Hypatia]])
|-
| ||
|-
| ;Srednji vijek, 8||;Srednji vijek, 8
|-
| * [[William Gilbert (astronom)|William Gilbert]]||([[:en:William Gilbert (astronomer)|William Gilbert]])
|-
| * [[Nasir al-Din Tusi|Nasir al-Din Tusi]]||([[:en:Nasir al-Din Tusi|Nasir al-Din Tusi]])
|-
| * [[Shen Kuo]]||([[:en:Shen Kuo]])
|-
|}

==== Fizičari i astronomi, 16 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Rani, moderni, ||;Rani, moderni, 
|-
| ;Moderni, ||;Modern, 
|-
| * [[Johann Balmer|Johann Balmer]]||([[:en:Johann Balmer|Johann Balmer]])
|-
| * [[J. Georg Bednorz|J. Georg Bednorz]]||([[:en:J. Georg Bednorz|J. Georg Bednorz]])
|-
| * [[Nikolay Bogolyubov|Nikolay Bogolyubov]]||([[:en:Nikolay Bogolyubov|Nikolay Bogolyubov]])
|-
| * [[Steven Chu|Steven Chu]]||([[:en:Steven Chu|Steven Chu]])
|-
| * [[John Cockcroft]]||([[:en:John Cockcroft]])
|-
| * [[James Dewar|James Dewar]]||([[:en:James Dewar|James Dewar]])
|-
| * [[Léon Foucault|Léon Foucault]]||([[:en:Léon Foucault|Léon Foucault]])
|-
| * [[Augustin-Jean Fresnel|Augustin-Jean Fresnel]]||([[:en:Augustin-Jean Fresnel|Augustin-Jean Fresnel]])
|-
| * [[Murray Gell-Mann |Murray Gell-Mann]]||([[:en:Murray Gell-Mann |Murray Gell-Mann]])
|-
|-
| 
|-
| * [[Pieter van Musschenbroek|Pieter van Musschenbroek]]||([[:en:Pieter van Musschenbroek|Pieter van Musschenbroek]])
|-
| * [[J. Robert Oppenheimer|J. Robert Oppenheimer]]||([[:en:J. Robert Oppenheimer|J. Robert Oppenheimer]])
|-
| * [[Ilya Prigogine]]||([[:en:Ilya Prigogine]])
|-
| * [[Andrei Sakharov|Andrei Sakharov]]||([[:en:Andrei Sakharov|Andrei Sakharov]])
|-
| * [[Charles Hard Townes]]||([[:en:Charles Hard Townes]])
|-
| * [[Tsung-Dao Lee]]||([[:en:Tsung-Dao Lee]])
|-
| ||
|}

=== Astronomija ===

=== Hemičari,  ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| * [[Joseph Priestley|Joseph Priestley]]||([[:en:Joseph Priestley|Joseph Priestley]])
|-
|}

===  Prirodne nauke, 21 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Louis Agassiz]]||([[:en:Louis Agassiz]])
|-
| * [[John James Audubon|John James Audubon]]||([[:en:John James Audubon|John James Audubon]])
|-
| * [[Casimir Funk|Casimir Funk]]||([[:en:Casimir Funk|Casimir Funk]])
|-
| * [[W. D. Hamilton]]||([[:en:W. D. Hamilton]])
|-
| * [[Stephen Jay Gould]]||([[:en:Stephen J. Gould]])
|-
| ||
|}

=== Biologija, ===

=== Medicina,===

===Izumitelji, 28===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| * [[John Logie Baird|John Logie Baird]]||([[:en:John Logie Baird|John Logie Baird]])
|-
| * [[Emile Berliner|Emile Berliner]]||([[:en:Emile Berliner|Emile Berliner]])
|-
| * [[Gerd Binnig|Gerd Binnig]]||([[:en:Gerd Binnig|Gerd Binnig]])
|-
| * [[Wallace H. Carothers|Wallace H. Carothers]]||([[:en:Wallace H. Carothers|Wallace H. Carothers]])
|-
| * [[Lee De Forest|Lee De Forest]]||([[:en:Lee De Forest|Lee De Forest]])
|-
| * [[Alfred V. du Pont|Alfred V. du Pont]]||([[:en:Alfred V. du Pont|Alfred V. du Pont]])
|-
| * [[George Eastman|George Eastman]]||([[:en:George Eastman|George Eastman]])
|-
| * [[Leo Fender|Leo Fender]]||([[:en:Leo Fender|Leo Fender]])
|-
| * [[Robert Fulton|Robert Fulton]]||([[:en:Robert Fulton|Robert Fulton]])
|-
| * [[Gordon Gould|Gordon Gould]]||([[:en:Gordon Gould|Gordon Gould]])
|-
| * [[Joseph Marie Jacquard|Joseph Marie Jacquard]]||([[:en:Joseph Marie Jacquard|Joseph Marie Jacquard]])
|-
| * [[Charles A. Parsons|Charles A. Parsons]]||([[:en:Charles A. Parsons|Charles A. Parsons]])
|-
| * [[William Shockley|William Shockley]]||([[:en:William Shockley|William Shockley]])
|-
|}

=== Matematičari, 39 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Rani, moderni, 11||;Rani, moderni, 11
|-
| * [[Alexis Clairaut]]||([[:en:Alexis Clairaut]])
|-
| * [[Pierre de Fermat|Pierre de Fermat]]||([[:en:Pierre de Fermat|Pierre de Fermat]])
|-
| ||
|-
| ;Moderni, 28||;Modern, 28
|-
| * [[Vladimir Arnold|Vladimir Arnold]]||([[:en:Vladimir Arnold|Vladimir Arnold]])
|-
| * [[Arthur Cayley]]||([[:en:Arthur Cayley]])
|-
| * [[Alexandre Grothendieck]]||([[:en:Alexandre Grothendieck]])
|-
|
|-
| * [[G. H. Hardy|G. H. Hardy]]||([[:en:G. H. Hardy|G. H. Hardy]])
|-
| * [[Charles Hermite]]||([[:en:Charles Hermite]])
|-
| * [[Carl G. J. Jacobi]]||([[:en:Carl G. J. Jacobi]])
|-
| * [[Sofia Kovalevskaya]]||([[:en:Sofia Kovalevskaya]])
|-
| * [[Leopold Kronecker]]||([[:en:Leopold Kronecker]])
|-
| * [[Siméon Denis Poisson]]||([[:en:Siméon Denis Poisson]])
|-
| * [[Jean-Victor Poncelet]]||([[:en:Jean-Victor Poncelet]])
|-
| * [[James Joseph Sylvester]]||([[:en:James Joseph Sylvester]])
|-
| * [[Karl Weierstrass]]||([[:en:Karl Weierstrass]])
|-
|}

=== Računarski naučnici, 12 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[John George Kemeny|John George Kemeny]]||([[:en:John George Kemeny|John George Kemeny]])
|-
| * [[Jack Kilby|Jack Kilby]]||([[:en:Jack Kilby|Jack Kilby]])
|-
| * [[John George Kemeny|John George Kemeny]]||([[:en:John George Kemeny|John George Kemeny]])
|-
| * [[Herman Hollerith|Herman Hollerith]]||([[:en:Herman Hollerith|Herman Hollerith]])
|-
| 
|-
|}

=== Novinari, 34===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| * [[Nellie Bly]]||([[:en:Nellie Bly]])
|-
| * [[Ed Bradley]]||([[:en:Ed Bradley]])
|-
| * [[David Brinkley]]||([[:en:David Brinkley]])
|-
| * [[Tom Brokaw]]||([[:en:Tom Brokaw]])
|-
| * [[John F. Burns]]||([[:en:John F. Burns]])
|-
| * [[John Chancellor]]||([[:en:John Chancellor]])
|-
| * [[Walter Cronkite]]||([[:en:Walter Cronkite]])
|-
| * [[Robert Fisk]]||([[:en:Robert Fisk]])
|-
| * [[Seymour Hersh]]||([[:en:Seymour Hersh]])
|-
| * [[Hedda Hopper]]||([[:en:Hedda Hopper]])
|-
| * [[John Humphrys]]||([[:en:John Humphrys]])
|-
| * [[Chet Huntley]]||([[:en:Chet Huntley]])
|-
| * [[Marvin Kalb]]||([[:en:Marvin Kalb]])
|-
| * [[Jim Lehrer]]||([[:en:Jim Lehrer]])
|-
| * [[David McCullough]]||([[:en:David McCullough]])
|-
| * [[Robert MacNeil]]||([[:en:Robert MacNeil]])
|-
| * [[Bill Moyers]]||([[:en:Bill Moyers]])
|-
| * [[Edward R. Murrow]]||([[:en:Edward R. Murrow]])
|-
| * [[John Pilger]]||([[:en:John Pilger]])
|-
| * [[Dan Rather]]||([[:en:Dan Rather]])
|-
| * [[Harry Reasoner]]||([[:en:Harry Reasoner]])
|-
| * [[Mike Royko]]||([[:en:Mike Royko]])
|-
| * [[Diane Sawyer]]||([[:en:Diane Sawyer]])
|-
| * [[Eric Sevareid]]||([[:en:Eric Sevareid]])
|-
| * [[Upton Sinclair]]||([[:en:Upton Sinclair]])
|-
| * [[Howard K. Smith]]||([[:en:Howard K. Smith]])
|-
| * [[I.F. Stone]]||([[:en:I.F. Stone]])
|-
| * [[Ida M. Tarbell]]||([[:en:Ida M. Tarbell]])
|-
| * [[Studs Terkel]]||([[:en:Studs Terkel]])
|-
| * [[Hunter Thompson]]||([[:en:Hunter Thompson]])
|-
| * [[Mike Wallace]]||([[:en:Mike Wallace]])
|-
| * [[Barbara Walters]]||([[:en:Barbara Walters]])
|-
| * [[Walter Winchell]]||([[:en:Walter Winchell]])
|-
| * [[Bob Woodward]]||([[:en:Bob Woodward]])
|-
|}
=== Vidovnjaci i mistici, 7 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ||
|-
| * [[Helena Blavatsky]]||([[:en:Helena Blavatsky]])
|-
| * [[Edgar Cayce]]||([[:en:Edgar Cayce]])
|-
| * [[Aleister Crowley]]||([[:en:Aleister Crowley]])
|-
| * [[Jeane Dixon]]||([[:en:Jeane Dixon]])
|-
| 
|-
| * [[Rasputin]]||([[:en:Rasputin]])
|-
| 
|-
|}
=== Sportisti, 263 ===
==== Pojedinačni sportovi, 114 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Atletičari, 20||;
|-
| * [[Roger Bannister]]||([[:en:Roger Bannister]])
|-
| * [[Abebe Bikila]]||([[:en:Abebe Bikila]])
|-
| 
|-
| * [[Mary Decker]]||([[:en:Mary Decker]])
|-
| * [[Hicham El Guerrouj]]||([[:en:Hicham El Guerrouj]])
|-
| * [[Haile Gebrselassie]]||([[:en:Haile Gebrselassie]])
|-
| * [[Bruce Jenner]]||([[:en:Bruce Jenner]])
|-
| * [[Jackie Joyner-Kersee]]||([[:en:Jackie Joyner-Kersee]])
|-
| * [[Kipchoge Keino]]||([[:en:Kipchoge Keino]])
|-
| 
|-
| * [[Bob Mathias]]||([[:en:Bob Mathias]])
|-
| * [[Bobby Joe Morrow]]||([[:en:Bobby Joe Morrow]])
|-
| * [[Edwin Moses]]||([[:en:Edwin Moses]])
|-
| 
|-
| * [[Jesse Owens]]||([[:en:Jesse Owens]])
|-
| * [[Jim Thorpe]]||([[:en:Jim Thorpe]])
|-
| * [[Wilma Rudolph]]||([[:en:Wilma Rudolph]])
|-
| * [[Lasse Virén]]||([[:en:Lasse Virén]])
|-
| * [[Emil Zatopek]]||([[:en:Emil Zatopek]])
|-
| * [[Vasiliy Bubka]]||([[:en:Vasiliy Bubka]])
|-
| ||
|-
| ;Auto trkači, 9||;
|-
| 
|-
| * [[Dale Earnhardt]]||([[:en:Dale Earnhardt]])
|-
| 
|-
| * [[A. J. Foyt]]||([[:en:A. J. Foyt]])
|-
| * [[Richard Petty]]||([[:en:Richard Petty]])
|-

|-
| ||
|-
| ;Bokseri, 9||;Boxing, 9
|-
| 
|-
| * [[Henry Armstrong]]||([[:en:Henry Armstrong]])
|-
| * [[Jack Dempsey]]||([[:en:Jack Dempsey]])
|-
| * [[Ingemar Johansson]]||([[:en:Ingemar Johansson]])
|-
| * [[Sugar Ray Leonard]]||([[:en:Sugar Ray Leonard]])
|-
| * [[Joe Louis]]||([[:en:Joe Louis]])
|-
| * [[Rocky Marciano]]||([[:en:Rocky Marciano]])
|-
| * [[Manny Pacquiao]]||([[:en:Manny Pacquiao]])
|-
| * [[Sugar Ray Robinson]]||([[:en:Sugar Ray Robinson]])
|-
| ||
|-
| ;Biciklisti, 7||;Cycling, 7
|-
| * [[Jacques Anquetil]]||([[:en:Jacques Anquetil]])
|-
| * [[Lance Armstrong]]||([[:en:Lance Armstrong]])
|-
| * [[Fausto Coppi]]||([[:en:Fausto Coppi]])
|-
| * [[Bernard Hinault]]||([[:en:Bernard Hinault]])
|-
| * [[Miguel Indurain]]||([[:en:Miguel Indurain]])
|-
| * [[Greg LeMond]]||([[:en:Greg LeMond]])
|-
| * [[Eddy Merckx]]||([[:en:Eddy Merckx]])
|-
| ||
|-
| ;Ronioci, 1||;Diving, 1
|-
| * [[Greg Louganis]]||([[:en:Greg Louganis]])
|-
| ||
|-
| ;Klizači na ledu, 15||;Figure skating, 15
|-
| * [[Shizuka Arakawa]]||([[:en:Shizuka Arakawa]])
|-
| * [[Brian Boitano]]||([[:en:Brian Boitano]])
|-
| * [[Robin Cousins]]||([[:en:Robin Cousins]])
|-
| * [[Peggy Fleming]]||([[:en:Peggy Fleming]])
|-
| * [[Scott Hamilton (figure skater)|Scott Hamilton]]||([[:en:Scott Hamilton (figure skater)|Scott Hamilton]])
|-
| * [[Dorothy Hamill]]||([[:en:Dorothy Hamill]])
|-
| * [[Sonja Henie]]||([[:en:Sonja Henie]])
|-
| * [[Sarah Hughes]]||([[:en:Sarah Hughes]])
|-
| * [[Ilya Kulik]]||([[:en:Ilya Kulik]])
|-
| * [[Michelle Kwan]]||([[:en:Michelle Kwan]])
|-
| * [[Tara Lipinski]]||([[:en:Tara Lipinski]])
|-
| * [[Axel Paulsen]]||([[:en:Axel Paulsen]])
|-
| * [[Irina Rodnina]]||([[:en:Irina Rodnina]])
|-
| * [[Katarina Witt]]||([[:en:Katarina Witt]])
|-
| * [[Kristi Yamaguchi]]||([[:en:Kristi Yamaguchi]])
|-
| ||
|-
| ;Golferi, 13||;Golf, 13
|-
| * [[Severiano Ballesteros|Seve Ballesteros]]||([[:en:Severiano Ballesteros|Seve Ballesteros]])||
|-
| *[[:Ben Hogan]]) || [[:en:Ben Hogan]]
|-
| * [[Jack Nicklaus]]||([[:en:Jack Nicklaus]])
|-
| * [[Lorena Ochoa]]||([[:en:Lorena Ochoa]])
|-
| * [[Se Ri Pak]]||([[:en:Se Ri Pak]])
|-
| * [[Arnold Palmer]]||([[:en:Arnold Palmer]])
|-
| * [[Gary Player]]||([[:en:Gary Player]])
|-
| * [[Patty Sheehan]]||([[:en:Patty Sheehan]])
|-
| * [[Sam Snead]]||([[:en:Sam Snead]])
|-
| * [[Annika Sörenstam]]||([[:en:Annika Sörenstam]])
|-
| * [[Lee Trevino]]||([[:en:Lee Trevino]])
|-
| * [[Karrie Webb]]||([[:en:Karrie Webb]])
|-
| * [[Tiger Woods]]||([[:en:Tiger Woods]])
|-
| ||
|-
| ;Gimnastičari, 9||;Gymnastics, 9
|-
| * [[Nadia Comaneci]]||([[:en:Nadia Comaneci]])
|-
| * [[Paul Hamm]]||([[:en:Paul Hamm]])
|-
| * [[Olga Korbut]]||([[:en:Olga Korbut]])
|-
| * [[Larissa Latynina]]||([[:en:Larissa Latynina]])
|-
| * [[Lilia Podkopayeva]]||([[:en:Lilia Podkopayeva]])
|-
| * [[Mary Lou Retton]]||([[:en:Mary Lou Retton]])
|-
| * [[Vitaly Scherbo]]||([[:en:Vitaly Scherbo]])
|-
| * [[Ludmilla Tourischeva]]||([[:en:Ludmilla Tourischeva]])
|-
| * [[Elena Zamolodchikova]]||([[:en:Elena Zamolodchikova]])
|-
| ||
|-
| ;Jahači konja, 4||;Horse racing, 4
|-
| * [[Eddie Arcaro]]||([[:en:Eddie Arcaro]])
|-
| * [[Steve Cauthen]]||([[:en:Steve Cauthen]])
|-
| * [[Lester Piggott]]||([[:en:Lester Piggott]])
|-
| * [[Willie Shoemaker]]||([[:en:Willie Shoemaker]])
|-
| ||
|-
| ;Alpski skijaši, 1||;Skiing, alpine, 1
|-
| * [[Jean-Claude Killy]]||([[:en:Jean-Claude Killy]])
|-
| ||
|-
| ;Brzi klizači, 3||;Speed skating, 3
|-
| * [[Bonnie Blair]]||([[:en:Bonnie Blair]])
|-
| * [[Eric Heiden]]||([[:en:Eric Heiden]])
|-
| * [[Johann Olav Koss]]||([[:en:Johann Olav Koss]])
|-
| ||
|-
| ;Plivači, 2||;Swimming, 2
|-
| 
|-
| 
|-
| ||
|-
| ;Tenis, 20||;Tennis, 20
|-
| 
|-
| 
|-
| * [[Boris Becker]]||([[:en:Boris Becker]])
|-
| * [[Don Budge]]||([[:en:Don Budge]])
|-
| * [[Margaret Court]]||([[:en:Margaret Court]])||
|-
|-[[Chris Evert]] ||([[:en:Chris Evert]])
|-
| 
|-
| * [[Althea Gibson]]||([[:en:Althea Gibson]])
|-
| * [[Pancho Gonzales]]||([[:en:Pancho Gonzales]])
|-
| 
|-
| * [[Billie Jean King]]||([[:en:Billie Jean King]])
|-
| * [[Rod Laver]]||([[:en:Rod Laver]])
|-
| * [[John McEnroe]]||([[:en:John McEnroe]])
|-
| 
|-
| * [[Monica Seles]]||([[:en:Monica Seles]])
|-
| * [[Bill Tilden]]||([[:en:Bill Tilden]])
|-
| 
|-
| ||
|-
| ;Višestruki sportovi, 1||;Multiple sports, 1
|-
| * [[Babe Didrikson Zaharias]]||([[:en:Babe Didrikson Zaharias]])
|-
|}

== Timski sportovi, 149 ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ;Nogomet, 23||;Association football, 23
|-
| * [[George Best]]||([[:en:George Best]])
|-
| 
|-
| * [[Kenny Dalglish]]||([[:en:Kenny Dalglish]])
|-
| * [[Alfredo Di Stéfano]]||([[:en:Alfredo Di Stéfano]])
|-
| * [[Eusébio]]||([[:en:Eusébio]])
|-
| 
|-
| * [[Mia Hamm]]||([[:en:Mia Hamm]])
|-
| * [[Sócrates]]||([[:en:Sócrates]])
|-
|
|-
| * [[Lev Yashin]]||([[:en:Lev Yashin]])
|-
| 
|-
| ||
|-
| ;Bejzbol, 51||;Baseball, 51
|-
| * [[Hank Aaron]]||([[:en:Hank Aaron]])
|-
| * [[Cap Anson]]||([[:en:Cap Anson]])
|-
| * [[Yogi Berra]]||([[:en:Yogi Berra]])
|-
| * [[Barry Bonds]]||([[:en:Barry Bonds]])
|-
| * [[Alexander Cartwright]]||([[:en:Alexander Cartwright]])
|-
| * [[Roger Clemens]]||([[:en:Roger Clemens]])
|-
| * [[Roberto Clemente]]||([[:en:Roberto Clemente]])
|-
| * [[Ty Cobb]]||([[:en:Ty Cobb]])
|-
| * [[Eddie Collins]]||([[:en:Eddie Collins]])
|-
| * [[Joe DiMaggio]]||([[:en:Joe DiMaggio]])
|-
| * [[Curt Flood]]||([[:en:Curt Flood]])
|-
| * [[Lou Gehrig]]||([[:en:Lou Gehrig]])
|-
| * [[Bob Gibson]]||([[:en:Bob Gibson]])
|-
| * [[Josh Gibson]]||([[:en:Josh Gibson]])
|-
| * [[Rickey Henderson]]||([[:en:Rickey Henderson]])
|-
| * [[Rogers Hornsby]]||([[:en:Rogers Hornsby]])
|-
| * [[Shoeless Joe Jackson]]||([[:en:Shoeless Joe Jackson]])
|-
| * [[Ban Johnson]]||([[:en:Ban Johnson]])
|-
| * [[Walter Johnson]]||([[:en:Walter Johnson]])
|-
| * [[Sandy Koufax]]||([[:en:Sandy Koufax]])
|-
| * [[Kenesaw Mountain Landis]]||([[:en:Kenesaw Mountain Landis]])
|-
| * [[Connie Mack]]||([[:en:Connie Mack]])
|-
| * [[Greg Maddux]]||([[:en:Greg Maddux]])
|-
| * [[Mickey Mantle]]||([[:en:Mickey Mantle]])
|-
| * [[Christy Mathewson]]||([[:en:Christy Mathewson]])
|-
| * [[Willie Mays]]||([[:en:Willie Mays]])
|-
| * [[John McGraw]]||([[:en:John McGraw]])
|-
| * [[Marvin Miller]]||([[:en:Marvin Miller]])
|-
| * [[Stan Musial]]||([[:en:Stan Musial]])
|-
| * [[Buck O\'Neil]]||([[:en:Buck O\'Neil]])
|-
| * [[Satchel Paige]]||([[:en:Satchel Paige]])
|-
| * [[Albert Pujols]]||([[:en:Albert Pujols]])
|-
| * [[Cal Ripken, Jr.]]||([[:en:Cal Ripken, Jr.]])
|-
| * [[Jackie Robinson]]||([[:en:Jackie Robinson]])
|-
| * [[Pete Rose]]||([[:en:Pete Rose]])
|-
| * [[Branch Rickey]]||([[:en:Branch Rickey]])
|-
| * [[Babe Ruth]]||([[:en:Babe Ruth]])
|-
| * [[Nolan Ryan]]||([[:en:Nolan Ryan]])
|-
| * [[Mike Schmidt]]||([[:en:Mike Schmidt]])
|-
| * [[Tom Seaver]]||([[:en:Tom Seaver]])
|-
| * [[Bud Selig]]||([[:en:Bud Selig]])
|-
| * [[Warren Spahn]]||([[:en:Warren Spahn]])
|-
| * [[Albert Spalding]]||([[:en:Albert Spalding]])
|-
| * [[Tris Speaker]]||([[:en:Tris Speaker]])
|-
| * [[George Steinbrenner]]||([[:en:George Steinbrenner]])
|-
| * [[Casey Stengel]]||([[:en:Casey Stengel]])
|-
| * [[Honus Wagner]]||([[:en:Honus Wagner]])
|-
| * [[John Montgomery Ward]]||([[:en:John Montgomery Ward]])
|-
| * [[Ted Williams]]||([[:en:Ted Williams]])
|-
| * [[Harry Wright]]||([[:en:Harry Wright]])
|-
| * [[Cy Young]]||([[:en:Cy Young]])
|-
| ||
|-
| ;Košarka, 20||;Basketball, 20
|-
| * [[Kareem Abdul-Jabbar]]||([[:en:Kareem Abdul-Jabbar]])
|-
| * [[Red Auerbach]]||([[:en:Red Auerbach]])
|-
| * [[Elgin Baylor]]||([[:en:Elgin Baylor]])
|-
| * [[Larry Bird]]||([[:en:Larry Bird]])
|-
| * [[Wilt Chamberlain]]||([[:en:Wilt Chamberlain]])
|-
| * [[Bob Cousy]]||([[:en:Bob Cousy]])
|-
| * [[Tim Duncan]]||([[:en:Tim Duncan]])
|-
| * [[Julius Erving]]||([[:en:Julius Erving]])
|-
| * [[Phil Jackson]]||([[:en:Phil Jackson]])
|-
| * [[Magic Johnson]]||([[:en:Magic Johnson]])
|-
| * [[Michael Jordan]]||([[:en:Michael Jordan]])
|-
| * [[Jerry Lucas]]||([[:en:Jerry Lucas]])
|-
| * [[Pete Maravich]]||([[:en:Pete Maravich]])
|-
| * [[Shaquille O\'Neal]] ||([[:en:Shaquille O\'Neal]]) 
|-
| * [[Oscar Robertson]]||([[:en:Oscar Robertson]])
|-
| * [[David Robinson (basketball)|David Robinson]]||([[:en:David Robinson (basketball)|David Robinson]])
|-
| * [[Bill Russell]]||([[:en:Bill Russell]])
|-
| * [[Dean Smith]]||([[:en:Dean Smith]])
|-
| * [[Jerry West]]||([[:en:Jerry West]])
|-
| * [[John Wooden]]||([[:en:John Wooden]])
|-
| ||
|-
| ;Kriket, 9||;Cricket, 9
|-
| * [[W. G. Grace]]||([[:en:W. G. Grace]])
|-
| * [[Jack Hobbs]]||([[:en:Jack Hobbs]])
|-
| * [[Donald Bradman]]||([[:en:Donald Bradman]])
|-
| * [[Garfield Sobers]]||([[:en:Garfield Sobers]])
|-
| * [[Viv Richards]]||([[:en:Viv Richards]])
|-
| * [[Brian Lara]]||([[:en:Brian Lara]])
|-
| * [[Shane Warne]]||([[:en:Shane Warne]])
|-
| * [[Muttiah Muralitharan]]||([[:en:Muttiah Muralitharan]])
|-
| * [[Sachin Tendulkar]]||([[:en:Sachin Tendulkar]])
|-
| ||
|-
| ;Američki nogomet,40||;American Football,40
|-
| * [[Sammy Baugh]]||([[:en:Sammy Baugh]])
|-
| * [[Bill Belichick]] ||([[:en:Bill Belichick]]) 
|-
| * [[Bobby Bowden]]||([[:en:Bobby Bowden]])
|-
| * [[Terry Bradshaw]]||([[:en:Terry Bradshaw]])
|-
| * [[Tom Brady]]||([[:en:Tom Brady]])
|-
| * [[Bear Bryant]]||([[:en:Bear Bryant]])
|-
| * [[Jim Brown]]||([[:en:Jim Brown]])
|-
| * [[Paul Brown]]||([[:en:Paul Brown]])
|-
| * [[Dick Butkus]]||([[:en:Dick Butkus]])
|-
| * [[John Elway]]||([[:en:John Elway]])
|-
| * [[Brett Favre]]||([[:en:Brett Favre]])
|-
| * [[Otto Graham]]||([[:en:Otto Graham]])
|-
| * [[Red Grange]]||([[:en:Red Grange]])
|-
| * [[William Heffelfinger]]||([[:en:William Heffelfinger]])
|-
| * [[Don Hutson]]||([[:en:Don Hutson]])
|-
| * [[Dick Lane (American football)]]||([[:en:Dick Lane (American football)]])
|-
| * [[Vince Lombardi]]||([[:en:Vince Lombardi]])
|-
| * [[John Madden]]||([[:en:John Madden]])
|-
| * [[Peyton Manning]]||([[:en:Peyton Manning]])
|-
| * [[Dan Marino]]||([[:en:Dan Marino]])
|-
| * [[Joe Montana]]||([[:en:Joe Montana]])
|-
| * [[Marion Motley]] ||([[:en:Marion Motley]]) 
|-
| * [[Bronko Nagurski]]||([[:en:Bronko Nagurski]])
|-
| * [[Joe Namath]]||([[:en:Joe Namath]])
|-
| * [[Joe Paterno]]||([[:en:Joe Paterno]])
|-
| * [[Walter Payton]]||([[:en:Walter Payton]])
|-
| * [[Jerry Rice]]||([[:en:Jerry Rice]])
|-
| * [[Knute Rockne]]||([[:en:Knute Rockne]])
|-
| * [[Pete Rozelle]]||([[:en:Pete Rozelle]])
|-
| * [[Barry Sanders]]||([[:en:Barry Sanders]])
|-
| * [[Don Shula]]||([[:en:Don Shula]])
|-
| * [[O. J. Simpson]]||([[:en:O. J. Simpson]])
|-
| * [[Emmitt Smith]]||([[:en:Emmitt Smith]])
|-
| * [[Amos Alonzo Stagg]]||([[:en:Amos Alonzo Stagg]])
|-
| * [[Roger Staubach]]||([[:en:Roger Staubach]])
|-
| * [[Lawrence Taylor]]||([[:en:Lawrence Taylor]])
|-
| * [[Emlen Tunnell]]||([[:en:Emlen Tunnell]])
|-
| * [[Johnny Unitas]]||([[:en:Johnny Unitas]])
|-
| * [[Bill Walsh]] ||([[:en:Bill Walsh]]) 
|-
| * [[Reggie White]]||([[:en:Reggie White]])
|-
| ||
|-
| ;Hokej na ledu, 6||;Ice hockey, 6
|-
| * [[Wayne Gretzky]]||([[:en:Wayne Gretzky]])
|-
| * [[Gordie Howe]]||([[:en:Gordie Howe]])
|-
| * [[Bobby Hull]]||([[:en:Bobby Hull]])
|-
| * [[Mario Lemieux]]||([[:en:Mario Lemieux]])
|-
| * [[Bobby Orr]]||([[:en:Bobby Orr]])
|-
| * [[Maurice Richard]]||([[:en:Maurice Richard]])
|-
|}

== Kriminalci, 9 ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
| * [[Charles Manson]]||([[:en:Charles Manson]])
|-
| * [[H. H. Holmes]]||([[:en:H. H. Holmes]])
|-
| * [[Andrei Chikatilo]]||([[:en:Andrei Chikatilo]])
|-
| * [[Gary Ridgway]]||([[:en:Gary Ridgway]])
|-
| * [[Gilles de Rais]]||([[:en:Gilles de Rais]])
|-
|}

== Mitske, legendarne i izmišljene ličnosti/karakteri, 83 ==
=== Ljudi iz mitologije i Antičkih spisa, 24 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ;Abrahamske religije, 7||;Abrahamic religions, 7
|-
| * [[Abraham]]||([[:en:Abraham]])
|-
| * [[Adam]]||([[:en:Adam]])
|-
| * [[Ishmael]]||([[:en:Ishmael]])
|-
| * [[Jacob]]||([[:en:Jacob]])
|-
| * [[Joseph (son of Jacob)]]||([[:en:Joseph (son of Jacob)]])
|-
| * [[Mojsije]]||([[:en:Moses]])
|-
| * [[Noah]]||([[:en:Noah]])
|-
| ||
|-
| ;Kineska mtologija, 1||;Chinese mythology, 1
|-
| * [[Lao Tse]]||([[:en:Laozi]])
|-
| ||
|-
| ;Grčka mitologija, 12||;Greek mythology, 12
|-
| * [[Ahilej]]||([[:en:Achilles]])
|-
| * [[Eneja]]||([[:en:Aeneas]])
|-
| * [[Agamemnon]]||([[:en:Agamemnon]])
|-
| * [[Argonauti]]||([[:en:Argonauts]])
|-
| * [[Herkul]]||([[:en:Hercules]])
|-
| * [[Jason]]||([[:en:Jason]])
|-
| * [[Elektra]]||([[:en:Electra]])
|-
| * [[Medea]]||([[:en:Medea]])
|-
| * [[Odisej]] (Ulysses)||([[:en:Odysseus]]) (Ulysses)
|-
| * [[Edip]]||([[:en:Oedipus]])
|-
| * [[Perzej (mitologija)]]||([[:en:Perseus]])
|-
| * [[Kasandra]]||([[:en:Cassandra]])
|-
| ||
|-
| ;Antički spisi i folklori  Indije, 2||;
|-
| * [[Arjuna]]||([[:en:Arjuna]])
|-
| * [[Rama (hinduizam)]]||([[:en:Rama]])
|-
| ||
|-
| ;Srednjovjekovna evropska mitologija i arturijanske legende, 6||;
|-
| * [[Grendel]]||([[:en:Grendel]])
|-
| * [[Iron John]]||([[:en:Iron John]])
|-
| * [[Kralj Arthur]]||([[:en:King Arthur]])
|-
| * [[Lancelot]]||([[:en:Lancelot]])
|-
| * [[Merlin]]||([[:en:Merlin]])
|-
| * [[Faust]]||([[:en:Faust]])
|-
| ||
|-
|}
==== Karakteri iz zapadnog folklora, 4 ====

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Baba Jaga]]||([[:en:Baba Yaga]])
|-
| * [[Easter Bunny]]||([[:en:Easter Bunny]])
|-
| * [[Santa Claus]] Djed Mraz||([[:en:Santa Claus]])
|-
| * [[Tooth Fairy]]||([[:en:Tooth Fairy]])
|-
| ||
|-
|}
==== Karakteri iz literature i drame, 25 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Aladin]]||([[:en:Aladdin]])
|-
| * [[Frodo Baggins]]||([[:en:Frodo Baggins]])
|-
| * [[Veliki Brat]]||([[:en:Big Brother (Nineteen Eighty-Four)|Big Brother]])
|-
| * [[Leopold Bloom]]||([[:en:Leopold Bloom]])
|-
| * [[James Bond]]||([[:en:James Bond]])
|-
| * [[Juliet Capulet]]||([[:en:Juliet Capulet]])
|-
| * [[The Cat in the Hat]]||([[:en:The Cat in the Hat]])
|-
| * [[Holden Caulfield]]||([[:en:Holden Caulfield]])
|-
| * [[Dorothy Gale]]||([[:en:Dorothy Gale]])
|-
| * [[Gandalf]]||([[:en:Gandalf]])
|-
| * [[Majka Guska]]||([[:en:Mother Goose]])
|-
| * [[Guliver]]||([[:en:Gulliver]])
|-
| * [[Princ Hamlet]]||([[:en:Prince Hamlet]])
|-
| * [[Hansel i Gretel]] Ivica i Marica?||([[:en:Hansel and Gretel]])
|-
| * [[Sherlock Holmes]]||([[:en:Sherlock Holmes]])
|-
| * [[Kurtz (Heart of Darkness)|Kurtz]]||([[:en:Kurtz (Heart of Darkness)|Kurtz]])
|-
| * [[Philip Marlowe]]||([[:en:Philip Marlowe]])
|-
| * [[Romeo Montague]]||([[:en:Romeo Montague]])
|-
| * [[Petar Pan]]||([[:en:Peter Pan]])
|-
| * [[Ebenezer Scrooge]]||([[:en:Ebenezer Scrooge]])
|-
| * [[Winston Smith]]||([[:en:Winston Smith]])
|-
| * [[Sam Spade]]||([[:en:Sam Spade]])
|-
| * [[Svengali]]||([[:en:Svengali]])
|-
| * [[Tri Mušketira]]||([[:en:Three Musketeers]])
|-
| * [[Winnie-the-Pooh]]||([[:en:Winnie-the-Pooh]])
|-
| ||
|}

==== Karakteri iz filma, televizije ili igara, 14 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| * [[Duško Dugouško]] ||([[:en:Bugs Bunny]])
|-
| * [[Daffy Duck]] Patak Dača?||([[:en:Daffy Duck]])
|-
| * [[Darth Vader]]||([[:en:Darth Vader]])
|-
| * [[Paja Patak]]||([[:en:Donald Duck]])
|-
| * [[Grinch]]||([[:en:Grinch]])
|-
| * [[Kermit Žaba]]||([[:en:Kermit the Frog]])
|-
| * [[Erica Kane]]||([[:en:Erica Kane]])
|-
| * [[Kapetan Kirk]]||([[:en:Captain Kirk]])
|-
| * [[Mario]]||([[:en:Mario]])
|-
| * [[Miki Maus]]||([[:en:Mickey Mouse]])
|-
| * [[Victor Newman]]||([[:en:Victor Newman]])
|-
| * [[Harry Potter (lik)|Harry Potter]]||([[:en:Harry Potter (character)|Harry Potter]])
|-
| * [[Luke Skywalker]]||([[:en:Luke Skywalker]])
|-
| * [[Mr. Spock]]||([[:en:Mr. Spock]])
|-
| * [[Astro Boy]]||([[:en:Astro Boy]])
|-
| ||
|}
==== Karakteri iz stripova i modernog folklora, 12 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Buck Rogers]]||([[:en:Buck Rogers]])
|-
| * [[Conan Barbarin]]||([[:en:Conan the Barbarian]])
|-
| * [[Nevjerovatni Hulk]]||([[:en:Incredible Hulk]])
|-
| * [[Rosie the Riveter]]||([[:en:Rosie the Riveter]])
|-
| * [[Spider-Man]]||([[:en:Spider-Man]])
|-
| * [[Tarzan]]||([[:en:Tarzan]])
|-
| * [[Uncle Sam]]||([[:en:Uncle Sam]])
|-
| * [[Uncle Scrooge]]||([[:en:Uncle Scrooge]])
|-
| * [[Wonder Woman]]||([[:en:Wonder Woman]])
|-
|}

== Geografija, 1103 ==
=== Osnove, 13 ===
Radi preglednosti, brišem naslove napisanih članaka. Za kompletan spisak, pogledati historiju članka.

===Fizička geografija, 406 ===
==== Vodene mase, 208 ====
===== Okeani i mora, 69 =====

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Zaliv Baffin]]||([[:en:Baffin Bay]])
|-
| * [[Chukchi more]]||([[:en:Chukchi Sea]])
|-
| * [[Istočno Sibirsko more]]||([[:en:East Siberian Sea]])
|-
| * [[Kara more]]||([[:en:Kara Sea]])
|-
| * [[Laptev more]]||([[:en:Laptev Sea]])
|-
| * [[Sargasko more]]||([[:en:Sargasso Sea]])
|-
| * [[Arafura more]]||([[:en:Arafura Sea]])
|-
| * [[Flores Sea]]||([[:en:Flores Sea]])
|-
| * [[Zaliv Alaska]]||([[:en:Gulf of Alaska]])
|-
| * [[Zaliv California]]||([[:en:Gulf of California]])
|-
| * [[Zaliv Carpentaria]]||([[:en:Gulf of Carpentaria]])
|-
| * [[Java more]]||([[:en:Java Sea]])
|-
| * [[Molucca more]]||([[:en:Molucca Sea]])
|-
| * [[Sulu more]]||([[:en:Sulu Sea]])
|-
| * [[Velika australijska omča]]||([[:en:Great Australian Bight]])
|-
|}

===== Prolazi - tjesnaci, 31 =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| *  [[Bab el Mandeb]]||  ([[:en:Bab el Mandeb]])
|-
| *  [[Bass Strait]]||  ([[:en:Bass Strait]])
|-
| 
|-
| 
|-
| *  [[Cook Strait]]||  ([[:en:Cook Strait]])
|-
| *  [[Davis Strait]]||  ([[:en:Davis Strait]])
|-
| *  [[Denmark Strait]]||  ([[:en:Denmark Strait]])
|-
| *  [[Dardaneli]]||  ([[:en:Dardanelles]])
|-
| *  [[Strait of Dover]]||  ([[:en:Strait of Dover]])
|-
| *  [[Drake Passage]]||  ([[:en:Drake Passage]])
|-
| *  [[English Channel]]||  ([[:en:English Channel]])
|-
| *  [[Straits of Florida]]||  ([[:en:Straits of Florida]])
|-
| *  [[Strait of Gibraltar]]||  ([[:en:Strait of Gibraltar]])
|-
| *  [[Strait of Hormuz]]||  ([[:en:Strait of Hormuz]])
|-
| *  [[Hudson Strait]]||  ([[:en:Hudson Strait]])
|-
| *  [[Kara Strait]]||  ([[:en:Kara Strait]])
|-
| *  [[Kattegat]]||  ([[:en:Kattegat]])
|-
| *  [[Korea Strait]]||  ([[:en:Korea Strait]])
|-
| *  [[Strait of Magellan]]||  ([[:en:Strait of Magellan]])
|-
| *  [[Makassar Strait]]||  ([[:en:Makassar Strait]])
|-
| *  [[Strait of Malacca]]||  ([[:en:Strait of Malacca]])
|-
| *  [[Mozambique Channel]]||  ([[:en:Mozambique Channel]])
|-
| *  [[Strait of Otranto]]||  ([[:en:Strait of Otranto]])
|-
| *  [[Palk strait]]||  ([[:en:Palk strait]])
|-
| *  [[Skagerrak]]||  ([[:en:Skagerrak]])
|-
| *  [[Sunda Strait]]||  ([[:en:Sunda Strait]])
|-
| *  [[Taiwan Strait]]||  ([[:en:Taiwan Strait]])
|-
| *  [[Strait of Tartary]]||  ([[:en:Strait of Tartary]])
|-
| *  [[Torres Strait]]||  ([[:en:Torres Strait]])
|-
| *  [[Tsugaru Strait]]||  ([[:en:Tsugaru Strait]])
|-
| *  [[Yucatán Channel]]||  ([[Yucatán Channel]])
|-
|}
===== Rijeke, 70 =====
======Afrika, 12======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[rijeka Kasai]]||([[:en:Kasai River|Kasai]])
|-
| * [[rijeka Ubangi]]||([[:en:Ubangi River|Ubangi]])
|-
| * [[Limpopo Rijeka|Limpopo]]||([[:en:Limpopo River|Limpopo]])
|-
| * [[Orange (rijeka)]]||([[:en:Orange River]])
|-
| * [[rijeka Senega|Senegal]]||([[:en:Senegal River|Senegal]])
|-
| * [[Zambezi]] ||([[:en:Zambezi]]) 
|-
| ||
|-
|}

======Sjeverna Amerika, 9======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *[[Colorado (rijeka)|Colorado]]||([[Colorado River|Colorado]])
|-
| *[[Columbia River|Columbia]]||([[Columbia River|Columbia]])
|-
| *[[Mackenzie (rijeka)|Mackenzie]]||([[Mackenzie River|Mackenzie]])
|-
| *[[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]||([[Mississippi River|Mississippi]])
|-
| *[[Missouri (rijeka)|Missouri]]||([[Missouri River|Missouri]])
|-
| *[[Ohio (rijeka)|Ohio]]||([[Ohio River|Ohio]])
|-
| *[[Rio Grande]]||([[Rio Grande]])
|-
| *[[St. Lawrence (rijeka)|St. Lawrence]]||([[St. Lawrence River|St. Lawrence]])
|-
| *[[Yukon (rijeka)|Yukon]]||([[Yukon River|Yukon]])
|-
|}

======Južna Amerika, 9======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *[[Amazon]]||  ([[:en:Amazon River|Amazon]])
|-
| *[[Madeira (rijeka)|Madeira]]||  ([[:en:Madeira river|Madeira]])
|-
| *[[Rio Negro (Amazon)|Rio Negro]]||  ([[:en:Rio Negro (Amazon)|Rio Negro]])
|-
| *[[Tocantins (rijeka)|Tocantins]]||  ([[:en:Tocantins River|Tocantins]])
|-
| *[[Magdalena (rijeka)|Magdalena]]||  ([[:en:Magdalena River|Magdalena]])
|-
| *[[Orinoco]]||  ([[:en:Orinoco River|Orinoco]])
|-
| *[[Paraná (rijeka)|Paraná]]||  ([[:en:Paraná River|Paraná]])
|-
| *[[Uruguay (rijeka)|Uruguay]]||  ([[:en:Uruguay River|Uruguay]])
|-
| *[[São Francisco (rijeka)|São Francisco]]||  ([[:en:São Francisco River|São Francisco]])
|-
|}

======Azija, 27======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Yangtze|Yangtze]]||([[:en:Yangtze River|Yangtze]])
|-
| * [[Žuta rijeka]] (Huang He)||([[:en:Yellow River]]) (Huang He)
|-
| * [[Mekong]]||([[:en:Mekong River]])
|-
| * [[Lena]]||([[:en:Lena River]])
|-
| * [[Jenisej]]||([[:en:Yenisei River]])
|-
| * [[Angara]]||([[:en:Angara River]])
|-
| * [[Ob]]||([[:en:Ob River]])
|-
| * [[Irtiš]]||([[:en:Irtysh River]])
|-
| * [[Ind (rijeka)|Ind]]||([[:en:Indus River]])
|-
| * [[Brahmaputra]]||([[:en:Brahmaputra River]])
|-
| * [[Amur]]||([[:en:Amur River]])
|-
| * [[Sungari (rijeka)|Sungari]]||([[:en:Sungari River]])
|-
| * [[Eufrat|rijeka Eufrat]]||([[:en:Euphrates|Euphrates River]])
|-
| * [[Amu Darya]]||([[:en:Amu Darya]])
|-
| * [[Ganges]]||([[:en:Ganges River]])
|-
| * [[Yamuna]]||([[:en:Yamuna]])
|-
| * [[Salween (rijeka)|Salween]]||([[:en:Salween River]])
|-
| * [[Ural (rijeka)|Ural]]||([[:en:Ural River]])
|-
| * [[Syr Darya]]||([[:en:Syr Darya]])
|-
| * [[Irrawaddy]]||([[:en:Irrawaddy River]])
|-
| * [[Kolima]]||([[:en:Kolyma River]])
|-
| * [[Biserna rijeka]]||([[:en:Pearl River (China)|Pearl River]])
|-
| * [[Tigris|Tigris (rijeka)|]]||([[:en:Tigris|Tigris River]])
|-
| * [[Indigirka (rijeka)|Indigirka]]||([[:en:Indigirka River]])
|-
| * [[Godavari (rijeka)|Godavari]]||([[:en:Godavari River]])
|-
| * [[Krishna (rijeka)|Krishna]]||([[:en:Krishna River]])
|-
| * [[Liao (rijeka)|Liao]]||([[:en:Liao River]])
|-
|}

====== Evropa, 12 ======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Volga]]||([[:en:Volga River|Volga]])
|-
| * [[Dunav]]||([[:en:Danube]])
|-
| * [[Dnjepar]]||([[:en:Dnieper River|Dnieper]])
|-
| * [[Don (rijeka)| (Rusija)|Don]]||([[:en:Don River (Russia)|Don]])
|-
| * [[Pečora (rijeka)|Pečora]]||([[:en:Pechora River]])
|-
| * [[Sjeverna Dvina (rijeka)|Sjeverna Dvina]]||([[:en:Northern Dvina River|Northern Dvina]])
|-
| * [[Rajna]]||([[:en:Rhine]])
|-
| * [[Laba|Elba]]||([[:en:Elbe]])
|-
| * [[Visla]]||([[:en:Vistula River|Vistula]])
|-
| * [[Tagus]]||([[:en:Tagus]])
|-
| * [[Daugava (rijeka)|Daugava]]||([[:en:Daugava River|Daugava]])
|-
| * [[Loara]]||([[:en:Loire (river)|Loire]])
|-
|}

======Okeanija, 1======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Murray]]||([[:en:Murray River]])
|-
|}

===== Jezera, 38 =====
======Afrika, 8======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Afrička velika jezera]]||([[:en:African Great Lakes]])
|-
| * [[Viktorijino jezero]]||([[:en:Lake Victoria]])
|-
| * [[Jezero Tanganjika]]||([[:en:Lake Tanganyika]])
|-
| * [[Jezero Malawi]]||([[:en:Lake Malawi]])
|-
| * [[Jezero Turkana]]||([[:en:Lake Turkana]])
|-
| * [[Albertovo jezero]]||([[:en:Lake Albert (Africa)|Albert]])
|-
| * [[Jezero Mweru]]||([[:en:Lake Mweru]])
|-
| * [[Jezero Chad]]||([[:en:Lake Chad]])
|-
|}

======Sjeverna Amerika, 10======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Velika jezera]]||([[:en:Great Lakes]])
|-
| * [[Lake Superior|Superior]]||([[:en:Lake Superior|Superior]])
|-
| * [[Jezero Michigan]]||([[:en:Lake Michigan|Michigan]])
|-
| * [[Lake Huron|Huron]]||([[:en:Lake Huron|Huron]])
|-
| * [[Lake Erie|Erie]]||([[:en:Lake Erie|Erie]])
|-
| * [[Ontario (jezero)]]||([[:en:Lake Ontario|Ontario]])
|-
| * [[Great Bear Lake]]||([[:en:Great Bear Lake]])
|-
| * [[Great Slave Lake]]||([[:en:Great Slave Lake]])
|-
| * [[Lake Winnipeg]]||([[:en:Lake Winnipeg]])
|-
| * [[Lake Nicaragua]]||([[:en:Lake Nicaragua]])
|-
|}
======Južna Amerika, 2======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Lake Maracaibo]]||([[:en:Lake Maracaibo]])
|-
| * [[Titicaca jezero]]||([[:en:Lake Titicaca]])
|-
|}
======Antarktik, 1======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Jezero Vostok]]||([[:en:Lake Vostok]])
|-
|}
======Azija, 11======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Kaspijsko jezero]]||([[:en:Caspian Sea]])
|-
| * [[Bajkalsko jezero]]||([[:en:Lake Baikal]])
|-
| * [[Jezero Balkhash]]||([[:en:Lake Balkhash]])
|-
| * [[Issyk-Kul]]||([[:en:Issyk-Kul]])
|-
| * [[Jezero Urmia]]||([[:en:Lake Urmia]])
|-
| * [[Van (jezero)]]||([[:en:Lake Van]])
|-
| * [[Qinghai Jezero]]||([[:en:Qinghai Lake]])
|-
| * [[Khanka Jezero]]||([[:en:Khanka Lake]])
|-
| * [[Poyang Jezero]]||([[:en:Poyang Lake]])
|-
| * [[Aralsko more]]||([[:en:Aral Sea]])
|-
| * [[Mrtvo more]]||([[:en:Dead Sea]])
|-
|}

======Evropa, 5======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Lake Ladoga|Ladoga]]||([[:en:Lake Ladoga|Ladoga]])
|-
| * [[Lake Onega|Onega]]||([[:en:Lake Onega|Onega]])
|-
| * [[Vänern]]||([[:en:Vänern]])
|-
| * [[Saimaa]]||([[:en:Saimaa]])
|-
| * [[Lake Peipsi-Pihkva|Peipus]] ||([[:en:Lake Peipsi-Pihkva|Peipus]]) 
|-
|}
======Okeanija, 1======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Jezero Eyre]]||([[:en:Lake Eyre]])
|-
|}

==== Ostrva, 67 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|}
===== Afrika, 2 =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *[[Mascarene Islands]]||([[Mascarene Islands]])
|-
| *[[Zanzibar]]||([[Zanzibar]])
|-
|}
===== Americas, 20 =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Central America and Caribbean, 4||;Central America and Caribbean, 4
|-
| * [[Antili]]||([[:en:Antilles]])
|-
| 
|-
|
|-
| ;North America, 14||;North America, 14
|-
| 
|-
| * [[Canadian Arctic Archipelago]]||([[:en:Canadian Arctic Archipelago]])
|-
| * [[Queen Elizabeth Islands]]||([[:en:Queen Elizabeth Islands]])
|-
| * [[Ellesmere Island]]||([[:en:Ellesmere Island]])
|-
| * [[Devon Island]]||([[:en:Devon Island]])
|-
| 
|-
| * [[Victoria Island (Canada)|Victoria Island]]||([[:en:Victoria Island (Canada)|Victoria Island]])
|-
| * [[Axel Heiberg Island]]||([[:en:Axel Heiberg Island]])
|-
| * [[Melville Island]]||([[:en:Melville Island]])
|-
| * [[Southampton Island]]||([[:en:Southampton Island]])
|-
| * [[Prince of Wales Island]]||([[:en:Prince of Wales Island]])
|-
| * [[Vancouver ostrvo]]||([[:en:Vancouver Island]])
|-
| ;South America, 5||;South America, 5
|-
| 
|-
| * [[Marajó]]||([[:en:Marajó]])
|-
| * [[Falklandska ostrva]]||([[:en:Falkland Islands]])
|-
|}
=====Azija, 22 =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Severnaya Zemlya]]||([[:en:Severnaya Zemlya]])
|-
| * [[New Siberian Islands]]||([[:en:New Siberian Islands]])
|-
| * [[Taiwan]]||([[:en:Taiwan]])
|-
| * [[Hainan ostrvo]]||([[:en:Hainan Island]])
|-
|}

=====Europe, 12 =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| 
|-
|
|-
| * [[Severny Island]]||([[:en:Severny Island]])
|-
| * [[Yuzhny Island]]||([[:en:Yuzhny Island]])
|-
| * [[Spitsbergen]]||([[:en:Spitsbergen]])
|-
| 
|-
| * [[Franz Josef Land]]||([[:en:Franz Josef Land]])
|-
| 
|-
|}
=====Okeanija, 5=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[New Britain]]||([[:en:New Britain]])
|-
|
|-
| * [[North Island]]||([[:en:North Island]])
|-
| * [[South Island]]||([[:en:South Island]])
|-
| 
|-
| ||
|-
| =====Antarktik, 1=====
|-
| 
|-
|}
==== Poluostrva, 24 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;Africa, 1||;Africa, 1
|-
| * [[Rog Afrike]]||([[:en:Horn of Africa]])
|-
| ||
|-
| ;Americas, 4||;Americas, 4
|-
| * [[Baja California poluostrvo]]||([[:en:Baja California peninsula]])
|-
| * [[Alaska poluostrvo]]||([[:en:Alaska Peninsula]])
|-
| * [[Labrador poluostrvo]]||([[:en:Labrador Peninsula]])
|-
| * [[Yucatan (poluostrvo)]]||([[:en:Yucatán Peninsula]])
|-
| ||
|-
| ;Azija, 11||;Asia, 11
|-
| * [[Indian subcontinent]]||([[:en:Indian subcontinent]])
|-
| * [[Anadolija]]||([[:en:Anatolia]])
|-
| * [[Arapsko poluostrvo]]||([[:en:Arabian Peninsula]])
|-
| * [[Indokina]]||([[:en:Indochina]])
|-
| * [[Korejsko poluostrvo]]||([[:en:Korean Peninsula]])
|-
| * [[Malajsko poluostrvo]]||([[:en:Malay Peninsula]])
|-
| * [[Chukchi poluostrvo]]||([[:en:Chukchi Peninsula]])
|-
| * [[Kamčatka]]||([[:en:Kamchatka Peninsula]])
|-
| * [[Sinaj]]||([[:en:Sinai Peninsula]])
|-
| * [[Taymyr poluostrvo]]||([[:en:Taymyr Peninsula]])
|-
| * [[Yamal poluostrvo]]||([[:en:Yamal Peninsula]])
|-
| ;Evropa, 6||;Europe, 6
|-
| * [[Balkan]]||([[:en:Balkans]])
|-
| * [[Iberijsko poluostrvo]]||([[:en:Iberian Peninsula]])
|-
| * [[Italijansko poluostrvo]]||([[:en:Italian Peninsula]])
|-
| * [[Fennoscandia]]||([[:en:Fennoscandia]])
|-
| * [[Kola poluostrvo]]||([[:en:Kola Peninsula]])
|-
| * [[Skandinavsko poluostrvo]]||([[:en:Scandinavian Peninsula]])
|-
| ;Okeanija, 1||;Oceania, 1
|-
| * [[Cape York poluostrvo]]||([[:en:Cape York Peninsula]])
|-
| ;Antarktik, 1||;Antarctica, 1
|-
| * [[Antarktičko poluostrvo]]||([[:en:Antarctic Peninsula]])
|-
|}
==== Reljef zemlje, 63 ====
=====Afrika, 5=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Atlas Planine]]||([[:en:Atlas Mountains]])
|-
| * [[Drakensberg]]||([[:en:Drakensberg]])
|-
| * [[Etiopsko gorovito zemljište]]||([[:en:Ethiopian Highlands]])
|-
| * [[Great Rift Valley]]||([[:en:Great Rift Valley]])
|-
| * [[Kilimandžaro]]||([[:en:Mount Kilimanjaro]])
|-
|}

=====Amerike, 18=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Američki kordiljeri]]||([[:en:American Cordillera]])
|-
| ||
|-
| ;Sjeverna Amerika, 13||;North America, 13
|-
| * [[Adirondack Planine]]||([[:en:Adirondack Mountains]])
|-
| * [[Appalachian Planine]]||([[:en:Appalachian Mountains]])
|-
| * [[Black Hills]]||([[:en:Black Hills]])
|-
| * [[Kanadski Štit]]||([[:en:Canadian Shield]])
|-
| * [[Grand Canyon]]||([[:en:Grand Canyon]])
|-
| * [[Interior Plains]]||([[:en:Interior Plains]])
|-
| * [[Velika nizija]]||([[:en:Great Plains]])
|-
| * [[Zapadni Kordiljeri (Sjeverna Amerika)|Western Cordillera]]||([[:en:Western Cordillera (North America)|Western Cordillera]])
|-
| *[[Basin and Range Province]]||([[Basin and Range Province]])
|-
| *[[Columbia Visoravan]]||([[Columbia Plateau]])
|-
| * [[Pacific Coast Ranges]]||([[:en:Pacific Coast Ranges]])
|-
| * [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevada]]||([[:en:Sierra Nevada (US)|Sierra Nevada]])
|-
| * [[Stjenovite planine]]||([[:en:Rocky Mountains]])
|-
| ;Južna Amerika, 4||;South America, 4
|-
| * [[Andi]]||([[:en:Andes]])
|-
| * [[Altiplano]]||([[:en:Altiplano]])
|-
| * [[Brazilian Highlands]]||([[:en:Brazilian Highlands]])
|-
| * [[Guiana Highlands]]||([[:en:Guiana Highlands]])
|-
|}

=====Azija, 27=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Central Azija, Caucasus, Iran, Afghanistan, 7||;Central Azija, Caucasus, Iran, Afghanistan, 7
|-
| * [[Iranska visoravan]]||([[:en:Iranian plateau]])
|-
| * [[Zagros Mountains]]||([[:en:Zagros Mountains]])
|-
| * [[Hindu Kush|Hindu Kush Mountains]]||([[:en:Hindu Kush|Hindu Kush Mountains]])
|-
| * [[Caucasus Mountains]]||([[:en:Caucasus Mountains]])
|-
| * [[Tian Shan]]||([[:en:Tian Shan]])
|-
| * [[Alborz Mountains]]||([[:en:Alborz Mountains]])
|-
| * [[Turan Depression]]||([[:en:Turan Depression]])
|-
| ||
|-
| ;Eastern Azija, 5||;Eastern Asia, 5
|-
| * [[North China Plain]]||([[:en:North China Plain]])
|-
| * [[Tibetan Plateau]]||([[:en:Tibetan Plateau]])
|-
| * [[Kunlun Mountains]]||([[:en:Kunlun Mountains]])
|-
| * [[Yunnan-Guizhou Plateau]]||([[:en:Yunnan-Guizhou Plateau]])
|-
| * [[Mongolian Plateau]]||([[:en:Mongolian Plateau]])
|-
| ||
|-
| ;Northern Azija, 6||;Northern Asia, 6
|-
| * [[West Siberian Plain]]||([[:en:West Siberian Plain]])
|-
| * [[Central Siberian Plateau]]||([[:en:Central Siberian Plateau]])
|-
| * [[Altai Mountains]]||([[:en:Altai Mountains]])
|-
| * [[Sayan Mountains]]||([[:en:Sayan Mountains]])
|-
| * [[Verkhoyansk Range]]||([[:en:Verkhoyansk Range]])
|-
| * [[Sikhote-Alin]]||([[:en:Sikhote-Alin]])
|-
| ||
|-
| ;Southern Asia, 6||;Southern Asia, 6
|-
| * [[Deccan Plateau]]||([[:en:Deccan Plateau]])
|-
| * [[Himalaji]]||([[:en:Himalayas]])
|-
| * [[Mount Everest]]||([[:en:Mount Everest]])
|-
| * [[Karakoram]]||([[:en:Karakoram]])
|-
| * [[Indo-Gangetic Plain]]||([[:en:Indo-Gangetic Plain]])
|-
| * [[Western Ghats]]||([[:en:Western Ghats]])
|-
| ||
|-
| ;Southeastern Asia, 0||;Southeastern Asia, 0
|-
| ||
|-
| ;Western Asia, 3||;Western Asia, 3
|-
| * [[Pontic Mountains]]||([[:en:Pontic Mountains]])
|-
| * [[Taurus Mountains]]||([[:en:Taurus Mountains]])
|-
| * [[Najd|Arabian plateau]]||([[:en:Najd|Arabian plateau]])
|-
| ||
|-
| =====Evropa, 9=====
|-
| * [[Alpi]]||([[:en:Alps]])
|-
| * [[Apenini]]||([[:en:Apennine Mountains]])
|-
| * [[Balkan (planina)]]||([[:en:Balkan Mountains]])
|-
| * [[Karpati]]||([[:en:Carpathian Mountains]])
|-
| * [[East European Plain]]||([[:en:East European Plain]])
|-
| * [[North European Plain]]||([[:en:North European Plain]])
|-
| * [[Pirineji]]||([[:en:Pyrenees]])
|-
| * [[Scandinavian Mountains]]||([[:en:Scandinavian Mountains]])
|-
| * [[Ural (planina)]]||([[:en:Ural Mountains]])
|-
| ||
|-
| =====Okeanija, 3=====
|-
| * [[Great Dividing Range]]||([[:en:Great Dividing Range]])
|-
| *[[Južni Alpi]]||([[Southern Alps]])
|-
| * [[Zapadni plato]]||([[:en:Western Plateau]])
|-
| ||
|-
| =====Antarktik, 1=====
|-
| * [[Transantarktičke planine]]||([[:en:Transantarctic Mountains]])
|-
|}
==== Okeansko dno, 11 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Mid-Ocean Ridge]]||([[:en:Mid-Ocean Ridge]])
|-
| * [[American-Antarctic Ridge]]||([[:en:American-Antarctic Ridge]])
|-
| * [[Chile Rise]]||([[:en:Chile Rise]])
|-
| * [[East Pacific Rise]]||([[:en:East Pacific Rise]])
|-
| * [[Gakkel Ridge]]||([[:en:Gakkel Ridge]])
|-
| * [[Mid-Atlantic Ridge]]||([[:en:Mid-Atlantic Ridge]])
|-
| * [[Pacific–Antarctic Ridge]]||([[:en:Pacific–Antarctic Ridge]])
|-
| * [[Central Indian Ridge]]||([[:en:Central Indian Ridge]])
|-
| * [[Southeast Indian Ridge]]||([[:en:Southeast Indian Ridge]])
|-
| * [[Southwest Indian Ridge]]||([[:en:Southwest Indian Ridge]])
|-
| * [[Marijanska brazda]]||([[:en:Mariana Trench]])
|-
|}
==== Biomi, 33 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Tundra]]||([[:en:Tundra]])
|-
| * [[Heathland]]||([[:en:Heathland]])
|-
| ;Šume, 6||;Forests, 6
|-
|)
|-
| * [[Mješovita šuma]]||([[:en:Mixed forest]])
|-
| ;Grasslands, 10||;Grasslands, 10
|-
| * [[Travnjaci]]||([[:en:Grassland]])
|-
| * [[Cerrado]]||([[:en:Cerrado]])
|-
| * [[Polje (poljoprivreda)]]||([[:en:Field (agriculture)]])
|-
| * [[Ljanosi]]||([[:en:Llanos]])
|-
| * [[Livada]]||([[:en:Meadow]])
|-
| * [[Pampa]]||([[:en:Pampa]])
|-
| 
|-
| ;Pustinje, 11||;Deserts, 11
|-
| 
|-
| * [[Arapska pustinja]]||([[:en:Arabian Desert]])
|-
| * [[Kalahari (pustinja)]]||([[:en:Kalahari Desert]])
|-
| 
|-
| * [[Patagonija (pustinja)]]||([[:en:Patagonian Desert]])
|-
| * [[Great Basin (pustinja)]]||([[:en:Great Basin Desert]])
|-
| ;Močvare, 4||;Wetlands, 4
|-
| * [[Vlažno područje]]||([[:en:Wetland]])
|-
| * [[Šumovito vlažno područje]]||([[:en:Swamp]])
|-
| * [[Močvara]]||([[:en:Marsh]])
|-
| * [[Tresetište]]||([[:en:Bog]])
|-
|}
=== Gradovi, 420 ===

==== Afrika, 68 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Sjeverna Afrika, 19||;Northern Africa, 19
|-
| * [[Tunis]]||([[:en:Tunis]])
|-
| * [[Tripoli]]||([[:en:Tripoli]])
|-
| ||
|-
| ;;Alžir, 3 ||;;Algeria, 3 
|-
| * [[Alžir (grad)]]||([[:en:Algiers]])
|-
| * [[Oran]]||([[:en:Oran]])
|-
| * [[Constantine, Alžir|Constantine]]||([[:en:Constantine, Algeria|Constantine]])
|-
| ||
|-
| ;;Egipat, 7||;;Egypt, 7
|-
| * [[Kairo]]||([[:en:Cairo]])
|-
| * [[Aleksandrija]]||([[:en:Alexandria]])
|-
| * [[Giza]]||([[:en:Giza]])
|-
| * [[Damietta]]||([[:en:Damietta]])
|-
| * [[Luxor]]||([[:en:Luxor]])
|-
| * [[Asyut]]||([[:en:Asyut]])
|-
| * [[Asuan]]||([[:en:Aswan]])
|-
| ||
|-
| ;;Maroko
|-
| 
|-
| ||
|-
| ;;Sudan, 3||;;Sudan, 3
|-
| 
|-
| * [[Omdurman]]||([[:en:Omdurman]])
|-
| * [[Port Sudan]]||([[:en:Port Sudan]])
|-
| ||
|-
| ;Centralna Afrika, 8||;Central Africa, 8
|-
| * [[Brazzaville]]||([[:en:Brazzaville]])
|-
| * [[Luanda]]||([[:en:Luanda]])
|-
| * [[N'Djamena]]||([[:en:Ndjamena]])
|-
| ||
|-
| ;;Kamerun, 2
|-
| * [[Douala]]||([[:en:Douala]])
|-
| * [[Yaoundé]]||([[:en:Yaounde]])
|-
| ||
|-
| ;;Demokratska republika Kongo, 3||;;Democratic Republic of the Congo, 3
|-
| * [[Kinshasa]]||([[:en:Kinshasa]])
|-
| * [[Lubumbashi]]||([[:en:Lubumbashi]])
|-
| * [[Mbuji-Mayi]]||([[:en:Mbuji-Mayi]])
|-
| ||
|-
| ;Istočna Afrika, 16||;Eastern Africa, 16
|-
| * [[Antananarivo]]||([[:en:Antananarivo]])
|-
| * [[Asmara]]||([[:en:Asmara]])
|-
| * [[Harare]]||([[:en:Harare]])
|-
| * [[Kampala]]||([[:en:Kampala]])
|-
| * [[Kigali]]||([[:en:Kigali]])
|-
| * [[Lilongwe]]||([[:en:Lilongwe]])
|-
| * [[Lusaka]]||([[:en:Lusaka]])
|-
| * [[Mogadishu]]||([[:en:Mogadishu]])
|-
| ||
|-
| ;;Etiopija, 2
|-
| * [[Adis Abeba]]||([[:en:Addis Ababa]])
|-
| * [[Dire Dawa]]||([[:en:Dire Dawa]])
|-
| ||
|-
| ;;Kenija, 2||;;Kenya, 2
|-
| * [[Nairobi]]||([[:en:Nairobi]])
|-
| * [[Mombasa]]||([[:en:Mombasa]])
|-
| ||
|-
| ;;Mozambique, 2||;;Mozambique, 2
|-
| * [[Maputo]]||([[:en:Maputo]])
|-
| * [[Beira, Mozambique|Beira]]||([[:en:Beira, Mozambique|Beira]])
|-
| ||
|-
| ;;Tanzanija, 2||;;Tanzania, 2
|-
| * [[Dar es Salaam]]||([[:en:Dar es Salaam]])
|-
| * [[Dodoma]]||([[:en:Dodoma]])
|-
| ||
|-
| ;Južna Afrika, 5||;Southern Africa, 5
|-
| * [[Johannesburg]]||([[:en:Johannesburg]])
|-
| * [[Cape Town]]||([[:en:Cape Town]])
|-
| * [[Durban]]||([[:en:Durban]])
|-
| * [[Pretoria]]||([[:en:Pretoria]])
|-
| * [[Port Elizabeth]]||([[:en:Port Elizabeth]])
|-
| ||
|-
| ;Zapadna Afrika, 20||;Western Africa, 20
|-
| * [[Abidjan]]||([[:en:Abidjan]])
|-
| * [[Dakar]]||([[:en:Dakar]])
|-
| * [[Bamako]]||([[:en:Bamako]])
|-
| * [[Ouagadougou]]||([[:en:Ouagadougou]])
|-
| * [[Conakry]]||([[:en:Conakry]])
|-
| * [[Freetown]]||([[:en:Freetown]])
|-
| * [[Cotonou]]||([[:en:Cotonou]])
|-
| * [[Monrovia]]||([[:en:Monrovia]])
|-
| * [[Niamey]]||([[:en:Niamey]])
|-
| ||
|-
| ;;Gana, 2
|-
| * [[Accra]]||([[:en:Accra]])
|-
| * [[Kumasi]]||([[:en:Kumasi]])
|-
| ||
|-
| ;;Nigerija, 9||;;Nigeria, 9
|-
| * [[Lagos]]||([[:en:Lagos]])
|-
| * [[Kano]]||([[:en:Kano]])
|-
| * [[Ibadan]]||([[:en:Ibadan]])
|-
| * [[Abuja]]||([[:en:Abuja]])
|-
| * [[Kaduna]]||([[:en:Kaduna]])
|-
| * [[Benin City]]||([[:en:Benin City]])
|-
| * [[Port Harcourt]]||([[:en:Port Harcourt]])
|-
| * [[Maiduguri]]||([[:en:Maiduguri]])
|-
| * [[Zaria]]||([[:en:Zaria]])
|-
|}
==== Amerike, 91 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;North America, 41||;North America, 41
|-
| ;Kanada, 4||;Canada, 4
|-
| * [[Toronto]]||([[:en:Toronto]])
|-
| * [[Montreal]]||([[:en:Montreal]])
|-
| * [[Vancouver]]||([[:en:Vancouver]])
|-
| * [[Ottawa]]||([[:en:Ottawa]])
|-
| ||
|-
| ;Meksiko, 11||;Mexico, 11
|-
| * [[Mexico City]]||([[:en:Mexico City]])
|-
| * [[Tijuana]]||([[:en:Tijuana]])
|-
| * [[Puebla, Puebla|Puebla]]||([[:en:Puebla, Puebla|Puebla]])
|-
| * [[Guadalajara, Jalisco|Guadalajara]]||([[:en:Guadalajara, Jalisco|Guadalajara]])
|-
| * [[Ciudad Juárez]]||([[:en:Ciudad Juárez]])
|-
| * [[León, Guanajuato|León]]||([[:en:León, Guanajuato|León]])
|-
| * [[Monterrey]]||([[:en:Monterrey]])
|-
| * [[Mexicali]]||([[:en:Mexicali]])
|-
| * [[Mérida, Yucatán|Mérida]]||([[:en:Mérida, Yucatán|Mérida]])
|-
| * [[Acapulco]]||([[:en:Acapulco]])
|-
| * [[Veracruz, Veracruz|Veracruz]]||([[:en:Veracruz, Veracruz|Veracruz]])
|-
| ||
|-
| ;Sjedinjene Američke Države, 26
|-
| * [[Atlanta]]||([[:en:Atlanta]])
|-
| * [[Boston]]||([[:en:Boston]])
|-
| * [[Charlotte]]||([[:en:Charlotte]])
|-
| * [[Chicago]]||([[:en:Chicago]])
|-
| * [[Cleveland]]||([[:en:Cleveland]])
|-
| * [[Dallas]]||([[:en:Dallas]])
|-
| * [[Denver]]||([[:en:Denver]])
|-
| * [[Detroit]]||([[:en:Detroit]])
|-
| * [[Honolulu]]||([[:en:Honolulu]])
|-
| * [[Houston]]||([[:en:Houston]])
|-
| * [[Las Vegas]]||([[:en:Las Vegas]])
|-
| * [[Los Angeles]]||([[:en:Los Angeles]])
|-
| * [[Miami]]||([[:en:Miami]])
|-
| * [[Minneapolis]]||([[:en:Minneapolis]])
|-
| * [[New Orleans]]||([[:en:New Orleans]])
|-
| * [[New York]]||([[:en:New York City]])
|-
| * [[Philadelphia]]||([[:en:Philadelphia]])
|-
| * [[Phoenix]]||([[:en:Phoenix]])
|-
| * [[Portland, Oregon]]||([[:en:Portland, Oregon]])
|-
| * [[San Antonio]]||([[:en:San Antonio]])
|-
| * [[San Diego]]||([[:en:San Diego]])
|-
| * [[San Francisco]]||([[:en:San Francisco]])
|-
| * [[San Jose, California]]||([[:en:San Jose, California]])
|-
| * [[Seattle]]||([[:en:Seattle]])
|-
| * [[St. Louis]]||([[:en:St. Louis]])
|-
| * [[Washington, D.C.]]||([[:en:Washington, D.C.]])
|-
| ||
|-
| ;Central America and Caribbean, 10||;Central America and Caribbean, 10
|-
| * [[Santo Domingo]]||([[:en:Santo Domingo]])
|-
| * [[Havana]]||([[:en:Havana]])
|-
| * [[Guatemala City]]||([[:en:Guatemala City]])
|-
| * [[San Juan]]||([[:en:San Juan]])
|-
| * [[San Salvador]]||([[:en:San Salvador]])
|-
| * [[Managua]]||([[:en:Managua]])
|-
| * [[Port-au-Prince]]||([[:en:Port-au-Prince]])
|-
| * [[San Jose]]||([[:en:San Jose]])
|-
| * [[Panama City]]||([[:en:Ciudad de Panama]])
|-
| * [[Tegucigalpa]]||([[:en:Tegucigalpa]])
|-
| ||
|-
| ;South America, 40||;South America, 40
|-
| * [[Asunción]]||([[:en:Asunción]])
|-
| * [[Montevideo]]||([[:en:Montevideo]])
|-
| ||
|-
| ;;Argentina, 3||;;Argentina, 3
|-
| * [[Buenos Aires]]||([[:en:Buenos Aires]])
|-
| * [[Córdoba (Argentina)]]||([[:en:Córdoba]])
|-
| * [[Rosario]]||([[:en:Rosario]])
|-
| ||
|-
| ;;Bolivia, 2||;;Bolivia, 2
|-
| * [[La Paz]]||([[:en:La Paz]])
|-
| * [[Santa Cruz de la Sierra]]||([[:en:Santa Cruz de la Sierra]])
|-
| ||
|-
| ;;Brazil, 17||;;Brazil, 17
|-
| * [[Belém]]||([[:en:Belém]])
|-
| * [[Belo Horizonte]]||([[:en:Belo Horizonte]])
|-
| * [[Brasilia]]||([[:en:Brasilia]])
|-
| * [[Campinas]]||([[:en:Campinas]])
|-
| * [[Curitiba]]||([[:en:Curitiba]])
|-
| * [[Fortaleza]]||([[:en:Fortaleza]])
|-
| * [[Goiânia]]||([[:en:Goiânia]])
|-
| * [[Manaus]]||([[:en:Manaus]])
|-
| * [[Natal, Rio Grande do Norte|Natal]]||([[:en:Natal, Rio Grande do Norte|Natal]])
|-
| * [[Porto Alegre]]||([[:en:Porto Alegre]])
|-
| * [[Recife]]||([[:en:Recife]])
|-
| * [[Rio de Janeiro]]||([[:en:Rio de Janeiro]])
|-
| * [[Salvador]]||([[:en:Salvador]])
|-
| * [[Santos, São Paulo|Santos]]||([[:en:Santos, São Paulo|Santos]])
|-
| * [[São Luís]]||([[:en:São Luís]])
|-
| * [[São Paulo]]||([[:en:São Paulo]])
|-
| * [[Vitória, Brazil|Vitória]]||([[:en:Vitória, Brazil|Vitória]])
|-
| ||
|-
| ;;Čile, 2
|-
| * [[Santiago]]||([[:en:Santiago]])
|-
| * [[Valparaíso]]||([[:en:Valparaíso]])
|-
| ||
|-
| ;;Colombia, 5||;;Colombia, 5
|-
| * [[Bogotá]]||([[:en:Bogotá]])
|-
| * [[Medellín]]||([[:en:Medellín]])
|-
| * [[Cali]]||([[:en:Cali]])
|-
| * [[Barranquilla]]||([[:en:Barranquilla]])
|-
| * [[Cartagena]]||([[:en:Cartagena]])
|-
| ||
|-
| ;;Ecuador, 2||;;Ecuador, 2
|-
| * [[Guayaquil]]||([[:en:Guayaquil]])
|-
| * [[Quito]]||([[:en:Quito]])
|-
| ||
|-
| ;;Peru, 3||;;Peru, 3
|-
| * [[Lima]]||([[:en:Lima]])
|-
| * [[Arequipa]]||([[:en:Arequipa]])
|-
| * [[Cusco]]||([[:en:Cusco]])
|-
| ||
|-
| ;;Venezuela, 4||;;Venezuela, 4
|-
| * [[Caracas]]||([[:en:Caracas]])
|-
| * [[Maracaibo]]||([[:en:Maracaibo]])
|-
| * [[Valencia, Carabobo|Valencia]]||([[:en:Valencia, Carabobo|Valencia]])
|-
| * [[Barquisimeto]]||([[:en:Barquisimeto]])
|-
|}
==== Azija, 174 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;Central Asia, 5||;Central Asia, 5
|-
| * [[Dushanbe]]||([[:en:Dushanbe]])
|-
| ||
|-
| ;; Kazakstan, 2||;; Kazakstan, 2
|-
| * [[Almaty]]||([[:en:Almaty]])
|-
| * [[Astana]]||([[:en:Astana]])
|-
| ||
|-
| ;; Uzbekistan, 2||;; Uzbekistan, 2
|-
| * [[Tashkent]]||([[:en:Tashkent]])
|-
| * [[Samarkand]]||([[:en:Samarkand]])
|-
| ||
|-
| ;Eastern Asia, 54||;Eastern Asia, 54
|-
| * [[Taipei]]||([[:en:Taipei]])
|-
| ||
|-
| ;;China, 35||;;China, 35
|-
| * [[Beijing]]||([[:en:Beijing]])
|-
| * [[Čangčun]]||([[:en:Changchun]])
|-
| * [[Changsha]]||([[:en:Changsha]])
|-
| * [[Chengdu]]||([[:en:Chengdu]])
|-
| * [[Chongqing]]||([[:en:Chongqing]])
|-
| * [[Dalian]]||([[:en:Dalian]])
|-
| * [[Dongguan]]||([[:en:Dongguan]])
|-
| * [[Fuzhou]]||([[:en:Fuzhou]])
|-
| * [[Guangzhou]]||([[:en:Guangzhou]])
|-
| * [[Guiyang]]||([[:en:Guiyang]])
|-
| * [[Hangzhou]]||([[:en:Hangzhou]])
|-
| * [[Harbin]]||([[:en:Harbin]])
|-
| * [[Hefei]]||([[:en:Hefei]])
|-
| * [[Hohhot]]||([[:en:Hohhot]])
|-
| * [[Hong  Kong]]||([[:en:Hong  Kong]])
|-
| * [[Jinan]]||([[:en:Jinan]])
|-
| * [[Kunming]]||([[:en:Kunming]])
|-
| * [[Lanzhou]]||([[:en:Lanzhou]])
|-
| * [[Lhasa]]||([[:en:Lhasa]])
|-
| * [[Nanchang]]||([[:en:Nanchang]])
|-
| * [[Nanjing]]||([[:en:Nanjing]])
|-
| * [[Nanning]]||([[:en:Nanning]])
|-
| * [[Qingdao]]||([[:en:Qingdao]])
|-
| * [[Shanghai]]||([[:en:Shanghai]])
|-
| * [[Shantou]]||([[:en:Shantou]])
|-
| * [[Shenyang]]||([[:en:Shenyang]])
|-
| * [[Shenzhen]]||([[:en:Shenzhen]])
|-
| * [[Shijiazhuang]]||([[:en:Shijiazhuang]])
|-
| * [[Taiyuan]]||([[:en:Taiyuan]])
|-
| * [[Tianjin]]||([[:en:Tianjin]])
|-
| * [[Urumqi]]||([[:en:Urumqi]])
|-
| * [[Wuhan]]||([[:en:Wuhan]])
|-
| * [[Xi\'an]]||([[:en:Xi\'an]])
|-
| * [[Yinchuan]]||([[:en:Yinchuan]])
|-
| * [[Zhengzhou]]||([[:en:Zhengzhou]])
|-
| ||
|-
| ;;Japan, 10||;;Japan, 10
|-
| * [[Tokyo]]||([[:en:Tokyo]])
|-
| * [[Osaka]]||([[:en:Osaka]])
|-
| * [[Nagoya]]||([[:en:Nagoya]])
|-
| * [[Yokohama]]||([[:en:Yokohama]])
|-
| * [[Sapporo]]||([[:en:Sapporo]])
|-
| * [[Kobe|Kōbe]]||([[:en:Kobe|Kōbe]])
|-
| * [[Kyoto|Kyōto]]||([[:en:Kyoto|Kyōto]])
|-
| * [[Fukuoka]]||([[:en:Fukuoka]])
|-
| * [[Hiroshima]]||([[:en:Hiroshima]])
|-
| * [[Kitakyūshū]]||([[:en:Kitakyūshū]])
|-
| ||
|-
| ;;North Korea, 1||;;North Korea, 1
|-
| * [[Pyongyang]]||([[:en:Pyongyang]])
|-
| ||
|-
| ;;South Korea, 6||;;South Korea, 6
|-
| * [[Seoul]]||([[:en:Seoul]])
|-
| * [[Busan]]||([[:en:Busan]])
|-
| * [[Incheon]]||([[:en:Incheon]])
|-
| * [[Daegu]]||([[:en:Daegu]])
|-
| * [[Daejeon]]||([[:en:Daejeon]])
|-
| * [[Gwangju]]||([[:en:Gwangju]])
|-
| ||
|-
| ;Southern Asia, 53||;Southern Asia, 53
|-
| * [[Colombo]]||([[:en:Colombo]])
|-
| * [[Kathmandu]]||([[:en:Kathmandu]])
|-
| ||
|-
| ;;Bangladesh, 4||;;Bangladesh, 4
|-
| * [[Dhaka]]||([[:en:Dhaka]])
|-
| * [[Chittagong]]||([[:en:Chittagong]])
|-
| * [[Khulna]]||([[:en:Khulna]])
|-
| * [[Sylhet]]||([[:en:Sylhet]])
|-
| ||
|-
| ;;India, 38||;;India, 38
|-
| * [[Agra]]||([[:en:Agra]])
|-
| * [[Ahmedabad]]||([[:en:Ahmedabad]])
|-
| * [[Allahabad]]||([[:en:Allahabad]])
|-
| * [[Amritsar]]||([[:en:Amritsar]])
|-
| * [[Aurangabad, Maharashtra|Aurangabad]]||([[:en:Aurangabad, Maharashtra|Aurangabad]])
|-
| * [[Bangalore]]||([[:en:Bangalore]])
|-
| * [[Bhopal]]||([[:en:Bhopal]])
|-
| * [[Bhubaneswar]]||([[:en:Bhubaneswar]])
|-
| * [[Chandigarh]]||([[:en:Chandigarh]])
|-
| * [[Chennai]] ||([[:en:Chennai]]) 
|-
| * [[Coimbatore]]||([[:en:Coimbatore]])
|-
| * [[Delhi]]||([[:en:Delhi]])
|-
| * [[Guwahati]]||([[:en:Guwahati]])
|-
| * [[Gwalior]]||([[:en:Gwalior]])
|-
| * [[Hyderabad, India]]||([[:en:Hyderabad, India]])
|-
| * [[Indore]]||([[:en:Indore]])
|-
| * [[Jabalpur]]||([[:en:Jabalpur]])
|-
| * [[Jaipur]]||([[:en:Jaipur]])
|-
| * [[Jodhpur]]||([[:en:Jodhpur]])
|-
| * [[Kanpur]]||([[:en:Kanpur]])
|-
| * [[Kolkata]] ||([[:en:Kolkata]]) 
|-
| * [[Lucknow]]||([[:en:Lucknow]])
|-
| * [[Ludhiana]]||([[:en:Ludhiana]])
|-
| * [[Madurai]]||([[:en:Madurai]])
|-
| * [[Mumbai]]||([[:en:Mumbai]])
|-
| * [[Mysore]]||([[:en:Mysore]])
|-
| * [[Nagpur]]||([[:en:Nagpur]])
|-
| * [[New Delhi]]||([[:en:New Delhi]])
|-
| * [[Patna]]||([[:en:Patna]])
|-
| * [[Pune]]||([[:en:Pune]])
|-
| * [[Raipur]]||([[:en:Raipur]])
|-
| * [[Ranchi]]||([[:en:Ranchi]])
|-
| * [[Srinagar]]||([[:en:Srinagar]])
|-
| * [[Surat]]||([[:en:Surat]])
|-
| * [[Thiruvananthapuram]]||([[:en:Thiruvananthapuram]])
|-
| * [[Vadodara]]||([[:en:Vadodara]])
|-
| * [[Varanasi]]||([[:en:Varanasi]])
|-
| * [[Visakhapatnam]]||([[:en:Visakhapatnam]])
|-
| ||
|-
| ;;Pakistan, 9||;;Pakistan, 9
|-
| * [[Karachi]]||([[:en:Karachi]])
|-
| * [[Lahore]]||([[:en:Lahore]])
|-
| * [[Faisalabad]]||([[:en:Faisalabad]])
|-
| * [[Rawalpindi]]||([[:en:Rawalpindi]])
|-
| * [[Multan]]||([[:en:Multan]])
|-
| * [[Hyderabad, Sindh]]||([[:en:Hyderabad, Sindh]])
|-
| * [[Gujranwala]]||([[:en:Gujranwala]])
|-
| * [[Peshawar]]||([[:en:Peshawar]])
|-
| * [[Islamabad]]||([[:en:Islamabad]])
|-
| ||
|-
| ;Southeastern Asia, 24||;Southeastern Asia, 24
|-
| * [[Phnom Penh]]||([[:en:Phnom Penh]])
|-
| * [[Vientiane]]||([[:en:Vientiane]])
|-
| ||
|-
| ||
|-
| ;;Burma, 2||;;Burma, 2
|-
| * [[Yangon]]||([[:en:Yangon]])
|-
| * [[Mandalay]]||([[:en:Mandalay]])
|-
| ||
|-
| ;;Indonesia, 10||;;Indonesia, 10
|-
| * [[Jakarta]]||([[:en:Jakarta]])
|-
| * [[Bandung]]||([[:en:Bandung]])
|-
| * [[Surabaya]]||([[:en:Surabaya]])
|-
| * [[Medan]]||([[:en:Medan]])
|-
| * [[Palembang]]||([[:en:Palembang]])
|-
| * [[Makassar]]||([[:en:Makassar]])
|-
| * [[Semarang]]||([[:en:Semarang]])
|-
| * [[Malang]]||([[:en:Malang]])
|-
| * [[Padang, Indonesia|Padang]]||([[:en:Padang, Indonesia|Padang]])
|-
| * [[Samarinda]]||([[:en:Samarinda]])
|-
| ||
|-
| ;;Malaysia, 2||;;Malaysia, 2
|-
| * [[Kuala Lumpur]]||([[:en:Kuala Lumpur]])
|-
| * [[Johor Bahru]]||([[:en:Johor Bahru]])
|-
| ||
|-
| ;;Philippines, 4||;;Philippines, 4
|-
| * [[Manila]]||([[:en:Manila]])
|-
| * [[Quezon City]]||([[:en:Quezon City]])
|-
| * [[Cebu City]]||([[:en:Cebu City]])
|-
| * [[Davao City]]||([[:en:Davao City]])
|-
| ||
|-
| ;;Thailand, 2||;;Thailand, 2
|-
| * [[Bangkok]]||([[:en:Bangkok]])
|-
| * [[Chiang Mai]]||([[:en:Chiang Mai]])
|-
| ||
|-
| ;;Vijetnam, 2||;;Vietnam, 2
|-
| * [[Ho Chi Minh City]]||([[:en:Ho Chi Minh City]])
|-
| * [[Hanoi]]||([[:en:Hanoi]])
|-
| ||
|-
| ;Western Asia, 38||;Western Asia, 38
|-
| * [[Amman]]||([[:en:Amman]])
|-
| * [[Baku]]||([[:en:Baku]])
|-
| * [[Beirut]]||([[:en:Beirut]])
|-
| * [[Dubai]]||([[:en:Dubai]])
|-
| * [[Muscat, Oman|Muscat]]||([[:en:Muscat, Oman|Muscat]])
|-
| * [[Tbilisi]]||([[:en:Tbilisi]])
|-
| * [[Yerevan]]||([[:en:Yerevan]])
|-
| ||
|-
| ;;Afghanistan, 3||;;Afghanistan, 3
|-
| * [[Kabul]]||([[:en:Kabul]])
|-
| * [[Kandahar]]||([[:en:Kandahar]])
|-
| * [[Herat]]||([[:en:Herat]])
|-
| ||
|-
| ;;Iraq, 3||;;Iraq, 3
|-
| * [[Baghdad]]||([[:en:Baghdad]])
|-
| * [[Basra]]||([[:en:Basra]])
|-
| * [[Mosul]]||([[:en:Mosul]])
|-
| ||
|-
| ;;Iran, 8||;;Iran, 8
|-
| * [[Tehran]]||([[:en:Tehran]])
|-
| * [[Mashhad]]||([[:en:Mashhad]])
|-
| * [[Esfahan]]||([[:en:Esfahan]])
|-
| * [[Tabriz]]||([[:en:Tabriz]])
|-
| * [[Shiraz]]||([[:en:Shiraz]])
|-
| * [[Ahvaz]]||([[:en:Ahvaz]])
|-
| * [[Qom]]||([[:en:Qom]])
|-
| * [[Kermanshah]]||([[:en:Kermanshah]])
|-
| ||
|-
| ;;Israel, 2||;;Israel, 2
|-
| * [[Jerusalem]]||([[:en:Jerusalem]])
|-
| * [[Tel Aviv]]||([[:en:Tel Aviv]])
|-
| ||
|-
| ;;Saudi Arabia, 3||;;Saudi Arabia, 3
|-
| * [[Mecca]]||([[:en:Mecca]])
|-
| * [[Riyadh]]||([[:en:Riyadh]])
|-
| * [[Jeddah]]||([[:en:Jeddah]])
|-
| ||
|-
| ;;Syria, 2||;;Syria, 2
|-
| * [[Damascus]]||([[:en:Damascus]])
|-
| * [[Aleppo]]||([[:en:Aleppo]])
|-
| ||
|-
| ;;Turkey, 8||;;Turkey, 8
|-
| * [[Istanbul]]||([[:en:Istanbul]])
|-
| * [[Ankara]]||([[:en:Ankara]])
|-
| * [[Izmir]]||([[:en:Izmir]])
|-
| * [[Bursa]]||([[:en:Bursa]])
|-
| * [[Adana]]||([[:en:Adana]])
|-
| * [[Gaziantep]]||([[:en:Gaziantep]])
|-
| * [[Konya]]||([[:en:Konya]])
|-
| * [[Antalya]]||([[:en:Antalya]])
|-
| ||
|-
| ;;Yemen, 2||;;Yemen, 2
|-
| * [[Sana\'a]]||([[:en:Sana\'a]])
|-
| * [[Aden]]||([[:en:Aden]])
|-
|}
==== Evropa, 84 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;Istočna Evropa, 37||;Eastern Europe, 37
|-
| * [[Atina]]||([[:en:Athens]])
|-
| * [[Beograd]]||([[:en:Belgrade]])
|-
| * [[Bratislava]]||([[:en:Bratislava]])
|-
| * [[Bukurešt]]||([[:en:Bucharest]])
|-
| * [[Budimpešta]]||([[:en:Budapest]])
|-
| * [[Minsk]]||([[:en:Minsk]])
|-
| * [[Prag]]||([[:en:Prague]])
|-
| * [[Sarajevo]]||([[:en:Sarajevo]])
|-
| * [[Sofia]]||([[:en:Sofia]])
|-
| * [[Vilnius]]||([[:en:Vilnius]])
|-
| * [[Zagreb]]||([[:en:Zagreb]])
|-
|-
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;;Poljska, 5||;;Poland, 5
|-
| * [[Varšava]]||([[:en:Warsaw]])
|-
| * [[Kraków]]||([[:en:Kraków]])
|-
| * [[Wrocław]]||([[:en:Wrocław]])
|-
| * [[Poznanj]]||([[:en:Poznań]])
|-
| * [[Gdańsk]]||([[:en:Gdańsk]])
|-
| ||
|-
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;;Ukrajina, 6||;;Ukraine, 6
|-
| * [[Kiev]]||([[:en:Kiev]])
|-
| * [[Kharkov]]||([[:en:Kharkov]])
|-
| * [[Donetsk]]||([[:en:Donetsk]])
|-
| * [[Dnepropetrovsk]]||([[:en:Dnepropetrovsk]])
|-
| * [[Odessa]]||([[:en:Odessa]])
|-
| * [[Lviv]]||([[:en:Lviv]])
|-
|-
|}
===  ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ;;Rusija, 15||;;Russia, 15
|-
| * [[Moscow]]||([[:en:Moscow]])
|-
| * [[Saint Petersburg]]||([[:en:Saint Petersburg]])
|-
| * [[Novosibirsk]]||([[:en:Novosibirsk]])
|-
| * [[Nizhny Novgorod]]||([[:en:Nizhny Novgorod]])
|-
| * [[Yekaterinburg]]||([[:en:Yekaterinburg]])
|-
| * [[Samara, Russia|Samara]]||([[:en:Samara, Russia|Samara]])
|-
| * [[Omsk]]||([[:en:Omsk]])
|-
| * [[Kazan]]||([[:en:Kazan]])
|-
| * [[Chelyabinsk]]||([[:en:Chelyabinsk]])
|-
| * [[Rostov-on-Don]]||([[:en:Rostov-on-Don]])
|-
| * [[Ufa]]||([[:en:Ufa]])
|-
| * [[Volgograd]]||([[:en:Volgograd]])
|-
| * [[Perm]]||([[:en:Perm]])
|-
| * [[Vladivostok]]||([[:en:Vladivostok]])
|-
| * [[Sochi]]||([[:en:Sochi]])
|-
|-
|}
===  ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ;Zapadna Evropa, 47||;Western Europe, 47
|-
| ||
|-
| * [[Brussels]]||([[:en:Brussels]])
|-
| * [[Copenhagen]]||([[:en:Copenhagen]])
|-
| * [[Dublin]]||([[:en:Dublin]])
|-
| * [[Geneva]]||([[:en:Geneva]])
|-
| * [[Helsinki]]||([[:en:Helsinki]])
|-
| * [[Lisbon]]||([[:en:Lisbon]])
|-
| * [[Monte Carlo]]||([[:en:Monte Carlo]])
|-
| * [[Oslo]]||([[:en:Oslo]])
|-
| * [[Stockholm]]||([[:en:Stockholm]])
|-
| * [[Beč]]||([[:en:Vienna]])
|-
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;;France, 7||;;France, 7
|-
| * [[Paris]]||([[:en:Paris]])
|-
| * [[Marseille]]||([[:en:Marseille]])
|-
| * [[Lyon]]||([[:en:Lyon]])
|-
| * [[Toulouse]]||([[:en:Toulouse]])
|-
| * [[Nice]]||([[:en:Nice]])
|-
| * [[Bordeaux]]||([[:en:Bordeaux]])
|-
| * [[Strasburg]]||([[:en:Strasburg]])
|-
| ||
|-
| ;;Germany, 9||;;Germany, 9
|-
| * [[Berlin]]||([[:en:Berlin]])
|-
| * [[Hamburg]]||([[:en:Hamburg]])
|-
| * [[Munich]]||([[:en:Munich]])
|-
| * [[Cologne]]||([[:en:Cologne]])
|-
| * [[Frankfurt]]||([[:en:Frankfurt]])
|-
| * [[Stuttgart]]||([[:en:Stuttgart]])
|-
| * [[Hannover]]||([[:en:Hannover]])
|-
| * [[Nuremberg]]||([[:en:Nuremberg]])
|-
| * [[Dresden]]||([[:en:Dresden]])
|-
| ||
|-
| ;;Great Britain, 6||;;Great Britain, 6
|-
| * [[London]]||([[:en:London]])
|-
| * [[Birmingham]]||([[:en:Birmingham]])
|-
| * [[Leeds]]||([[:en:Leeds]])
|-
| * [[Edinburgh]]||([[:en:Edinburgh]])
|-
| * [[Liverpool]]||([[:en:Liverpool]])
|-
| * [[Manchester]]||([[:en:Manchester]])
|-
| ||
|-
| ;;Italija, 8||;;Italy, 8
|-
| * [[Rim]]||([[:en:Rome]])
|-
| * [[Milano]]||([[:en:Milan]])
|-
| * [[Napulj]]||([[:en:Naples]])
|-
| * [[Torino]]||([[:en:Turin]])
|-
| * [[Palermo]]||([[:en:Palermo]])
|-
| * [[Genoa]]||([[:en:Genoa]])
|-
| * [[Florence]]||([[:en:Florence]])
|-
| * [[Venecija]]||([[:en:Venice]])
|-
| ||
|-
| ;;Netherlands, 2||;;Netherlands, 2
|-
| * [[Amsterdam]]||([[:en:Amsterdam]])
|-
| * [[The Hague]]||([[:en:The Hague]])
|-
| ||
|-
| ;;Spain, 5||;;Spain, 5
|-
| * [[Madrid]]||([[:en:Madrid]])
|-
| * [[Barcelona]]||([[:en:Barcelona]])
|-
| * [[Valencia]]||([[:en:Valencia]])
|-
| * [[Sevilla]]||([[:en:Sevilla]])
|-
| * [[Zaragoza]]||([[:en:Zaragoza]])
|-
|}

==== Okeanija, 3 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Auckland]]||([[:en:Auckland]])
|-
| * [[Melbourne]]||([[:en:Melbourne]])
|-
| * [[Sydney]]||([[:en:Sydney]])
|-
| ||
|-
| ||
|-
|}
=== Parkovi i rezervati, 43 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| *[[World Heritage Site]]s||([[World Heritage Site]])s
|-
| * [[Yellowstone National Park]]||([[:en:Yellowstone National Park]])
|-
| * [[Redwood National and State Parks]]||([[:en:Redwood National and State Parks]])
|-
| * [[Chaco Culture National Historical Park]]||([[:en:Chaco Culture National Historical Park]])
|-
| * [[Mesa Verde National Park]]||([[:en:Mesa Verde National Park]])
|-
| * [[Yosemite National Park]]||([[:en:Yosemite National Park]])
|-
| * [[Olympic National Park]]||([[:en:Olympic National Park]])
|-
| * [[Everglades National Park]]||([[:en:Everglades National Park]])
|-
| * [[Kluane / Wrangell – St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini–Alsek]]||([[:en:Kluane / Wrangell – St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini–Alsek]])
|-
| * [[Serra do Mar]]||([[:en:Serra do Mar]])
|-
| * [[Jaú National Park]]||([[:en:Jaú National Park]])
|-
| * [[La Amistad International Park]]||([[:en:La Amistad International Park]])
|-
| * [[Sian Ka\'an]]||([[:en:Sian Ka\'an]])
|-
| * [[Great Smoky Mountains National Park]]||([[:en:Great Smoky Mountains National Park]])
|-
| * [[Papahānaumokuākea Marine National Monument]]||([[:en:Papahānaumokuākea Marine National Monument]])
|-
| * [[Aïr Mountains]]||([[:en:Aïr Mountains]])
|-
| * [[Tassili n\'Ajjer]]||([[:en:Tassili n\'Ajjer]])
|-
| * [[Selous Game Reserve]]||([[:en:Selous Game Reserve]])
|-
| * [[Salonga National Park]]||([[:en:Salonga National Park]])
|-
| * [[Manovo-Gounda St. Floris National Park]]||([[:en:Manovo-Gounda St. Floris National Park]])
|-
| * [[Serengeti National Park]]||([[:en:Serengeti National Park]])
|-
| * [[Okapi Wildlife Reserve]]||([[:en:Okapi Wildlife Reserve]])
|-
| * [[Banc d\'Arguin National Park]]||([[:en:Banc d\'Arguin National Park]])
|-
| * [[Comoé National Park]]||([[:en:Comoé National Park]])
|-
| * [[Ngorongoro Conservation Area]]||([[:en:Ngorongoro Conservation Area]])
|-
| * [[Sundarbans National Park]]||([[:en:Sundarbans National Park]])
|-
| * [[Kaziranga National Park]]||([[:en:Kaziranga National Park]])
|-
| * [[Lorentz National Park]]||([[:en:Lorentz National Park]])
|-
| * [[Tropical Rainforest Heritage of Sumatra]]||([[:en:Tropical Rainforest Heritage of Sumatra]])
|-
| * [[Te Wahipounamu]]||([[:en:Te Wahipounamu]])
|-
| * [[Białowieża Forest]]||([[:en:Białowieża Forest]])
|-
| * [[Virgin Komi Forests]]||([[:en:Virgin Komi Forests]])
|-
| * [[Giant\'s Causeway]]||([[:en:Giant\'s Causeway]])
|-
| :Protected areas, 10||:Protected areas, 10
|-
| * [[Northeast Greenland National Park]]||([[:en:Northeast Greenland National Park]])
|-
| * [[Phoenix Islands Protected Area]]||([[:en:Phoenix Islands Protected Area]])
|-
| * [[Kavango–Zambezi Transfrontier Conservation Area]]||([[:en:Kavango–Zambezi Transfrontier Conservation Area]])
|-
| * [[Galápagos Marine Reserve]]||([[:en:Galápagos Marine Reserve]])
|-
| * [[Great Limpopo Transfrontier Park]]||([[:en:Great Limpopo Transfrontier Park]])
|-
| * [[Wrangell – St. Elias National Park and Preserve]]||([[:en:Wrangell – St. Elias National Park and Preserve]])
|-
| * [[Central Kalahari Game Reserve]]||([[:en:Central Kalahari Game Reserve]])
|-
| * [[Wood Buffalo National Park]]||([[:en:Wood Buffalo National Park]])
|-
| * [[Gates of the Arctic National Park and Preserve]]||([[:en:Gates of the Arctic National Park and Preserve]])
|-
| * [[Tumucumaque National Park]]||([[:en:Tumucumaque National Park]])
|-
|}
=== Države, 207 (193+10+2+2) ===
====Sjeverna Amerika, 23====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Antigua and Barbuda]]||([[:en:Antigua and Barbuda]])
|-
| * [[The Bahamas|Bahamas]]||([[:en:The Bahamas|Bahamas]])
|-
| * [[Barbados]]||([[:en:Barbados]])
|-
| * [[Belize]]||([[:en:Belize]])
|-
| * [[Canada]]||([[:en:Canada]])
|-
| * [[Costa Rica]]||([[:en:Costa Rica]])
|-
| * [[Cuba]]||([[:en:Cuba]])
|-
| * [[Dominica]]||([[:en:Dominica]])
|-
| * [[Dominican Republic]]||([[:en:Dominican Republic]])
|-
| * [[El Salvador]]||([[:en:El Salvador]])
|-
| * [[Grenada]]||([[:en:Grenada]])
|-
| * [[Gvatemala]]||([[:en:Guatemala]])
|-
| * [[Haiti]]||([[:en:Haiti]])
|-
| * [[Honduras]]||([[:en:Honduras]])
|-
| * [[Jamaica]]||([[:en:Jamaica]])
|-
| * [[Mexico]]||([[:en:Mexico]])
|-
| * [[Nicaragua]]||([[:en:Nicaragua]])
|-
| * [[Panama]]||([[:en:Panama]])
|-
| * [[Saint Kitts and Nevis|St. Kitts and Nevis]]||([[:en:Saint Kitts and Nevis|St. Kitts and Nevis]])
|-
| * [[Saint Lucia|St. Lucia]]||([[:en:Saint Lucia|St. Lucia]])
|-
| * [[Saint Vincent and the Grenadines|St. Vincent and the Grenadines]]||([[:en:Saint Vincent and the Grenadines|St. Vincent and the Grenadines]])
|-
| * [[Trinidad and Tobago]]||([[:en:Trinidad and Tobago]])
|-
| * [[Sjedinjene Američke Države]]||([[:en:United States]])
|-
| ||
|-
| ||
|}

====South America, 12====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Argentina]]||([[:en:Argentina]])
|-
| * [[Bolivia]]||([[:en:Bolivia]])
|-
| * [[Brazil]]||([[:en:Brazil]])
|-
| * [[Chile]]||([[:en:Chile]])
|-
| * [[Colombia]]||([[:en:Colombia]])
|-
| * [[Ecuador]]||([[:en:Ecuador]])
|-
| * [[Guyana]]||([[:en:Guyana]])
|-
| * [[Paraguay]]||([[:en:Paraguay]])
|-
| * [[Peru]]||([[:en:Peru]])
|-
| * [[Suriname]]||([[:en:Suriname]])
|-
| * [[Uruguay]]||([[:en:Uruguay]])
|-
| * [[Venezuela]]||([[:en:Venezuela]])
|-
| ||
|-
|}
==== Afrika, 53 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;Sjeverna Afrika, 6||;Northern Africa, 6
|-
| ||
|-
| 
|-
| ||
|-
| ;Centralna Afrika, 11||;Central Africa, 11
|-
| ||
|-
| 
|-
| * [[Central African Republic]] ||([[:en:Central African Republic]]) 
|-
| * [[Čad]] ||([[:en:Chad]]) 
|-
| * [[Democratic Republic of the Congo]] ||([[:en:Democratic Republic of the Congo]]) 
|-
| * [[Republic of the Congo]] ||([[:en:Republic of the Congo]]) 
|-
| * [[Equatorial Guinea]] ||([[:en:Equatorial Guinea]]) 
|-
| 
|-
| ||
|-
| ;Istočna Afrika, 15||;Eastern Africa, 15
|-
| ||
|-
| * [[Comoros]] ||([[:en:Comoros]]) 
|-
| * [[Djibouti]] ||([[:en:Djibouti]]) 
|-
| * [[Eritreja]] ||([[:en:Eritrea]]) 
|-
| * [[Etiopija]] ||([[:en:Ethiopia]]) 
|-
| * [[Kenija]] ||([[:en:Kenya]]) 
|-
| * [[Madagaskar]] ||([[:en:Madagascar]]) 
|-
| * [[Malawi]] ||([[:en:Malawi]]) 
|-
| * [[Mauricijus]] ||([[:en:Mauritius]]) 
|-
| * [[Mozambik]] ||([[:en:Mozambique]]) 
|-
| * [[Seychelles]] ||([[:en:Seychelles]]) 
|-
| * [[Somalija]] ||([[:en:Somalia]]) 
|-
| * [[Tanzanija]] ||([[:en:Tanzania]]) 
|-
| * [[Uganda]] ||([[:en:Uganda]]) 
|-
| * [[Zambija]] ||([[:en:Zambia]]) 
|-
| * [[Zimbabwe]]||([[:en:Zimbabwe]])
|-
| ||
|-
| ;Southern Africa, 5||;Southern Africa, 5
|-
| ||
|-
| * [[Botswana]] ||([[:en:Botswana]]) 
|-
| * [[Lesotho]] ||([[:en:Lesotho]]) 
|-
| * [[Namibia]] ||([[:en:Namibia]]) 
|-
| * [[South Africa]] ||([[:en:South Africa]]) 
|-
| * [[Swaziland]]||([[:en:Swaziland]])
|-
| ||
|-
| ;Western Africa, 16||;Western Africa, 16
|-
| ||
|-
| * [[Benin]]||([[:en:Benin]])
|-
| * [[Burkina Faso]] ||([[:en:Burkina Faso]]) 
|-
| * [[Cape Verde]] ||([[:en:Cape Verde]]) 
|-
| * [[Côte d\'Ivoire]] ||([[:en:Côte d\'Ivoire]]) 
|-
| * [[The Gambia]] ||([[:en:The Gambia]]) 
|-
| * [[Ghana]] ||([[:en:Ghana]]) 
|-
| * [[Guinea]] ||([[:en:Guinea]]) 
|-
| * [[Guinea-Bissau]] ||([[:en:Guinea-Bissau]]) 
|-
| * [[Liberia]] ||([[:en:Liberia]]) 
|-
| * [[Mali]] ||([[:en:Mali]]) 
|-
| * [[Mauritania]] ||([[:en:Mauritania]]) 
|-
| * [[Niger]] ||([[:en:Niger]]) 
|-
| * [[Nigeria]] ||([[:en:Nigeria]]) 
|-
| * [[Senegal]] ||([[:en:Senegal]]) 
|-
| * [[Sierra Leone]] ||([[:en:Sierra Leone]]) 
|-
| * [[Togo]]||([[:en:Togo]])
|-
|}
==== Okeanija, 14 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Australia]]||([[:en:Australia]])
|-
| * [[Fiji]] ||([[:en:Fiji]]) 
|-
| * [[Kiribati]] ||([[:en:Kiribati]]) 
|-
| * [[Federated States of Micronesia]] ||([[:en:Federated States of Micronesia]]) 
|-
| * [[Marshall Islands]] ||([[:en:Marshall Islands]]) 
|-
| * [[Nauru]] ||([[:en:Nauru]]) 
|-
| * [[New Zealand]]||([[:en:New Zealand]])
|-
| * [[Palau]] ||([[:en:Palau]]) 
|-
| * [[Papua New Guinea]] ||([[:en:Papua New Guinea]]) 
|-
| * [[Samoa]] ||([[:en:Samoa]]) 
|-
| * [[Solomon Islands]] ||([[:en:Solomon Islands]]) 
|-
| * [[Tonga]] ||([[:en:Tonga]]) 
|-
| * [[Tuvalu]] ||([[:en:Tuvalu]]) 
|-
| * [[Vanuatu]]||([[:en:Vanuatu]])
|-
| ||
|-
| ||
|-
|}
====Unrecognized or largely unrecognized states, 10====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Abkhazia]]||([[:en:Abkhazia]])
|-
| * [[Kosovo]]||([[:en:Kosovo]])
|-
| * [[Nagorno-Karabakh]]||([[:en:Nagorno-Karabakh]])
|-
| * [[Northern Cyprus]]||([[:en:Northern Cyprus]])
|-
| * [[State of Palestine]]||([[:en:State of Palestine]])
|-
| * [[Sahrawi Arab Democratic Republic]]||([[:en:Sahrawi Arab Democratic Republic]])
|-
| * [[Somaliland]] ||([[:en:Somaliland]]) 
|-
| * [[South Ossetia]]||([[:en:South Ossetia]])
|-
| * [[Republic of China|Republic of China (Taiwan)]] ||([[:en:Republic of China|Republic of China (Taiwan)]]) 
|-
| * [[Transnistria]]||([[:en:Transnistria]])
|-
| ||
|-
| ||
|-
| ====State-like Entities, 2====||====State-like Entities, 2====
|-
| * [[Sovereign Military Order of Malta]]||([[:en:Sovereign Military Order of Malta]])
|-
| * [[The Holy See]]||([[:en:The Holy See]])
|-
| ||
|-
|}
====Politically Independent Associated States, 2====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *[[Cook Islands]]||([[Cook Islands]])
|-
| *[[Niue]]||([[Niue]])
|}

== Umjetnosti, 513 ==

=== Arhitektura, 50 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Arhitektura]]||([[:en:Architecture]])
|-
| * [[Religijska arhitektura]]||([[:en:Religious architecture]])
|-
| * [[Domestic architecture]]||([[:en:Domestic architecture]])
|-
| * [[Architectural plan]]||([[:en:Architectural plan]])
|-
| * [[Architectural style]]||([[:en:Architectural style]])
|-
| * [[Architectural theory]]||([[:en:Architectural theory]])
|-
| * [[Building code]]||([[:en:Building code]])
|-
| * [[Proporcija]]||([[:en:Proportion (architecture)|Proportion]])
|-
| * [[Pejzažna arhitektura]]||([[:en:Landscape architecture]])
|-
| * [[Urbani dizajn]]||([[:en:Urban design]])
|-
| *[[Street]]||([[Street]])
|-
| ||
|-
| ;Architectural types,||;Architectural types,
|-
| ||
|-
| * [[Apartment]]||([[:en:Apartment]])
|-
| * [[Zgrada]]||([[:en:Building]])
|-
| * [[Kasino]]||([[:en:Casino]])
|-
| * [[Koloseum]]||([[:en:Coliseum]])
|-
| * [[Kuća]]||([[:en:House]])
|-
| * [[Farma]]||([[:en:Farm]])
|-
| * [[Neboder]]||([[:en:Skyscraper]])
|-
| * [[Stadion]]||([[:en:Stadium]])
|-
| ||
|-
| ;Architectural elements, 12||;Architectural elements, 12
|-
| * [[Luk (arhitektura)]]||([[:en:Arch]])
|-
| * [[Strop]]||([[:en:Ceiling]])
|-
| * [[Stub]]||([[:en:Column]])
|-
| * [[Kupola]]||([[:en:Dome]])
|-
| * [[Vrata]]||([[:en:Door]])
|-
| * [[Fasada]]||([[:en:Façade]])
|-
| * [[Sprat]]||([[:en:Floor]])
|-
| * [[Garaža]]||([[:en:Garage]])
|-
| * [[Krov]]||([[:en:Roof]])
|-
| * [[Soba]]||([[:en:Room]])
|-
| * [[Stepenište]]||([[:en:Stairway]])
|-
| * [[Zid]]||([[:en:Wall]])
|-
| * [[Prozor]]||([[:en:Window]])
|-
| ; Specific structures, 27||; Specific structures, 27
|-
| * [[Akropolj u  Atini]]||([[:en:Acropolis of Athens]])
|-
| * [[Angkor Vat]]||([[:en:Angkor Wat]])
|-
| * [[Buckinghamska palača]]||([[:en:Buckingham Palace]])
|-
| * [[Katedrala u Chartresu]]||([[:en:Chartres Cathedral]])
|-
| * [[Koloseum]]||([[:en:Colosseum]])
|-
| * [[Eiffelov toranj]]||([[:en:Eiffel Tower]])
|-
| * [[Empire State Building]]||([[:en:Empire State Building]])
|-
| * [[Veliki kineski zid]]||([[:en:Great Wall of China]])
|-
| * [[Aja Sofija]]||([[:en:Hagia Sophia]])
|-
| * [[Louvre]]||([[:en:Musée du Louvre]])
|-
| * [[Machu Picchu]]||([[:en:Machu Picchu]])
|-
| * [[Moskovski Kremlj|The Kremlin]]||([[:en:Moscow Kremlin|The Kremlin]])
|-
| * [[Panteon (Rim)|Pantheon]]||([[:en:Pantheon, Rome|Pantheon]])
|-
| * [[Partenon]]||([[:en:Parthenon]])
|-
| * [[Sears Tower]]||([[:en:Sears Tower]])
|-
| * [[Sidnejska &quot;Opera&quot;]]||([[:en:Sydney Opera House]])
|-
| * [[Kip slobode]]||([[:en:Statue of Liberty]])
|-
| * [[Stonehenge]]||([[:en:Stonehenge]])
|-
| * [[Tadž Mahal]]||([[:en:Taj Mahal]])
|-
| * [[Dvorac Versailles]]||([[:en:Palace of Versailles]])
|-
| * [[Svjetski trgovački centar]]||([[:en:World Trade Center]])
|-
| * [[Sedam svjetskih čuda]]||([[:en:Seven Wonders of the World]])
|-
| * [[Kolos sa Rodosa]]||([[:en:Colossus of Rhodes]])
|-
| * [[Velika piramida u Gizi]]||([[:en:Great Pyramid of Giza]])
|-
| * [[Viseći vrtovi Babilona]]||([[:en:Hanging Gardens of Babylon]])
|-
| * [[Svjetionik u Aleksandriji]]||([[:en:Lighthouse of Alexandria]])
|-
| * [[Mauzolej u Halikarnasu]]||([[:en:Mausoleum of Maussollos]])
|-
| * [[Zeusov kip u Olimpiji]]||([[:en:Statue of Zeus at Olympia]])
|-
| * [[Artemidin hram u Efesu]]||([[:en:Temple of Artemis]])
|-
| ||
|-
| ||
|}

=== Literatura, 134 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Književnost]]||([[:en:Literature]])
|-
| * [[Historija književnosti]]||([[:en:History of literature]])
|-
| * [[Beletristika]]||([[:en:Fiction]])
|-
| * [[Roman]]||([[:en:Novel]])
|-
| * [[Knjiga]]||([[:en:Book]])
|-
| * [[Kratka priča]]||([[:en:Short story]])
|-
| * [[Poezija]]||([[:en:Poetry]])
|-
|}
====Specific works of literature, 103====
=====Nonfiction, 33=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Antika||;Antiquity
|-
| * [[The Art of War]]||([[:en:The Art of War]])
|-
| * [[I Ching]]||([[:en:I Ching]])
|-
| * [[The Maxims of Ptahhotep]]||([[:en:The Maxims of Ptahhotep]])
|-
| * [[Republika (Platon)|Republika]]||([[:en:Republic (Plato)|Republic]])
|-
| * [[Popol Vuh]]||([[:en:Popol Vuh]])
|-
| * [[Euclidovi Elementi]]||([[:en:Euclid\'s Elements]])
|-
| * [[Organon]]||([[:en:Organon]])
|-
| * [[Physics (Aristotle)|Physics]]||([[:en:Physics (Aristotle)|Physics]])
|-
| * [[Metaphysics (Aristotle)|Metaphysics]]||([[:en:Metaphysics (Aristotle)|Metaphysics]])
|-
| * [[Apology (Plato)|Apology]]||([[:en:Apology (Plato)|Apology]])
|-
| * [[History of the Peloponnesian War]]||([[:en:History of the Peloponnesian War]])
|-
| * [[Histories (Herodotus)|Histories]]||([[:en:Histories (Herodotus)|Histories]])
|-
| * [[Anabasis (Xenophon)|Anabasis]]||([[:en:Anabasis (Xenophon)|Anabasis]])
|-
| * [[Code of Hammurabi]]||([[:en:Code of Hammurabi]])
|-
| * [[Svici sa Mrtvog mora]]||([[:en:Dead Sea Scrolls]])
|-
| * [[Septuaginta]]||([[:en:Septuagint]])
|-
| * [[Targum]]||([[:en:Targum]])
|-
| * [[Vulgata]]||([[:en:Vulgate]])
|-
| * [[Tyndale Bible]]||([[:en:Tyndale Bible]])
|-
| ||
|-
| ;Early printed book era||;Early printed book era
|-
| * [[Gutenbergova Biblija]]||([[:en:Gutenberg Bible]])
|-
| * [[Luther Bible]]||([[:en:Luther Bible]])
|-
| * [[Authorized King James Version|The Bible, Authorized King James Version]]||([[:en:Authorized King James Version|The Bible, Authorized 

King James Version]])
|-
| * [[Discourse on the Method]]||([[:en:Discourse on the Method]])
|-
| * [[Opticks]]||([[:en:Opticks]])
|-
| * [[Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica|Newton\'s Principia]]||([[:en:Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica|Newton\'s Principia]])
|-
| * [[Levijatan (knjiga)|Levijatan]]||([[:en:Leviathan (book)|Leviathan]])
|-
| * [[Birds of America (book)|Birds of America]]||([[:en:Birds of America (book)|Birds of America]])
|-
| * [[Encyclopædia Britannica]]||([[:en:Encyclopædia Britannica]])
|-
| * [[Webster\'s Dictionary|A Compendious Dictionary of the English Language]]||([[:en:Webster\'s Dictionary]]) A Compendious Dictionary of the 

English Language
|-
| ||
|-
| ;Modern era||;Modern era
|-
| * [[Oxford English Dictionary]]||([[:en:Oxford English Dictionary]])
|-
| * [[The Descent of Man]]||([[:en:The Descent of Man]])
|-
| * [[On the Origin of Species]]||([[:en:On the Origin of Species]])
|-
| * [[The Golden Bough]]||([[:en:The Golden Bough]])
|-
| * [[Night (book)]]||([[:en:Night (book)]])
|-
| * [[Principia Mathematica]]||([[:en:Principia Mathematica]])
|-
| * [[Silent Spring]]||([[:en:Silent Spring]])
|-
| * [[The Varieties of Religious Experience]]||([[:en:The Varieties of Religious Experience]])
|-
| * [[The Souls of Black Folk]]||([[:en:The Souls of Black Folk]])
|-
| * [[The Common Sense Book of Baby and Child Care]]||([[:en:The Common Sense Book of Baby and Child Care]])
|-
| * [[The Structure of Scientific Revolutions]]||([[:en:The Structure of Scientific Revolutions]])
|-
| * [[The Art of Computer Programming]]||([[:en:The Art of Computer Programming]])
|-
| ||
|-
|}
=====Fiction: novels, play, etc., 47=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ;Antiquity||;Antiquity
|-
| * [[Eneida]]||([[:en:Aeneid]])
|-
| * [[The Bacchae]]||([[:en:The Bacchae]])
|-
| * [[The Birds (play)|The Birds]]||([[:en:The Birds (play)|The Birds]])
|-
| * [[Hiljadu i jedna noć]]||([[:en:The Book of One Thousand and One Nights]])
|-
| * [[The Clouds]]||([[:en:The Clouds]])
|-
| * [[Fengshen Yanyi]]||([[:en:Fengshen Yanyi]])
|-
| * [[The Golden Ass]]||([[:en:The Golden Ass]])
|-
| * [[Oresteia]]||([[:en:Oresteia]])
|-
| * [[Oedipus the King]]||([[:en:Oedipus the King]])
|-
| * [[Genji Monogatari]]||([[:en:The Tale of Genji]])
|-
| * [[True History]]||([[:en:True History]])
|-
| ||
|-
| ;Early printed book era||;Early printed book era
|-
| * [[Kandid]]||([[:en:Candide]])
|-
| * [[Doctor Faustus (play)|Doctor Faustus]]||([[:en:Doctor Faustus (play)|Doctor Faustus]])
|-
| * [[Don Kihot]]||([[:en:Don Quixote]])
|-
| * [[Goethe\'s Faust]]||([[:en:Goethe's Faust]])
|-
| * [[Hamlet]]||([[:en:Hamlet]])
|-
| * [[Kralj Lir]]||([[:en:King Lear]])
|-
| * [[Macbeth]]||([[:en:Macbeth]])
|-
| * [[The Merchant of Venice]]||([[:en:The Merchant of Venice]])
|-
| * [[San ljetne noći]]||([[:en:A Midsummer Night\'s Dream]])
|-
| * [[Moby Dick]]||([[:en:Moby Dick]])
|-
| * [[Much Ado About Nothing]]||([[:en:Much Ado About Nothing]])
|-
| * [[Otelo]]||([[:en:Othello]])
|-
| * [[Robinson Crusoe]]||([[:en:Robinson Crusoe]])
|-
| * [[Romeo i Julija]]||([[:en:Romeo &amp; Juliet]])
|-
| * [[The Taming of the Shrew]]||([[:en:The Taming of the Shrew]])
|-
| * [[The Tempest]]||([[:en:The Tempest]])
|-
| * [[Utopija (knjiga)|Utopia]]||([[:en:Utopia (book)|Utopia]])
|-
| ||
|-
| ;Modern era||;Modern era
|-
| * [[Adventures of Huckleberry Finn]]||([[:en:Adventures of Huckleberry Finn]])
|-
| * [[Alice\'s Adventures in Wonderland]]/[[Through the Looking Glass]]||([[:en:Alice\'s Adventures in Wonderland]])/([[:en:Through the Looking 

Glass]])
|-
| * [[And Then There Were None]]||([[:en:And Then There Were None]])
|-
| * [[Ana Karenjina]]||([[:en:Anna Karenina]])
|-
| * [[Vrli Novi Svijet]]||([[:en:Brave New World]])
|-
| * [[The Call of the Wild]]||([[:en:The Call of the Wild]])
|-
| * [[The Catcher in the Rye]]||([[:en:The Catcher in the Rye]])
|-
| * [[Childhood\'s End]]||([[:en:Childhood\'s End]])
|-
| * [[Hronike iz Narnije]]||([[:en:The Chronicles of Narnia]])
|-
| * [[The Crucible]]||([[:en:The Crucible]])
|-
| * [[Zbogom oružje]]||([[:en:A Farewell to Arms]])
|-
| * [[Ficciones]]||([[:en:Ficciones]])
|-
| * [[The Good Earth]]||([[:en:The Good Earth]])
|-
| * [[The Grapes of Wrath]]||([[:en:The Grapes of Wrath]])
|-
| * [[Gravity\'s Rainbow]]||([[:en:Gravity\'s Rainbow]])
|-
| * [[The Great Gatsby]]||([[:en:The Great Gatsby]])
|-
| * [[Heart of Darkness]]||([[:en:Heart of Darkness]])
|-
| * [[The Importance of Being Earnest]]||([[:en:The Importance of Being Earnest]])
|-
| * [[In Search of Lost Time]]||([[:en:In Search of Lost Time]])
|-
| * [[The Little Prince]]||([[:en:The Little Prince]])
|-
| * [[Lolita]]||([[:en:Lolita]])
|-
| * [[Gospodar Prstenova]]||([[:en:The Lord of the Rings]])
|-
| * [[The Metamorphosis]]||([[:en:The Metamorphosis]])
|-
| * [[Midnight\'s Children]]||([[:en:Midnight\'s Children]])
|-
| * [[Nineteen Eighty Four]]||([[:en:Nineteen Eighty Four]])
|-
| * [[On the Road]]||([[:en:On the Road]])
|-
| * [[Sto godina samoće]]||([[:en:One Hundred Years of Solitude]])
|-
| * [[Stranger in a Strange Land]]||([[:en:Stranger in a Strange Land]])
|-
| * [[The Sun Also Rises]]||([[:en:The Sun Also Rises]])
|-
| * [[A Tale of Two Cities]]||([[:en:A Tale of Two Cities]])
|-
| * [[Ulysses (novel)]]||([[:en:Ulysses (novel)]])
|-
| * [[Waiting for Godot]]||([[:en:Waiting for Godot]])
|-
| * [[War and Peace]]||([[:en:War and Peace]])
|-
| * [[A Wrinkle in Time]]||([[:en:A Wrinkle in Time]])
|-
|}

=====Poetska djela, 23=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Antiquity||;Antiquity
|-
| * [[Šahnama]]||([[:en:Shahname]])
|-
| * [[Divine Comedy]]||([[:en:Divine Comedy]])
|-
| * [[Mesnevija]]||([[:en:Masnavi]])
|-
| * [[Diwan-e Shams-e Tabrizi]]||([[:en:Diwan-e Shams-e Tabrizi]])
|-
| * [[The Canterbury Tales]]||([[:en:The Canterbury Tales]])
|-
| ||
|-
| ;Early printed book era||;Early printed book era
|-
| * [[Shakespeare\'s sonnets]]||([[:en:Shakespeare\'s sonnets]])
|-
| * [[Izgubljeni raj]]||([[:en:Paradise Lost]])
|-
| * [[Rubaije Omar Hajama]]||([[:en:Rubaiyat of Omar Khayyam]])
|-
| * [[Oku no Hosomichi]]||([[:en:Oku no Hosomichi]])
|-
| * [[Afternoon of a Faun (poem)|Afternoon of a Faun]]||([[:en:Afternoon of a Faun (poem)|Afternoon of a Faun]])
|-
| * [[Vlati trave]]||([[:en:Leaves of Grass]])
|-
| * [[Songs of Innocence and of Experience]]||([[:en:Songs of Innocence and of Experience]])
|-
| ||
|-
| ;Moderna era||;Modern era
|-
| * [[The Second Coming (poem)|The Second Coming]]||([[:en:The Second Coming (poem)|The Second Coming]])
|-
| * [[Howl and Other Poems]]||([[:en:Howl and Other Poems]])
|-
| * [[The Cantos]]||([[:en:The Cantos]])
|-
| * [[The Waste Land]]||([[:en:The Waste Land]])
|-
| * [[A Coney Island of the Mind]]||([[:en:A Coney Island of the Mind]])
|-
| * [[A Season in Hell]]/Une Saison en Enfer||([[:en:A Season in Hell]])/Une Saison en Enfer
|-
| ||
|-
|}

====Fikcionalni svjetovi 31====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Imaginarna bića||;Imaginary creatures 
|-
| * [[Kentaur]]||([[:en:Centaur]])
|-
| * [[Himera]]||([[:en:Chimera]])
|-
| * [[Zmaj]]||([[:en:Dragon]])
|-
| * [[Jednorog]]||([[:en:Unicorn]])
|-
| * [[Vampir]]||([[:en:Vampire]])
|-
| * [[Vukodlak]]||([[:en:Werewolf]])
|-
| * [[Vještica]]||([[:en:Witch]])
|-
| * [[Kiklopi]]||([[:en:Cyclops]])
|-
| * [[Kerber]]||([[:en:Cerberus]])
|-
| * [[Sirena]]||([[:en:Siren]])
|-
| * [[Sfinga]]||([[:en:Sphinx]])
|-
| * [[Pegaz]]||([[:en:Pegasus]])
|-
| * [[Čudovište iz Loch Nessa]]||([[:en:Loch Ness Monster]])
|-
| * [[Bigfoot]]||([[:en:Bigfoot]])
|-
| * [[Leprechaun]]||([[:en:Leprechaun]])
|-
| * [[Džin]]||([[:en:Djinn]])
|-
| ||
|-
| ;Imaginarna mjesta ||;Imaginary places 
|-
| * [[Rajski vrt]]||([[:en:Garden of Eden]])
|-
| * [[El Dorado]]||([[:en:El Dorado]])
|-
| * [[Avalon]]||([[:en:Avalon]])
|-
| * [[Metropolis]]||([[:en:Metropolis]])
|-
| * [[Middle-Earth]]||([[:en:Middle-Earth]])
|-
| * [[Atlantida]]||([[:en:Atlantis]])
|-
| * [[Camelot]]||([[:en:Camelot]])
|-
| * [[Had]]||([[:en:Hades]])
|-
| * [[Lilliput]]||([[:en:Lilliput]])
|-
| * [[Shangrila]]||([[:en:Shangrila]])
|-
| * [[Xanadu]]||([[:en:Xanadu]])
|-
| * [[Zemlja Oz]]||([[:en:Land of Oz]])
|-
| * [[Utopija (fiktivna zemlja)]]||([[:en:Utopia]])
|-
| * [[Erewhon]]||([[:en:Erewhon]])
|-
| * [[Narnia]]||([[:en:Narnia]])
|-
| * [[United Federation of Planets]]||([[:en:United Federation of Planets]])
|-
|}

=== Muzika, 135 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Muzika]]||([[:en:Music]])
|-
| * [[Muzička teorija]]||([[:en:Music theory]])
|-
| * [[Muzička notacija]]||([[:en:Musical notation]])
|-
| * [[Pjesma]]||([[:en:Song]])
|-
| * [[Pjevanje]]||([[:en:Singing]])
|-
| * [[Orkestar]]||([[:en:Orchestra]])
|-
| * [[Melodija]]||([[:en:Melody]])
|-
| * [[Harmonija]]||([[:en:Harmony]])
|-
| * [[Ritam]]||([[:en:Rhythm]])
|-
|}
====Muzički žanrovi/forme, 23====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Barokna muzika]]||([[:en:Baroque music]])
|-
| * [[Fuga]]||([[:en:Fugue]])
|-
| * [[Klasična muzika]]||([[:en:Classical music]])
|-
| * [[Arija]]||([[:en:Aria]])
|-
| * [[Koncert]]||([[:en:Concerto]])
|-
| * [[Opera (muzika)|Opera]]||([[:en:Opera]])
|-
| * [[Simfonija]]||([[:en:Symphony]])
|-
| * [[Sonata]]||([[:en:Sonata]])
|-
| * [[Bluegrass muzika]]||([[:en:Bluegrass music]])
|-
| * [[Country muzika]]||([[:en:Country music]])
|-
| * [[Folk muzika]]||([[:en:Folk music]])
|-
| * [[Gamelan]]||([[:en:Gamelan]])
|-
| * [[Hip hop]]||([[:en:Hip hop music]])
|-
| * [[Džez]]||([[:en:Jazz]])
|-
| * [[Ragtime]]||([[:en:Ragtime]])
|-
| * [[Bossa nova]]||([[:en:Bossa nova]])
|-
| * [[Pop-muzika]]||([[:en:Pop music]])
|-
| * [[Reggae]]||([[:en:Reggae]])
|-
| * [[Rhythm and blues]]||([[:en:Rhythm and blues]])
|-
| * [[Soul]]||([[:en:Soul music]])
|-
| * [[Rok-muzika]]||([[:en:Rock music]])
|-
| * [[Heavy metal muzika]]||([[:en:Heavy metal music]])
|-
| * [[Punk rock]]||([[:en:Punk rock]])
|-
|}

====Muzički instrumenti, 46====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *[[Muzički instrumenti]]||([[Musical instrument]])
|-
| * [[Žičani instrument]]||([[:en:String instrument]])
|-
| * [[Harfa]]||([[:en:Harp]])
|-
| * [[Gitara]]||([[:en:Guitar]])
|-
| * [[Bass guitar]]||([[:en:Bass guitar]])
|-
| * [[Electric guitar]]||([[:en:Electric guitar]])
|-
| * [[Violina]]||([[:en:Violin]])
|-
| * [[Viola]]||([[:en:Viola]])
|-
| * [[violončelo]]||([[:en:Cello]])
|-
| * [[String bass]]||([[:en:String bass]])
|-
| * [[Harpsichord]]||([[:en:Harpsichord]])
|-
| * [[Klavir]]||([[:en:Piano]])
|-
| * [[Mandolin]]||([[:en:Mandolin]])
|-
| * [[Lyre]]||([[:en:Lyre]])
|-
| * [[Zither]]||([[:en:Zither]])
|-
| * [[Lutnja]]||([[:en:Lute]])
|-
| * [[Wind instrument]]||([[:en:Wind instrument]])
|-
| * [[Brass instrument]]||([[:en:Brass instrument]])
|-
| * [[Trumpet]]||([[:en:Trumpet]])
|-
| * [[Horn (instrument)|Horn]]||([[:en:Horn (instrument)|Horn]])
|-
| * [[Trombon]]||([[:en:Trombone]])
|-
| * [[Tuba]]||([[:en:Tuba]])
|-
| ** [[Woodwind instrument]]||([[:en:Woodwind instrument]])
|-
| * [[Bassoon]]||([[:en:Bassoon]])
|-
| * [[Klarinet]]||([[:en:Clarinet]])
|-
| * [[Flauta]]||([[:en:Flute]])
|-
| * [[Panova frula]]||([[:en:Pan flute]])
|-
| * [[Oboa]]||([[:en:Oboe]])
|-
| * [[Saxophone]]||([[:en:Saxophone]])
|-
| * [[Gajde]]||([[:en:Bagpipes]])
|-
| * [[Harmonika]]||([[:en:Harmonica]])
|-
| * [[Pipe organ]]||([[:en:Pipe organ]])
|-
| * [[Percussion instrument]]||([[:en:Percussion instrument]])
|-
| * [[Zvono(instrument)|Zvono]] ||([[:en:Bell (instrument)|Bell]]) 
|-
| * [[Carillon]]||([[:en:Carillon]])
|-
| * [[Chimes]]||([[:en:Chimes]])
|-
| * [[Drum]]||([[:en:Drum]])
|-
| * [[Conga drum]]||([[:en:Conga drum]])
|-
| * [[Djembe]]||([[:en:Djembe]])
|-
| * [[Slit drum]]||([[:en:Slit drum]])
|-
| * [[Frame drum]]||([[:en:Frame drum]])
|-
| * [[Xylophone]]||([[:en:Xylophone]])
|-
| * [[Cimbalo]]||([[:en:Cymbal]])
|-
| * [[Electronic musical instrument]]||([[:en:Electronic musical instrument]])
|-
| * [[Electric organ]]||([[:en:Electric organ]])
|-
| * [[Synthesizer]]||([[:en:Synthesizer]])
|-
|}

====Posebna muzička djela, 62====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Klasika||;Classical
|-
| 
|-
| * [[Clavier-Übung III]]||([[:en:Clavier-Übung III]])
|-
| * [[Dobro uštimani klavir]]||([[:en:The Well-Tempered Clavier]])
|-
| * [[Goldberg Variations]]||([[:en:Goldberg Variations]])
|-
| 
|-
| * [[Symphony No. 5 (Beethoven)|Symphony No. 5, Beethoven]]||([[:en:Symphony No. 5 (Beethoven)|Symphony No. 5, Beethoven]])
|-
| * [[Symphony No. 9 (Beethoven)|Symphony No. 9, Beethoven]]||([[:en:Symphony No. 9 (Beethoven)|Symphony No. 9, Beethoven]])
|-
| * [[Piano Sonata No. 14 (Beethoven)|Piano Sonata No. 14, Beethoven]]||([[:en:Piano Sonata No. 14 (Beethoven)|Piano Sonata No. 14, Beethoven]])
|-
| * [[Études (Chopin)|Etide, Šopen]]||([[:en:Études (Chopin)|Études, Chopin]])
|-
| * [[Ballades (Chopin)|Ballades, Chopin]]||([[:en:Ballades (Chopin)|Ballades, Chopin]])
|-
| * [[Nocturnes (Chopin)|Nocturnes, Chopin]]||([[:en:Nocturnes (Chopin)|Nocturnes, Chopin]])
|-
| * [[Années de pèlerinage]]||([[:en:Années de pèlerinage]])
|-
| * [[Pelléas et Mélisande (opera)|Pelléas et Mélisande]]||([[:en:Pelléas et Mélisande (opera)|Pelléas et Mélisande]])
|-
| * [[La mer (Debussy)|La mer]]||([[:en:La mer (Debussy)|La mer]])
|-
| * [[The Creation (Haydn)|The Creation]]||([[:en:The Creation (Haydn)|The Creation]])
|-
| * [[Requiem (Mozart)]]||([[:en:Requiem (Mozart)]])
|-
| * [[The Magic Flute]]||([[:en:The Magic Flute]])
|-
| * [[Symphony No. 41 (Mozart)|Symphony No. 41, Mozart]]||([[:en:Symphony No. 41 (Mozart)|Symphony No. 41, Mozart]])
|-
| * [[Don Giovanni]]||([[:en:Don Giovanni]])
|-
| * [[Eine kleine Nachtmusik]]||([[:en:Eine kleine Nachtmusik]])
|-
| * [[Messiah (Handel)|Messiah, Handel]]||([[:en:Messiah (Handel)|Messiah, Handel]])
|-
| * [[Madama Butterfly]]||([[:en:Madama Butterfly]])
|-
| * [[The Rite of Spring]]||([[:en:The Rite of Spring]])
|-
| * [[Romeo and Juliet (Prokofiev)|Romeo and Juliet, Prokofiev]]||([[:en:Romeo and Juliet (Prokofiev)|Romeo and Juliet, Prokofiev]])
|-
| * [[Peter and the Wolf]]||([[:en:Peter and the Wolf]])
|-
| * [[Twelve Variations on \&quot;Ah vous dirai-je, Maman\&quot;]]||([[:en:Twelve Variations on \&quot;Ah vous dirai-je, Maman\&quot;]])
|-
| * [[Der Ring des Nibelungen]]||([[:en:Der Ring des Nibelungen]])
|-
| * [[Scheherazade (Rimsky-Korsakov)|Scheherazade, Rimsky-Korsakov]]||([[:en:Scheherazade (Rimsky-Korsakov)|Scheherazade, 

Rimsky-Korsakov]])
|-
| * [[Symphony No. 8 (Mahler)|Symphony No. 8, Mahler]]||([[:en:Symphony No. 8 (Mahler)|Symphony No. 8, Mahler]])
|-
| * [[Carmina Burana (Orff)]]||([[:en:Carmina Burana (Orff)]])
|-
| * [[Le marteau sans maître]]||([[:en:Le marteau sans maître]])
|-
| ;Moderna||;Modern
|-
| * [[All You Need Is Love]]||([[:en:All You Need Is Love]])
|-
| * [[As Time Goes By (song)|As Time Goes By]]||([[:en:As Time Goes By (song)|As Time Goes By]])
|-
| * [[Auld Lang Syne]]||([[:en:Auld Lang Syne]])
|-
| * [[Be Without You]]||([[:en:Be Without You]])
|-
| * [[Candle in the Wind 1997]]||([[:en:Candle in the Wind 1997]])
|-
| * [[The Dark Side of the Moon]]|| ([[:en:The Dark Side of the Moon]])
|-
| * [[For He\'s a Jolly Good Fellow]]||([[:en:For He\'s a Jolly Good Fellow]])
|-
| * [[Happy Birthday to You]]||([[:en:Happy Birthday to You]])
|-
| * [[Heartbreak Hotel]]||([[:en:Heartbreak Hotel]])
|-
| * [[Imagine (pjesma)|Imagine]]||([[:en:Imagine (song)|Imagine]])
|-
| * [[I Want to Hold Your Hand]]||([[:en:I Want to Hold Your Hand]])
|-
| * [[Jagged Little Pill]]\'\'|| ([[:en:Jagged Little Pill]])
|-
| * [[Johnny B. Goode]]||([[:en:Johnny B. Goode]])
|-
| * [[Like a Rolling Stone]]||([[:en:Like a Rolling Stone]])
|-
| *[[Pet Sounds]]|| ([[:en:Pet Sounds]])
|-
| * [[Respect (pjesma)|Respect]]||([[:en:Respect (song)|Respect]])
|-
| * [[Revolver (album)|\'\'Revolver\'\']]||([[:en:Revolver (album)]])
|-
| * [[Rhapsody in Blue]]||([[:en:Rhapsody in Blue]])
|-
| * [[Rock Around the Clock]]||([[:en:Rock Around the Clock]])
|-
| * [[Rumours]]|| ([[:en:Rumours]])
|-
| * [[(I Can\'t Get No) Satisfaction]]||([[:en:(I Can\'t Get No) Satisfaction]])
|-
| * [[Saturday Night Fever: The Original Movie Sound Track]]\'\'|| ([[:en:Saturday Night Fever: The Original Movie Sound Track]])
|-
| * [[Sgt. Pepper\'s Lonely Hearts Club Band]]\'\'|| ([[:en:Sgt. Pepper\'s Lonely Hearts Club Band]])
|-
| * [[Some Day My Prince Will Come]]||([[:en:Some Day My Prince Will Come]])
|-
| * [[Somewhere Over the Rainbow]]||([[:en:Somewhere Over the Rainbow]])
|-
| * [[St. Louis Blues (song)|St. Louis Blues]]||([[:en:St. Louis Blues (song)|St. Louis Blues]])
|-
| * [[This Land Is Your Land]]||([[:en:This Land Is Your Land]])
|-
| * [[Thriller (album)|\'\'Thriller\'\']]||([[:en:Thriller (album)]])
|-
| * [[The Way You Look Tonight]]||([[:en:The Way You Look Tonight]])
|-
| * [[We Are the World]]||([[:en:We Are the World]])
|-
| * [[West Side Story (Original Broadway Cast)|\'\'West Side Story\'\']]||([[:en:West Side Story (Original Broadway Cast)|\'\'West Side Story\'\']])
|-
| * [[What\'d I Say]]||([[:en:What\'d I Say]])
|-
| * [[What\'s Going On (song)|What\'s Going On]]||([[:en:What\'s Going On (song)|What\'s Going On]])
|-
| * [[When You Wish Upon a Star]]||([[:en:When You Wish Upon a Star]])
|-
| * [[White Christmas (song)|White Christmas]]||([[:en:White Christmas (song)|White Christmas]])
|-
| * [[You\'ve Lost That Lovin\' Feelin\']]||([[:en:You\'ve Lost That Lovin\' Feelin\']])
|-
|}

=== Izvođačke umjetnosti, 43 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ;Pojmovi, 10||;Concepts, 10
|-
| * [[Scenska umjetnost]]||([[:en:Performing arts]])
|-
| * [[Publika]]||([[:en:Audience]])
|-
| * [[Komedija]]||([[:en:Comedy]])
|-
| * [[Kostim]]||([[:en:Costume]])
|-
| * [[Drama]]||([[:en:Drama]])
|-
| * [[Humor]]||([[:en:Humour]])
|-
| * [[Parodija]]||([[:en:Parody]])
|-
| * [[Scena]]||([[:en:Stage]])
|-
| * [[Stagecraft]]||([[:en:Stagecraft]])
|-
| * [[Tipski lik]]||([[:en:Stock character]])
|-
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
Forme 30
|-
| * [[Akrobatika]]||([[:en:Acrobatics]])
|-
| * [[Cirkus]]||([[:en:Circus]])
|-
| * [[Klovn]]||([[:en:Clown]])
|-
| * [[Ples]]||([[:en:Dance]])
|-
| * [[Balet]] ||([[:en:Ballet]]) 
|-
| * [[Trbušni ples]]||([[:en:Belly dance]])
|-
| * [[Koreografija]]||([[:en:Choreography]])
|-
| * [[Jazz dance]]||([[:en:Jazz dance]])
|-
| * [[Moderni ples]]||([[:en:Modern dance]])
|-
| * [[Ballroom dance]]||([[:en:Ballroom dance]])
|-
| * [[Hip-hop dance]]||([[:en:Hip-hop dance]])
|-
| * [[Folklorni ples]]||([[:en:Folk dance]])
|-
| * [[Magija (iluzija)|Magija]]||([[:en:Magic (illusion)]]) Magic
|-
| * [[Sleight of hand]]||([[:en:Sleight of hand]])
|-
| * [[Escapology]]||([[:en:Escapology]])
|-
| * [[Mimika]]||([[:en:Mime]])
|-
| * [[Performance art]]||([[:en:Performance art]])
|-
| * [[Performance poetry]]||([[:en:Performance poetry]])
|-
| * [[Lutkarska umjetnost]]||([[:en:Puppetry]])
|-
| * [[Stand-up komedija]]||([[:en:Stand-up comedy]])
|-
| * [[Pozorište]]||([[:en:Theatre]])
|-
| * [[Audicija]]||([[:en:Audition]])
|-
| * [[Broadway theatre]]||([[:en:Broadway theatre]])
|-
| * [[Improvisational theatre]]||([[:en:Improvisational theatre]])
|-
| * [[Kabuki]]||([[:en:Kabuki]])
|-
| * [[Playwright]]||([[:en:Playwright]])
|-
| * [[Noh]]||([[:en:Noh]])
|-
| * [[Monolog]]||([[:en:Monologue]])
|-
| * [[Tragedija]]||([[:en:Tragedy]])
|-
| * [[Komedija (drama)|Komedija]]||([[:en:Comedy (drama)|Comedy]])
|-
| ;Specific works, 3||;Specific works, 3
|-
| * [[Labudovo jezero]]||([[:en:Swan Lake]])
|-
| * [[The Fantasticks]]||([[:en:The Fantasticks]])
|-
| * [[The Nutcracker Suite]]||([[:en:The Nutcracker Suite]])
|}

=== Vizualne umjetnosti, 107 ===
====Koncepti i forme, 43====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Historija umjetnosti]]||([[:en:History of art]])
|-
| * [[Commercial art]]||([[:en:Commercial art]])
|-
| * [[Dizajn interijera]]||([[:en:Interior design]])
|-
| * [[Industrijski dizajn]]||([[:en:Industrial design]])
|-
| * [[Zlatno doba holandskog slikarstva]]||([[:en:Dutch Golden Age painting]])
|-
| * [[Nijemi film]]||([[:en:Silent film]])
|-
| * [[Dugometražni film u boji]]||([[:en:Color motion picture film]])
|-
| * [[Snimanje filmova]]||([[:en:Filmmaking]])
|-
| * [[Studio system]]||([[:en:Studio system]])
|-
|}

====Specifična djela, 64====
Filmovi
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Oklopnjača &quot;Potemkin&quot;]]||([[:en:The Battleship Potemkin]])
|-
| * [[General (1927)|General]]||([[:en:The General (1927 film)]]) The General
|-
| * [[Bulevar sumraka (film)|Bulevar sumraka]]||([[:en:Sunset Boulevard (film)|Sunset Boulevard]])
|-
| * [[Treći čovjek]]||([[:en:The Third Man]])
|-
| * [[Sunrise: A Song of Two Humans]]||([[:en:Sunrise: A Song of Two Humans]])
|-
| * [[Tokijska priča]]||([[:en:Tokyo Story]])
|-
| * [[Andaluzijski pas]]||([[:en:Un Chien Andalou]])
|-
| * [[Zlatna groznica (film 1925)|Zlatna groznica]]||([[:en:The Gold Rush]])
|-
| * [[8½]]||([[:en:8½]])
|-
| * [[Pravila igre (1939)|Pravila igre]]||([[:en:The Rules of the Game]])
|-
| * [[Djeca raja (film)|Djeca raja]]||([[:en:Children of Paradise]])
|-
| * [[Kradljivci bicikala]]||([[:en:Bicycle Thieves]])
|-
| * [[Pjevajmo na kiši]]||([[:en:Singin\' in the Rain]])
|-
| * [[2001: Odiseja u svemiru (film)|2001: Odiseja u svemiru]]||([[:en:2001: A Space Odyssey]])
|-
| * [[Rođenje nacije (film)|Rođenje nacije]]||([[:en:Birth of a Nation]])
|-
| * [[Neki to vole vruće]] ||([[:en:Some Like It Hot]])
|-
| * [[Patnje Ivane Orleanske (film)|Patnje Ivane Orleanske]]||([[:en:The Passion of Joan of Arc]])
|-
| * [[King Kong (1933)|King Kong]]||([[:en:King Kong (1933 film)|King Kong]])
|-
| * [[Čarobnjak iz Oza]]||([[:en:The Wizard of Oz (1939 film)|The Wizard of Oz]])
|-
| * [[Godzilla (1954)|Godzilla]]||([[:en:Godzilla (1954 film)|Godzilla]])
|-
| * [[Bliski susreti treće vrste]]||([[:en:Close Encounters of the Third Kind]])
|-
| * [[Metropolis (film)|Metropolis]]||([[:en:Metropolis (film)|Metropolis]])
|-
| * [[Psycho (1960)|Psycho]]||([[:en:Psycho]])
|-
| * [[Priča sa zapadne strane]]||([[:en:West Side Story (film)|West Side Story]])
|-
| * [[Ogledalo (1975 film)|Ogledalo]]||([[:en:The Mirror (1975 film)|The Mirror]])
|-
| * [[Netrpeljivost]]||([[:en:Intolerance]]); (:hr:Netrpeljivost (1916)]])
|-
| * [[Sedmi pečat]]||([[:en:The Seventh Seal]])
|-
| * [[Velika iluzija (film)|Velika iluzija]]||([[:en:Grand Illusion (film)|Grand Illusion]])
|-
| * [[Apu trilogija]]||([[:en:Apu trilogy]])
|-
| * [[Sedam samuraja]]||([[:en:Seven Samurai]])
|-
| * [[Rašomon (film)|Rašomon]]||([[:en:Rashomon]])
|-
| * [[Goli u sedlu]]||([[:en:Easy Rider]])
|-
| * [[Taksist]]||([[:en:Taxi Driver]])
|-
| * [[Slatki život]]||([[:en:La Dolce Vita]])
|-
| * [[Paklena naranča (film)|Paklena naranča]]||([[:en:A Clockwork Orange (film)|A Clockwork Orange]])
|-
| * [[Snjeguljica i 7 patuljaka (1937)|Snjeguljica i 7 patuljaka]]||([[:en:Snow White and the Seven Dwarfs (1937 film)|Snow White and the Seven Dwarfs]])
|-
| * [[Dr. Strangelove]]||([[:en:Dr. Strangelove]])
|-
| ;Slike||;Painting
|-
| * [[Kelska knjiga]]||([[:en:The Book of Kells]])
|-
| * [[Plavi dječak (slika)|Plavi dječak]]||([[:en:The Blue Boy]])
|-
| * [[Lopoči (slika)|Lopoči]]||([[:en:Water Lilies]])
|-
| * [[Guernica (Picasso)|Guernica]]||([[:en:Guernica (painting)|Guernica]])
|-
| * [[Trajnost sjećanja (Dali)|Trajnost sjećanja]]||([[:en:The Persistence of Memory]])
|-
| ;Skulpture||;Sculpture
|-
| * [[Mislilac]]||([[:en:The Thinker]])
|-
|}</text>
      <sha1>apqmctv26l8ce65dq783dii8qkkc12g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alster</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169081</id>
    <revision>
      <id>3830705</id>
      <parentid>3593827</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:31:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4850" sha1="9bthm9snyeinunu82exl60wyhkbh0by" xml:space="preserve">'''Alster''' je ime 56 kilometara duge rijeke u sjevernoj [[Njemačka|Njemačkoj]], koja se u [[Hamburg]]u ulijeva u rijeku [[Laba|Elbu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Alster-River|title=Alster River {{!}} Hamburg, Germany, Tributary {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=9. 4. 2024}}&lt;/ref&gt; U svom toku ona teče kroz južni dio regije [[Holstein]] i kroz grad [[Hamburg]].

== Opći podaci ==
[[Datoteka:Binnenalster am Abend.jpg|mini|desno|300px|Mali Alster uvečer]]
Najpoznatiji i najkarakterističniji dio rijeke Alster je ustvari velika jezerska površina u samom srcu grada Hamburga, sastavljena iz dva dijela. To su: [[Veliki Alster]] (zapravo Vanjski Alster) i [[Mali Alster]] (zapravo Unutrašnji Alster), nastali akumulacijom vode tokom stoljeća. Oko njih se smjestio jedan od najljepših i najzelenijih gradova ovog dijela europskog kontinenta, sa svojom prepoznatljivom arhitekturom - bijelim gradskim palačama sa karakterističnim bakrenim krovovima.

* [[Dužina toka]]: 56&amp;nbsp;km
* Pad (od [[izvor]]a do [[ušće|ušća]]): 28&amp;nbsp;m
* [[Zračna linija]] (Od [[izvor]]a do [[ušće|ušća]]): 25&amp;nbsp;km
* Broj [[Most]]ova (uključujući i riječne otoke): oko 100
* [[Brana|Brane]]: 9

Pritoke:
{|
| width = &quot;190&quot; |
* [[Wöddelbek]]
* [[Wischbek]]
* [[Höllenbek]]
* [[Rönne (Alster)|Rönne]]
* [[Lankau (Alster)|Lankau]]
* [[Alte Alster]]
* [[Sielbek]]
| width = &quot;190&quot; |
* [[Mühlenau (Alster)|Mühlenau]] ili Mühlenbach
* [[Diekbek]]
* [[Ammersbek (rijeka)|Ammersbek]]
* [[Drosselbek]]
* [[Horstbek]]
| width = &quot;190&quot; |
* [[Bredenbek (Alster)|Bredenbek]]
* [[Rodenbek (rijeka)|Rodenbek]]
* [[Lohbek]]
* [[Minsbek]]
* [[Saselbek]]
* [[Mellingbek]]
| width = &quot;190&quot; |
* [[Susebek]]
* [[Tarpenbek]]
* [[Isebek]]
* [[Goldbek]]
* [[Osterbek]]
* [[Wandse]] (također: Eilbek)
|}

== Stručna književnost ==
* Matthias Gretzschel, Michael Zapf: ''Hamburgs Alster.'' Hamburger Abendblatt, Axel Springer Verlag, Hamburg 1997.
* Stephan Kempe: ''Zur Geohydrochemie des Alsterbeckens.'' U: &quot;Die Hamburger Alster&quot; (eds. H. Caspers, E.T. Degens &amp; K. Vollbrecht), Mitt. Geol.-Paläont. Inst. Univ. Hamburg 1976, Knjiga 46: 199-230.
* [[Wilhelm Melhop]]: ''Die Alster – Geschichtlich, ortskundlich und flußbautechnisch beschrieben.'' Paul Hartung-Verlag, Hamburg 1932, 668 stranica (Reprint Kurt Heymann, Hamburg).
* Alfons Meyer: ''Die Alster – von der Naturlandschaft zum Freizeitraum Hamburger Bürger''. U: ''Mitteilungen der [[Geographische Gesellschaft zu Lübeck|Geographischen Gesellschaft zu Lübeck]]'', Sveska 54, Kommissionsverlag Arno Adler, Lübeck 1977, ;5–84.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.digitalfotos-hamburg.de/special/binnenalster/index.html Fotografije Malog Alstera]
* [http://www.hamburgbuch.de/kapitel-5/Alster.htm Kapitel »Alster« iz  knjige ''Hamburg Buch''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120102161151/http://www.hamburgbuch.de/kapitel-5/Alster.htm |date=2. 1. 2012 }}
* [http://www.hamburgportal.de/html/alster.htm Godišnji ljetni festival oko Alstera: ''Hamburger Alstervergnügen''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090608025750/http://www.hamburgportal.de/html/alster.htm |date=8. 6. 2009 }}
* [http://sankt-georg.info/artikel/43/Hamburg-Alster-Feuerwerk-Kirschbluetenfest-Hanami-Sakura Vatromet i Festival behara u Hamburgu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120818123511/http://sankt-georg.info/artikel/43/Hamburg-Alster-Feuerwerk-Kirschbluetenfest-Hanami-Sakura |date=18. 8. 2012 }} (Više na: [http://sankt-georg.info/tag/alster/ Stichwort Alster] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111121153923/http://sankt-georg.info/tag/alster/ |date=21. 11. 2011 }})
* [http://www.taz.de/pt/2003/08/09/a0309.1/textdruck Alsterquelle (Članak iz dnevnih novina ''taz'')]
* [http://www.bildarchiv-hamburg.de/hamburg/alster/alster/01_lauf/index.htm Aktualne i historijske fotografije Alstera i njegova toka]
* [https://web.archive.org/web/20120313080758/http://www.hamburger-sammelsurium.de/alsterschleusen.html Fotografije brana na Alsteru]
* [http://alsterbruecken.hamburger-sammelsurium.de/ Interaktivni pregled sa fotografijama svih mostova na Alsteru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130121094520/http://alsterbruecken.hamburger-sammelsurium.de/ |date=21. 1. 2013 }}
* [http://www.alstertouristik.de/ Homepage parnih trajekata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180114081402/http://www.alstertouristik.de/ |date=14. 1. 2018 }}
* [https://web.archive.org/web/20100203004233/http://bilderwinkel.de/lr_gallery/hamburg_binnenalster_panorama/index.html Panorama Malog Alstera]
* [http://www.alstersail.de/ Informacije o jedrenju na Velikom Alsteru]
{{Commonscat|Alster (River)}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rijeke u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>9bthm9snyeinunu82exl60wyhkbh0by</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija Evrope</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169424</id>
    <revision>
      <id>3830725</id>
      <parentid>3800837</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:29:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="148735" sha1="q7tqun2rf6395qyceg32t6uhsb1butx" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:Abraham Ortelius Map of Europe.jpg|mini|250px|desno|Karta Evrope 1595. Abrahama Orteliusa]]
'''Historija Evrope''' obuhvata [[Historija|historiju]] naroda koji su naseljavali [[Kontinentalna Evropa|evropski kontinent]] od [[Prahistorija|prahistorije]] do danas. Neke od najpoznatijih civilizacija iz prahistorijskog vremena su bile [[Minojska civilizacija|minojska]] i [[mikenska civilizacija]], koje su cvjetale tokom [[bronzano doba|bronzanog doba]] dok nisu propale u kratkom vremenskom periodu oko 1200. p. n. e.

Period poznat kao [[antika]] počeo je usponom gradova-država [[Antička Grčka|antičke Grčke]]. Grčki utjecaj dostigao je svoj vrhunac ekspanzijom imperije [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i njenim širenjem u cijeloj [[Azija|Aziji]]. Zatim je [[Rimsko Carstvo]] počelo dominirati cijelim Mediteranom zasnovano na [[rimsko pravo|rimskom pravu]] i [[Legija|rimskim legijama]]. Tada je unaprijeđena trgovina, tolerancija i grčka kultura. Od 300. Rimsko Carstvo je bilo podijeljeno na [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] i [[Bizantijsko Carstvo|Istočno Carstvo]]. Tokom 4. i 5. vijeka [[germani|germanski narodi]] iz sjeverne Evrope su počeli napadati carstvo, što je dovelo do [[pad Zapadnog Rimskog carstva|pada Zapadnog Rimskog carstva]] 476. Ova godina tradicionalno označava kraj klasičnog perioda i početak [[srednji vijek|srednjeg vijeka]].

U srednjem vijeku, Istočno rimsko carstvo je preživjelo, iako moderni historičari označavaju ovo carstvo kao [[Bizantijsko Carstvo]]. U zapadnoj Evropi, germanski narodi su se naselili na prostoru nekadašnjeg Zapadnog rimskog carstva i uspostavili svoja vlastita kraljevstva i carstva. Od svih germanskih naroda, [[Franci]] će uspostaviti [[hegemonija|hegemoniju]] nad zapadnom Evropom. [[Franačko carstvo]] je dostiglo svoj vrhunac pod vladavinom [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] 800. Ovo carstvo je kasnije podijeljeno na nekoliko dijelova; [[zapadna franačka|zapadni dio carstva]] će evoluirati u [[Kraljevina Francuska|Kraljevinu Francusku]], a [[istočna Franačka|istočni]] će prerasti u [[Sveto Rimsko Carstvo]], prethodnicu moderne [[Njemačka|Njemačke]]. [[Italijani|Italijanski]] matematičar [[Fibonacci|Leonardo Fibonacci]] je uveo azijski sistem brojeva u zapadni svijet. [[Britanska ostrva]] su doživjela nekoliko migracija velikih razmjera. [[Kelti|Keltski narodi]] su bili marginalizirani u periodu [[Britanija (rimska provincija)|rimske Britanije]], a kada su Rimljani napustili Britaniju tokom 400.-ih godina, talasi germanskih [[Anglosaksonci|Anglosaksonaca]] su migrirali u južnu Britaniju i uspostavili niz sitnih kraljevstava koja su se kasnije razvila u [[kraljevina Engleska|kraljevinu Englesku]]. U ovom periodu, oko 927, stvoreni su [[kraljevina Poljska|Poljsko]] i [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Mađarsko kraljevstvo]].

[[Vikingško doba]], period migracije skandinavskih naroda, se dogodio od 700. do 1000. Vođa Vikingškog carstva je bio [[Knut II, kralj Danske|Knut Veliki]], kralj Danske, koji je zauzeo Englesku. [[Normani]], vikingško pleme koje se naselilo u sjevernoj Francuskoj, su osnovali [[vojvodstvo Normandija|vojvodstvo Normandiju]], koje je imalo veliki utjecaj na mnoge dijelove Evrope, od [[normansko osvajanje Engleske|normanskog osvajanja Engleske]] do [[normansko osvajanje južne Italije|južne Italije i Sicilije]]. Još jedni skandinavski narodi, [[Rusi]], su osnovali [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]], jednu od prvih država koja je bila prethodnica moderne Rusije. Kako se vikingško doba bližilo kraju, nastao je period poznat kao [[krstaški ratovi]], vjerski motivirane vojne ekspedicije koje su imale za cilj da vrate [[Levant]] u kršćanska carstva. Nakon krstaških ratova, nastale su [[krstaške države|mnoge države]] na istočnom Mediteranu. Međutim, to je sve bilo kratkog vijeka. Krstaši su imali veliki utjecaj u mnogim dijelovima Evrope. Njihovo [[pad Kostantinopolja (1204)|pljačkanje Kostantinopolja]] 1204.  je dovelo do naglog pada Bizantije. Iako je kasnije ponovo uspostavljena, nikada nije vratila staru slavu. Krstaši su uspostavili trgovinske rute, koje će postati [[put svile]], i otvorili trgovačke puteve za trgovinu [[republika Genova|Genovi]] i [[Mletačka Republika|Veneciji]] koje će postati velike ekonomske sile. Krstaške misije u Baltičke zemlje i pokrštavanje naroda je izvršio [[monaška država Teutonskih vitezova|Teutonski red]]. Ovaj red je također radio na ponovnom osvajanju [[Pirenejsko poluostrvo|Pirinejskog poluostrva]].

Istočnom Evropom je dominiralo [[Mongolsko Carstvo]]. Predvođeni [[Džingis-kan]]om, Mongoli su bili grupa [[nomadski pastoralizam|stepskih nomada]] koji su uspostavili decentralizovano carstvo koje se, na vrhuncu svoje moći, prostiralo od Kine na Istoku do Crnog mora na zapadu. Kijevska Rusija se raspala na nekoliko malih zaraćenih država. Za vrijeme [[mongolska osvajanja|mongolskih osvajanja]], mnoge od tih država su stupile u vazalski odnos sa Mongolima. Kad je mongolska snaga oslabila u kasnom srednjem vijeku, [[velika kneževina Moskva]] je postala najjača država u istočnoj Evropi i prerasla je u [[Rusko Carstvo|Rusko carstvo]] 1547. [[Kasni srednji vijek]] predstavlja period previranja u Evropi. Epidemija poznata kao [[Crna smrt|&quot;Crna smrt]]&quot; i glad su izazvali demografsku katastrofu u Evropi. Dinastičke borbe i osvajački ratovi su držali mnoge države u ratu u ovom periodu. U Skandinaviji, [[Kalmarska unija]] je dominirala na političkoj sceni, dok se [[škotski ratovi za nezavisnost|Engleska borila sa Škotskom]] i Francuskom u [[Stogodišnji rat|Stogodišnjem ratu]]. U srednjoj Evropi, [[Poljsko-litvanska unija]] je postala veliko teritorijalno carstvo, a Svetim Rimskim Carstvom su počeli dominirati [[Habsburg (dinastija)|Habsburgovci]]. Rusija je nastavila proširivanje na jug i istok, osvajajući bivše mongolske države. Na Balkanu, [[Osmansko Carstvo|Osmanlijsko Carstvo]], koje je porijeklom iz [[Anadolija|Anadolije]], je počelo osvajati bivši bizantijski prostor, što je kulminiralo [[pad Konstantinopolja|padom Konstantinopolja]] 1453.

Renesansno znanje se počelo prvo širiti u 14. vijeku u [[Firenca|Firenci]], a zatim u cijeloj Evropi zahvaljujući razvoju [[Štamparska mašina|štamparije]]. [[Renesansa|Renesansna]] znanja su osporena zahvaljujući otkriću klasičnih rimskih i grčkih tekstova koji su bili napisani na arapskom jeziku. Istovremeno, [[reformacija|protestantska reformacija]] sa [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] je preispitivala papinu vlast. [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henrik VIII]] je preuzeo kontrolu nad engleskom crkvom i njenim posjedima, a njemački i španski vladari su ratovali u mnogim vjerskim ratovima. [[Rekonkvista|Rekonkvisti]] iz Portugala i Španije su počeli istraživati okean uspostavljajući direktne veze sa Afrikom, Amerikom i Azijom. Vjerski ratovi su se i dalje vodili u Evropi, a završeni su 1648.  [[Vestfalski mir|Vestfalskim mirom]]. [[Špansko carstvo|Španska kruna]] je održavala svoju hegemoniju u Evropi i bila vodeća snaga na kontinentu do potpisivanja [[Pirinejski mir|Pirinejskog mira]], kojim je okončan sukob između Španije i Francuske koji je počeo tokom Tridesetogodišnjeg rata. Od 1610. do 1700. desili su se niz velikih ratova i političkih revolucija širom Evrope. Mnogi [[Italijani]] su davali značajan doprinos u raznim oblastima. [[Luca Pacioli]] je uspostavio [[računovodstvo]] a [[Galileo Galilei]] je izumio teleskop i termometar koji su mu omogućavali da posmatra i opisuje Sunčev sistem. [[Leonardo Bruni]] je podijelio historiju na tri perioda a [[Alberico Gentili]] je odvojio sekularizam od kanonskog prava i rimokatoličke teologije i napravio je bitne pomake u oblasti međunarodnog prava. [[Francesco Redi]] je osnovao eksperimentalnu biologiju i dokazao da se crvi legu iz jaja muha. [[Marcello Malpighi]] i [[Camillo Golgi]] su istražili brojne biološke sisteme. [[Leonardo da Vinci]] je naslikao najpoznatiju sliku na svijetu. [[Alessandro Volta]] je izmislio bateriju a [[Guglielmo Marconi]] je izmislio radio.

Evropske prekomorske ekspanzije su dovele do uspona [[kolonijalna carstva|kolonijalnog carstva]]. Kombinacija priliva sredstava iz Novog svijeta i [[industrijska revolucija]] Velike Britanije, je dozvolila novu ekonomiju zasnovanu na proizvodnji umjesto naturalne poljoprivrede. Počevši od 1775. Britanske [[Američka revolucija|kolonije u Americi]] su se pobunile uspostavljajući vladu. Zahvaljujući [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]] podstaknute su političke promjene u kontinentalnoj Evropi pod motom [[sloboda, jednakost, bratstvo]]. Naredni francuski kralj, [[Napoléon Bonaparte|Napoleon Bonaparta]], je širio carstvo ratom i sprovodio reforme do 1815. [[Sake Dean Mahomed]] je predstavio šamponiranje prilikom kupanja i južnoazijsku kuhinju u Evropi, obezbjeđujući terapeutske masaže.

U periodu od 1815. do 1871. godine desio se veliki broj revolucija i ratova za nezavisnost. U Francuskoj i Velikoj Britaniji se razvio [[socijalizam]] i [[Sindikat|sindikalna aktivnost]]. Posljednji ostaci [[kmetstvo|kmetstva]] su ukinuti u Rusiji 1861. [[Balkan|Balkanske zemlje]] su započele ratove za nezavisnost od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Nakon [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]], Njemačka i Italija su ujedinjene u nacionalne države, a većina evropskih država postaju [[ustavna monarhija|ustavne monarhije]]. Italija proglašava Rim glavnim gradom 1870. godine i time prestaje papina temporalna moć. Izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] 1914. izazvalo je porast nacionalizma u jugoistočnoj Evropi zajedno sa [[Velesila|Velikim silama]]. Saveznici, na čelu sa Britanijom i Francuskom, uz priključenje Italije 1915. godine i SAD-a 1917, su porazili [[Centralne sile]] na čelu sa [[Njemačko Carstvo|Njemačkim carstvom]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] 1918. [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Mirovnom konferencijom u Parizu]] velika četvorka je nametnula niz sporazuma, a pogotovo [[Versajski sporazum]]. Ljudska i materijalna razaranja su bila daleko veća nego što je iko sanjao.

Njemačka je izgubila svoje kolonijalne posjede i nekoliko pokrajina, morala je platiti veliku odštetu i ponižena je od strane pobjednika. Sve evropske države su imale velike dugove prema SAD-u. To je dovelo do [[Velika depresija|Velike depresije]] 1929, koja je dovela do kolapsa. Nacistički režim [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] došao je na vlast 1933. godine i ponovo je aktivirao Njemačku. Zajedno sa [[Fašizam|Mussolinijevom Italijom]] je želio dobiti potpunu kontrolu nad kontinentom, što je dovelo do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Nakon savezničke pobjede u Drugom svjetskom ratu, Evropa je podijeljena takozvanom [[željezna zavjesa|željeznom zavjesom]]. Centralnom i istočnom Evropom je dominirao [[Sovjetski Savez|Sovjetski savez]], a zemlje u toj regiji su postale [[komunističke države]]. Ostatkom su dominirale kapitalističke zemlje sa ekonomskih i vojnim rukovodstvom SAD-a. Obje vodeće zemlje su postale supersile. Većina ne-komunističkih država su se priključili sa SAD-om u vojni savez ([[NATO]]) i formirali [[Evropska ekonomska zajednica|Evropsku ekonomsku zajednicu]]. Komunističke zemlje su se priključile SSSR-u i njegovom vojnom savezu poznatom kao [[Varšavski pakt]] i ekonomski blok pod nazivom [[Comecon]]. Nekoliko malih zemalja su bile neutralne. Njemačka i Italija su ponovo postale glavne [[razvijene zemlje|industrijske zemlje]], zbog svog poslijeratnog ekonomskog čuda, i pridružile su se [[samit G6|samitu G6]] zajedno sa Velikom Britanijom i Francuskom. Stvorena je Evropska unija koja uključuje podjelu vlasti, a oporezivanje, zdravstvo i obrazovanje je ostalo u rukama nacionalnih država, dok je EU zadužena za tržišna pravila, konkurenciju, pravne standarde i ekologiju. Politikom odbrane upravljaju nacije kroz NATO, ali Evropska unija ima ulogu u određivanju vanjske politike. Sovjetski ekonomski i politički sistem se srušio 1989, što je dovelo do kraja komunizma u satelitskim zemljama 1989, a zatim i raspada Sovjetskog saveza 1991. Kao posljedica toga, Njemačka je ujedinjena a [[ugovor iz Maastrichta|integracija u EU]] je produbljena. Kontinent je postao depolarizovan, a [[Evropska unija]] se proširila na mnoge bivše komunističke evropske države.

Evropska unija je bila pod sve većim pritiskom zbog [[velika recesija|recesije u svijetu]], a od 2008. glavna pitanja uključuju finansijsku pomoć zemljama, povećanja emigranata, napetosti s [[Rusija|Rusijom]], odbijanja članstva [[Turska|Turskoj]] i različitih stavova o budućnosti EU.

== Prahistorija ==
[[Datoteka:Krapina - Hruskovo 01.jpg|mini|lijevo|250px|Rekonstrukcija porodice [[Krapinski pračovjek|Krapinskog pračovjeka]], jednog od najpoznatijih primjera nedandertalca]]Iako se smatra da je život nastao na području [[Afrika|afričkog kontinenta]], daljnje vrste u čovjekovoj evoluciji pojavljuju se na evropskom kontinentu. ''[[Homo erectus]]'' i ''[[Neandertalac|Homo neanderthalensis]]'' se pojavljuju na evropskom tlu puno prije pojave ''[[Homo sapiens]]a,'' modernog čovjeka. Ostaci najstarijeg Evropljanina nađeni su u [[gruzija|gruzijskom]] mjestu [[Dmanisi]], a naučnici tvrde da su stari oko 1,8 miliona godina. Prva pojava anatomski modernog čovjeka u Evropi datira oko 35.000 godine p. n. e. Dokazi o prvim naseljima datiraju iz 7. milenija p. n. e., a nađeni su u današnjoj [[Rumunija|Rumuniji]], [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Grčka|Grčkoj]]. [[Neolit]] je u Evropu stigao u 6. mileniju p. n. e, s malim zakašnjenjem u dijelovima [[Sjeverna Evropa|Sjeverne Evrope]] gdje je stigao oko 5. ili 4. milenija p. n. e. Najstarija evropska i jedna od najstarijih svjetskih civilizacija je [[Tripoljska civilizacija]], a javlja se oko 5508, i traje sve do 2750. p. n. e, a nalazila  se na području triju današnjih država - [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Rumunija|Rumunije]] i [[Moldavija|Moldavije]].

U neolitu se također javlja još jedna značajna evropska civilizacija - civilizacija [[Camunni]]. Ostaci te civilizacije nađeni su u [[Valle Camonica|Valle Camonici]], [[Italija]], a značajna je po tome što je iza sebe ostavila više od 350.000 [[petroglif]]a, što je najveće nalazište u Evropi.

[[Bronzano doba|Eneolitik]] u prahistorijskoj Evropi dodnosi mnogo promjena, ali i konfuzije. Najvažniji događaj ovog perioda je dolazak srednjoazijskih naroda na tlo Evrope, za koje historičari smatraju da su izvorni [[Indoevropljani]], ali postoje određene teorije koje to pobijaju. Ostale pojave tokom eneolita su ekspanzija megalitizma, te prva pojava ekonomske startifikacije te, u vezi s tim, pojava prvih monarhija na [[Balkan]]u. Prve poznate pismene civilizacije na evropskom tlu su [[Minojska civilizacija|Minojska]], koja se pojavila na [[Kreta|Kreti]], te [[Mikenska kultura|Mikenska]], koja se pojavila na tlu današnje [[Grčka|Grčke]] u 2. mileniju p. n. e.

Iako je obrada [[željezo|željeza]] [[Egejci]]ma poznata od 110. p. n. e, u Srednju Evropu je stigla tek 800. p. n. e. Otkrićem obrade željeza, u Evropi počinje [[željezno doba]] i razvijaju se mnoge kulture od kojih je nazpoznatija ona [[Hallstatska kultura|Hallstattska]]. Ubrzo su se, zbog svoje tehnološke nadmoći, Indoevropljani proširili i na područje [[Apeninsko poluostrvo|Apenina]] i [[Pirenejsko poluostrvo|Iberije]], što je dovelo i do pojave civilizacija na tim područjima.

== Antičko doba ==

Grci i Rimljani su toliko utjecali na evropsku kulturu da je njihov utjecaj vidljiv u jeziku, [[kultura|kulturi]], [[pravo|pravu]], [[politika|politici]], [[nauka|nauci]] i [[filozofija|filozofiji]]. [[Antička Grčka]] bila je država sastavljena od mnogih [[polis]]a. Atina je bila najmoćnija i najrazvijeni grad-država i kolijevka učenja još od doba [[Periklo|Perikla]]. Tokom Periklovog doba, Atina je također bila najveće i najrazvijenije središte helenističkog svijeta. U Atini su popularne bile i filozofske i političke debate, a među svi tim govornicima izdigla su se imena [[Platon]], [[Sokrat]] i [[Aristotel]], koji je ujedno bio i učitelj [[Aleksandar Veliki|Aleksandar Velikog]].

Kroz svoju vojnu kampanju, kralj Makedonije Aleksandar Veliki, je proširio helenističku kulturu sve do rijeke Ind. U međuvremenu, [[Rimska Republika]] jača nakon pobjede nad [[Kartaga|Kartagom]] u [[Punski ratovi|Punskim ratovima]]. Grčka mudrost dolazi do rimskih institucija i apsorbira se pod zastavom Senata i naroda Rima; SPQR.

Rimljani proširuju carstvo od Arabije do Britanije. Rimski diktator [[Julije Cezar]] je ubijen 44. godine p. n. e. od strane senatora u pokušaju vraćanje Republike. Julija Cezara nasljeđuje [[Oktavijan August|Oktavijan]] koji uzurpira vlast i počinje borbu sa rimskim Senatom. On stvara Rimsko Carstvo, koje će trajati više od četiri vijeka, sve do [[Pad Zapadnog Rimskog carstva|pada Zapadnog Rimskog carstva]].

=== Minojci i Mikenjani ===
[[Datoteka:MaskeAgamemnon.JPG|mini|200px|Zlatna maska kralja [[Agamemnon]]a iz [[16. vijek p. n. e.|16. vijeka p. n. e.]] koju je u [[Mikena|Mikeni]] pronašao [[Heinrich Schlieman]]]]Prva poznata pismena civilizacija u Evropi su bili Minojci. [[Minojska civilizacija]] je civilizacija koja se pojavila tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] na ostvu [[Kreta|Kreti]] i cvjetala je od 27. vijeka p. n. e. do 15. vijeka p.n.e. Otkrio je početkom 20. vijeka britanski arheolog [[Arthur Evans]]. [[Will Durant]] je opisao kao &quot;prva karika u evropskom lancu&quot;.

Minojce je zamijenila [[Mikenska civilizacija]] koja je cvjetala od 1.600. p. n. e. do 1.100. p. n. e., kada se transformirala [[Heladski period|Heladska kultura]] pod utjecajem Minojaca. Najveći mikenski gradovi su bili [[Mikena]] i [[Tirint]] u Argolidi, [[Pylos]] u Messeniji, [[Atina]] u Atici, [[Teba (Grčka)|Teba]] i [[Orhomen (Beotija)|Orhomen]] u Beotiji, i [[Iolkos]] u Tesaliji. Na Kreti, Mikenjani su okupirali [[Knosos]]. Mikenska naselja su se nalazila i u [[Epir]]u, [[Makedonija (regija)|Makedoniji]], ostrvima [[Egejsko more|Egejskog mora]], na obali [[Anadolija|Male Azije]], [[Levant]]u, [[Kipar|Kipru]] i Italiji. Mikenski artefakti su pronađeni i izvan granica mikenskog svijeta.

Mikenska civilizacija je nestala [[Kolaps bronzanog doba|kolapsom bronzanog doba]] na istočnoj obali Sredozemnog mora. Kolaps je nastao [[Dorska invazija|dorskom invazijom]], iako druge teorije opisuju prirodne katastrofe i klimatske promjene. Bez obzira na uzroke, mikenska civilizacija je definitivno nestala, a Mikena i Tirint su uništeni i izgubili svoj značaj. Ovaj kraj, tokom posljednjih godina 12. vijeka p. n. e. je došao zbog opadanja moći mikenske civilizacije i jačanja moći drugih naroda na prostoru Sredozemnog mora.

===Antička Grčka===

{{glavni|Antička Grčka}}
[[Datoteka:Aristotle Altemps Inv8575.jpg|mini|200px|[[Aristotel]]]]
[[Antička Grčka|Stara Grčka]] je kao država bila sastavljena od više stotina [[polis]]a (gradova-država) koji su se međusobno razlikovali i prema političkim, ali i kulturološkim osobinama. [[Atina (polis)|Atina]] i [[Sparta]] su tokom grčke historije bile najznačajnije, ali i jedne od najrazličitijih, grčkih polisa. [[Sparta]], militaristička država osnovana na načelu ratovanja, discipline i želje za pobjedom bila je čista suprotnost Atini. Atina, kao kulturno središte Stare Grčke, potiče razvoj [[filozofija|filozofije]], [[književnost]]i, [[Pozorište|teatra]], [[politika|politike]], [[sport]]a i [[nauka|nauke]]. Atina je također bila prva država u kojoj se razvio, doduše primitivni, nekakav [[atinska demokratija|oblik demokratije]]. Svoje korijene, atinska demokratija dobiva tokom vladavina [[Solon]]a i [[Klisten]]a, dok svoj vrhunac, koji ujedno rezultira političkom, kulturnom i privrednom nadmoći Atine, doživljava tokom vladavine stratega [[Periklo|Perikla]]. Ovaj oblik demokratije je prvi put u historiji omogućio da ''[[narod|demos]]'' bira vlast i debatira o zakonima. Iz tih javnih debata izdigao se jedan od najvećih filozofa u historiji, [[Sokrat]], jedan od osnivača zapadnjačke filozofije.&lt;ref name=&quot;enc1911&quot;&gt;{{cite web| url = http://www.1911encyclopedia.org/Socrates_%28philosopher%29| publisher = 1911 Encyclopaedia Britannica| title = Socrates| year = 1911| access-date = 4. 3. 2008| archive-url = https://web.archive.org/web/20080129232225/http://www.1911encyclopedia.org/Socrates_%28philosopher%29| archive-date = 29. 1. 2008| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Sokrat je najznačajniji po osnivanju [[sokratska metoda|sokratske metode]] koja se i danas koristi. Sokratska metoda se primjenjuje postavljanjem pitanja ne samo sa svrhom dobivanja odgovora na njih, već i sa svrhom poticanja na vlastito zaključivanje koje bi dovelo do boljeg uvida u problem. Upravo zbog te metode, Sokret je optužen, ali i osuđen za ''&quot;korumpiranje&quot;'' atinske omladine jer su se njegovi govori kosili sa tadašnjim vjerkim pogledima. Sokrat je u skladu s tom optužbom osuđen na smrt, te je morao popiti otrov. [[Platon]], Sokratov učenik, je sljedeća velika filozofska ličnost grčke historije. Platon je u svom djelu ''[[Republika (Platon)|Država]]'' oštro kritizirao [[atinska demokratija|atinsku demokratiju]] i stvorio tip idealne države pod nazivim ''Politeia'', a u djelu ''[[Odbrana Sokratova]]'' prikazuje sudski proces koji je vođen protiv njegovog učitelja. Svojim idejama i djelima, Platon je osnovao novi filozofski pravac poznat kao [[platonizam]]. Ontološki period zatvorio je [[Aristotel]], vjerovatno najveći grčki filozof i ličnost koja je uveliko utjecala na daljnji razvoj zapadne filozofije. Smatrao se najvećim učenjakom svog doba, a u svojim djelima iznio je i objasnio izrazito kompleksan filozofski sistem koji je po svom opusu gotovo sveobuhvatan. Najznačajnija djela su mu ''[[Metafizika (Aristotel)|Metafizika]]'', opširno i kompleksno djelo u kojem iznosi svoje viđenje metafizičke analize [[Biće|bića]], te ''[[Poetika (Aristotel)|Poetika]]'' u kojoj, iako je sačuvana fragmentarno, iznosi filozofiju umjetnosti i ideju [[mimezis]]a (jedinstvo mjesta, vremena i radnje). Dok se Platon postavio kao [[idealizam|idealist]], Aristotel je odbacio dio njegovih učenja i postavio se kao jedan od začetnika filozofskog [[realizam|realizma]]. 
[[Datoteka:Map Greco-Persian Wars-en.svg|mini|340px|Grčka tokom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]] ([[500. p. n. e.]] - [[479. p. n. e.]])]]U 8. vijeku p. n. e, Grci započinju kolonizaciju. Svoju državu, proširili su na teritoriju cijelog [[Sredozemlje|Sredozemlja]], dijelove [[Crno more|Crnog mora]] i [[Anadolija|Male Azije]], a najpoznatija kolonija, ''[[Velika Grčka|Magna Graecia]]'' nalazila se na [[Sicilija|Siciliji]]. Ali, njihovo širenje na istok, koje se dogodilo u 5. vijeku p. n. e, uzrokovalo je probleme s [[Perzija]]ncima. Ti problemi su bili primarni uzrok [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Rat je otvoren [[Bitka kod Maratona|bitkom kod Maratona]] 490. p. n. e, a donio je prvi, ali i iznenađujući, poraz moćne i brojčano nadmoćne perzijske vojske koju je vodio [[Darije I]]. Sljedeći značajni sukobi zbili su se 480. p. n. e. [[Bitka kod Termopila|kod Termopila]], gdje Perzijanci jesu pobijedili, ali su pretrpjeli masivne gubitke od [[Leonida I|Leonidinih]] spartaskih trupa,&lt;ref&gt;[[Herodot]]: ''Historija'', VIII, str. 24&lt;/ref&gt; te [[Bitka kod Salamine|kod Salamine]], gdje su Grci iskoristili svoje bolje pomorske vještine kako bi nanijeli težak poraz perzijskoj floti. Posljednju veliku pobjedu, Grci odnose [[Bitka kod Plateje|kod Plateje]] 479. p. n. e, gdje su ponovo iznenadili Perzijance, jer su iako brojčano nadjačani, Grci ipak uspjeli odnijeti pobjedu. Od tada, rat se polahko smiruje, ali ne potpuno. Kraj grčko-perzijskih ratova obilježen je potpisivanjem [[Kalijin mir|Kalijinog mira]] 449. p. n. e. (ili 448. p. n. e).&lt;ref&gt;Rhodes, P.J.: ''The History of the Classical World 478-323BC'', 2005.&lt;/ref&gt;
Ali, mir u Grčkoj nije dugo trajao. Atina, koja se smatrala glavnim odgovornim za pobjedu protiv Perzije, preuzima prevlast nad svim grčkim polisima. Kako bi učvrstila svoju nadmoć, Atina je 478. p. n. e. osnovala [[Delski savez]] (koji je tokom ratova još uvijek služio u borbi protiv Perzije). Još prije Atine, Sparta, koja je uspostavila prevlast na [[Peloponez]]u, osnovala je [[Peloponeski savez]] koji je predstavljao rivale Delskom savezu. Ta dva saveza su oko 431. p. n. e. započeli [[Peloponeski rat]] u svrhu dobivanja premoći nad grčkim polisima. Rat je započet tzv. [[Peloponeski rat#Arhidamov rat|Arhidamovim ratom]] (431. p. n. e - 421. p. n. e) koji je donio prvu veliku i značajnu pobjedu Spartancima. Nakon Arhidamovog rata, sklopljen je [[Nikijin mir]], ali to nije bilo potpuno primirje, nego je samo donio kratko smirenje. Nikijin mir raskinut je 415. p. n. e. kada započinje [[Peloponeski rat#Sicilska ekspedicija|Sicilska ekspedicija]]. Tokom Sicilske ekspedicije, Atina započinje protivudar. Na nagovor vojskovođe [[Alkibijad]]a, Atina kreće u napad na Sirakuzu. Nakon osvajanja Katane, iz Atine stiže brod i obavještava Alkibijada da je uhapšen pod optužbom da je skrnavio Eleuzinske misterije. Alkibijad je kasnije, na povratku u Atinu, uspio pobjeći te našao utočište u Sparti gdje je Spartancima detaljno iznio atinski plan. Ova izdaja rezultirala je potpunim krahom atinskog protivudara i još jednim teškim porazom atinske vojske. Peloponeski rat službeno je završen [[Peloponeski rat#Dekelejski rat|Dekelejskim ratom]] (413. p. n. e - 404. p. n. e). Tokom Dekelejskog rata, Spartanci su pod vodstvom [[Lisandar|Lisandra]] uspjeli poraziti Atinjane, osvojiti sam grad (u kojem su uspostavili tzv. ''&quot;Strahovladu tridesetorice&quot;'') i postigli su konačni cilj: političku prevlast u grčkom svijetu. Međutim, iako Atina nije više bila političko središte i sve je manje učestvovala u političkom životu Grčke, Atina je još uvijek ostala kulturno središte tadašnjeg svijeta.

U 4. vijeku p. n. e. dolazi do jačanja [[Makedonci|Makedonaca]], jednog od grčkih naroda. Svoj vrhunac doživljavaju tokom vladavine [[Filip II. Makedonski|Filipa II]]., čiji je primarni plan bio osvajanje grčkog svijeta i uspostava makedonske države. Kako bi to uspio, Filip je morao dobiti prizanje ostalih Grka. To je uspio tako što je iskoristio makedonske rudnike zlata kako bi podmitio Grke da puste Makedonce da učestvuju na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]], što je tada značilo priznanje pripadnosti grčkom svijetu. Međusobni sukobi unutar grčkog svijeta još su više olakšali posao Filipu II. Iako je [[Demosten]] u svojim ''[[filipike (Demosten)|filipikama]]'' upozoravao na moguću opasnost, Filip II. je 338. p. n. e. iznenadio, ali i porazio Grke u [[Bitka kod Heroneje (338. p. n. e.)|bici kod Heroneje]]. Sljedeće godine, Filip II. saziva [[Korintski kongres]] na kojem ujedinjuje sve grčke polise u jedinstvenu, makedonsku, državu.

Godine 336. p. n. e, Filip biva ubijen, a nasljeđuje ga njegov sin [[Aleksandar Veliki|Aleksandar]]. Aleksandar je bio [[Aristotel]]ov učenik i mnogo je cijenio kulturu. Svoj vojni pohod Aleksandar počinje 334. p. n. e. kada poražava Perzijance i dio Grka pod vodstvom zapovjednika [[Memnon sa Rodosa|Memnona]] u [[Bitka kod Granika|bici kod Granika]]. Sljedeće godine, ponovo pobjeđuje Perzijance [[Bitka kod Isa|kod Isa]] koje je vodio [[Darije III]]. Godine 332. p. n. e. ulazi u [[Egipat]] gdje ga slave kao oslobodioca. U Egiptu je osnovao novi grad, [[Aleksandrija|Aleksandriju]], koji je uskoro postao glavni grad Egipta.&lt;ref&gt;ibid str. 41&lt;/ref&gt; Posljednja velika bitka protiv Perzijanaca zbila se 331. p. n. e. [[Bitka kod Gaugamele|kod Gaugamele]] gdje je Aleksandar konačno dotukao Darija III. Konačnu prevlast nad Perzijom Alekasndar stiče 330. p. n. e. kada odnosi pobjedu [[Bitka kod Perzijskih vrata|kod Perzijskih vrata]]. Nakon uspjeha u Perziji, Aleksandar je krenuo dalje prema današnjoj Indiji. Godine 326. p. n. e. sukobljava se s kraljem [[Por]]om [[Bitka kod Hidaspa|kod Hidaspa]] gdje doživljava svoj najteži poraz. Aleksandrov pohod je zaustavljen, a on i njegova vojska su se morali povući. Pri povratku u [[Babilon]], Aleksandar 323. p. n. e. umire pod, do danas, nerazjašnjenim okolnostima. Nakon njegove smrti, carstvo je podijeljeno na više helenističkih državica kojima su vladali Aleksandrovi nasljednici [[dijadoh|dijadosi]].

===Stari Rim===
Velik dio grčkog znanja prenesen je tokom kolonizacije na rastuću [[Rimsko Carstvo|Rimsku državu]]. Rim je brzo usvojio znanje i počeo se širiti preko [[Apeninsko poluostrvo|Apenina]] koristeći nesložnost drugih naroda na tom području. Tokom cijele njegove historije, jedini pravi rival Rima bila je [[Fenikija|fenička]] kolonija [[Kartaga]], ali u [[3. vijek p. n. e.|3. vijeku p. n. e.]], Rim započinje [[Punski ratovi|punske ratove]] koji su 146. p. n. e. završeni pobjedom Rima. Ova pobjeda označila je početak rimske [[hegemonija|hegemonije]]. Rim se prvo uredio kao [[Rimsko Kraljevstvo|kraljevina]] kojom je vladalo 7 kraljeva. Nakon kraljevine dolazi do uspostave [[Rimska Republika|republike]] koja traje do 1. vijeka p. n. e. kada konačno dolazi do uspostave [[Rimsko Carstvo|carstva]]. Rimsko Carstvo bila je donimantna svjetska sila sve do početka [[Seoba naroda|velike seobe naroda]] u 4. vijeku. Najveći raspon doseglo je tokom cara [[Trajan]]a kada se priširilo do [[Velika Britanija (ostrvo)|Britanije]] na sjeveru, a na istoku sve do [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Carstvo je u donijelo mir i snažnu centralističku vladu stanovnicima carstva, međutim mnogi [[građanski rat]]ovi tokom 3. vijeka slabe državu. U 4. vijeku, [[Dioklecijan]] i [[Konstantin Veliki]] dijele carstvo na Istok i Zapad (trajnu podjelu uveo je [[Teodozije I Veliki|Teodozije I. Veliki]] 395.), te time usporavaju proces slabljenja carstva, ali ne trajno. [[Dioklecijan]] je progonio kršćane, dok je Konstantin [[Milanski edikt|Milanskim ediktom]] iz 313. ozakonio [[kršćanstvo]] kao službenu religiju, te je time utro put da carstvo postane potpuno kršćansko, što je crkvu učinilo vrlo važnom institucijom u državi.

====Rimsko Kraljevstvo====
{{glavni|Rimsko Kraljevstvo}}
[[Datoteka:Lupa Capitolina, Rome.jpg|mini|270px|[[Kapitolska vučica]] s [[Romul]]om i [[Rem]]om]]Prema predaji, grad [[Rim]] osnovan je 753. p. n. e. od strane braće [[Romul]]a i [[Rem]]a. Nakon što je Romul ubio brata Rema i uspostavio vlast, nastaje [[Rimsko kraljevstvo]]. Kraljevstvom je, kroz njegovu dvjestogodišnju historiju, vladalo sedmero legendarnih kraljeva. Kao prvi oblik rimske države, kraljevstvo je period oblikovanja svih državnih tradicija koje će se kasnije prenijeti na slavnu republiku. U ovom periodu dolazi do društvene podjele na [[patriciji|patricije]] i [[plebejci|plebejce]]. ''Patriciji'' (lat. ''patricii'') predstavljali su bogato stanovništvo, koje je svoj ugledni društveni status primarno steklo rodom, a tek sekundarno bogatstvom, imalo je glavnu ulogu u državi.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot;&gt;M. Ferček: Povijest, udžbenik za 1. razred gimnazije'', [[Školska knjiga]]''&lt;/ref&gt; ''Plebejci'' (lat. ''plebs'') predstavljali su stanovništvo, najčešće siromašno i seoskog porijekla, koje nije imalo nikakvih značajnih prava u državi.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Kako su plebejci primarno obavljali fizičke poslove unutar države, često su bili iskorištavani od strane patricija. Kako bi se izborili za svoja prava, plebejci su primjenjivali [[secesija (Rim)|secesije]]{{newdsm}}&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt;, odnosno bijeg iz samog grada na neko od okolnih brežuljaka u znak protesta (najznačajniji bijeg je onaj iz 494. p. n. e, kada bježe na [[Aventin]] i uspijevaju izboriti pravo na [[plebejski tribun|tribun]]a).&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; S vremenom su se i neki plebejci počeli bogatiti što je uzrokovalo stvaranje novog društvenog sloja - [[plemstvo|plemića]] (lat. ''nobili''). Plemići su zapravo bili obogaćeni plebejci koji su se svojim novcem uspjeli izboriti za veća prava i integrirati se među patricije. Period kraljevstva obilježen je i stvaranjem najvažnije rimske institucije, [[Senat]]a.

Tokom ovog perioda, Rim ratuje s mnogim narodima na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluostrvu]], te u skladu s tim, proširuje svoju teritoriju i stvara savezništva.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Najznačajnija vojna reforma događa se za vladavine [[Servije Tulije|Servija Tulija]], 6. kralja (etruršćanskog porijekla)&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; koji je cijelu vojsku podijelio na pet društveno-imovinskih klasa. Ova vojna reforma znala je stvoriti probleme jer su se vojnici 5. klase znali boriti s kamenjima ili nekakvim drugim primitivnim oružjima.

Krajem Rimskog kraljevstva smatra se tzv. [[otmica Lukrecije]] koja se desila 509. p. n. e. Sin posljednjeg kralja, [[Lucije Tarkvinije Oholi|Tarkvinija Oholog]], Sekst silovao je Lukreciju, sestru [[Lucije Junije Brut|Lucija Junija Bruta]]. Nakon što se Lukercija povjerila porodici, Brut je poveo narod u pobunu protiv kralja i njegove porodice koja je rezultirala kraljevim progonstvom, rušenjem kraljevstva i uspostavom [[Rimska Republika|republike]].

====Rimska Republika====
{{glavni|Rimska Republika}}
[[Datoteka:Vexilloid of the Roman Empire.svg|mini|lijevo|180px|''[[Senatus Populusque Romanus|Senatus Populosque Romanus]]'' - glavni moto Rimske republike]]Nakon istjerivanja posljednjeg kralja, Rim ulazi u period republike. U skladu s tim, dolazi i do promjene državnog uređenja. Na čelu države više nije kralj, nego su to dvojica [[konzul]]a (prvi su bili [[Lucije Junije Brut|Brut]] i [[Lucije Tarkvinije Kolatin|Kolatin]]). Senat preuzima glavnu zakonodavnu vlast, a sve ostale političke pozicije držao je [[magistrat]]. Konzuli su predstavljali najviše magistre, a obilježje svakog magistra bila je ''[[toga praetexta]]'' (običaj koji su naslijedili od [[Etruršćani|Etruršćana]]).&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Među ostale više magistre su spadali i [[pretori]] (koji su nosili ''[[fasces]]''), [[cenzori]], [[kvestori]] i [[plebejski tribun|tribuni]].&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Dvojicu konzula birali s centuriji na period od godinu dana, a ovlasti koje su dobili bile su ograničene (van granica Rima, odnosno u kolonijama i provincijama, imali su neograničenu vlast).&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Tokom značajnih državnih kriza (npr. rat), konzuli su mogli dobiti neograničenu vlast na šest mjeseci, čime bi postali [[diktator]]i.

Početak Rimske republike je, osim uspostavom nove društvene organizacije, obilježen i ratovima, ali i građanskim nemirima. Plebejci su se za svoja prava borili [[Secesija (Rim)|secesijama]] (koje započinju 494. p. n. e, a završavaju oko 300. p. n. e). Prvi ''secessio plebis'' rezultirao je pojavom narodnog tribuna, međutim za historiju je također značajan i drugi ''secessio plebis''. Tokom polovine 5. vijeka p. n. e, plebejci započinju pobunu sa zahtjevom za stvaranjem pisanih i formalnih zakona u državi. Nakon dugog odupiranja, patriciji su popustili, te [[Decimvir]] donosi tzv. ''[[Zakon dvanaest tablica]]'' koji je predstavljao i formalno utemeljenje građanskog zakona, ali i [[rimsko pravo|rimskog prava]]. Što se tiče oružanih sukoba iz ovog perioda, Rimljani su se sukobili s [[Latini]]ma kod [[Bitka kod Regilskog jezera|Regilskog jezera]] 493. p. n. e. i porazili ih. U 4. vijeku p. n. e., ratuju i protiv [[Kelti|Kelta]], koji potpuno uništavaju Rim (međutim Rim se uspio oporaviti), i kasnije protiv [[Samnitski ratovi|Samnita]]. Ovi manji ratni sukobi predstavljali su samo početak rimske ekspanzije i teritorijalnog širenja, koje je svoj vrhunac doseglo nešto kasnije, tokom perioda carstva.

Nakon ovog perioda građanskih nemira i ratnih sukoba započinje uspon Rimske republike. Nakon sukoba u [[Tarent]]u s [[epir]]skim kraljem [[Pir]]om 280. p. n. e, Rimljani interveniraju u sukobima grčkih kolonija koje su se nalazile na [[Sicilija|Sicliji]] u sklopu ''[[Velika Grčka|Magnae Graeciae]]''. Kako su neke od kolonija i osvojili, Rimljani su došli u dodir s njihovom kulturom. U cilju ostvarivanja i održanjava kontrole na osvojenoj teritoriji, Rimljani počinju osnivati svoje kolonije i provincije, što je opet vodilo ka stvaranju saveza s gradovima i plemenima s različitim pravima i privilegijama:

#punopravni građani Rima (građani Rima, kolonija i već svrstanih plemena)
#zajednice s rimskim građanskim pravima, ali bez prava odlučivanja
#saveznici, koji su mogli zadržati svoje autonomije

Ti sukobi oko grčkih kolonija kulminirali su 264. p. n. e. u sukob poznat kao [[Prvi punski rat]]. Rat je započet zbog sukoba interesa Rima i trgovačke države [[Kartaga|Kartage]] oko Sicilije, tačnije oko sukoba između lokalnih kolonija.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Prvi punski rat primarno je bio pomorski rat koji je trajao sve do 241. p. n. e. Kako su Rimljani željeli kontrolu nad cijelom Sicilijom, intervenirali su kada su Kartažani zaposjeli [[Mesana|Mesanu]]. Kako se rat primarno vodio na moru, Rimljani, koji nisu bili dobri u pomorskim bitkama i nisu bili vješti brodograditelji,&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; morali su iskoristiti znanja Grka kojima su pomagali. Grci su, kao izvrsni brodograditelji, uveliko pomogli Rimljanima tokom borbi. Svoje brodograditeljske vještine prenijeli su na Rimljane, koji su ih jako brzo usvojili. Presudno ''&quot;pomorsko pomagalo&quot;'' koje su Rimljani koristili tokom bitke bio je ''[[corvus]]'' (lat. gavran), most kojim su se Rimljani mogli prebaciti na kartaške brodove i time simulirati kopnenu bitku, u kojoj su bili puno moćniji od Kartažana.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Taj izum uveliko je pomogao rimskoj floti koja je nakon 23 godine duge i teške borbe 241. p. n. e. uspjela poraziti Katragu, a koja je prisljena plaćati odštetu i prepustiti Siciliju Rimu, ali je uspjela zadržati svoj utjecaj u Španiji.

Nakon završetka prvog rata, uslijedilo je kratkotrajno primirje. [[Kartaga]] se proširila na području Španije, a u početku međuratnog perioda glavni zapovjednik bio je [[Hamilkar Barkas]]. Barkas je mrzio Rim zbog poraza i sramote koje je nanijeo Kartagi u prvom punskom ratu, ali nikada nije dobio odobrenje vladajućih [[plutokracija|plutokrata]] za početak ratnog sukoba. Svoju mržnju i bijes prenio je na svog sina, [[Hanibal]]a.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Ayrault Dodge, Theodore (1995.). ''Hannibal: A History of the Art of War Among the Carthagonians and Romans Down to the Battle of Pydna, 168 BC.'' Da Capo Press.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.reversespins.com/patton.html Reverse Spins] ''Patton, the Second Coming of Hannibal.''&lt;/ref&gt; Hanibal se odvažio na osvećivanje časti svoje zemlje te je 218. p. n. e. krenuo prema Rimu. Međutim, Hanibal nije krenuo morskim putem, kako se moglo očekivati, već je krenuo kopnenim putem preko juga [[Francuska|Francuske]] i sa slonovima i cijelom vojskom uspjeva prijeći [[Alpe]], što je do tada bio neviđen potez.[[Datoteka:Leutemann, Heinrich - Hannibal's crossing of the Alps.jpg|mini|180px|Hanibal prelazi Alpe]]Prva velika pobjeda Hanibalove vojske dogodila se već 217. p. n. e. [[Bitka kod Trazimenskog jezera|kod Trazimenskog jezera]] kada je Hanibal uspio poraziti Rimljane u jednoj od najbolje organiziranih zasjeda u vojnoj historiji. Godine 216. p. n. e. sukobili su se [[Bitka kod Kane|kod Kane]], što je značajno jer je u njoj pogunilo više od 50.000 ljudi. Nakon toga, Hanibal se sve više približavao Rimu i opsjedao ga punih 16 godina, međutim nikada nije uspio ući u sam grad i osvojiti ga. Sklopio je savez s Filipom V, makedonskim vladarom, a Rim je uspio naći saveznika koji se pobrinuo za Makedoniju, te je tako poslao svog vojskovođu [[Publije Kornelije Scipion Afrički|Publija Kornelija Scipiona]]&lt;ref&gt;[[Tit Livije]]: ''[[Od osnutka grada]]'', XXVI 50&lt;/ref&gt; na Pirineje, gdje je odnio mnogo pobjeda. Hanibal, koji nije očekivao takav protivudar, poziva svog brata [[Hazdrubal]]a (koji je ubio Scipinovog oca i ujaka u borbi) u pomoć, ali on biva presreten od strane Scipiona Afričkog, čime je taj pokušaj propao. Rimljani tada mogli doći do Kartage, a vojsku je predvodio upravo Scipion. Kada su Kartažani uvidjeli da trebaju pomoć na njihovom tlu (današnji [[Tunis]]), pozvali su Hanibala natrag, čime se on povukao s Apenina, nikada ne osvojivši sam Rim. Posljednji sukob zbio se [[Bitka kod Zame|kod Zame]] 202. p. n. e. u kojoj Rimljani pod vodstvom Scipiona, koji je zbog svojih vojnih uspjeha dobio nadimak ''Africanus'' (lat. Afrički), konačno pobjeđuju Kartagu, te im nameću sramotan mirovni ugovor prema kojem su morali predati velik dio teritorije Rimu, plaćati odštetu i, što je bilo ključno za [[Treći punski rat]], nisu se smjeli braniti, ili napadati bez dozvole rimskog [[Senat]]a. Hanibal je nakon ovog poraza otišao na istok gdje se priključio vojsci. Međutim, nakon što je i ta vojska izgubila od Rimljana, Hanibal, ne želeći pasti pod njihov utjecaj, počinjava samoubistvo trovanjem. 
[[Datoteka:Marco Porcio Caton Major.jpg|mini|200px|[[Marko Porcije Katon Stariji|Katon Stariji]], rimski konzul koji se najviše zalagao za uništenje Kartage|left]]Sklapanje mirovnog sporazuma i prestanak sukoba nisu smanjili tenzije između Rima i Kartage. Jedna od ključnih osoba unutar Rima, koja se zalagala za daljni rat, ali i uništenje Kartage, bio je [[konzul]] [[Marko Porcije Katon Stariji]]. On je značajan po tome što je svaki svoj govor u senatu, nezavisno od teme rasprave, završavao riječima ''Ceterum censeo Carthaginem esse delendam'' (lat. ''Uostalom, smatram da Kartagu treba uništiti.'').&lt;ref&gt;''Traditus per L. Annaeum Florum, Epitome de T. Livio Bellorum Omnium XXXI (Bellum Punicum tertium)''&lt;/ref&gt; Ipak, kako Kartaga nije prekršila nijedan dio sporazuma, Rim nije imao osnove za napad. Međutim, to se ubrzo promijenilo. [[Numiđani]], pod vodstvom [[Mazinisa|Mazinise,]]&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; bili su južni susjedi Kartage i konstantno su je napadali želeći je osvojiti. Kartaga je više puta tražila odobrenje za rat s Numiđanima, u skladu sa sporazumom, ali ga nije dobila. Tada je Kartaga samoinicijativno&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; odlučila odbraniti svoje granice te je time prekršila uslove sporazuma. Rimljani 149. p. n. e. šalju svoje trupe u Kartagu, koje je vodio usvojeni sin Scipiona Afričkog, [[Publije Kornelije Scipion Emilijan]]. Nakon tri godine borbe, 146. p. n. e. Rimljani odnose konačnu pobjedu (nakon 6 dana teških borbi za svaku ulicu unutar samog grada) i time se službeno završavaju [[punski ratovi]]. Sama Kartaga je nakon trećeg rata uništena, upravo kako je Katon rekao, a zemlja na kojoj se nalazila je razorena i pretvorena u rimsku provinciju. Sva gradska bogatstva su opljačkana i prenesena u Rim od strane Emilijanove vojske, a preživjeli Kartažai su postali [[robovi]].

Godine 146. p. n. e, Rimljani završavaju [[Makedonski ratovi|makedonske ratove]], a svoj pohod na istok završavaju osvajanjem [[Pergam]]a 133. p. n. e, kojeg im je pergamski kralj ostavio oporučno nakon svoje smrti.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; U ovom periodu se unutar samog Rima počinju javljati prve pobune. Nakon Sicilijske pobune robova, [[Gaj Marije]] od 111. do 105. p. n. e. vodi rat protiv Numiđana koje je vodio [[Jugurta]]. Tokom ovog rata, Gaj Marije je stekao onu moć koju je imao tokom unutarpolitičkog sukoba sa [[Sula|Sulom]] i uspostavio je svoju plaćeničku vojsku, prvu privatnu vojsku u Rimu.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt;

Vrlo važan događaj u ovom periodu predstavljaju i borbe braće Grakho. [[Tiberije Grakho]], stariji od dvojice braće, 133. p. n. e, kao narodni tribun,&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; započinje provođenje niza reformi, od kojih su najznačajnije ''leges agrarii'' (lat. agrarni zakoni), kojima je želio poboljšati status ''plebsa''. Kako su te reforme direktno umanjivale moći vladajućeg sloja, taj isti sloj je reagirao, potkupio veći dio Tiberijevih pristaša i 133. p. n. e. organizirao ''&quot;protivudar&quot;'', organiziran u obliku javnih nemira, u kojem su Tiberije, koji je ubijen unutar same zgrade Senata, tokom sjednice, od strane svog rođaka Scipiona Nasice, i mnoge njegove pristaše ubijeni i kasnije bačenu u rijeku [[Tiber]].&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Deset godina kasnije, Tiberjev brat [[Gaj Grakho|Gaj]] pokušava napraviti isto. Gaj svoje reforme ne zasniva isključivo na agrarnim zakonima, već želi poboljšati status ''plebsa'' u svim aspektima života. Isto kao ni Tiberije, ni Gaj nije uspio u svom naumu te su njegove reforme zaustavljenje na isti način. Za razliku od brata, Gaj je uspio izbjeći smrt od strane građana (za razliku od njegovih sljedbenika), te je pobjegao sa svojim vjernim robom [[Filokrat]]om, kojem je, nakon bijega, najvjerovatnije naredio da ga ubije što je ovaj i učinio.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[[Plutarh]]: ''Vitae Parallelae - Fratres Gracchi''&lt;/ref&gt; Najveći paradoks u ubistvima dvojice boraca za pravo naroda je taj što je pobunu protiv njih započeo upravo podmićeni narod, kojeg je podmitila vlast, a kojem su braća Grakho željela pomoći.
[[Datoteka:Sulla Glyptothek Munich 309.jpg|mini|lijevo|200px|[[Lucije Kornelije Sula]]]]
Nakon braće Grakho, u Rimu dolazi do nove društvene podjele. Narod se sada dijeli na [[populari|populare]] (zalagali se za veća prava naroda) i [[optimati|optimate]] (željeli zadržati stari odnos). Ovakvo frakcioniranje dovest će i do prvog građaskog rata u historiji Rima. [[Gaj Marije]], koji je stao na stranu populara, i [[Lucije Kornelije Sula]], vođa optimata, sukobljavaju se 88. p. n. e. i time započinju građanski rat. Zanimljivo je kako sukob nije izbio zbog ideoloških nesuglasica, već zbog [[Pontski rat|pontskog rata]]. Pontski vođa [[Mitridat VI]] diže ustanak protiv rimske vlasti i [[Rimski senat|Senat]] je morao donijeti odluku koga poslati da ga suzbije. Pravo je prvobitno dobio Sula, ali je Marije uspio pritisnuti Senat da promijeni odluku.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Sula, nezadovoljan, svojom vojskom napada marijevce, odnosi pobjedu i kreće u [[Pont (kraljevstvo)|Pont]]. Tamo također odnosi pobjedu i vraća se u Rim kao proslavljeni vođa. 83. p. n. e. se iskrcao u Italiju sa svojom legijom i savladao otpor pristalica Gaja Marija u krvavoj bici kod Porta Kolina. Nakon tog sukoba, Sula 82. p. n. e. uvodi diktaturu u kojoj se krvavo obračunao sa svojim protivnicima. Svojim [[proskrpicije (Sula)|proskripcijama]]{{newdsm}} Sula je ozakonio ubistvo i pljačku svih marijevaca bez ikakvih zakonskih posljedica, a za red u državi bili su zaduženi [[kornelijevci]], privatna vojska sastavljena od oslobođenih robova.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Sulina diktatura nije uvedena s ciljem rušenja državnog poretka već s ciljem dokazivanja da se, tada, već propadajuća Republika može voditi stabilno i čvrsto te kako još nije vrijeme za njen pad. Njegov pokušaj da obnovi moć republike trajao je nešto više od 50 godina nakon što Sula, 79. p. n. e, stupa s vlasti i ukida diktaturu. Nakon tih 50 godina, uslijedio je period carstva, ali prije toga se trebaju spomenuti i [[Katilinina zavjera]], te dva [[trijumvirat]]a koja su prethodila padu republike.
[[Datoteka:Cicerón denuncia a Catilina, por Cesare Maccari.jpg|mini|300px|[[Cesare Maccari]]: ''[[Ciceron|Marko Tulije Ciceron]] optužuje [[Lucije Sergije Katilina|Katilinu]] za [[Katilinina zavjera|zavjeru]] u [[Senat]]u.'']]
Iako je Sula uspio dokazati da se Republika može voditi čvrstom i sigurnom rukom, unutrašnje spletke i zavjere s ciljem rušenja Republike su se nastavljale. Tokom cijelog perioda Republike, možda najpoznatija zavjera je [[Katilinina zavjera]]. [[Lucije Sergije Katilina]] je već nekoliko godina unazad planirao zavjeru za rušenje Republike i uvođenje lične diktature zbog niza političkih neuspjeha. Prije nego što je uspio provesti zavjeru, slavni govornik (nazivan i ''[[pater patriae]]'') [[Ciceron|Marko Tulije Ciceron]] saznao je za njegov plan i odlučio ga zaustaviti. Nizom govora u Senatu, Ciceron je javno optužio Katilinu za kovanje zavjere protiv Republike i ovaj je bio prisiljen pobjeći. Tokom tog bijega, Katilina umire, a Republika doživljava još jedan snažan interni udarac koji je dodatno slabi.

Pokušaj jačanja Republike ponovo je započeo 60. p. n. e. kada [[Julije Cezar|Gaj Julije Cezar]], [[Marko Licinije Kras]] i [[Gnej Pompej|Gaj Gnej Pompej]] sklapaju [[prvi trijumvirat]]. Cezar, sposobni vojskovođa, Kras, bogataš koji se istakao u [[Spartak]]ovom ustanku 73. p. n. e. i Pompej, politički moćnik, formiraju savez kojim su došli na vlast i osnažili Republiku. Kako bi lakše upravljali državom, trijumviri su Republiku podijelili na tri dijela: Pompej je ostao u Rimu i imao vlast na Apeninskom poluostrvu, Cezar je dobio sjeverni dio gdje je vršio teritorijalnu ekspanziju ([[Galija (rimska provincija)|Galija]], [[Velika Britanija (ostrvo)|Velika Britanija]]), dok je Kras poslan u Afriku gdje je postao general i poginuo u bici.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Tokom Krasove pogibije, Cezar je bio van Rima, a Pompej je, želeći cijelu vlast za sebe, huškao Senat protiv njega. Godine 50. p. n. e, Senat, na nagovor Gneja Pompeja, proglašava Cezara izdajicom i naređuje mu da se vrati i preda oružje. Cezar, svjestan moguće opasnosti, dolazi sa svojom vojskom do rijeke [[Rubikon]]. Nakon što je odlučio prijeći rijeku (tada je izrekao svoj poznati slogan ''[[Alea iacta est]]'')&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; započinje [[Drugi rimski građanski rat]]. Cezar, iskusniji i sposobniji vojskovođa od Pompeja, uspio je Pompeja natjerati na bijeg. Cezarove trupe su ga slijedile te su u nekoliko sukoba&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; od kojih je najznačajniji bio onaj [[Bitka kod Farsale|kod Farsale]] 48. p. n. e, uspio dotući Pompejeve pristaše. Sam Pompej pobjegao je u [[Egipat]] gdje je njegovo ubistvo naredio kralj [[Ptolomej XIII]], Cezarov saveznik.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Cezar je to ubistvo iskoristio kako bi okupirao Egipat, prevarivši tako Ptolomeja. Nakon ovog građanskog rata, Cezar uvodi diktaturu. Tokom te diktature, Cezar je na unutarpolitičkom planu težio ka pridobivanju podrške siromašnijih slojeva, a na vanjskopolitičkom planu, podršku je uspio dobiti raseljavanjem tada prenaseljenih gradova u neke rimske prekomorske provincije. 
[[Datoteka:Vincenzo Camuccini - La morte di Cesare.jpg|mini|300px|[[Vincenzo Camuccini]]: ''[[Atentat na Cezara]]'']]
Takva vlast, pogotovo zato što ju je držao samo jedan čovjek (koji se još sam proglasio doživotnim [[diktator]]om), nije pogodovala bogatim republikancima, te su oni započeli kovati zavjeru protiv Cezara.&lt;ref&gt;[[Kasije Dio]], Historija Rima, 44.8.4.&lt;/ref&gt; U zavjeri su učestvovali mnogi senatori, među kojima je bio i Cezarov bliski savjetnik i usvojeni sin&lt;ref&gt;[[Plutarh]]: ''[[Vitae Parallelae]]''&lt;/ref&gt;, [[Marko Junije Brut]], a prema nekim izvorima, on je bio prisiljen učestvovati u zavjeri.&lt;ref&gt;[[Kasije Dio]], Historija Rima, 44.12.2.&lt;/ref&gt; [[Atentat]] na Cezara izvršen je 15. marta 44. p. n. e, na praznik [[Martovske ide|martovskih ida]], ispred zgrade Senata. Dok je bio na stepenicama, zavjerenici su mu prišli i izboli ga 23 puta&lt;ref&gt;Woolf Greg (2006.), ''Et Tu Brute? - The Murder of Caesar and Political Assassination'', 199 stranica - {{ISBN|1-86197-741-7}}&lt;/ref&gt;, a historičar [[Svetonije]] tvrdi da je samo jedan ubod, i to u prsa, bio smrtonosan.&lt;ref&gt;[[Svetonije]]: ''Julije'', c. 82.&lt;/ref&gt; Zanimljiva polemika vodi se i oko Cezarovih posljednjih riječi. Postoji nekoliko verzija, od one da nije rekao ništa pa do one da je rekao ''Zar i ti, sine?'', međutim, danas je najpoznatija, a prema mnogim i najtačnija, ona teza da su Cezarove posljednje riječi bile ''[[Et tu, Brute?]]'' (postoje i verzije ''Et tu, Brute, mi fili?'' i ''Tu quoque, Brute, mi fili?''), time aludirajući na činjenicu da je i Brut bio među zavjerenicima.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Stone, Jon R. (2005.). ''The Routledge Dictionary of Latin Quotations'' London: Routledge. str. 250. {{ISBN|0-415-96909-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Morwood, James (1994.). ''The Pocket Oxford Latin Dictionary (Latin-English)'' Oxford, England: Oxford University Press. {{ISBN|0-19-860283-9}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Marcus Aemilius Lepidus.jpg|mini|lijevo|200px|[[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Marko Emilije Lepid]], član Drugog trijumvirata, nakon trodiobe vlasti poslan je u Afriku gdje ga je Oktavijan optužio za protivdržavnu zavjeru i oduzeo mu sve ovlasti osim one ''pontifexa maximusa'', te ga se time riješio]]Cezarova smrt nije postigla željeni učinak. Snaga Republike nije vraćena, a željeni mir je još više poremećen. U politčkom sukobu između ''cezarovaca'' i republikanaca pobijedili su ''cezarovci'' predvođeni trima osobama. [[Marko Antonije]], Cezarov najvjerniji prijatelj, [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Marko Emilije Lepid]], bogati Cezarov pristaša i Cezarov usvojeni pranećak [[Oktavijan August]] su oštro kritizirali Cezarove protivnike i zahtijevali smrt za njegove ubice, a 43. p. n. e. sklapaju savez i osnivaju [[Drugi trijumvirat]]. Ponovo je došlo do trodiobe vlasti: Oktavijan ostaje u Rimu, Lepid na upravu dobija [[Hispanija|Hispaniju]] i [[Afrika|Afriku]], a Antonije odlazi na istok kako bi se sukobio sa [[Part]]om, tada najvećim neprijateljem Rima. Oktavijan je također, po uzoru na Sulu, uveo proskripcije čija je žrtva bio i slavni govornik [[Ciceron|Marko Tulije Ciceron]], koji je u svojim ''[[Filipike (Ciceron)|filipikama]]'' već otprije kritizirao trijumvirat. Kao i u prvom trijumviratu, skladnom savezu dolazi kraj. Oktavijan je, kao Cezarov srodnik, smatrao da ima najveće pravo na vlast, nizom spletki se riješio svojih ''saradnika''. Lepida, koji je tada bio ''[[pontifex maximus]]'', optužuje za protivdržavnu zavjeru i oduzima mu sve ovlasti osim titule ''pontifexa maximusa'' i time ga ''de facto'' eliminira iz politike.
Antonije je bio veći problem jer je bio popularniji i imao je veću podršku, a njegova afera s egipatskom kraljicom [[Kleopatra VII|Kleopatrom]] i prestanak rata s Partom dala je Oktavijanu dobar razlog za to da optuži Antonija za antidržavne aktivnosti. Uskoro je Oktavijan Senatu predstavio i Antonijevu oporuku u kojoj je on vlast ostavio svom sinu Cezarionu, kojeg mu je rodila Kleopatra, a želio je i da ga se pokopa u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] zajedno s Kleopatrom.&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; Dio o Cezarionu kao nasljedniku nije dirnuo Senat, međutim Antonijeva želja da se pokopa izvan Rima razbijesnila je senatore. Oktavijan je, kao rođeni političar, optužio Kleopatru, a ne Antonija. Tako je dobio dopuštenje Senata za napad na Egipat što je i napravio, ali se time planirao riješiti i Antonija jer je znao da će doći u pomoć svojoj voljenoj. Tako se i dogodilo. Godine 31. p. n. e. započela je [[bitka kod Akcija]]. Antonije je predvodio egipatske snage, a Rimljane je predvodio Oktavijanov iskusni general, [[Marko Vipsanije Agripa]]. Bitka se odigrala 2. septembra 31. p. n. e, a Agripa je uspio odnijeti pobjedu i time je Oktavijan postao pobjednik posljednjeg građanskog rata Rimske republike.

Kako Antonije nije bio mrtav Oktavijan je nastavio invaziju Egipta, iako je pobjeda već bila osigurana. Antonije je sljedeće godine, našavši se u bezizlaznoj situaciji, počinio samoubistvo probovši se nožem, jer je mislio da je Kleopatra to već učinila. Najvjerovatnije dvije sedmice nakon Antonijeve smrti i Kleopatra je počinila samoubistvo (prema legendi je dala da je ugrize [[aspa]]),&lt;ref name=&quot;Fercek&quot; /&gt; a njihov sin [[Cezarion]] je ubijen.

Ovim samoubistvima rat je i ''de iure'' priveden kraju i Oktavijan je ostao jedini i potpuni vladar Rimske republike (''[[princeps]]''). Republika nije trajala dugo jer je već 16. januara 27. p. n. e. Oktavijan, od strane Senata, proglašen carem i tim činom službeno prestaje Republika, a počinje period Rimskog Carstva.

====Rimsko Carstvo====
{{glavni|Rimsko Carstvo}}
=====Principat=====
Nakon uspjeha u borbi protiv svojih protivnika i uspjeha u Senatu, Oktavijan je 16. januara 27. p. n. e. postao ''August'' (lat. ''Uzvišeni'') i time službeno osnovao Rimsko Carstvo. Carstvo se općenito dijeli na [[principat]] i [[dominat]]. [[Principat]] označava period u kojem su carevi, iako u monarhističkom uređenju, davali privid da vladaju kao u doba republike, dok [[dominat]] predstavlja period u kojem je car i ''de facto'' i ''de iure'' imao apsolutnu, vrhovnu vlast. Rimsko carstvo je kroz svoju historiju prošlo nekoliko historijski važnih događaja, pa čak i podjelu na dva dijela, a obilježilo ga je nekoliko carskih dinastija iz kojih su dolazili carevi. Prva, Augustova loza, bila je [[Julijevsko-Klaudijevska dinastija]]. Julijevsko-Klaudijevska dinastija, za koju se tada smatralo da je direktan potomak [[Eneja|Eneje]], osnivača Rima, dala je ukupno pet careva: [[August]]a, [[Tiberije|Tiberija]], [[Kaligula|Kaligulu]], [[Klaudije|Klaudija]] i [[Neron]]a. Među ovih pet, samo se jedan može nazvati ''&quot;imperator bonus&quot;'' (lat. ''dobri car''), a to je upravio bio prvi rimski car, [[August|Oktavijan August]]. Iako je držao titulu cara, August nikada nije službeno uveo diktaturu i uvijek je rimskom narodu davao velika prava i slobode. Takva vladavina uslovljavala je njegov konstantn reizbor na poziciji vladara, jer je August zadržao praksu izbora vladara, što se pokazao kao vrlo važan potez. Tokom vladavine, osim titule cara, August je držao i mnoge druge političke i vojne titule, od kojih su najznačajnije one ''[[pontifex maximus]]a'' i vrhovnog vojnog zapovjednika rimske vojske. Kao vrhovni zapovjednik, August je, kao i većina njegovih nasljednika, širio carstvo i osvajao nova područja. Ipak, nisu svi pohodi i bitke bili uspješni. U sukobu s [[Herusci]]ma [[Bitka kod Teutoburške šume|kod Teutoburške šume]] 9. godine, [[Publije Var]] se sukobio s heruškim zapovjednikom [[Arminije]]m i izgubio tri od svojih 9 legija, a time i cijelu bitku. Ova bitka predstavljala je najveći rimski poraz tokom Augustove vladavine. [[Datoteka:(Venice) Tiberius Portrait of the 'Imperium Maius' type in Museo Archeologico Nazionale.jpg|mini|160px|[[Tiberije]]]] Državši vlast i imajući podršku naroda, senata i vojske, August se pri kraju života povlači iz javnog života i odlučuje o pitanju nasljednika. Iako je podršku naroda imao [[Germanik]], August je za svog nasljednika izabrao [[Tiberije|Tiberija]], koji je bio uz njega sve do smrti. August je umro prirodnom smrću u 77. godini života, a njegovi posmrtni ostaci položeni su u [[Augustov mauzolej]]. Period Augustove vladavie poznat je još i pod nazivima ''&quot;zlatno doba&quot;'' i ''&quot;Pax Augusta&quot;'' (lat. ''Augustov mir''). Drugi rimski car, Augustov nasljednik, bio je [[Tiberije]]. On je bio vrlo sposoban vojskovođa, ali ne toliko sposoban političar. Ugušio je pobunu dalmatinskih i panonskih plemena u [[Batonski rat|Batonskom ratu]], pobunu u Germaniji, kao i u provincijama Traciji, Galiji i Numidiji. Postao je nepopularan poslije čudnovate smrti svog nećaka Germanika 19. godine, za koju su mnogi tvrdili da je on bio odgovaran. Pred kraj života postaje sve više sumnjičav i paranoičan te likvidira sve one koji bi mu bili mogući protivnici. Umro je u svojoj vili u 78. godini života, prema nekima prirodnom smrću, a prema nekima je ubijen.[[Datoteka:Caligula 02.JPG|lijevo|mini|160px|[[Kaligula]]]] Nakon Tiberijeve smrti na vlast stupa mladi [[Kaligula]]. Prema jednoj historijskoj priči trebao je vladati zajedno sa [[Gamelije|Gemelijom]], ali ga je dao ubiti,&lt;ref name=&quot;philo-gaius-v&quot;&gt;Filon Aleksandrijski, ''O veleposlanstvu Gaju'', V.29&lt;/ref&gt; kao i samog cara Tiberija, međutim za tu priču ne postoji dovoljno dokaza.&lt;ref name=&quot;tacitus-calig-50&quot;&gt;[[Kornelije Tacit]], ''Anali'', VI.50&lt;/ref&gt; Kaligula je car koji je najkraće vladao Rimom. Ojačao je snagu principata i povećao teritoriju carstva, a prema nekim izvorima vladao je kao tiranin, smatrao se bogom i bio je nastran.&lt;ref&gt;Seneka, ''O ljutnji'' xviii.1, ''O ljutnji'' III.xviii.1; ''O kratkoći života'' xviii.5&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Filon Aleksandrijski]], ''O veleposlanstvu Gaju'' XXIX&lt;/ref&gt; Mnogi rimski historičari i izvori prikazivali su Kaligulu ludim,&lt;ref&gt;Filon Aleksandrijski, ''O veleposlanstvu Gaju'' XIII&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Seneka]], ''O čvrstoći mudraca'' XVIII.1; Seneka, ''O ljutnji'' I.xx.8&lt;/ref&gt; a [[Svetonije]] je tvrdio da je imao i [[epilepsija|epilepsiju]].&lt;ref&gt;Svetonije, ''Život dvanaest careva'', Kaligula 50&lt;/ref&gt; Jedna anegdota koja potvrđuje priču o ludosti je ona u kojoj je Kaligula svog konja [[Incitat]]a pokušao učiniti sveštenikom i konzulom.&lt;ref&gt;Svetonije, ''Život dvanaest careva'', Kaligula 55&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Kasije Dio]], ''Rimska historija'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/59*.html#14 LIX.14], [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/59*.html#28 LIX.28]&lt;/ref&gt; Kaligula je ubijen kada je imao 28 godina u zavjeri koji su skovali senatori kako bi vratili republiku, a već sljedeći dan, pretorijanci su proglasili [[Klaudije|Klaudija]] carem. [[Datoteka:Château de Versailles, salon de la paix, buste d'empereur romain (Claude).jpg|mini|160px|[[Klaudije]]]] [[Klaudije]] je prvi rimski car rođen izvan Italije (Lugdunum je danas [[Lyon]]). Imao je mnogih zdravstvenih&lt;ref&gt;Leon (1948.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Seneka ''Apokolocintoza.'' 5, 6.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;boyjnt&quot;&gt;Svetonije, ''Klaudije'' 30.&lt;/ref&gt;, a neki tvrde i mentalnih&lt;ref&gt;Svetonije, ''Klaudije'' 34, 38&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tacit ''Anali'' XII 20.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Burden, George. [http://www.mentalhealth.com/mag1/p5m-tor1.html Carski gen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010611131717/http://www.mentalhealth.com/mag1/p5m-tor1.html |date=11. 6. 2001 }}, ''The Medical Post'', 16. srpnja 1996.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Svetonije, ''Klaudije'' 35, 36, 37, 39, 40&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;Kasije Dio ''Rimska historija'' LX 2, 3.&lt;/ref&gt; problema pa nije bio idealna kandidat za cara, a po dolasku na prijestolje, prema rimskim historičarima, stanje mu se poboljšalo.&lt;ref&gt;Svetonije, ''Klaudije'' 31.&lt;/ref&gt; Iako nije bio dobar političar, Klaudije je uveliko doprinio razvoju carstva. Osvojio je Britaniju, a često je učestvovao i u suđenjima. Ženio se četiri puta: s prve dvije se razveo, treću je dao ubiti, a četvrta mu je rodila Nerona, njegovog nasljednika. Stvari kojima su se ljudi najviše čudili kod njega bile su njegova zaboravnost i rastresenost,&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; a često bi se u razgovoru i ponašanju toliko zaboravio da se činilo da ne zna ni ko je, niti s kim priča, a kamoli o čemu se radi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; Umro je 13. oktobra 54, u 64. godini svog života. Uzrok smrti bilo je trovanje, najvjerovatnije gljivom. Ubistvo je najvjerovatnije izvršila njegova tadašnja supruga [[Agripina mlađa]] kako bi Nerona dovela na tron. Pokopan je s punim carskim sjajem i uvršten među bogove ([[deifikacija]]). [[Datoteka:443px-Nero bust-fr.jpg|mini|lijevo|160px|[[Neron]]]] [[Neron]], Klaudijev sin i nasljednik, peti rimski car bio je ujedno i [[Smrt Julijevsko-Klaudijevske dinastije|poslijednji car Julijevsko-Klaudijevske dinastije]]. Na tron rimskog cara dovela ga je majka Agripina mlađa nakon što je prethodno otrovala svog muža, cara Klaudija. U početku je vladao kao dobar car&lt;ref&gt;[[Lukan]], ''Građanski rat''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Seneka ''O milosti''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dio Krisostom,  ''Diskursi''&lt;/ref&gt;, a kasnije je postao tiranin i jedan od najomraženijih rimskih careva.&lt;ref&gt;Tacit, ''Anali'' I.16&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kragelund, Patrick, &quot;Neron u Tacitu i u Oktaviji&quot;, ''The Classical Quarterly'', 2000, str. 494-515&lt;/ref&gt; Na početku terora dao je ubiti svog brata,&lt;ref&gt;Tacit, ''Anali'', XIII.16&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Josip, ''Historija Židova'', XX.8.2&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Svetonije, ''Život dvanaest careva'', Neron&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Caije Dio, ''Rimska historija'', LXI.7&lt;/ref&gt; svoju majku,&lt;ref&gt;Tacit, ''Anali'', XIV.1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Svetonije, ''Život dvanaest acreva'', Neron,34&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tacit, ''Anali''&lt;/ref&gt; svog savjetnika, te svoje prve dvije supruge. Neron je bio bolesno ambiciozna osoba. U toj svojoj nerealnoj ambiciji želio je ponoviti djelo Aleksandra Makedonskog te je vodio skupe i nesigurne ratove na istoku uzalud pokušavajući osvojiti Armeniju, sjevernu obalu Crnog mora i Etiopiju. Godine 64. Neron je zapalio Rim&lt;ref&gt;Svetonije, Neron,38&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kasnije Dio, ''Rimska historija'', LXII.16&lt;/ref&gt; i za to okrivio kršćane te ih je počeo sistematski proganjati. Prema priči, Neron je svirao pjesmu o padu [[Troja|Troje]] dok je gledao kako mu grad gori.&lt;ref name=&quot;pjesma&quot;&gt;Svetonije, ''Život dvanaest careva'', Neron [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#38 38]&lt;/ref&gt; Kasnije naređuje još ubistava, čak i nevinih osoba, a slavni pisac i filozof [[Seneka]] je bio prisiljen na samoubistvo. Između 66. i 67. posjetio je Grčku, a kada se vratio u Rim, Senat ga je proglasio neprijateljem rimskog naroda i osudio na smrt, te je car u 31. godini života počinio samoubistvo.&lt;ref&gt;Svetonije ''Život dvanaest careva'', neron [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#49 49]&lt;/ref&gt; Nakon njega je uslijedila godina četiri cara, nakon koje na vlast stupa druga dinastija u historiji carstva, [[Flavijevska dinastija|dinastija Flavijevaca]].

Godinu četiri cara, svojevrsnu mini krizu, započeo je [[Galba]]. Galba je već prije trebao biti ubijen po Neronovom naređenju, ali je uspio izbjeći smrt. Njegova vladavina obilježena je neuspjelom finansijskom reforom zbog koje je i ubijen u 70. godini života. Naslijedio ga je car [[Oton]]. Oton je bio taj koji je započeo pobunu protiv Galbe i njegovom smrću je postao car. Ali, ista stvar dogodila se i njemu kada je [[Vitelije]] počeo planirati pobunu protiv njega. Nakon neuspješnih pregovora, Vitelije je ušao u Rim i porazio Otonovu vojsku nakon čega je ovaj počinio samoubistvo. Vitelije nije bio naročito ambiciozan car te je svu svoju vlast ''de facto'' prepustio savjetnicima. Takav oblik vladavine izazvao je veliko nezadovoljstvo naroda, koji je na kraju proglasio [[Vespazijan]]a za cara, iako je ''de iure'' car još uvijek bio Vitelije. Vitelije je želio sklopiti mirovni sporazum, ali bez uspjeha. Ubijen je tokom nereda u 58. godini života, a tijelo mu je kasnije bačeno u rijeku [[Tiber]].
[[Datoteka:Vespasianus01 pushkin edit.png|mini|desno|160px|[[Vespazijan]]]]
[[Vespazijan|Tit Flavije Vespazijan]] je svojim preuzimanjem vlasti postao posljednji car u godini četiri cara (69. godine) i prvi car nove dinastije Rimskog carstva: [[Flavijevska dinastija|dinastije Flavijevaca]]. Na vlast je došao pobijedivši Vitelija u ratu.

Konsolidirao upravu i finansije carstva i uveo novu politiku u provincijama, uveo je municipalne statute (''leges'') o upravljanju u [[provincija]]ma, a bio je prvi car koji je ukinuo autonomiju grčkim gradovima.&lt;ref&gt;Svetonije, ''Životi dvanaest careva'', Vespazijan 8&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Filostrat II, ''Apolonijev život'' 5.41&lt;/ref&gt; Vespazijan je tokom vladavine započeo i niz ambicioznih građevinskih projekata od kojih je najznačajniji [[Koloseum|rimski Koloseum]]. Umro je u 70. godini života od posljedica bolesti, a posljednje riječi su mi bile: ''Dovraga, mislim da postajem Bog!''&lt;ref&gt;Svetonije, ''Životi dvanaest careva'', Vespazijan 23.4&lt;/ref&gt; Vespazijana je naslijedio nejgov najstariji sin [[Tit]].
[[Datoteka:Tito, testa in marmo da Pantelleria.jpg|mini|lijevo|160px|[[Tit Flavije]]]]
[[Tit Flavije]] bio je najstariji Vespazijanov sin i naslijedio ga je nakon njegove smrti 79. godine. Iako je po dolasku na vlast bio izrazito nepopularan, popularnost mu je kasnije porasla i postao je jedan do tada najpopularnijih careva. Odmah po dolasku na vlast zbila se [[Erupcija Vezuva 79. godine|erupcija]] [[Vezuv]]a koja je potpuno uništila gradove [[Herkulanej]] i [[Pompeji]],&lt;ref&gt;[[Kasije Dio]], ''Historija Rima'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html#22 LXVI.22]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Kasije Dio]], ''Historija rima'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html#23 LXVI.23]&lt;/ref&gt; a u erupciji je preminuo i slavni historičar [[Plinije Stariji]]. Sam Tit zaslužan je za dovršetak Koloseuma,&lt;ref&gt;{{cite book | first=Leland M. | last=Roth | year=1993 | title=Understanding Architecture: Its Elements, History and Meaning | edition=Prvo | publisher=Westview Press | location=Boulder, CO | isbn=0-06-430158-3 | pages= | url=https://archive.org/details/understandingarc00roth }}&lt;/ref&gt; kojeg je započeo njegov otac, te za gušenje [[Jevreji|jevrejskog]] ustanka u [[Judeja|Judeji]] u [[Prvi rimsko-jevrejski rat|Prvom rimsko-jevrejskom]] ratu (66. godine). Poticao je i finansirao gradnju mnogih javnih ustanova.&lt;ref name=&quot;dio-romanhistory-lxvi-25&quot;&gt;[[Kasije Dio]], ''Historija rima]]'' LXVI.25&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;suetonius-titus-7&quot;&gt;[[Svetonije]], ''Život dvanaest careva - Tit'' 7&lt;/ref&gt; Tit je preminuo vrlo mlad, u 41. godini života. Uzrok smrti neki pripisuju [[malarija|malariji]], a neki Titivom bratu i nasljedniku [[Domicijan]]u, koji je naredio ljekaru da otruje Tita kako bi on sam došao na vlast.&lt;ref name=&quot;suetonius-domitian-2&quot;&gt;[[Svetonije]], ''Životi dvanaest careva - Domicijan'' 2&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dio-romanhistory-lxvi-26&quot;&gt;[[Kasije Dio]], ''[[Historija Rima]]'' LXVI.26&lt;/ref&gt; Ono što ne ide u prilog toj teoriji je činjenica da je [[Domicijan]] po dolasku na vlast [[deifikacija|deificirao]] svog brata.
[[Datoteka:Bust of Domitian (loan from Capitoline Museums) - Glyptothek - Munich - Germany 2017 (2).jpg|mini|160px|[[Domicijan]]]]
[[Domicijan|Tit Flavije Domicijan]] bio je treći i poslijednji car iz dinastije Flavijevaca, nasljedio je svog brata brata Tita. U prvo vrijeme istakao se kao valjan vladar; podizao je poljoprivredu, gradio ceste i trošio velike svote za građevine, osnivao biblioteke, osnovao posebna takmičenja u grčkoj i latinskoj poeziji i muzici i pomagao književnike, održavao je mir u provincijama i proširio teritoriju, a u čast bratove pobjede nad Jevrejima, podiže i [[Titov slavoluk]].

Međutim, kada se proglasio bogom (''deus'') i gospodarom (''dominus'') postao je neomiljen i uskoro se počela kovati zavjera. Ubili su ga zavjerenici&lt;ref name=&quot;jones-domitian-193&quot;&gt;Jones (1992.), str. 193&lt;/ref&gt; među kojima je bila i njegova žena [[Domicija Longina]]. Senat je nad njim izrekao ''[[damnatio memoriae]]'', tj. odredio je da se njegovo ime briše sa svih spomenika i unište svi njegovi kipovi. U vrijeme smrti je imao 44 godine.
[[Datoteka:Nerva Tivoli Massimo.jpg|160px|mini|lijevo|[[Nerva]]]]
Vladavinu Flavijevaca je 96. je zamijenila vladavina tzv. [[Pet dobrih careva]] nakon kojih je uslijedila kratkotrajna, ali efikasna, [[dinastija Antonina]]. Ovaj period je obilježilo veliko blagostanje, dobro upravljanje carstvom i velika ekspanzija, a u historiji je period poznat i kao &quot;Humanitarno carstvo&quot;.

U ovom periodu nastaje pojam [[uzurpator]]a. Prvi se pojavio u ovom periodu, a najviše ih je bilo tokom krize 3. vijeka. Uzurpator Rimskog Carstva je pridjev koji se daje onoj osobi koja je u udaljenim krajevima carstva pokušala preuzeti vlast bez pravnog autoriteta i podrške, te svrgnuti legitimnog cara. Tokom historije ustanci uzurpatora bili su kratki, a samo uzurpatori su ubijani tokom svojih buna.

Prvi vladar od tih pet dobrih careva bio je [[Nerva|Marko Kokcej Nerva]]. Već je prije vladao, kao [[konzul]] 71. i 90. godine. Nakon ubistva Domicijana narod i vojska su ga uz dozvolu Senata proglasili carem. Najznačajnija tačka vladavina mu je ''Lex agraria'' (''Agrarni zakon''), prema kojem su mnogi bezemljaši dobili zemlju.

Značajan je i jer je 97. godine usvojio [[Trajan]]a kao svog sina i postavio ga za suvladara. Dana 1. januara 98. Nerva je dobio [[Infarkt miokarda|srčani udar]],&lt;ref name=&quot;victor-caesaribus-12-10&quot;&gt;[[Viktor Aurelije]], ''Epitome de Caesaribus'' [http://www.roman-emperors.org/epitome.htm 12.10]&lt;/ref&gt; a samo 26 dana kasnije umro je od posljedica vrućice u 67. godini.&lt;ref name=&quot;jerome-chronicle-275&quot;&gt;Jerome, ''Kronika'', Romlajni, str.275&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;victor-caesaribus-12-11&quot;&gt;[[Viktor Aurelije]], ''Epitome de Caesaribus'' [http://www.roman-emperors.org/epitome.htm 12.11]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Trajan-Xanten.JPG|mini|160px|[[Trajan]]]]
[[Trajan]] je bio drugi car iz u periodu pet dobrih careva. Bio je zapovjednik i upravitelj [[Germanija|Germanije]] kada ga je Nerva usvojio i odredio kao svog nasljednika. Poslije Nervine smrti, postao je carem. Tokom njegove vladavine Rim je doživio najveću ekspanziju (117. godina).

Najznačajnija pobjeda bila mu je ona u [[Dačanski ratovi|ratovima protiv Dačana]] koja se i danas komemorira slavnim [[Trajanov stub|Trajanovim stubom]]. Vladao je izuzetno dobro i imao je snažnu podršku, pa je [[Senat]] govorio: ''&quot;Budi sretniji od Augusta i bolji od Trajana.'' Umro je od posljedica [[edem]]a u 63. godini. On je jedini Rimljanin koji je bio mrtav u vrijeme održavanja [[trijumf]]a za njegove pobjede.
[[Datoteka:(Venice) Ancient Roman busts in the Museo archeologico nazionale - Colossal head of Hadrian.jpg|lijevo|160px|mini|[[Hadrijan]]]]
[[Hadrijan]] je bio Trajanov nasljednik i treći od pet dobrih careva. Historija ga uglavnom pamti kao cara koji je poticao kulturni razvoj, ali ipak je, kroz izuzetno pacifističnu politiku, uspio očuvati tadašnju snagu carstva.

Najznamenitija karakteristika njegove vladavine je zid koji je odvojio Britaniju od Škotske, poznat kao [[Hadrijanov zid]].

Za vrijeme njegove vladavine izgrađen je i najpoznatiji (i najbolje sačuvani) rimski hram, [[Panteon]]. Neki historičari tvrde da je planove za ovaj hram s kupolom dovršio sam Hadrijan. Umro je u 62. godini, a njegovo tijelo je nakon smrti premiještano iz raznih gradova sve dok nije kremirano. Posmrtno je deifikovan.
[[Datoteka:Antoninus Pius Glyptothek Munich 337 cropped.jpg|mini|160px|[[Antonin Pio]]]]
[[Antonin Pio]] bio je pretposljednji vladar od pet dobrih careva, osnivač [[Dinastija Antonina|dinastije Antonina]]. U saradnji sa Senatom proveo administrativne reforme koje je započeo Hadrijan, a uspješno je branio teritoriju carstva koju je naslijedio od [[Trajan]]a i [[Hadrijan]]a.

Bio je izuzetno sposoban i omiljen vladar, što i dokazuje činjenica da je nesmetano vladao pune 23 godine, najduže nakon samog [[August]]a. Preminuo je od vrućice u 75. godini života.
{{Dvostruka slika|lijevo|Lucius Verus BM Sc1911.jpg|160px|Marcus Aurelius Glyptothek Munich.jpg|136px|[[Lucije Ver]]|[[Marko Aurelije]]}}
Antonina Pija su naslijedila dvojica careva: [[Lucije Ver]] i [[Marko Aurelije]]. Ovo je bio prvi slučaj tokom carstva da su istovremeno bila dva legitimna cara. Njih dvojica su svoju vladavinu započeli 8. marta 161. godine, dan nakon smrti Antonina Pija i zajedno su vladali do 169, kada Ver umire a Aurelije nastavlja vladati samostalno.

Lucije Ver je bio vrlo rastrošan car i mnogo je trošio na samog sebe i vlastite užitke. Marko Aurelije nije odobravao takvo ponašanje, ali nije mogao ništa, pošto je Ver svoje carske dužnosti obavljao bez većih poteškoća. Ver je svoj najveći ratni uspjeh postigao u ratu protiv [[Partsko Carstvo|Parta]] (162 - 166) kada je, nakon nekoliko značajnih pobjeda, prisilio partskog vladara na primirje. Međutim, novi rat je bio i njegov kraj. Godine 168. izbili su [[Markomanski ratovi]] na istočnim teritorijama carstva. Iako su ratovi trajali sve do 180, Ver nije izdržao niti prvu godinu rata. Po povratku s ratišta u Rim, Ver je pokazivao simptome trovanja hranom, te je na kraju i preminuo iste godine. Njegova smrt nije skroz razjašnjena jer se pretpostavlja da su mogući uzrok smrti [[boginje]], pošto je Ver umro tokom [[Antoninska pošast|Antoninske pošasti]]. Ta teorija nije potvrđena. Iako su postojale nesuglasice među njima, Aurelije je tugovao zbog smrti svog usvojenog brata i čak održao svečane igre u njegovu čast, nakon prenosa tijela u [[Rim]].

Aurelije je bio dosta drugačiji vladar od svog brata. Cijeli život se bavio filozofijom, te je i kao car pohađao filozofska predavanja. Njegovo djelo, napisano na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]], ''Samom sebi'' (''Meditations''), sastoji se od misli i upozorenja koje je car samom sebi uputio tokom jednog ratnog pohoda protiv Markomana. Iako je djelovao u helenističko-rimskom periodu, bio je [[stoicizam|stoik]]. Umro je sa 58 godina ili u [[Sirmij]]u ili u [[Vindobona|Vindoboni]] (Beč), najvjerovatnije od posljedica [[malarija|malarije]].

=====Dominat=====
{{Glavni|Dominat}}

==Srednji vijek==
===Kasna antika===
{{Glavni|Kasna antika}}

===Velika seoba naroda===
{{Glavni|Velika seoba naroda}}
====Franačka====
{{glavni|Franačka}}

===Bizantsko carstvo===
{{glavni|Bizantijsko Carstvo}}

===Feudalizam===
{{glavni|Feudalizam}}

==Razvijeni i kasni srednji vijek==
Monotonija ranog srednjeg vijeka razbijena je [[1054.|1054]]. kada dolazi do [[Crkveni raskol|shizme]] u kojoj je došlo do konačne podjele između kršćanske crkve na zapadnu (katoličku, sa sjedištem u [[Rim]]u) i istočnu (pravoslavnu, sa sjedištem u [[Konstantinopolj|Konstantinopolju]]).

===Shizma 1054.===
{{glavni|Crkveni raskol}}

===Sveti ratovi===
{{glavni|Krstaški ratovi}}
{{glavni|Rekonkvista}}

===Kuga===
{{Glavni|Crna smrt}}

==Evropa u novom vijeku==
===Renesansa i barok - početak buđenja===
{{glavni|Renesansa}}
{{glavni|Barok}}

===Crkvena reformacija===
{{Glavni|Reformacija}}

===Velika geografska otkrića===
{{glavni|Velika geografska otkrića}}

===Klasicizam i prosvjetiteljstvo/Apsolutizam i parlamentarizam===
{{glavni|Klasicizam}}
{{glavni|Prosvjetiteljstvo}}
Iako su pokreti kao takvi počeli nastajati tek završetkom [[barok]]a 1750, novotarske društveno-političke ideje u Evropi javljaju se već krajem [[16. vijek]]a. Pod utjecajem uspješno provedenih [[Crkvena reformacija|reformnih]] ideja unutar crkve i novih mogućnosti proizašlih iz velikih geografskih otkrića, Evropa ulazi u novi period svoje historije koji je obilježen, na političkom planu, razvojem dvaju političkih sistema koji je historiju obilježavao sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Jedan od njih bio je centralizirani, despotski sistem poznat kao [[Apsolutna monarhija|dvorski apsolutizam]], dok je drugi bio u skladu s prosvjetiteljskim idejama koje će se u punom obliku javiti tek kasnije, ali će svoje početke imati na kraju 16. vijeka u obliku [[parlamentarizam|parlamentarizma]].

Iako je bila zemlja koja se na karti nije toliko istaknula, [[Nizozemska]] je bila pokretač liberalnih promjena u Evropi. Zemlja koja je bila pod upravom španskog kralja [[Filip II. Habsburg|Filipa II]]. bila je podijeljena na sjeverni, protestanski dio i južni, katolički dio. Nasljednik [[Karlo V. Habsburg|Karla V]]. bio je žestok pobornik katoličanstva te je, shodno s tim, forsirao tu vjeru svim zemljama pod njegovom upravom. Ipak, otpor sjevernih pokrajina Holandije bio je velik tako da je u toj zemlji došlo do niza protivšpanskih ustanaka na čije čelo je postavljen [[Willem Oranjski]]. Nakon niza više-manje uspješnih ustanaka, radikalne sjeverne pokrajine 1579. sklapaju savez poznat kao [[Utrechtska unija]]. Taj savez se odvojio od sjeverne pokrajine Holandije u posebnu zajednicu, koja je 1581. proglasila [[Ujedinjena Holandija|Ujedinjenu Holandiju]]. Na čelo zemlje je, kao ''Stadtholder'', zasjeo [[Willem I Oranjski]], a novoosnovana država postala je najliberalnija zemlja Evrope i jedna od prvih savremenih republika. Ipak, brojni problemi su izbijali na tom području zbog špansko-francuskog pritiska, tako da je njena samostalnost bila potvrđena tek nakon [[Westfalski mir|Westfalskog mira]] 1648.

[[Datoteka:Darnley stage 3.jpg|220px|lijevo|mini|Engleska kraljica [[Elizabeta I, kraljica Engleske|Elizabeta I]].]]
Istovremeno, [[Velika Britanija]] se još od [[Magna Carta|Magne carte]] razvija u duhu parlamentarnog monarhizma, ali se po ulasku u Novi vijek taj sistem modernizira. [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henrik VIII]], iz dinastije [[Tudor (dinastija)|Tudor]], već se 1531. odvojio od katoličke crkve osnovavši [[Anglikanska crkva|anglikansku crkvu]], čime se Britanija odvojila od aktuelnih strujanja u Evropi. Henrika je na prijestolju naslijedio sin [[Edvard VI, kralj Engleske|Edvard VI]]., koji je samo nastavio očeve crkvene reforme, ali veći broj problema izbio je kada je za nasljednicu odredio svoju rođakinju [[Jane Grey|lady Jane Grey]]. Nakon njegove smrti, titula joj je osporena tako da je sa prijestolja svrgnuta nakon samo devet dana, a zamijenila ju je Edvardova polusestra [[Marija I, kraljica Engleske|Mary I]]. [[Marijanski progoni]], koji su obilježili njenu vladavinu, rezultirali su smrću gotovo 300 protestanata, zbog čega je postala izuzetno nepopularna i dobila nadimak &quot;Krvava Mary&quot;. Njen pokušaj vraćanja katoličanstva u Englesku, za što je podršku dobila od svog supruga Filipa II, nije bio uspješan, tako da je njene reforme ukinula njena sestra i nasljednica, [[Elizabeta I, kraljica Engleske|Elizabeta I]]. Kraljica Elizabeta bila je posljednja vladarica dinastije Tudor, a njenu vladavinu obilježio je početak snažnije kolonijalne politike, ali i kulturni i politički uspon Velike Britanije. [[Elizabetansko doba]] donijelo je sa sobom vjersku snošljivost i slobodno ispovjedanje vjere, razvoj savremene engleske književnosti (u vrijeme [[Elizabetanski teatar|Elizabetanskog teatra]] djeluje i [[William Shakespeare]], a sama kraljica bila je poznata po sviranju [[lutnja|lutnje]]) i općenit uspon Velike Britanije. Ipak, nakon njene smrti, parlament na vlast dovodi škotsku, katoličku dinastiju [[Stuart (dinastija)|Stuart]] čiji je predstavnik, [[Jakov I, kralj Engleske|Jakov I]] izabran za novog kralja. Jakov I nije se pokazao kao stabilan vladar, a najavio je povratak apsolutističkoj politici kakvu su kasnije forsirali Stuarti. Za vrijeme njegove vlasti zasnovana je i slavna [[Barutna zavjera]] koji je predvodio [[Guy Fawkes]]. Naime, 5. novembra 1605, Fawkes je sa grupom zavjerenika pokušao dignuti u zrak zgradu Parlamenta i ubiti kralja Jakova. Njegov atentat na kralja nije uspio, a zgrada Parlamenta ostala je čitava, tako da je zavjera propala, ali je nepopularnost kralja sve više rasla. Ipak je Jakov I vladao do svoje smrti 1625, kada ga naslijedio sin [[Karlo I, kralj Engleske|Karlo I]]. Karlo je uveo otvoreni apsolutizam, raspustio Parlament, povećao poreze i svu vlast preuzeo u svoje ruke. Parlament je tokom njegove vladavine sazvan samo dva puta. Godine 1640, kralj je ponovo sazvao Parlament kako bi dobio odobrenje za gušenje ustanka u [[Škotska|Škotskoj]]. Ipak, na sjednici Parlamenta odbijena je kraljeva porezna reforma, a izglasano je da se Parlament smije raspustiti samo na vlastiti zahtjev.

[[Datoteka:Oliver Cromwell Gaspard de Crayer.jpg|mini|220px|[[Oliver Cromwell]] ostaje i do danas jedna od najkontroverznijih figura engleske historije. Nakon njegove smrti, tijelo mu je eksumirano i vandalizirano]]Autoritet kralja je pao, a ubrzo se zastupnik [[Oliver Cromwell]] otvoreno pobunio i započeo, 1642, [[Engleski građanski rat]]. Iako se Cromwell u devet godina rata pokazao kao zaštitnik naroda i protivnik kraljevskog apsolutizma, kraj rata donio je drugu priču. Smaknućem kralja Karla 1649, građanski rat je završio (iako se još jedna kampanja vodila od 1649. do 1651), a Cromwell je uspostavio [[Engleski Commonwealth]] sa sobom na čelu. Cromwell je, suprotno svim očekivanjima, zavladao diktatorski u tom republikanskom uređenju u Velikoj Britaniji zbog čega je izazivao sve veće negodovanje, čak i među onima koji su ga izvorno podržavali. Njegovu diktaturu obilježio je slavni [[Navigacijski akt (1651)|Navigacijski akt]] iz 1651, kojim je osigurana dominacija britanske mornarice ([[Nepobjediva armada]] postepeno je slabila, a ovim aktom dominacija je nametnuta i Holandiji). Godine 1653. uspostavljen je [[Protektorat]], a Cromwell je proglašen [[Lord Protektor|Lordom Protektorom]]. Tu funkciju vršio je sve do svoje smrti 1658. Nakon njegove smrti, pao je i Protektorat, a rojalisti su brzo iskoristili priliku i zgrabili vlast te ponovo uspostavili monarhiju na čelu sa [[Stuart (dinastija)|Stuartima]]. [[Karlo II, kralj Engleske|Karlo II]] je doveden na vlast uz snažan pritisak Parlamenta tako da su njegovi pokušaji vraćanja apsolutizma bili poprilično ograničeni, ali je zato otvorio vrata svom bratu [[Jakov II, kralj Engleske|Jakovu II]]. koji je nastavio sa širenjem politike apsolutizma. Engleski partlament, u kojem su se u tom periodu formirale prve stranke, konzervativni [[torijevci]] i liberalni [[vigovci]], nije želio ponoviti situaciju kao oni s Karlom I, tako da je 1688. brzo intervenirao i u &quot;[[Slavna revolucija|Slavnoj revoluciji]]&quot; (naziv je dobila jer je izvršena bez ijedne prolivene kapi krvi, zbog čega se i naziva &quot;Beskrvna revolucija&quot;) svrgnuo Jakova II s vlasti i doveo njegovog zeta [[Vilim III, kralj Engleske|Vilima III]] na englesko prijestolje. Vladar iz holandske porodice [[Oranje]] potvrdio je prava Parlamenta čime je Velika Britanija, nakon što je 1215. sve počelo, službeno potvrđena kao parlamentarna monarhija. Posljednji odjek dinastije Stuart bila je Vilimova nasljednica, [[Ana, kraljica Velike Britanije|kraljica Ana]]. Ona je Velikoj Britaniji pripojila [[Gibraltar]], učestvovala je u [[Rat za špansko naslijeđe|ratu za špansko naslijeđe]] gdje je njen komandant [[John Churchill Marlborough]] odnio ključne pobjede, a 1707. donijela je slavni [[Zakon o ujedinjenju iz 1707.|Union Act]] čime je Engleska ujedinjena sa Škotskom i tako je osnovano [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Ana je imala gotovo 20 djece, ali nijednog muškog nasljednika, tako da je, nakon njene smrti, parlament na čelo zemlje doveo [[Đorđe I, kralj Velike Britanije|Georgea I]] iz njemačke dinastije [[Hannover]], čime je uslijedio period britanske historije obilježen vladavinom stranih dinastija.

Ostatak Evrope se razvijao u duhu apsolutizma. Teorijske postavke vladarskom pravcu dao je engleski filozof [[Thomas Hobbes]] u svom djelu ''[[Leviathan]]''. Naime, Hobbes je smatrao da jedna zajednica mora povjeriti vlast i autoriter jednoj osobi (ili osobama) koja bi, gotovo [[despotizam|despotski]], vladala tom zajednicom za njeno vlastito dobro. Apsolutna vlast, dakle, ne počiva u rukama većine, već u rukama pojedinca (ili manje grupe) čiji legitimitet proizlazi iz [[društveni ugovor|društvenog ugovora]] (kojeg će kasnije elaborirati prosvjetiteljstvo), ali nije vječan i podložan je promjeni. Hobbes je tako bio jedan od prvih mislioca koji se otvoreno zalagao za apsolutističko uređenja, iako, paradoksalno, u njegovoj rodnoj Engleskoj ono nikada nije u potpunosti zaživjelo. [[Francuska]] se, nakon niza dinastičkih smjena i nestabilnosti tokom Srednjeg vijeka, uspjela stabilizirati dolaskom [[Bourbon (dinastija)|Bourbonaca]] na vlast. Nakon [[Henrik IV, kralj Francuske|Henrika IV]], na vlast je došao [[Luj XIII, kralj Francuske|Luj XIII Pravedni]]. Iako je dvorski apsolutizam u Francuskoj bio izrazito snažan, njegovu prvu fazu obilježila je dominacija državnih sekretara, kardinala [[Kardinal Richelieu|Richelieua]] i [[Jules Mazarin|Mazarina]]. Dok je Richelieu vodio osnivanje ''[[Académie Française]]'' i koordinirao učešće u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] za vrijeme Luja XIII, Mazarin je obilježio prvi dio vladavine [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]].

[[Datoteka:Louis XIV of France.jpg|mini|230px|Kralj [[Luj XIV, kralj Francuske|Luj XIV]] najbolje je opisao apsolutizam svojom slavnom izjavom ''&quot;Država, to sam ja!&quot;'']] 
Ipak, kako je &quot;Kralj Sunce&quot; jačao (njegova vladavina trajala je od 1643. do 1715), potreba za savjetnicima i vladarima iz sjene se gubila, tako da je Francuska, sa završetkom 17. vijeka, ulazila u čisti kraljevski apsolutizam i tako predstavljala najbolji primjer takvog uređenja u svijetu. Luj XIV. je bio izrazito rastrošan vladar čime je uspio isprazniti državnu blagajnu. Ipak, kako se i sam bavio baletom, poticao je i kulturu (u ovom periodu djeluje slavni kompozitor [[Jean-Baptiste Lully]]), a vrhunac njegove kulturno-rastrošne djelatnosti je raskošna palača [[Versailles]]. Njegov plan o uspostavi francuske dominacije nad cijelim kontinentom nikada nije zaživio, iako će mu se [[Napoléon Bonaparte|Napoleon]] približiti tokom svojih [[Napoleonski ratovi|pohoda]]. Smrću dugogodišnjeg vladara na prijestolje dolazi [[Luj XV, kralj Francuske|Luj XV]], vladar koji je zbog brojnih stvari ostao zabilježen kao jedan od najnepopularnijih francuskih vladara. Iako je pokušao provesti uspješnu finansijsku reformu, dolazak [[John Law|Johna Lawa]] u [[Pariz]] rezultirao je osnivanjem državne banke, ali i prvom pravom ekonomskom krizom u novijoj historiji. Državna kasa praznila se novim izdacima, kraljeve afere sa građankama koje su dobivale plemićke titule ([[Madame de Pompadour]] i [[Madame du Barry]]) činile su ga sve omraženijim, a vanjskopolitički neuspjeh sve je to još više potkopavao. Naime, kada je 1756. izbio [[Sedmogodišnji rat]] (prvi rat u historiji koji se vodio na čak tri kontinenta istovremeno: [[Azija]], [[Evropa]], [[Sjeverna Amerika]]), Luj XV je stao na stranu Habsburgovaca i Rusa protiv Pruske i Ujedinjenog Kraljevstva. Dok su Rusi istupili, a Habsburgovci izgubili rat uz manje gubitke, Francuzi su doživjeli sramotan poraz od Britanaca koji je kulminirao [[Mir u Parizu (1763)|mirom u Parizu]] kojim je Francuska izgubila sve sjevernoameričke posjede u korist Ujedinjenog Kraljevstva. Iako je vladao do 1774, Luj XV nije povećao svoju popularnost, a njegov potpuni debakl ostavio je njegovom nasljedniku državu u velikoj krizi koja će kulminirati još većom revolucijom.

[[Datoteka:Titian - Portrait of Charles V Seated - WGA22964.jpg|mini|lijevo|220px|Car [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] bio je jedna od najutjecajnijih ličnosti ranog Novog vijeka]][[Habsburg (dinastija)|Habsburgovci]] su, gledajući cjelokupni geopolitički kontekst, bili najjača vladarska dinastija na svijetu. Naime, njihova vlast protezala se kroz tri zemlje ([[Habsburška Monarhija]], [[Sveto Rimsko Carstvo]] i [[Španija]]) te njihove prekomorske posjede, tako da je njihov najjači vladar, [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]]. imao posjede na svim naseljenim kontinentima. Njihov uspon započeo je još u Srednjem vijeku, a ubrzo se njihov utjecaj proširio na germanski, ali i slavenski svijet Srednje i Jugoistočne Evrope. Kako su bili izraziti katolici, odbijali su i borili se protiv protestantskim stremljenja u svojim zemljama, s tim da u Svetom rimskom carstvu, za razliku od Španije i Monarhije, bili nešto manje uspješni. Karlo V je značajnu ulogu imao i u opoziciji [[Martin Luther|Martinu Lutheru]] i njegovim reformama u Njemačkoj, ali nije imao prevelikog uspjeha jer je [[evangelička crkva]] na sjeveru imala znatan broj pobornika. Taj vjerski sukob u Njemačkoj razriješen je tek 1555. potpisivanjem [[Augsburški mir|Augburškog mira]] kojim je potvrđeno pravilo &quot;čija je zemlja, njegova je i vjera&quot; i to na Karlovu štetu. U Tridesetogodišnjem ratu su učestvovali na strani katoličke koalicije. Ipak, Karlo V se ubrzo odrekao svoje titule španskog kralja i habsburškog cara, ali je njegova porodica zadržala vlast u tim zemljama, dok je on ostao car Svetog rimskog carstva.
[[Datoteka:Bataille Malplaquet.jpg|mini|300px|[[Bitka kod Malplaqueta|Bitku kod Malplaqueta]] predvodili su [[Eugen Savojski]] i [[John Churchill Marlbourough]]]]U [[Španija|Španiji]], gdje je Karlo V vladao kao Karlo I, nasljedni vladar bio je [[Filip II, kralj Kastilje|Filip II]]. Za vrijeme njegove vladavine &quot;nepobjediva armada&quot; postepeno je gubila na snazi (posebno nakon poraza od Engleske), a izvorni uspjesi u Holandiji su rezultirali otcjepljenjem sjevernih pokrajina. Nakon Filipa II uslijedila je vladavina Habsburgovaca u Španiji koja je završila smrću maloumnog [[Karlo II, kralj Španije|Karola II]]. Iako ga je formalno naslijedio [[Filip V, kralj Španije|Filip V]], u Španiji je 1701. izbio višegodišnji [[rat za špansko naslijeđe]] u kojem su prednjačili Bourbonci i Habsburgovci. Iako su pod vodstvom [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] i [[John Churchill Marlbourough|Johna Churchilla Marlbourougha]] britansko-habsburške snage nanijele nekoliko teških poraza Francuzima (posebno [[Bitka kod Malplaqueta|kod Malplaqueta]] 1709), [[Mir u Utrechtu (1713)|mirom u Utrechtu]] 1713, potvrđenim kasnije [[Mir u Rastattu|u Rastattu]] i [[Mir u Brestu|u Brestu]] 1714, Filip V je priznat za španskog kralja, ali je naglašeno kako se španska i francuska loza Bourbonaca nikada ne smiju ujediniti. Istovremeno, u Habsburškoj monarhiji je Karla naslijedio car [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]]. On je 1526. postao [[Češka|češki]] kralj, a 1. januara 1527. pod svoju ingerenciju je stavio i [[Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo]]. Habsburgovci su tako zavladali gotovo cijelom jgoistočnom Evropom, a njihovu vladavinu obilježio je dvorski apsolutizam, [[beč]]ki centralizam i postepena germanizacija, koja je kulminirala službenom. To je s vremenom dovelo do sve većeg broja problema koji će do raspada te polinacionalne zajednice dovesti tek 1918. Za vrijeme cara [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I]] ugušeni su pokušaji zavjere u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Zrinsko-franskopanska zavjera]]) i [[Mađarska|Ugarskoj]] (prva zavjera [[Ferenc II Rákóczi|Ferenca II Rákóczija]] 1703), a carski apsolutizam je još više učvršćen kako bi se izbjegli slični slučajevi. Nakon uspjeha i osnaženja, Leopold I je usred [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] sazvao [[Požunski sabor 1687.|Sabor u Požunu]] 1687. na kojem je uveo pravo [[primogenitura|primogeniture]] za Habsburgovce i tako konsolidirao svoju vlast. Prije nego se iko mogao pobuniti na takve odluke, Sabor je raspušten zbog [[kuga|kuge]]. Leopold I umire 1705, kada ga nasljeđuje [[Josip I, car Svetog Rimskog Carstva|Josip I]], dok u [[Španija|Španiji]] vlada njegov brat Karlo III. (iako to pravo nikada nije formalno priznato već je Karlo samo bio pretendent, ali je ipak boravio u Španiji u tom periodu). Josip I se 1707. suočio s novom Rákóczijevom bunom koja je riješena tek 1711. sklapanjem mira i priznavanja prava Ugarskoj, ali je tokom tog sukoba umro Josip I. Vlast je formalno preuzeo njegov brat Karlo, ali, kako je on boravio u Španiji, ugarsko-hrvatskim dijelom monarhije upravlja carica-majka [[Eleonora Habsburg|Eleonora]] zajedno s namjesnikom [[Emerik Esterhazy|Emerikom Estehazyjem]], koji je bio jedan od glavnih poticatelja rješavanja nove krize. Ta nova kriza izbila je kada su se određeni dijelovi Monarhije pobunili zbog [[Pragmatička sankcija (1713)|Pragmatičke sankcije]] cara [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karla VI]] iz 1713, kućni zakon kojim je svojoj kćeri osigurao prijestolje. Naime, kako je bilo izgledno da će car ostati bez muškog nasljednika (ni Josip I ni Karlo nisu imali živih sinova), trebao je osigurati prijestolje svojoj kćeri, [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Mariji Tereziji]], kako ne bi došlo do dinastičke smjene. Hrvatski sabor je pravo Marije Terezije [[Hrvatska pragmatična sankcija|sankcionirao]] već 1712, dakle godinu dana prije donošenja kućnog zakona (što je car komemorirao zahvalom, ali ne i službenom sankcijom), a Ugarski sabor je to učinio tek 1722. (što je sankcionirano 1723), ali su problemi izbili tek po dolasku Karlove kćeri na prijestolje.
[[Datoteka:Peter de Grote.jpg|mini|230px|lijevo|Iako veliki reformator, [[Petar I, car Rusije|Petar I Veliki]] ostavio je nekoliko kontroverzi iza sebe, od kojih je najpoznatija situacija sa prijestolonasljednikom [[Aleksej Romanov|Aleksejem]], njegovim sinom, kojeg je dao ubiti]][[Rusko Carstvo]] osnovano je 1547. kada se [[Ivan IV Grozni]] okrunio za cara, ali nije imao cjelovitost teritorije. Godina 1613. je krunidbom [[Mihajlo I, car Rusije|Mihajla I. Romanova]] označila nastanak cjelovitog Ruskog carstva i dolazak dinastije [[Dinastija Romanov|Romanov]] na vlast u Rusiji. Ta dinastija je vladala Rusijom do pada carstva 1917. Uspon i modernizacija Rusije započeli su za vrijeme vladavine [[Petar I, car Rusije|Petra I]], koji je na prijestolje došao 1689. On je, u svojoj kočiji, ''in cognito'' proputovao Evropu (najviše mu se svidjela Holandija) i pozvao nekolicinu evropskih stručnjaka u Rusiju kako bi modernizirali društvo i privredu. Donesen je niz zakona usklađenih s evropskim tekovinama, a započela je i teritorijalna ekspanzija u Evropi (osvajanje [[Azov]]a 1696) i na istoku (ekspedicija Danca [[Vitus Bering|Vitusa Beringa]]). Godine 1700. Petar se sukobio sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII, kralj Švedske|Karlom XII]] oko dominacije na [[Baltik]]u i tako započeo [[Veliki sjeverni rat]]. [[Švedska]] je još ranije, tokom vladavine [[Gustav I Vasa, kralj Švedske|Gustava I. Vase]] istupila iz nestabilne [[Kalmarska Unija|Kalmarske Unije]], a za kralja [[Gustav II Adolf, kralj Švedske|Gustava II Adolfa]] uspostavljen je čvrst apsolutizam i dominacija Švedske u Skandinaviji. Nakon početkog ruskog poraza [[Bitka kod Narve|kod Narve]] 1701, Petar I započinje izgradnju [[Sankt Peterburg|Petropavlovske utvrde]] 1703. koja je kasnije postala novi glavni grad carstva po imenu Petrograd. Pogoršanje švedskih odnosa sa Zapadom omogućilo je Petru I uspješan protivnapad i pobjedu u ključnoj [[bitka kod Poltave|bici kod Poltave]] 1709. u kojoj je poražen i vođa ukrajinskih kozaka [[Ivan Mazepa]]. Veliki sjeverni rat završen je [[Mir u Nystadu|mirom u Nystadu]] 1721, kada se Petar I Veliki proglašava za cara svih Rusa. Rusija je ušla u novi period svoje historije, ali je već 1725, nakon Petrove smrti, došlo do turbulencije na ruskom prijestolju. Petra je nasljedila supruga [[Katarina I, carica Rusije|Katarina I]], a nakon nje su se izmjenjivali carevi i carice. [[Petar II, car Rusije|Petar II]] vladao je samo tri godine, a [[Ana, carica Rusije|carica Ana]] je uspjela u vraćanju Azova (on je izgubljen 1711).Njen nasljednik bio je [[Ivan VI, car Rusije|Ivan VI]], koji je također vladao dosta kratko, da bi [[Elizabeta, carica Rusije|carica Elizabeta]] uspjela nastaviti teritorijalnu ekspanziju Rusije. Prekretnica je uslijedila tokom vladavine nestabilnog [[Petar III, car Rusije|Petra III]]. Kao pobornik Pruskog vladara, Petar III je 1762, [[Mir u Petrogradu (1762)|mirom u Petrogradu]] istupio iz Sedmogodišnjeg rata, a ubrzo je došlo do dvorske zavjere u kojoj je i ubijen. Zanimljivo je kako je zavjeru predvodila njegova supruga, [[Katarina II, carica Rusije|Katarina II Velika]], koja je sljedećih 30-ak godina vladala Rusijom.[[Datoteka:Suvorov Alex V.jpg|mini|220px|Iako briljantan vojskovođa, [[Aleksandar Suvorov]] ostavio je iza sebe kontroverze zbog genocida počinjenog nad poljskim civilima.]]Iako je ženidbenim savezom nastala još 1386, [[Poljsko-Litvanska unija]] potvrđena je tek 1569. sklapanjem [[Lublinski sporazum|Lublinskog sporazuma]] kao zajednica dviju evropskih zemalja. Iako je ispočetka bila stabilna zemlja, 17. vijek i smrt [[Jan III. Sobjeski|Jana III]] donose velike probleme i snažnu političku destabilizaciju zemlje. Jedan od ključnih uzroka bila je i samovolja poljske [[šljahta|šljahte]], plemićkog sloja. Nakon smrti Jana III, za kralja je izabran [[August II Jaki|August II. Jaki]], ali je ubrzo svrgnut od strane švedskog kralja koji je za kralja postavio [[Stanislaw I Leszczynski|Stanislawa I Leszczynskog]]. Nakon švedskog poraza kod Poltave, August II je vraćen na prijestolje, ali je ubrzo došlo do novog oružanog sukoba. [[Rat za poljsku krunu]] trajao je od 1733. do 1735, a razriješen je [[Mir u Beču (1735)|mirom u Beču]]. Habsburško-ruski proteže, August II, priznat je kao vladar, a njegovom sinu Augustu III potvrđeno je nasljeđeno prijestolje (koje je dobio 1733). Ipak, situacija u Poljskoj nije se smirivala. Dolaskom proruskog kralja [[Stanisław August Poniatowski|Stanisława Augusta]] započeo je utjecaj stranih sila u Poljskoj. Dio šljahte pokušao je očuvati teritoriju i stabilnost osnivanjem [[Barska Konfederacija|Barske Konfederacije]] 1768, koja je bez većih problema ugašena nakon bitke. Već 1772. došlo je do onog čega se poljsko plemstvo bojalo, prva [[podjela Poljske]]. Rusko carstvo, Pruska i Habsburška monarhija podijelile su interesne zone na sjeveroistoku, zapadu i jugu zemlje i tako započeli brisanje poljske države. Iako je Četverogodišnji sejm 1791. donio prvi [[poljski ustav]], za promjenu je bilo prekasno. Godine 1793. izvršena je druga podjela Poljske, a otimačina teritorije izazvala je i nacionalno buđenje u Poljskoj. Narodni heroj, [[Tadeusz Kościuszko]], podigao je 1794. ustanak s ciljem stabilizacije stanja u Poljskoj, ali je Rusija brzo intervenirala. General [[Aleksandar Suvorov]] poslan je u Poljsku gdje je bez većih problema ugušio ustanak i, kao mjeru opreza, počinio genocid nad Poljacima u selu Prag pokraj [[Varšava|Varšave]]. Sljedeće godine, kralj je bio prisiljen na abdikaciju, a 1795. dolazi do treće i posljednje podjele Poljske: Rusija, Pruska i monarhija podijelile su teritoriju Poljsko-Litvanske unije i tako izbrisale tu zemlju s karte Evrope.

[[Datoteka:Konstantin Kapidagli 002.jpg|mini|lijevo|220px|Sultan [[Selim III]] bio je svestrani umjetnik, pjesnik i muzičar]]Iako je car [[Nikola I, car Rusije|Nikola I]] tek kasnije upotrijebio tu sintagmu, [[Osmansko Carstvo]] je već u 17. i 18. vijeku steklo status &quot;bolesnika na Bosforu&quot;. Iako su početni uspjesi na evropskom tlu bili redovni, situacija se nakon [[Bitka na Mohačkom polju|Mohačke bitke]] 1526. počela stišavati. Godine 1532. [[Nikola Jurišić]] uspijeva [[Bitka kod Kisega|odbraniti Kiseg]], ali su Osmanlije zato 1537. zazuele [[Klis]] i krenule prema Beču. Iako su [[Bitka kod Sigeta|kod Sigeta]] 1566. odnijeli pobjedu, smrt [[Sulejman II|Sulejmana II]] i veliki gubici vojske koju je preuzeo [[Mehmed-paša Sokolović]] nisu zadovoljili tradiciju, a već je 1593. uslijedio težak osmanlijski poraz [[Bitka kod Siska|kod Siska]]. Vojska [[Hasan-paša Predojević|Hasan-paše Predojevića]] morala se predati pred carskom vojskom koju je predvodio [[Toma Erdödy]]. Tokom prvog dijela 17. vijeka Osmanlije uglavnom ne napadaju, da bi se 1683, vojska velikog vezira [[Kara Mustafa|Kare Mustafe]] uputila prema [[Beč]]u. [[Opsada Beča 1683.|Druga opsada Beča]] trajala je dva mjeseca da bi se sama bitka odvila 11. septembra 1683. Iako je izgledalo da će Osmanlije pokoriti glavni grad Monarhije, pomoć poljskog kralja Jana III rezultirala je osmanlijskim porazom i povlačenjem. Ubrzo je [[Mletačka Republika]], [[Poljska]] i [[Habsburška Monarhija]], na poticaj Pape, osnovala [[Sveta liga (1684)|Svetu ligu]], a započeo je i pohod Eugena Savojskog koji je spaliti [[Sarajevo]] i nanio Osmanlijama poraz [[Bitka kod Sente|kod Sente]] 1697, a došao je i do [[Srbija|Srbije]], ali se morao povući. Granice su dogovorene [[Mir u Sremskim Karlovcima|mirom u Sremskim Karlovcima]] 1699, a nakon dva sukoba revidirane su [[Mir u Požarevcu (1718)|u Požarevcu]] (1718) i [[Mir u Beogradu (1739)|u Beogradu]] (1739). Unutrašnja politika u ovom periodu bila je velika boljka Osmanlijskog carstva. [[Čitlučenje]] (privatizacija zemljišta) je stvaralo velike ekonomske probleme, [[nepotizam]] političke, a nesposobnost sultana bio je vrhunac krize. Sultan [[Mustafa II]] svrgnut je zbog nesposobnosti da se nosi s krizom, a njegov nasljednik [[Ahmed III]] isprva je podržavao ustanike, da bi se s njima kasnije obračunao. Ipak, ustanci u brojnim djelovima carstva uzrokovali su novu krizu koja je rezultirala smjenom sultana Ahmeda III. U tom periodu došlo je do rapidnih smjena sultana, a neki od njih su više vremena provodili po [[harem]]ima (kao [[Osman III]]) nego što su se bavili državom, tako da je bilo situacija kada je glavni crni [[eunuh]] bio ''de facto'' vođa države. Svojevrsna stabilizacija uslijedila je tokom vladavine [[Selim III|Selima III]], ali njegove reforme nisu naišle na odjeka tako da je na kraju udavljen prilikom pokušaja povratka na vlast. Istovremeno, Osmanlije trpe velike poraze od Rusa u dva sukoba. Godine 1774, [[Kučuk-kajnardžijski mir|Kučuk-kajnardžijskim mirom]] završen je šestogodišnji sukob kojim su Rusi dobili [[Krim]] (anektiran 1873. zajedno s lukom [[Sevastopolj]]) i pravo zaštite pravoslavnih vjernika u Osmanlijskom carstvu. U [[Rusko-turski rat (1787-1792)|drugom sukobu (1787-1792)]] Rusi, predvođeni generalom [[Grigorij Potjemkin|Potjemkinom]], odnijeli su još jednu pobjedu i nakon [[Jašijski mir|Jašijskog mira]] 1792. pripojili luku [[Odesa|Odesu]].
[[Datoteka:Friedrich Zweite Alt.jpg|mini|230px|[[Friedrich II]] je znao lično posjećivati zemljoposjednike i nadgledati radove, a poticao je sadnju krompira kao izuzetne važne životne namirnice]][[Pruska]] se još početkom Novog vijeka počela izdizati među njemačkim državama, a jednu od vodećih uloga dobila je nakon što je njen knez dobio status kneza-izbornika. Spajanjem [[Kneževina Pruska|kneževina Pruske]] i [[Kneževina Brandenburg|Brandenburg]] i proglašenjem kneza [[Friedrich I, pruski kralj|Friedricha III]] za kralja Friedricha I, osnovana je [[Kraljevina Pruska]] 1701. Bila je to militaristička zemlja koja je postepeno dobivala status evropske velesile. Izgrađena na strogim i discipliniranim načelima [[militarizam|militarizma]], Pruska za vrijeme [[Friedrich Wilhelm I|Friedricha Wilhelma I]] unaprijeđuje svoju vojsku, da bi vrhunac razvoja i potvrđivanje statusa velesile stekla za vrijeme [[Friedrich II Veliki|Friedricha II Hohenzollerna]].

Friedrich II je obilježio oblik vladavine koji će služiti kao spoj apsolutizma i parlamentarno-prosvjetiteljskih ideja koje donosi 18. vijek, a poznat je kao [[prosvijećeni apsolutizam]]. Obilježen je čvrstom vladarskom rukom potpomognutom liberalnim reformama i unaprijeđenjem kulturno-intelektualne sfere života. Friedrich II, na čijem dvoru jr boravio i [[Voltaire]], a on sam je bio [[flauta|flautist]], bio je jedan od prvih vladara koji je aktivno primjenjivao takav sistem vladanja. Pruska privreda je unaprijeđena, otvarani su univerziteti, a poticana je i kulturna djelatnost. Na području vanjske politike, godine 1740. učestvuje u [[Rat za austrijsko nasljeđe|ratu za austrijsko nasljeđe]] kao jedan od onih koji je osporavao titulu Mariji Tereziji. Monarhiji je oduzeo [[Šleska|Šlesku]], a 1748. je [[Aachenski mir (1748)|Aachenskim mirom]] potvrdio to osvajanje, ali je Pruska priznala Mariju Tereziju za vladara. Godine 1756. započeo je i [[Sedmogodišnji rat]], ali je nakon što su habsburško-ruske trupe ušle u [[Berlin]] i [[Kalinjingrad]] (odakle su istjerani uz britansku pomoć), s Monarhijom 1763. potpisao [[mir u Hubertsburgu]] i rat završio kao što ga je i započeo (''status quo ante bellum''). Njegova protivnica, [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marija Terezija]], također spada u kategoriju prosvijećenih apsolutista. U Monarhiji je vladala od 1740. do 1780. (kao kralj), a titulu Rimskog cara držao je njen suprug [[Franjo Stjepan Lotarinški]]. U Monarhiji je gradila ceste ([[jozefina]]), uvela obavezno školstvo, ukinula progon vještica, poticala kulturnu djelatnost i obnavljala političke institucije ([[Hrvatsko kraljevinsko vijeće]]) i županije, a [[urbar]]ima ([[Slavonski urbar]] 1756. i [[Hrvatski urbar]] 1780) je regulirala feudalne odnose i uvela reforme tržišta. Njen sin [[Josip II, car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]] bio je njen suvladar od 1765. (kada mu je umro otac), a nakon njene smrti nastavio je s provođenjem reformi u duhu prosvijećenog apsolutizma, iako je u svojim potezima bio nešto radikalniji. Već je 1781. donio [[patent o vjerskoj snošljivosti]], kojim je izjednačio sve vjere i crkvama oduzeo posjede i pravo obrazovanja, te [[patent o ukidanju kmetstva]], kojim su feudalni odnosi ukinuti u [[Austrija|Austriji]]. Također, bio je prvi Habsburgovac koji je pristao na obred dvostrukog krunjenja (austrijska i ugarska kruna), čime je pridobio mađarske političare na svoju stranu. Ipak, radikalne reforme Josipa II su mu stvorile više protivnika nego pobornika. Ukidanjem kmetstva (koje je u Ugarskoj ukinuto 1785) zamjerio se plemstvu, Patentom o vjerskoj snošljivosti crkvi, a obaveznom [[germanizacija|germanizacijom]] (koja je od 1784. postala dio službene državne politike) ostalim narodima Monarhije (posebno Mađarima). Pred kraj svoje desetogodišnje vladavine uključio se u [[Dubički rat]] protiv Osmanlija, ali je ubrzo došao do situacije u kojoj mu je bila potrebna pomoć za uspješno privođenje rata kraju. Kako je s vremenom stvorio više neprijatelja, niko mu nije bio spreman pružiti pomoć, tako da je pred kraj života morao povući gotovo sve svoje reforme kako bi dobio traženu pomoć. Josip II je umro 1790. kao veliki reformator čije reforme nisu izdržale test vremena. Naslijedio ga je brat [[Leopold II, car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II]], toskanski vladar, koji je [[Svištovski mir|Svištovskim mirom]] 1791. istupio završio Dubički rat, a na vlasti se pokazao znatno konzervativnijim nego što je bio u Toskanu. On je umro 1792, a naslijedio ga je konzervativni sin [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II]]. Prosvijećeni apsolutizam zaživio je i u Rusiji i to tokom vladavine [[Katarina II, carica Rusije|Katarine II]] (1762 - 1796). Ruska carica na vlast je došla uklonivši supruga, a započela je sa provođenjem velikog broja reformi, iako su se odlike vladarskog apsolutizma još uvijek održale. Najbolji primjer toga bio je prosvijećeni &quot;ustav&quot; nazvan ''[[Nakaz]]'' (zbog kojeg je sazvala Zakonodavnu komisiju), uprkos kojem je provodila vlast čvrstom rukom. Dopisivala se s Voltaireom, od koga je crpila ideje, a poticala je rad novoosnovanog Moskovskog univerziteta i petogradske Akademije nauka. Podržavala je imperijalističku politiku prema istoku, a ustanke je gušila u krvi. Žrtva joj je bio i ukrajinski kozak [[Jemeljan Pugačov]] (samoprozvani car Petar III), čiji ustanak je ugušen u krvi, a on je uhapšen i pogubljen u [[Moskva|Moskvi]]. Njenom vladavinom vraća se strogi apsolutizam u Rusiji.

[[Datoteka:AdamSmith.jpg|mini|220px|[[Adam Smith]] je udario temelje modernoj ekonomiji zagovarajući ''[[laissez faire]]'' načelo i objašnjavajući [[načelo nevidljive ruke]], koja kontrolira privredu]]Privredno, ovaj period doveo je do konflikta triju ekonomskih doktrina koje su u 19. vijeku prepustile mjesto kapitalizmu i planskoj ekonomiji. Iako je [[merkantilizam]] (doktrina zasnovana na trgovini) poznata još od početaka Novog vijeka, u Pruskoj [[Joseph von Sonnenfels]] je zagovarao doktrinu [[kameralizam|kameralizma]], nadogradnju merkantilizma koja je smatrala da se državna blagajna treba puniti povećanim porezima uz potpunu i cjelokupnu državnu kontrolu privrede. [[Ekonomski liberalizam]] začeo je i objasnio škotski ekonomist [[Adam Smith]] u svom djelu ''Bogatstvo naroda'' (1776). Zalagao se za slobodno tržište, naglašavajući važnost slobodne konkurencije i zakona ponude i potražnje, čime je predstavio ono što je kasnije postalo osnova kapitalističkog sistema. S druge strane, obama sistema u Francuskoj se suprostavio ekonomist [[François Quesnay]] koji je zagovarao doktrinu [[fiziokratizam|fiziokratizma]]. Ova se bazirala na poljoprivrednoj proizvodnji, a sam Quesnay naglašavao je kako je zemlja glavni izvor bilo kakvog bogatsva.
Na području kulture, kićenost i povremena neumjerenost baroka zamijenjena je antički zasnovanim [[klasicizam|klasicizmom]]. Ideali antičko-renesansnih poetika vraćaju se ponovo među umjetničke teme, a dolazi do znakovitog pojednostavljenja i naglašavanja umjerenosti. U književnosti, mitološka tematika se očituje u tragedijama [[Jean Racine|Jeana Racinea]] i [[Pierre Corneille|Pierrea Corneillea]], dok se u djelima komediografa [[Molière]]a vidi oštra društvena kritika uklopljena u tipiziranu antičku fabulu. Sličan princip koristi i italijanski komediograf [[Carlo Goldoni]], dok se u engleskoj književnosti ističe pjesnik [[Alexander Pope]]. U slikarstvo je dominantan stil bio [[neoklasicizam]].

[[Datoteka:Wolfgang-amadeus-mozart 1.jpg|mini|lijevo|230px|[[Wolfgang Amadeus Mozart]]]][[Datoteka:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|mini|220px|[[Denis Diderot]] je svojom satirom obilježio društvenu kritiku koja je odlikovala prosvjetiteljstvo]]Doktrina pravca je i u slikarstvu i u kiparstvu i u arhitekturi bila identična, jedino što se koristi drugačija terminologija nego za književnosti i muziku. Stil je dominirao u Francuskoj, tako da su se najviše istaknuli [[Nicolas Poussin]], [[Jean Auguste Dominique Ingres]] i [[Jacques-Louis David]], aktivni učesnik kasnije francuske revolucije, što mu je omogućilo da &quot;nametne&quot; svoj stil drugim umjetnicima. Muzički klasicizam obilježio je trolist muzičkih velikana koje predvode Austrijanci [[Wolfgang Amadeus Mozart]] i [[Joseph Haydn]] te Nijemac [[Ludwig van Beethoven]]. Haydn, čijih je stotinjak simfonija obilježilo njegov rad, imao je dosta kompleksan život pun privatnih problema, poslovnog izrabljivanja i materijalnih poteškoća, a radio je na dvoru porodice [[Esterházy]], da bi kasnije završio u [[Pariz]]u i [[London]]u. Život je završio u [[Beč]]u. [[Wolfgang Amadeus Mozart]] rođen je u [[Salzburg]]u 1756, a umro u [[Beč]]u 1791. Zbog izuzetnog muzičkog talenta kojeg je pred ocem [[Leopold Mozart|Leopoldom]] pokazao još kao dječak, stekao je svjetsku slavu i titulu &quot;Wunderkinda&quot;. Proputovao je gotovo cijelu Evropu, da bi se kasnije skrasio na bečkom dvoru cara Josipa II gdje nije imao previše uspjeha. Iako je njegova muzika bila genijalna i revolucionarna, a njegove opere grandiozne i inovativne, bečki dvor ga nikada nije prihvatio (iako su ga u [[Prag]]u obožavali) što je i bio jedan od glavnih razloga finansijskih problema koji su ga pratili cijeli život. Preminuo je dosta mlad, radeći na svom ''[[Requiem]]u'', kojeg je dovršio njegov učenik [[Franz Xaver Süssmayr]]. Pokopan je u masovnoj grobnici na bečkom sirotinjskom groblju u prisutnosti supruge [[Constanze Weber|Constanze]]. [[Ludwig van Beethoven]] bio je [[Joseph Haydn|Haydnov]] učenik, a svojim kasnijim radom je utro put novom muzičkom pravcu, [[romantizam|romantizmu]]. Prvi dio njegovog stvaralaštva obilježen je klasicizmom i ranim simfonijama, a kasniji dio simfonijskim djelima koja su ga učinila poznatim. U periodu muzičkog [[rokoko|pretklasicizma]] (pandan [[rokoko]]u) stvarali su [[Domenico Scarlatti]] i Bachovi sinovi, a opernu reformu u periodu klasicizma inicirao je [[Christoph Willibald Gluck]]. [[Prosvjetiteljstvo]] u umjetničkom izrazu ne donosi puno novog (uglavnom dominiraju satira i kritika), ali je doprinio razvoju filozofske misli. [[Voltaire]] je vjerovatno predstavljao najistaknutiju ličnost pravca, a njegova praktična filozofija orijentirana je na pragmatičnost i uvođenje društveno-političkih promjena. [[Jean-Jacques Rousseau]] u svom ''[[Društveni ugovor|Društvenom ugovoru]]'' donosi proširenje i objašnjenje Hobbesove teze &quot;društvenog ugovora&quot; i naglašava pravo suvereniteta i odrabira (smjene) vlasti. U književnosti je zapamćen djelom ''[[Julija ili Nova Heloiza]]'', a njegova [[etika|moralno]]-[[didaktika|didaktička]] filozofija iznesena je u djelu ''[[Emil ili O odgoju]]''. [[Denis Diderot]], poznat i kao &quot;otac&quot; građanske drame i satiričar (''[[Fatalist Jacques i njegov gospodar]]''), zajedno s cijenjenim matematičarom [[Jean D'Alembert|Jeanom D'Alembertom]] započinje projekt ''[[Enciklopedija|Enciklopedije]]'', koju je od 1751, pa do 1772, štampao u [[Pariz]]u. Bila je to prva štampana knjiga teoretskog i praktičnog ljudskog znanja, a Diderotov krug dobio je nadimak &quot;Enciklopedisti&quot;. U svom ''[[Duh zakona|Duhu zakona]]'', štampanom 1748, [[Charles de Montesquieu]] iznio je sistematsku političku analizu trodiobe vlasti na izvršnu (egzekutivnu), zakonodavnu (legislativnu) i sudsku (juridičku). Njegov model, za razliku od [[John Locke|Lockeovog]] ranijeg modela (zakonodavna, izvršna, federativna), usvojen je u potpunosti i predstavlja osnovu savremenog političkog sistema. Iako će se razvijati kao poseban sistem, iz prosvjetiteljstva je proizašao i [[klasični njemački idealizam]], čiji su najznačajniji predstavnici bili [[Immanuel Kant]], [[Johann Gottlieb Fichte]], [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling]] i [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], a sam pravac se zasnivao na [[empirizam|empirizmu]] i [[racionalizam|racionalizmu]]. Od ostalih mislilaca ističu se [[Claude Adrien Helvétius]], koji je također boravio na dvoru Friedricha II, markiz [[Condorcet]], čiji je doprinost politici ostao zapamćen, [[Paul Holbach]], tvorac materijalističkog mehanicizma i [[Lamettrie]], tvorac prvog sistematskog filozofskog ateizma.

==19. vijek==
===Prva industrijska revolucija===
{{glavni|Prva industrijska revolucija}}
[[Datoteka:James Watt by Henry Howard.jpg|mini|200px|lijevo|[[James Watt]]]]
Početak [[18. vijek]]a donio je velike i rapidne promjene na evropskom (a kasnije i svjetskom) tlu. Naime, formiranje većine savremenih država postepeno je završilo, tako da se većina tih zemalja mogla posvetiti privrednom i društvenom razvoju. Predvodnik tog razvoja bilo je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], a slijedile su [[Nizozemska]], [[Francuska]] i [[Pruska]], a nešto postepenije razvijale su se [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo]].

[[Datoteka:Opening Liverpool and Manchester Railway.jpg|mini|270px|A.B. Clayton: ''Inauguracijsko putovanje na pruzi [[Manchester]]-[[Liverpool]]'' (1830)]]
Početna etapa razvoja obilježena je masovnom urbanizacijom i deagrarizacijom. Naime, u potrazi za boljim radnim uslovima većina seoskog stanovništva odlazi u gradove i napušta svoja imanja. Seoska imanja postepeno propadaju, otvaraju se industrijska postrojenja na do tada neiskorištenim područjima, a broj gradova i stanovnika u njima se povećava. Svakako da je to za posljedicu imalo brojne probleme u gradovima (kojima se broj stanovnika povećao i po nekoliko desetina puta), među kojima je najveći bio prenaseljenost. Iako je s vremenom jenjavala, poljoprivreda je bila prva grana privrede koja se počela razvijati, a velik uzmah dala je primjena plodoreda pri uzgajanju plodova i primjena novih hemijskih susptancija, među kojima je najvažnije bilo [[umjetno đubrivo]]. Ipak, postepeno je razvoj poljoprivrede doveo do razvoja industrije, čime su se primarne djelatnosti postepeno napuštale, a društvene posljedice počele su se očitovati povećanom industrijalizacijom. 
[[Datoteka:Robert Fulton - Circle of Thomas Sully.jpg|lijevo|mini|200px|[[Robert Fulton]] je, izuzev &quot;Clermonta&quot;, konstruirao, ponovo po [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovoj]] narudžbi, prvu upotrebljivu [[podmornica|podmornicu]], nazvanu ''[[Nautilus (Fulton)|Nautilus]]'']]Iako je bio poznat još od [[Antička Grčka|Antičke Grčke]], [[parna mašina]] je bila izum koji nije imao praktičnu upotrebu. Ipak, škotski industrijalac [[James Watt]] uspio je, iskoristivši snagu [[voda|vodene pare]], 1764. patentirati usavršeni model parne mašine koji je ušao u praktičnu upotrebu i uveo revoluciju u privredu. Bio je to svakako najznačajniji izum tog doba, a doveo je do brzog industrijskog razvoja koji se, preko Ujedinjenog Kraljevstva (kao kolijevke revolucije), širio prema Francuskoj i Holandiji, do Pruske. Ručni rad postepeno se zamjenjuje mašinama, što dovodi do masovnog otpuštanja radnika. Industrija se razvija, iskorištavaju se novi izvori energije ([[ugalj]]), dolazi do bolje saobraćajne povezanosti, a osim privrednog, izum parne mašine doveo je i do novog tehnološkog razvitka. Engleski inženjer [[George Stephenson]] patentirao je prvu [[lokomotiva|parnu lokomotivu]], slavni &quot;[[Rocket]]&quot;, upravo na principu Wattove mašine. Saobraćajna revolucija u Engleskoj je započela, a ubrzo se otvaraju i prve pruge. Prva, koja je korištena za prijevoz uglja, bila je na relaciji [[Stockton]]-[[Darlington]], a prva putnička pruga otvorena je na relaciji [[Manchester]]-[[Liverpool]]. Dok će se cestovni i zračni saobraćaj razvijati tek na prelazu iz 19. u 20. vijek, pomorski saobraćaj također bilježi napredak. Ključna figura u cijeloj priči bio je Amerikanac [[Robert Fulton]], čiji je brod, odbijen od strane [[Napoléon Bonaparte|Napoleona]], &quot;[[Clermont]]&quot; postao prvi putnički parobrod, a plovio je po rijeci [[Hudson]], dok je slavni &quot;[[Savannah]]&quot; bio prvi parobrod koji je preplovio [[Atlantski okean|Atlantik]] i došao do [[Evropa|Evrope]].

Ipak, odjek revolucije nije bio isključivo u privredno iskoristivim izumima, tako da je razvoj tehnologije uslovljavao i ubrzani razvoj nauke. Engleski fizičar i hemičar, sir [[Humphry Davy]] konstruirao je [[Davyjeva lampa|rudarsku lampu]] koja je rudarima po engleskim rudnicima omogućila sigurniji rad jer je upozoravala na opasnost od opasnih gasova. U Francuskoj, slijepi inovator [[Louis Braille]] patentira [[Brailleovo pismo]] koje se i danas primjenjuje pri olakšavanju čitanja slijepim osobama, a hemičar [[Louis Daguerre]] usavršava [[fotografski aparat]] i stvara preteču [[fotografija|fotografije]], tzv. [[Dagerotipija|dagerotipije]] (fotografiju će nešto kasnije patentirati [[Nicéphore Niépce]]). Tehnološke inovacije, kao [[gromobran]] ([[Benjamin Franklin]]) i [[telegraf]] ([[Samuel Morse]]), stizat će u Evropu s američkog kopna.

Posljedice industrijske revolucije bile su mnogobrojne i očigledne u brojnim područjima društvenog života. Dok je poljoprivreda propadala, a gradovi nailazili na prenaseljenost, radnička prava su patila. Djeca i žene su bili prisiljeni raditi najteže fizičke poslove za niske plate (bilo je i situacija u kojima se plaće nisu ni davale), a muškarci su radili u neljudskim uslovima. Isto tako, industrijalizacija i mehanizacija rada stvarala je sve veći broj nezadovoljnih radnika čija je radna snaga od tog trenutka postala nepotrebna. Vrhunac nezadovoljstva bio je pokret [[ludizam]]. Naime, u Engleskoj, [[Ned Ludd]], predvodnik nezadovoljnih radnika, započeo je pokret rušenja i uništavanja mašina koji bi trebao dovesti do nove potrebe za ljudskom radnom snagom. Ipak, Ludd nije naišao na odobravanje tako da su se njihovi ekscesi kažnjavali, a nerijetki su bili i brutalni sukobi s policijom. Sve u svemu, prva industrijska revolucija predstavlja početak jedne nove etape evropske historije koja će Evropu, a kasnije i svijet, polahko uvesti u savremeno društvo.

===Političke revolucije===
{{glavni|Američki rat za nezavisnost}}
{{glavni|Francuska revolucija}}
Odjek privrednog razvoja potaknutog [[Prva industrijska revolucija|prvom industrijskom revolucijom]] doveo je do nastanka savremenog društva u ekonomsko-tehnološkom smislu, odnosno do početaka onog što će kasnije postati moderno i postmoderno društvo. Isto tako, racionalni pristup [[prosvjetiteljstvo|prosvjetitelja]] počeo je rušiti neke od osnovnih temelja koje je novovjekovna Evropa poznavala i zastupala u tom trenutku. Temelji apsolutističke vlasti počinju se klimati, a narod, kao kolektiv, počinje preispitivati dogme o apsolutnosti koje je ranija historija etablirala. Bio je to period općeg buđenja koje je kulminiralo velikom građansko-demokratskom revolucijom koju su neki historičari nazvali najznačajnijim događajem savremene historije.

Evropa se politički nalazi u jednom periodu lokalno značajne, globalno ne toliko opasne, političke krize zbog velikih ekonomskih problema, naglih promjena, ali i čestih (iako malih) ratova koji nanose štetu učesnicima istih. Dok je unutrašnjopolitički još uvijek koliko-toliko stabilna, Velika Britanija slabi na vanjskopolitičkom planu; burbonska Francuska je na koljenima zbog prekomjernog trošenja državne blagajne; Španija je davno prestala biti relevantna sila; Rusija i germanske zemlje još uvijek nemaju toliki vanjskopolitički utjecaj i još su u fazi razvoja (posebno novonastala Pruska i reformama zahvaćeno Rusko carstvo; Habrburška monarhija je koliko-toliko bila usklađena s evropskim tekovinama). Iako nisu bile na teritoriji Evrope, [[Sjedinjene Američke Države]] imale su vrlo važnu ulogu u oblikovanju evropske historije druge polovine 18. vijeka.

Kolonizaciju Sjeverne Amerike predvodili su Englezi i Francuzi, s tim da su potonji uspjeli zadržati samo manji dio na području današnje [[Kanada|Kanade]]. Izvornih 13 saveznih država (odnosno kolonija) razvijalo se, u svojim počecima, u skladu s tekovinama engleskog društva, iako nisu imali gotovo nikakva prava u odnosu na stanovnike Ostrva. Neke savezne države su uređene prema načelima vjerskih struja ([[William Penn]] i [[kvekeri]]; katolici u [[Maryland]]u), među kojima su najznačajniji bili [[puritanci]], izrazito utjecajna protestantska struja koja je nastala tokom [[Marijanski progoni|Marijanskih progona]], a u Sjedinjene Američke Države izbjegla nakon [[Engleska restauracija|Engleske restauracije]]. Iako je prvo naselje, [[Jamestown (Virginia)|Jamestown]] u [[Virginia|Virginiji]], osnovano još 1607, ne može se reći da Sjedinjene Američke Države imaju posebno razvijenu urbano-ekonomsku mrežu kakva se susreće na evropskom tlu u jeku urbanizacije i demografske eksplozije. Doduše, razlog tome svakako je i izostanak naprednih ekonomskih promjena u Sjevernoj Americi, koja u tom peroidu još uvijek uveliko zaostaje za Evropom (iako je u ekspresnom roku sustigla i prestigla). Ipak, službena Kruna se prema svojim prekomorskim podanicima, koji su mahom bili Englezi (s obzirom da je domorodačko stanovništvu u tom periodu još uvijek van društvenih tekovina), odnosila i više nego nepravedno, oduzimajući im velik broj prava, koje su imali &quot;regularni&quot; stanovnici Monarhije. To je dovelo do sve većeg nezadovoljstva među &quot;američkim Englezima&quot;, a nevoljkost kraljeva iz dinastije [[Hannover (dinastija)|Hannover]] ([[Đorđe I, kralj Velike Britanije|Đorđe I]], Đorđe II, Đorđe III), kao i tvrdokornih torijevskih premijera koji su ne samo podržavali nego i naglašavali kolonijalizam, a tu se prvenstveno misli na [[William Pitt, stariji|Williama Pitta, starijeg]] i [[William Pitt, mlađi|Williama Pitta, mlađeg]], nije pomagala u rješavanju rastućeg nezadovoljstva. Najočitiji, možda i najvažniji, problem ovog odnosa bio je problem oporezivanja. Naime, kao državljani Ujedinjenog Kraljevstva, stanovnici Sjedinjenih Američkih Država morali su plaćati poreze kao i svi ostali, ali nisu imali pravo na zastupnika u parlamentu koji bi se borio za njihova prava, što je bilo nužno s obzirom da su u tom periodu SAD bile najrazvijenija britanska kolonija. Parola &quot;''no taxation without representation''&quot; (bos. &quot;nema poreza bez predstavnika&quot;) postala je jedna od ključnih stavki američke borbe za ravnopravnost, a na kraju i za nezavisnost. Javno nezadovoljstvo kulminiralo je 1770. kada je bijesna rulja verbalno napala jednog krunskog oficira u [[Boston]]u. Ubrzo su intervenirali britanski crvenokošuljaši i ispalili hice na civile, ubivši nekoliko njih. Taj događaj, poznat kao [[Bostonsko krvoproliće]], bio je očit primjer nedostatka volje za liberalizacijom i reformom od strane Krune, koja je odlučila primijeniti silu, umjesto da probleme riješi reformama. Godine 1773, politički vrh u [[Boston]]u odbio je vratiti tri broda [[East India Company]]ja, firme koja je držala monopol na uvoz čaja u Monarhiji, puna čaja, a ubrzo je grupa kolonista ušla na brodove i uništila sve pošiljke čaja koje su se nalazile na njima. Predvodnik [[Bostonska čajanka|Bostonske čajanke]] bio je [[Samuel Adams]], jedan od najvažnijih kolonijalnih političara u SAD-u i jedan od vodećih bostonskih političara. Ovaj događaj bio je neformalni početak onog što je 19. aprila 1775, početkom [[Bitka kod Lexingtona|bitke kod Lexingtona]], postalo [[Američki rat za nezavisnost]]. Taj rat bio je prvi rat za nezavisnost unutar britanske monarhije i jedan od prvih političko-revolucionarnih odjeka prosvjetiteljskih ideja (koje je prihvatila i [[Škola prirodnog prava]] kao državno-pravno-teorijski pokret koji je zagovarao [[prirodno pravo]] i [[društveni ugovor]], između ostalih načela) u svijetu. Dana 4. jula 1776, [[John Adams]], [[Thomas Jefferson]], [[Samuel Adams]], [[John Hancock]], [[Thomas Paine]], [[Benjamin Franklin]] i drugi, donose dokument (iako, nisu svi bili i potpisnici) kojeg će historija pamtiti kao ''[[Američka deklaracija nezavisnosti|Deklaraciju o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država]]''. Ideja da su &quot;svi ljudi rođeni jednaki&quot; i da imaju [[ljudska prava|neotuđiva prava]] (kako subjektivna tako i objektivna), ideja prosvjetiteljstva i škole prirodnog prava, postala je tako dio jednog državotvornog dokumenta po prvi put u historiji. Ideje koje će samo 10-ak godine nakon ovog uzdrmati cijelu Evropu (direkno ili indirektno), prvi put su primijenjene u jednoj britanskoj prekomorskoj koloniji, od strane ljudi koji su uveliko bili pod utjecajem tih ideja, koje su primarno stizale iz Francuske.

Tok samog rata također će imati značajan utjecaj na Evropu, s obzirom da je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo direktno uključeno. Kasnije se u rat uplela i Francuska, što je još više povećalo utjecaj tog sukoba na Evropu. Dok Monarhiju predvodi [[William Howe]], na strani Kolonija stoji [[George Washington]], budući prvi predsjednik SAD-a. Početni kolonijalni uspjeh kod Lexingtona zasjenilo je [[Bitka kod Bunker Hilla|krvoproliće kod Bunker Hilla]], britanska [[Pirova pobjeda]] koja je uzrokovala velike gubitke i s jedne i s druge strane. Sljedeće godine, [[Bitka kod Trentona|kod Trentona]], Washington odnosi važnu pobjedu koja je komemorirana njegovim slavnim [[Washingtonov prelezak rijeke Delaware|prelaskom preko zaleđene rijeke Delaware]]. Godine 1777, Britanci i kolonijalisti dva puta se [[Bitka kod Saratoge|sukobljavaju kod Saratoge]]. Prvi put slavili su Britanci, dok su u drugoj bici kolonijalisti odnijeli odlučujući pobjedu. Sljedeće godine, kolonijalni ambasador u Parizu, [[Benjamin Franklin]], traži pomoć od Francuske, koja se rado uključuje u rat kako bi se osvetila Britaniji zbog poraza i gubitaka u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]]. Kao ambasador u Parizu radio je i [[John Adams]], kasniji drugi predsjednik SAD-a. Britanski pokušaji i prodori kulminirali su 1781. [[Opsada Yorktowna|opsadom Yorktowna]] u kojoj su Britanci doživjeli odlučujući poraz koji je najavio završetak rata. Do kraja rata nije se vodila nijedna značajnija bitka, a uspjeh je bio na strani kolonija. Konačno, 1783, dvije strane potpisuju [[Pariski mir (1783)|mir u Parizu]] kojim je Monarhija i formalnopravno priznala nezavisnost 13 američkih kolonija.

Sjedinjene Američke Države uskoro su organizirale svoju državu i započele rapidni razvoj zasnovan na prosvjetiteljskim idejama koje su implementirane još 1776. Godine 1787. donijele su [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav]], koji je postao prvi moderni, pisani ustavni dokument u svijetu, a 1789. nadopunjen je [[Bill of Rights|Poveljom o pravima]], odnosno s prvih 10 [[amandman]]a, koju je donio budući (četvrti) predsjednik, [[James Madison]]. Od Francuske je tada mlada i bogata država kupila [[Louisiana|Louisianu]] i tako udvostručila svoju teritoriju, ali su njihovi ekspanzinističko-politički planovi kulminirali novim ratom s Britanijom. [[Britansko-američki rat 1812 - 1815.|Rat 1812 - 1815]] bio je iniciran na američki zahtjev kako bi novonastala zemlja povećala svoj utjecaj i dobila dodatna prava, ali je (nakon što je 1814. [[Paljenje Washingtona|izgorio Washington]], zajedno s [[Bijela kuća|Bijelom kućom]] i ostalim vladinim zgradama) završio kao ''[[status quo ante bellum]]'' i tako se pokazao kao neuspjeh. Konačno formiranje američke vanjske politike u ovom periodu završilo je s donošenjem [[Monroeova doktrina|Monroeove doktrine]]. Peti predsjednik SAD-a, [[James Monroe]], donio je taj dokument kojim je zabranjivao uplitanje vanjskih sila u politiku Amerike. Ipak, ta doktrima imala je i drugu stranu. U osnovi se mogla sažeti kao &quot;Amerika Amerikancima&quot;, a osim što je zabranjivala već navedeno, bila je nastavak američke ekspanzionističke politike, koja se u doktrini ocrtavala kao pokušaj širenja utjecaja SAD-a na područje mladih država Latinske Amerike.

Iako je bila žarište ideja koje su dovele do bunta kolektivne svijesti protiv ''[[Ancien Régime]]a'', Francuska nije bila prva zahvaćena ovim promjenama u pragmatično-praktičnom smislu. Ipak, osvjedočivši se primjerom Sjedinjenih Američkih Država, Francuska nije dugo čekala kako bi i sama poduzela ključni korak ka modernizaciji. Nesposobnog i neomiljenog Luja XV zamijenio je Luj XVI, kralj koji je dotukao Francusko kraljevstvo. Doduše, nije Luj XVI sam kriv za raspad već destabiliziranog kraljevstva. Naime, prazna državna blagajna, snažan utjecaj sad već oslabljenog apsolutizma (posebno klera i višeg plemstva) i neuspješne porezne reforme su ono što je dočekalo Luja XVI, iako ne treba zaboraviti kako kralj nije uspio riješiti nijedan od tih problema tokom svoje vladavine. Njegovi ministri finansija, [[Anne-Robert-Jacques Turgot|Anne Turgot]] i [[Jacques Necker]], nisu uspjeli implementirati porezne reforme koje je društvena situacija nalagala i tako su samo doprinijeli njegovom fijasku. Naime, model da se višim slojevima naplaćuje veći porez kako bi se napunila državna kasa nije prošao zbog neodobravanja sveštenstva i višeg plemstva. Turgotov i Neckerov fijasko, kombiniran s nekompetentnim kraljem i njegovom bahatom kraljicom, [[Marija Antoaneta|Marijom Antoanetom]] rezultirao je, kao i u SAD, naglašenim nezadovoljstvom trećeg staleža. Naime, u Francuskoj je još uvijek vrijedila trostaleška stratifikacija iz ranije historije koja je najviše štetila trećem staležu (građanstvu), posebno u [[Državni staleži|Staleškoj skupštini]]. U Skupštini je, kao i u stvarnom društvenom odnosu, najviše predstavnika imao treći stalež, a u jeku nezadovoljstva, pridružilo im se i niže plemstvo iz drugog staleža, međitim kako se i dalje glasalo staleški, dakle većinska odluka unutar staleža važila je kao odluka staleža. Iako je treći stalež bio složan, kao i prvi, nesuglasice unutar drugog staleža presudile su u donošenju odluka. Ipak, manjinsko niže plemstvo koje je podržavalo treći stalež nije se moglo oduprijeti konzervativnom dijelu svoje grupe i tako je glas drugog staleža išao u korist sveštenstva i višeg plemstva, čime je, u omjeru 2:1, treći stalež gubio. Pokušaji da se ovo promijeni nisu imali odjeka. Nakon potpisane [[Teniska zakletva|teniske zakletve]], koju je potpisala izdvojena staleška opozicija pod nazivom Narodna skupština, postavljeni su temelji revolucije. Osnovana je i Narodna garda na čije čelo je zasjeo [[Gilbert du Motier de La Fayette]], proslavljeni [[francuska|francuski]] general koji je učestvovao i u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], koja je predstavljala vojni ogranak Narodne skupštine. Dva mjeseca nakon sazivanja Državnih staleža, pripadnici [[pariz|pariske]] [[milicija|milicije]] (prethodnici Narodne garde) 14. jula 1789. [[Pad Bastille|napadaju i osvajaju zatvor Bastille]], simbol francuskog [[Apsolutna monarhija|apsolutizma]] i političkih progona. Cilj je bio osvajanje tvrđave i oslobađanje svih nepravedno zatvorenih osoba, ali na njihovu nesreću u Bastilli se nalazilo samo sedam zatvorenika koji doista jesu bili [[kriminalac|kriminalci]], a ne politički zatvorenici. Taj događaj označio je službeni početak revolucije, a narod na pariskim uličnim barikadama bio je sve brojniji i sve glasniji. Dana 26. augusta 1789. donesena je [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]], pravni dokument koji je postao osnovna politička doktrina [[Francuska revolucije|Francuske revolucije]]. Deklaracija je bila donesena po uzoru na američku ''Deklaraciju'', a osnove su joj, jasno, bile učenja [[Škola prirodnog prava|Škole prirodnog prava]] i [[Prosvjetiteljstvo|francuskih prosvjetitelja]], posebno sociopolitičke ideje [[Jean-Jacques Rousseau|Jean-Jacquesa Rousseaua]] (društveni ugovor) i [[Charles de Montequieu|Charlesa Montesquieua]] (trodioba vlasti). Deklaracija je garantirala [[ljudska prava|jednakost prava svih osoba]] kao i osnovu na novoj, građanskoj ideji.

===Napoleon===
{{glavni|Napoléon Bonaparte}}
[[Datoteka:The Emperor Napoleon in His Study at the Tuileries, by Jacques-Louis David (1812) - National Gallery of Art (Samuel H. Kress Foundation) - 2.jpg|mini|250px|[[Jacques-Louis David]]: ''Car [[Napoléon Bonaparte|Napoleon]] u svojoj kancelariji u Tuileriesu'']]
Godine 1769. na [[Korzika|Korziki]] rođen je [[Napoléon Bonaparte|Napoleon Bonaparte]]. Taj budući francuski general i car postao je jedan od najvećih osvajača i zapovjednika u historiji, a njegov utjecaj na cijelu epohu, u kojoj je pokazao svu silinu francuske vojske i svojih taktičkih sposobnosti, bio je neizmjeran. 
[[Datoteka:Napoleon4.jpg|lijevo|180px|mini|[[Jacques-Louis David]]: ''[[Napoleon prelazi Alpe]]'']]
U svojim počecima, Napoleon je bio odani pristaša [[Jakobinci|jakobinaca]], a takva povezanost s vlašću, kombinirana sa njegovim genijem, donijela mu je čin [[general]]a već 1793, odnosno u 24. godini. Nakon pada [[Maximilien Robespierre|Robespierreovog]] [[Komitet javnog spasa|Komiteta javnog spasa]] i dolaska [[Direktorij]]a (kojim upravljaju [[termidorci]]) na čelo, Napoleon kraći period provodi u kućnom pritvoru, ali već 1797. učestvuje u invaziji [[Italija|Italije]]. Nakon vojne pobjede u ratu i dogovora o podjeli s [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]], Napoleon vrši invaziju [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] koju će, nakon potpisivanja [[Mir u Campo Formiju|mira u Campoformiju]] 1797, službeno ukinuti. Francuskoj su pripali [[Apeninsko poluostrvo|apeninski]] dijelovi, dok je Monarhija dobila mletačke posjede na području današnje [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Već sljedeće godine, Napoleon [[Francuska invazija Egipta|napada Egipat]], kako bi oslabio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] trgovačke puteve, ali nakon pobjeda [[Bitka kod Piramida|kod Piramida]] i [[Prva bitka kod Abukira|Abukira]], njegova [[opsada Aleksandrije]] nije bila uspješna, nakon čega se, 1799, vraća u Francusku.

Po povratku u Francusku, Napoleon, sklapa dogovor sa tadašnjim ''Direktorima'' [[Emmanuel-Joseph Sieyès|opatom Josephom Sieyèsom]] (inače sveštenikom i revolucionarom), [[Roger Ducos|Rogerom Ducosom]] (kasnijim konzulom) i [[Joseph Fouché|Josephom Fouchéom]] (kasnijim ministrom policije), i 18. brumairea izvršava ''[[državni udar|coup d'etat]]'', ukida Direktorij i uvodi [[Konzulat]]. Sam Napoleon postao je glavni konzul, dok su uz njega, u petogodišnjem periodu postojanja konzulata, na čelu države bila još dva konzula, čiji je autoritet bio manji od Napoleonovog. Godine 1800, Napoleon prelazi [[Alpe]] i sukobljava se s Habsburgovcima [[Bitka kod Marenga|kod Marenga]]. U toj ključnoj bici, Napoleon je odnio još jednu važnu pobjedu i 1801. potpisao [[mir u Lunéville]]u. Ovaj rat nije imao nekakvu posebnu motivaciju ili političku pozadinu, tako da je već u ranoj fazi njegove vladavine, do izražaja došla Napoleonova osvajačka politika. Iste godine sklopio je [[Konkodrat iz 1801.|konkordat]] s [[Papa Pio VII|Piom VII]] i time, po prvi put u historiji, jasno odijelio crkvenu od svjetovne vlasti. Ovo je ujedno prvi sklopljeni konkordat u historiji. Godine 1804, on uvodi svoj [[Code civil|Građanski zakonik (''Code civil des français'')]] kojim uveliko reformira političko-društveni sistem i uvodi zakon zasnovan na prosvjetiteljskim idejama. Brojni članovi tog zakonika i danas su dijelovi zakona brojnih svjetskih država, što je rezultat primjene Napoleonovog zakonika u osvojenim područjima. Dana 2. decembra 1804, u [[Notre Dame|crkvi Notre Dame]], Napoleon Bonaparte okrunio se za cara i tako postao Napoleon I. Na krunidbi je bio prisutan i papa Pio VII, međutim on je samo predao krunu novom caru, dok ju je na glavu stavio on sam sebi. Bio je to jedan od najboljih primjera savremene [[sekularizacija|sekularizacije]]. Vječna boljka bila mu je i [[Velika Britanija]], jedina zemlja koju, uz [[Rusko Carstvo|Rusko carstvo]], nikad nije pokorio. Prvi rat započeo je 1803, ali konačni i najznačajni sukob dogodio se francuskim pomorskim desantom 1805. Francuska sredozemna flota napala je englesku flotu kojom je zapovijedao [[Horatio Nelson|admiral Horatio Nelson]]. Ključni sukob zbio se [[Bitka kod Trafalgara|kod Trafalgara]] 1805. Bio je to konačni poraz francuske mornarice i posljednji direktni sukob te dvije zemlje. Lord Nelson uspio je pobijediti Napoleonovog admirala [[Pierre de Villeneuve|Pierrea de Villeneuvea]] i tako dotuči francusku mornaricu, ali, kao posljedica bitke, Nelson je izgubio desno oko i desnu ruku i nedugo nakon toga i preminuo. Napoleon se tada okrenuo kontinentu i [[Napoleonski ratovi|svoje ratove]] nastavio voditi isključivo na kopnu. Njegova prva velika kopnena bitka bila je [[Bitka kod Austerlitza|kod Austerlitza]] 1805. u kojoj je bez većih poteškoća porazio prusku vojsku, potpisao [[Mir u Požunu (1806.)|mir u Požunu]] i, nakon odlučujuće pobjede [[Bitka kod Jene|kod Jene]], ukinuo [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Kao savez 16 državica na području bivšeg carstva, Napoleon je 1806, nakon svečanog ulaska u [[Berlin]], osnovao [[Rajnski savez]] koji je bio podložan francuskoj upravi. Njegovi daljnji pohodi nastavljaju se na istok gdje ratuje s Rusima i Prusima i ulazi u [[Varšava|Varšavu]]. [[Mir u Tilzitu|Mirom u Tilzitu]] uveo je kontinentalnu blokadu Rusima (ranije je napravio isto i Britancima), a sljedeće godine, 1808, okupira [[Španija|Španiju]] gdje za kralja postavlja svog brata [[Joseph Bonaparte|Josepha]]. Iste godine, uz britansku pomoć, započeo je i [[Španski rat za nezavisnost]] (Poluotočki rat). Započeo je manjim gerilskim ustancima ([[Zaragoza]] i [[Bailén]]), a kasnije se razvio u pravi rat u kojem su špansko-britanske snage sve više i više potirale Francuze (veliki poraz bila je predaja [[Pierre Dupont de l'Étang|generala Duponta]] kojom je pao [[Madrid]]), dok ih 1814, nakon prvog Napoleonovog pada, nisu skroz protjerali iz zemlje.

[[Datoteka:Napoleons retreat from Moscow by Adolph Northen.jpg|mini|250px|[[Adolf Northern]]: ''Napoleon se povlači iz Moskve'']]
[[Datoteka:Cruikshank Napoleon's Entrance into Berlin.jpg|250px|lijevo|mini|[[George Cruikshank]]: ''Napoleonov ulazak u [[Berlin]]'']]
Napoleon se zaustavlja u [[Poljska|Poljskoj]] (tamo je osnovao [[Veliko Varšavsko Vojvodstvo]], čime je, iako samo djelimično, obnovljena [[Poljska|poljska država]]) i svoje ratovanje nastavlja s Habsburgovcima. Prva značajna bitka bila je [[Bitka kod Wagrama|kod Wagrama]] 1809. Nakon [[Mir u Schönbrunnu|mira u Schönbrunnu]], Napoleon je sklopio brak s [[Marija Ludovika, vojvotkinja Parme|Marijom Lujzom]], kćeri cara [[Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva|Franje II]], kako bi učvrstio veze s Monarhijom (koje su bile izuzetno labave), a pridobio je i obalna i gorska područja današnje Hrvatske i dobar dio Slovenije. Napoleonov general, [[Jacques Lauriston]], već je 1808. ukinuo [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]], ušavši u grad još 1806, da bi nakon toga, bez Napoleonove direktne naredbe, raspustio Vijeće i proglasio Dubrovnik francuskim. Nakon spomenutog mira, Dubrovnik je ujedinjen s ostatkom dobivene teritorije na čijem mjestu su proglašene [[Ilirske pokrajine]]. Njihovo središte bilo je u [[Ljubljana|Ljubljani]], a prvi upravnik bio je [[Auguste Marmont|maršal Auguste Marmont]]. Te provincije zapravo su bile nastavak [[Kraljevina Italija (pokrajina)|Kraljevine Italije]], Napoleonove pokrajine u koju je teritorija Ilirskih pokrajina bila inkorporirana od 1805. do 1809. Teritorijalna organizacija države i uprave bile su neznatno drugačiji, a upravnik Kraljevine bio je [[Venecija|mlečanin]] [[Vincenzo Dandolo]], koji je poticao modernizaciju prava, ukinuo je vjeronauku i započeo [[sekularizacija|sekularizaciju]], a poticao je i nacionalni duh preko novina ''[[Kraglski Dalmatin]]'' (''Kraljevski Dalmatin''), koje su izlazile i na [[italijanski jezik|italijanskom]] i hrvatskom jeziku. Bile su to samo dvije u nizu Napoleonovih satelitskih država među kojima su se isticale [[Helvetska Republika]] ([[Švicarska]]), [[Batavska Republika]] ([[Nizozemska]]) te dvije sjevernoitalijanske republike, [[Cisaplinska Republika|Cisaplinska]] i [[Cispadanska Republika|Cispadanska]]. Pokorivši tako cijeli Zapad i dobar dio srednje Evrope, Napoleon dalje kreće prema istoku, na Rusiju.

Rusku vojsku predvodio je proslavljeni general [[Mihail Kutuzov]], koji je koristio neobičnu i lukavu taktiku povlačenja, želeći namamiti Napoleona u zamku ruske zime. Nakon [[Bitka kod Smolenska|Smolenska]], dvije vojske sukobljavaju se, u septembru 1812, [[Bitka kod Borodina|kod Borodina]]. Iako su Francuzi pobijedili i dobili slobodan put prema [[Moskva|Moskvi]], bio je to samo dio lukavog plana generala Kutuzova. Neposredno prije Napoleonovog ulaska u glavni grad, car [[Aleksandar I, car Rusije|Aleksandar I]] bježi u [[Sankt Peterburg|Petrograd]], evakuira Moskvu i pali grad. Napoleon tako ulazi u prazan, zapaljen grad koji mu je donio više problema nego što je planirao, car je odbio kapitulaciju, a Napoleon se morao poražen vratiti iz Rusije. Prilikom povratka, njegova vojska je gotovo desetkovana i uveliko oslabljena teškim zimskim uslovima. To su iskoristile evropske sile i dočekale napoleona [[Bitka kod Leipziga|kod Leipziga]] 1813, gdje su ga dotukli u četverodnevnoj &quot;Bici naroda&quot;. Prilikom povratka u Pariz, car Napoleon je zbačen s vlasti i protjeran na [[Laba|Elbu]] u [[Sredozemno more|Sredozemlju]].

Ipak, broj Napoleonovih pristalica i njegov utjecaj i dalje su bili posebno veliki. Uspjevši pobjeći s Elbe, okupio je svoju vojsku i krenuo prema Parizu. Tamo ga je dočekala vojska, ali Napoleon je stao, upitao ih hoće li se boriti protiv njega i čekao odluku velikog broja francuskih vojnika. Tada započinje njegova [[vladavina 100 dana]], odnosno njegov slavni povratak na francuski tron. Njegovim povratkom Evropa se ponovo uzbunila i formirana je nova koalicija kojoj je cilj bio trajno zaustaviti Napoleona. Ključni sukob zbio se 18. juna 1815. kod [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]a u [[Belgija|Belgiji]]. Napoleonova vojska teško je poražena od strane koalicijske vojske koju su predvodili engleski zapovjednik [[Arthur Wellesley|Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona]] i pruski general [[Gebhard von Blücher]]. Nakon ovog poraza, Napoleonu je konačno došao kraj. Poslan je na [[Sveta Helena|Svetu Helenu]], blizu [[afrika|afričke]] obale, gdje je i preminuo 1821. Neki historijski izvori navode kako je uzrok njegove smrti otrovni [[arsen-trioksid]] koji se nalazio u zidnim bojama i koji ga je, sistematskim isparavanjem, otrovao.

===Proljeće naroda===
{{Proširiti sekciju}}

===Imperijalizam i kolonijalizam===
{{Proširiti sekciju}}

===Druga industrijska revolucija===
{{glavni|Druga industrijska revolucija}}

==20. vijek==
===Prvi svjetski rat===
{{glavni|Prvi svjetski rat}}

====Ruska revolucija====
{{glavni|Ruska revolucija}}

===Međuratni period - privremeni mir===
{{glavni|Mirovni ugovori i stvaranje versajskog poretka}}
{{glavni|Evropa i svijet između dva svjetska rata}}
{{glavni|Velika depresija}}

===Drugi svjetski rat===
{{glavni|Drugi svjetski rat}}

===Hladni rat===
{{glavni|Hladni rat}}

===Integracija savremene Evrope===
{{glavni|Evropska unija}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|History of Europe}}

[[Kategorija:Historija Evrope]]
[[Kategorija:Historija po kontinentima]]</text>
      <sha1>q7tqun2rf6395qyceg32t6uhsb1butx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Masakr u Ahmićima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>175593</id>
    <revision>
      <id>3830573</id>
      <parentid>3790057</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T12:56:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana infokutija</comment>
      <origin>3830573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16036" sha1="g1ddrqkva24y80v7jszbh9jijzq5rxl" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile

| naziv           = Masakr u Ahmićima
| slika           = Ahmici massacre.jpg
| opis_slike      = [[UN]]-ove mirovne snage skupljaju tijela iz Ahmića

| lokacija        = Selo [[Ahmići]], općina [[Vitez]], Srednja Bosna
| meta            = Bošnjačko civilno stanovništvo
| koordinate      = {{coord|44|9|N|17|47|E|display=inline,title}}
| datum           = 16. april 1993.

| vrijeme         = 05:30 – 10:00
| vremenska_zona  = CET (UTC+1)
| tip             = Masakr, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin

| mrtvih          = 116 (uključujući 32 žene i 11 djece mlađe od 18 godina)
| ranjenih        = 24
| žrtve           = [[Bošnjaci]] (civili)

| počinitelji     = [[Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO)
| počinitelj      = *4. bojna Vojne policije HVO-a
*PPN &quot;Jokeri&quot;
*PPN &quot;Maturice&quot;
| osumnjičenici   = [[Dario Kordić]], [[Tihomir Blaškić]], [[Paško Ljubičić]], [[Vladimir Šantić]], [[Miroslav Bralo]]

| oružja          = Automatsko pješačko naoružanje, ručne bombe, bacači plamena, eksploziv (C-4)
| broj_saučesnika = nepoznato (procjenjuje se na oko 75–100 direktnih izvršilaca)
| saučesnici      = *Viteška brigada HVO-a
*Domobranska pukovnija Vitez
*PPN &quot;Vitezovi&quot; (podrška i blokada terena)
| branitelji      = Bez organizovanog vojnog otpora (selo je bilo nebranjeno)
}}

[[Datoteka:Bombed mosque in Ahmici.jpg|desno|mini|220px|Razrušena džamija u Ahmićima, april [[1993]].]]
[[Datoteka:Vitez Municipality Location.png|desno|mini|220px|Lokacija općine Vitez, u sklopu koje se nalaze Ahmići]]
'''Masakr u Ahmićima''' je [[ratni zločin]] kojeg su počinili pripadnici 4. bojne vojne policije [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]] i jedinice “[[Jokeri]]” protiv [[Bošnjaci|bošnjačkih]] civila tokom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] 16. aprila 1993. u selu [[Ahmići]]ma, u općini [[Vitez]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ubijeno je 116 osoba.&lt;ref name=&quot;AP&quot;&gt;Aida Cerkez-Robinson (15 April 2010) [http://www.guardian.co.uk/world/feedarticle/9032957 Croatian president honors war victims in Bosnia], The Guardian&lt;/ref&gt; To je bio najveći pojedinačni pokolj tokom sukoba između [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih Hrvata]].

[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] presudio je da su ubistva u Ahmićima bila [[Zločini protiv čovječnosti|zločin protiv čovječnosti]], a jedan od zapovjednika ove akcije, [[Dario Kordić]], osuđen je na 25 godina zatvora.&lt;ref name=&quot;ICTY: Kordić and Čerkez verdict&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|title=ICTY: Kordić and Čerkez verdict|publisher=[[ICTY]]|date=26. 2. 2001|access-date=25. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; Pokolj su otkrile mirovne snage [[Ujedinjene nacije|UN-a]] sastavljene od britanske vojske i pukovnik [[Bob Stewart]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://books.google.co.uk/books?id=MMlk44vZX6sC&amp;pg=PA114&amp;lpg=PA114&amp;dq=bob+stewart+Ahmici&amp;source=bl&amp;ots=2LeB7KdLOp&amp;sig=fZpUvk6COEMtrQ6J__G0WMoZGIk&amp;hl=en&amp;ei=_zZ8SrPVLseZjAeMtqWIBw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=8#v=onepage&amp;q=bob%20stewart%20Ahmici&amp;f=false|title=Dimensions of Western military intervention|author=Colin McInnes, Nicholas J. Wheeler}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.independent.co.uk/news/world/return-to-the-land-he-never-really-left-1112610.html | publisher=independent.co.uk | title=Return to the land he never really left | location=London | first=Paul | last=Welsh | date=14. augusta 1999. | access-date=23. 4. 2010 | archive-date=4. 11. 2012 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121104012420/http://www.independent.co.uk/news/world/return-to-the-land-he-never-really-left-1112610.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://books.google.co.uk/books?id=1_ceXJTw71MC&amp;pg=PA92&amp;lpg=PA92&amp;dq=bob+stewart+Ahmici&amp;source=bl&amp;ots=aJB5KKvnHS&amp;sig=dgjsWnuKAzbPSPD-oT2m01QkyEQ&amp;hl=en&amp;ei=_zZ8SrPVLseZjAeMtqWIBw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=5#v=onepage&amp;q=bob%20stewart%20Ahmici&amp;f=false|author=Charles R. Shrader|title=The Muslim-Croat civil war in Central Bosnia: a military history, 1992-1994}}&lt;/ref&gt;

== Napad ==
U petak, 16. aprila, u 5:30 ujutro, došlo je do istovremenih sukoba između HVO-a i Armije BiH u naseljima [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Stari Vitez]], [[Ahmići]], [[Nadioci]], [[Šantići]], [[Pirići (Vitez)|Pirići]], [[Novaci]], [[Putiš]] i [[Donja Večeriska]]. Tog jutra, HVO vozila blokirala su glavne ceste, a napad na Ahmiće je započeo sa tri strane kako bi se stanovništvo u bijegu usmjerilo prema jugu gdje su vojnici čekali i pucali na ljude.&lt;ref name=&quot;ICTY: Blaškić verdict&quot;&gt;{{cite web|url=
http://www.icty.org/x/cases/blaskic/acjug/en/bla-aj040729e.pdf
|title=ICTY: Blaškić verdict}}&lt;/ref&gt; Male grupe od oko 5-10 vojnika išle su od kuće do kuće, palili ih, te ubijali ili tjerali mještane.&lt;ref name=&quot;ICTY: Blaškić verdict&quot; /&gt; Na kraju, Ahmići su teško razoreni. Ubijeno je 116 osoba, od čega su 32 bili žene a 11 djeca mlađa od 18 godina. Dvije lokalne džamije su uništene eksplozivima.&lt;ref name=&quot;ICTY: Blaškić verdict&quot; /&gt; Prema Centru za ljudska prava u Zenici, od 200 bošnjačkih kuća, spaljeno je 180.&lt;ref name=&quot;ICTY: Blaškić verdict&quot; /&gt;

Počinioci su bili pripadnici slijedećih jedinica: [[Anti-teroristička bojna Vojne Policije HVO-a &quot;Jokeri&quot;]], [[Viteška brigada HVO-a]], [[Vitezovi]] te [[brigada &quot;Nikola Šubić Zrinski&quot;]].

== Suđenja ==
Nakon tragičnih događaja, hrvatski politički vrh pokušao je zataškati cijeli slučaj ili okriviti drugu stranu u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni]]. [[Dario Kordić]] i [[Tihomir Blaškić]] su osporavali da je HVO imao ikakve veze sa Ahmićima. Bivši hrvatski predsjednik [[Stjepan Mesić]] otkrio je mnogobrojne dokumenate i tonske zapise o planu [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] za napad na pojedine lokacije u Bosni i Hercegovini protiv Bošnjaka.&lt;ref name=&quot;telegraph&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bosnia/1343702/Tudjman-tapes-reveal-plans-to-divide-Bosnia-and-hide-war-crimes.html|publisher=Telegraph.co.uk|title=Tudjman tapes reveal plans to divide Bosnia and hide war crimes | location=London | first1=Philip | last1=Sherwell | first2=Alina | last2=Petric | date=18. 6. 2000 | access-date=23. 4. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;independent&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.independent.co.uk/news/world/europe/secret-recordings-link-dead-dictator-to-bosnia-crimes-635184.html | publisher=Independent News | title=Secret recordings link dead dictator to Bosnia crimes | location=London | first1=Paul | last1=Lashmar | first2=Cabell | last2=Bruce | first3=John | last3=Cookson | date=1. 11. 2000 | access-date=23. 4. 2010 | archive-date=15. 2. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200215155229/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/secret-recordings-link-dead-dictator-to-bosnia-crimes-635184.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Tokom suđenja u Haagu saslušane su izjave nekoliko svjedoka. ''Svjedok B'' je u početnom, otvorenom dijelu svjedočenja ispričao kako je u njegovu kuću 16. aprila 1993. ušao vojnik koji je izveo svjedokovog brata na balkon odakle su se zatim čula tri ili četiri pucnja. {{Citat|...Taj vojnik je zatim izveo na balkon mene i majku i naredio nam da skočimo, - nastavio je svjedok, napominjući da su vojnici oko njegove kuće bili u maskirnim uniformama, jedan je imao crnu maramu oko glave, a jedan drugi je bio namazan po licu...&lt;ref name=&quot;SUDSKI PROCESI U DEN HAAGU&quot;&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/98/08/27/haag.html SUDSKI PROCESI U DEN HAAGU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924031717/http://www.hrt.hr/arhiv/98/08/27/haag.html |date=24. 9. 2015 }}, [[HRT]], 27-08-1998&lt;/ref&gt;}} ''Svjedokinja D'' govorila je kako su u periodu između prvog oružanog incidenta u Ahmićima u oktobru 1992. i napada 16. aprila 1993. odnosi između Hrvata i Bošnjaka u Ahmićima bili pogoršani. {{Citat|...Incidenti su bili gotovo svakodnevni, oni (Hrvati) su nas vrijeđali i provocirali, - ustvrdila je, napominjući kako su prije tog razdoblja međunacionalni odnosi bili dobri.&lt;ref name=&quot;SUDSKI PROCESI U DEN HAAGU&quot;&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/98/08/27/haag.html SUDSKI PROCESI U DEN HAAGU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924031717/http://www.hrt.hr/arhiv/98/08/27/haag.html |date=24. 9. 2015 }}, [[HRT]], 27-08-1998&lt;/ref&gt;}}

Dana 6. septembra  2000, na konferenciji za novinare Policijske uprave zadarske, glasnogovornik [[Ivan Bilić]] službeno je potvrdio da su [[Ante Slišković]], bivši načelnik SIS-a u [[Kiseljak]]u, i [[Tomislav Vlajić]], Sliškovićev pomoćnik, uhapšeni u ponedjeljak navečer na području Republike Hrvatske. Obojica su državljani Hrvatske, a njihova imena povezuju se sa zločinima u Ahmićima. Premijer [[Ivica Račan]] ocijenio je da hapšenjem dvojice osumnjičenika za ratni zločin u Ahmićima hrvatska država dokazuje da u njoj više nijedan zločinac neće moći živjeti mirno i slobodno.&lt;ref&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/2000/09/06/HRT0016.html UHIĆENI ANTE SLIŠKOVIĆ I TOMO VLAJIĆ POVEZANI SA ZLOČINIMA U AHMIĆIMA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141025000937/http://www.hrt.hr/arhiv/2000/09/06/HRT0016.html |date=25. 10. 2014 }}, HRT, 06-09-2000&lt;/ref&gt;

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Kordića na 25 godina zatvora te je definirao te događaje kao kratkotrajni međunarodni sukob Hrvatske i Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;HRW: Conflict between Bosnia and Herzegovina and Croatia&quot;&gt;{{cite web|url=http://hrw.org/reports/2004/ij/icty/2.htm#_Toc62882594|title=HRW: Conflict between Bosnia and Herzegovina and Croatia|access-date=25. 4. 2010|archive-date=7. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190107224919/https://www.hrw.org/reports/2004/ij/icty/2.htm#_Toc62882594|url-status=dead}}, [[Human Rights Watch]]&lt;/ref&gt; Presuda Međunarodnog suda bila je slijedeća:&lt;ref name=&quot;ICTY: Kordić and Čerkez verdict&quot;/&gt;

{{Citat|...Prije januara 1993. [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ABiH]] i [[HVO]] su imali zajedničku vojnu kontrolu nad [[Lašvanska dolina|Lašvanskom dolinom]] u središnjoj Bosni. Međutim, snage ABiH su uglavnom bile smještene kako bi konfrotirali snage [[Srbi Bosne i Hercegovine|bosanskih Srba]] koje su, potpomognute [[JNA]], izvršavale svoju vlastitu ofanzivu u Bosni i Hercegovini te su napredovali do područja sjeverozapadno od [[Travnik]]a s jedne strane te do sjeveroistoka od [[Kiseljak]]a s druge. Potom, u januaru i aprilu 1993, HVO je pokrenula niz napada kako bi osigurala Lašvansku dolinu. Niz je započet u januaru napadom na Busovaču te je potom nastavljen 16. aprila općim napadom u Lašvanskoj dolini koji je kulminirao masakrom u selu Ahmići kada je ubijeno preko 100 Bošnjaka, uključujući mnoge žene i djecu...}}

[[Zoran Kupreškić|Zoran]], [[Mirjan Kupreškić|Mirjan]] i [[Vlatko Kupreškić]] bili su nepravedno prvostepenom presudom osuđeni na zatvorske kazne od 6 do 10 godina zbog navodnog učešća u napadu, ali tek pravomoćnom presudom 2001. su oslobođeni svake krivice, nakon više od 4 godine nevino provedenih u pritvoru. [[Drago Josipović]] dobio je 12 a [[Vladimir Šantić]] 18 godina zatvora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=
http://www.nytimes.com/2001/10/24/world/3-croats-cleared-first-time-war-crimes-rulings-are-reversed.html?scp=3&amp;sq=ahmi%C4%87i&amp;st=cse
|title=3 Croats Cleared; First Time War Crimes Rulings Are Reversed|publisher=[[New York Times]]|date=24. 10. 2001|access-date=21. 8. 2010}}&lt;/ref&gt; [[Dragan Papić]] oslobođen je krivice.&lt;ref&gt;{{cite web|url=
http://www.nytimes.com/2000/01/15/world/war-crimes-court-convicts-5-bosnian-croats-in-93-massacre.html?scp=4&amp;sq=ahmi%C4%87i&amp;st=cse
|title=War Crimes Court Convicts 5 Bosnian Croats in '93 Massacre|publisher=[[New York Times]]|author=Suzanne Daley|date=24. 10. 2001|access-date=21. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;

===Paško Ljubičić===
Na suđenju koje je trajalo od 2006-2008, Sudsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je 29. aprila 2008. prvostepenu presudu, kojom je optuženi [[Paško Ljubičić]] proglašen krivim za zločin protiv čovječnosti nad civilnim stanovništvom u području [[Srednja Bosna|Srednje Bosne]] u periodu od januara do maja 1993, te mu je izrečena kazna od 10 godina zatvora.&lt;ref&gt;[http://www.centar-za-mir.hr/index.php?page=article_sudjenja&amp;trialId=55&amp;article_id=48&amp;lang=hr Zločin u Ahmićima Suđenje Paški Ljubičiću]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Ljubičić je bio u pritvoru u Bosni i Hercegovini od 22. septembra 2006.&lt;ref name=&quot;Pasko&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.centar-za-mir.hr/uploads/Sudjenja/Ahmici/Ahmici_Izvjestaj_sa_sudjenja.doc |title=Izvještaj sa suđenja Pašku Ljubičiću X-KRO/06/241 Sud Bosne i Hercegovine |access-date=20. 12. 2012 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100441/http://www.centar-za-mir.hr/uploads/Sudjenja/Ahmici/Ahmici_Izvjestaj_sa_sudjenja.doc |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Josipovićevo izvinjenje ==
Dana 15. aprila 2010, novoizabrani predsjednik Hrvatske [[Ivo Josipović]] u pratnji [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanskog]] [[nadbiskup]]a [[kardinal]]a [[Vinko Puljić|Vinka Puljića]] i poglavara [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u BiH]] reis-ul-uleme [[Mustafa Cerić|Mustafe Cerića]], poklonio se bošnjačkim žrtvama hrvatskih zločina u Ahmićima, a zatim i hrvatskim žrtvama [[Masakr u Križančevom Selu|bošnjačkih zločina u Križančevom Selu]]. U Ahmićima je položio vijenac na kojem je pisalo ''Nevinim žrtvama, predsjednik Republike''.&lt;ref&gt;[http://dalje.com/hr-svijet/ivo-josipovic-u-ahmicima--nikad-vise/302054 Ivo Josipović u Ahmićima: Nikad više!]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Dalje. 2010-04-15. Preuzeto 2010-08-21.&lt;/ref&gt; Događaj su pratili svjetski mediji. Josipović je novinarima izjavio: 
{{Citat|...Svi smo se ovdje ujedinili u želji da se oda počast žrtvama, da se sjetimo žrtava i kažemo nikad više...ovdje su narodi jako puno propatili i zaslužuju bolju budućnost...&lt;ref&gt;[[Jutarnji list]]; [http://www.jutarnji.hr/ivo-josipovic-u-ahmicima-ce-se-ispricavati-za-zlocine-hrvata-u-bih/712933/ Josipović će se u Ahmićima ispričati za zločine Hrvata u BiH], 13-04-2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Slobodna Dalmacija]]; [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/99180/Default.aspx Josipović se poklonio žrtvama Ahmića i Križančeva sela], 15-04-2010&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5467958,00.html Croatian president apologizes to Bosnia for role in war], Deutsche Welle, 14-04-2010. Preuzeto 2010-04-25.&lt;/ref&gt;}}

Reis Cerić kazao je kako se ličnim primjerom postiže puno više nego riječima: {{Citat|...Ovo je danas jedan od tih dana u BiH, kad smo se osobnim primjerom zauzeli za povjerenje i vraćanje povjerenja među ljudima, a okupili smo se na poziv predsjednika Josipovića...}}Pritom je podsjetio koliko su Ahmići i [[Križančevo Selo]] bolni za Bošnjake i Hrvate. {{Citat|...Želimo na ovaj način zatvoriti jednu ružnu stranicu u našim odnosima i otvoriti novu&quot;.&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/josipovic-u-ahmicima-ovo-se-vise-ne-smije-dogoditi.html Josipović u Ahmićima: Ovo se ne smije ponoviti...], Dnevnik.hr, 15-04-2010. Preuzeto 2010-04-25.&lt;/ref&gt;}}

== Također pogledajte ==
*[https://ahmici.sensecentar.org/index-bhs.html SENSE Centar Pula: Ahmići: 48 sati pepela i krvi]
*[[Ratnici (1999)|Ratnici]], britanski TV film iz 1999. koji spominje Bošnjačko-hrvatski sukob&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0119873/ Warriors (1999)], [[Internet Movie Database]]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini|Ahm]]
[[Kategorija:1993. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vitez]]
[[Kategorija:Zločini HVO-a]]
[[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]]
[[Kategorija:Masakri u 1993.]]
[[Kategorija:Sukobi u 1993.]]</text>
      <sha1>g1ddrqkva24y80v7jszbh9jijzq5rxl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trstivnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263065</id>
    <revision>
      <id>3830738</id>
      <parentid>3070491</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:53:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1719" sha1="l3pcdfoj5a5a9zuj0kkazuci1tdt3xt" xml:space="preserve">'''Trstivnica''' je bila srednjovjekovna župa na području kraljeve zemlje u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]]. Ime je dobila po rijeci Trstivnici čiji sliv obuhvata u potpunosti.

Njene granice poklapaju se s područjem današnje općine [[Kakanj]] i malim dijelom općine [[Vareš]]. Na istoku je graničila sa župom [[Vidogošća]], na jugu župom Bosna, na zapadu župama [[Brod]] i [[Lašva (Zenica)|Lašva]] i na sjveru župom [[Krivaja]]. Šire područje bilo je pogodno za ljudska staništa, a to potvrđuju materijalni ostaci na terenu.  Najstarijim seoskim općinama pripadaju Kakanj, [[Zgošća]], [[Ričica]], Trstivnica, [[Bištrani]], [[Poljani]], [[Borovica]], Doboj i [[Viduša]].

U srednjem vijeku do izražaja dolazi zahvaljujući svojim najvažnijim administrativnim centrima [[Bobovac|Bobovcu]] i [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]], [[Stolnamjesta bosanskih vladara|stolnim mjestima bosanskih vladara]] i glavnim centrima političkog i društvenog života bosanske države u 14. i 15. vijeku. Najvažnija putna komunikacija kroz župu predstavlja put iz [[Visoko]]g koji je preko Sutjeske i uz vezu sa Bobovcem bio najkraća veza sa [[Usora (općina)|Usorom]], [[Posavina|Posavinom]] i [[Podunavlje]]m. Ostaci troskovišta od rudarskih talionica i toponomastika (Kraljeva rupa) pokazuju da je rudarska djelatnost bila razvijena u Borovici kod Vareša. Na širem području su brojne nekropole stećaka a najveća je na [[Crkvenjak]]u.

== Literatura ==
* [[Pavao Anđelić]], Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo 1973; 20042
* Pavao Anđelić, Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji, Sarajevo 1982, 35-49.

[[Kategorija:Srednja Bosna]]
[[Kategorija:Župe u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>l3pcdfoj5a5a9zuj0kkazuci1tdt3xt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak najdužih rijeka na svijetu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263839</id>
    <revision>
      <id>3830720</id>
      <parentid>3616605</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:02:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23155" sha1="kebbnqri9u4nwx1ce8nieuop4pao0ok" xml:space="preserve">'''Spisak najdužih rijeka na svijetu''' je relativno problematična stvar jer se ''brojni [[Geografija|geografi]]'' i danas spore o [[izvor]]ima&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2014/02/140213-amazon-river-length-source-maps-science/|title=Where Does the Amazon River Begin?|date=15. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=20. 5. 2024|archive-date=15. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140215030338/http://news.nationalgeographic.com/news/2014/02/140213-amazon-river-length-source-maps-science/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; pojedinih [[rijeka]] pa se i danas ne zna (odnosno ne može se dogovoriti) da li je duži [[Nil]] ili [[Amazon]], a ista je stvar i sa brojnim drugim rijekama.

==Spisak rijeka dužih od 1 000 km==
Ovo nije potpuni spisak, tako da ostaje da se popuni.

{| border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
|align=&quot;left&quot;|
|align=&quot;right&quot;|
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;
!colspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot;| Legenda [[kontinent]]i
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|[[Afrika]]
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|[[Azija]]
|bgcolor=&quot;#CCFF66&quot;|[[Okeanija]]
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|[[Evropa]]
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|[[Sjeverna Amerika]]
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|[[Južna Amerika]]
|}
|}
{|  class=&quot;wikitable sortable&quot;
!
![[Rijeka]]/riječni sistem
!Dužina (km)
![[Sliv]] ([[kvadratni kilometar|km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]])
!Prosječni protok &lt;small&gt;(m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;/s)&lt;/small&gt;
!Ušće
!Države kroz koje protiču
|-
----
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|1.
|[[Nil]] – [[Kagera]]
|6 853 &lt;br&gt;(6 650)
|3 254 555
|2 800
|[[Sredozemno more]]
|[[Etiopija]], [[Eritreja]], [[Sudan]], [[Uganda]], [[Tanzanija]], [[Kenija]], [[Ruanda]], [[Burundi]], [[Egipat]], [[Demokratska Republika Kongo]], [[Južni Sudan]].
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|2.
|[[Amazon]] – [[Ucayali (rijeka)|Ucayali]] – [[Apurímac (rijeka)|Apurímac]]
|6 992 &lt;br&gt;(6 400)
|7 050 000
|209 000
|[[Atlantik]]
|[[Brazil]], [[Peru]], [[Bolivija]], [[Kolumbija]], [[Ekvador]], [[Venecuela]], [[Gvajana]].
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|3.
|[[Jangce]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Chang Jiang)&lt;/small&gt;
|6 300&lt;br&gt;(6 418)
|1 800 000
|31 900
|[[Istočno kinesko more]]
|[[Narodna Republika Kina|Kina]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|4.
|[[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] – [[Missouri (rijeka)|Missouri]] – [[Jefferson (rijeka)|Jefferson]]
|6 275
|2 980 000
|16 200
|[[Meksički zaliv]]
|[[Sjedinjene Američke Države]] (98,5%), [[Kanada]] (1,5%)
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|5.
|[[Jenisej]] – [[Angara]] – [[Selenga]]
|5 539
|2 580 000 
|19 600
|[[Karsko more]]
|[[Rusija]] (97%), [[Mongolija]] (2,9%)
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|6.
|[[Žuta rijeka]]&lt;br&gt;(Huang Ho)&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
|5 464&lt;br&gt;
|745 000
|2 110
|[[Bohajsko more]]
|Kina
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|7.
|[[Ob]] - [[Irtiš]]
|5 410
|2 990 000
|12 800
|[[Obski zaliv]]
|Rusija, [[Kazahstan]], Kina, Mongolija
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|8.
|[[Paraná (rijeka)|Paraná]] – [[Río de la Plata]]
|4 880
|2 582 672
|18 000
|[[Río de la Plata]]
|Brazil (46,7%), [[Argentina]] (27,7%), [[Paragvaj]] (13,5%), Bolivija (8,3%), [[Urugvaj]] (3,8%)
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|9.
|[[Kongo (rijeka)|Kongo]] – [[Zambezi]]
|4 700
|3 680 000
|41 800
|[[Atlantik]]
|[[Demokratska Republika Kongo]], [[Srednjoafrička Republika|Centralnoafrička Republika]], [[Angola]], [[Republika Kongo]], [[Tanzanija]], [[Kamerun]], [[Zambija]], [[Burundi]], [[Ruanda]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|10.
|[[Amur]] – [[Argun]]
|4 444
|1 855 000
|11 400
|[[Ohotsko more]]
|Rusija, Kina, Mongolija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|11.
|[[Lena]]
|4 400&lt;br&gt;
|2 490 000
|17 100
|[[Laptevsko more]]
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|12.
|[[Mekong]]
|4 350
|810 000
|16 000
|[[Južno kinesko more]]
|[[Laos]], [[Tajland]], Kina, [[Kambodža]], [[Vijetnam]], [[Mianmar]] 
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|13.
|[[Mackenzie]] – [[Slave]] – [[Peace (rijeka)|Peace]] – [[Finlay (rijeka)|Finlay]]
|4 241
|1 790 000
|10 300
|[[Beaufortovo more]]
|[[Kanada]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|14.
|[[Niger (rijeka)|Niger]]
|4 200
|2 090 000
|9 570
|[[Gvinejski zaliv]]
|[[Nigerija]] (26,6%), [[Mali]] (25,6%), [[Niger]] (23,6%), [[Alžir]] (7,6%), [[Gvineja]](4,5%), [[Kamerun]] (4,2%), [[Burkina Faso]] (3,9%), [[Obala Slonovače]], [[Benin]], [[Čad]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFF66&quot;|15.
|[[Murray]] - [[Darling]]
|3 672
|1 061 000
|767
|[[Južni okean]]
|[[Australija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|16.
|[[Tocantins (rijeka)|Tocantins]] – [[Araguaia]]
|3 650
|950 000
|13 598
|[[Atlantski okean]]&lt;br&gt;Amazon
|Brazil
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|17.
|[[Volga]]
|3 645
|1 380 000
|8 080
|[[Kaspijsko more]]
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|18.
|[[Šat al-Arab]] – [[Eufrat]]
|3 596
|884 000
|856
|[[Perzijski zaliv]]
|[[Irak]] (60,5%), [[Turska]] (24,8%), [[Sirija]] (14,7%)
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|19.
|[[Madeira (rijeka)|Madeira]] – [[Mamoré (rijeka)|Mamoré]] – [[Río Grande (Bolivija)|Grande]] – [[Caine]] – [[Rocha]]
|3 380
|1 485 200
|31 200
|[[Amazon]]
|Brazil, Bolivija, Peru
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|20.
|[[Purus]]
|3 211
|63 166
|8 400
|[[Amazon]]
|[[Brazil]], [[Peru]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|21.
|[[Yukon (rijeka)|Yukon]]
|3 185
|850 000
|6 210
|[[Beringovo more]]
|[[Sjedinjene Američke Države]] (59,8%), [[Kanada]] (40,2%)
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|22.
|[[Ind]]
|3 180
|960 000
|7 160
|[[Arapsko more]]
|Pakistan (93%), Indija (5%), Kina (2%)
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|23.
|[[São Francisco (rijeka)|São Francisco]]
|3 180*&lt;br&gt;(2 900)
|610 000
|3 300
|Atlantik
|Brazil
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|24.
|[[Sir Darja]] – [[Narin (rijeka)|Narin]]
|3 078
|219 000
|703
|[[Aralsko more]]
|[[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Uzbekistan]], [[Tadžikistan]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|25.
|[[Salvin]]&lt;br&gt;(Nu Jiang)
|3 060
|324 000
|3 153
|[[Andamansko more]]
|Kina (52,4%), Mjanmar (43,9%), Tajland (3,7%)
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|26.
|[[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]] – [[Velika jezera]]
|3 058
|1 030 000
|10 100
|[[Zaliv svetog Lovre|Zaliv Saint Lawrence]]
|Kanada (52,1%), Sjedinjene Američke Države (47,9%)
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|27.
|[[Rio Grande]]
|3 057
|570 000
|82
|[[Meksički zaliv]]
| Sjedinjene Američke Države (52,1%), [[Meksiko]] (47,9%)
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|28.
|[[Donja Tunguska]]
|2 989
|473 000
|3 600
|Jenisej
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|29.
|[[Brahmaputra]] – [[Tsangpo]]
|2 948
|1 730 000
|19 200
|[[Ganges]]
|[[Indija]] (58,0%), Kina (19,7%), [[Nepal]] (9,0%), [[Bangladeš]] (6,6%), [[Butan]] (2,4%)
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|30.
|[[Dunav]] – [[Breg]]
|2.888*
|817 000
|7 130
|[[Crno more]]
|[[Njemačka]] (7,5%), [[Austrija]] (10,3%), [[Slovačka]] (5,8%), [[Mađarska]] (11,7%), [[Hrvatska]] (4,5%), [[Srbija]] (10,3%), [[Bugarska]] (5,2%), [[Rumunija]] (28,9%), [[Moldavija]], [[Ukrajina]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|31.
|[[Zambezi]] (Zambesi)
|2 693*
|1 330 000
|
|[[Mozambički kanal]]
|[[Zambija]] (41,6%), [[Angola]] (18,4%), [[Zimbabve]] (15,6%), [[Mozambik]] (11,8%), [[Malavi]] (8,0%), [[Tanzanija]] (2,0%), [[Namibija]], [[Bocvana]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|32.
|[[Viljuj]]
|2 650
|454 000
|1 480
|[[Lena]]
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|33.
|[[Araguaia]]
|2 627
|358 125
|5 510
|[[Tocantins]]
|Brazil
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|34.
|[[Ganges]] – [[Hooghly]] – [[Padma]]
|2 620
|907 00
|12 037
|[[Bengalski zaliv]]
|Indija, Bangladeš, Nepal, Kina
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|35.
|[[Amu Darja]] - [[Panj (rijeka)|Panj]]
|2 620
|534 739
|1 400
|[[Aralsko more]]
|[[Uzbekistan]], [[Turkmenistan]], [[Tadžikistan]], [[Afganistan]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|36.
|[[Japura]] (Rio Yapurá)
|2 615*
|242 259
|6 000
|[[Amazon]]
|[[Brazil]], [[Kolumbija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|37.
|[[Nelson (rijeka)|Nelson]] - [[Saskatchewan (rijeka)|Saskatchewan]]
|2 570
|1 093 000
|2 575
|[[Hudsonov zaliv]]
|Kanada, SAD
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|38.
|[[Paragvaj (rijeka)|Paragvaj]]
|2 549
|900 000
|4 300
|[[Paraná (rijeka)|Paraná]]
|Brazil, Paragvaj, Bolivija, Argentina
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|39.
|[[Kolima]]
|2 513
|644 000
|3 800
|[[Istočnosibirsko more]]
|[[Rusija]]
|-

|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|40.
|[[Pilcomayo (rijeka)|Pilcomayo]]
|2 500
|270 000
|
|[[Paragvaj (rijeka)|Paragvaj]]
|Paragvaj, Argentina, Bolivija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|41.
|Gornji [[Ob]] - [[Katun (rijeka)|Katun]]
|2 490
|
|
|[[Ob]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|42.
|[[Išim (rijeka)|Išim]]
|2 450
|177 000
|56
|[[Irtiš]]
|[[Kazahstan]], [[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|43.
|[[Juruá (rijeka)|Jurua]]
|2 410
|200 000
|6 000
|[[Amazon]]
|Peru, Brazil
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|44.
|[[Ural (rijeka)|Ural]]
|2 428
|237 000
|475
|[[Kaspijsko more]]
|[[Rusija]], [[Kazahstan]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|45.
|[[Arkansas (rijeka)|Arkansas]]
|2 348
|505 000&lt;br&gt;&lt;small&gt;(435122)&lt;/small&gt;
|
|[[Mississippi]]
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|46.
|[[Colorado (rijeka)|Colorado]] 
|2 333
|390 000
|1 200
|[[Kalifornijski zaliv]]
|SAD, Meksiko
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|47.
|[[Олењок|Olenjok]]
|2 292
|219 000
|1 210
|[[Laptevsko more]]
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|48.
|[[Dnjepar]]
|2 287
|516 300
|1 670
|[[Crno more]]
|Rusija, Bjelorusija, Ukrajina
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|49.
|[[Aldan (rijeka)|Aldan]]
|2 273
|729 000
|5 060
|[[Lena]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|50.
|[[Ubangi]] - Uele
|2 270
|772 800
|4 000
|[[Kongo (rijeka)|Kongo]]
|[[Demokratska Republika Kongo]], [[Srednjoafrička Republika]], [[Republika Kongo]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|51.
|[[Rio Negro (Amazon)|Rio Negro]]
|2 250
|720 114
|26 700
|[[Amazon]]
|[[Brazil]], [[Venecuela]], [[Kolumbija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|52.
|[[Columbia (rijeka)|Columbia]]
|2 250 (1.953)
|415 211
|7 400
|[[Tihi okean]]
|Sjedinjene Američke Države, Kanada
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|53.
|[[Biserna rijeka]] (Zhu Jiang)
|2 200
|437 000
|13 600
|[[Južno kinesko more]]
|Kina (98,5%), [[Vijetnam]] (1,5%)
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|54.
|[[Crvena rijeka]]
|2 188
|78 592
|875
|[[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]
|SAD
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|55.
|[[Iravadi]]
|2 170
|411 000
|13 000
|[[Andamansko more]]
|[[Mianmar]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|56.
|[[Kasai (rijeka)|Kasai]]
|2 153
|880 200
|10 000
|[[Kongo (rijeka)|Kongo]]
|[[Angola]], Demokratska Republika Kongo
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|57.
|[[Ohio (rijeka)|Ohio]] - [[Allegheny (rijeka)|Allegheny]]
|2 102
|490 603
|&amp;nbsp;
|[[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]
|Sjedinjene Američke Države
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|58.
|[[Orinoco]]
|2 101
|880 000
|30 000
|Atlantski okean
|[[Venecuela]], [[Kolumbija]], [[Gvajana]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|59.
|[[Tarim (rijeka)|Tarim]]
|2 100
|557 000
|
|[[Lop Nor]]
|Kina
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|60.
|[[Xingu]]
|2 100
|
|
|Amazon
|[[Brazil]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|61.
|[[Oranje]]
|2 092
|&amp;nbsp;
|&amp;nbsp;
|Atlantik
|[[Južna Afrika]], [[Namibija]], [[Bocvana]], [[Lesoto]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|62.
|[[Salado (rijeka)|Salado]]
| 2 010
|
|
|[[Paraná (rijeka)|Paraná]]
|[[Argentina]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|63.
|[[Vitim (rijeka)|Vitim]]
|1 978
|
|
|[[Lena]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|64.
|[[Tigris]]
|1 950
|
|
|[[Šat al-Arab]]
|[[Turska]], [[Irak]], [[Sirija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|65.
|[[Sungari]]
|1 927
|
|
|Amur
|Kina
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|66.
|[[Tapajós]]
|1 900
|
|
|Amazon
|[[Brazil]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|67.
|[[Don]]
|1 870
|425 600
|935
|[[Azovsko more]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|68.
|[[Podkamena Tunguska]]
|1 865
|240 000
|
|[[Jenisej]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|69.
|[[Pečora (rijeka)|Pečora]]
|1 809
|322 000
|
|[[Barentsovo more]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|70.
|[[Kama (rijeka)|Kama]]
|1 805
|507 000
|
|[[Volga]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|71.
|[[Limpopo (rijeka)|Limpopo]]
|1.800
|413.000
|
|[[Indijski okean]]
|[[Mozambik]], [[Zimbabve]], [[Južna Afrika]], [[Bocvana]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|72.
|[[Guaporé]]
|1.749
|
|
|[[Mamoré (rijeka)|Mamoré]]
|Brazil, Bolivija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|73.
|[[Indigirka]]
|1.726
|360.400
|1.810
|[[Istočnosibirsko more]]
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|74.
|[[Snake (rijeka)|Snake]]
|1.670
|279.719
|1.611
|[[Columbia (rijeka)|Columbia]]
|SAD
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|75.
|[[Senegal (rijeka)|Senegal]]
|1.641
|419.659
|
|Atlantik
|[[Gvineja]], [[Senegal]], [[Mali]], [[Mauritanija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|76.
|[[Urugvaj (rijeka)|Urugvaj]]
|1.610
|370.000
|
|[[Murray]]
|Australija
|-
|bgcolor=&quot;#CCFF66&quot;|77.
|[[Murrumbidgee]]
|1.610
|
|
|[[Južni okean]]
|[[Australija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|77.
|[[Plavi Nil]]
|1.600
|326.400
|
|[[Nil]]
|[[Etiopija]], [[Sudan]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|77.
|[[Churchill (rijeka)|Churchill]]
|1.600
|
|
|[[Hudsonov zaliv]]
|[[Kanada]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|77.
|[[Hatanga]]
|1.600
|
|
|[[Laptevsko more]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|77.
|[[Okavango]]
|1.600
|
|
|[[Okavango (delta)|Delta Okavango]]
|[[Namibija]], [[Angola]], [[Bocvana]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|77.
|[[Volta (rijeka)|Volta]]
|1.600
|
|
|[[Gvinejski zaliv]]
|[[Gana]], [[Burkina Faso]], [[Togo]], [[Obala Slonovače]], [[Benin]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|83.
|[[Beni (rijeka)|Beni]]
|1.599
|283.350
|8.900
|[[Madeira (rijeka)|Madeira]]
|[[Bolivija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|84.
|[[Platte (rijeka)|Platte]]
|1.594
|
|
|[[Missouri (rijeka)|Missouri]]
|SAD
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|85.
|[[Tobol]]
|1.591
|
|
|[[Irtiš]]
|Kazahstan, Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|86.
|[[Juba (rijeka)|Juba]] - [[Šebele (rijeka)|Šebele]]
|1.580*
|
|
|[[Indijski okean]]
|[[Etiopija]], [[Somalija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|87.
|[[Putumayo (rijeka)|Putumayo]]
|1.575
|
|
|Amazon
|Brazil, Peru, Kolumbija, Ekvador
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|88.
|[[Magdalena (rijeka)|Magdalena]]
|1.550
|263.858
|9.000
|[[Karipsko more]]
|[[Kolumbija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|89.
|[[Han (Jangce)|Han]]
|1.532
|
|
|[[Jangce|Yangtze]]
|Kina
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|90.
|[[Kura]]
|1.515
|
|
|[[Kaspijsko jezero]]
|[[Turska]], [[Gruzija]], [[Azerbejdžan]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|91.
|[[Oka (rijeka)|Oka]]
|1.500
|
|
|[[Volga]]
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|92.
|[[Guaviare]]
|1.497
|
|
|[[Orinoco]]
|Kolumbija
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|93.
|[[Pecos]]
|1.490
|
|
|[[Rio Grande]]
|SAD
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|94.
|Gornji [[Jenisej]] - [[Mali Jenisej]]
|1.480
|
|
|[[Jenisej]]
|Rusija, Mongolija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|95.
|[[Godavari]]
|1.465
|312.812
|3.061
|[[Bengalski zaliv]]
|[[Indija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|96.
|[[Colorado (Texas)|Colorado]] (Texas)
|1.438
|
|
|[[Meksički zaliv]]
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|96.
|[[Rio Grande (Bolivija)|Río Grande]]
|1 438
|102.600
|264
|Ichilo
|[[Bolivija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|98.
|[[Oder]] - [[Warta]]
|1.425
|
|
|[[Baltičko more]]
|Poljska, Njemačka
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|99.
|[[Belaja (Kama)|Belaja]]
|1.420
|
|
|[[Kama (rijeka)|Kama]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFF66&quot;|99.
|[[Cooper Creek]] - [[Barcoo]]
|1 420
|
|
|[[Eyre (jezero)|Jezero Eyre]]
|[[Australija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|101.
|[[Marañón (rijeka)|Marañón]]
|1.415
|
|
|Amazon
|[[Peru]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|102.
|[[Dnjestar]]
|1.411 (1.352)
|
|
|[[Crno more]]
|[[Ukrajina]], [[Moldavija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|103.
|[[Benue]]
|1.400
|
|
|[[Niger (rijeka)|Niger]]
|[[Kamerun]], [[Nigerija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|103.
|[[Ili (rijeka)|Ili]]&lt;br&gt;(Yili)
|1.400
|
|
|[[Balhaško jezero]]
|[[Narodna Republika Kina|Kina]], [[Kazahstan]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFF66&quot;|103.
|[[Warburton]] - [[Georgina (rijeka)|Georgina]]
|1.400
|
|
|Jezero Eyre
|Australija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|106.
|[[Sutlej]]
|1.370
|
|
|[[Chenab]]
|[[Narodna Republika Kina|Kina]], [[Indija]], [[Pakistan]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|107.
|[[Jamuna]]
|1.376
|366.223
|2.250
|Ganges
|Indija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|107.
|[[Vjatka]]
|1.370
|
|
|[[Kama (rijeka)|Kama]]
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|109.
|[[Fraser (rijeka)|Fraser]]
|1 368
|
|
|[[Tihi okean]]
|[[Kanada]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|110.
|[[Kura]]
|1.364
|
|
|[[Kaspijsko more]]
|[[Azerbejdžan]], [[Gruzija]], [[Jermenija|Armenija]], [[Turska]], [[Iran]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|111.
|[[Grande (rijeka)|Grande]]
|1.360
|
|
|[[Paraná (rijeka)|Paraná]]
|[[Brazil]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|112.
|[[Brazos]]
|1.352
|
|
|Meksički zaliv
|SAD
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|113.
|[[Cauca]]
|1.350
|
|
|[[Magdalena (rijeka)|Magdalena]]
|Kolumbija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|114.
|[[Liao (rijeka)|Liao]]
|1.345
|
|
|[[Bohajsko more]]
|Kina
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|115.
|[[Jalung]]
|1.323
|
|
|Jangce
|Kina
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|116.
|[[Iguazú (rijeka)|Iguazú]]
|1.320
|
|
|[[Paraná (rijeka)|Paraná]]
|Brazil, Argentina
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|116.
|[[Oljokma (rijeka)|Oljokma]]
|1.320
|
|
|Lena
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|118.
|[[Sjeverna Dvina]] - [[Sukhona]]
|1.302
|357.052
|3.332
|[[Bijelo more]]
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|119.
|[[Krišna (rijeka)|Krišna]]
|1.300
|
|
|[[Bengalski zaliv]]
|[[Indija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|119.
|[[Iriri]]
|1.300
|
|
|[[Xingu]]
|[[Brazil]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|121.
|[[Narmada]]
|1.289
|
|
|[[Arapsko more]]
|Indija
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|122.
|[[Lomami]]
|1.280
|
|
|[[Kongo (rijeka)|Kongo]]
|[[Demokratska republika Kongo]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|123.
|[[Ottawa (rijeka)|Ottawa]]
|1.271
|146.300
|1.950
|[[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]]
|Kanada
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|124.
|[[Lerma]]
|1.270
|119.543
|
|Tihi okean
|Meksiko
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|125.
|[[Laba|Elba]] - [[Vltava]]
|1.252
|148.268
|711
|[[Sjeverno more]]
|Njemačka, Češka
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|126.
|[[Zeya]]
|1.242
|
|
|Amur
|Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|127.
|[[Juruena (rijeka)|Juruena]]
|1.240
|
|
|[[Tapajós]]
|[[Brazil]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|128.
| [[Mississippi (rijeka)|Gornji Mississippi]]
|1.236
|
|
|Mississippi
|SAD
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|129.
|[[Rajna]]
|1.233
|198.735
|2.330
|Sjeverno more
|Njemačka, Francuska, Švicarska, Holandija, Austrija, [[Lihtenštajn]], Italija, Belgija, [[Luksemburg]] 
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|130.
|[[Athabasca (rijeka)|Athabasca]]
|1.231
|95.300
|
|Mackenzie
|Kanada
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|131.
|[[Canadian (rijeka)|Canadian]]
|1.223
|
|
|[[Arkansas (rijeka)|Arkansas]]
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|132.
|[[Sjeverni Saskatchewan (rijeka)|Sjeverni Saskatchewan]]
|1.220
|
|
|[[Saskatchewan (rijeka)|Saskatchewan]]
|[[Kanada]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|133.
|[[Vaal]]
|1.210
|
|
|[[Oranje]]
|[[Južna Afrika]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|134.
|[[Shire (rijeka)|Shire]]
|1.200
|
|
|[[Zambezi]]
|[[Mozambik]], [[Malavi]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|135.
|[[Nen (rijeka)|Nen]]
|1.190
|
|
|[[Sungari]]
|Kina
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|136.
|[[Kizil]]
|1.182
|115.000
|400
|Crno more
|Turska
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|137.
|[[Green River (Colorado)|Green River]]
|1.175
|
|
|[[Colorado (rijeka)|Colorado]]
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|138.
|[[Milk (rijeka)|Milk]]
|1.173
|
|
|[[Missouri (rijeka)|Missouri]]
|[[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|139.
|[[Chindwin]]
|1.158
|
|
|[[Iravadi]]
|[[Mianmar]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|140.
|[[Sankuru]]
|1.150
|
|
|[[Kasai]]
|Demokratska Republika Kongo
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|140.
|[[Wu]]
|1.150
|80.300
|1.108
|Yangtze
|Kina, Vijetnam
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|141.
|[[Wu]]
|1.149
|143.700
|2.640
|[[Tonkinski zaliv]]
|Kina, Vijetnam
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|142.
|[[James (rijeka)|James]]
|1.143
|
|
|[[Missouri (rijeka)|Missouri]]
|[[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|142.
|[[Kapuas]]
|1.143
|
|
|Južno kinesko more
|[[Indonezija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|144.
|[[Desna (rijeka)|Desna]]
|1.130
|88.900
|360
|Dnjepar
|Rusija, Bjelorusija, Ukrajina 
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|144.
|[[Helmand]]
|1.130
|
|
|[[Hamun-e Helmand|Hamun-i-Helmand]]
|[[Afganistan]], [[Iran]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|144.
|[[Madre de Dios (rijeka)|Madre de Dios]]
|1.130
|
|
|[[Madeira (rijeka)|Madeira]]
|[[Peru]], [[Bolivija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|144.
|[[Tiete]]
|1.130
|
|
|[[Paraná (rijeka)|Paraná]]
|[[Brazil]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|144.
|[[Vičegda]]
|1.130
|
|
|[[Sjeverna Dvina]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFF66&quot;|149.
|[[Sepik]]
|1.126
|77.700
|
|[[Tihi okean]]
|[[Papua Nova Gvineja]], [[Indonezija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|150.
|[[Cimarron (rijeka)|Cimarron]]
|1.123
|
|
|[[Arkansas (rijeka)|Arkansas]]
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|151.
|[[Anadir (rijeka)|Anadir]]
|1.120
|
|
|[[Anadirski zaliv]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|151.
|[[Paraíba do Sul]]
|1.120
|
|
|Atlantski okean
|Brazil
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|153.
|[[Jialing]]
|1.119
|
|
|Yangtze
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|154.
|[[Liard (rijeka)|Liard]]
|1.115
|
|
|Mackenzie
|Kanada
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|155.
|[[Cumberland]]
|1.105
|46.830
|862
|Mississippi
|SAD
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|156.
|[[White River (Arkansas)|White River]]
|1.102
|
|
|Mississippi
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|157.
|[[Huallaga]]
|1.100
|
|
|[[Marañón (rijeka)|Marañón]]
|Peru
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|157.
|[[Kwango]]
|1.100
|263.500
|2.700
|[[Kasai]]
|Angola, Demokratska Republika Kongo
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|157.
|[[Draa]]
|1.100
|
|
|Atlantski okean
|Maroko
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|160.
|[[Gambija (rijeka)|Gambija]]
|1.094
|
|
|Atlantik
|Gambija, Senegal, Gvineja
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|161.
|[[Chenab]]
|1.086
|
|
|[[Ind]]
|Indija, Pakistan
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|162.
|[[Yellowstone (rijeka)|Yellowstone]]
|1.080
|
|
|Missouri
|SAD
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|162.
|[[Ghaghara]]
|1.080
|127.950
|2.990
|[[Ganges]]
|Indija, Nepal, Kina
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|164.
|[[Huai River]]
|1.078
|270.000
|1.110
|Yangtze
|Kina
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|165.
|[[Aras]]
|1.072
|102.000
|285
|[[Kura]]
|Turska, Armenija, Azerbejdžan, Iran
|-
|bgcolor=&quot;#FFCBCB&quot;|166.
|[[Ču (rijeka)|Ču]]
|1.067
|62.500
|
|nema
|Kirgistan, Kazahstan
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|167.
|[[Severski Donjec]]
|1.078 (1.053)
|
|
|[[Don]]
|Ukrajina, Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|168.
|[[Bermejo (rijeka)|Bermejo]]
|1.050
|
|
|[[Paragvaj (rijeka)|Paragvaj]]
|Argentina, Bolivija
|-
|bgcolor=&quot;#CCFF66&quot;|168.
|[[Fly (rijeka)|Fly]]
|1.050
|
|
|[[Papuanski zaliv]]
|[[Papua Nova Gvineja]], [[Indonezija]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|168.
|[[Kuskokwim (rijeka)|Kuskokwim]]
|1.050
|
|
|[[Beringovo more]]
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|171.
|[[Tennessee (rijeka)|Tennessee]]
|1.049
|
|
|[[Ohio (rijeka)|Ohio]]
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|172.
|[[Visla]]
|1.047
|194.424
|1.080
|[[Baltičko more]]
|Poljska
|-
|bgcolor=&quot;#CCCCFF&quot;|173.
|[[Aruwimi]]
|1.030
|
|
|[[Kongo (rijeka)|Kongo]]
|Demokratska Republika Kongo
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|174.
|[[Daugava]]
|1.020
|87.900
|678
|[[Riški zaliv]]
|Latvija, Bjelorusija, Rusija
|-
|bgcolor=&quot;#CCFFFF&quot;|175.
|[[Gila (rijeka)|Gila]]
|1.015
|
|
|[[Colorado (rijeka)|Colorado]]
|[[Sjedinjene Američke Države]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|176.
|[[Loara]]
|1.012
|115.271
|840
|Atlantik
|[[Francuska]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFEBAD&quot;|177.
|[[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]
|1.010
|
|
|Atlantik
|[[Gvajana]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|177.
|[[Hopjor]]
|1.010
|
|
|[[Don]]
|[[Rusija]]
|-
|bgcolor=&quot;#FFCCFF&quot;|179.
|[[Tajo]] 
|1.006
|80.100
|
|Atlantik
|[[Španija]], [[Portugal]]
|-
&lt;ref name=izvor&gt;{{cite web
   |url=http://www.factmonster.com/ipka/A0001779.html
   |title      = ''Principal Rivers of the World''
   |publisher     = Factmonster
   |language      = engleski
   |access-date = 10. 10. 2012}}&lt;/ref&gt; 
|}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak rijeka po protoku]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.factmonster.com/ipka/A0001779.html ''Principal Rivers of the World''] {{simboli jezika|en}}

[[Kategorija:Rijeke]]
[[Kategorija:Spiskovi rijeka]]</text>
      <sha1>kebbnqri9u4nwx1ce8nieuop4pao0ok</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šiprage</title>
    <ns>0</ns>
    <id>264127</id>
    <revision>
      <id>3830740</id>
      <parentid>3823758</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:57:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35387" sha1="qoeyy1k3qxrxi784bcpwji2fwbnsgco" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Šiprage
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika=Siprage-panoramar.jpeg

| opis_slike                   =Panorama centralnog naselja
| veličina_slike               = 250px
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      =
| grb                          =
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       =
| općina                       = [[Kotor-Varoš]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 507 
| širina_stepeni               = 44 | širina_minuta = 27| širina_sekundi = | širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 17 | dužina_minuta = 33 | dužina_sekundi = | dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         =520
&lt;!-- *** asd *** --&gt;
| površina_grada               =
| površina_općine              =
| površinajedinica             =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 692
| stanovništvo općina          =
| stanovništvo procjena        =
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      =
| gustoća općina               =
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovano                     =
| gradonačelnik                = 
| gradonačelnik stranka        = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 78224
| pozivni broj                 = (+387) 51
| matični broj                 = 211869
| matični broj općine          = 20281
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Šiprage u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Šiprage''' su naseljeno mjesto u općini [[Kotor-Varoš]], [[Bosna i Hercegovina]]. Administrativni status mjesta se mijenjao – od mjesne zajednice postalo je općina u [[Kotor-Varoš (srez)|srezu Kotor-Varoš]], da bi ga Zakon o komunalnom uređenju u BiH (1954) ponovo vratio na nivo mjesne zajednice.

==Ime==
Savremeno ime mjesto je dobilo po porodici Šipraga.&lt;ref name=&quot;a1892&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Richter E. 1905&quot;&gt;Richter E. (1905): II. Historička i politička geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina XVI, Knjiga 1: 275-321.&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Kotor_Varoš-naselja.PNG|mini|Položaj Šipraga među naseljenim mjestima u općini [[Kotor Varoš]]]]
Šiprage su na rijeci [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanji]], oko 60&amp;nbsp;km jugoistočno od [[Banja Luka|Banjaluke]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.distancesfrom.com/distance-from-Siprage-to-Banja-Luka-Bosna-i-Hercegovina/DistanceHistory/5243320.aspx|title=61 Km - Distance from Siprage to Banja Luka|work=distancesfrom.com|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt; i [[Kotor-Varoš]]i (30&amp;nbsp;km) i centar su istoimene mjesne zajednice. Regionalnom komunikacijom R-440, u [[Obodnik]]u su povezane sa [[Magistralni put M4|magistralnom cestom M4]]: Banjaluka – Kotor-Varoš – [[Teslić]] – [[Matuzići]]; u Matuzićima je ulaz na [[Magistralni put M17|magistralnu cestu M17]].

Mjesto se nalazi u razgranatoj dolini (uz Vrbanju i njene pritoke) između nekoliko planinskih vijenaca: sjeveroistočno je Šipraško brdo (vrh Glavić, 950 m), južno Jasik (769 m), jugoistočno kompleks Šahinovina – Stražbenica (848 m), zapadno Radohova (vrh Kape, 950 m) i sjeverozapadno Borčići (799 m) sa Hrastikom.&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić  B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/republika-srpska/banja-luka/|title=Banja Luka Map - Bosnia and Herzegovina Google Satellite Maps|work=maplandia.com|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1963): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt; Naselje, uz Vrbanju i njene pritoke, dugo je oko tri, a široko oko dva kilometra. Obiluje izvorima pitke vode, od kojih je jedan (uz [[Crkvenica|Crkvenicu]]) iskorišten za opskrbu mjesne vodovodne mreže. U samom mjestu, u Vrbanju se ulijevaju – s desna: Musić potok, [[Crkvenica]], Bakin potok i Borčićki potok, te [[Ćorkovac]], Zagradinski potok i [[Demićka]] s lijeve strane.

== Klima ==
U Šipragama vlada [[umjereno-kontinentalna klima]], sa izražena četiri [[godišnje doba|godišnja doba]]: [[proljeće]], [[ljeto]], [[jesen]] i [[zima]]. Na okolnim brdima je planinska i pretplaninska. Godišnja kolebanja temperature i padavina su relativno velika, ali dugoročno stabilna.

{{Vremenski okvir
| naslov = Dugoročni (&quot;historijski&quot;) klimatski pokazatelji za područje Šipraga
&lt;!-- * Prosječna temperatura * --&gt;
| pt_jan = −1,7 | pt_feb = 0,3  | pt_mar = 4,6
| pt_apr = 9,1  | pt_maj = 13,6 | pt_jun = 17,2
| pt_jul = 18,9 | pt_aug = 18,4 | pt_sep = 14,7
| pt_okt = 9,5  | pt_nov = 4,4  | pt_dec = 0,1
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 1,4  | vt_feb = 4,2  | vt_mar = 9,3
| vt_apr = 14,3 | vt_maj = 19,2 | vt_jun = 22,9
| vt_jul = 25,3 | vt_aug = 24,9 | vt_sep = 20,9
| vt_okt = 14,4 | vt_nov = 7,8  | vt_dec = 3
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = −4,8 | nt_feb = −3,6 | nt_mar = −0,1
| nt_apr = 3,9  | nt_maj = 8,1  | nt_jun = 11,5
| nt_jul = 12,6 | nt_aug = 11,9 | nt_sep = 8,6
| nt_okt = 4,7  | nt_nov = 1    | nt_dec = −2,7
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 59 | p_feb = 63  | p_mar = 59
| p_apr = 74 | p_maj = 90  | p_jun = 99
| p_jul = 81 | p_aug = 76  | p_sep = 71
| p_okt = 79 | p_nov = 100 | p_dec = 88
&lt;!-- * Broj kišnih dana * --&gt;
| kd_jan =    | kd_feb =    | kd_mar = 
| kd_apr =    | kd_maj =    | kd_jun = 
| kd_jul =    | kd_aug =    | kd_sep = 
| kd_okt =    | kd_nov =    | kd_dec = 
&lt;!-- * Prosječna vlažnost zraka * --&gt;
| vz_jan =     | vz_feb =     | vz_mar = 
| vz_apr =     | vz_maj =     | vz_jun = 
| vz_jul =     | vz_aug =     | vz_sep = 
| vz_okt =     | vz_nov =     | vz_dec = 
&lt;!-- * Broj sunčanih sati  * --&gt;
| ss_jan =    | ss_feb =    | ss_mar = 
| ss_apr =    | ss_maj =    | ss_jun = 
| ss_jul =    | ss_aug =    | ss_sep = 
| ss_okt =    | ss_nov =    | ss_dec = 
&lt;!-- --&gt;
| dijagram =
| izvor    =[[NASA]]
}}
&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;Varijacije u padavinama između najsuhljih i najvlažnijih mjeseca su 41&amp;nbsp;mm. Tokom godine, prosječna temperatura varira oko 20,6&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;https://en.climate-data.org/location/905786/&lt;/ref&gt;

==Priroda – Ekologija==
U šipraškoj dolini i na okolnim padinama, uz Vrbanju i njene pritoke, protežu se površine obradivog zemljišta, a uz visove su pojasevi mješovite bjelogorične i crnogorične šume koje su obilježene [[hrast]]om, [[bukva|bukvom]] i [[Carpinus|grabom]], [[smrča|smrčom]], [[jela|jelom]] i bijelim i crnim [[Bor (biljka)|borom]] &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://xk.geoview.info/siprage_kotor_varos,2008871p|title=Siprage (KOTOR VAROS)|work=geoview.info|access-date=6. 11. 2015|archive-date=28. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928121958/https://xk.geoview.info/siprage_kotor_varos,2008871p|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. U ovim ekosistemima i planinskim livadama obitava krupna i sitna divljač ([[medvjed]], [[divlja svinja]], [[vuk]], [[lisica]], [[Zečevi|zec]], [[srna]], [[jazavac]], kuna ([[kuna zlatica]], [[kuna bjelica]]), [[Vjeverica|obična vjeverica]] i [[lasica]], [[jež]] i dr.). Pašnjake, šikare i porječja pokrivaju životne zajednice ([[biocenoza|biocenoze]]) pripadajuće vegetacijske zone. Već uzvodno od [[Obodnik]]a, sve do Tomine luke u njenom gornjem toku, sliv Vrbanje pripada salmonidnim vodama. Međutim, [[lipljen]], a sada i [[potočna pastrmka]] postepeno iščezavaju. Lipljan je potpuno nestao sedamdesetih godina XX vijeka, a opstanak pastrmke ugrožavaju brojni prirodni i antropogeni faktori. To se osobito odnosi na ekstremno bujičarenje 2000-tih i neracionalno izlovljavanje te zagađivanje muljem i sekundarnim nusproizvodima eksploatacije šumskog blaga. Osiromašivanje ribljeg fonda se pokušava nadomjestiti redovnim poribljavanjem, koje pak dovodi u pitanje autohtonost lokalnih populacija, čak i u izvorišnim tokovima Vrbanje i njenih pritoka.

== Historija ==
===Predosmanlijsko doba===
[[Datoteka:Ostaci rimske naseobine.jpg|thumb|250px|Ranokršćanska bazilika, 3-5. stoljeće&lt;br&gt;Tlocrt (18,42 x 14,20 m) nekadašnjih ostataka ranokršćanske bazilike u Šipragama:&lt;br/&gt; 
A – Predvorje (13,90 x 4,09 m) &lt;br/&gt;
B – Glavna soba (12,38 x 8,30 m)&lt;br/&gt;
C – Srednja soba (12,38 x 3,95 m) &lt;br/&gt;
D – Apsida &lt;br/&gt;
a – Prozor &lt;br/&gt;
C – Vrata (širina 1,90 m)&lt;br/&gt;
D – Vrata (širina 1,20 m)
e – Zazidana vrata &lt;br/&gt;
b, h – Ložište &lt;br/&gt;
I – Konzola &lt;br/&gt;
k – Ljudski kostur
]]
Prema relevantnim izvorima,&lt;ref&gt;Bojanovski I. (1988): Bosna i Hercegovina u antičko doba. Centar za balkanološka ispitivanja, ANUBiH.&lt;/ref&gt; prvih naselja u dolini Vrbanje bilo je još u [[neolit]]u. Ovo područje su tada naseljavali [[Iliri]], a u 4. stoljeću p.n.e. tu su po prvi put prodrli [[Kelti]]. Oni su se u više najezda zadržavali u [[Bosna|Bosni]]. Krajem [[Stari vijek|Starog vijeka]] doline [[Vrbas|Vrbasa]], [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i [[Sana|Sane]] naseljavali su ilirsko pleme [[Mezeji]] (Maezaei, Maizaioi, Mazaioi).&lt;ref&gt;Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, {{ISBN|0814755615}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mulalić (2011): Rimski vuk i ilirska zmija – Posljednja borba. Filozofski fakultet, Sarajevo, {{ISBN|978-9958-625-21-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Abdić  K. (2014): Ilirski narodi sjeverozapadne Bosne i Hercegovine. Filozofski fakultet, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Nakon gotovo jednog stoljeća otpora domorodaca, u 1. stoljeću ovu dolinu osvajaju [[Rimljani]] koji postepeno potiskuju Ilire i asimiliraju Mezeje.&lt;ref&gt;Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-01121-7}}.&lt;/ref&gt; Regrutiraju ih i u svoju vojsku, uključujući i mornaricu. Gotovo cijelo jedno stoljeće domoroci i Iliri su pružali otpor nadirućoj [[Rimsko Carstvo|Rimskoj Imperiji]]. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine: u Šipragama pri ušću Crkvenice u Vrbanju („na njivi Omer-bega Šiprage“, [[1891.]]), otkriveni su ostaci ranokršćanske [[Bazilika|bazilike]] ([[3. vijek|3.]] – [[5. vijek|5. stoljeće]]).&lt;ref name=&quot;a1892&quot;/&gt;

[[Vjenceslav Radimski]] smatrao je da je u Šipragama morala postojati jedna veća rimska naseobina. U narodu se očuvalo mnogo predanja o bijegu &quot;Crne kraljice&quot; sa Vlašića. Navodni pravac njenog bijega podudara sa trasom rimskih cesta koje su sada &quot;napuštene ili su obrasle šipražijem&quot;. 
{{Citat|&quot;Takvih koincidencija našlo se i u ostalimdijelovima Bosne. One ponekad mogu da posluže kao indikator za traženje starih komunikacija, kao što je slučaj i sa nazivom za razne prahistorijske, rimske isrednjovjekovne lokalitete (Gradina, Crkvina, Gradac, Grad i sl.), a što je već i praksa arheloga potvrdila.U našem slučaju radi se o predanju koje govori da je Crna kraljica bježala sa Vlašića, zapravo od Bile na Šiprage. Put je vodio preko Vlašića na Petrovo polje, a odatle u Šiprage. Gotovo istu priču zabilježio je u prošlom stoljeću Hoffer. On kaže: &quot;Dosta je osnovano mnijenje, da je od Zenice preko Stranjana vodila rimska cesta i svijet kazuje o staroj kaldrmi u šumama visoko nad Bilom, po kojoj se može hodati na Vrbanju...&quot; Premda taj kraj nije ispitan, E. Pašalić pretpostavlja da bi mogla u tom pravcu postojati rimska komunikacija koja bi kao jedan krak izlazila na Banjaluku.&quot;&lt;ref&gt;Korošec J.  (1949-50): Travnik i okolina u prethistorijsko doba, GZM NS IV-V, Sarajevo 1949-50, str. 263-4.&lt;/ref&gt;}}
Danas ova komunikacija postoji samo na geografskim mapama i u izvedbenim projektima dijela regionalne ceste, na relaciji [[Kruševo Brdo]] − dolina [[Bila (rijeka)|Bile]].

[[Južni Slaveni]] u dolinu Vrbanje doseljavaju tek u 7. stoljeću nove ere, gdje većinu čine domoroci („Dobri Bošnjani“). Miješajući se sa starosjediocima zadržili su se do suvremene epohe. Slavenizacijom [[Balkan]]a formiraju se prve južnoslavenske državice, među kojima je i prva [[Bosna|bosanska]] – u 10. stoljeću.&lt;ref&gt;Klaić N. (1994): Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Eminex, Zagreb, {{ISBN|953-6112-05-1}}.&lt;/ref&gt; Sedreni [[Stećak|stećci]] u Šipragama svjedoče o [[Bogumili|starobosanskoj]] naseobini (najkasnije) iz 12. stoljeća.&lt;ref name=&quot;a1892&quot;&gt;Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Richter E. 1905&quot;/&gt; Stećci su bili pri ušću pritoke [[Crkvenica|Crkvenice]] u Vrbanju (uz sāme obale rijeka).&lt;ref name=&quot;a1892&quot; /&gt; Pedesetih i šezdestih godina XX vijeka, izrezani su i ugrađeni (moguće je – zbog vjerovanja u legendu o njihovoj &quot;čudotvornosti&quot;) u zidove okolnih kuća ili drugih objekata. U toj nekropoli bilo je: 
{{citat|&quot;uz desnu obalu Vrbanje 14 starobosanskih nadgrobnika, od kojih dva imaju oblik sarkofaga, dok su ostali samo ploče različite debljine. Ti su nadgrobnici načinjeni od vapnene sedre, što je onuda ima množina, te mi je udarilo u oči, da od onog jednog sarkofaga ima samo polovica njegove prijašnje podobe, te izgleda, kao da su ga nedavno prerezali. Kad sam o tome raspitivao, rekoše mi, da žitelji onoga kraja, i to kako muhamedanci, tako i hrišćani, onaj kamen rune, pa onda prah, s vodom pomiješan ljudima i životinjama u svakoj bolesti daju da piju kao lijek.&quot;&lt;ref name=&quot;a1892&quot;/&gt;}} Jedan od najbolje sačuvanih stećaka - sarkofaga, vjerovatno onaj neprerezani, danas je potopljen u koritu Vrbanje, neposredno uz primarnu lokaciju, a svaka naredna jača bujica ga pomjera dalje. Na lokaciji nekropole danas se nalazi štala i neki drugi privremeni objekti.

Dualna vjera starobosanska (&quot;bogumilska&quot;) u [[Bosna|Bosni]] se dugo opirala, unatoč povremenim upadima krstaša, čiji je cilj bio uvođenje katoličanstva, a zatim i pravoslavlja.&lt;ref&gt;Petrović R. (2010): Bogumili. Rubikon &amp; Mak, Novi Sad – Visoko, {{ISBN|978-86-84989-26-2}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Naziv Crkva bosanska uveli su katolički misionari (u XIII stoljeću), po kojima nije bilo drugih bogomolja osim crkve, niti prave vjere osim katoličanstva.&lt;/ref&gt;

Prema [[Ljetopis Popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], polovinom 12. stoljeća, u Bosni su, između ostalih, bile i župe Uskoplje, Pljeva i Luka. Prvi pisani dokumenti o naseljima u dolini Vrbanje datiraju iz 1322, 1323. i 1412. Poveljom [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] (bosanskog bana: 1322 – 1353) župe Danica i [[Župa Vrbanja|Vrbanja]], s gradovima [[Ključ (stari grad)|Ključ]] i [[Kotor (tvrđava)|Kotor]], darovane su u osobni posjed [[Vukoslav Hrvatinić|Vukosavu Hrvatiniću]], 1322, nakon što mu je ovaj pomogao u preuzimanju vlasti u sukobu sa [[Babonići]]ma. Kasnije ([[1404.]], ovaj feudalni posjed je proširio [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], koji se titulirao kao gospodar [[Donji Kraji|Donjih Kraja]] (od Vrbasa do preko Sane, a kasnije još i dalje), uključujući i dolinu Vrbanje. Iako su ugarski kraljevi pokušavali osvojiti Bosnu (kao [[Ludovik I, kralj Ugarske]]), nisu to uspjeli, zbog njenog snažnog otpora. Konačno je kralj [[Sigismund, car Svetog rimskog carstva|Sigismund I]] ([[1411.]] godine) [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]] (koji je stolovao u Kotoru) zvanično priznao pravo posjeda[[Donji Kraji|Donjih Kraja]]. U to vrijeme gradovi Kotor i [[Zvečaj]] (pri Tijesnom kod Banja Luke) su imali strateški značaj za odbranu Bosanske države. Sigismund je, međutim, u tim vojnim pohodima osvojio [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Češka|Češku]] i [[Njemačka|Njemačku]].&lt;ref&gt;Enciklopedija Jugoslavije, Izd. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.&lt;/ref&gt;

===Osmanlijsko doba===
U svom ratnom pohodu na zapadnu Bosnu, [[Gazi Husrev-beg]] je 1520-ih brzo napredovao, osvojivši [[Kotor]] (1521), (vjerovatno) [[Zvečaj]], Greben, Sokol, [[Jezero]], [[Vinac (tvrđava)|Vinac]], [[Vrbaški Grad]], Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i [[Požega|Požegu]]. Budući da se u dolinu Vrbanje može stići iz dva pravca:
*preko gudura [[Ugar|Ugra]] i [[Ilomska|Ilomske]] ili
*iz doline [[Lašvanska dolina|Lašve]] i njene pritoke [[Bila (rijeka)|Bile]], prijevojem kojim danas prolazi (još uvijek) planirana komunikacija regionalnog puta R-440. 
Imajući u vidu brzinu ovog prodora, vjeruje se da su [[Kruševo Brdo]] i Šiprage pali dan prije [[Boj na Večićkom polju|Boja na Večićkom polju]], osnosno grada [[Kotor (tvrđava)|Kotora]].

Zna se da su dolinu Vrbanje i njen administativni centar, srednjevjekovni grad Kotor, [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su zaposjele 1519, tek 56 godina nakon pada Bosne (1463).&lt;ref&gt;Imamović M. (1997): Historija Bošnjaka. „Preporod“, Sarajevo, UDK 949.715-323.1(=864).&lt;/ref&gt; Zatim, pedvođeni [[Gazi Husrev-beg]]om, osvajaju i Banju Luku 1521.

Pod današnjim imenom popisna mjesta u ovoj dolini se prvi put spominju 1889, poslije popisa stanovništva, koji je realizirala [[Austro-Ugarska]] vlast, nakon aneksije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], 1878.

Izuzev prenošenja &quot;s koljena na koljeno&quot;, veoma je malo dostupnih podataka o osmanlijskoj epohi u dolini Vrbanje. Zna se, međutim, da je u tom razdoblju dolina Vrbanje bila u [[Kobaška kapetanija|Kobaškoj kapetaniji]], čije je sjedište, pred aneksiju, bilo u [[Kotor (tvrđava)|Kotoru]] (Kotorgradu, današnji [[Kotor-Varoš]]).&lt;ref&gt;Kreševljaković H. (1950): Kapetani i kapetanije u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine, God. II: 89-141, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pelidija E. (2002): Banjalučki boj iz 1737 - Uzroci i posljedice, El-Kalem, Sarajevo.&lt;/ref&gt; Pod današnjim imenima popisna mjesta u ovoj dolini se prvi put spominju [[1889.]] godine, poslije popisa stanovništva, koji je realizirala [[Austro-Ugarska]] vlast, nakon aneksije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[1878.]] (prema sporazumu „velikih sila“).

===Austrougarsko doba===
Austrijsko-ugarske vlasti su izgradile razgranatu mrežu šumskog (uskotračnog) saobraćaja duž korita Vrbanje i njenih pritoka. Primarna namjera im je bila da, uz posredovanje Zemaljske vlade u BiH, intenziviraju eksploataciju šumskog blaga i ostalih prirodnih resursa. Pruga je dolazila iz Kotor-Varoši, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uz Demićku je išla do pod Dunića stijena (825 m n/v), a uz Crkvenicu do Griča (823 m n/v). Od [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] su išla dva kraka pruge: uz Vrbanju i [[Bobovica (rijeka)|Bobovicu]]. Trasa uz Vrbanju, od Čudnića je vodila preko [[Bobovica (rijeka)|Bobovice]] do &quot;Čekrka&quot;, a zatim – nakon transporta lokomotive, pomoću &quot;čekrka&quot; (u klancu između Šepirica i Jasena) – do Riječica (1300 m n/v). Odvojak uz Bobovicu (do Čekrka) je prolazio kroz selo Bobovice, pa između Palike i Pašinca do Srebrenog brda (prema [[Meokrnje|Meokrnju]]), tj. do ušća potoka Krna (921 m n/v)&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt;. Na trasama demontiranih pruga, kasnije su izgrađene lokalne ceste za mnoga šipraška sela.

===Dvadeseti vijek===
====Prvi svjetski rat i &quot;Prva Jugoslavija&quot;====
[[Prvi svjetski rat]] je desetkovao muško stanovništvo Šipraga. Većina ih je izginula u ratu ili odvedena u zarobljeništvo, odakle ih se samo nekolicina vratila. Od 1. decembra 1918. do 3. oktobra 1929. Šiprage su bile u sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]], a zatim do 1941. u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].

====Drugi svjetski rat====
U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Šiprage su bile snažno uporište i utočište više partizanskih jedinica, uključujući i 12. divizijsku bolnicu (u klisuri [[Demićka|Demićke]]). Na području Šipraga je, na samom početku rata, bilo nekoliko lokalnih partizanskih odreda koji su se kasnije uključili u dolazeće veće formacije.
[[Slika:Djeca iz Šipraga kod Kotor-Varoši u junu 1943.jpg|350px|thumb|right|Šipraška pionirska četa, 1943.]]
Dolaskom vladavine [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], u Šipragama i [[Maslovare|Maslovarama]] su ostale (prethodne) jake žandarmerijske stanice, tako da su se pristalice pokreta otpora priključile nastajućim grupama istomišlkjenika u manje pristupačnim dijelovima općine. Početkom augusta, na   1941, na platou Vlašića, Ilija Slavnić iz [[Korićani|Korićana]] okupio je masovne sastanke na kojima poziva na ustanak protiv NDH. Pet dana poslije, 7. augusta 1941. održan je sastanak više od 200 ustanika, uglavnom iz Imljana, Korićana, Šipraga i okolnih sela u šumi na [[Petrovo polje (Bosna)|Petrovom polju]]. Na njemu je donesen jednoglasan zaključak da se digne ustanak i povede akcija protiv ustaške vlasti. Ove sastanke treba promatrati i u svjetlu zapovijesti komandanta [[Četnici|četničkih]] gorskih štabova Đeneralštabnog pukovnika [[Draža Mihailović|Draže M. Mihailovića]] u septembru 1941. o formiranju četničkih jedinica. U njemu daje i upute za djelovanje četničkih jedinica jugoslavenske vojske. Ilija Slavnić je svoju djelatnost usmjerio na sličan način, ali se paralelno uključio u organiziranje pobune pod vodstvom [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]-u i [[Josip Broz Tito|Josipa Broza]].

NDH vlasti su uspostavljene i u kotarevima Jajce i Kotor Varoš, sa općinama: Seoci, Skender Vakuf, Maslovare i Šiprage. Odmetnici postupno zauzimaju prostor između rijeka Vrbasa, Vrbanje, Ugra i planine Vlašić na kojem ometaju telefonsko – telegrafske i cestovne komunikacije. Iz šipraškog kraja, u partizansku frakciju ustanika najprije odlaze [[Omer Šipraga|Omer]] i [[Mustafa Šipraga]], Obrad Josipović, Huso Hasić, Hakija Lozić, Ljuboje Arsenić i drugi. U mjestu djeluje [[Narodnooslobodilački odbor]], kojim rukovodi Ismet Hadžiselimović.&lt;ref&gt;Pilić S.: Korićani u Drugom svjetskom ratu: https://www.academia.edu/7928034/Korićani_u_Drugom_svjetskom_ratu_Koricani_during_WWII.&lt;/ref&gt;
                                              
Iako je ovo mjesto bilo i ostalo van značajnijih saobraćajnica, više puta je bombardirano, uz napade njemačkih i četničkih snaga. Duboka riječna klisura na obroncima Brestovače (između selâ Zlovarići i Dunići, tj. Dunića stijena) bila je teško uočljiva za njemačku avijaciju. Kasnije se ispostavilo da ni neprijateljske snage nisu imale precizne informacije o njenoj lokaciji. Zbog učestalih avionapada, predostrožnosti radi, Bolnica je 4. januara 1944. dislocirana u okolna sela i dalje prema [[Korićani]]ma. Tada je oko 600 ranjenika i bolesnika premješteno u sela [[Stopan]] i Loziće, a zatim u [[Palivuk]], Čudnić i [[Kruševo Brdo]]. Neprijateljske snage su 6. januara 1944. probile partizansku liniju odbrane (na raskršću seoskih puteva za [[Stopan]] i Kerle; lokalitet &quot;Raskršće&quot;) i 7. januara ušle u centar Šipraga. Linije partizanske odbrane, na grebenu između [[Crkvenica|Crkvenice]] i Stopanskog potoka, iznenadila je elitna njemačka jedinica specijalaca, koji su se, na skijama, spustili niz planinsku padinu, uz snažnu vatru iz automatskog oružja.
 
Nakon prolaska tzv. [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]] u ovom kraju, za desetak dana 15. januara 1944., Bolnica se vraća u Šiprage&lt;ref&gt;Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet &quot;Đuro Pucar Stari&quot;, Kotor Varoš.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.&lt;/ref&gt;. Prije i u toku evakuacije, razmještanja ranjenika i povratka u Šiprage, Bolnicu je štitila [[14. srednjobosanska udarna brigada]].

Preminuli ranjenici i drugi bolesnici su kasnije, iz primarnih grobnica u šumi, premješteni u zajedničko Partizansko groblje u Šipragama (lokalitet: Zagradine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.udaljenosti.com/bosna/.|title=Karta Bosna i Hercegovina - Udaljenosti.com|work=udaljenosti.com|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;). Prije toga, na širem području Teslića, sve do Šipraga, operirala je i jedna kontroverzna odmetnička grupa, koja je bila protiv okupatora, oružanih snaga NDH i četnika. Sarađivala je sa partizanima, ali se nije uključivala u njihove redove. Zvala se &quot;Četiri ruže&quot;, navodno po četiri naoružana čovjeka. Grupu je predvodio Uroš Boštrumić iz [[Pribinić]]a, jedan među najmarkantnijim i najhrabrijim borcima prvih dana ustanka u tom dijelu Srednje Bosne. Na početku ustanka bio je veoma angažiran. Između ostalog, izveo je nekoliko zapaženih akcija, ali je u napadu na [[žandarmerija|žandarmerijsku]] stanicu u Šipragama, 1941, bio teže ranjen pa se dugo oporavljao u [[Očauš]]u.

Dva dana, 26. i 27. aprila 1945., u pokušaju zavaravanja traga u bijegu na zapad, četnici Draže Mihailovića su pokušali proboj preko Šipraga ali su tu ponovo poraženi i odbačeni prema [[Travnik]]u.

Od 25. novembra 1943. i Drugog zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a, 29. novembra 1943, Šiprage pripadaju SR Bosni i Hercegovini u okviru FNRJ, a kasnije u SFRJ, sve do 1992, kada su dio [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Po [[Dejtonski sporazum|Dejtonskom sporazumu]] (1995) postale su dio [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u Bosni i Hercegovini.

====Rat u Bosni====
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992-95.), [[Vojska Republike Srpske]], policijske i paravojne snage su porušili okolna bošnjačka sela, osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva bošnjačka sela nizvodno do [[Banja Luka|Banje Luke]].&lt;ref&gt;Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the &quot;Ethnic Cleansing&quot; of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, {{ISBN|9780020329954}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, {{ISBN|86-7208-010-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001|title=Lijepa Naša Domovina Hrvatska - - Kotor Varos - bogr001|author=Ivica Grgic|work=lijepanasadomovinahrvatska.com|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151226110024/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001|archive-date=2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018|title=Lijepa Naša Domovina Hrvatska - - Kotor Varoš - kv018|work=lijepanasadomovinahrvatska.com|access-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151226110027/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018|archive-date=2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.&lt;/ref&gt;. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana. Nakon 1996., većina šipraških bošnjačkih sela je djelimično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima [[Luksemburg]]a, tj. bataljonu BELUGA (skr. od: '''Be'''lgium – '''Lu'''xembourg – '''G'''reece – '''A'''ustria; u okviru [[EUFOR]]-[[SFOR]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.euforbih.org/|title=EUFOR ALTHEA|work=EUFOR ALTHEA|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199803/80307-001-pubs-sar.htm|title=1998/03/07 10:51 &quot;BOSNA COMPANI&quot;, PONOVO|date=7. 3. 1998|work=aimpress.ch|access-date=7. 4. 2020|archive-date=17. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141017200937/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199803/80307-001-pubs-sar.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nato.int/SFOR/|archive-url=https://web.archive.org/web/20090424065325/http://www.nato.int/SFOR/|title=Stabilisation Force in Bosnia and Herzegovina - SFOR - Homepage|archive-date=24. 4. 2009|work=nato.int|access-date=6. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/|title=EU - BIH - Current Missions - Overseas - Defence Forces|work=military.ie|access-date=2015|archive-date=17. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141017190425/http://www.military.ie/overseas/current-missions/eufor-sfor/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc |title=Arhivirana kopija |access-date=2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150403215914/http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc |archive-date=2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nato.int/sfor/organisation/mission.htm|title=Stabilisation Force in Bosnia and Herzegovina - SFOR MISSION|work=nato.int|access-date=2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dodccrp.org/html4/research_bosnia.html|title=CCRP - Command and Control Research Program|work=dodccrp.org|access-date=2015}}&lt;/ref&gt; Obnovljena je i jedina džamija. U toku rata u Bosni i Hercegovini, u centru naselja, izgrađena je pravoslavna crkva (na lokaciji bivše „šumarske kuće“ i bivšeg sjedišta mjesne administracije).

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Šiprage
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 211869
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date=2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 692
| g2013_bosnjaci           = 577
| g2013_srbi               = 106
| g2013_bosanci            = 3
| g2013_crnogorci          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 4
| g1991_ukupno             = 952
| g1991_muslimani          = 745
| g1991_srbi               = 168
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 32
| g1981_ukupno             = 1183
| g1981_muslimani          = 711
| g1981_srbi               = 320
| g1981_hrvati             = 6
| g1981_jugosloveni        = 136
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_crnogorci          = 6
| g1971_ukupno             = 822
| g1971_muslimani          = 422
| g1971_srbi               = 370
| g1971_jugosloveni        = 21
| g1971_crnogorci          = 9
}}
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
|'''Godina popisa'''
|style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1879.
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot;  |1885.
|style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1895.
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; |1910
|style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1921.
|colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; |1931.
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1948.
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; |1953.
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1961.
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; |1971.
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |1981.
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; |1991.
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |2013.
|-
|'''Populacija'''
|64 (1312♦)
|277 (1575♦)
|88 (1426♦)
|159 (760♦)
|999
|5.098*
|1.774
|7.764*
| 828
|822
|1.183
|952
|788
|}
*1931. i 1953.: Općina Šiprage.&lt;ref&gt;Objava publikacija Vlade RS [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/Pdf/G19534001.pdf] pristupljeno 15 srpnja 2019.&lt;/ref&gt;
♦ Područje Šipraga
Prema popisu stanovništva 1953, na području općine Šiprage živjelo je 7.746 stanovnika.
 
U periodu 28.-31. maja 1973, u šipraškoj centralnoj Osnovnoj školi &quot;Rudi Čajevec&quot;, nastavu je pohađalo 730-740 učenika, od 3. do 8. razreda.&lt;ref name=Hadžiselimović&gt;{{cite journal |author=Hadžiselimović R.|year=1981|title= Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)|journal=Collegium Antropologicum |volume=5 |issue=Supplement |pages=63–66}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;&quot;Hadžiselimović&quot;&gt;{{cite book|authors=Hadžiselimović R. et al.|year=1985|title=Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta|publisher= Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|place= Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

== Šira zajednica ==
Veća sela na području Šipraga su: [[Ćorkovići]] • [[Grabovica (Kotor-Varoš)|Grabovica]] • [[Kruševo Brdo]] • [[Maljeva]] • [[Palivuk]] • [[Prisočka]] • [[Radohova]] • [[Selačka]] • [[Stopan]] • Šiprage.

== Također pogledajte==
{{div col|2}}
*[[Vrbanja]]
*[[Crkvenica]]
*[[Demićka]]
*[[Kotor-Varoš]]
*[[Bosanska Krajina]]
*[[Mezeji]]
*[[Donji Kraji]]
*[[14. srednjobosanska udarna brigada]]
*[[6. neprijateljska ofanziva]]
*[[Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944]].
{{div col end}}
 
== Reference ==
{{refspisak|2}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Šiprage}}
* [http://opstinakotorvaros.com/ Zvanični sajt općine Kotor-Varoš]
*http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/republika-srpska/siprage/ Maplandia
*https://web.archive.org/web/20170428052223/https://web.archive.org/web/20170428052223/http://www.satellitecitymaps.com/europe-map/bosnia-and-herzegovina-map/federation-of-bosnia-and-herzegovina-map/%C5%A1iprage-map/
*http://www.distancesfrom.com/distance-from-Siprage-to-Banja-Luka-Bosna-i-Hercegovina/DistanceHistory/5243320.aspx
*http://www.satellitecitymaps.com/europe-map/bosnia-and-herzegovina-map/federation-of-bosnia-and-herzegovina-map/%C5%A1iprage-map/
 
{{Općina Kotor-Varoš}}</text>
      <sha1>qoeyy1k3qxrxi784bcpwji2fwbnsgco</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Starčević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>350397</id>
    <revision>
      <id>3830586</id>
      <parentid>3591115</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T17:03:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23583-33</username>
        <id>180383</id>
      </contributor>
      <origin>3830586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18191" sha1="qe3yu8mefbu9613zykigtli8q59hify" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}
[[Datoteka:Ante Starčević crop.jpg|mini|Ante Starčević]]
'''Ante Pavelić''' ([[Veliki Žitnik|Žitnik]], [[Gospić]], [[23. maj]]a [[1823.]] - [[Zagreb]], [[28. februar]]a [[1896.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[politika|političar]], [[publicista]] i [[književnik]]. Pored političkih aktivnosti bavio se [[historija|historijom]], [[filologija|filologijom]], književnom kritikom, [[filozofija|filozofijom]], pisanjem pjesama, [[drama]], političkom [[satira|satirom]] (''Pisma Magjarolacah'') i prevođenjem. Još za života nazvan je - kao politički lider i glavni ideolog [[Hrvatski nacionalizam|hrvatskog nacionalizma]] - ''Ocem Domovine''.&lt;ref&gt;[[Dubravko Jelčić]], ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 9.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rani život i školovanje ===
Ante Starčević se rodio [[1823.]] godine u mjestu [[Veliki Žitnik|Žitnik]] kod Gospića.&lt;ref name=&quot;Dubravko Jelčić&quot;&gt;Dubravko Jelčić, ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 11.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bio&quot;&gt;[http://www.biografije.org/starcevic.htm Biografije.org: Ante Starčević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120421105131/http://www.biografije.org/starcevic.htm |date=21. 4. 2012 }}, preuzeto 8. februara 2014.&lt;/ref&gt; Otac mu je bio Jakov Starčević a majka Milica, udata Čorak, iz [[Široka Kula|Široke Kule]], [[Pravoslavlje|pravoslavka]] koja je primila [[Katoličanstvo|katoličku]] [[Religija|vjeru]] prije udaje za prvog muža.&lt;ref name=&quot;Dubravko Jelčić&quot;/&gt; Narodnu školu pohađao je u Klancu.&lt;ref name=&quot;Ladan&quot;&gt;''Ante Starčević, Politički spisi'', Znanje, Zagreb, 1971. (izbor i predgovor [[Tomislav Ladan]]), str. 10.&lt;/ref&gt; Od njegove trinaeste godine školuje ga stric [[Šime Starčević]] i daje mu prve lekcije iz [[Hrvatski jezik|hrvatskog]] i latinskog jezika.&lt;ref name=&quot;Ladan&quot;/&gt; Šime Starčević je bio [[župnik]] u Gospiću i već tada poznati pisac i [[lingvistika|lingvista]], branilac [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i protivnik [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]].&lt;ref name=&quot;D. Jelčić&quot;&gt;Dubravko Jelčić, ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 12.-13.&lt;/ref&gt; Godine [[1839.]] Starčević odlazi u Zagreb gdje se školuje šest godina izdržavajući se od stričeve podrške i podučavanjem.&lt;ref name=&quot;Ladan&quot;/&gt; U jesen [[1845]]. godine završava gimnaziju u [[Zagreb]]u te odlazi u sjemenište u [[Senj]], a od tamo u [[Budimpešta|Peštu]] na studij [[teologija|teologije]]. Pohađajući gimnaziju dodatno savlađuje latinski te [[Njemački jezik|njemački]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Grčki jezik|grčki]] i [[italijanski jezik]].&lt;ref&gt;''Ante Starčević, Politički spisi'', Znanje, Zagreb, 1971. (izbor i predgovor Tomislav Ladan), str. 15.&lt;/ref&gt; Godine [[1846]]. je, nakon položenih ispita u filozofiji i slobodnim naukama, promovisan na čast doktora filozofije&lt;ref&gt;''[[Hrvatska misao]]: smotra za narodno gospodarstvo, književnost i politiku'', 1902., Godina 1, Odgovorni urednik Dr. [[Lav Mazzura]], Tiskara i litografija Mile Maravića - Milan Šarić: ''Život i rad dra Ante Starčevića'', str. 133. - ''Tadašnji biskup senjski, Mirko Ožegović, pošalje ga u sjemenište u Budimpeštu, gdje je Ante uz teologiju slušao filozofiju i slobodne nauke. Pošto je položio stroge ispite u filozofiji i slobodnim naukama bio je već [[1846.]] promoviran na čast doktora filozofije.''&lt;/ref&gt; u Pešti. Tada odlučuje da se ne posveti sveštenićkom pozivu već borbi za slobodnu i suverenu [[Hrvatska|Hrvatsku]].

=== Politička aktivnost ===
Nakon neuspjelog pokušaja dobijanja mjesta profesora filozofije i historije na zagrebačkoj akademiji&lt;ref&gt;[[Josip Horvat]], ''Ante Starčević: kulturno-povijesna slika'', Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1990., {{ISBN|86-401-0046-2}}, str. 86.&lt;/ref&gt; i beogradskom univerzitetu&lt;ref&gt;Viktor Novak Stubički, Vuk i Hrvati, 1967, str. 343&lt;/ref&gt; radi u advokatskoj kancelariji Lavoslava Šrama sve do [[1861.]] godine. Naime, te je godine izabran za velikog bilježnika Riječke županije. Iste godine izabran je u [[Hrvatski sabor]] kao zastupnik [[kotar]]a [[Hreljin]]-[[Grobnik]], ali je [[1862.]] godine suspendovan i kao protivnik režima osuđen na mjesec dana zatvora. Za poslanika u Hrvatskom saboru je izabran i [[1865.]] godine i to kao poslanik iz zagrebačkog petog kotara, pa [[1871.]], i [[1878.]] godine kao poslanik iz [[Rijeke]]. U [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] bio je najradikalniji zagovornik hrvatske nezavisnosti odlučno se protiveći bilo kakvim administrativnim i državnim vezama Hrvatske sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Mađarska|Mađarskom]], gradeći tako temelje za osnivanje [[Stranka prava|Stranke prava]], koju je [[1861.]] godine osnovao sa [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]].&lt;ref name=&quot;Bio&quot;/&gt; Od prvih svojih zapisa iz [[1861.]] godine pa sve do zadnjeg svog govora Ante Starčević punih je 30 godina neumorno dokazivao da je glavna i najvažnija stvar osloboditi se austrijskog jarma i da za hrvatski narod nema života ni sretnije budućnosti &quot;dok bude pod Austriom-Madjarijom&quot;. Dosljedno je zauzimao krajnje neprijateljski stav prema &quot;umišljotini koja se zove Austrija; u kojoj su se vlade i vladari... urotili protiv narodima&quot;. Najvećim neprijateljima hrvatskog naroda Starčević je smatrao [[Habsburg|Habsburšku]] [[dinastija|dinastiju]].

Svojim govorom u Saboru od [[26. jun]]a [[1861.]] godine dr. Ante Starčević prvi započinje snažnu i odlučnu rehabilitaciju [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i [[Fran Krsto Frankapan|Krste Frankopana]] te daje poticaj kultu njihove uspomene u narodu.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2007_3.nsf/AllWebDocs/Drustvo_Katarina_grofica_Zrinski Matica hrvatska: Lucija Benyovsky: Društvo Katarina grofica Zrinski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926133113/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2007_3.nsf/AllWebDocs/Drustvo_Katarina_grofica_Zrinski |date=26. 9. 2012 }}, preuzeto 8. februara 2014.&lt;/ref&gt;

Godine [[1863.]] Starčević je zatvoren, a poslije robije ponovo se zapošljava u Šramovoj kancelariji, gdje radi do oktobra [[1871.]] godine. [[1869.]] godine je objavio afirmativni članak o [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskom carstvu]] i [[islam]]u.&lt;ref&gt;[http://www.hrvboszajednistvo.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=108:starevi-o-turskoj-i-islamu&amp;catid=39:pravatvo-&amp;Itemid=133 Hrvatsko Bošnjačko zajedništvo]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Ante Starčević: Starčević o Turskoj i Islamu&lt;/ref&gt; Poslije [[Rakovička buna|Kvaternikovog ustanka]] u [[Rakovica|Rakovici]] ponovo je zatvoren, a Stranka prava je raspuštena. Godine [[1878.]] nanovo je izabran za poslanika u hrvatskom Saboru, čiji je poslanik bio sve do svoje smrti [[1896.]] godine. Starčevića su godinama [[kler]]ikalci napadali kao &quot;buntovnika, neznabožca, anitkersta, koji ruši sve naredbe [[Bog]]a, ljudi i [[crkva|crkve]]&quot;. To dolazi otuda što u drugoj polovini [[19. vijek]]a niko nije tako oštro i argumentovano ustrajavao protiv negativne uloge [[kler]]a u nacionalnom i političkom životu Hrvatske kao što je to činio Ante Starčević. Tri su glavna uzroka Starčevićevu anitklerikalizmu: njegovo mišljenje da Crkva kulturno unazađuje hrvatski narod; da služi tuđinskim ugnjetačima Hrvatske i što vjerska podjela između katolika i pravoslavaca pogoduje širenju nacionalog rasapa. Prema Starčeviću sjeme rasapa baciše &quot;[[Isusovci]] i Austrija&quot; (Djela III, str. 214.). &quot;A u puku zapadne crkve, gde potiče štogod dobra i poštena, to prečesto dolazi samo otuda, što on ne sluša i ne sledi popa.&quot; (Djela III, str. 216.) Vjerovatno izvore Starčevićevog antiklerikalizma treba da se traži u njegovoj strastvenoj idejnoj privrženosti političkim idejama francuskih nacionalističkih pisaca liberalne provenijencije.&lt;ref&gt;Tomislav Markus, [http://hrcak.srce.hr/57871 &quot;Društveni pogledi Ante Starčevića&quot;] Časopis za suvremenu povijest, Vol.41 No.3 Prosinac 2009.&lt;/ref&gt;

U [[Habsburg|Habsburškoj monarhiji]] vidio je neprijatelja hrvatskog naroda. Bio je protivnik klera kome je pripisivao krivicu za zaostalost masa i službu tuđincima. Vjerovao je u sposobnost hrvatskog naroda u upravljanju samim sobom i da suverenitet proizlazi iz nacije, naroda, a ne iz vladarske veličine postavljene tobože milošću i voljom Božijom. &quot;''[[Bog i Hrvati!|Bog i Hrvati]]''&quot; bio je sukus Starčevićeve političke ideje. Pod uticajem ideja [[francuska revolucija|francuske revolucije]] borio se protiv ostataka [[feudalizam|feudalizma]] i zalagao se za [[Demokratizacija|demokratizaciju]] političkog života. U politici se oslanjao na građanske klase, bogatije seljake i inteligenciju. U drugoj polovini 19. vijeka Starčević je bio najuporniji i najdosljedniji pobornik [[demokratija|demokratskih]] narodnih prava i političkih sloboda. Vjerujući u narodno jedinstvo [[Slaveni|Južnih Slavena]] neko vrijeme je smatrao kako se to jedinstvo treba manifestovati i u jedinstvenom, hrvatskom imenu, otklanjajući svako drugo ime, a &quot;naročito Serb kao nenarodno i pogrdno&quot;,&lt;ref name=&quot;Bio&quot;/&gt; dok je [[Slovenci|Slovence]] smatrao &quot;planinskim [[Hrvati]]ma&quot;.&lt;ref name=&quot;Bio&quot;/&gt; Međutim, kada su se pokazali negativni rezultati tog nastojanja da svi narodi prihvate hrvatsko ime Ante Starčević napušta to mišljenje.&lt;ref name=&quot;Bio&quot;/&gt; Tako je u listu ''Sloboda'' od [[23. mart]]a [[1883]]. godine izrazio svoje shvatanje da nije važno ime, nego zajednička borba za stvaranje slobodne i samostalne države: ''&quot;Glavna je stvar, da svi rade za narod i za domovinu, a neka se zovu kako im drago... Naše cepanje, naša nesloga stoji samo zato, jer ih izvana uzdržavaju i ojačuju... mi ne verujemo, da je gladnu i na studeni na pr. Srbu drugačije, nego na pr. Hrvatu... Zato makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i srećni!...&quot;''&lt;ref name=&quot;Bio&quot;/&gt;

[[Datoteka:Bog i Hrvati memorial.gif|mini|desno|250px|Spomenik poginulima [[25. domobranska pješačka pukovnija|25. domobranske pješačke zagrebačke pukovnije]] [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog Domobranstva]] kod [[Kulačkov]]a, okolina Kolmeje, 1916., uz poklik [[Bog i Hrvati!|Bog i Hrvati]] ]]

=== Književni i naučni rad ===
Već [[1845.]] godine javlja se kao pisac u [[Ljudevit Gaj|Gajevoj]] ''[[Danica (časopis)|Danici]]'' sa pjesmama ''San i istina'', ''Vjerni podložnici premilostivom kralju Ferdinandu V.'', ''Dva sunca'' i ''Tužba'' te proznim sastavom ''Nešto o pirnih običajih u Lici''.&lt;ref name=&quot;D. Jelčić&quot;/&gt; Sa tim proznim sastavom Starčević odmah zauzima jedno od prvih mjesta među prozaistima [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskoga preporoda]] uz ''Pogled u Bosnu'' [[Matija Mažuranić|Matije Mažuranića]] i ''Putositnice'', [[Antun Nemčić|Antuna Nemčića]].&lt;ref&gt;Josip Horvat, ''Ante Starčević: kulturno-povijesna slika'', Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1990., {{ISBN|86-401-0046-2}}, str. 73.&lt;/ref&gt; Ante Starčević je napisao četiri drame od kojih je sačuvana samo druga, ''Selski prorok'' iz [[1852.]] godine. Prva njegova drama ''Porin'' iz [[1851.]] godine, treća ''Ljubomir'' iz [[1853.]] godine te četvrta, pretpostavlja se iz 1854. godine, za koju se ne zna naslov, izgubljene su.&lt;ref&gt;Dubravko Jelčić, ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 20.-21.&lt;/ref&gt;

Kao nepopustljivi protivnik jezične kampanje [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] i njegovih teorija iz ''[[Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona|Kovčežića za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona]]'' iz [[1849.]] godine (1. &quot;Ako neće Hrvati da su Srbi, oni nemaju nikakvog narodnog imena&quot;. 2. &quot;štokavci makar koje vjere bili i gdje stanovali mogu se po pravdi nazvati Srbima&quot; i 3. &quot;[[Srbi svi i svuda]]&quot;.) Starčević uzvraća braneći hrvatstvo [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] te onda udara i po samom Srpstvu.&lt;ref&gt;''Ante Starčević, Politički spisi'', Znanje, Zagreb, 1971. (izbor i predgovor Tomislav Ladan), str. 54.&lt;/ref&gt;

Tokom zime [[1849.]]/[[1850.|50.]] Starčević je proučavao stare hrvatske književne spomenike a Ljudevit Gaj povjerava mu zadaću pripremanja za štampu te prokomentarisanja detaljnog [[Glagoljica|glagoljskog]] rukopisa, javne diskusije o razgraničenju posjeda pojedinih [[Istra|istarskih]] općinȃ odnosno njihovih [[Feudalizam|feudalnih]] gospodara te on [[1852.]] godine štampa ''Razvod istrianski od godine 1325.'' u ''[[Arkiv za povjestnicu jugoslavensku|Arkivu za povjestnicu jugoslavensku]]'', historiografskom časopisu [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]].&lt;ref name=&quot;Jelčić&quot;&gt;Dubravko Jelčić, ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 16.-17.&lt;/ref&gt;

{{citat2|Spomenik ovaj nije samo zato znamenit, što se iz njega jasno vidi, da je kod otaca naših, jezik hervatski bio sasvim služben nego i diplomatički - još onda kad mnogi zapadni narodi nisu mislili da bi svoj na to veličanstveno mesto uznjeli, dokažuju koliki je bio kod otaca naših hervatski narodni ponos, kome kod nas ni traga neima; i tako on je najznamenitii stega, što nas spominje na mnoga, još puno staria, diplomatička pisma, sastavljena na hervatskom jeziku, kako se iz ovoga vidi puno čistiim, nego li su pisma mnogih današnjih pisacah. Ja deržim da ta pisma još nisu propala, nego nigdi u vlastelinskim pismarnicam zabačena, ali kod prostoga naroda dobro spravljena leže, i mogu se dobiti, samo ako je volje i ljubavi.}}&lt;ref name=&quot;Jelčić&quot;/&gt;

Iste godine odgovara ''Srpskom dnevniku'' i ''Beogradskim novinama'' u kojima se tvrdilo da su [[Hrvati]] ukrali jezik [[Srbi]]ma štoviše da Hrvatȃ zapravo niti nema.&lt;ref name=&quot;Jelčić&quot;/&gt;

{{citat2|Mi žali bože znamo da se neznanstvo više manje derži sve diece Adamove, ali nismo ni sanjali, da ima tako pametnih glavah, koje bi mislile da Hèrvati pišu ali da namieravaju pisati kojime drugim jezikom izvan materinskoga hèrvatskoga jezika. (...) I zbilja, koje li je taj jezik serbski? Je li možda onaj, koi se nalazi u nekolika stara kirilska rukopisa? Neka bude čiji mu drago, hèrvatski nije. Je li onaj, kojima je tiskana - ako se ne varamo - pèrva kirilska necèrkvena knjiga oko polovice prošloga 18. vieka - tj. kojime je pisan prevod stematografie ilirske od našega Vitezovića? - I onaj od naše hèrvatske strane neka nosi s božjim blagoslovom kogod hoće. Je li to onaj jezik, kojime je pisao n.p. Raić i još nekolika kirilovca; kojime je u kirilici izašao naš Gundulić? Mi ni taj jezik ne priznajemo za jezik hèrvatski, neka si ga posvoji, kome se hoće. (...) Narod hèrvatski ima starie spomenike u svome jeziku nego li ijedan njegov slavjanski brat; hèrvatski jezik proslaviše stotine pisacah u ono doba, kad zapadni narodi, danas najizobraženiji, jedva da su znali otče naš u svome jeziku izbrojiti, narod hèrvatski ima u svome jeziku klasičnost od onog vremena, kad su drugdie izlazili n.p. &quot;triumbfwagen-i des Antimonii&quot;, i slične stvari; klasičnost, koja se s talianskom svoga vremena natieče, a za druge takmace u Europi ne zna; klasičnost, koja je trajala do padnutja republike dubrovačke i mletačke. (...) Neka se ne boji pisac članka u &quot;srbskome dnevniku&quot; da Hèrvati traže jezik, u kome bi pisali; oni su ga već odavno našli u stotinam knjigah i milionim dušah. Hèrvati imaju tri nariečja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, i svako je izobraženie nego li ono, koga neki &quot;srbskim&quot; zovu. Hèrvatu, koi se je tuđinstvom pokvario, treba se naučiti svoj jezik, a ima odkuda. Mi o tome danas i radimo i ne želimo ni jedno od ona tri nariečja posve zabaciti.|Narodne novine, 18. augusta 1852.}}&lt;ref name=&quot;Jelčić&quot;/&gt;

Starčević je granicu Hrvatske vidio na rijeci [[Drina|Drini]], a muslimane i pravoslavce zapadno od te rijeke smatrao je Hrvatima: &quot;Stranka prava ima narod podučavati, da je vjera stvar duševnosti; da se po vjeri ne dieli nijedan narod; da vjera mora biti slobodna tako, da ne smie nitko u ničiju dirati ni svoju drugome namećati; da narod, različan vjerom ni jedan narodnošću i domovinom, ima biti jedan i u sreći i u slobodi, i da dosadanja te struke nesloga u Hrvatskoj dobro služi samo neprijateljima naroda.&quot;&lt;ref&gt;A. STARČEVIĆ: Našim prijateljima, ''Naputak'' 1871. u: T. CIPEK - S. MATKOVIĆ, ''Programski dokumenti...'', 241.&lt;/ref&gt;

=== Smrt ===
[[Datoteka:Sprovod dra. Ante Starčevića (prizor na Jelačićevom trgu) 1896.png|mini|300px|Sprovod dra. Ante Starčevića (prizor na Jelačićevom trgu).]]
Ante Starčević je umro [[28. februar]]a [[1896.]] godine u [[Zagreb]]u, u 73-oj godini života. Sahranjen je, prema vlastitoj želji, na groblju uz crkvu sv. Mirka, u zagrebačkim Šestinama, a [[Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama|spomenik]] je izradio [[Ivan Rendić]].

== Starčević i ekavica ==
Jedan od kurioziteta vezanih uz djela Ante Starčevića jest da je on svoje knjige pisao na [[Ekavski govor|ekavici]].&lt;ref&gt;A. Starčević: ''Izabrani politički spisi'', Golden Marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 1999.&lt;/ref&gt; Iako je bio Ličanin i izvorno [[Ikavica|ikavac]], Starčević je bio za ekavicu, budući se Vuk Karadžić zalagao za [[Jekavica|jekavicu]] kao zajednički standard Hrvata i Srba (koji u BiH i Hrvatskoj govore jekavski, a među Srbe je, uostalom, ubrajao i Crnogorce, koji su naglašeni [[Ijekavica|&quot;ijekavci&quot;]]) što su preko tzv. &quot;hrvatskih vukovaca&quot; prihvatili samo Hrvati. Starčević se htio tomu usprotiviti i uvesti u hrvatski jezik ekavicu (što je govor Hrvata [[Kajkavski|kajkavaca]] i dijela [[Čakavski|čakavaca]]) kako bi se hrvatski jezik razlikovao od srpskoga, za koji se u danom času činilo da će u potpunosti da preuzme jekavicu.

== Reference ==

{{reflist}}

[[Kategorija:Hrvatski političari]]</text>
      <sha1>qe3yu8mefbu9613zykigtli8q59hify</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830588</id>
      <parentid>3830586</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T17:18:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-23583-33|~2026-23583-33]] ([[User talk:~2026-23583-33|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>3591115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18194" sha1="s6x8mtpsl2iy8gtr4lplvcymv3uozu5" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}
[[Datoteka:Ante Starčević crop.jpg|mini|Ante Starčević]]
'''Ante Starčević''' ([[Veliki Žitnik|Žitnik]], [[Gospić]], [[23. maj]]a [[1823.]] - [[Zagreb]], [[28. februar]]a [[1896.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[politika|političar]], [[publicista]] i [[književnik]]. Pored političkih aktivnosti bavio se [[historija|historijom]], [[filologija|filologijom]], književnom kritikom, [[filozofija|filozofijom]], pisanjem pjesama, [[drama]], političkom [[satira|satirom]] (''Pisma Magjarolacah'') i prevođenjem. Još za života nazvan je - kao politički lider i glavni ideolog [[Hrvatski nacionalizam|hrvatskog nacionalizma]] - ''Ocem Domovine''.&lt;ref&gt;[[Dubravko Jelčić]], ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 9.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rani život i školovanje ===
Ante Starčević se rodio [[1823.]] godine u mjestu [[Veliki Žitnik|Žitnik]] kod Gospića.&lt;ref name=&quot;Dubravko Jelčić&quot;&gt;Dubravko Jelčić, ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 11.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bio&quot;&gt;[http://www.biografije.org/starcevic.htm Biografije.org: Ante Starčević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120421105131/http://www.biografije.org/starcevic.htm |date=21. 4. 2012 }}, preuzeto 8. februara 2014.&lt;/ref&gt; Otac mu je bio Jakov Starčević a majka Milica, udata Čorak, iz [[Široka Kula|Široke Kule]], [[Pravoslavlje|pravoslavka]] koja je primila [[Katoličanstvo|katoličku]] [[Religija|vjeru]] prije udaje za prvog muža.&lt;ref name=&quot;Dubravko Jelčić&quot;/&gt; Narodnu školu pohađao je u Klancu.&lt;ref name=&quot;Ladan&quot;&gt;''Ante Starčević, Politički spisi'', Znanje, Zagreb, 1971. (izbor i predgovor [[Tomislav Ladan]]), str. 10.&lt;/ref&gt; Od njegove trinaeste godine školuje ga stric [[Šime Starčević]] i daje mu prve lekcije iz [[Hrvatski jezik|hrvatskog]] i latinskog jezika.&lt;ref name=&quot;Ladan&quot;/&gt; Šime Starčević je bio [[župnik]] u Gospiću i već tada poznati pisac i [[lingvistika|lingvista]], branilac [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i protivnik [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]].&lt;ref name=&quot;D. Jelčić&quot;&gt;Dubravko Jelčić, ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 12.-13.&lt;/ref&gt; Godine [[1839.]] Starčević odlazi u Zagreb gdje se školuje šest godina izdržavajući se od stričeve podrške i podučavanjem.&lt;ref name=&quot;Ladan&quot;/&gt; U jesen [[1845]]. godine završava gimnaziju u [[Zagreb]]u te odlazi u sjemenište u [[Senj]], a od tamo u [[Budimpešta|Peštu]] na studij [[teologija|teologije]]. Pohađajući gimnaziju dodatno savlađuje latinski te [[Njemački jezik|njemački]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Grčki jezik|grčki]] i [[italijanski jezik]].&lt;ref&gt;''Ante Starčević, Politički spisi'', Znanje, Zagreb, 1971. (izbor i predgovor Tomislav Ladan), str. 15.&lt;/ref&gt; Godine [[1846]]. je, nakon položenih ispita u filozofiji i slobodnim naukama, promovisan na čast doktora filozofije&lt;ref&gt;''[[Hrvatska misao]]: smotra za narodno gospodarstvo, književnost i politiku'', 1902., Godina 1, Odgovorni urednik Dr. [[Lav Mazzura]], Tiskara i litografija Mile Maravića - Milan Šarić: ''Život i rad dra Ante Starčevića'', str. 133. - ''Tadašnji biskup senjski, Mirko Ožegović, pošalje ga u sjemenište u Budimpeštu, gdje je Ante uz teologiju slušao filozofiju i slobodne nauke. Pošto je položio stroge ispite u filozofiji i slobodnim naukama bio je već [[1846.]] promoviran na čast doktora filozofije.''&lt;/ref&gt; u Pešti. Tada odlučuje da se ne posveti sveštenićkom pozivu već borbi za slobodnu i suverenu [[Hrvatska|Hrvatsku]].

=== Politička aktivnost ===
Nakon neuspjelog pokušaja dobijanja mjesta profesora filozofije i historije na zagrebačkoj akademiji&lt;ref&gt;[[Josip Horvat]], ''Ante Starčević: kulturno-povijesna slika'', Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1990., {{ISBN|86-401-0046-2}}, str. 86.&lt;/ref&gt; i beogradskom univerzitetu&lt;ref&gt;Viktor Novak Stubički, Vuk i Hrvati, 1967, str. 343&lt;/ref&gt; radi u advokatskoj kancelariji Lavoslava Šrama sve do [[1861.]] godine. Naime, te je godine izabran za velikog bilježnika Riječke županije. Iste godine izabran je u [[Hrvatski sabor]] kao zastupnik [[kotar]]a [[Hreljin]]-[[Grobnik]], ali je [[1862.]] godine suspendovan i kao protivnik režima osuđen na mjesec dana zatvora. Za poslanika u Hrvatskom saboru je izabran i [[1865.]] godine i to kao poslanik iz zagrebačkog petog kotara, pa [[1871.]], i [[1878.]] godine kao poslanik iz [[Rijeke]]. U [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] bio je najradikalniji zagovornik hrvatske nezavisnosti odlučno se protiveći bilo kakvim administrativnim i državnim vezama Hrvatske sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Mađarska|Mađarskom]], gradeći tako temelje za osnivanje [[Stranka prava|Stranke prava]], koju je [[1861.]] godine osnovao sa [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]].&lt;ref name=&quot;Bio&quot;/&gt; Od prvih svojih zapisa iz [[1861.]] godine pa sve do zadnjeg svog govora Ante Starčević punih je 30 godina neumorno dokazivao da je glavna i najvažnija stvar osloboditi se austrijskog jarma i da za hrvatski narod nema života ni sretnije budućnosti &quot;dok bude pod Austriom-Madjarijom&quot;. Dosljedno je zauzimao krajnje neprijateljski stav prema &quot;umišljotini koja se zove Austrija; u kojoj su se vlade i vladari... urotili protiv narodima&quot;. Najvećim neprijateljima hrvatskog naroda Starčević je smatrao [[Habsburg|Habsburšku]] [[dinastija|dinastiju]].

Svojim govorom u Saboru od [[26. jun]]a [[1861.]] godine dr. Ante Starčević prvi započinje snažnu i odlučnu rehabilitaciju [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i [[Fran Krsto Frankapan|Krste Frankopana]] te daje poticaj kultu njihove uspomene u narodu.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2007_3.nsf/AllWebDocs/Drustvo_Katarina_grofica_Zrinski Matica hrvatska: Lucija Benyovsky: Društvo Katarina grofica Zrinski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926133113/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2007_3.nsf/AllWebDocs/Drustvo_Katarina_grofica_Zrinski |date=26. 9. 2012 }}, preuzeto 8. februara 2014.&lt;/ref&gt;

Godine [[1863.]] Starčević je zatvoren, a poslije robije ponovo se zapošljava u Šramovoj kancelariji, gdje radi do oktobra [[1871.]] godine. [[1869.]] godine je objavio afirmativni članak o [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskom carstvu]] i [[islam]]u.&lt;ref&gt;[http://www.hrvboszajednistvo.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=108:starevi-o-turskoj-i-islamu&amp;catid=39:pravatvo-&amp;Itemid=133 Hrvatsko Bošnjačko zajedništvo]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Ante Starčević: Starčević o Turskoj i Islamu&lt;/ref&gt; Poslije [[Rakovička buna|Kvaternikovog ustanka]] u [[Rakovica|Rakovici]] ponovo je zatvoren, a Stranka prava je raspuštena. Godine [[1878.]] nanovo je izabran za poslanika u hrvatskom Saboru, čiji je poslanik bio sve do svoje smrti [[1896.]] godine. Starčevića su godinama [[kler]]ikalci napadali kao &quot;buntovnika, neznabožca, anitkersta, koji ruši sve naredbe [[Bog]]a, ljudi i [[crkva|crkve]]&quot;. To dolazi otuda što u drugoj polovini [[19. vijek]]a niko nije tako oštro i argumentovano ustrajavao protiv negativne uloge [[kler]]a u nacionalnom i političkom životu Hrvatske kao što je to činio Ante Starčević. Tri su glavna uzroka Starčevićevu anitklerikalizmu: njegovo mišljenje da Crkva kulturno unazađuje hrvatski narod; da služi tuđinskim ugnjetačima Hrvatske i što vjerska podjela između katolika i pravoslavaca pogoduje širenju nacionalog rasapa. Prema Starčeviću sjeme rasapa baciše &quot;[[Isusovci]] i Austrija&quot; (Djela III, str. 214.). &quot;A u puku zapadne crkve, gde potiče štogod dobra i poštena, to prečesto dolazi samo otuda, što on ne sluša i ne sledi popa.&quot; (Djela III, str. 216.) Vjerovatno izvore Starčevićevog antiklerikalizma treba da se traži u njegovoj strastvenoj idejnoj privrženosti političkim idejama francuskih nacionalističkih pisaca liberalne provenijencije.&lt;ref&gt;Tomislav Markus, [http://hrcak.srce.hr/57871 &quot;Društveni pogledi Ante Starčevića&quot;] Časopis za suvremenu povijest, Vol.41 No.3 Prosinac 2009.&lt;/ref&gt;

U [[Habsburg|Habsburškoj monarhiji]] vidio je neprijatelja hrvatskog naroda. Bio je protivnik klera kome je pripisivao krivicu za zaostalost masa i službu tuđincima. Vjerovao je u sposobnost hrvatskog naroda u upravljanju samim sobom i da suverenitet proizlazi iz nacije, naroda, a ne iz vladarske veličine postavljene tobože milošću i voljom Božijom. &quot;''[[Bog i Hrvati!|Bog i Hrvati]]''&quot; bio je sukus Starčevićeve političke ideje. Pod uticajem ideja [[francuska revolucija|francuske revolucije]] borio se protiv ostataka [[feudalizam|feudalizma]] i zalagao se za [[Demokratizacija|demokratizaciju]] političkog života. U politici se oslanjao na građanske klase, bogatije seljake i inteligenciju. U drugoj polovini 19. vijeka Starčević je bio najuporniji i najdosljedniji pobornik [[demokratija|demokratskih]] narodnih prava i političkih sloboda. Vjerujući u narodno jedinstvo [[Slaveni|Južnih Slavena]] neko vrijeme je smatrao kako se to jedinstvo treba manifestovati i u jedinstvenom, hrvatskom imenu, otklanjajući svako drugo ime, a &quot;naročito Serb kao nenarodno i pogrdno&quot;,&lt;ref name=&quot;Bio&quot;/&gt; dok je [[Slovenci|Slovence]] smatrao &quot;planinskim [[Hrvati]]ma&quot;.&lt;ref name=&quot;Bio&quot;/&gt; Međutim, kada su se pokazali negativni rezultati tog nastojanja da svi narodi prihvate hrvatsko ime Ante Starčević napušta to mišljenje.&lt;ref name=&quot;Bio&quot;/&gt; Tako je u listu ''Sloboda'' od [[23. mart]]a [[1883]]. godine izrazio svoje shvatanje da nije važno ime, nego zajednička borba za stvaranje slobodne i samostalne države: ''&quot;Glavna je stvar, da svi rade za narod i za domovinu, a neka se zovu kako im drago... Naše cepanje, naša nesloga stoji samo zato, jer ih izvana uzdržavaju i ojačuju... mi ne verujemo, da je gladnu i na studeni na pr. Srbu drugačije, nego na pr. Hrvatu... Zato makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i srećni!...&quot;''&lt;ref name=&quot;Bio&quot;/&gt;

[[Datoteka:Bog i Hrvati memorial.gif|mini|desno|250px|Spomenik poginulima [[25. domobranska pješačka pukovnija|25. domobranske pješačke zagrebačke pukovnije]] [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog Domobranstva]] kod [[Kulačkov]]a, okolina Kolmeje, 1916., uz poklik [[Bog i Hrvati!|Bog i Hrvati]] ]]

=== Književni i naučni rad ===
Već [[1845.]] godine javlja se kao pisac u [[Ljudevit Gaj|Gajevoj]] ''[[Danica (časopis)|Danici]]'' sa pjesmama ''San i istina'', ''Vjerni podložnici premilostivom kralju Ferdinandu V.'', ''Dva sunca'' i ''Tužba'' te proznim sastavom ''Nešto o pirnih običajih u Lici''.&lt;ref name=&quot;D. Jelčić&quot;/&gt; Sa tim proznim sastavom Starčević odmah zauzima jedno od prvih mjesta među prozaistima [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskoga preporoda]] uz ''Pogled u Bosnu'' [[Matija Mažuranić|Matije Mažuranića]] i ''Putositnice'', [[Antun Nemčić|Antuna Nemčića]].&lt;ref&gt;Josip Horvat, ''Ante Starčević: kulturno-povijesna slika'', Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1990., {{ISBN|86-401-0046-2}}, str. 73.&lt;/ref&gt; Ante Starčević je napisao četiri drame od kojih je sačuvana samo druga, ''Selski prorok'' iz [[1852.]] godine. Prva njegova drama ''Porin'' iz [[1851.]] godine, treća ''Ljubomir'' iz [[1853.]] godine te četvrta, pretpostavlja se iz 1854. godine, za koju se ne zna naslov, izgubljene su.&lt;ref&gt;Dubravko Jelčić, ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 20.-21.&lt;/ref&gt;

Kao nepopustljivi protivnik jezične kampanje [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] i njegovih teorija iz ''[[Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona|Kovčežića za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona]]'' iz [[1849.]] godine (1. &quot;Ako neće Hrvati da su Srbi, oni nemaju nikakvog narodnog imena&quot;. 2. &quot;štokavci makar koje vjere bili i gdje stanovali mogu se po pravdi nazvati Srbima&quot; i 3. &quot;[[Srbi svi i svuda]]&quot;.) Starčević uzvraća braneći hrvatstvo [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] te onda udara i po samom Srpstvu.&lt;ref&gt;''Ante Starčević, Politički spisi'', Znanje, Zagreb, 1971. (izbor i predgovor Tomislav Ladan), str. 54.&lt;/ref&gt;

Tokom zime [[1849.]]/[[1850.|50.]] Starčević je proučavao stare hrvatske književne spomenike a Ljudevit Gaj povjerava mu zadaću pripremanja za štampu te prokomentarisanja detaljnog [[Glagoljica|glagoljskog]] rukopisa, javne diskusije o razgraničenju posjeda pojedinih [[Istra|istarskih]] općinȃ odnosno njihovih [[Feudalizam|feudalnih]] gospodara te on [[1852.]] godine štampa ''Razvod istrianski od godine 1325.'' u ''[[Arkiv za povjestnicu jugoslavensku|Arkivu za povjestnicu jugoslavensku]]'', historiografskom časopisu [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]].&lt;ref name=&quot;Jelčić&quot;&gt;Dubravko Jelčić, ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 16.-17.&lt;/ref&gt;

{{citat2|Spomenik ovaj nije samo zato znamenit, što se iz njega jasno vidi, da je kod otaca naših, jezik hervatski bio sasvim služben nego i diplomatički - još onda kad mnogi zapadni narodi nisu mislili da bi svoj na to veličanstveno mesto uznjeli, dokažuju koliki je bio kod otaca naših hervatski narodni ponos, kome kod nas ni traga neima; i tako on je najznamenitii stega, što nas spominje na mnoga, još puno staria, diplomatička pisma, sastavljena na hervatskom jeziku, kako se iz ovoga vidi puno čistiim, nego li su pisma mnogih današnjih pisacah. Ja deržim da ta pisma još nisu propala, nego nigdi u vlastelinskim pismarnicam zabačena, ali kod prostoga naroda dobro spravljena leže, i mogu se dobiti, samo ako je volje i ljubavi.}}&lt;ref name=&quot;Jelčić&quot;/&gt;

Iste godine odgovara ''Srpskom dnevniku'' i ''Beogradskim novinama'' u kojima se tvrdilo da su [[Hrvati]] ukrali jezik [[Srbi]]ma štoviše da Hrvatȃ zapravo niti nema.&lt;ref name=&quot;Jelčić&quot;/&gt;

{{citat2|Mi žali bože znamo da se neznanstvo više manje derži sve diece Adamove, ali nismo ni sanjali, da ima tako pametnih glavah, koje bi mislile da Hèrvati pišu ali da namieravaju pisati kojime drugim jezikom izvan materinskoga hèrvatskoga jezika. (...) I zbilja, koje li je taj jezik serbski? Je li možda onaj, koi se nalazi u nekolika stara kirilska rukopisa? Neka bude čiji mu drago, hèrvatski nije. Je li onaj, kojima je tiskana - ako se ne varamo - pèrva kirilska necèrkvena knjiga oko polovice prošloga 18. vieka - tj. kojime je pisan prevod stematografie ilirske od našega Vitezovića? - I onaj od naše hèrvatske strane neka nosi s božjim blagoslovom kogod hoće. Je li to onaj jezik, kojime je pisao n.p. Raić i još nekolika kirilovca; kojime je u kirilici izašao naš Gundulić? Mi ni taj jezik ne priznajemo za jezik hèrvatski, neka si ga posvoji, kome se hoće. (...) Narod hèrvatski ima starie spomenike u svome jeziku nego li ijedan njegov slavjanski brat; hèrvatski jezik proslaviše stotine pisacah u ono doba, kad zapadni narodi, danas najizobraženiji, jedva da su znali otče naš u svome jeziku izbrojiti, narod hèrvatski ima u svome jeziku klasičnost od onog vremena, kad su drugdie izlazili n.p. &quot;triumbfwagen-i des Antimonii&quot;, i slične stvari; klasičnost, koja se s talianskom svoga vremena natieče, a za druge takmace u Europi ne zna; klasičnost, koja je trajala do padnutja republike dubrovačke i mletačke. (...) Neka se ne boji pisac članka u &quot;srbskome dnevniku&quot; da Hèrvati traže jezik, u kome bi pisali; oni su ga već odavno našli u stotinam knjigah i milionim dušah. Hèrvati imaju tri nariečja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, i svako je izobraženie nego li ono, koga neki &quot;srbskim&quot; zovu. Hèrvatu, koi se je tuđinstvom pokvario, treba se naučiti svoj jezik, a ima odkuda. Mi o tome danas i radimo i ne želimo ni jedno od ona tri nariečja posve zabaciti.|Narodne novine, 18. augusta 1852.}}&lt;ref name=&quot;Jelčić&quot;/&gt;

Starčević je granicu Hrvatske vidio na rijeci [[Drina|Drini]], a muslimane i pravoslavce zapadno od te rijeke smatrao je Hrvatima: &quot;Stranka prava ima narod podučavati, da je vjera stvar duševnosti; da se po vjeri ne dieli nijedan narod; da vjera mora biti slobodna tako, da ne smie nitko u ničiju dirati ni svoju drugome namećati; da narod, različan vjerom ni jedan narodnošću i domovinom, ima biti jedan i u sreći i u slobodi, i da dosadanja te struke nesloga u Hrvatskoj dobro služi samo neprijateljima naroda.&quot;&lt;ref&gt;A. STARČEVIĆ: Našim prijateljima, ''Naputak'' 1871. u: T. CIPEK - S. MATKOVIĆ, ''Programski dokumenti...'', 241.&lt;/ref&gt;

=== Smrt ===
[[Datoteka:Sprovod dra. Ante Starčevića (prizor na Jelačićevom trgu) 1896.png|mini|300px|Sprovod dra. Ante Starčevića (prizor na Jelačićevom trgu).]]
Ante Starčević je umro [[28. februar]]a [[1896.]] godine u [[Zagreb]]u, u 73-oj godini života. Sahranjen je, prema vlastitoj želji, na groblju uz crkvu sv. Mirka, u zagrebačkim Šestinama, a [[Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama|spomenik]] je izradio [[Ivan Rendić]].

== Starčević i ekavica ==
Jedan od kurioziteta vezanih uz djela Ante Starčevića jest da je on svoje knjige pisao na [[Ekavski govor|ekavici]].&lt;ref&gt;A. Starčević: ''Izabrani politički spisi'', Golden Marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 1999.&lt;/ref&gt; Iako je bio Ličanin i izvorno [[Ikavica|ikavac]], Starčević je bio za ekavicu, budući se Vuk Karadžić zalagao za [[Jekavica|jekavicu]] kao zajednički standard Hrvata i Srba (koji u BiH i Hrvatskoj govore jekavski, a među Srbe je, uostalom, ubrajao i Crnogorce, koji su naglašeni [[Ijekavica|&quot;ijekavci&quot;]]) što su preko tzv. &quot;hrvatskih vukovaca&quot; prihvatili samo Hrvati. Starčević se htio tomu usprotiviti i uvesti u hrvatski jezik ekavicu (što je govor Hrvata [[Kajkavski|kajkavaca]] i dijela [[Čakavski|čakavaca]]) kako bi se hrvatski jezik razlikovao od srpskoga, za koji se u danom času činilo da će u potpunosti da preuzme jekavicu.

== Reference ==

{{reflist}}

[[Kategorija:Hrvatski političari]]</text>
      <sha1>s6x8mtpsl2iy8gtr4lplvcymv3uozu5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bila (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>351126</id>
    <revision>
      <id>3830736</id>
      <parentid>3823992</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:51:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3106" sha1="eat5srkgbs210cco243dfh8bqwzh4vh" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                      = Bila
| slika                    = 
| opis_slike               = 
| dužina                   = 35
| nadmorska visina izvora  = 1320
| prosječni protok         = 
| površina sliva           = 
| izvor                    = [[Vučja planina]]
| ušće                     = [[Lašva (rijeka)|Lašva]], [[Han Bila]]
| pritoke                  = Suhi potok, Butetinac, Pašinac, Ribnjak, Trimuža i Kozica,  Pržni , Javorački potok, Ramića rijeka, Jasenica i Rogačka rijeka
| države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče = 
| sliv                     = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                 = 
}}
'''Bila''' je najveća, vodom najbogatija, lijeva pritoka [[Lašva (rijeka)|Lašve]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.usrvitez.ba/o-nama/ribolovna-zona/item/533-rijeka-bila|title=Rijeka Bila|website=USR Vitez|language=hr-hr|access-date=2026-04-04}}&lt;/ref&gt; u koju se ulijeva uz naselja [[Bila (Vitez)|Bila]] (Stara Bila) i [[Nova Bila]]. Duga je oko 35&amp;nbsp;km; izvire na [[Vlašić]]u, u širem  području ''Prelivodâ'' - u razvođu sa [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanjom]], [[Ilomska|Ilomskom]] i [[Ugar|Ugrom]], na oko 1320 m n/v.

Bila ustvari nastaje od nekoliko sastavnih potoka između Vučje planine (1378 m) i Vijenca (1375 m). Vododijelnica je u radijusu od (samo) oko 2,5&amp;nbsp;km; na prijevoju je između [[Vlašić]]a (vrh 1943 m n/v) i [[Meokrnje|Meokrnja]] (vrh 1425 m n/v).&lt;ref name=&quot;rhmzrs.com&quot;&gt;[http://www.rhmzrs.com/]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;maplandia.com&quot;&gt;[http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/]&lt;/ref&gt; Tu se razdvajaju slivovi [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]], [[Ugar|Ugra]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]] (tj. [[Vrbas]]a, na jugozapadu) i [[Usora (rijeka)|Usore]] (tj. [[Bosna (rijeka)|Bosne]], na sjeveroistoku).&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1961): Ugodinovići (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt;.

Sa zapadnih padina Vlašića, eksponirana prema ''Vučjoj planini'', protiče kroz naselje [[Gluha Bukovica]] i pored [[Mehurići|Mehurića]]&lt;ref name=&quot;radovinovic&quot;&gt;Radovinović R., Bertić I., Ur. (1984): Atlas svijeta - Novi pogled na Zemlju. Sveučilišna zaklada Liber (sveska 16), Zagreb&lt;/ref&gt;. Bujičava je i ima značajan hidropotencijal. U bogatom slivu rječica i potoka, najizdašnije desne pritoke su: ''Suhi potok'', ''Butetinac'', ''Pašinac'', ''Ribnjak'', ''Trimuža'' i ''Kozica'', a lijeve: ''Pržni'' i ''Javorački'' potok, ''Ramića rijeka'', ''Jasenica'' i ''Rogačka rijeka''.&lt;ref name=&quot;maplandia.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rhmzrs.com/|title=Почетна - Републички хидрометеоролошки завод|website=www.rhmzrs.com|language=en|access-date=23. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference == 
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Cite web|url=https://www.dinarskogorje.com/vlascaroni263.html|title=Vlašić|website=DINARSKO GORJE|language=bs|access-date=2026-04-04}}
{{Normativna kontrola}}{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>eat5srkgbs210cco243dfh8bqwzh4vh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bobovica (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>355783</id>
    <revision>
      <id>3830737</id>
      <parentid>3483260</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:52:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3234" sha1="7sqbeksb1k39m23crf13ys1beqej8px" xml:space="preserve">{{Infokutija rijeka
| ime                        = Bobovica
| slika                      = Bobovica-ušće.jpg
| opis_slike                 = Bobovica pred ušćem u Vrbanju
| dužina                     = 12
| nadmorska visina izvora    = 1220 m
| prosječni protok           = 
| površina sliva             = 
| izvor                      = [[Vlašić]] (Vijenac - Meokrnje))
| ušće                       = [[Vrbanja]] ([[Kruševo Brdo]])
| pritoke                    = Ljeskovac i Duboki i Novački potok| države kroz koje protiče   
= {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| gradovi kroz koje protiče  = 
| sliv                       = [[Crnomorski sliv]]
| plovnost                   = Nije plovna
}}
'''Bobovica''' je (u lokalnom stanovništvu) ustaljeni naziv najizdašnije desne pritoke u gornjem toku [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]], iako se na geografskim kartama češće obilježava kao &quot;Kruševica&quot;. Zanimljivo je da se isto tako redovno naziva i označava i jedna druga (također desna) pritoka Vrbanje, čije je ušće tridesetak kilometara nizvodno (u [[Obodnik]]u. Duga je oko 12&amp;nbsp;km.
                                    
Izvire (na oko 1220 m n/v), iz tri potočića,  između sjeverozapadnih padina [[Meokrnje|Meokrnja]] i jugoistočnih [[Očauš]]a, tj u istočnoj strmini uzvisine Vijenac (1375 m n/v), u klancu prema Ciganskoj planini - znatno nižoj poziciji od izvora rijeke u koju se uliva. Već izvorišni potoci se spuštaju u još dublji klanac (za oko 380 m). Protiče kroz selo Bobovice (769 m n/v). 
Oko i iznad njenog izvorišta, vododijelnica je slivova [[Lašva (rijeka)|Lašve]] i [[Velika Usora|Velike Usore]] (tj. [[Bosna (rijeka)|Bosne]]) i Vrbanje i [[Ugar|Ugra]] (tj. [[Vrbas]]a).&lt;ref&gt;Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1961): Ugodinovići (list karte 1:25.000, izohipse na 10 m). Vojnogeografskiinstirut, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1961): Šiprage (list karte 1:25.000, izohipse na 10 m). Vojnogeografskiinstirut, Beograd,&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ].&lt;/ref&gt;. Do sastavaka u [[Kruševo Brdo|Kruševu Brdu]] duža je od Vrbanje; otuda vjerovatno potiču i različite procjene dužine matične rijeke (od 80 do 95,4&amp;nbsp;km)

Prihvata vodu brojnih potočića, a najsnažnije pritoke su joj (desni) Ljeskovac i Duboki i Novački potok (lijevi). Šezdesetih godina [[20.]] vijeka na ovoj rijeci je bilo čak 15 vodenica i to u njenom donjem toku (od sela Bobovice do ušća).

Uz vodotok Bobovice, [[Austrija|austrijske]] vlasti su svojevremeno izgradile uskotračnu željezničku prugu. Odvajala se od [[Čudnić]]a, preko sela Bobovice, pa kroz kanjon između Palike i Pašinca do Srebrenog brda, tj. ušča potoka Krna (921 m n/v).&lt;ref&gt;Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.&lt;/ref&gt;. Na demontiranoj &quot;štreci&quot;, kasnije su (lakše) izgrađene ceste za mnoga lokalna sela.

== Također pogledajte ==
* [[Vrbanja (rijeka)]]
* [[Šiprage]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Hidrografija BiH}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>7sqbeksb1k39m23crf13ys1beqej8px</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MNS-sistem antigena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>378010</id>
    <revision>
      <id>3830626</id>
      <parentid>3779715</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene.</comment>
      <origin>3830626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12453" sha1="l7u1bdihx31ybbf4kodxccclihq1a75" xml:space="preserve">'''MNS sistem krvnih grupa''' ili '''MN(Ss)''', češće pominjan kao '''MN sistem krvnih grupa''', obuhvata takva [[osobina|svojstva]] humanih [[eritrocit]]a, koja se, između ostalog, manifestuju i u tome što alternativno posjeduju samo jednu ili istovremeno obje [[antigen]]e supstance označene sa ''M'' i ''N''. Na osnovu toga, ljudsku [[populacija|populaciju]] je moguće podijeliti na pripadnike ''M'', ''N'' i ''MN'' krvne grupe ovog sistema.&lt;ref&gt;Mark  E.,  Brecher  E.  Eds (2005):  AABB Technical Manual, 15th edition.  Bethesda, MD, {{ISBN|1-56395-196-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Denise M. Harmening (1999): Modern Blood Banking and Transfusion Practices. F.A. Davis Company,  Philadelphia, PA.&lt;/ref&gt;

Prisustvo ili odsustvo antigena ''M'' i ''N'' kod čovjeka je detektirano nakon injiciranja prepariranih eritrocita različitih osoba u krvotok kunića, čija se [[imuni odgovor|imunog odgovora]] ispoljava u produkciji specifičnih antitijela za homologe antigene tvari ''M'' i ''N''. Paralelni kontakt testiranih crvenih krvnih zrnaca (bilo koje osobe) sa ova dva specifična [[antitijela]] može imati tri alternativne varijante ishoda; aglutinacija sa ''anti–M'', sa ''anti–N'' i sa oba, na osnovu čega se i identificiraju krvne grupe ''M'', ''N'' i ''MN''. Prema tome, grupno–specifična antitijela (''anti–M'' i ''anti–N'') ovog sistema u organizmu pokusnih kunića nastaju kao [[imuni odgovor]] na odgovarajuću (''M'' i ''N'') proteinsku supstancu, a opisana aglutinacijska reakcija dokazuje da se u ''MN'' eritrocitima nalaze obje [[antigen]]e specifičnosti ovog sistema. ''MN'' antigeni redovno su prisutni u humanim crvenim krvnim ćelijama, dok odgovarajuća antitijela u normalnoj krvi nisu registrirana. Međutim, u slučajevima heterospecifičnih transfuzija ''N''–davaoca i ''M''–primaoca krvi i obrnuto, stvaraju se specifična antitijela slabe reaktivne sposobnosti, koja ne perzistiraju tako dugo da bi izazvala ozbiljnije komplikacije u eventualnim narednim transfuzijskim zahvatima. Ako se tome doda činjenica da osobe ''MN'' fenotipa uopće ne produciraju ''anti–M'' i ''anti–N'' tjelašca (budući da proteini ''M'' i ''N'' za njih nisu strani), postaje jasno zašto je [[transfuzija|trasfuzijski]] značaj krvnih grupa ''MN'' sistema praktično zanemarljiv. Međutim, aloimunizacija aloantigenima ''MNSs'' sistema ipak može ponekad izazvati [[hemoliza|hemolitsku]] bolest novorođenčeta.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''Aglutinogeni i aglutinini MN sistema krvnih grupa'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Eritrociti]]''' ('''[[Antigeni]]''')
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Test serum]]''' '''''anti–[[M]]''''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Test serum]]''' '''''anti–[[N]]''''' 
|-
|'''M'''
|'''+'''
|'''– '''
|-
|'''N'''                  
|'''–'''
|'''+'''
|-
|'''MN'''                              
|'''+'''
|'''+'''
|-
|}
*+ Aglutinacija
*– Nema aglutinacije

Antigeni ''MNSs'' sistema su glikoforinske (''GP'') prirode – membranski proteini tipa ''I''. Eritrocitarne membrane sadrže dvije vrste ovih supstanci: glikoforin A (GP–A, molekulske mase 31 ''kDa'') i glikoforin ''B'' (''GP–B'', molekulske mase 11 ''kDa''), a diferencijacija specifičnosti im počiva na osobenostima aminosekvence na pozicijama ''1'' i ''5'' (varijanta ''A''), odnosno ''29'' (varijanta ''B''). Glikoforin ''A'' daje aloantigenu svojstvenost ''M'' u kojoj se na poziciji 1 javlja serin, a na poziciji ''5 – glicin''. Antigen N na poziciji 1 ima leucin, a na poziciji 5 je glutaminska kiselina. ''Glikoforin B'' daje aloantigene ''S'' (''[[metionin]]'' na poziciji 29) i ''s'' (''[[treonin]]'' na poziciji 29).&lt;ref&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK2274/&lt;/ref&gt;
 
Uloga ''GPA'' i ''GPB'' još uvijek nije razjašnjena. Izgleda da do ekspresije GPE, još jednog člana ove porodice gena, ne dolazi u normalnim fiziološkim uvjetima.Također je poznato da odsustvo ''GPA'' i/ili ''GPB'' iz eritrocita, što je dokumentovano u nekim varijantama eritrocita u homozigotnom stanju (''M''&lt;sup&gt;k&lt;/sup&gt;, ''En(a)'', ''S–s–''), ne dovodi do značajnih fizioloških abnormalnosti.

Pripadnost krvnim grupama ''M'', ''N'' i ''MN'' isključivo je genetički određena, tj. na fenotipsko ispoljavanje njihovih genetičkih determinatora spoljni činioci nemaju nikakvog uticaja. Na odgovarajućem ([[autosom]]alnom) [[genski lokus|genskom lokusu]] (alternativno) se javljaju dva [[alel]]a (''L''&lt;sup&gt;M&lt;/sup&gt; i ''L''&lt;sup&gt;N&lt;/sup&gt;), među kojima nema odosa dominantnosti – recesivnosti pa se prisustvo svakog od njih u individualnoj genetičkoj konstituciji fenotipski ispoljava u sintezi odgovarajuće antigene supstance, neovisno o aktivnosti druge alelne varijante (ili homospecifičnog parnjaka na drugom homologom hromosomu). Prema tome, tri moguće genotipske kombinacije ovih alela (''L''&lt;sup&gt;M&lt;/sup&gt;''L''&lt;sup&gt;M&lt;/sup&gt;, ''L''&lt;sup&gt;M&lt;/sup&gt;''L''&lt;sup&gt;N&lt;/sup&gt; i ''L''&lt;sup&gt;N&lt;/sup&gt;''L''&lt;sup&gt;N&lt;/sup&gt;) daju isto toliko fenotipskih ekspresija (''M'', ''N'' i ''MN''). Mogući tipovi braka i očekivana distribucija [[genotip]]ova (i [[fenotip]]ova) u njihovom potomstvu (prema važećoj teoriji o prirodi nasljeđivanja krvnih grupa ''MN'' sistema), prikazani su u tabeli 3.15.

Osim ''M'' i ''N'' supstanci, pod različitim nazivima je opisan niz antigenih varijanti koje ispoljavaju njima srodna imunološka i druga specifična svojstva. Tako je u ljudskom serumu najprije registrirano jedno specifično antitijelo za koje se kasnije i dokazalo da odgovara eritrocitarnom antigenu S te da je njegovo prisustvo genetički kontrolirano sa genskog lokusa koji je blisko vezan za odgovarajuću MN poziciju. Imajući u vidu zanemarljivu učestalost rekombinacija između ova dva lokusa, njihove alelne kombinacije (''MS'', ''Ms'', ''NS'' i ''Ns'') se nasljeđuju i tretiraju kao integralne nasljedne jedinice (haplotipovi dvojakog fenotipskog izraza), koje se u sukcesivnim generacijama posmatranih rodoslova ponašaju kao aleli jednostavnih monogenskih svojstava.

''MN'' i ''Ss'' aleli se nalaze na blisko vezanim lokusima hromosoma 4; preciznije, klaster MN(S) gena, približne veličine 350 ''kb'' (''5''&lt;sup&gt;''','''&lt;/sup&gt;–''GYPA-GYPB–GYPE-3''&lt;sup&gt;''','''&lt;/sup&gt;), lociran je na njegovom dugom kraku: ''4q28-q31''.

[[Genetika|Genetička]] kontrola ovog sistema antigena odvija se, dakle, putem dva [[alelogen]]a sa [[hromosom]]a 4 ljudske [[hromosomska garnitura|hromosomske garniture]], koji kodiraju ([[glikoforin]] A i glikoforin B). U okviru ovog sistema opisano je čak 46 [[antigen]]a.&lt;ref&gt;Daniels G, Flegel WA, Fletcher A, et al. International Society of Blood Transfusion Committee on Terminology for Red Cell Surface Antigens: Cape Town Report. Vox Sang 2007; 92: 250-3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Poole J., Daniels  G.  (2007): Blood group antibodies and their significance in transfusion medicine. Transfus Med Rev 2007; 21: 58-71.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Daniels G.  (2002): Human Blood Groups – 2nd Ed. Blackwell Science, Oxford, London.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbt&quot;&gt;{{cite web|url=http://ibgrl.blood.co.uk/ISBTPages/ISBTTerminologyPages/Table%20of%20blood%20group%20antigens%20within%20systems.htm|title=Table of blood group antigens within systems|author=ISBT Committee on Terminology for Red Cell Surface Antigens|date=|work=|publisher=International Society for Blood Transfusion|access-date=24. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110818062517/http://ibgrl.blood.co.uk/ISBTPages/ISBTTerminologyPages/Table%20of%20blood%20group%20antigens%20within%20systems.htm|archive-date=18. 8. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, među kojima su najznačajniji ''M'', ''N'', ''S'', ''s'' i ''U''. Respektirajući tu činjenicu, u MNS sistemu se javlja šest mogućih fenotipova: ''MS'', ''Ms'', ''NS'', ''Ns'', ''MNS'' i ''MNs''.

=== Distribucija krvnih grupa MN(S) sistema ===    
Najčešći su ''M''+ i ''N''+ eritrociti (75% ), a ''M + N + ''je najčešći genotip (50%). ''S'' antigen je relativno čest (~ 55%), a ''e'' još frekventniji (~ 89%). ''U'' antigen ima također visoku učestalost, a javlja se u više od 99,9% osoba. ''U'' je prvobitno bila skraćenica od &quot;Universal&quot;, iako to nije slučaj. Kod ''RBCs'' negativnih eritrocita može se naći u starosjedilačkom stanovnišvu [[Afrika|Afrike]] .

Kada je riječ o ''MN(S)'' sistemu krvnih grupa, primijećena je određena razlika u distribuciji alela i haplotipova. ''M'' i ''N'' aleli su regularno distribuirani, ali je alel ''s'' rijetka varijanta u Jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], a gotovo ga i nema u [[Australija|Australiji]]. Alel ''Su'' je gotovo isključivo vezan za [[Afrika|Afriku]]. Od četiri [[haplotip]]a, dva gotovo da i ne postoje u Australiji (''MS'' i ''NS''), a ''MS'' je rijedak u [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i na nekim [[Pacifik|pacifičkim]] otocima.
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''[[Distribucija glavnih krvnih grupa MN sistema u odabranim populacijama]]'''&lt;ref&gt;Boyd W. F. (1950): Genetics and the races of man - An introduction to modern physical anthropology. Little, Brown and Company, Boston.&lt;/ref&gt;
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Populacija]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Uzorak]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[M]]''' (%)
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[N]]''' (%)
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[M]]''' (%)
|-
|'''[[Aboridžini]]'''
|372            
|3
|30
|67
|-
|'''[[Ainu]]''' ([[Japan]])
| 504           
|18
|50
|32
|-
|'''[[Aleuti]]'''
|132            
|68
|29
|3
|-
|'''[[Arapi]]''' ([[Beduini]])
|206
|37
|49
|14
|-
|'''[[Armenija|Armeni]]'''
| 339           
|34
|45
|21
|-
|'''[[Baski]]''' ([[Španija]])
|91            
|23
|52
|25
|-
|'''[[Belgija]]nci'''
|3.100            
|29
|50
|21
|-
|'''[[Bosna i Hercegovina]]'''
|3.204          
|30
|50
|20
|-
|'''[[Danska|Danci]]'''
|2.023            
|29
|50
|21
|-
|'''[[Egipat|Egipćani]]'''
|419            
|26
|53
|21
|-
|'''[[Eskim]]i'''
|569            
|83
|16
|1
|-
|'''[[Estonija|Estonci]]'''
|310            
|35
|50
|15
|-
|'''[[Filipini|Filipinci]]'''
|382            
|26
|50
|24
|-
|'''[[Finska|Finc]]'''
|1.050            
|37
|47
|16
|-
|'''[[Francuzi]]'''
|400            
|33
|46
|21
|-
|'''[[Indonezija|Indonežani]]'''
|296            
|30
|46
|24
|-
|'''[[Irska|Irci]]'''
|399            
|30
|47
|23
|-
|'''[[Italijani]]'''
|300            
|32
|48
|20
|-
|'''[[Japanci]]'''
|1.100            
|32
|47
|21
|-
|'''[[Kinezi]]'''
|     1.029       
|33
|49
|18
|-
|'''[[Mađari]]'''
|624            
|33
|48
|19
|-
|'''[[Navaho]]''' ([[Indijanci]])
|361            
|85
|14
|1
|-
|'''[[Sirija|Sirijci]]'''
| 306           
|31
|52
|17
|-
|'''[[Škotska|Škoti]]'''
|456            
|35
|48
|17
|-
|'''[[Švedska|Šveđani]]'''
|1.200            
|36
|47
|17
|-
|'''[[Ukrajina|Ukrajinci]]'''
|310            
|36
|44
|20
|-
|'''[[Ukrajinci]]'''
|310            
|36
|44
|20
|-
|'''[[Vels|Velšani]]'''
|192            
|31
|55
|14
|}

=== Medicinski značaj krvnih grupa MN(Ss) sistema ===
Savremena istraživanja povezanosti ''MNS'' sistema krvnih grupa i mentalnih oboljenja ukazuju na mogućnost asociranosti lokusa na [[hromosom]]u 4 (''4q28–q31.1'') sa nasljednom prijemčivosti za bipolarni poremećaj. Naime, ispostavilo se da je broj individua [[genotip]]a ''L''&lt;sup&gt;''N''&lt;/sup&gt;L&lt;sup&gt;N&lt;/sup&gt; (''N'' [[fenotip]]) u ispitivanoj skupini pacijenata sa bipolarnim poremećajem [[ličnost]]i značajno manji nego u kontroli ([[jedinka|osobe]] ostalih fenotipova ''MN'' sistema krvnih grupa). Također je zabilježeno da su osobe sa rezus–antigenom ''D'' i ''MNS'' antigenom ''N'' podložniji malim boginjama.

Izvjesni problemi usljed inkopatibilnosti majka – plod rijetko su zabilježeni i prema antigenima ''ABO'' i ''MN'' sistema.

==Reference==
{{reference}}

==Također pogledajte==
*[[Krvna grupa]]

{{Transfuzijska medicina}}

[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Krv]]
[[Kategorija:Krvni antigenski sistemi]]
[[Kategorija:Transfuzijska medicina]]</text>
      <sha1>l7u1bdihx31ybbf4kodxccclihq1a75</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Haplogrupe mitohondrijske DNK čovjeka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>378113</id>
    <revision>
      <id>3830644</id>
      <parentid>3492049</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:09:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63310" sha1="25m12f05j75gi65a7x0x6cqsyh6mihc" xml:space="preserve">[[Image:World map of prehistoric human migrations.jpg|500px|right|thumb|Pretpostavljeni pravci ljudskih migracija, sa Sjevernim polom u centru. &lt;br&gt;Afrika, kolijevka  početka migracija, je gore lijevo a Južna Amerike na krajnjoj desnoj strani.&lt;br&gt;Modeli migracije se zasnivaju na studijama mitohondrijske (matrilinijske) DNK.&lt;br&gt;Slova predstavljaju [[haplogrupa|haplogrupe]], a boje i brojevi predstavljaju hiljade godina prije sadašnjosti]]
[[File:Peopling of eurasia.jpg|thumb|right|500px|Pretpostavljeni pravci migracija „van Afrike“, prema mitohondrijskoj DNK]]
'''Haplogrupe mitohondrijske DNK čovjeka''', u [[genetika čovjeka|genetici čovjeka]], su  [[haplogrupa|haplogrupe]] koje su određene razlikama u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]]. Haplogroupe su posebnp primjenljive u rekonstrukciji glavnih grana [[gilogenetika|filogenetičkog]] stabla.  Razumijevanje [[evolucija|evolucijskih]] puteva Understanding the evolutionary path of the fem ženske linije bitno pomaže [[populacijska genetika|populacijskim genetičarima]] da trasiraju majčinsku liniju recentnog čovjeka do [[Afrika|afričke]] i njegovog postepenog širenje širom [[Planeta|Planete]].

Oznake imena [[haplogrupa]] uopće, ne samo mitohondrijskih, idu od '''A''' do '''Z'''. Pošto su označene po redoslijedu otkrića, one (u smislu abecednog redoslijeda) ne odražavaju stvarne srodničke veze i odnose.

Hipotetska žena u korijenu svih tih grupa (znači samo mitohondrijskih DNK haplogroupa) je matrrilinijska [[najbliži drevni  zajednički predak|najbliži pradavni  zajednički  predak]] danas živućih [[čovjek|ljudi]]. Ona se obično naziva [[mitohondrijska Eva]].
== Evolucijski odnosi==
===Loze mitohondrijskih haplogrupa===
Filogenetičko stablo koje slijedi je bazirano na Ovenovom stablu iz  [[2009]].&lt;ref&gt;Oven M., Kayser M. (2009): Updated comprehensive phylogenetic tree of global human mitochondrial DNA variation. Human Mutation, 30 (2): E386–94.|pmid=18853457 |doi=10.1002/humu.20921&lt;/ref&gt; i  naknadnim postepenim istraživanjima. 
*'''[[Makro-Haplogrupa L (mtDNA)|L]]''' ([[Mitohondrijska Eva]])
**'''[[Haplogrupa L0 (mtDNA)|L0]]'''
**L1-6
***'''[[Haplogrupa L1 (mtDNA)|L1]]'''
***L2-6
****'''[[Haplogrupa L5 (mtDNA)|L5]]'''
****L2'3'4'6
*****'''[[Haplogrupa L2 (mtDNA)|L2]]'''
*****L3'4'6
******'''[[Haplogrupa L6 (mtDNA)|L6]]'''
******L3'4
*******'''[[Haplogrupa L4 (mtDNA)|L4]]'''
*******'''[[Haplogrupa L3 (mtDNA)|L3]]'''
********'''[[Haplogrupa M (mtDNA)|M]]'''
*********M8: '''[[Haplogrupa CZ (mtDNA)|CZ]]''' ('''[[Haplogrupa C (mtDNA)|C]]''', '''[[Haplogrupa Z (mtDNA)|Z]]''')
*********M9: '''[[Haplogrupa E (mtDNA)|E]]'''
*********M12'G: '''[[Haplogrupa G (mtDNA)|G]]'''
*********M29'Q: '''[[Haplogrupa Q (mtDNA)|Q]]'''
*********'''[[Haplogrupa D (mtDNA)|D]]'''
********'''[[Haplogrupa N (mtDNA)|N]]'''
*********[[Haplogrupa N1 (mtDNA)|N1]]: '''[[Haplogrupa I (mtDNA)|I]]'''
*********[[Haplogrupa N2 (mtDNA)|N2]]: '''[[Haplogrupa W (mtDNA)|W]]'''
*********N9: '''[[Haplogrupa Y (mtDNA)|Y]]'''
*********'''[[Haplogrupa A (mtDNA)|A]]'''
*********'''[[Haplogrupa S (mtDNA)|S]]'''
*********'''[[Haplogrupa X (mtDNA)|X]]'''
*********'''[[Haplogrupa R (mtDNA)|R]]'''
**********[[Haplogrupa R0 (mtDNA)|R0]] (FMKA pre-HV)
***********'''[[Haplogrupa HV (mtDNA)|HV]]''': ('''[[Haplogrupa H (mtDNA)|H]]''', '''[[Haplogrupa V (mtDNA)|V]]''')
**********[[Haplogrupa pre-JT (mtDNA)|pre-JT]] ili R2'JT
***********'''[[Haplogrupa JT (mtDNA)|JT]]''': ('''[[Haplogrupa J (mtDNA)|J]]''', '''[[Haplogrupa T (mtDNA)|T]]''')
**********R9: '''[[Haplogrupa F (mtDNA)|F]]'''
**********R11'B: '''[[Haplogrupa B (mtDNA)|B]]'''
**********'''[[Haplogrupa P (mtDNA)|P]]'''
**********'''[[Haplogrupa U (mtDNA)|U]]''' (bivša [[Haplogrupa UK (mtDNA)|UK]])
***********'''[[Haplogrupa U8 (mtDNA)|U8]]''': '''[[Haplogrupa K (mtDNA)|K]]'''
********* '''[[Haplogrupa O mtdna|O]]'''

==Hronologija razvoja haplogrupa==
=== Evropske haplogrupe ===
''Bryan Sykes'' tvrdi da recentni [[Evropa|Evropljani]] potiču od sedam glavnih mitohondrijskih lozaza ali ostali sada pretpostavljaju da ih je 10-12. Ove dodatne &quot;kćeri&quot; općenito uključuju haplogroupe I, M i W. Nedavni radovi re-mapirali su  evropske haplogrupe kao:  ''H'', ''J'', ''K'', ''N1'', ''T'', ''U4'', ''U5'', ''V'', ''X'' i ''W''.&lt;ref&gt;[http: / /mbe.oxfordjournals.org/content/21/11/2012.long &quot;Disuniting Ujednačavanje: A Pied kladističkih Canvas mtDNK haplogrupa H u Evroaziji&quot;]&lt;/ref&gt; Međutim, treba napomenuti da su haplogroupe proizvoljne kategorije definirane [[mutacija]]ma, koje su i same rezultat brojnih slučajnih  procesa. Moglo bi se reći da je razumno da postoji gotovo neograničen broj haplogroupa koje su  prisutne u određenoj regiji. Osim toga, pripisujući specifično geografsko porijekla  bilo kojoj [[haplogrupa|haplogrupi]], kao što su one koje su predložene u tabeli ispod, smatra se da je visoko spekulativno i da mogu biti 'pričanje priča' i izvan domena nauke. Isto se može reći da su rezultat prijedloga  bliskih viđenja populacijskih [[genetičar]]a.&lt;ref&gt;[http://mbe.oxfordjournals.org/content/21/11/2012.long Disuniting Uniformity: A Pied Cladistic Canvas of mtDNA haplogroup H in Eurasia]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 70%&quot;; border=&quot;1&quot;
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Haplogrupa'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Moguće vrijema nastanka&lt;br&gt;(prije ''n'' hiljada godina)'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Moguće mjesto porijekla'''
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#f0f0f0;&quot;|'''Najviše frekvencije'''
|-
| N || 75.000  || [[Azija|Zapadna Azija]], [[Indija]] ili [[Azija|Jučna Azija]]||
|-
| R || 70.000  || [[Azija|Zapadna Azija]], [[Indija]] ili [[Azija|Jučna Azija]]||
|-
| U || 60.000  || [[Afrika|Sjeveroistočna Afrika]] ili [[Azija|Jugozapadna Azija]]||
|-
| pre-JT || 55.000 || [[Levant|Srednji Istok]]||
|-
| JT || 50.000  || [[Levant|Srednji Istok]]||
|-
| U5 || 50.000  || [[Azija|Zapadna Azija]]||
|-
| U6 || 50.000 || [[Afrika|Sjeverna Afrika]]||
|-
| U8 || 50.000  || [[Azija|Zapadna Azija]]||
|-
| pre-HV || 50.000 ||[[Bliski Istok]]||
|-
| J || 45.000 || [[Bliski Istok]] ili [[Kavkaz]]||
|-
| HV || 40.000 || [[Bliski Istok]]||
|-
| H || preko 35.000  || [[Azija|Zapadna Azija]]||
|-
| X || preko 30.000  || [[Evropa|Sjeveroistočna Evropa]]||
|-
| U5a1 || 30.000 || [[Evropa]]||
|-
| I || 30.000  ||[[Kavkaz]] ili [[Evropa|Sjeveroistočna Evropa]]||
|-
| J1a || 27.000 || [[Bliski Istok]]||
|-
| W || 25.000  || [[Evropa|Sjeveroistočna Evropa]] ili [[Azija|Sjeveroistočna Azija]]||
|-
| U4 || 25.000  || [[Azija|Centralna Azija]]||
|-
| J1b || 23.000 || [[Bliski Istok]]||
|-
| T || 17.000|| [[Mezopotamija]]||
|-
| K || 16.000 || [[Bliski Istok]]||
|-
| V || 15.000  ||[[Pirinejsko poluostrvo]] i širenje prema [[Skandinavija|Skandinaviji]]||
|-
| H1b || 13.000  || [[Evropa]]||
|-
| K1 || 12.000  || [[Bliski Istok]]||
|-
| H3 || 10.000  || [[Evropa|Zapadna Evropa]] ([[Španija]])||
|-
|}

==Afrička regija i  mtDNK haplotipovi==
Prosječno evolucijsko vrijeme datiranja afričke mtDNK varijacije procjenjeno je na 125.500-165.000 godina (Chen et al. 2000). Ove vrijednosti znatno premašuju dob svih azijskih i evropskih specifičnih mtDNK varijanti. Karakteristična makrohaplogrupa afričke mtDNK filogenije je haplogrupa L, čija je geografska distribucija uglavnom ograničena u istočnoj Africi i južnim dijelovima subsaharskog područja, a podijeljena je na L0-L6. Neke subhaplogrupe L specifične su za istočnu Afriku (npr. L0a, L0f, L5, L3g), neke za pojedine etničke skupine, kao što su L0d i L0k, pronađene isključivo među populacijama južne Afrike. Akumulacijom regionalnih varijacija prije 70-100.000 godina, iz drevne L0 haplogrupe rezultirale su u centralnoj i istočnoj Africi dvije varijante L2 i L3, čija je subsaharska disperzija (prije oko 60.000 godina) uglavnom nadmašila distribuciju LO haplogrupe. Afričku makrohaplogrupu L karakteriše osnovni ne-CRS plimorfizam na 3594 bp (tranzicija C→T) i polimorfizam +3592HpaI. Polimorfizmi +3592HpaI, tranzicija A→G na 10394 bp i +10394DelI karkaterišu sve mtDNK haplotipove koji pripadaju afričkoj-specifičnoj makrohaplogrupi L.

Jedna od najuticajnijih populacionih ekspanzija u posljednje 3-4.000 godina, koja se najvjerovatnije odrazila na reorganiziranje geografske substrukture afričke populacije, bila je ekspanzija Bantu populacija. U prilog toj činjenici je starosna dob glavnih tipova mtDNK osnivača zapadnog i istočnog afričkog podrijekla, (L02,L2, L3E i L5) koja je u skladu sa vremenom disperzije Bantu populacija  iz zapadne, centralne i istočne Afrike prema jugu (Bandelt et al. 2001; Chen et al. 1995, Salas et al. 2002).

Afrički mtDNK genski fond je obogaćen i ne-afričkim mtDNK varijacijama (sl.10) Vrlo značajan uticaj na genetičku strukturu populacija sjeverne i istočne Afrike, imale su populacione ekspanzije sa Bliskog Istoka, iz perioda Gornjeg paleolita, iz kojih proizlaze haplogrupe N i M i njihove subhaplogrupe (Richards et al. 2003; Kivisild et al. 2004), zatim loze iz zapadne Euroazije u toku i nakon ledenog doba, post-glacijalne mtDNK haplogrupe iz francuskog-Cantabrian refugijuma i euroazijske linije unesene povratnim neolitskim ili skorašnjim migracijama (Rosa and Brehem 2011).

U Evropi, u ukupnom bazenu mtDNK varijacija loze afričke makrohaplogrupe L zastupljene su manje od 1% i ne pokazuju signale da su evulirale na evropskom kontinetu. Većina ovih loza (oko 65%) potiče iz skorijeg vremenskog perioda, perioda romanizacije, arapskog osvajanja Iberijskog poluotoka i Sicilije, dok ostale loze formiraju evropske specifične subhaplogrupe, otkrivajući da se protok gena iz subsaharske Afrike prema Evropi desio prije oko 11.000 godina (Cerezo et al. 2012).

Haplogrupa koja se izdvaja iz spektra afričkih mtDNK haplogrupa i smatra izvornom nukleotidnom mitohondrijalnom sekvencom, zajedničkim MRCA svih ne-afričkih mtDNK loza je L3. Ovu afričku haplogrupu karakteriše polimorfizmom -3952HpaI (Chen et al. 1995). MtDNK haplotipovi koji imaju ovaj polimorfizam odgovorni su za razdvajanje modernih sub-saharsko afričkih populacija od azijskih i evropskih.

Divergencijom afričke haplogrupe L3 prije 70-100.000 godina rezultirale su se dvije super-haplogrupe M i N, predstavnici mitohondrijalnih varijacija izvan Afrike (isključujući potomke migracija iz Afrike u posljednjih nekoliko hiljada godina). Ove loze emigrirala su iz Afrike prije oko 60-65.000 godina prema Euroaziji i Novom svijetu (Quintana-Murci et al. 1999; Mishmar et al. 2003; Macaulay et al 2005). Od inicijalnih M i N makrohaplogrupa u pojedinim regijama euroazijskog kontinenta nastale su nove, danas regionalno-specifične subhaplogrupe.
===Makrohaplogrupa M===
Makrohaplogrupa M predstavlja ancestralnu haplogrupu istočno-euroazijskog porijekla. Prvobitno je definisana polimorfizmom +10394Ddel, (transverzija na A→G 10398) i +10397AluI  (tranzicija C→T na 10400bp) (Wallace et al. 1995). Veliki diverzitet i prostorni raspored sugeriraju da se azijska varijanta haplogrupe M odvojila od istočnog-afričke haplogrupe M1 (varijanta haplogrupe M u Africi), prije više od 50.000 godina.

Oko 60% mtDNK autohtonih populacija istočne Euroazije pripadaju makrohaplogrupi M i njenim subhaplogrupama. Najčešće subhaplogrupe pripadajuće makrohaplogrupe M su C, Z, D, G, E i Z. Najfrekventnije haplogrupe sjeverne, centralne, istočne Azije, a također i Amerike su C i D. Noviji podaci ukazuje da su se ove mtDNA grane  proširile prije posljednjeg glacijalnog maksimuma (engl. Last Glacial Maximum-LGM), sa svojim najstarijim lozama iz istočne Azije, a disperzija većine sjeverno-azijskih varijanti haplogrupa C i D se desila nakon LGM, ukazujući na naseljavanje ovog dijela Azije u post-glacijalnom periodu.

Južna Azija reprezentira sa oko trećinom specifičnih subhaplogrupa M. Najveći diverzitet makrohaplogrupe M zabilježen je u Indiji, gdje su prema dosadašnjim podacima identifikovane sljedeće subhaplogrupe: M2, M3, M4, M5, M6, M18, M25, M30-41, M48-50, označene kao indijsko-specifične loze. Drevna indijsko-specifična haplogrupa je M2, najstarija loza sa procjenom starosti oko 49.686 godina. MtDNK genofond južne Azije sadrži autohtone haplogrupe ukupnog mtDNK stabla proizašle direktno iz makrohaplogrupe M, kao N i R. Jedina indijsko-specifična subhaplogrupa koja ne proizilazi iz bazalne mitonodrijalne osnove je U2 koja sadrži tranziciju na 16051 bp u kontrolonom regionu, polimorfizam koji nije jedinstven za osnovu haplogrupu U. Vrijeme divergencije ove U2 je oko 50.000 godina.

U odnosu na najveći diverziteta i visoku prostornu distribuciju u Aziji, makrohaplogrupa M i njene subhaplogrupe u Evropi se tek sporadično pojavljuju (uočena frekvencija u zapadnoj i centralnoj Evropi je manja od 2%). Njeno prisustvou Evropi može biti uticaj vjerovatno skorijih historijskih ili individulanih migracija.

Za determinaciju strukture mtDNK loza prisutnih u Aziji korištene su brojne studije analiza kompletnih i parcijalnih sekvenci kodirajuće regije mtDNK. Kombinovanjem objavljenih podataka, sumirali su topologiju istočno, južno i zapadno-euroazijskih mtDNK haplogrupa uz ključne haplogrupe [[Australija|Australije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]].&lt;ref name=&quot;Ahmić A. 2014&quot;&gt;Ahmić A., Silajdžić  E. (2014): Mitohondrijalna DNK i Y hromosom u filogenetičkim studijama humanih populacija. OFF-SET, Tuzla, {{ISBN|978-9958-31-184-0}}.&lt;/ref&gt;

===Makrohaplogrupa N===
Makrohaplogrupa N obuhvata ostatak azijskih i evropskih varijacija, te pripada evroazijskom porijeklu. To znači da filogenetičko stablo makrohaplogrupe N obuhvata sve evroazijske haplogrupe koje karaketriše polimorfizam -10397AluI i +10394Ddel (Maji et al. 2008). Prisutna je u skoro svim ne-afričkim populacijama i prema današnjoj distribuciji je ne-afričkog porijekla. Subhaplogrupe haplogrupe N uočene u Africi su vjerovatno imigranti, pripadnici haplogrupe U (kao npr. U6, koja je dominantna u sjevernoj Africi).&lt;ref name=&quot;Ahmić A. 2014&quot;/&gt;

Filogeografija makrohaplogrupe N pokazuje specifičnu-geografsku distribuciju, obuhvatajući istočno (A, B, Y i R9) i zapadno (N1, N2, JT, HV, U, W) evroazijske varijante. Za zapadno-evroazijske populacije karakteristična je uniformna distribucija svih šest osnovnih subclada N1, N2, X, pre-HV, JT i U izvedenih iz glavnih izvornih haplogrupa N i R, a u koje se svrstavaju praktično sve evropske haplogrupe: H, I, J, K, R, T, U, V W i X, čija je distribucija uglavnom ograničena na zapadu Euroaziju i sjevernu Afriku (osim U, koja je pronađena i u Indiji). U Indiji većina subhaplogrupa N su varijante R uključujući R5, R6 i U2. R5, U2a, U2b i U2c, i čine oko 15% mtDNK varijacija južne Azije, čije je koalescentno vrijeme procjenjeno preko 50.000 godina. Ove haplogrupe predstavljaju drevne indijsko-specifične haplogrupe izvedene iz makrohaplogrupe N, dok su nove indijsko-specifične zasnovane na subhaplogrupama N5,R7, R8, R30, i R31. Također, specifične subhaplogrupe osnovnih M i N makrohaplogrupa karakteriziraju i populacije Nove Gvineje i Australije.

==Evropska regija i zapadno-evroazijske  varijante mtDNK==

Molekulske analize ukazuju da se najviše varijacija tokom evolucije evropske mtDNK akumuliralo u sekvencama postepenim širenjem loza iz seta osnivačkih mtDNK makrohaplogrupa (N i R) u toku i poslije procesa kolonizacije evropskog kontinenta. Većina evropskih mtDNK varijacija pripada osnovnim haplogrupama pre-HV, JT i U i njihovim subhaplogrupama, proizašlim iz makrohaplogrupe R, a ostali manji dio pripada minornim subhaplogrupama N1, N2 i X. Oko 80-90% evropskih mtDNK varijacija klasificirano je u jednu od devet H, I, J, K, T, U, V, W ili X, koje su označene kao zapadno-euroazijske haplogrupe. Prema jednoj od prvih analiza (Torroni et al. 1996) koja se bavila determinacijom geografskih mtDNK varijanti, šest haplogrupa H, I, J, K, T, W predstvaljene su kao esencijalne evropske haplogrupe.&lt;ref name=&quot;mitomap.com&quot;&gt;http://www.mitomap.com.&lt;/ref&gt;
Osim navedenih glavnih zapadno-euroazijskih haplogrupa u evropskim populacijama je zastupljeno i nekoliko reprezentativnih azijskih (M) i afričkih (L1 i L2) varijanti, čije je porijeklo na evropskom tlu vjerovatno posljedica nekih tipova sporadičnih individualnih disperzija.

Prema dosadašnjim istraživanjima evropskih mtDNK varijacija, skoro svi evropljani dijele isti skup mtDNK haplogrupa kao i populacije B. Istoka, a koje su obično odsutne u subsaharsko-afričkim i istočno-afričkim populacijama. Kompletna mtDNK filogenija i geografska distribucija ukazuju da su evropske varijacije osiromašene u broju osnivačkih bazalnih mtDNK loza u odnosu na mtDNK varijacije B. Istoka. Smanjena zastupljenost bazalnih mtDNK varijacija u ukupnom evropskom mitohondrijalnom genofondu vjerovatno je rezultat periferne uloge pionirskih migracija, koje se u Evropi pojavljuju tek poslije naseljavanja B. Istoka. Vrijeme datiranja postojećih bazalnih (osnivačkih) mtDNK varijacija u evropskim haplogrupama je procjenjeno na oko 40-50.000 godina (Dansgaard et al. 1993). Prema literaturnim podacima još uvijek nije precizno jasno u kojoj mjeri i na koji način su prve migracije modernih ljudi iz Afrike oblikovale mtDNK bazen modernih evropljana i na koji način su kasnije migracije iz B. Istoka  zamijenile potomke prvih evropskih naseljenika.

Osim haplogrupa V i U5, za koje se predpostvalja da su autohtonog evropskog porijekla, sve ostale evropske haplogrupe unesene su iz B. Istoka protokolonizacijom prije oko 45–50.000 godina. Dalja divergencija mtDNK haplogrupa u Evropi rezultirala je najviše tokom migracija u periodu postglacijalnih ekspanzija (prije oko 14.000 godina) i neolitskih disperzija prije oko 10.000 godina iz Bliskog Istoka.

U popularnoj knjizi B. Sykes (2001) ,,The Seven Daughters of Eve,, evropske mtDNK haplogrupe, popularno su nazvane: Helena (H),  Velda (V), Jasmine (J), Tara (T), Xenia (X), Katrine (K), Ursula (U).&lt;ref name=&quot;Ahmić A. 2014&quot;/&gt; 
===Haplogrupa V===
Haplogrupa V predstavlja autohtonu evropsku mtDNK haplogrupu. Samo oko 4% današnjih modernih evropljana su nosioci ove haplogrupe. Prisustvo trancizije (T→C) na nukleotidnoj poziciji 16298 HVRI prvi put je uočeno u studiji Torroni et al. (2001), u populacijama zapadne [[Evroazija|Evroazije]] i [[Afrika|sjeverne Afrike]], koja je predhodno predstavljala marker za determinaciju ove haplogrupe. Sve mtDNK loze koje posjeduju ovaj polimorfizam mogu pripadati jednoj od dvije haplogrupe, ili haplogrupi V ili filogenetski starijoj haplogrupi pre-V. Geografska distribucija i evolutivno vrijeme haplogrupe pre-V sugerišu  o evropskom porijeklu prije LGM (engl. Last Glacial Maximum), pokazujući tedenciju širenja ostatkom Evrope i sjeverozapadne Afrike. Procjenjeno prosječno evolutivno vrijeme haplogrupe V (derivata pre-V haplogrupe) za populacije jugozapadne Evrope je 16.300(+/-4.800) godina, ukazujući na njeno pojavljivanje ubrzo nakon LGM, dok za istočne populacije ono iznosi  8.500(+/-2.300), što je vjerovatano u asocijaciji sa postneolitskim ekspanzijama iz zapadne Evrope prema istočno/centralnoj Evropi. Prosječan broj nukleotidnih razlika u sekvenci HVRI, sugeriše da je [[Pirineji|Iberijsko popuostrvo]]/[[Francuska|južna Francuska]], mjesto porijekla autohtone evropske haplogrupe V, iz kojeg se dalje širila u postglacijalnom periodu ostatkom Evrope.

Haplogrupa V pokazuje dva vrha frekvencije, jedan u jugozapadnoj Europi, a drugi u sjevernoj Skandinaviji. Visoka frekvencija (10-12%) zabilježena u populaciji Baski u Iberijskom populostrvu (jugozapadna [[fEvropa]]), i vjerovatno je rezultat genetičkog drifta ili njihovog miješanja sa kasnijim migrantima nosiocima haplogrupe V. Veliki procenat haplogrupe V (oko 40%), zabilježen je u ''Sammi'' populaciji (sjeverna [[Skandinavija]]), zatim među [[Berberi]]ma sjeverne Afrike (8-11%).  Ova haplogrupa je jedna od najbolje okarakterisanih evropskih loza mitohondrijalnog genskog toka. Iako samo oko 4% današnjih modernih ljudi evropskog porijekla pripada haplogrupi V, novije publikacije, izvještavaju o porastu ograničene distribucije haplogrupe V modernim evropskim popualcijama, koja je reflektovana obrascima postgalcijalne kolonizacije iz Iberijskog poluostrva. S obzirom, da povećava gradijent svoje frekvencije od zapada prema ostatku Evrope predstavlja marker za procjenu pravca kretanja populacija iz zapadnih okruženja u vremenu postglacijalne re-kolonizacije Evrope.

===Haplogrupa U===
Jedna od prvih [[Filogenetika|filogenetičkih]] analiza varijacija [[mtDNK]] u [[populacija]]ma zapadne Evrope, sugerirala je, da se najstarija evropska mitohondrijalna haplogrupa U (sa procjenom starosti i preko 50.000 godina), pojavila sa najranijijim migracija iz B. Istok. Prema dosadašnjim studijama, ova haplogrupa je reprezentovna brojnim subhaplogrupama, od kojih je svaka okarakterisana zasebnim [[nukleotid]]nim razlikama, geografijom i historijom. Npr. subhaplogrupe U1-U5 su pronađene u zapadno-evropskim populacijama, subhaplogrupa U6 je karaketristična za afričke populacije, a U7 je tipična za [[populacija|populacije]] [[Jordan]]a , [[Arabija|Saudisjke Arabije]] i [[Iran]]a.

U subklasterskoj diversifikaciji haplogrupe U, poziciju najstarije evropske subhaplogrupe zauzima U5 (45-50.000 godina) (Richards et al. 1996;1998; 2000), koja se vjerovatno širila iz B. Istoka prvim evropskim naseljenicima u ranom gornjem paleolitu (engl. Early Upper Paleolithic), zajedno sa Aurignacian kulturom. Ovoj haplogrupi pripada i važna uloga u postglacijalnoj ekspanziji populacija iz [[Evropa|jugozapadne Evrope]].

Značajnu ulogu u genetičkoj strukturi evropskih populacija ima i haplogrupa U4, determinanta srednjeg gornjeg paleolita (engl. Middle Upper Paleolithic-oko 26000). Evolutivno vrijeme procjenjeno na osnovu divergencije mtDNK tipova u B. Istoku i Evropi je oko 25.650-20.400, sugerišući da je B. Istok mjesto porijekla ove subhaplogrupe (Richards et al. 2000). Prema podacima geografske distribucije u evropskim populacijama najveća učestalost (2- 20%) je u istočnoj Evropi (u populacijama Volga–Ural i Cis-Ural regiona) (Bermisheva et al. 2002). Osim evropskih populacija, ova haplogrupa je prisutna u relativno velikoj frekveciji među autohtonim populacijama sjeveroistočnog Sibira, Mansi, Nganasans i Kets (16-29%) (Debrenova 2002a, 2002b). Rekonstrukcija filogenetskih relacija između U4 mtDNK tipova u današnjim populacijama istočne Evrope, Urala i sjeverozapadnog Sibira ukazuje da je divergencija ovih subhaplogrupama u istočnoj Evropi počela u gornjem paleolitu (tačnije prije oko 23.000 godina).

Značajna determinantna mtDNK toka u Evropi je i subhaplogrupa komponenta srednjeg gornjeg paleolita. . Ova haplogrupa je rijetko prisutna u evropskim populacija, ali je jedna od dominantnijih haplogrupa u Indiji. Zapadno-evroazijska forma klastera U2 uključuje transverziju na nukleotidnoj pozici 16129, koja je odsutna u Indiji. Još jedna komponenta srednjeg gornjeg paleolita značajna za genetičku strukturu evropskih populacija je U1a grana U1 haplogrupe. U svom radu tragajući za evropskim osnivačkim linijama mtDNK toka u B. Istoku Richards et.al. (2000) prisustvo haplogrupe U1 u Evropi povezuje sa ekspanzijama iz srednjeg gornjeg paleolitika prije oko 26.000 godina.

===Haplogrupa H=== 
Danas je oko 30-50% evropskih mtDNK linija (izuzimajući Sammi populacije) klasificirano kao haplogrupa H. Najfrekventnija je u zapadnoj i [[Evropa|sjevernoj Evropi]] (40-50%), dostižući maximum u Baski populacijama (oko 60%), a srednje frekventna je u južnom i jugozapadnom dijelu kontinenta (20%-40%). Iako je specifična haplogrupa evropskog kontinenta, ova haplogrupa pokazuje i relativno široku geografsku distribuciju, pojavljuje se i u B. Istoku (oko 25-30%) i Kavkazu, sjevernim dijelovima Indije, centralne Aziji, ali u dosta manjoj frekvenciji (5-10%).

Haplogrupa H je porijeklom iz srednjeg Istoka (prije oko 25-30.000  godina), u Evropi se pojavljuje i širi u asocijaciji sa drugim valom paleolitskih migracija, vjerovatno sa difuzijom Gravettian tehnologije, što ukazuje da je bila uključena u post-glacijalnu ekspanziju humanih populacija iz ledenih refugija poslije LGM. Jedna od najpriznatijih studija sugerira da je haplogrupa H glavna komponenta jedne od četiri prahistorijske migracije iz B. Istoka prema Evropi iz perioda kasnog gornjrg paleolita, (prije oko 14.000). Koalescentno vrijeme većine subhaplogrupa H korespedentno je pojavljivanju njihove ekspanzije u postglacijalnom periodu, te  haplogrupa H predstvalja jednu od glavnih determinanti rekolonizaciji Evrope.Molekularna disekcija haplogrupe H sugeriše na pojavljivanje subhaplogrupa mlađe dobi, koje doprinose dosta preciznijoj spoznaji o prahistorijskim i historijskim događajima na prostoru Evrope. Najfrekventnija je sub-haplogrupa H6 u zapadnoj Evroaziji, subhaplogrupa koja je bila najznačajna u dosadašnjim studijama uočenih varijacija mt [[genom]]a u Evropi. Prvo kompletno sekvencioniranje 62 mtDNK uzorka, uz primjenu RFLP markera −7025AluI i −14766MseI opisano je [[2001]]. Prema trenutnoj haplogrupnoj nomenklaturi Cambridge Reference sequence (CRS) pripada haplogrupi H, odnosno subhaplogrupi H2B.&lt;ref name=&quot;Ahmić A. 2014&quot;/&gt;

===Haplogrupa I===
Haplogrupa I je pronađena širom Evrope, ali u dosta ograničenoj frekvenciji (oko 2%). Prema rezultatima novije studije Oliveri et al. (2013) hapalogrupa I potiče iz B. Istoka iz perioda ,,LGM,, odakle se dalje širi u Evropu postgalcijalnom ekspanzijom. Realtivno visoka frekvencija u Evropi uočena je u istočnom Mediteranu (4,7%), a zabilježena prosječna frekvencija u evropskim populacijama je oko 1%. 
===Haplogrupa N1a===
Prema filogenetičkim podacima prvi evropski farmeri su najvjerovatnije bili nosioci subhaplogrupe N1a makrohaplogrupe N. Subhaplogrupa N1a predstavlja važan genetički marker za procjenu prisustva ranih neolitskih farmera u Evropi. Evropskim kontinentom širila se sa Linearbandkeramik (LBK) kulturom, koja se vezuje za prve poljoprivredne zajednice u Evropi prije 7.500 godina (Hakk et al. 2005). Nekada bila dominirajuća haplogrupa među neolitskim farmerima u centralnoj Evropi, zauzimajući oko 25% genskog toka (Palanichamy et. al. 2010). Cjelokupna filogeografska distribucija N1a subklastera i njihovo koalescentno vrijeme 19.600-23.500 sugeriše da se inicijalna diversifikacija N1a pojavila u B. Istoku, nakon čega je uslijedila ka zapadu disperzija predačkih pojedinačnih subhaplogrupa u južnoj Evropi i preko stepskih zona Centralne Azije ka centralnoj Evropi. N1a tip sadrži tri filogeografska subklastera: istočno afričko/južno azijski, evropski i centralno-azijski. Evropske i centralno-azijske varijante imaju karakteristični ,,motif,, 16147A u kontrolnom regionu, dok afričko-azijsku varijantu karakteriše mutacija na 16147G.

Na osnovu N1a haplogrupne filogenije i filogeografskih informacija, rezultati novijih studija su nešto drugačiji u odnosu na hipotezu da su N1a linije bile donesene u centralnu [[Evropa|Evropu]] neolitskim farmerima iz B. Istoka ''demskom difuzijom''. Filogeografska analiza N1a linija (Palanichamy et.al. 2010) naglašava da N1a linije evropskih farmera mogu imati različito porijeklo, iz različitih izvora – iz istočne Evrope, da Bliskog Istoka preko Južne Evrope (za N1a1b i vjerovatno N1a1a3) i iz lokalnog centralnog evropskog izvora (za N1a1a2). Ovi podaci ukazuju da je  neolitska tranzicija dosta kompleksan proces. 
===Haplogrupa J===
Haplogrupa J bila je prvi put opisana u jednoj studiji, u kojoj je okarakterisana polimorfnim pozicijama -13704BstNI i 16065HinfI (gubitak restrikcionog mjesta na nukelotidnim pozicijama 13704 i 16065). ). Izvorna haplogrupa J vodi porijeklo iz Bliskog Istoka (prije oko 50.000 godina), a u Evropu je donesena neolitskim migracijama. U prilog ovoj činjenici ide i procjenjen nešto veći diverzitet haplogrupe J u Bliskom Istoku (0,987), u odnosu u Evropi (0,899).  Danas je pretežno prisutna u Evropi. Jedna činjenica koja razlikuje haplogrupu J od ostalih evropskih haplogrupa je tranzicija A&gt;G na 73bp, koja nije specifična za haplogrupu J, kao za ostale evropske-specifične haplogrupe (Serk 2004). U evropskim populacijama prosječna učestalost je oko 10%, dostižući vrhunac u frekvenciji kod Španjolaca (i do 12 %) i kod Italijana (18 %). Prosječna frekvencija ove haplogrupe zabilježena je u području Bliskog Istoka (oko 12%), dostižući visoku vrijednost na Arapskom poluotoku među Beduinima (oko 25%).

[[MtDNK]] filogenija ove haplogrupe je dugo bila zasnovana na podacima parcijalnih analiza hipervarijabilnih regiona i RFLP podacima. Njena filogeografija je dosta dobro inetrpretirana kao glavni genetički argument za širenja populacija modelom ,,demic difuzije,, iz Anatolije i Levanta.  Logan et al. (2010) godine predstavljaju filogeniju haplogrupe J na osnovu podataka 111 sekvencvi kompletnog mitohondrijalnog genoma. U novijim evolutivnim studijama pronađen je još veći broj specifičnih polimorfizama koji povećavaju filogenetsku rezoluciju topologije haplogrupe J.

===Haplogrupa T===
Haplogrupa T predstavlja jednu od tipičnih evropskih haplogrupa, koja se zajedno sa haplogrupom J širila neolitskom ekspanzijom iz Bliskog Istoka. Najprihvaćenija teorija je, da su ,,Tara,, ljudi došli sa Bliskog Istoka [[populacija]]ma farmera. Najveća frekvencija ove haplogrupe je nađena u populacijama srednjeg [[Mediteran]]a. Distribuirana je Evropom sa prosječnom frekvencijom oko 9% i pretežno koncentrisana u [[Italija|sjeverozapadnoj Italiji]].

===Haplogrupa K===
Haplogrupa K predstavlja ogranak haplogrupe UK i jedna od šest specifičnih haplogrupa svojstvenih evropskim populacijama. Ova haplogrupa je uglavnom evroazijski haplotip i pretpostavlja se da se pojavila među prvim haplogrupama u procesu ekspanzije humanih populacija kroz Evropu, poslije posljednjeg glacijalnog maksimuma (LGM) (oko 15-20.000 godina) (Behar et al. 2006). Na osnovu procjenjene starosti sugeriše se da su individue sa ovom haplogrupom sudjelovale u pre-neolitskoj ekspanziji. Oko 32% haplotipova modernih ljudi aškenaskog [[Jevreji|jevrejskog]] porijekla su pripadnici haplogrupe K.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Brook |first=Kevin Alan |page=15 |date=2022 |title=The Maternal Genetic Lineages of Ashkenazic Jews |publisher=Academic Studies Press |language=en |isbn=978-1644699843 |doi=10.2307/j.ctv33mgbcn}}&lt;/ref&gt;

===Haplogrupa W===
Karakteristična evropska haplogrupa W, prisutna je u Evropi sa veoma malom učestalošću (1-3%). Osim [[Evropa|Evrope]], pojavljuje se i u zapadnoj i južnoj [[Azija|Aziji]]. Rezultati novijih studija sugeriraju na njeno porijeklo iz B. Istoka iz perioda LGM. S obzirom na oskudicu podataka, budući radovi bi trebali što preciznije definisati historijsku distribuciju ove haplogrupe i preciznije odrediti njenu ulogu u procesu naseljavanja Evrope. 
===Haplogrupa X===
Haplogrupa X, iako je distribuirana u skoro svim evropskim populacijama, zbog svoje niske učestalosti predstavlja mali udio u ukupnim evropskim mtDNK varijacijama. Relativno visoka učestalost ove haplogrupe u evropskim populacijama smatra se vrijednost od 4 do 5%, koja je zabilježena među populacijama istočnog i srednjeg [[Mediteran]]a, te u Makedoniji. Najveća frekvencija ove haplogrupe je uočena u sjevernom Kavkazu, Istočnoj Evropi, Sibiru, i centralnoj Aziji. Haplogrupa X je također jedna pet haplogrupa pronađenih kod autohtonih Amerikanaca. Iako je zastupljena samo u 3% u autohtonim populacijama Amerike predstavlja glavnu haplogrupu sjeveroistočnog dijela sjeverne Amerike, gdje je među Algonquian populacija prisutna sa oko 25%.  U nešto manjem procentu (11-15%) je prisutna u zapadnim i južnim dijelovima sjeverne Amerike.

Iz glavne haplogrupe N prije oko 20-30.000 godina divergirala je genetska sekvenca haplogrupe X dajući dvije subhaplogrupe, X1 i X2. Subgrupa X1 je manje frekventna i ograničena je na sjevernu i istočnu Afriku i Bliski Istok (Derenko et al. 2001). Sub-grupa X2 pojavljuje se u ekspanziji populacija poslije posljednjeg glacijalnog maksimuma u zapadnoj Evroaziji.&lt;ref name=&quot;Ahmić A. 2014&quot;/&gt;

==Koncept mitohondrijske  Eve==

Prema dosadašnjim studijama i hipotezama, najpopularnije su dvije teorije o porijeklu i migracijama modernih ljudi: model ''Out Africa'' ili ''Single, recent origin model''. Prvi model je ćešće prihvaćen od strane brojnih istraživača, zbog većeg broja genetičkih dokaza koji idu u prilog ovom modelu. Model tumači da se ''H. sapiens'' prvi put pojavio u Africi prije oko 100-200.000 godina, da mu je predhodio duži period nagomilavanja genetičkog diverziteta i da se širio ostatkom svijeta prije oko 100.000 godina. Prema ovoj hipotezi bilo je vrlo malo ili skoro nikako genetičkog miješanja sa arhaičnim formama roda Homo, a formiranje regionalnog-geografskog diverziteta među populacijama rezultat je selekcije i genetičkog drifta.

Model ''Multiregional continuity'', (multiregionalni kontinuitet) sugeriše da porijeklo svih modernih humanih populacija seže u period kada se pojavio H. erectus prije oko 2 miliona godina (računajući i afričkog predstavnika H. ergaster). Prema ovoj hipotezi svi moderni ljudi su evoulirali istovremeno iz arhaičnih formi u različitim dijelovima svijeta, a kao posljedica pojavljivanja ranih populacija H. erectus-a pojavljuju se međupopulacijski diverzitet u različitim geografskim regionima i uporno se proteže skroz moderne populacije. Ovo ,,protezanje,, je označeno kao regionalni kontiniutet (engl. regional continuity). Koncept je zasnovan uglavnom na analizi fosilnih ostataka, koji izvještavaju o dokazima morfološkog i kuturnog kontinuiteta između arhaičnih formi i modernih ljudi izvan Afrike. U svojoj izvornoj interpretaciji multiregionalna hipoteza je pretpostavljala postojanje vrlo ograničenog genskog protoka između različitih geografskih populacija, međutim, od tada je modifikovana i tumači da je genski protok bio veoma važna komponenta evouliranja humanih populacija. Najnovija formulacija, sada je poznata kao hipoteza ,,multiregional evolution,,, koja ukazuje na balansirani genetski tok između geografskih odvojenih populacija i održava regionalni anatomski integritet.

Osim što je podržan na osnovu paleoantropoloških, zatim podataka specifičnih autosomalnih genetičkih markera, model ''Out Africa'' modernih humanih [[populacija]], prihvaljiv je i sa aspekta analize mtDNK varijacija. Prve aplikacije podataka humanih mtDNK varijacija korištene za analiziranje tempa i modela evolucije primata, pojavljuju se početkom 1980-tih godina. Međutim, prvi put zvanično priznati podaci primjene mtDNK polimorfizama (zasnovani na restrikcijskom mapiranju) za kreiranje humanog filogenetskog stabla proizilaze [[1987]]. godine  i sugerišu koncept [[mitohondrijska Eva]]. Koncept je zasnovan na teoriji da svi moderni ljudi (po ženskoj liniji) vode porijeklo od jednog zajedničkog mitohondrijalnog pretka, popularno nazvan ,,mitohondrijlana Eva,, za koju se pretpostavlja da je živjela u Africi prije oko 150-200.000 godina, a čija se skupina danas smatra zajedničkim pretkom svih modernih ljudi po majčinskoj liniji (mtMRCA-mtMost Recent Common Ancestor -), a ne zajedničkim pretkom (MRCA-Most Recent Common Ancestor). Postavljeni koncept podržava model ,,out Africa,, sugerišući na prvo pojavljivanje H. sapiens (po ženskoj liniji) u Africi prije oko 150-200.000 godina. Također, brojne kasnije studije o mtDNK varijacijama podržale su hipotezu ,,out Africa model,, što je generalno prihvaćeno od strane brojnih istraživača. Inicijalna afrička populacija pripadala je ancestralnoj haplogrupi L koja se u Africi pojavljuje prije više od 150.000 godina (sl.17).

Novije analize procjene evolutivnog doba mtMRCA zasnovane na primjeni različitih metoda analize mtDNK varijacija (isključujući D petlju) procjenjuje da je vrijeme datiranja mMRCA oko 170.000 (+/- 50 ili 70) (Ingman et al. 2000). Procjena evolutivnog doba mtMRCA za mlađe klastere koje sadrže obje i afička i ne-afrička sekvence je oko 50,000 (+/- 27,500).
== Vanafrički tokovi mitohondrijskih gena==
Tačno vrijeme disperzije anatomskih modernih ljudi iz Afrike fundamentalno je pitanje u studijama humane evolucije. Najranije migracije iz Afrike vezuju se za prehistorijski period, još od vremena H. erectus-a prije oko 1,8 miliona godina. Analize brojnih klasičnih genetskih markera, kao i arheološki i paleoantropološki podaci ukazuju da je većina emigracija anatomskih modernih H. sapiens-a dovela do zamjene svih ranijih formi H. erectus-a kao i arhaičnih predstavnika (naendertalaca). Fosilni ostaci pokazuju da su se anatomski savremeni ljudi širili iz Afrike u pravcu B. Istoku prije oko 100-130.000, a nakon toga iz tih regija uslijedile su disperzije prema ostalim dijelovima svijeta. Podaci genetskih analiza recentnih populacija sugerišu na vremenski nešto kasnije migracije i različite rute disperzija. U nastavku ovog odjeljka ćemo pokušati predočiti dosadašnja saznanja o genskom toku humanih populacija iz Afrike i njihovoj disperziji prema ostalim regionima svijeta (sa posebnim osvrtom naseljavanja Evrope), iz perspektive mtDNK, a prema rezultatima novijih svjetskih istraživanja.

Rezultati brojnih analiza mtDNK sugerišu da su posljednje dvije disperzije iz Afrike (,,južna ruta,, prije oko 70.000 godina i ,,sjeverna ruta,, prije oko 50.000 godina) imale značajan uticaj na kompoziciju genetičke strukture svih ne-afričkih populacija. Također, mtDNK geneologija regiona Azije ukazuje na dvije velike migracije iz Afrike. Južna ruta ,,Route Southern Coastal,, (SCR) predstavlja disperzije iz Horn Afrike (Rog Afrike-istočna Afrika) duž obale Indijskog okeana (obala  južne i jugoistočne Azije) prije oko 60-70.000 godina (Fernandes et al. 2012; Soares et al 2013; Torroni et al 2006. Ova ruta je obilježena ekspanzijom haplogrupe M (30-70.000 godina) koja se širila iz regiona istočne Afrike do Indije i jugoistočne Azije, a kasnije i do Australije (prije oko 50-60.0000) (sl.17.18) (Bowler et al 2003; Quintana-Murci et al 1999). Prema dosadašnjim studijama mtDNK varijacija genofond jugoistočne Azije ima ,,visoku,, bazalnu diversifikaciju makrohaplogrupe M, što ide u prilog hipotezi da je Azija vjerovatno bila prvi geografski prostor naseljen migracijama iz istočne Afrike i rapidnoj kolonizaciji duž obala južne Azije prije oko 60-70.000 godina. Također, ,,visoka,, bazalna diversifikacija sugeriše da Indijski subkontinent ima ,,zatvoreno,, porijeklo haplogrupe M i da je njeno pojavljivanje u Africi i B. Istoku rezultat sekundarnih disperzija. Npr. specifična haplogrupa M1, prisutna u Etiopiji i Somaliji, vjerovatno je rezultat povratnih migracija u istočnu Afriku.

Osim studija mtDNK varijacija i arheološke studije favorizuju concept ,,Route Southern Coastal,, kao glavni mehanizam primarnog naseljavanja Azije i širenju anatomskih modernih ljudi iz Afrke južnim koridorom u Aziju, a kasnije i u ostale dijelove svijeta (Armitage et al. 2011; Rosenberg et al 2011; Kivisild et al. 2003, 2004; Quintana-Murci et al. 1999 Stringer 2000). Da su obalna staništa medijum za probijanje ljudi iz istočne Afrike do Azije i Australije prvi put je predviđeno strane evolutivnog geografa Sauer-a 1962. godine, koji je smatrao da populacije koriste ovu rutu zbog prilagođenosti ekološkoj niži morskih obala.&lt;ref name=&quot;mitomap.com&quot;/&gt;

Nedavno objavljena filogenetička analiza (Fernandes et al. 2012) haplogrupa N1 i N2 (uključujući i reprezentativne haplogrupe I, W i X), koje izravno divergiraju iz ne-afričke izvorne makrohpalogrupe N, sugeriše da ove haplogrupe predstavljaju drevne relikte prvih humanih disperzija iz Afrike duž južne rute, ukazujući na njihovo drevno porijeklo u Arabijskom poluotoku, odakle su se najvjerovatnije širile prema Bliskom Istoku i Evropi  prije 55-24.000 godina.

Druga ekspanzija se desila rutom prema sjevernoj Africi i Levant koridoru prije oko 50.000 godina (Bandelt et al. 2006; Torroni et al. 2006) i označena je kao sjeverna ruta ‘Northern Route’. Obuhvata disperzije kroz Bliski Istok, Arabiju do centralne Azije, odakle su se migracije dalje širile u pravcu Evrope, istočne i sjeveroistočne Azije (40-50.000), a nakon čega i u pravcu Amerike (do 15.000 godina) (sl.18). ,,Sjeverna ruta,, je obilježena ekspanzijom makrohaplogrupe N. Ovu rutu su obilježila tri glavna klastera, klaster kojeg čine W, I i N1B haplogrupe koje potiču direktno iz N1 i N2, odnosno, iz haplogrupe N (uočene u Evropi, B. Istoku i Kavkazu), zatim klaster rijetko prisutnih haplogrupa u Evropi X i A, te treći klaster kojeg čine: haplotipi B haplogrupe (karakterističan u istočnoj Aziji, Japanu i južnom Pacifiku), haplotipovi haplogrupa J i T, te haplogrupe H i V (treća skupina) čiji potomački derivati se mogu naći u Evropi, sjevrnoj Africi i centralnoj Aziji. I četvrti klaster U migrirao je u različite dijelove staroga svijeta sa najvišom frekvencijom svojih subhaplogrupa u Indiji (U2 i U7), sjevernoj Africi (U6 i U3) i Europi (U5). 
==Naseljavanje Evrope==
Prema arheološkim podacima, prije oko 1,1 milion godina članovi roda Homo pojavili su se prvi put u Evropi. Prvo pojavljivanje recentnog  čovjeka H.sapiens u Europi vezuje se za period od prije oko 45-50.000 godina, upravo nakon njegovih migracija iz područja Azije. Nakon ulaska u Evropu uslijedila je brza geografska disperzija ranih modernih ljudi. Jedan od zadataka molekularne antropologije je da procjeni kako je tekao genski tok prilikom naseljavanja Evrope i koji događaji iz prošlosti su imali dominatan efekat na genetičke varijacije recentnih evropskih populacija.

Komparacijom arheoloških podataka, obrazaca varijacija mtDNK i Y hromosoma (Oliveri et al. 2013; Higham et al. 2011; Soares et al. 2010; Barbujani &amp; Goldstein 2004), prehistorija modernih ljudi u Evropi može se podijeliti u šest epizoda: 1) pionirske migracije iz Afrike prije oko 1 milion godina; 2) disperzije modernih ljudi iz Afrike, preko regiona Azije u ranom gornjem paleolitu; 3) ,,re-kolonizacije većine kontinenta iz glacijalnih refugijuma (pretežno južnih refugijuma) poslije ,,Last Glacial Maximum,,; 4) postglacijalna kolonizacija mezolitskim grupama (obilježavajući kraj Pleistocena i početak holocena); 5) neolitske disperzije sa B. Istoka; i 6) male skale migracija duž kontinenta uslovljene ekonomskim razmjenama u periodu željeznog doba. Svaka od ovih migracija je ostavila dio genetskog nasljeđa u evropskom genofondu modernih populacija.

Prema podacima studija evolucije mtDNK, dvije demografske ekspanzije imale su vjerovatno najveći uticaj struktuiranje današnjeg evropskog genofonda, to su kolonizacija prvim Homo sapiens sapiens u ranom gornjem paleolitiku (prije 45-50.000 godina) i neolitske ekspanzije iz B. Istoka (prije oko 10.000 godina). Između ove dvije ekspanzije, u posljednjem glacijalnom periodu (LGM), čiji je maksimum 18-20.000 godina, populacije su se povukle u nekoliko area tzv. ,,glacijalnih refugijuma,, iz kojih je nakon poboljšanja klimatskih uslova kroz period  “Late Upper Paleolithic,” ili “Mesolithic,” nastupila re-kolonizacija evropskog kontinenta.

Pionirske migracije iz Afrike.  Pionirske migracije vezuju se za period od prije oko 1 milion godina, kada su članovi roda Homo kročili prvi put na evropsko tlo (Carboneli et al. 2008). MtDNK (kao i Y hromosom) ukazuje na potpunu zamjenu arhaične hominidne loze anatomski modernim ljudima. Geografski, Evropa je smještena u zapadnom rtu Azije, izložena oscilacijama golfske struje, koje uzrokuju nagle klimatske fluktuacije, koje su vjerojatno imale uticaj na širenje i izumiranje arhaičnog H. sapinesa i njegovih populacija, uključujući i neandertalce. 
Disperzije modernih ljudi iz Azije. Prvi moderni ljudi (H.sapiens) prema paleoantropološkim podacima pojavljuju se u Europi u periodu ranog gornjeg paleolita (prije oko 40-45.000 godina) migrajući iz područja B. Istoka preko Levant koridora (Mellars, 2011, Higham et al. 2011). Analize mtDNK varijacija sugerišu na prvo naseljavanje Evrope anatomski modernim ljudima prije oko 50.000 godina. Najranije migracije iz B. Istoka prema Evropi obilježene su ekspanzijom haplogrupe U5 sa ancestralnim tipom sekvence HVSI-16270. Kao što je predhodno navedeno, haplogrupa U5 je najstarija evropska mtDNA haplogrupa koja se širila sa prvim evropskim naseljenicima u ranom gornjem paleolitu. Danas predstvalja samo oko 7% evropskog genskog bazena. Studija Malyarchuk et al. (2010) sugeriše da je prosječno koalescentno vrijeme za U5 25-30.000 godina, a nosioci U5 čija evolutivna dob 55-30.000 godina vezuju se za period najranijih migracija u Evropi. Haplogrupa ranog gornjeg paleolita pronađena je u velikoj frekvenciji (15-15%) kod Baski populacija, Skandinaviji i sjeverno-evropskim populacijama, dok u dosta manjoj frekvenciji (5-9%) u zapadnom Mediteranu, Alpama i sjevreocentralnoj i sjeverozapadnoj Evropi. Geografska distribucija haplogrupe U5 predstvalja relevantan pokazatelj prvobitnog naseljavanja sjevernih i zapadnih regiona Evrope. U modernim evropskim populacijama zabilježeno je prisustvo U5 subklastera manjeg koalescentnog vremena 11–13.000 godina (Tambets et al. 2003), sugerišući da su drevni U5 haplotipovi bili zajednički i za mezolitske i neolitske evropljane, posebno u centralnom i sjevernom dijelu Evrope.Druga najstarija haplogrupa u Evropi je U8 (oko 50.000 godina). Ostale komponente koje su širele u gornjem paleolitu iz pravca B. Istoka, su komponete srednjeg gornjeg paleolita (prije oko 26.000), to  su haplogrupe HV*, U1, a posebno U2 i U4.

Re-ekspanzija iz glacijalnih refugijuma i postglacijalna kolonizacija. Nakon dolaska iz B. Istoka u Evropu humane populacije su se najviše koncentrisale na sjeveru i zapadu Evrope. Međutim, dramatične i brze klimatske promjene, čiji je vrhunac bio LGM (18-20.000), dovode do novih disperzija humanih populacija unutar evropskog kontinenta. Prema rezultatima studija mtDNK varijacija humane populacije kroz period LGM napuštaju sjeverne i centralne dijelove Evrope i koncentrišu se u ,,glacijalnim refugijumima,, pretežno u jugozapadnoj Evropi (France/Cantabria), zapadnoj mediteranskoj zoni i Ukrajini (planine centralne Rusije) (Periglacial zone), dok su ostali minorni refugijumi egzistirali između ovih (Dolukhanov 2000).

S obzirom da proces molekularne divergencije neizbježan, u glacijalnim refugijumima nastaju novi haplotipovi kao posljedice novih mutacija. Ovi haplotipovi, danas se označavaju glavnim signalima u modernom evropskom mtDNK bazenu re-ekspanzija iz glacijalnih utočišta. Novije studije sugerišu o ,,glavnim,, signalima postgalcijalne re-kolonizacije Evrope (prije oko 15.000 godina) i to, iz Franco-Cantabria refugijuma, kao što su H1, H3, H5, V i U5b1b (Pala et al. 2012), iz Ialijanskog poluostrva, haplogrupa U5b3 (Pala, et.al. 2009) i iz istočno evropskih planina U4 i U5a (Malyrchuk et al.2008; 2010). Ove mtDNK varijante, koje su se pojavile poslije ledenog doba sugerišu na moguće pravce postglacijalnih disperzija humanih populacija iz glacijalnih refugijuma prema sjevernoj, centralnoj i zapadnoj Evropi. Npr. rijetka haplohrupa u Evropi U5b3 (koalescentno vrijeme oko 10.000 godina) smatra  se potencijalnim signalom re-kolonizcaije Evrope iz refugijuma u Italijanskom poluostrvu, čija se ekspanzija vezuje za Mediteransku obalu. Nekoliko mtDNK ,,lineage,, dominantnih u istočnoj Evropi, npr. subhaplogrupe U4 sugerišu na rezultate ekspanzija iz istočnih refugijuma, vjerovatno u Ukrajini. Haplogrupa U5 (podgrupe U5a i U5b) najviše su koncentrisane u populacijama na sjeveru (populacija Sammi, Finci i Estonci), a u nešto manjem stepenu u ostatku Evrope, te njihova distribucija i evolutivno vrijeme dobar su pokazatelj pravca početnih populacionih ekspanzija nakon LGM.

Sa pojavom deglacijacije evropskog kontinenta kroz ,,Latte Uper Paleolithic,, mtDNK haplogrupe širile su se različitim reginima Evrope. Osnovni doprinos tim kasnijim ekspanzijama u gornjem paleolitiku (prije oko 14.000 godina) dali su najveći subklasteri, kao što su haplogrupe H, K, T*, T2, W i X  njihove subhaplogrupe. Ove haplogrupe su prevalente u zapadnom Mediteranu i Baski populacijama, sugerišući pravac migracija i repopulizacije jugozapad-sjever. Da je postglacijalna ekspanzija imala značajan uticaj u rekolonizaciji evropskog kontinenta svjedoče i rezultati novije studije Oliveri et al. (2013), koji ukazuju na tragove difuzije nekoliko subhaplogrupa I i W, prizašle iz perioda evropskog neolita, a koje su ograničene u Evropi.

Deglacijacija evropskog kontinenta započela je sa zagrijavnjem prije oko 15.000 godina, a stabilizovala se krajem 11.000 godina. U posljednjih oko 11.000 godina (Holocen) relativno stabilne klimatske prilike omogućile su mobilnost populacija i razmjenu genetskog materijala kada je došlo je do postepenog repopuliziranja Evrope iz svih glacijalnih refugijuma. U kontekstu rasprava o značaju pojedinih evropskih glacijalnih refugijuma za vrijeme LGM, molekularne disekcije i analize geografske distribucije zajedničkih evropskih haplogrupa H i U5 i autohtone evropske haplogrupe V, ukazuju da je postglacijalna ekspanzija paleolitskih populacija iz francuskog Cantabrian refugijumu (jugozapadna Evropa) mogla imati najznačajniji uticaj u repopulalizaciji evropskog kontinenta, posebno centralne i sjeverne Evrope, početkom Holocena.

===Neolitske ekspanzije===
Kao što klasični [[populacijska genetika|genetičari]] pripisuju uticaj neolitskih farmera u genskom toku iz Bliskog Istoka, također i studije mtDNK ukazuju na sudjelovanje neolitskih linija sa B. Istoka u mtDNK genskom toku Evropljana, ali u dosta manjem obimu. Molekularni podaci sugerišu da je kulturni i demografski uticaj sa Bliskog Istoka u neolitu bio veoma smanjen posebno na Iberijskom poluostrvu. Najznačajnji predstavnici neolitskih klastera, bile su mitohondrijalne haplogrupe J, T1, U3 , i nekoliko subhaplogrupa H i W. Najznačajnija genetička determinanta unesena prvim neolitskim farmerima u Evropu je N1a. Male zanemarljive imigracije u doba neolita (prije oko 9.000 i kasnije) čini se da su dovele mlađe sub-haplogrupe na evropsko tlo, kao što su J1b1, J2a i T1a, a i neke koje su veoma rijetke, kao što su R1, R2 i N1a. Podaci studije Pala et al. (2012) sugerišu da dvije zapadno-euroazijske haplogrupe J i T označene u predhodnim studijama kao markeri neolitskih ekspanzija iz B. Istoka, sa poboljšanjom rezolucijom ukuzuju da su se pojavile dosta ranije u Evropi, krajem Last Glacial Maximum.

===Hipoteza o paleolitskom porijeklu Evropljana=== 
[[Gen]]ski diverzitet u Evropi je interpretiran kao reflekcija različitih skala [[migracija]], koje su se javljale kroz paleolitski (prije oko 45.000 godina), mesolitski (prije oko 17.000) i neolitski (prije oko 10.000) period. Genetički modeli prezentovani od mnogih populacionih genetičara i antropologa naglašavaju autohtono paleolitsko porijeklo savremenih evropljana. Ovaj koncept je zasnovan na pretpostavci da su današnji evropljani primarni potomci lovac-sakupljačkih grupa, koje su živjele u nekim regionima Evrope do prije oko 10.000 godina, tj. do perioda kada započinje naseljavanje neolitskim poljoprivrednim zajednicama. Prema ovom konceptu samo mali broj genskih lineage rezultat je neolitskih imigranata.

U inetrpretaciji rezultata istraživanja mtDNA linija (za evropske mtDNA linije i Y hromosom), na osnovu prostorne frekvencije sugerušu da evropski genski tok ima oko 80% paleolitskog i 20% neolitskog porijekla. Ove vrijednosti su dosta bliske proporciji opisanih varijacija na osnovu studije prvih klasičnih [[genetički marker|genetičkih markera]].

Popularni model ,,demic difuzija,, (engl. demic-diffusion model) (Ammerman and Cavalli-Sforza 1964) sugeriše na jak uticaj neolitskih farmera B. Istoka na evropski genski bazen, te da velika proporcija današnjeg evropskog genskog bazena trebala bi biti izvedena iz neolitskih migranata. Ovaj model ukazuje na vrlo mali stepen miješanja migrantnih populacija iz B. Istoka sa mezolitskim evropskim naseljenicima i sporiju ekspanziju populacija iz izvornih neolitskih evropskih populacija. Suprotno ovom modelu,  cultural-diffusion model sugerira transfer poljoprivredne tehnologije bez značajnih populacionih pomjeranja.

U odnosu na podatke klasičnih genskih lokusa, kao i drugih nuklearnih DNK markera, uključujući i varijacije Y hromosoma, početne studije o mtDNK varijacijama nisu podržavale demic-difuzija model. Nekoliko najznačajnijih studija koje su se bazirale na procjenu porijekla evropskih [[mtDNK]] varijacija sugerirale su da većina evropskih mtDNK sekvecni ima porijeklo iz gornjeg paleolita, da su unesene u Evropu kroz nekoliko valova u gornjem paleolitu, da je bio prisutan ''bottleneck efekat'' ili  ''efekat osnivača'' u acocijaciji sa ''LGM'' prije oko 20.000 koji je doveo do postglacijalne divergencije velikog broja odijeljenih mitohondrijskih linija i da je neolitska komponenta zastupljena manje od jedne četvrtine u mtDNK toku evropskih populacija. Većina postojećih evropskih mtDNK varijacija ima porijeklo posljednje glacijalne ekspanzije (prije oko 14.000 godina) koja se desila unutar Evrope, sa oko 10% udjela mtDNK varijacija iz perioda ranog gornjeg paleolita. Kao što je već predhodno napomenuto, paleolitske migracije iz jugozapadne Evrope prema ostatku Evrope imale su najveći udio u mitohondrijalnom genskom toku evropskih populacija. Nivo diverziteta i geografska distribucija autohtonih mtDNK evropskih linija otkrivaju da se paleolitska populaciona ekspanzija iz jugozapada prema centralnoj i sjevernoj Evropi prije oko 10-15.000 godina vjerovatno imala glavni uticaj na rekolonizaciju kontinenta.

Nakon popularne teorije modela ''demografska  difuzija'' raspravljalo se o relativnom doprinosu neolitskog genskog bazena u ukupnom evropskom mtDNK genofondu. Jedna od studija koja je nastojala odgovoriti na krucijalno pitanje, da li su evropljani potomci prvih evropskih farmera iz neolitskog perioda od prije 7.500 godina ili paleolitski lovci-sakupljači koji su bili prisutni u Evropi prije 40-50.000 godina, bila je analiza drevnih mtDNK iz 24 neolitska fosilna ostataka lokacija u Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj (Haak 2005). Procjenjena starost pronađenih uzoraka je od 7500 do 7000 godina, što odgovara Linear Pottery Culture (Linearbandkeramik ili &quot;LBK&quot;) (keramička kultura) koja se vezujue za početak ranih poljoprivrednih kultura u centralnoj Evropi. Od 24 uzorka koliko je analizirano u pomenutoj studiji jedna trećina je pripadala haplogrupama čije se rasprostranjenje vezuje za Evropu, B. Istok i centralnu Aziju (H, V, T, K, J i U3). Zbog nedostatka temporalne ili gografske distribucije ove haplogrupe nisu bile dovoljno informativne za procjenu paleolitskog ili neolitskog pitanja porijekla. Stoga je fokus istraživača ove studije bio šest uzorka pripadajuće haplogrupe N1a, linije haplogrupe N,  koja je danas rijetko zastupljena među evrpljanima. N1a je pronađena u visokoj frekvenciji (8%-42%) i to pretežno u lokacijama u Mađarskoj i Njemačkoj, dosta većoj nego među današnjim Evropljanima.

Na osnovu dobijenih podataka, autori su zaključili da je rana neolitska agrikultura imala ograničen doprinos u genskom toku materalnih linija modernih evropljana. Prema ovim podacima, moderni evropljani se ne bi mogli smatrati potomcima prvih evropskih faremara, nego direktni potomci autohtonih paleolitskih lovac-sakupljača. Rezultati ove studije ukazuju na to da je haplogrupa N1a bila prisutna u Europi prije 7000 godina i to u ranoj LBK kulturi na ograničenom području u sredini Podunavlja, međutim doživjela je nestanak za gotovo dvije hiljade godina nakon pojave poljoprivrede. Mogući faktori koji su mogli uticati na nestanak linije N1a iz modernih evropskih loza su genetički drift i postneolitske ekspanzije. Noviji podaci  sugerišu na naknadna populaciona kretanja iz B. Istoka prije oko 5000 godina, koja su mogla imati uticaj na paleolitske popualcije i da je kasnoneolitička kultura mogla imati ključnu ulogu  u oblikovanju moderne srednjoeuropske genetske raznolikosti.
Paleolitsko porijeklo evropljana se relativno dugo zadržalo i tokom kasnijeg mitohondrijalnog genskog toka, bez obzira na velika demografska pomjeranja farmera iz B. Istoka kroz neolitsku eru. Još uvijek nije precizno jasno u kojoj mjeri su prve migracije u Evropi oblikovale mtDNK bazen modernih evropljana, iako su kasnije imigracije iz B. Istoka mogle bitno uticati na genetičku strukturu evropskih populacija. Nekoliko skala migracija porijeklom sa Bliskog istoka od perioda ranog gornjeg paleolita pa do neolita, te i u novije vrijeme vjerojatno su doveli u Europu veliki broj nezavisnih osnivačkih loza, inkorporirani unutar osnovnih haplogrupa  pre-HV, JT, U, N1, N2, i X.  Novije studije ukazuju na neočekivani i značajan genski diskunuitet koji postoji između savremenih evropljana i njihovih paleolitskih predhodnika. Prema tome, savremene evropljane ne bih trebalo posmatrati u potpunosti odvojene od ranih neolitskih popljoprivrednika ili autohtonih paleolitskih stanovnika Evrope. Mitohondrijalni genski bazen je vrlo sličan širom evropskog kontineta i ne pokazuje značajno odstupanje čak i područjima gdje žive izolavne populacije kao što su Baski. Genetička struktura Evropljana iz perspektive mtDNK rezultirala je iz različitih prahistorijskih populacija i njihovih kultura koje su živjele na ovim prostorima u različitim vremenskim razdobljima.

Trebalo bi napomenuti jednu značajnu opservaciju. Model evropskog genetičkog porijekla koristi genetičku rekonstrukciju većinom zasnovanu na podacima savremenim populacijama i često ne promoviše studije drevnih DNA. Najpouzdanije analize uključuju korištenje ne samo uzoraka mtDNK savremenih populacija nego i drevnih mtDNK u rekonstrukciji genetičke historije stanovništva.
==mtDNK neandertalaca==
Većina hominidnih [[fosil]]a su još uvijek izvan dometa istraživačkih mogućnosti [[molekula|molekulske]] [[evolucija|evolucije]], upravo zbog degradacije uzoraka i nedovoljne količine DNK. Od momenta kada su pronađeni prvi fosilni ostaci neanertalaca, genetičke relacije između neandertalaca i modernih ljudi su predmet mnogih debata. Neandertalci su u periodu 150.000-30.000 godina naseljavali gotovu cijelu Evropu, dio Azije i područja Srednjeg Istoka. Prema literaturnim podacima, moderni ljudi i neandertalci su zajedno egzistirali u Evropi prije 30-40.000 godina. Prema ovom saznanju, puno je kontraverzi oko nestanka nenadertlaca i mogućeg miješanja sa modernim ljudima. Studije koje su sprovedene na mtDNK izolovanoj iz drevnih fosilnih ostataka neandertalaca, omogućile su direktan uvid u mitohondrijalnu raznolikost i identifikaciju haplotipova koji su se uspjeli sačuvati do danas. Deset godina poslije prvog publikovanog rada Cann et al.  (1987) koji podržava model ''out—Africa'' objavljena je studija pod nazivom “Neanderthal DNA sequences and the origin of modern humans” (, u kojoj su date prve procjene o genetskoj udaljenosti između nendertalaca i modernih ljudi. Studije izvedene na mtDNK fosilnih kostiju otkrivenih u [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1856]]. i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], sugerirale su da je mtDNK sekvenca neandertalaca izvan ranga diverziteta humane DNK, što ukazuje da neandertalci nisu bitno uticali na današnji humani mitohondrijalni genski bazen. Također, studija Ovchinnikov et al. (2000) analizira diverzitet fosilnog ostatka iz sjevernog Kavkaza starog oko 29.000 godina i otkriva da sekvence 3,48% odstupa od sekvence fosilnog ostatka pronađenog u Njemačkoj. Također, i ova studija podržava koncept da je neandertalska mtDNK evoluirala odvojeno od modernog čovjeka, i da se evolucijsko odvajanje nendertalaca od modernih ljudi desilo prije oko najmanje 500.000 godina.&lt;ref&gt;Ahmić A., Silajdžić  E. (2014): Mitohondrijalna DNK i Y hromosom u filogenetičkim studijama humanih populacija. OFF-SET, Tuzla, isbn 978-9958-31-184-0.&lt;/ref&gt;

Konstatacija o genetskoj udaljenosti između neandertalaca i modernih ljudi ne pruža dokaz za multiregionalnu hipotezu humane evolucije, ukazujući na to da su anatomski moderni ljudi i neandertalci bili različiti. Međutim, ne treba izbjeći ni pretpostavku eventualnog miješanja ranih modernih ljudi i neandertalaca, ali zbog značajne uloge [[genetički drift|genetičkog drfita]] ili  ''genetičkog uskog grla'' ovi haplotipovi vjerovatno nisu uspjeli preživjeti do danas. Ono što relativno značajno otežava detaljniju analizu je kontaminacija fosilnih ostataka i nedovoljna količina uzorkovanog materijla ranih modernih ljudi, što bitno utiče na donošenje nekih preciznijih sudova o ulozi mitohondrijalne sekvence neanderlataca u ukupnom genofondu modernog čovjeka. Dalji izvještaji poređenja mtDNK neandertalaca i modernih ljudi vjerovatno će dovesti do preciznijeg zaključka.

==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Haplogrupa]]
*[[Mitohondrijska DNK]]
*[[Mitohondrijska Eva]]

==Vanjski linkovi==
*'''Mitohondrijsko filogenetičko stablo'''
**Ian Logan's [https://web.archive.org/web/20111209150338/http://www.ianlogan.co.uk/mtDNA.htm Mitochondrial DNA Site]
**Mannis van Oven's [http://www.phylotree.org/ PhyloTree.org]
**[http://phylod3.herokuapp.com PhyloD3 - D3.js-based phylogenetic tree based on PhyloTree] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201029124948/http://phylod3.herokuapp.com/ |date=29. 10. 2020 }}
*[http://www.stats.gla.ac.uk/~vincent/images/skeleton07-08-02.jpg Mitochondrial haplogroup skeleton]
**Vincent Macaulay's [http://www.stats.gla.ac.uk/~vincent/founder2000/motif.html Mitochondrial haplogroup motifs]
**Cambridge DNA's [https://web.archive.org/web/20110501065902/https://www.cambridgedna.com/genealogy-dna-ancient-migrations-slideshow.php An mtDNA view of the peopling of the world by Homo sapiens]
**John S. Walden's [http://freepages.genealogy.rootsweb.com/~jswdna/nmute.gif Map of macro-haplogroup N]
**[http://www.isogg.org/wiki/MtDNA_haplogroup_projects List of mtDNA haplogroup projects]
*[http://www.mitotool.org MitoTool: a web server for the analysis and retrieval of human mitochondrial DNA sequence variations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160619111340/http://www.mitotool.org/ |date=19. 6. 2016 }}
*[http://haplogrep.uibk.ac.at HaploGrep: mtDNA haplogroup determination based on PhyloTree.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160612075145/http://haplogrep.uibk.ac.at/ |date=12. 6. 2016 }}
*[https://haplofind.unibo.it/ HaploFind - fast automatic haplogroup assignment pipeline for human mitochondrial DNA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160611123801/https://haplofind.unibo.it/ |date=11. 6. 2016 }}

[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Molekularna biologija]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Mitohondrijska DNK]]
[[Kategorija:Nukleinske kiseline]]
[[Kategorija:DNK]]</text>
      <sha1>25m12f05j75gi65a7x0x6cqsyh6mihc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hemolitska bolest novorođenčeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>378490</id>
    <revision>
      <id>3830614</id>
      <parentid>3779723</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:26:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5551" sha1="s1vbps3axzymo46r13r9j64qqcdzmzm" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime = Hemolitska bolest novorođenčeta
|slika=1910 Erythroblastosis Fetalis.jpg
| latinski = 
| DiseasesDB =5545 
|  ICD10 = {{ICD10|P|55||p|50}} 
|  ICD9 = {{ICD9|773}} 
|  ICDO           = 
| OMIM           = 
|  MedlinePlus    = 001298 
|  eMedicineSubj  = ped 
|eMedicineTopic = 959 
| MeshID         = D004899  
}}
[[Datoteka:Rh-majka i dijete.jpg|mini|Ilustracija razvoja hemolitske bolesti novorođenčeta (''erythroblastosis foetalis'')]]
'''Hemolitska bolest novorođenčeta''' ili '''fetusna eritroblastoza''' (''Erythroblastosis foetalis'', ''Eritroblastosis fetalis'') jest [[bolest]] ploda ili novorođenčeta koja nastaje zbog [[aglutinacija (biologija)|aglutinacije]] i [[fagocitoza|fagocitoze]] [[eritrociti|crvenih krvnih zrnaca]]. Najčešće se javlja zbog nepodudarnosti majka – plod po [[Rh sistem krvnih grupa|Rh antigenima]], tj u kombinaciji: majka ''Rh''&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; - dijete ''Rh''&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;. To je moguće samu u slučajevima kada je otac ''rezus'' pozitivan. Ako je [[heterozigot]], vjerovatnoća ugroženosti ploda je 50%, a ako je homozigot, svi začeti potomci (100%) su potencijalno ugroženi ovom bolešću.&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.&lt;/ref&gt;

==Imunizacija==
Kada iz krvotoka ploda, u krvotok majke dospiju eritrociti koji nose rezus antigen, njen [[organizam]] producira antitijela protiv supstance koja je strana njenom imunom sistemu. Kada se stvoreni [[imunoglobulin]]i, preko [[posteljica|posteljice]] uđu u krvotok fetusa dolazi do reakcije antigen – antitijelo, tj do aglutinacije plodovih eritrocita. To se počne dešavati već oko trećeg mjeseca trudnoće, ali i dalje napreduje, sve do perinatalne faze razvoja.  Ipak,najveća količina fetusne krvi u organizam majke dospijeva prilikom porođaja, pa se prilikom prvog odvija njena izoimunizacija.
Hemolitsku bolest izazivaju i antigeni više drugih sistema [[krvna grupa|krvnih grupa]], ali najčešća i najsnažnija reakcija proizvodnje antitijela u majčinom organizmu je nakon unošenja ''Rh''D-antigena.
Zato se u savremenoj  [[medicina|medicinskoj]] praksi buduće majke imuniziraju još prije prve trudnoće, unošenjem eritrocita sa ''Rh'' antigenom, koji se potencijalno može naći i u krvi očekivanih potomaka.
== Imuni odnos majka - fetus ==
Stvorena ''Rh''-antitijela u majčinom organizmu se, preko posteljićne membrane, prolaze u krvotok djeteta, gdje  izazivaju [[aglutinacija|aglutinaciju]]  [[eritrociti|eritrocita]].  Hemoliza se obično javlja u četvrtom ili petom mjesecu trudnoće, a oslobođeni [[hemoglobin]], razgrađena [[eritrociti|crvena krvna zrnca]]  otpuštaju u [[krvotok]]. [[Monociti|Makrofagi]] tada hemoglobin pretvaraju u bilirubin, što  izaziva  prepoznatljivo [[koža|kožno]] žutilo – žuticu, koju ne treba brkati sa infekcijskim oblikom ovog fenomena. Pretpostavlja se da stvorena majčinska antitijela, osim krvnog,  napadaju i neka druga [[tkivo|tkiva]] i ćelije u organizmu djeteta.
== Klinička slika==
Novorođenče koje je pogođeno eritroblastozom obično je već anemično, a majčinska antitijela protiv ''Rh'' antigena, u njegovom organizmu, cirkuliraju i naredn mjesec do dva, ne prekidajući razgradnju eritrocita.
Provocirano, ovim poremećajem, dječije  [[tkivo]] za  [[hematopoeza|hematopoezu]] stimulira pojačanu proizvodnju [[eritrociti|eritrocita]], pa mnogi nedozreli eritrociti ulaze u cirkulaciju krvi. Zavisno od koncentracije antitijela, bolest ''Erythroblastosis foetalis'' uznapreduje i stanje koje se dijagnosticira kao ''Hydrops foetalis'' ima fatalan ishod.
 
Teška  unutarmaternična [[аnemiја]] ''[[Erythroblastosis foetalis]]''  najčešće ima smrtne posljedice, a preživjela djeca mogu imati ozbiljna psihomotorna oštećenja, ukuljučujući i  sivu masu [[mozak|moždanog]] [[tkivo|tkiva]] (zbog povećane koncentracije [[bilirubin]]a).

== Učestalost ==
Prilikom prve trudnoće sa nekompatibilnim plodom po ''Rh'' [[krvna grupa|krvnoj grupi]] obično se ne producira tolika količina majčinskih antitijela koja bi mogla ugroziti plodonošenje. To se dešava samo u slučajevima transplacentnog krvarenja, pa se rizik od fetusne eritroblastoze povećava sa svakom narednom nekompatibilnom  trudnoćom. Procjenjuje se da rizik pri takvoj drugoj trudnoći iznosi oko 3% , a u trećoj poraste čak na 10%  djece koja ispoljavaju neki od znakova eritroblastoze.

==Liječenje==
Rutinska terapija perinatalne eritroblastoze  podrazumijeva hitnu zamjenu krvi novorođenčeta ''Rh''-negativnom krvlju, u količini od oko 400 ml , tokom 1,5 ili više sati, uz istovremeno odstranjivanje njegove ''Rh''- pozitivne krvi.  Po potrebi, taj postupak se višekratno ponavlja, tokom nekoliko prvih sedmica bebinog života- Tako se bilirubin održava na niskoj razini i spriječava kernikterus.
Do potpune zamjene , Rh-negativni eritrociti se  postepeno potiskuju sopstvenim – ''Rh''-pozitivnim krvnim ćelijama djeteta,  a anti-''Rh''  majčinski aglutinini bivaju razoreni.

==Također pogledajte==
*[[Krvna grupa]]
*[[Rh sistem krvnih grupa]]
*[[Antigen]]
*[[Antitijelo]]

==Reference==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=rbcantigen.chapter.ch4 Blood Groups and Red Cell Antigens: Hemolytic disease of the newborn]

[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Krv]]
[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Transfuzijska medicina]]</text>
      <sha1>s1vbps3axzymo46r13r9j64qqcdzmzm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Relativna geohronologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380756</id>
    <revision>
      <id>3830623</id>
      <parentid>3487745</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:02:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10103" sha1="521083p5xeri2xsuuwvq02coi2bskxj" xml:space="preserve">'''Metodi relativna geohronologije''', prema stepenu posrednosti u načinu datiranja, mogu se svrstati u četiri osnovne skupine; u odgovarajućim postupcirna posmatraju se:
*starosne relacije izrneđu proučavanih nalaza i izvornog sloja (tj. [[fosil]]nih i [[arheologija|arheoloških]] ostataka sa kojima se određeni nalazi dovode u hronološku vezu;
*pripadnost nalazonosnog sloja određenirn fazama lokalne ili regijske stratigrafije, i
**položaj te faze u širim (svjetskim) razmjerama, te
*mogući odnosi pojedinih pravaca i etapa [[biologija|biološke]] ([[organ]]ske) i [[kultura|kulturne]] [[evolucija|evolucije]].&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Campbell B. G. (1992): Humankind Emerging. HarperCollins Publishers, New York, {{ISBN|0-673-52170-2}}.&lt;/ref&gt;

Relativna geohronologija najčešće primjenjuje [[hemija|hemijske]], biološke i druge raspoložive [[metod]]e, kao što su
*[[biologija|biološki]],i
*ostali:
**[[litologija|litološki]],
**[[stratigrafija|stratigrafski]],
**[[geologija|geomorfološki]],
**[[pedologija|pedološki]] i neki drugi.

==Hemijski metodi==
'''Hemijski metodi''' pomau da se što pouzdanije omeđe starosne relacije među kompariranim [[paleoantropologija|paleoantropološkim]] i [[geologija|geološkim]] uzorcima ili slojevima [[Zemlja|Zemljine]] kore, a na osnovu brzine odvijanja određenih henijskih reakcija i procesa.
Jedno od gotovo redovnih zapažanja u komparativnim [[paleontologija|paleontološkim]] istraživanjima jeste značajna nejednakost mase (&quot;težine&quot;) istovrsnog [[osteologija|osteološkog]] materijala. Odavno je poznato da na tu različitost (pored esencijske varijacije) u značajnoj mjeri utiču starost [[kost]]iju i uslovi [[fosil]]izacije. Hemijski metodi datiranja pokušavaju da, posrnatranjem stepena supstitucije redovnih koštanih sastojaka, proniknu u apsolutnu i relativnu hronologiju ovakvih nalaza. U tu svrhu (između ostalog) proučavani su ostaci koštanih [[masti]] i [[limun]]ske [[kiselina|kiseline]]. Međutim, najzapaženiji rezultati, u tom pogledu, postignuti su analizom stepena [[fluor]]izacije [[kost]]iju.
===Metod fluora===
'''Metod fluora''' se ubraja u [[metod]]e relativne hronologije, odnosno datiranja nalaza iz [[geologija|geološke]] prošlosti. Zasniiva se na pojavi da slobodni [[ion]]i ovog elementa (iz podzemnih voda) spontano ispoljavaju jak afinitet prema [[hidroksiapatit]]u (iz [[kost]]iju) pa, reagujuéi s njim, stvaraju postojani fluorapatit:

3Ca&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; x Ca(OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; +2F → 3Ca&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; x CaF&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 3(OH&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;,&lt;br&gt;
pri čemu maksimum fiksiranog fluora u kostima iznosi 3,8%. Pokušaji primjene ovog metoda u apsolutnom datiranju osteoloških ostataka odbačeni su ubjedljivim dokazima da na količinu formiranog fluorapatita značajno utiču i uslovi [[fosil]]izacije. Zato se u suvremenoj [[antropologija|(paleo)antropologiji]] &quot;metod fluora&quot; primjenjuje isključivo u relativno-hronološkim istraživanjima (različito [[fluor]]iziranih) [[kost]]iju sa istog lokaliteta, uz ogradu da se ne preporučiuje za odgovarajuća istraživanja na terenima koji su ekstremno bogati fluorom, niti u specifičnim uvjetima osteomineralizacije u tropskim područjima.
==Biološki metodi==
'''Biološki metodi''' ili [[paleontologija|paleontološki]] metodi relativnog datiranja počivaju na poznavanju starosnih relacija među pojedinim sinhroničniin i alohronim oblicima [[život]]a koji su egzistirali u razliitim razdobljima [[geologija|geološke]] prošlosti. Relativna starost slojeva [[Zemlja|Zernljine]] kore u praksi sc najčešće procjenjuje prema verificiranim (i standardiziranim) materijalnim dokazima karakterističnih faza u [[filogeneza|filogenetsko]]-[[evolucija|evolucijskoj]] sukcesiji [[život]]nih formi. Ovaj [[metod]] obuhvata niz općih i specijalnih [[botanika|paleobotaničkih]], [[paleozoologija|paleozooloških]] i [[paleoantropologija|paleoantropoloških]] istraživačkih varijanti. Na osnovu pouzdano identificiranih ostataka živog svijeta, moguée je pretpostaviti prib1ižne starosne relacije određenih slojeva na posmatranom profilu. U tom pogledu posebno su zanimljivi i zrlačajni tzv.
*'''rukovodeći''' (karakteristični) ili '''provodni''' [[fosil]]i - ostaci [[organizam]]a relativno bliske vremenske, a široke prostorne distribucije, tj. širokorasprostranjene forme koje su se &quot;naglo&quot; pojavile i isto tako nestale sa lica Zemlje.

Suvremena dostignuća paleontološke nauke uvrštavaju ovaj metod među najpouzdanije i najčešće primenjivane analitičke instrumente u proučavanju stratigrafije i u procjeni relativne hronologije, kako posmatranih nalaza, tako i [[klima|paleoklimatskih]], odnosno [[paleoekologija|paleoekoloških]] prilika. Na osnovu poznavanja [[ekologija|ekoloških]] valenci i idioekologije [[organizam]]a - indikatora, moguée je (ponekad fascinirajuée precizno) rekonstruisati klimatske uslove iz odreðenih faza [[geologija|geološke]] prošlosti.

Ostali metodi relativne geohronologije materijalnih tragova [[život]]a na Zemlji najčešće se koriste odgovarajućim dostignućima osnovnih i primijenjenih [[priroda|prirodnih]] [[nauka]]. Većina njih u suštini pripada širokoj skupini [[fizika|fizičko]]-[[geografija|geografskih]] i [[paleontologija|paleogeografskih]] metoda, kao što su 
*litološki, 
*stratigrafski, 
*geomorfološki, 
*pedološki, i drugi.
===Litološki metodi===
'''Litološki metodi''' se oslanjaju na opća znanja o [[morfologija|morfološko]]-strukturnoj genezi litosa i specifiènostima njegove [[metamorfoza|etamorfoze]]. Tako su starije stijene obično (ali ne uvijek) tamnije, tvrđe i kompaktnìje, a ponekad i znatno metamorfirane, dok su mlaee stijene svjetlije, mekše, slabije vezane strukture i daleko manje izmijenjene u odnosu na inicijalne faze. Bilo je pokušaja da se mjerenjem debljine oksidiranog površinskog sloja (patine kremena, na primjer) odredi apsolutna starost ostataka materijalne [[kultura|kulture]]: 
*'''t''' = 8.000 x '''d''', gdje je '''t''' = vrijeme, u godinarna; '''d''' = debljina patiniranog sloja, u mm; 8.000 = empirijska konstanta.
Suvremena [[arheologija|arheološka]] i [[prahistorija|prahistorijska]] istraživanja, međutim, ovaj [[metod]] primarno primjenjuju u relativnom datiranju.

Iz1oženi kriterijumi diferencijacije &quot;starijih&quot; i &quot;mlađih&quot; stijena dovoljno jasno ilustruju stepen (ne)pouzdanosti litoloških metoda u relativnom datiranju proučavane serije slojeva, pa se one u savremenirn naučnoistraivačkim zahvatima izbjegavaju i primjenjuju samo nedostatku pouzdanijih metoda ili kao komplementacija ostalih. Zbog mogućih velikih razlika u sredinskim uvjetima [[metamorfoza|metamorfoze]] stijena, litološki se preteno upotrebljavaju u komparacijama prostorno bliskih lokaliteta.

===Stratigrafski metodi===
'''Stratigrafski metodi''', odnosno '''metodi superpozicije''', temelje se na pretpostavci da vertikalna (dubinska) distribucija slojeva i nalaza u proučavanoj seriji neposredno odražava njihove starosne relacije. Drugim riječima, logiáno je očekivati da se (u neporemećenoj primarnoj stratigrafiji) najstariji sloj rìalazi na dnu, a najrnlađi na vrhu posrmatranog profila.

Kao specijalna varijanta ovog metoda prirnjenjuje se datiranje na osnovu nekih pokazatelja glacijalne aktivnosti, glacijalnih sedimenata i ledničkih &quot;varva&quot;. Redoslijed ovih drugih vjerno opisuje sukcesiju jednogodišnjih taloga finijeg materijala (glina i mulj) sa izdiferenciranim (tankim) zimskim i (debljim) ljetnim slojem, koji ispisuju svojevrsne godove. U neporemećenim odnosirna varvnih linija može se odrediti i apsolutna hronologija sedimenata (u [[Skandinavija|Skandinaviji]] je to učinjeno za period od proteklih 18 hiljada godina). Medutim, zbog niske frekveìcije [[organ]]skih ostataka u ovakvim sedimentima i nesigurne hronološke identifikacije u zonama najbogatijih nalazišta, ova varijanta, kao i stratigrafija uopće, najčešće se ograničava na relativno datiranje, u komparativnim [[historija|historijsko]]-[[geologija|geološkim]] istraživanjima na usko ogianičenirn područjirna.
===Geomorfološki metodi===
'''Geomorfološki metodi''' se također ponekad primjenjuju u procjeni relativne starosti određenih sedimentnih formacija i nalaza, posmatrajući fiziografske, odnosno morfometrijske, morfografske, [[morfogeneza|morfogenetske]], morfoskulpturne, morfostrukturne i dr. osobenosti proučavanog terena: riječne, jezerske i morske terase i nanosi, [[hidrografija|hidrografske]] osobenosti i porijeklo posmatianog materijala, opća geomorfološka geneza itd. U [[paleoantropologija|paleoantropološkim]] istraživanjima iz ove oblasti, hronologija događaja i nalaza najčešće se dovodila u vezu sa promjenania u nivou obalske linije (mora), pomjeranjcm riječnih korita, procesom erozije i denudacije, povlačenjem [[abrazija|abrazijskih]] linija, [[migracija]]ma [[dina]], brzinom ta1oženja [[travertin]]a (u [[pećina]]ma) itd.

Pomenuti pokušaji su se odnosili i na apsolutnu i relativnu geohronologiju, ali, imajući u vidu nizak stepen pouzdanosti geomorfoloških metoda, rezultati ovakvih istraživanja suvrernena [[nauka]] primarno uvažava kao pokazatelje grubih starosnih relacija u proučavanim grupama nalaza.
===Pedološki metodi===
'''Pedološki rnetodi''' mogu, procjenom brzine i stepena geneze, odnosno degradacije [[tlo|tla]], pružiti korisne informacije o starosti određenih (prije svega [[arheologija|arheoloških]]) nalaza i o [[klima]]tskim uvjetima toka ovih procesa. Najčešće se primjenjuje u kompleksu pouzdanijih nietoda datiranja; ponekad su korisni i u procjeni apsolutne starosti, kada se mjeri stratigrafska distribucija i [[migracija]] određenih [[mineral]]nih [[soli]], [[fosfat]]a, naprimjer.

==Reference==
{{reference}}
==Također pohledajte==
*[[Apsolutna geohronologija]]
*[[Metod fluora]]
*[[Paleontologija]]

[[Kategorija:Geohronologija]]
[[Kategorija:Metode datiranja]]</text>
      <sha1>521083p5xeri2xsuuwvq02coi2bskxj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geohronološki metod</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380761</id>
    <revision>
      <id>3830641</id>
      <parentid>3487744</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:08:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31721" sha1="d2urnsil8i9yi5j469lgrt59zyxi9oe" xml:space="preserve">[[Datoteka:Geologic Clock with events and periods.svg|thumb|300px|Geološko vrijeme u dijagramu zvanom [[geološki sat]] [[eon]]a u [[Zemlja|Zemljinoj]] [[historija|historiji]].]]
'''Geohronološki metodi''' ili '''metodi geohronologije''', prema standardnoj geohronološkoj klasifikaciji, temelje se na dva osnovna pristupa određivanja starosti događaja tokom [[Zemlja (planeta)|Zemljine]] prošlosti:
*[[apsolutna geohronologija]] i
*[[relativna geohronologija]].
Apsolutna hronologija se odnosi na manje ili više preciziranu apsolutnu starost (u godinama, stoljećima, milenijima, milionima i milijardama godina), a relativna na - starosne relacije među pojedinim slojevima, uzorcima i nalazima.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1986&quot;&gt;Hadžiselimović R. (1986): ''Uvod u teoriju antropogeneze'', Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Campbell N. (2005). ''Biology''. Benjamin/ Cummings, San Francisco {{ISBN|0-07-366175-9}}.&lt;/ref&gt;

Imajući u vidu univerzalni značaj geohronologije u sistemu prirodnih [[nauka]] i činjenicu da ona uvijek predstavlja izuzetno atraktivnu i dinamičnu naučnu oblast, bilo je neophodno da se naredni prikaz ograniči samo na izbor šire prihvaćenih savremenih metoda određivanja starosti, njihovu suštinu i (moguće) posebne prilagodbe određenim istraživanjima. Podjela ovih metoda na apsolutnohronološke i relativnohronološke je relativna. Mnogi od njih se mogu argumentirano svrstavati u obje ove kategorije, zavisno od polaznih ciljeva i ostvarenih rezultata, a posebno od relativne pouzdanosti i konkretnih međuodnosa u određenom kompleksu primijenjenih [[metod]]a. Savremene geohronološke metode počivaju na sveukupnim rezultatima primjene mogućih postupaka i procedura apsolutnog i relativnog određivanja starosti.

Na potrebu veoma pažljivog izbora raspoloživih metoda u određivanju starosti slojeva zemljine kore ili [[fosil]]nih nalaza bioloških tragova, upozoravaju mnoge greške, ali i podvale u pretkodnim istračivanjima. Jedan od primjera su &quot;ostaci&quot; famoznog  tzv. ''Piltdaunskog čovjeka'':
{{Citat|
Godine [[1911]]., u blizini [[Engleska|engleskog]] mjesta Piltdown Common (u okrugu [[Sussex (okrug)|Sussex]]), graditelji puta su u nekoj staroj grobnici našli jednu razbijenu lobanju. Izvjesni pravnik Čar1s Doson je posredovao da ona dospije u [[Britanski muzej]], kod Artura Smita Vudvorda, uglednog [[Paleontologija|paleontologa]]. Već prve analize su pokazale da je 'Piltdownski čovjek' imao naprednije [[Hominidi|hominidne]] osobine od [[Neandertalac|neandertalčevih]]. Skupa nastavljaju pretraživanje nalazišta, pa Doson (u Vudvordovom prisustvu) otkriva i viličnu kost, koja je imala upadljive majmunske osobine. Senzacionalna kombinacija naprednih hominidnih i tipičnih [[Pongidae|pongidnih]] svojstava nalaza, inspirišu Vudvorda da ga opiše kao ''Eoanthropus dawsoni'' (&quot;Dosonov rani čovjek&quot;) i označi kao veoma značajnu kariku u procesu [[Antropogeneza|antropogeneze]]. Međutim, uporednim hemijskim analizama tokom 1950-ih (kvantiteta flora i azota), dokazano je da se ovdje u stvari radi o fosilnoj [[Lobanja|lobanji]] pripadnika vrste [[Homo sapiens]] i današnjoj vilici [[Šimpanzo|šimpanza]], koja je (radi uvjerljivosti) bila obojena kalijum-dihromatom. Nažalost, u međuvremenu je eoantropus ušao čak i u svjetsku (pa i našu) udžbeničku literaturu iz koje do današnjih dana njegov prvoopisani status nije do kraja izbačen. Doson je umro 1916, a Vudvord 1944. godine, tako da je jedan od njih (možda i oba ili čak neko treći) sa sobom) odnio tajnu 'Piltdownskog čovjeka'.&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;}}

== Metodi apsolutne geohronologije ==
'''Apsolutna geohronologija''' starost događaja iz historije [[Zemlja|Zemljine]] prošlosti određuje u manje ili više jasnim i preciznim iznosima godina ([[hiljada]]ma i/ili stotinama, milionima i milijardama [[godina]]).
Na osnovu [[Analitička hemija|analitike]] (ne)posrednosti, možemo razlikovati:
* direktno (neposredno), i
* indirektno (posredno)
određivanje starosti [[paleoantropologija|paleoantropoloških]] ili bilo kojih drugih paleobioloških ili paleogeoloških nalaza. Metodi direktne procjene starosti počivaju na neposrednom proučavanju osteološkog ili (rjeđe) nekog drugog materijala organskog porijekla. Shodno tome, procjenjuju se i apsolutne starosti tragova materijalne kulture. Indirektnim putem apsoiutna procjena starosti posmatranog nalaza izvodi se na temelju njegove hronološke koincidencije ili korelacije sa materijalnim ostacima i fenomenima pouzdano dokazane starosti.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1986&quot;/&gt; U vezi s tim, posredna procjena starosti se može oslanjati na odgovarajuée podatke o starosti:
* izvornog sloja, tj. onog sloja Zemljine kore iz kojeg potiče proučavani nalaz, ili
* bilo kog stratuma ili nalaza sa kojim se posmatrani objekt
može dovesti u nesumnjivu hronološku vezu;
u ovu katcgoriju metoda apsolutne geohronologije spada i
* procjena starosti na osnovu teorijsko-matematičkih rekonstrukcija vremenskog slijeda dogaðaja iz Zernljine prošlosti.&lt;ref name=&quot;Campbell B. G. 1992&quot;&gt;Campbell B. G. (1992): Humankind Emerging. HarperCollins Publishers, New York, {{ISBN|0-673-52170-2}}.&lt;/ref&gt;

I direktni i indirektni oblici apsolutnog procjene starosti koriste se dostignućima fundamentalnih [[priroda|prirodnih]] i [[matematika|matematičkih]] [[nauka]]. Na osnovu dosadašnjih iskustava u ovoj oblasti, [[paleoantropologija|paleoantropološka]] i paleogeološka nauka uopće najveće povjerenje poklanja [[hemija|geohemijskim]] i [[fizika|geofizičkim]] [[metod]]ima.

* Geohemijski metodi predstavljaju najpouzdanije oblike apsolutne procjene starosti materijalnih tragova [[antropogeneza|antropogeneze]] i [[filogeneza|filogeneze]] uopće, jer počivaju na (in)direktnoj [[radiometrija|radiometrijskoj]] analizi, odnosno poznavanju dužine poluživota [[Radioaktivnost|radioaktivnih]] [[Hemijski element|hemijskih elemenata]]. Kao što je poznato, poluživot (poluvijek) ovakvih elemenata predstavlja vrijeme koje je potrebno da se početna konstitucijska količina inicijalnog [[izotop]]a, procesom radioaktivnog raspadanja, smanji na polovinu. Imajući u vidu kontinuitet i konstantnost brzine tog procesa, a na temelju kvantitativnog odnosa pojedinih faza (izotopa) radioaktivne transformacije, moguée je relativno precizno procijeniti apsolutnu starost proučavanih slojeva i nalaza.

=== Geohemijski metodi ===
==== Metod &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C ====
Ciklus transformacije radiougljika (&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;'''C'''), tj. količinski odnos između (radioaktivnog) &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;'''C''' i (&quot;običnog&quot;) &lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;'''C''' u ostacima organske tvari i atmosferi, uzima se kao direktni pokazatelj apsolutne starosti nalaza. Davno je zapaženo da u višim slojevima [[Atmosfera|atmosfere]] kosmička [[radijacija]] oslobaða [[neutron]]e, koji bombardovanjem [[dušik]]a, proizvode radiougljik (&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;'''N''' + [[neutron]] → &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;'''C''' + [[proton]]). Stoga se i [[ugljendioksid]] javlja u oblicima &lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;'''CO'''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;'''CO'''&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Također je poznato da period poluraspadanja &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;'''C''' traje 5.568 ± 30 godina. U procesu razmjene materije i [[Energija|energije]] između organizma i životne sredine, ostvaruje se prirodna ravnoteža količine &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;'''C''' u atmosferi i živoj supstanci. Karakteristična brzina radioaktivne transformacije tog elementa u živoj tvari iznosi 15,6 raspadâ, po [[gram]]u u [[minuta|minuti]]. Smrću [[jedinka|individue]] [[organ]]ska [[materija]] se isključuje iz biociklusa, pa se (približno) svakih 5.600 godina količina &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;'''C''' smanjuje na polovinu. Drugim riječima, odnos &lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;'''C''' : &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;'''C''' mijenja se srazmjerno starosti uzorka. Za prvih 5.600 godina intenzitet radioaktivnog raspadanja opadne na 7,8 raspada, po gramu u minutu, za naredni (toliki) period - na 3,9 takvih jedinica itd.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1986&quot;/&gt;

Odgovarajuáa testiranja starosti antropoloških nalaza pomoću [[Korisnik:Yahadzija/Datiranje ugljikom-14|radioaktivnog ugljika]] pokazala su da mogućnost određivanja starosti ovom metodom doseže 40.000 (prema nekim podacima i do 80.000) godina, a preciziiost mu varira u granicama od ± 100 do ± 1 200 godina, što u najvećoj mjeri zavisi od starosti i kvaliteta, odnosno stepena očuvanosti proučavanog materijala. Trenutno, ovo je jedini [[metod]] direktne procjene apsolutne starosti [[fosil]]nih ostataka života na Zemlji i naglasiti njegov ogroman doprinos razbijanju minulih i savremenih zabluda o [[filogeneza|filogenetsko]]-[[evolucija|evolucijskim]] tokovima i odnosima.

==== Metod radijuma ====
'''&quot;Metod radijuma&quot;''' se primjenjuje u indirektnoj procjeni apsolutne hronologije nalaza organskog porijekla i događaja iz proteklih (oko) 300.000 godina. U [[antropologija|antropološkim]] istraživanjima najčešće je korišten za procjenu starosti nalaza iz slojeva morskog dna. Ovaj metod apsolutne hronologije se zasniva na analizi pokazatelja kvantitativnih odnosâ medu pojediinim izotopima iz lanca radioaktivne transformacije [[uranij]]a:

&lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;'''U''' → &lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;'''Th''' → &lt;sup&gt;234&lt;/sup&gt;'''Pa''' → &lt;sup&gt;234&lt;/sup&gt;'''U''' → &lt;sup&gt;230&lt;/sup&gt;'''Th''' → &lt;sup&gt;226&lt;/sup&gt;'''Ra''' → '''.....''' &lt;sup&gt;206&lt;/sup&gt;'''Pb'''.

Pošto je dužina poluživota (t/2) nekih elemenata iz ove sekvence u geohronološkim razmjerima sasvim zanemarljiva (&lt;sup&gt;234&lt;/sup&gt;'''Pa''' - [[protaktinijum]]: 1,14 [[minuta]], &lt;sup&gt;234&lt;/sup&gt;'''Th''' - [[torijum]]:  24,1 dan itd.), u odgovarajućim istraživanjima se posmatraju samo odnosi između &lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;[[uranij]]a (t/2=4,49 milijardi godina), &lt;sup&gt;234&lt;/sup&gt;[[uranij]]a (t/2=269.000 god.), &lt;sup&gt;230&lt;/sup&gt;'''Th''' - [[torijum]]a (t/2=80.000 godina), &lt;sup&gt;226&lt;/sup&gt;[[radijum]]a (t/2=1.622 godine) i stabilnog izotopa &lt;sup&gt;206&lt;/sup&gt;[[olovo|olova]]. na osnovu toga je moguće odrediti inicijalnu fazu radioaktivnog procesa, odnosno procijeniti apsolutnu starost posmatranog sloja. Tako, naprimjer, podjednaka količina &lt;sup&gt;236&lt;/sup&gt;urana i &lt;sup&gt;206&lt;/sup&gt;olova (1 : 1) dokazuje da je od nastanka analiziranog uzorka prošlo jedno poluvrijeme raspada &lt;sup&gt;230&lt;/sup&gt;'''U''' (oko 4,5 milijardì godina). Kao hronološki indikator može dobro poslužiti i registrirani sastojak radioaktivnosti [[radijum]]a u proučavanom profilu Zemljine kore.

Apsolutna starost [[mineral]]a u kojima se odvija proces radioaktivne transformacije &lt;sup&gt;238&lt;/sup&gt;'''U''' (i njegovih [[izotop]]a), također se može procijeniti i [[mikroskop]]skom analizom. [[Fisija|Fisijom]] uranovih izotopa odvajaju se teški energetski fragmenti koji (u izvjesnim [[mineral]]ima) ostavljaju [[mikroskop]]ski vidljive tragove (koji podsjećaju na godove na presjeku stabla). Broj tih linijskih tragova posredno navodi nas na dužinu perioda koji je protekao od nastanka minerala.

==== Kalijum − Argon tehnika ====
&quot;Kalijtim-argon tehnika&quot; apsolutne procjene starosti se temelji na pojavi da prirodni [[kalijum]] sadrži izvjesnu kolčinu radioaktivnog izotopa &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;K, koji se spontano, stalnom stopom raspada u [[argon]]:
               
&lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''K''' (EC) → &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''Ar''', uz paralelaii proces –
     
&lt;sup&gt;60&lt;/sup&gt;'''K''' (β) → &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''Ca'''.

Pošto je &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''Ca''' široko rasprostranjen u stijenama i zemljištu, njegov kvantitativni odnos sa &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''K''' ne daje pouzdane informacije o trajanju ovog radioaktivnog transformiranja. Gasoviti [[argon]] se relativno rijetko susreće u prirodi, ali se u nekim kalijevim [[mineral]]ima gotovo redovno javlja.

Kvantitativnim dokazivanjem odnosa argona i kalijuma (''Ar - K ratio'') u mineralima proučavanih naslaga, može se indirektno odrediti i apsolutna starost prisutnih [[fosil]]nih ostataka i geoloških slojeva. Poluvijek &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''K''' → &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''Ar''' transformacije traje preko milijardu (1,2 x 10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt;) godina, pa se ovaj metod primjenjivao i u procjeni starosti najstarijih krupnih formacija [[Zemlja|Zemljine]] kore. U [[paleoantropologija|paleoantropološkim]] istraživanjima, međutim (zbog toga što se u  plodonosnim slojevima [[argon]] javlja tek u tragovima) pouzdanost &quot;'''K''' - '''Ar''' tehnike&quot; ne doseže dalje od oko 20 hiljada godina unazad. Posebno je bila atraktìvna primjena ovog metoda u nekim novijim pokušajima apsolutne procjene starosti paleoantropoloških tragova koji su nađeni u okamenjenoj lavi. Naime, u uzavreloj lavi u utrobi Zemlje odnos izmeðu argona i kalijuma ravan je nuli ('''Ar''': '''K''' = 0), pošto tu nije prisutan &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''Ar'''. U trenutku erupcije, između ostalog, uključuje se i '''&lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;K − &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;Ar sat'''. Jcdan polušivot (1,2 x 10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; godina) kasnije, 50% &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''K''' se raspadne na izotope &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''Ar''' (11%) i &lt;sup&gt;40&lt;/sup&gt;'''Ca''' (89%); '''Ar''' - '''K''' odnos tada iznosi 0,11. Vremenom on raste i predstavlja pouzdanu osnovu za tačnu procjenu starosti okamenjene lave (i u njoi zarobijenih [[fosil]]a).

=== Geofizički metodi ===
'''Geofizički metodi apsolutne procjene starosti''', u dosadašnjim [[paleoantropologija|paleoantropološkim]] istraživanjima, širu primjenu uglavnom su imali na osnovu odgovarajuéih podataka o cikličnosti i intenzitetu insolacije [[Zemlja|Zemljine]] kore i fenomenu &quot;paleomagnetizma&quot;.

==== Glaciološko-astronomski metod ====
'''Glaciološko-astronomski metod''' određivanja zasniva se na teorijskoj rekonstrukciji odgovarajućih astronomskih fenomena i njihovih mogućih veza sa prirodom stvarnih klimatskih promjena tokom [[geologija|geološke]] prošlosti, po čemu je poznat pod nazivom [[astronomija|astronomski]], [[glacijacija|glaciološki]], [[klimatologija|klirnatološki]] itd. [[metod]]. Astronomski proračuni apsolutne geohronologije polaze od teorijskih konstanti za prosječnu dužinu karakterističnih perioda u:
* (1) nagnutosti Zemljine [[ekliptika|ekliptike]] (42.000 godina),
* (2) ekscentričnosti [[Orbita|Orbite]] (92.000 godina) i
* (3) longitude [[perihel]]a (21.000 godina).
Na osnovu tih elemenata moguće je [[matematika|matematički]] rekonstruirati minula i prognozirati buduća kolebanja u intenzitetu insoliranosti Zemljine [[atmosfera|atmosfere]]. Proračune ovih promjena na [[geografija|geografskim]] širinama 55°, 60° i 65°, tokom posljednjeg miliona godina, [[klima]]tolozi dovode u vezu sa sukcesijom i dinamikom [[pleistocen]]skih (inter)giacijacija u tom području. Ovi materijalizirani klimatski orijentiri pomenutih [[astronomija|astronomskih]] fenomena, međutim, u [[literatura|lìteraturi]] se ponekad uglavnom objašnjavaju kao posljedice djelovanja nekih drugih činilaca  u razvoju [[geomorfologija|geomorfoloških]] prilika u polarnim područjima, promjene u koncentraciji atmosferskog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, na primjer. Zbog toga, rezultate primjene [[klimatologija|klimatološkog]] (glaciološkog) metoda određivanja starosti [[paleoantropologija]] i [[prahistorija]] još uvijek često prihvataju kao pokazatelje relativne geohronologije. Polazeći od logične pretpostavke da je kolebanje intenziteta insolacije (i u kompleksu sa ostalim mogućim [[klima]]tskim faktorima) moglo da bude jedan od izrazito djelotvornih uzročnika pojave [[glečer]]a i glacijalne aktivnosti. Zbog toga je nedvojbeno da astronomsko-klimatološko apsolutno određivanje starosti [[pleistocen]]skih naslaga i nalaza (i pored svih ograničenja) ima izuzetan i samosvojni i nadopunjujući značaj.
Kada je riječ o [[Sjeverna hemisfera|Sjevernoj hemisferi]], u slijedu krupnih klimatskih promjena tokom [[kvartar]]a, općeprihvaćena literatura obično razlikuje četiri velika ledena (oledbe, glacijacije) i tri međuledena (međuoledbe, interglacijacije) doba.

Istovremeno, [[Južna hemisfera]] je bila zahvaćena odgovarajućim brojem pluvijalnih (kišnih) i interpluvijalnih (međukišnih, sušnih) perioda. Pouzdano je dokazano da je nakon (najmanje) 100 miliona godina blage klime, tokom proteklih milion godina [[Sjeverna hemisfera]] doživje1a devet velikih glacijalnih udara, koji se (na osnovu karakterističnog hronološkog grupiranja) svrstavaju u ćetiri pomenuta [[pleistocen]]ska ledena doba. Prva tri ledena doba su imala po dva, a četvrto — tri jača zahlaðenja (stadijala), razdvojena kratkotrajnim razdobljima slabljenja glacijalne aktivnosti (interstadijalima). Prema sasvim grubim kriterijumima, u [[Srednja Evropa|srednjoevropskim]] prilikama, glacijacijom se označava onaj period u kome se današnja granica &quot;vjeóitog snijega i leda&quot; na vertikalnom profilu (oko 3.000 m nad razinom mora) spuštala za oko 600 m. Na podruëju bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], međutim, ta granica se pomjerala čak i za 1.800 m. Prosječna [[temperatura]] je bila niža za oko 10-12 C°, a razina mora — za preko 100 m. Četiri velika srednjoevropska ledena doba, svoje tipične odraze su imala u području gornjeg dijela [[Dunav]]skog sliva, sa oznakama: 
*(I) '''Günz''', 
*(II) '''Mindel''' 
*(III) '''Riss''' i 
*(IV) '''Würm''', 
dobile su po abecednom slijedu desnih pritoka Dunava. Tri manje (pret)pleistocenske hladne pulsacije, koje su se javile oko 500 hiljada godina prije Günza, označavaju se zajedničkim imenom − Dunav.

Procjenjuje se da je posljednja velika glacijacija (Würm) završena prije oko 8-12 hiljada godina. Izrazito naglašene klimatske promjene koje su se dešavale tokom kvartara (za vrijerne interglacijacija u [[Evropa|Evropi]] je vladala suptropska [[klima]], na primjer) imale su ogromne posljedice i u strukturi i u distribuciji živog svijeta. Mnogi [[biljke|biljni]] i [[životinje|životinjski]] oblici nestaju sa lica naše planete, a [[čovjek|ljudski]] preci i srodnici preživ1javaju zahvaljujući bitnim posebnostima svoje [[adaptivni tip|adaptivne vrste]], prije svega umnim sposobnostima, proizvodnji oruđa za obezbjeđivanje egzistencijalnih potreha i društvenom načinu života. Među značajnijim pretpostavkama ljudskog opstanka bila su svakako i otkrića vatre i odjeće, sigurnijih skloništa i obitavališta itd.

==== Geomagnetni metod ====
'''Geomagnetni metod apsolutne procjene starosti''' počiva na teorijskim i empirijskim pretpostavkama minule periodičnosti u ponašanju inklinacijske krive Zemljinog magnetnog polja. U [[antropologija|antropološka]] istraživanja je uveden još krajem 17. stoljeća, kada je dokazan [[magnetizam]] [[arheologija|arheološkog]] materijala (posebno [[keramika|keramike]]). Tom prilikom je zapažena podudarnost glavne magnetne orijentacije tog materijala. Tako je teorijski gledano, uporednom analizom inklinacijske krive i magnetne usmjerenosti nalaza ili matičnog sloja, moguće procijeniti apsolutnu starost bilo kog posmatranog objekta. Iako je to otkriée otvorilo široke perspektive za primjenu ovog metoda u apsolutnoj procjeni starosti razliéitih materijalnih tragova antropogeneze, dosadašnja iskustva u ovoj oblasti steëena su procjenom starosti pretežno mlađih (preistorijskih) ostataka materijalne kulture.

Geomagnetni metod se najčešće primjenjujc u određivanju apsolutne starosti [[Keramika|keramike]] i opeke, ali su zadovoljavajući rezultati dobijcni i odgovarajućim analizama [[Magnetizam|magnetizma]] u [[glečer]]skim [[glina]]ma, [[more|morskim]] talozima i u [[vulkan]]skoj lavi. Zbog određenih nejasnoća u proteklom kolebanju geomagnetizma, [[geologija|geohronolozi]] i [[arheologija|arheolozi]] upozoravaju na niz ograničenja u primjeni ovog metoda. Poseban oprez zahtijeva tumačenje podataka o starosti promjenljivih nalaza, odosno predmeta koji su sekundarno mogli biti pomijerani sa početnog položaja. I pored tih ograničenja, ovaj metod određivanja starosti nalaza može biti veoma efikasan, osobito u kompleksnom postupku analize, kada se nekim drugim tehnikama (radiohemijskim, naprimjer) pouzdanije ograniči širi vremenski interval nastanka proučavanog sloja ili nalaza.

=== Ostali metodi ===
Ostali metodi apsolutne geohronologije obuhvataju niz relativno rjeđe primjenjivanih postupaka određivanja starosti nalaza i slojeva. Od svojih prapočetaka, [[historijska geologija]], [[paleobiologija]], uključujući i [[paleoantropologija|paleoantropologiju]], nastoje što pouzdanije odrediti starost pojedinih slojeva Zemljine kore, odnosno traženih materijalnih tragova. [[Metodologija|Metodološki]] pristupi tih pokušaja su veoma heterogeni, što je dovelo do relativno čestoe pojave nepodudarnosti dobijenih podataka o istom objektu istraživanja. Pored prethodno navedenih apsolutnohronoloških metoda, u širu primjenu su uključivani:
* analiza dinamike i posljedica [[vulkan]]ske i [[seizmologija|seizmičke]] aktivnosti,
* debljina pojedinih slojeva, 
* intenzitet [[erozija|erozije]], 
* brzina denudacije (ogoljavanja)
* [[dendrologija]]
* [[palinologija]], te specijalne izmjene
* [[fizika|geofizičkog]],
* [[hemija|geohemijskog]],
* [[litologija|litološkog]],
* [[stratigrafijA|stratigrafskog]],
* [[geomorfologija|geomorfološkog]],
* [[pedologija|pedološkog]], i ostalih raspoloživih metoda (u nedostatku uslova za primjenu pouzdanijih).

== Metodi relativne geohronologije ==
'''Metodi relativna geohronologije''', prema stepenu posrednosti u načinu procjene starosti uzoraka, mogu se svrstati u četiri osnovne grupe, gdje se posmatraju:
* starosni odnosi između proučavanih nalaza i izvornog sloja tj. [[fosil]]nih i [[arheologija|arheoloških]] ostataka sa kojima se određeni nalazi dovode u hronološku vezu;
* pripadnost ispitivanog sloja određenirn fazama lokalne ili regijske stratigrafije, i
** položaj te faze u širim (svjetskim) razmjerama, te
* mogući odnosi pojedinih pravaca i etapa [[biologija|biološke]] ([[organ]]ske) i [[kultura|kulturne]] [[evolucija|evolucije]].&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 1986&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Campbell B. G. 1992&quot;/&gt;

Relativna geohronologija najčešće primjenjuje [[hemija|hemijske]], biološke i druge raspoložive [[metod]]e, kao što su
* [[biologija|biološki]],i
* ostali:
** [[litologija|litološki]],
** [[stratigrafija|stratigrafski]],
** [[geologija|geomorfološki]],
** [[pedologija|pedološki]] i neki drugi.

=== Hemijski metodi ===
'''Hemijski metodi''' pomažu da se što pouzdanije omeđe starosni odnosi među upoređenim [[paleoantropologija|paleoantropološkim]] i [[geologija|geološkim]] uzorcima ili slojevima [[Zemlja|Zemljine]] kore, a na osnovu brzine odvijanja određenih hemijskih reakcija i procesa.
Jedno od gotovo redovnih zapažanja u uporednim [[paleontologija|paleontološkim]] istraživanjima jeste značajna nejednakost mase (&quot;težine&quot;) istovrsnog [[osteologija|osteološkog]] materijala. Odavno je poznato da na tu različitost (pored osnovne varijacije) u značajnoj mjeri utiču starost [[kost]]iju i uslovi [[fosil]]izacije. Hemijskim metodama određivanja starosti uzoraka pokušava se putem posmatranja odrediti stepen supstitucije redovnih koštanih sastojaka, te da se pronikne u apsolutnu i relativnu hronologiju ovakvih nalaza. U tu svrhu proučavani su ostaci koštanih [[masti]] i [[limun]]ske [[kiselina|kiseline]]. Međutim, najzapaženiji rezultati u tom pogledu postignuti su analizom stepena [[fluor]]izacije [[kost]]iju.

==== Metod fluora ====
'''Metod fluora''' se ubraja u [[metod]]e [[relativna geohronologija|relativne hronologije]], odnosno određivanja starosti nalaza iz [[geologija|geološke]] prošlosti. Zasniva se na pojavi da slobodni [[ion]]i ovog elementa (iz podzemnih voda) spontano ispoljavaju jak afinitet prema [[hidroksiapatit]]u (iz kostiju) pa, reagujuéi s njim stvaraju postojani fluorapatit:

3Ca&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; x Ca(OH)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; +2F → 3Ca&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; x CaF&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 3(OH&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;,&lt;br&gt;
pri čemu maksimum fiksiranog fluora u kostima iznosi 3,8%. Pokušaji primjene ovog metoda u apsolutnom određivanju starosti osteoloških ostataka odbačeni su ubjedljivim dokazima da na količinu nastalog fluorapatita značajno utiču i uslovi [[fosil]]izacije. Zato se u savremenoj [[antropologija|(paleo)antropologiji]] &quot;metod fluora&quot; primjenjuje isključivo u relativno-hronološkim istraživanjima (različito [[fluor]]iziranih) kostiju sa istog lokaliteta, uz ogradu da se ne preporučiuje za odgovarajuća istraživanja na terenima koji su ekstremno bogati fluorom, niti u posebnim uslovima osteomineralizacije u tropskim područjima.

=== Biološki metodi ===
'''Biološki metodi''' ili [[paleontologija|paleontološki]] metodi relativnog određivanja starosti uzoraka počivaju na poznavanju starosnih odnosa među pojedinim sinhronim i alohronim oblicima [[život]]a koji su postojali u različitim razdobljima [[geologija|geološke]] prošlosti. Relativna starost slojeva [[Zemlja|Zernljine]] kore u praksi se najčešće procjenjuje prema provjerenim (i standardiziranim) materijalnim dokazima karakterističnih faza u [[filogeneza|filogenetsko]]-[[evolucija|evolucijskom]] slijedu [[život]]nih oblika. Ovaj [[metod]] obuhvata niz općih i specijalnih [[botanika|paleobotaničkih]], [[paleozoologija|paleozooloških]] i [[paleoantropologija|paleoantropoloških]] istraživačkih varijanti. Na osnovu pouzdano utvrđenih ostataka živog svijeta, moguće je pretpostaviti prib1ižne starosne odnose između određenih slojeva na posmatranom profilu. U tom pogledu posebno su zanimljivi i značajni tzv.
*'''rukovodeći''' (karakteristični) ili '''provodni''' [[fosil]]i - ostaci [[organizam]]a relativno bliske vremenske, a široke prostorne distribucije, tj. široko rasprostranjeni oblici koje su se &quot;naglo&quot; pojavili i isto tako nestali sa lica Zemlje.

Savremena dostignuća paleontološke nauke uvrštavaju ovaj metod među najpouzdanije i najčešće primjenjivane analitičke instrumente u proučavanju [[Stratigrafija|stratigrafije]] i u procjeni relativne hronologije, kako posmatranih nalaza, tako i [[klima|paleoklimatskih]], odnosno [[paleoekologija|paleoekoloških]] prilika. Na osnovu poznavanja [[ekologija|ekoloških]] valenci i idioekologije [[organizam]]a - indikatora, moguée je (ponekad veoma precizno) rekonstruisati klimatske uslove iz odreðenih faza [[geologija|geološke]] prošlosti.

Ostali metodi relativne geohronologije materijalnih tragova [[život]]a na Zemlji najčešće se koriste odgovarajućim dostignućima osnovnih i primijenjenih [[priroda|prirodnih]] [[nauka]]. Većina njih u suštini pripada širokoj skupini [[fizika|fizičko]]-[[geografija|geografskih]] i [[paleontologija|paleogeografskih]] metoda, kao što su: 
* litološki, 
* stratigrafski, 
* geomorfološki, 
* pedološki, i drugi.

=== Ostali metodi ===
==== Litološki metodi ====
'''Litološki metodi''' se oslanjaju na opća znanja o [[morfologija|morfološko]]-strukturnoj genezi litosa i posebnostima njegove [[metamorfoza|etamorfoze]]. Tako su starije stijene obično (ali ne uvijek) tamnije, tvrđe i kompaktnìje, a ponekad i znatno metamorfirane, dok su mlađe stijene svjetlije, mekše, slabije vezane strukture i daleko manje izmijenjene u odnosu na inicijalne faze. Bilo je pokušaja da se mjerenjem debljine oksidiranog površinskog sloja (patine [[kremen]]a, na primjer) odredi apsolutna starost ostataka materijalne [[kultura|kulture]]: 
*'''t''' = 8.000 x '''d''', gdje je '''t''' = vrijeme, u godinarna; '''d''' = debljina patiniranog sloja, u mm; 8.000 = empirijska konstanta.
Savremena [[arheologija|arheološka]] i [[prahistorija|prahistorijska]] istraživanja, međutim, ovaj [[metod]] uglavnom primjenjuju u relativnoj procjeni starosti uzoraka.

Iz1oženi kriterijumi razlikovanja &quot;starijih&quot; i &quot;mlađih&quot; stijena dovoljno jasno ilustruju stepen (ne)pouzdanosti litoloških metoda u relativnoj procjeni starosti uzoraka. To je najučljivije kod proučavanja serije slojeva, pa se zato one u savremenim naučnoistraživačkim zahvatima izbjegavaju i primjenjuju samo u nedostatku pouzdanijih metoda ili kao dopuna ostalih. Zbog mogućih velikih razlika u sredinskim uslovima [[metamorfoza|metamorfoze]] stijena, litološki se pretežno upotrebljavaju kod poređenja prostorno bliskih lokaliteta.

==== Stratigrafski metodi ====
'''Stratigrafski metodi''', odnosno '''metodi superpozicije''', temelje se na pretpostavci da vertikalna (dubinska) distribucija slojeva i nalaza u proučavanoj seriji neposredno odražava njihove starosne odnose. Drugim riječima, logiáno je očekivati da se (u neporemećenoj glavnoj stratigrafiji) najstariji sloj nalazi na dnu, a najmlađi na vrhu posmatranog profila.

Kao posebna varijanta ovog metoda primjenjuje se određivanje starosti uzoraka na osnovu nekih pokazatelja glacijalne aktivnosti, glacijalnih taloga i ledničkih &quot;varva&quot;. Redoslijed ovih drugih vjerno opisuje slijed jednogodišnjih taloga finijeg materijala ([[glina]] i mulj) sa uočljivim (tankim) zimskim i (debljim) ljetnim slojem, koji ispisuju svojevrsne godove. U neporemećenim odnosima varvnih linija može se odrediti i apsolutna hronologija taloga (u [[Skandinavija|Skandinaviji]] je to učinjeno za period od proteklih 18 hiljada godina). Medutim, zbog niske učestalosti [[organ]]skih ostataka u ovakvim talozima i nesigurne hronološke identifikacije u zonama najbogatijih nalazišta, ova varijanta, kao i stratigrafija uopće, najčešće se ograničava na relativno određivanje starosti uzoraka u uporednim [[historija|historijsko]]-[[geologija|geološkim]] istraživanjima na usko ograničenim područjima.

==== Geomorfološki metodi ====
'''Geomorfološki metodi''' se također ponekad primjenjuju u procjeni relativne starosti određenih sedimentnih formacija i nalaza, posmatrajući fiziografske, odnosno morfometrijske, morfografske, [[morfogeneza|morfogenetske]], morfoskulpturne, morfostrukturne i dr. osobenosti proučavanog terena: riječne, jezerske i morske terase i nanosi, [[hidrografija|hidrografske]] osobenosti i porijeklo posmatranog materijala, opća geomorfološka geneza itd. U [[paleoantropologija|paleoantropološkim]] istraživanjima iz ove oblasti, hronologija događaja i nalaza najčešće se dovodila u vezu sa promjenama u nivou obalske linije (mora), pomjeranjem riječnih korita, procesom [[Erozija|erozije]] i denudacije, povlačenjem [[abrazija|abrazijskih]] linija, pomjeranjima pješčanih [[dina]], brzinom ta1oženja [[travertin]]a (u [[pećina]]ma) itd.

Pomenuti pokušaji su se odnosili i na apsolutnu i relativnu geohronologiju, ali imajući u vidu nizak stepen pouzdanosti geomorfoloških metoda, rezultati ovakvih istraživanja savremena [[nauka]] uglavnom uvažava kao pokazatelje grubih starosnih odnosa u proučavanim grupama nalaza.

==== Pedološki metodi ====
'''Pedološki metodi''' mogu procjenom brzine i stepena geneze, odnosno degradacije [[tlo|tla]], pružiti korisne informacije o starosti određenih (prije svega [[arheologija|arheoloških]]) nalaza i o [[klima]]tskim uslovima tokom ovih procesa. Najčešće se primjenjuje u kompleksu pouzdanijih metoda određivanja starosti uzoraka, a ponekad su korisni i u procjeni apsolutne starosti, kada se mjeri stratigrafska distribucija i [[migracija]] određenih [[mineral]]nih [[soli]], [[fosfat]]a, naprimjer.

== Geohronološka skala ==
{{Geološka vremenska skala}}

{{Commonscat|Cenozoic}}
== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
*[[Apsolutna geohronologija]]
*[[Relativna geohronologija]]

== Reference ==
{{reference}}
== Također pohledajte ==
* [[Apsolutna geohronologija]]
* [[Relativna geohronologija]]
* [[Paleontologija]]

[[Kategorija:Geohronologija]]
[[Kategorija:Metode datiranja]]</text>
      <sha1>d2urnsil8i9yi5j469lgrt59zyxi9oe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genetička varijabilnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382761</id>
    <revision>
      <id>3830618</id>
      <parentid>3141122</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:27:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8892" sha1="6j0c81vie7gbvpgt8eheawe6wfmhmzx" xml:space="preserve">'''Genetička varijabililnost'''  je pojam [[Engleska|engleskog]] porijekla,  koji se odnosi na stanje ili mogućnost mijenjanja jednog živog sistema – [[jedinka|jedinki]] i njihovih [[populacija]]  tokom vremena. Definira se i kao mjera tendencije individualnih [[genotip]]ova u populaciji da se međusobno razlikuju. Ovaj pojam se ne odnosi na suštinu pojma [[genetički diverzitet]] ([[genetička raznolikost]]), koji označava mjeru varijacije u nekoj populaciji.&lt;ref&gt;Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University  Press, Cambridge, Massachussets and London, England, {{ISBN|0-674-69013-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first:  Copyright © 1982.  The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.),  London  (England) , {{ISBN|0-674-36445-7}} ; {{ISBN|0-674-36446-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dobzhansky T. (1970):  Genetics of the evolutionary process. Columbia,  New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}.&lt;/ref&gt;
 
Varijabilnost  jedne osobine opisuje koliko ona  ima tendenciju da se razlikuje,  kao odgovor na  faktore životne sredine i [[genetika|genetičke]] utjecaje.  Genetička  variabilnost u populaciji je osobito značajna za održavanje [[biološka raznolikost|biološke raznolikosti]], jer bez nje se [[jedinka]] i [[populacija]]  se ne može dugoročno prilagođavati promjenama vječno promjenljivih  i postepeno [[izumiranje|izumire]].

Varijabilnost je važan faktor u [[evolucija|evoluciji]] jer utječe na odgovor jedinke na stres okoliša i na taj način može dovesti do diferencijalnog  opstanka [[organizam]]a u populaciji  pod ticajem  [[selekcija|prirodne selekcije]] većine prilagođenih  varijanti. Genetička varijabilnost također u osnovi podrazumijeva diferencijalnu podložnost organizama  [[bolest]]ima  i osjetljivosti na [[otrov]]e ili [[lijek]]ove. Činjenica je da je interes za [[personalizirana medicina|personaliziranu medicinu]]  bitno povećan nakon  uspona Projekta ljudskog genoma (''Human Genom Project'') i napora za mapiranje obima genetičke varijacije recentnog čovjeka, kao što je ''International Project HapMap'' (''HapMap Project'').
==Izvori  varijabilnosti==
Postoje mnogi izvori genetičke varijabilnosti u populaciji, ali svi oni su osnova za mogućnost mijenjanja jednog živog sistema u funkciji vremena. Poznato je, naime, da u prirodi trajno postoji nesklad između potrebe što bolje prilagođenosti datim uvjetima životne sredine i mogućnosti mijenjanja kada se ti uvjeti promijene. Od tih izvora, najčešće se pominju slijedeći.

* Homologne rekombinacije su  značajan izvor varijabilnosti čak i bez [[mutacija]].  U [[mejoza|mejozi]]  u  [[organizam]]a sa [[spol]]nim [[reprodukcija|razmnožavanjem]], dva homologna [[hromosom]]a  muškog i ženskog roditelja međusobno razmjenjuju dijelove [[DNK|genetičkog materijala]].  [[Hromosom]]ski ''crossingover'' je slučajan  i upravlja vlastitim setom gena koji kodiraju one skretnice koje određuju gdje se mogu pojaviti (u ''CIS'') i mehanizam  za razmjenu  sekvenci [[DNK]] (u ''trans'' poziciji). Biti pod kontrolom gena znači da je rekombinacija  varijabla frekvencije i lokacije, tako da selekcija mže povećati  ''[[adaptivna vrijednost|fitness]]'' u  prirodi, jer što je više rekombinacija  više je i varijabilnosti,  a više varijabilnosti  omogućava populaciji balansiranje  promjena.

: Međutim, čini se da rekombinacije tokom mejoze  u velikoj mjeri odražavaju homologni rekombinacijska  popravak [[DNK]] oštećenja, koja bi inače bila pogubna za [[spol]]ne  [[ćelije (biologija)|ćelije]]  koje nastaju u mejozi Tako mejotski procesi proizvode rekombinantne  genetičke varijacije kao nusprodukt DNK popravke, a razina  ove varijacije  je srazmjerna oštećenjima DNK.
 
*[[Migracija|Imigracije]], [[migracija|emigracije]] i premještanje (alohtonih) vrsta su kretanja jedinki u kojima one ulaze u populaciju ili iz nje izlaze. Kada jedinke dolaze iz populacije koja je prethodno bila [[genetička izolacija|genetički izolirana]]  u novu populaciju, mogućnosti za varijabilnost rastu, jer se njeni novi geni u zatečenoj populaciji ponašaju kao i [[mutacija]].
*[[Poliploid]]ija se odnosi na slučajeve uvišestručavanja haploidnog broja [[hromosom]]a za kompletnu [[Ploidija|haploidnu garnituru]].  Ona se, skupa sa izmijenjenim [[osobina]]ma [[evolucija|evolucijski]] stabilizira ako se jedinka nositelj  razmnožava, tj.ako ta [[genomska mutacija]] uđe u [[genski fond]] narednih generacija.
*Difuzne (nelocirane)  centromere  u [[razmnožavanje|bespolnom razmnožavanju]] [[organizam]]a 
gdje je potomstvo  tačna genetička kopija roditelja, postoje ograničeni izvori genetičke varijabilnosti. Kod njih se, međutim, varijabilnost povećava difuznim,  umjesto lokaliziranim [[centromera]]ma. Takve nelokalizirane centromere omogućuju  [[hromatida]]ma da se  razdvoje na mnogo različitih načina omogućavajući [[hromosom]]ima fragmentaciju i poliploidiju, uključujući i  stvaranje varijabilnosti .

*Genetičke  [[mutacija|mutacije]]  najznačajnije ridonose genetičkoj varijabilnosti unutar populacije, a mogu imati pozitivne, negativne ili neutralne uticaje ma [[fitnes|adaptivnu vrijednost]].  Ova varijabilnost se relativno lako propagira u nizu sukcesivnih generacije, usmjerena putem [[selekcija|prirodnog odabiranja]]. Obično su recesivne i štetne, a ako su neutralne,  njihovu frekvenciju u narednim generacijama određuje  [[genetički drift]], koji čak neke od njih može ekstremno fiksirati da budu jedine varijante, osobito u malim populacijama.

:[[DNK]] oštećenja su vrlo česta i  javljaju u prosjeku više od 60.000 puta dnevno po ćeliji kod ljudi, pod ticajem produkata  [[Metabolizam|metabolizma]] ili [[Hidroliza|hidrolitskih]] procesa, što se ispoljava   u prirodnim oštećenjima DNK. Većina oštećenja DNK se precizno popravljaju raznim mehanizmima  reparacije   [[DNK]] popravak]]. Međutim, neka DNK oštećenja ostaju i dovode  do [[mutacija]].

:Čini se da je većina spontano nastalih mutacije rezultireju u toku replikacije,  pored oštećenja DNK u matričnom polulancu. Na primjer, u kvascu više od 60% od spontanih jednoparnih izmjena i delecija  je vjerojatno uzrokovano [[DNK]] popravkom, odnosno translezijskom sintezom. Drugi značajan izvor mutacija je netačan proces popravke DNK repair, non-homologna kraju pridruživanje, koji se često radi u popravku DNA double-strand pauze 8 / ns Stoga se čini da DNK oštećenja su uzrok većine spontanih mutacija, bilo zbog  replikacijske prošlosti štete ili oštećenje  na popravku  koji je također sklon greškama.

==Faktori smanjenja genetičke varijabilnosti==
Postoji mnogo izvora koji smanjuju genetičku varijabilnost u populaciji.

*Fragmentacija obitavališta opisuje diskontinuitet u staništu [[organizam]]a, a rezultat je  geoloških ili antropogeno izazvanih procesa. Ova akcija uzrokuje smanjena veličina staništa populacije  i povećava zapreke  za emigraciju i imigraciju Ovi događaji  mogu dovesti do promjene uticaja [[mikroevolucija|mikroevolucijskih]]   faktora,  kao što su [[genetički drift]], koji smanjujuna [[genetička raznolikost|genetičku raznolikost]].
** Primjer vrste sa antropogeno fragmentiranim staništem je areal   Queenslandske  koale proteklih stoljeća. Nakon što je veličina populacije gotovo prepolovljena,  a areal rasparčan, koale su  izgubile mogućnost da migriraju između subpopulacija. Ovo je rezultiralo populacijama s niskom genetičkom raznolikosti, posebno u onim koje su  više izolovane  od drugih.
*[[Efekat osnivača]] je događaj koji rezultira u populacijama s niskom genetičkom raznolikošću. Javlja se kada je  [[populacija]] osnovana od nekoliko jedinki, što rezultira nereprezentativnim novim genskim fondom u odnosu na izvornu  populaciju.
** Primjer populacije koja je bila izložena  efektu osnivača predstavljaju sve otočne ili naglo izolirane populacije, jer i u slučajevima kada  su velike, njihov [[genski fond]] je samo replika osnivačke skupine jedinki (osnivačke populacije).
*[[Klimatske promjene]]  mogu biti drastiče u godišnjim vremenskim obrascima. Promjene  ritmičnosti vremenskih prilika može izazvati negativne posljedice u genetičkoj raznolikosti. Izmještanje  vrsta iz izvornih [[ekološka niša|ekoloških niša]] može smanjiti populaciju, a  tako i genetičku varijabilnost.

==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Faktori evolucije]]
*[[Individualna promjenljivost]]
*[[Genetička varijacija]]
*[[Genski fond]]

[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Klasična genetika]]</text>
      <sha1>6j0c81vie7gbvpgt8eheawe6wfmhmzx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak rijeka u Evropi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>402228</id>
    <revision>
      <id>3830719</id>
      <parentid>3667003</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:02:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8124" sha1="bxx23v7j4aome5tz85sh8byh8v5hrq3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Europäische Wasserscheiden.png|thumb|400px|Karta Evrope sa prikazanim riječnim slivovima, razdvojeni crvenom linijom]]
'''Spisak rijeka u Evropi''' predstavlja spisak glavnih rijeka Evrope. Rijeke duže od 200&amp;nbsp;km su date u tabeli dok su druge podijeljene po slivovima, odnosno državama u kojima se nalaze njihova ušća.

== Najduže rijeke ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|Rijeka
! style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|Dužina&lt;br&gt;(km)
! style=&quot;text-align:center; background:#f0f0f0;&quot;|Ulijeva se u
|-
| [[Volga]]||3.534||[[Kaspijsko jezero]]&lt;ref&gt;Dècouvre L'EUROPE&lt;/ref&gt;
|-
| [[Dunav]]||2.860||[[Crno more]]
|-
| [[Ural (rijeka)|Ural]]||2.428||Kaspijsko more
|-
| [[Dnjepar]]||2.290|||Crno more
|-
| [[Don (rijeka)|Don]]||1.950||[[Azovsko more]]
|-
| [[Pečora (rijeka)|Pečora]]||1.809||[[Barentsovo more]]
|-
| [[Kama]]||1.805||Kaspijsko more ([[Volga]])
|-
| [[Sjeverna Dvina]]–[[Vičegda]]||774||[[Bijelo more]]
|-
| [[Oka (rijeka)|Oka]]||1.500||Kaspijsko more (Volga)
|-
| [[Belaja (Kama)|Belaja]]||1.430||Kaspijsko more ([[Kama (rijeka)|Kama]])
|-
| [[Dnjestar]]||1.362||Crno more
|-
| [[Rajna]]||1.236||[[Sjeverno more]]
|-
| [[Laba|Elba]]||1.091||Sjeverno more
|-
| [[Donjec]]||1.050||Crno more (Don)
|-
| [[Visla]]||1.047||[[Baltičko more]]
|-
| [[Tajo]]||1.038||[[Atlantski okean]]
|-
| [[Daugava]]||1.020||Baltičko more
|-
| [[Loara]]||1.013||Atlantski okean
|-
| [[Tisa (rijeka)|Tisa]]||976||Crno more (Dunav)
|-
| [[Prut]]||953||Crno more (Dunav)
|-
| [[Sava]]||940||Crno more (Dunav)
|-
| [[Njemen]]||937||Baltičko more
|-
| [[Meuse]]||925||Sjeverno more
|-
| [[Ebro]]||910||[[Sredozemno more]]
|-
| [[Douro]]||897||Atlantski okean
|-
| [[Kuban]]||870||Azovsko more
|-
| [[Mezen]]||857||Barencovo more
|-
| [[Oder]]||854||Baltičko more
|-
| [[Rona]]||813||Sredozemno more
|-
| [[Moriš]]||761||Crno more
|-
| [[Sena (rijeka)|Sena]]||776||Atlantski okean
|-
| [[Göta älv]]-[[Klarälven]]||750||Kattegat
|-
| [[Drava]]||749||Crno more (Dunav)
|-
| [[Guadiana]]||742||Atlantski okean
|-
| [[Siret]]||706||Crno more (Dunav)
|-
| [[Po]]||682||[[Jadransko more]]
|-
| [[Guadalquivir]]||657||Atlantski okean
|-
| [[Glomma]]||621||Sjeverno more
|-
| [[Olt]]||615||Crno more (Dunav)
|-
| [[Neva (rijeka)|Neva]]&amp;ndash;[[Svir]]&amp;ndash;[[Suna]]||578||Baltičko more
|-
| [[Moselle]]||545||Sjeverno more
|-
| [[Torne]]||522||Baltičko more
|-
| [[Dal]]||520||Baltičko more
|-
| [[Marica (rijeka)|Marica]]/Evros||480||[[Egejsko more]]
|-
| [[Mura]]||480||Crno more (Dunav) (Drava)
|-
| [[Lule]]||460||Baltičko more
|-
| [[Ume]]||460||Baltičko more
|-
| [[Ångerman]]||460||Baltičko more
|-
| [[Kalix]]||450||Baltičko more
|-
| [[Ljusnan]]||440||Baltičko more
|-
| [[Indal]]||430||Baltičko more
|-
| [[Ialomița]]||417||Crno more (Dunav)
|-
| [[Struma]]||415||Egejsko more
|-
| [[Adige]] ||410||Jadransko more
|-
| [[Skellefte River]]||410||Baltičko more
|-
| [[Tiber]] ||406||Sredozemno more
|-
| [[Váh]] ||406||Crno more (Dunav)
|-
| [[Pite]]||400||Baltičko more
|-
| [[Vardar]]||388||Egejsko more
|-
| [[Someș]]||388||Crno more (Dunav) (tisa)
|-
| [[Iskar (rijeka)|Iskar]]||368||Crno more (Dunav)
|-
| [[Shannon]]||361||Atlantski okean
|-
| [[Severn]]||354||Atlantski okean
|-
| [[Argeș]]||350||Crno more (Dunav)
|-
| [[Tundzha]]||350||Egejsko more (Maritsa)
|-
| [[Temza]]||346||Sjeverno more
|-
| [[Drina]]||346||Crno more (Dunav) (Sava)
|-
| [[Jiu]]||339||Crno more (Dunav)
|-
| [[Timiș]]||339||Crno more (Dunav)
|-
| [[Drin]]||335||Jadransko more
|-
| [[Haliacmon]]||322||Egejsko more
|-
| [[Ljungan]]||322||Baltičko more
|-
| [[Zapadna Morava]]||308||Crno more (Dunav) (Velika Morava)
|-
| [[Buzău]]||302||Crno more (Dunav) (Siret)
|-
| [[Kupa]]||297||Crno more (Dunav) (Sava)
|-
| [[Južna Morava]]||295||Crno more (Dunav) (Velika Morava)
|-
| [[Dâmbovița]]||286|||Crno more (Dunav) (Argeș)
|-
| [[Yantra]]||285||Crno more (Dunav)
|-
| [[Bistrița]]||283||Crno more (Dunav) (Siret)
|-
| [[Jijia]]||275||Crno more (Dunav) (Prut)
|-
| [[Bosna (rijeka)|Bosna]]||273||Crno more (Dunav) (Sava)
|-
| [[Vjosë]]/Aoos||272||Jadransko more
|-
| [[Mlava]]||258||Crno more (Dunav) 
|-
| [[Kamchiya]]||245||Crno more
|-
| [[Lagan]]||244||Kattegat
|-
| [[Arno]]||241||[[Ligursko more]]
|-
| [[Ätran]]||240||Kattegat
|-
| [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]]||235||Crno more (Dunav) (Sava)
|-
| [[Mondego]]||234||Atlantski okean
|-
| [[Neretva]]||230||Jadransko more
|-
| [[Nestos River|Nestos]]||230||Egejsko more
|-
| [[Vedea]]||224||Crno more (Dunav)
|-
| [[Achelous]]||220||[[Jonsko more]]
|-
| [[Pineios]]||216||Egejsko more
|-
| [[Crna Rijeka]]||207|| Egejsko more (Vardar)
|-
| [[Nissan (rijeka)|Nissan]]||200||Kattegat
|}

U nastavku su date evropske rijeke grupisane prema morima ili okeanu u koji se ulijevaju. Rijeke su poredane ne po dužini već duž obale mora ili okeana. Rijeke koje se ulijevaju u druge rijeke su prikazane orografski, to jest prvo su navedene rijeke koje se nalaze bliže ušću rijeke koja se ulijeva u drugu rijeku ili pak more tj. okean.

== Barencovo i Bijelo more (Arktički okean)==
U ovom dijelu spiska, rijeke su poredane od [[Nova zemlja (arhipelag)|Nove zemlje]] na istoku do [[Sjeverni rt|Sjevernog rta]] u Norveškoj na zapadu.

=== U Rusiji ===
*[[Pečora]] (sjeveroistočno od [[Naryan-Mar]]a)
**[[Usa]] (zapadno od [[Usinsk]]a)
***[[Kolva]] (u blizini Usinska)
*[[Sjeverna Dvina]] (u [[Severodvinsk]]u)
**[[Pinega]] (u Ust-Pinegu)
**[[Yomtsa]] (u blizini [[Bolshaya Gora]])
**[[Vaga (rijeka)|Vaga]] (u blizini [[Bereznik]]a)
**[[Uftyuga]] (u blizini [[Krasnoborsk]]a)
**[[Vychegda]] (u [[Kotlas]]u)
***[[Vishera]]
**[[Yug]] (u Velikom Ustyugu)
**[[Sukhona]] (u Velikom Ustyugu)
*[[Mezen (rijeka)|Mezen]] (u blizini [[Mezen]]a)
*[[Onega (rijeka)|Onega]] (u [[Onega]])

=== U Norveškoj===
*[[Paatsjoki]]/Pasvikelva (u Bøkfjord, u blizini Kirkenesa)
*[[Näätämö (rijeka)|Näätämö]]/Neidenelva (u Neidenfjord u blizini Neidena)
*[[Tana (rijeka)|Tanaelva]] (u Tanafjord)
**[[Karasjohka]] (u blizini Karigasniemia)
**[[Anarjohka]] (u blizini Karigasniemia)
*[[Lakselva]] (u Porsangerfjorden, kod Lakselva)

== Atlantski okean ==

=== Na Islandu===
[[Datoteka:Tindfjallajökull Sept. 2004.jpg|thumb|right|200px|Rijeka Þjórsá sa glečerima Tindfjallajökull i Eyjafjallajökull]]
*[[Jökulsá á Fjöllum]] (sjeverna obala)
*[[Þjórsá]] (južna obala)

=== Na norveškoj obali ===

'''U Norveškoj'''
*[[Altaelva]] (u [[Alta (Norveška)|Altu]] u [[Altafjord]])
*[[Reisaelva]] (u Nordreisi, [[Troms]])
*[[Målselva]] (u [[Malangen (fjord)|Malangen]] kod Målselva)
*[[Saltdalselva]] (u [[Saltdal]], [[Nordland]])
*[[Ranelva]] (u [[Rana (Norveška)|Ranu]], Nordland)
*[[Vefsna]] (u [[Mosjøen]], Nordland)
*[[Namsen]] (u [[Namsos]] u Nord-Trøndelagu)
*[[Nidelva]] (u [[Trondheimsfjord]] kod Trondheima)
*[[Gaula (Norveška)|Gaula]] (u [[Trondheim]], Sør-Trøndelag)
*[[Orkla]] (u [[Trondheimsfjord]] kod Orkdala )
*[[Surna (rijeka)|Surna]] (u [[Surnadalsfjord]] kod Surnadala)
*[[Driva]] (u [[Sunndalsfjord]] kod Sunndalsøra)
*[[Rauma (rijeka)|Rauma]] (u [[Åndalsnes]], [[Møre og Romsdal]])
*[[Lærdalselvi]] (u [[Sognefjord]] kod Lærdala)

=== Irska obala ===

'''U [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]''':
*[[Bann (rijeka)|Bann]] (u Coleraineu)

'''U [[Irska|Irskoj]]''' (uključujući i  [[Keltsko more]]):
*[[Swilly]] (Letterkenny)
*[[Shannon (rijeka)|Shannon]] (u blizini [[Limerick]]) 
**[[Suck (rijeka)|Suck]] (u blizini Ballinasloea)
**[[Brosna (rijeka)|Brosna]]
*[[Barrow (rijeka)|Barrow]] (u blizini Waterforda)
**[[Suir]] (u blizini Waterforda)
**[[Nore]] (kod New Rossa)

===Britanska obala===
[[Bristolski kanal]]:
*[[Severn]] (u blizini [[Cardiff]]a i Weston-Super-Marea)
**[[Teme (rijeka)|Teme]] (u blizini [[Worcester]])
**[[Avon (rijeka)|Avon (gornji)]] (u [[Tewkesbury]])
**[[Wye (rijeka)|Wye]] (u blizini Chepstowa)
**[[Avon (rijeka)|Avon (donji)]] (u blizini Bristola)
**[[Usk (rijeka)|Usk]] (u Newportu)
**[[Taff (rijeka)|Taff]] (u Cardiffu)

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Spisak rijeka u Evropi}}

[[Kategorija:Geografija Evrope]]
[[Kategorija:Rijeke]]</text>
      <sha1>bxx23v7j4aome5tz85sh8byh8v5hrq3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orašica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>406996</id>
    <revision>
      <id>3830610</id>
      <parentid>3171194</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2844" sha1="3s686754vqatxt7ozuc0m8aw5zps246" xml:space="preserve">[[Datoteka:Cypsela Cynara.JPG|thumb|Ahenija je specijalni oblik orašice (kao u rodu ''[[Cynara]]'')]]

'''Orašica''' (''nux'') jest jednosjemeni [[prosti plod]] koji se ne otvara. Građen je od jedne karpele (''nux monocarpa'') ili od dvije ili više međusobno sraslih (''nux syncarpa''). Orašice često imaju dodatke, kao što su dlake, žlijezde, kukasti i/ili krilati izraštaji, koji služe za raznošenje sjemenki putem vjetra, životinja, vode i sl.&lt;ref&gt;Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;

Posebni tip sinkarpne potcvjetne orašice (u koju je ugrađena i cvjetna loža) zove se ''ahenija'' (''achaenium''), koja je najčešća u porodici [[glavočika]] (''[[Compositae]]''). Specijalni oblik srasle orašice je kod [[trave|trava]] (porodica ''[[Gramineae]]''), koja se naziva '''zrno''' ili '''krupa''' (''caryopsis'').

==Primjeri==
Među tipskim primjerima orašice su [[maslačak]] (rod ''Taraxacum''), [[konoplja (rod) ''Canabis'']]) i [[heljda]].

Ahenije [[jagoda]] se ponekad (pogrešno) označavaju kao orašice. Jagoda je [[zbirni plod]] sa zbirnim ahenijama, a ono što se jede je dodatak tkiva.

[[Ruže]] proizvode ahenije. Svaki plod, koji se zove [[šipak]], ima nekoliko ahenija.

*'''Karakteristični tipovi [[biljka|biljnih]] [[plod]]ova'''

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot; 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''[[Prosti plod]]ovi'''
|-
|style=&quot;background:#ddff&quot; | '''Pucajući'''
|[[Mahuna]]
|[[Mješak]]
|[[Ljuska]]
|[[Ljuščica]]
|[[Čahura]] 
|-
|'''Nepucajući sušni'''
|Orašica
|[[Pšeno]] (krupa, zrno)
|[[Ahenija]]
|[[Šizokarp]]
|[[Merikarp]]
|-
|'''Nepucajući sočni'''
|[[Bobica]]
|[[Koštunica]]
|[[Pomum]]
|-
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot; |'''[[Složeni plod]]ovi
|[[Dudinja]]||[[Smokva]]||[[Tobolac]]
|-
|style=&quot;background:#ddffdd;&quot; |'''[[Zbirni plod]]ovi'''
|[[Jagoda]]||[[Kupina]]||[[Malina]]||[[Šipak]] ([[Ruža]])
|-
|}

==Dodatne slike==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Acer buergerianum seeds.jpg|Plod [[javor]]a ''Acer buergerianum'' je orašac sa velikim krilastim strukturama
Datoteka:Pulsatilla alpina fruit.JPG|Dijaspore u rodu ''Pulsatilla'' (porodica [[Ranunculaceae]]) se šire, pa svaka ili grupa ahenija ima dodatke za raznošenje vjetrom
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==
*[[Plod]]
*[[Biljka]]
*[[Razmnožavanje]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commons}}
{{Portal|Biologija}}

[[Kategorija:Morfologija biljaka]]
[[Kategorija:Razmnožavanje]]</text>
      <sha1>3s686754vqatxt7ozuc0m8aw5zps246</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kosti grane stopala</title>
    <ns>0</ns>
    <id>415591</id>
    <revision>
      <id>3830611</id>
      <parentid>3375800</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:25:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9433" sha1="70cgnrm5j08ol6iopgntvfbw6bhw2cv" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime   =Kosti grane stopala &lt;br&gt;(Metatarsus)&lt;br&gt;(Ossa metatarsalia)
| Latinsko ime = metatarsus&lt;br /&gt;ossa metatarsalia
| GraySubject = 64
| GrayPage  = 272
| Image   = Metatarsal bones01 - superior view.png
| Caption  = Skelet stopala – Kosti grane su obilježene zelenom sjenom
| Image2  = Gray291 - Metatarsus.png
| Caption2  = Skelet lijevog stopala – Kosti grane su purpurne
| Origins  =
| Insertions =
| Articulations =
| MeshName  = Metatarsus
| MeshNumber = A01.378.610.250.300.480
| FMA   = 24492
}}

'''Kosti grane stopala''' ([[latinski jezik|lat.]] ''metatarsus'', ''ossa metatarsalia'') su grupa od pet [[kost]]iju u [[stopalo|stopalu]], koje se nalaze između [[kosti korijena stopala|kostiju korijena]] i zadnjeg/sredinjeg dijela stopala i [[članci stopala|članaka]] (falangi) u [[prsti]]ma. U nedostatku pojedinih imena, ove kosti su numerirane u odnosu na medijanu stranu [[palac|palca]]: [[Prva metatarzusna kost|prva]], [[Druga metatarzuska kost|druga]], [[treća metatarzusna kost|treća]], [[četvrta metatarzusna kost|četvrta]] i [[peta metatarzusna kost]] 
(često prikazane odgovarajućim [[rimski broj|rimskim brojevima]] I-V). Ovim kostima su analogne [[kosti grane šake]] (metakarpusne kosti [[šaka|šake]]). Dužine kostiju grane stopala su u silaznom redoslijedu: druga, treća, četvrta, peta i prva.&lt;ref name=Bojsen246&gt;{{cite book |last=Bojsen-Møller |first=Finn |last2=Simonsen |first2=Erik B. |last3=Tranum-Jensen |first3=Jørgen| year=2001 |title=Bevægeapparatets anatomi |edition=12th |language=Danish |trans-title=Anatomy of the Locomotive Apparatus | isbn =978-87-628-0307-7|pages=246}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&lt;Gray14&gt;{{cite book|authors=Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. |year=2014|title= Gray's anatomy for students, 3rd Edition |publisher=Elsevier|location=Philadelphia, Pa|isbn=9780702051319}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= &lt;&quot;Campbell&quot;&gt;{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
Pet kostiju grane stopala su dorzalno konveksne [[duge kosti]], sastavljene od osovine ili tijela, baze (proksimalno) i glave (distalno). Tijelo je prizmoidno, a postepeno se sužava se iz [[kosti korijena stopala|korijena stopala]], što čini [[članak (kost)|krajeve članaka]], koji su uzdužno zakrivljeni. Tako moraju biti ispod konkavni, a malo konveksno iznad. Baza ili zadnji ekstremitet je [[klin]]asta i zglobljava se sa [[kosti korijena šake|kostima korijena šake]], a njene strane sa susjednim metatarzusnim kostima: leđne i tabanske površine su grube za pričvršćivanje [[ligament|ligamenata]]. Glave ili distalni ekstremiteti predstavljaji konveksne zglobne površine, koje su izdužena odozgo prema dolje, i natrag ispod, proširujući dalje od iznad. Njegove strane su spljoštene, a svaka depresija, okružuje kvržicu za vezanje ligamenata. Tabansko područje je sa brazdom naprijed-pozadi za vezanja fleksorste [[tetiva|tetive]], a na svakoj strani je označeno zglobnom uzvisinom, koja je kontinuirana sa terminalom zglobne površine.&lt;ref name=&lt;&quot;Korene&quot;&gt;{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=9958-10-396-6}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Međedović&quot;&gt;{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Hadži-Masl&quot;&gt;{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija 1|publisher=Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|place= Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Grays-6d.2.&quot;&gt;Gray's 1918, ''6d. 2. The Metatarsus''&lt;/ref&gt;

=== Zglobljavanja ===
[[Datoteka:Ospied-la.svg|thumb|300px|Kosti desnog stopala – poleđinska površina – kosti grane stopala su žute (''latinska terminologija'')]]
Osnova svake metatarzusne kosti zglobljava se sa jednim ili više od kostiju korijena stopala na [[tarzometatarzusni zglob|tarzometatarzusnim zglobovima]] i glavom jednog od članaka prvog reda na [[metatarzofalangni zglob|metatarzogalangnim zglobovima]]. Njihove baze zglobljavaju se i međusobno u [[međumetatarzusno zglobljavanje|međumetatarzusnim zglobovima]]
*'''[[Prva kost grane stopala]]''' zglobljava se sa sa [[Medijalna klinasta kost|medijalnom klinastom kosti]], i u manjoj mjeri [[srednja klinasta kost|srednjom klinastom]].
*'''[[Druga kost grane stopala|Druga]]''' sa sva tri [[klinasta kost|klinaste]].
* '''[[Treća kost grane stopala|Treća]]''' se zglobljava sa [[bočna klinasta kost|bočnom klinastom]].
* '''[[Četvrta kost grane stopala|Četvrta]]''' sa bočnom klinastom i [[kvadratna kost|kvadratnom]].
* '''[[Peta kost grane stopala|Peta]]''' se zglobljava kvadratnom kosti.

=== Mišićne veze ===
{|align=right
|-
| [[Datoteka:Gray268 - Mratatarsus.png|thumb|130px|Mišićne veze (gledane odozgo)]] || [[Datoteka:Gray269 - Mratatarsus.png|thumb|130px|Mišićne veze (gledane ispod)]]
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; class=&quot;sortable wikitable&quot; 
|color lightblue| '''Mišić''' || '''Polazište/Hvatište''' || '''Veza'''&lt;ref name=Bojsen&gt;{{cite book |last=Bojsen-Møller |first=Finn |last2=Simonsen |first2=Erik B. |last3=Tranum-Jensen |first3=Jørgen| year=2001 |title=Bevægeapparatets anatomi |edition=12th |language=Danish |trans-title=Anatomy of the Locomotive Apparatus | isbn =978-87-628-0307-7|pages=364–367 }}&lt;/ref&gt;
|- 
| ''[[Musculus tibialis anterior]]'' || Hvatište || Baza [[Prva metatarzusna kost]]
 |- 
 | ''[[Musculus peroneous tertius]] || Hvatište || Poleđinska strana baze [[prta metatarzusna kost|pete metatarzusne kosti]]
 |- 
 | ''[[Musculus peroneous longus]]'' || Hvatište || Kvrga [[Prva metatarzusna kost|prve metatarzusne kosti]]
 |- 
 | ''[[Musculus peroneous brevis]]'' || Hvatište || Kvrga [[Peta metatarzusna kost|pete metatarzusne kosti]]
 |- 
 | ''[[Musculus adductor hallucis]]'', horizontalna glava || Polazište || Duboki [[poprečni metatarzusni ligament]]
 |- 
 | ''[[Musculus flexor digiti minimi brevis]]'' || Polazište || Baza [[Peta metatarzusna kost|pete metatarzusne kosti]]
 |- 
 | ''[[Musculus interossei plantarum]]'' || Polazište || Medijalna strana [[treća metatarzusna kost|treće metatarzusne kosti]], [[četvrta metatarzusna kost|četvrte metatarzusne kosti]] i [[Peta metatarzusna kost|pete metatarzusne kosti]]
 |- 
 | ''[[Musculus interossei dorsi]]'' || Polazište || [[Prva metatarzusna kost|Prva]] do [[peta metatarzusna kost]]i
 |- 
 |}

==Klinički značaj==

===Povrede===
[[Datoteka:FractureBaseof5th.png|thumb|Fraktura baze 5. kosti grane šake]]
Kosti grane stopala su često lomljeni kod [[fudbal]]era. Ovi i drugi nedavni slučajevi se pripisuje slabom dizajn modernoih [[kopačka|kopaćki]], koje slabo štite stopala. U [[2010]]. godini neki fudbaleri počeli su testiranje novih čarapa, u koje su koji ugrađeni gumeni silikoni sa padom u odnosu na stopalo, da pruže zaštitu na vrhu stopala.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Bill|first=Mills|title=Sock boffs may have cured metatarsal woes for Rooney and Co.|url=http://www.mirrorfootball.co.uk/news/Sock-boffs-may-have-cured-metatarsal-woes-for-Wayne-Rooney-and-Co-article649675.html|access-date=12. 12. 2010|date=11. 12. 2010|publisher=www.mirrorfootball.co.uk}}&lt;/ref&gt; Smatra se da frakturni čine 16% povreda koje se odnose na bavljenje sportom, u koje su najčešće uključene metatarzusne kosti. Ovi prelomi se ponekad nazivaju [[marševski lom]]ovi, na osnovu tradicijske veze sa vojnom regrutima, nakon dugih marševa. Druga i treća metatarzusna kost su fiksne, ali mogu biti slomljene, tako da su ove metatarzusne kosti uobičajena mjesta povreda. Peta kost grane stopala može biti slomljena, kada je ono u [[supinacija|presupinirano]] tokom kretanja.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.emedicine.com/sports/topic81.htm | title = Metatarsal Stress Fracture | last = Perron | first = Andrew D. | date = 23. 11. 2005 | access-date = 13. 9. 2007}}&lt;/ref&gt;
Zaštita od povrede može se postići upotrebom [[obuća|zaštitne obuće]] koja se mže koristiti sa ugrađenim ili prenosivim metatarzalnim držačima.

==Dodatne slike ==
&lt;gallery&gt;
Footx.jpg|X-ray of foot.
Gray290 - Mratatarsus.png|Skelet lijevog stopala – medijalni aspekt
Gray360.png|Kosi presjek tarzometatarzusnog zglobljavanja, sa sinovijalnim šupljinam
Slide2xzxzx.JPG|Gležanj i tarzometatarzusni zglob, sa kostima stopala – duboka disekcija
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte==
* [[Noga]]
* [[Stopalo]]

==Reference==
{{refspisak}}

== Dopunska literatutra ==
* {{cite book
| last = Platzer | first = Werner
| title = Color Atlas of Human Anatomy, Vol. 1: Locomotor System
| year = 2004 | edition = 5th | publisher = Thieme
| isbn = 3-13-533305-1
}}
* {{cite book
| url  = http://www.bartleby.com/107/64.html
| title  = Anatomy of the Human Body | chapter = 6d. 2. The Metatarsus
| first  = Henry | last = Gray | authorlink = Henry Gray
| publisher = Bartleby.com | year = 1918
}}

==Vanjski linksovi==
{{Commons category|Metatarsus}}

{{Commons|Bones of lower extremity}}
{{Kosti čovjeka}}

[[Kategorija:Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija:Kosti donjih udova]]
[[Kategorija:Kosti stopala]]</text>
      <sha1>70cgnrm5j08ol6iopgntvfbw6bhw2cv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Palapa/D2</title>
    <ns>2</ns>
    <id>417064</id>
    <revision>
      <id>3830722</id>
      <parentid>3750220</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:03:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="99714" sha1="dhn90vlkfb82l9udz5ashe69bi13b1f" xml:space="preserve">Wikipedia, [[Wikipedia:1000 članaka|1000 osnovnih članaka]]
'''Radi preglednosti, brišem naslove napisanih članaka. Za kompletan spisak, pogledati historiju članka.'''
=== Naučnici, pronalazači i matematičari, 179 ===
==== Antičke ličnosti, 16 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Antički, 8||;Antički, 8
|-
| * [[Hipatija]]||([[:en:Hypatia|Hypatia]])
|-
| ;Srednji vijek, 8||;Srednji vijek, 8
|-
| * [[William Gilbert (astronom)|William Gilbert]]||([[:en:William Gilbert (astronomer)|William Gilbert]])
|-
| * [[Nasir al-Din Tusi|Nasir al-Din Tusi]]||([[:en:Nasir al-Din Tusi|Nasir al-Din Tusi]])
|-
| * [[Shen Kuo]]||([[:en:Shen Kuo]])
|}

==== Fizičari i astronomi, 16 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Rani, moderni, ||;Rani, moderni, 
|-
| ;Moderni, ||;Modern, 
|-
| * [[Johann Balmer|Johann Balmer]]||([[:en:Johann Balmer|Johann Balmer]])
|-
| * [[J. Georg Bednorz|J. Georg Bednorz]]||([[:en:J. Georg Bednorz|J. Georg Bednorz]])
|-
| * [[Nikolay Bogolyubov|Nikolay Bogolyubov]]||([[:en:Nikolay Bogolyubov|Nikolay Bogolyubov]])
|-
| * [[Steven Chu|Steven Chu]]||([[:en:Steven Chu|Steven Chu]])
|-
| * [[John Cockcroft]]||([[:en:John Cockcroft]])
|-
| * [[James Dewar|James Dewar]]||([[:en:James Dewar|James Dewar]])
|-
| * [[Léon Foucault]]||([[:en:Léon Foucault]])
|-
| * [[Augustin-Jean Fresnel]]||([[:en:Augustin-Jean Fresnel]])
|-
| * [[Murray Gell-Mann |Murray Gell-Mann]]||([[:en:Murray Gell-Mann]])
|-
| * [[Pieter van Musschenbroek|Pieter van Musschenbroek]]||([[:en:Pieter van Musschenbroek]])
|-
| * [[J. Robert Oppenheimer|J. Robert Oppenheimer]]||([[:en:J. Robert Oppenheimer|J. Robert Oppenheimer]])
|-
| * [[Ilya Prigogine]]||([[:en:Ilya Prigogine]])
|-
| * [[Andrei Sakharov]]||([[:en:Andrei Sakharov]])
|-
| * [[Charles Hard Townes]]||([[:en:Charles Hard Townes]])
|-
| * [[Tsung-Dao Lee]]||([[:en:Tsung-Dao Lee]])
|-
| ||
|}

=== Astronomija ===

=== Hemičari,  ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| * [[Joseph Priestley|Joseph Priestley]]||([[:en:Joseph Priestley|Joseph Priestley]])
|}

===  Prirodne nauke, 21 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Louis Agassiz]]||([[:en:Louis Agassiz]])
|-
| * [[John James Audubon|John James Audubon]]||([[:en:John James Audubon|John James Audubon]])
|-
| * [[Casimir Funk|Casimir Funk]]||([[:en:Casimir Funk|Casimir Funk]])
|-
| * [[W. D. Hamilton]]||([[:en:W. D. Hamilton]])
|-
| * [[Stephen Jay Gould]]||([[:en:Stephen J. Gould]])
|-
|}

=== Biologija, ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| * [[Thomas Henry Huxley|Thomas Henry Huxley]]||([[:en:Thomas Henry Huxley|Thomas Henry Huxley]])
|-
|}

=== Medicina,===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|}

===Izumitelji, 28===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[John Logie Baird|John Logie Baird]]||([[:en:John Logie Baird|John Logie Baird]])
|-
| * [[Emile Berliner|Emile Berliner]]||([[:en:Emile Berliner|Emile Berliner]])
|-
| * [[Gerd Binnig|Gerd Binnig]]||([[:en:Gerd Binnig|Gerd Binnig]])
|-
| * [[Wallace H. Carothers|Wallace H. Carothers]]||([[:en:Wallace H. Carothers|Wallace H. Carothers]])
|-
| * [[Lee De Forest|Lee De Forest]]||([[:en:Lee De Forest|Lee De Forest]])
|-
| * [[Alfred V. du Pont|Alfred V. du Pont]]||([[:en:Alfred V. du Pont|Alfred V. du Pont]])
|-
| * [[George Eastman|George Eastman]]||([[:en:George Eastman|George Eastman]])
|-
| * [[Leo Fender|Leo Fender]]||([[:en:Leo Fender|Leo Fender]])
|-
| * [[Robert Fulton|Robert Fulton]]||([[:en:Robert Fulton|Robert Fulton]])
|-
| * [[Gordon Gould|Gordon Gould]]||([[:en:Gordon Gould|Gordon Gould]])
|-
| * [[Joseph Marie Jacquard|Joseph Marie Jacquard]]||([[:en:Joseph Marie Jacquard|Joseph Marie Jacquard]])
|-
| * [[Ignacy Lukasiewicz|Ignacy Lukasiewicz]]||([[:en:Ignacy Lukasiewicz|Ignacy Lukasiewicz]])
|-
| * [[Charles A. Parsons|Charles A. Parsons]]||([[:en:Charles A. Parsons|Charles A. Parsons]])
|-
| * [[William Shockley|William Shockley]]||([[:en:William Shockley|William Shockley]])
|-
|}
=== Matematičari, 39 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Rani, moderni, 11||;Rani, moderni, 11
|-
| * [[Alexis Clairaut]]||([[:en:Alexis Clairaut]])
|-
| * [[Pierre de Fermat|Pierre de Fermat]]||([[:en:Pierre de Fermat|Pierre de Fermat]])
|-
| ;Moderni, 28||;Modern, 28
|-
| * [[Vladimir Arnold|Vladimir Arnold]]||([[:en:Vladimir Arnold|Vladimir Arnold]])
|-
| * [[Arthur Cayley]]||([[:en:Arthur Cayley]])
|-
| * [[Alexandre Grothendieck]]||([[:en:Alexandre Grothendieck]])
|-
| * [[William Rowan Hamilton]]||([[:en:William Rowan Hamilton]])
|-
| * [[G. H. Hardy|G. H. Hardy]]||([[:en:G. H. Hardy|G. H. Hardy]])
|-
| * [[Charles Hermite]]||([[:en:Charles Hermite]])
|-
| * [[Carl G. J. Jacobi]]||([[:en:Carl G. J. Jacobi]])
|-
| * [[Sofia Kovalevskaya]]||([[:en:Sofia Kovalevskaya]])
|-
| * [[Leopold Kronecker]]||([[:en:Leopold Kronecker]])
|-
| * [[Siméon Denis Poisson]]||([[:en:Siméon Denis Poisson]])
|-
| * [[Jean-Victor Poncelet]]||([[:en:Jean-Victor Poncelet]])
|-
| * [[James Joseph Sylvester]]||([[:en:James Joseph Sylvester]])
|-
| * [[Karl Weierstrass]]||([[:en:Karl Weierstrass]])
|-
|}

=== Računarski naučnici, 12 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[John George Kemeny|John George Kemeny]]||([[:en:John George Kemeny|John George Kemeny]])
|-
| * [[Jack Kilby|Jack Kilby]]||([[:en:Jack Kilby|Jack Kilby]])
|-
| * [[John George Kemeny|John George Kemeny]]||([[:en:John George Kemeny|John George Kemeny]])
|-
| * [[Herman Hollerith|Herman Hollerith]]||([[:en:Herman Hollerith|Herman Hollerith]])
|-
| * [[Steve Wozniak|Steve Wozniak]]||([[:en:Steve Wozniak|Steve Wozniak]])
|}

=== Novinari, 34===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| * [[Ed Bradley]]||([[:en:Ed Bradley]])
|-
| * [[David Brinkley]]||([[:en:David Brinkley]])
|-
| * [[Tom Brokaw]]||([[:en:Tom Brokaw]])
|-
| * [[John F. Burns]]||([[:en:John F. Burns]])
|-
| * [[John Chancellor]]||([[:en:John Chancellor]])
|-
| * [[Walter Cronkite]]||([[:en:Walter Cronkite]])
|-
| * [[Robert Fisk]]||([[:en:Robert Fisk]])
|-
| * [[Seymour Hersh]]||([[:en:Seymour Hersh]])
|-
| * [[Hedda Hopper]]||([[:en:Hedda Hopper]])
|-
| * [[John Humphrys]]||([[:en:John Humphrys]])
|-
| * [[Chet Huntley]]||([[:en:Chet Huntley]])
|-
| * [[Marvin Kalb]]||([[:en:Marvin Kalb]])
|-
| * [[Jim Lehrer]]||([[:en:Jim Lehrer]])
|-
| * [[David McCullough]]||([[:en:David McCullough]])
|-
| * [[Robert MacNeil]]||([[:en:Robert MacNeil]])
|-
| * [[Bill Moyers]]||([[:en:Bill Moyers]])
|-
| * [[Edward R. Murrow]]||([[:en:Edward R. Murrow]])
|-
| * [[John Pilger]]||([[:en:John Pilger]])
|-
| * [[Dan Rather]]||([[:en:Dan Rather]])
|-
| * [[Harry Reasoner]]||([[:en:Harry Reasoner]])
|-
| * [[Mike Royko]]||([[:en:Mike Royko]])
|-
| * [[Diane Sawyer]]||([[:en:Diane Sawyer]])
|-
| * [[Eric Sevareid]]||([[:en:Eric Sevareid]])
|-
| * [[Upton Sinclair]]||([[:en:Upton Sinclair]])
|-
| * [[Howard K. Smith]]||([[:en:Howard K. Smith]])
|-
| * [[I.F. Stone]]||([[:en:I.F. Stone]])
|-
| * [[Ida M. Tarbell]]||([[:en:Ida M. Tarbell]])
|-
| * [[Studs Terkel]]||([[:en:Studs Terkel]])
|-
| * [[Hunter Thompson]]||([[:en:Hunter Thompson]])
|-
| * [[Mike Wallace]]||([[:en:Mike Wallace]])
|-
| * [[Barbara Walters]]||([[:en:Barbara Walters]])
|-
| * [[Walter Winchell]]||([[:en:Walter Winchell]])
|-
| * [[Bob Woodward]]||([[:en:Bob Woodward]])
|-
|}
=== Vidovnjaci i mistici, 7 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Helena Blavatsky]]||([[:en:Helena Blavatsky]])
|-
| * [[Edgar Cayce]]||([[:en:Edgar Cayce]])
|-
| * [[Aleister Crowley]]||([[:en:Aleister Crowley]])
|-
| * [[Jeane Dixon]]||([[:en:Jeane Dixon]])
|-
| * [[Rasputin]]||([[:en:Rasputin]])
|-
|}

=== Sportisti, 263 ===
==== Pojedinačni sportovi, 114 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Atletičari, 20||;
|-
| * [[Roger Bannister]]||([[:en:Roger Bannister]])
|-
| * [[Abebe Bikila]]||([[:en:Abebe Bikila]])
|-
| * [[Mary Decker]]||([[:en:Mary Decker]])
|-
| * [[Hicham El Guerrouj]]||([[:en:Hicham El Guerrouj]])
|-
| * [[Haile Gebrselassie]]||([[:en:Haile Gebrselassie]])
|-
| * [[Bruce Jenner]]||([[:en:Bruce Jenner]])
|-
| * [[Jackie Joyner-Kersee]]||([[:en:Jackie Joyner-Kersee]])
|-
| * [[Kipchoge Keino]]||([[:en:Kipchoge Keino]])
|-
| * [[Bob Mathias]]||([[:en:Bob Mathias]])
|-
| * [[Bobby Joe Morrow]]||([[:en:Bobby Joe Morrow]])
|-
| * [[Edwin Moses]]||([[:en:Edwin Moses]])
|-
| * [[Jesse Owens]]||([[:en:Jesse Owens]])
|-
| * [[Jim Thorpe]]||([[:en:Jim Thorpe]])
|-
| * [[Wilma Rudolph]]||([[:en:Wilma Rudolph]])
|-
| * [[Lasse Virén]]||([[:en:Lasse Virén]])
|-
| * [[Emil Zatopek]]||([[:en:Emil Zatopek]])
|-
| * [[Vasiliy Bubka]]||([[:en:Vasiliy Bubka]])
|-
| ;Auto trkači, 9||;
|-
| * [[Dale Earnhardt]]||([[:en:Dale Earnhardt]])
|-
| * [[A. J. Foyt]]||([[:en:A. J. Foyt]])
|-
| * [[Richard Petty]]||([[:en:Richard Petty]])
|-
| ;Bokseri, 9||;Boxing, 9
|-
| * [[Henry Armstrong]]||([[:en:Henry Armstrong]])
|-
| * [[Jack Dempsey]]||([[:en:Jack Dempsey]])
|-
| * [[Ingemar Johansson]]||([[:en:Ingemar Johansson]])
|-
| * [[Sugar Ray Leonard]]||([[:en:Sugar Ray Leonard]])
|-
| * [[Joe Louis]]||([[:en:Joe Louis]])
|-
| * [[Rocky Marciano]]||([[:en:Rocky Marciano]])
|-
| * [[Manny Pacquiao]]||([[:en:Manny Pacquiao]])
|-
| * [[Sugar Ray Robinson]]||([[:en:Sugar Ray Robinson]])
|-
| ||
|-
| ;Biciklisti, 7||;Cycling, 7
|-
| * [[Jacques Anquetil]]||([[:en:Jacques Anquetil]])
|-
| * [[Lance Armstrong]]||([[:en:Lance Armstrong]])
|-
| * [[Fausto Coppi]]||([[:en:Fausto Coppi]])
|-
| * [[Bernard Hinault]]||([[:en:Bernard Hinault]])
|-
| * [[Miguel Indurain]]||([[:en:Miguel Indurain]])
|-
| * [[Greg LeMond]]||([[:en:Greg LeMond]])
|-
| * [[Eddy Merckx]]||([[:en:Eddy Merckx]])
|-
| ||
|-
| ;Ronioci, 1||;Diving, 1
|-
| * [[Greg Louganis]]||([[:en:Greg Louganis]])
|-
| ||
|-
| ;Klizači na ledu, 15||;Figure skating, 15
|-
| * [[Shizuka Arakawa]]||([[:en:Shizuka Arakawa]])
|-
| * [[Brian Boitano]]||([[:en:Brian Boitano]])
|-
| * [[Robin Cousins]]||([[:en:Robin Cousins]])
|-
| * [[Peggy Fleming]]||([[:en:Peggy Fleming]])
|-
| * [[Scott Hamilton (figure skater)|Scott Hamilton]]||([[:en:Scott Hamilton (figure skater)|Scott Hamilton]])
|-
| * [[Dorothy Hamill]]||([[:en:Dorothy Hamill]])
|-
| * [[Sonja Henie]]||([[:en:Sonja Henie]])
|-
| * [[Sarah Hughes]]||([[:en:Sarah Hughes]])
|-
| * [[Ilya Kulik]]||([[:en:Ilya Kulik]])
|-
| * [[Michelle Kwan]]||([[:en:Michelle Kwan]])
|-
| * [[Tara Lipinski]]||([[:en:Tara Lipinski]])
|-
| * [[Axel Paulsen]]||([[:en:Axel Paulsen]])
|-
| * [[Irina Rodnina]]||([[:en:Irina Rodnina]])
|-
| * [[Katarina Witt]]||([[:en:Katarina Witt]])
|-
| * [[Kristi Yamaguchi]]||([[:en:Kristi Yamaguchi]])
|-
| ||
|-
| ;Golferi, 13||;Golf, 13
|-
| * [[Severiano Ballesteros|Seve Ballesteros]]||([[:en:Severiano Ballesteros|Seve Ballesteros]])||
|-
| *[[:Ben Hogan]]) || [[:en:Ben Hogan]]
|-
| * [[Jack Nicklaus]]||([[:en:Jack Nicklaus]])
|-
| * [[Lorena Ochoa]]||([[:en:Lorena Ochoa]])
|-
| * [[Se Ri Pak]]||([[:en:Se Ri Pak]])
|-
| * [[Arnold Palmer]]||([[:en:Arnold Palmer]])
|-
| * [[Gary Player]]||([[:en:Gary Player]])
|-
| * [[Patty Sheehan]]||([[:en:Patty Sheehan]])
|-
| * [[Sam Snead]]||([[:en:Sam Snead]])
|-
| * [[Annika Sörenstam]]||([[:en:Annika Sörenstam]])
|-
| * [[Lee Trevino]]||([[:en:Lee Trevino]])
|-
| * [[Karrie Webb]]||([[:en:Karrie Webb]])
|-
| * [[Tiger Woods]]||([[:en:Tiger Woods]])
|-
| ||
|-
| ;Gimnastičari, 9||;Gymnastics, 9
|-
| * [[Nadia Comaneci]]||([[:en:Nadia Comaneci]])
|-
| * [[Paul Hamm]]||([[:en:Paul Hamm]])
|-
| * [[Olga Korbut]]||([[:en:Olga Korbut]])
|-
| * [[Larissa Latynina]]||([[:en:Larissa Latynina]])
|-
| * [[Lilia Podkopayeva]]||([[:en:Lilia Podkopayeva]])
|-
| * [[Mary Lou Retton]]||([[:en:Mary Lou Retton]])
|-
| * [[Vitaly Scherbo]]||([[:en:Vitaly Scherbo]])
|-
| * [[Ludmilla Tourischeva]]||([[:en:Ludmilla Tourischeva]])
|-
| * [[Elena Zamolodchikova]]||([[:en:Elena Zamolodchikova]])
|-
| ||
|-
| ;Jahači konja, 4||;Horse racing, 4
|-
| * [[Eddie Arcaro]]||([[:en:Eddie Arcaro]])
|-
| * [[Steve Cauthen]]||([[:en:Steve Cauthen]])
|-
| * [[Lester Piggott]]||([[:en:Lester Piggott]])
|-
| * [[Willie Shoemaker]]||([[:en:Willie Shoemaker]])
|-
| ||
|-
| ;Alpski skijaši, 1||;Skiing, alpine, 1
|-
| * [[Jean-Claude Killy]]||([[:en:Jean-Claude Killy]])
|-
| ||
|-
| ;Brzi klizači, 3||;Speed skating, 3
|-
| * [[Bonnie Blair]]||([[:en:Bonnie Blair]])
|-
| * [[Eric Heiden]]||([[:en:Eric Heiden]])
|-
| * [[Johann Olav Koss]]||([[:en:Johann Olav Koss]])
|-
| ;Tenis, 20||;Tennis, 20
|-
| * [[Boris Becker]]||([[:en:Boris Becker]])
|-
| * [[Don Budge]]||([[:en:Don Budge]])
|-
| * [[Margaret Court]]||([[:en:Margaret Court]])||
|-
|-[[Chris Evert]] ||([[:en:Chris Evert]])
|-
| * [[Althea Gibson]]||([[:en:Althea Gibson]])
|-
| * [[Pancho Gonzales]]||([[:en:Pancho Gonzales]])
|-
| * [[Billie Jean King]]||([[:en:Billie Jean King]])
|-
| * [[Rod Laver]]||([[:en:Rod Laver]])
|-
| * [[John McEnroe]]||([[:en:John McEnroe]])
|-
| * [[Monica Seles]]||([[:en:Monica Seles]])
|-
| * [[Bill Tilden]]||([[:en:Bill Tilden]])
|-
| ||
|-
| ;Višestruki sportovi, 1||;Multiple sports, 1
|-
| * [[Babe Didrikson Zaharias]]||([[:en:Babe Didrikson Zaharias]])
|-
|}

== Timski sportovi, 149 ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Nogomet, 23||;Association football, 23
|-
| * [[George Best]]||([[:en:George Best]])
|-
| * [[Kenny Dalglish]]||([[:en:Kenny Dalglish]])
|-
| * [[Alfredo Di Stéfano]]||([[:en:Alfredo Di Stéfano]])
|-
| * [[Eusébio]]||([[:en:Eusébio]])
|-
| * [[Mia Hamm]]||([[:en:Mia Hamm]])
|-
| * [[Sócrates]]||([[:en:Sócrates]])
|-
| * [[Lev Yashin]]||([[:en:Lev Yashin]])
|-
| ||
|-
| ;Bejzbol, 51||;Baseball, 51
|-
| * [[Hank Aaron]]||([[:en:Hank Aaron]])
|-
| * [[Cap Anson]]||([[:en:Cap Anson]])
|-
| * [[Yogi Berra]]||([[:en:Yogi Berra]])
|-
| * [[Barry Bonds]]||([[:en:Barry Bonds]])
|-
| * [[Alexander Cartwright]]||([[:en:Alexander Cartwright]])
|-
| * [[Roger Clemens]]||([[:en:Roger Clemens]])
|-
| * [[Roberto Clemente]]||([[:en:Roberto Clemente]])
|-
| * [[Ty Cobb]]||([[:en:Ty Cobb]])
|-
| * [[Eddie Collins]]||([[:en:Eddie Collins]])
|-
| * [[Joe DiMaggio]]||([[:en:Joe DiMaggio]])
|-
| * [[Curt Flood]]||([[:en:Curt Flood]])
|-
| * [[Lou Gehrig]]||([[:en:Lou Gehrig]])
|-
| * [[Bob Gibson]]||([[:en:Bob Gibson]])
|-
| * [[Josh Gibson]]||([[:en:Josh Gibson]])
|-
| * [[Rickey Henderson]]||([[:en:Rickey Henderson]])
|-
| * [[Rogers Hornsby]]||([[:en:Rogers Hornsby]])
|-
| * [[Shoeless Joe Jackson]]||([[:en:Shoeless Joe Jackson]])
|-
| * [[Ban Johnson]]||([[:en:Ban Johnson]])
|-
| * [[Walter Johnson]]||([[:en:Walter Johnson]])
|-
| * [[Sandy Koufax]]||([[:en:Sandy Koufax]])
|-
| * [[Kenesaw Mountain Landis]]||([[:en:Kenesaw Mountain Landis]])
|-
| * [[Connie Mack]]||([[:en:Connie Mack]])
|-
| * [[Greg Maddux]]||([[:en:Greg Maddux]])
|-
| * [[Mickey Mantle]]||([[:en:Mickey Mantle]])
|-
| * [[Christy Mathewson]]||([[:en:Christy Mathewson]])
|-
| * [[Willie Mays]]||([[:en:Willie Mays]])
|-
| * [[John McGraw]]||([[:en:John McGraw]])
|-
| * [[Marvin Miller]]||([[:en:Marvin Miller]])
|-
| * [[Stan Musial]]||([[:en:Stan Musial]])
|-
| * [[Buck O\'Neil]]||([[:en:Buck O\'Neil]])
|-
| * [[Satchel Paige]]||([[:en:Satchel Paige]])
|-
| * [[Albert Pujols]]||([[:en:Albert Pujols]])
|-
| * [[Cal Ripken, Jr.]]||([[:en:Cal Ripken, Jr.]])
|-
| * [[Jackie Robinson]]||([[:en:Jackie Robinson]])
|-
| * [[Pete Rose]]||([[:en:Pete Rose]])
|-
| * [[Branch Rickey]]||([[:en:Branch Rickey]])
|-
| * [[Babe Ruth]]||([[:en:Babe Ruth]])
|-
| * [[Nolan Ryan]]||([[:en:Nolan Ryan]])
|-
| * [[Mike Schmidt]]||([[:en:Mike Schmidt]])
|-
| * [[Tom Seaver]]||([[:en:Tom Seaver]])
|-
| * [[Bud Selig]]||([[:en:Bud Selig]])
|-
| * [[Warren Spahn]]||([[:en:Warren Spahn]])
|-
| * [[Albert Spalding]]||([[:en:Albert Spalding]])
|-
| * [[Tris Speaker]]||([[:en:Tris Speaker]])
|-
| * [[George Steinbrenner]]||([[:en:George Steinbrenner]])
|-
| * [[Casey Stengel]]||([[:en:Casey Stengel]])
|-
| * [[Honus Wagner]]||([[:en:Honus Wagner]])
|-
| * [[John Montgomery Ward]]||([[:en:John Montgomery Ward]])
|-
| * [[Ted Williams]]||([[:en:Ted Williams]])
|-
| * [[Harry Wright]]||([[:en:Harry Wright]])
|-
| * [[Cy Young]]||([[:en:Cy Young]])
|-
| ||
|-
| ;Košarka, 20||;Basketball, 20
|-
| * [[Elgin Baylor]]||([[:en:Elgin Baylor]])
|-
| * [[Bob Cousy]]||([[:en:Bob Cousy]])
|-
| * [[Julius Erving]]||([[:en:Julius Erving]])
|-
| * [[Jerry Lucas]]||([[:en:Jerry Lucas]])
|-
| * [[Pete Maravich]]||([[:en:Pete Maravich]])
|-
| * [[Shaquille O\'Neal]] ||([[:en:Shaquille O\'Neal]]) 
|-
| * [[Oscar Robertson]]||([[:en:Oscar Robertson]])
|-
| * [[David Robinson (basketball)|David Robinson]]||([[:en:David Robinson (basketball)|David Robinson]])
|-
| * [[Dean Smith]]||([[:en:Dean Smith]])
|-
| * [[John Wooden]]||([[:en:John Wooden]])
|-
| ||
|-
| ;Kriket, 9||;Cricket, 9
|-
| * [[W. G. Grace]]||([[:en:W. G. Grace]])
|-
| * [[Jack Hobbs]]||([[:en:Jack Hobbs]])
|-
| * [[Donald Bradman]]||([[:en:Donald Bradman]])
|-
| * [[Garfield Sobers]]||([[:en:Garfield Sobers]])
|-
| * [[Viv Richards]]||([[:en:Viv Richards]])
|-
| * [[Brian Lara]]||([[:en:Brian Lara]])
|-
| * [[Shane Warne]]||([[:en:Shane Warne]])
|-
| * [[Muttiah Muralitharan]]||([[:en:Muttiah Muralitharan]])
|-
| * [[Sachin Tendulkar]]||([[:en:Sachin Tendulkar]])
|-
| ||
|-
| ;Američki nogomet,40||;American Football,40
|-
| * [[Sammy Baugh]]||([[:en:Sammy Baugh]])
|-
| * [[Bill Belichick]] ||([[:en:Bill Belichick]]) 
|-
| * [[Bobby Bowden]]||([[:en:Bobby Bowden]])
|-
| * [[Terry Bradshaw]]||([[:en:Terry Bradshaw]])
|-
| * [[Tom Brady]]||([[:en:Tom Brady]])
|-
| * [[Bear Bryant]]||([[:en:Bear Bryant]])
|-
| * [[Jim Brown]]||([[:en:Jim Brown]])
|-
| * [[Paul Brown]]||([[:en:Paul Brown]])
|-
| * [[Dick Butkus]]||([[:en:Dick Butkus]])
|-
| * [[John Elway]]||([[:en:John Elway]])
|-
| * [[Brett Favre]]||([[:en:Brett Favre]])
|-
| * [[Otto Graham]]||([[:en:Otto Graham]])
|-
| * [[Red Grange]]||([[:en:Red Grange]])
|-
| * [[William Heffelfinger]]||([[:en:William Heffelfinger]])
|-
| * [[Don Hutson]]||([[:en:Don Hutson]])
|-
| * [[Dick Lane (American football)]]||([[:en:Dick Lane (American football)]])
|-
| * [[Vince Lombardi]]||([[:en:Vince Lombardi]])
|-
| * [[John Madden]]||([[:en:John Madden]])
|-
| * [[Peyton Manning]]||([[:en:Peyton Manning]])
|-
| * [[Dan Marino]]||([[:en:Dan Marino]])
|-
| * [[Joe Montana]]||([[:en:Joe Montana]])
|-
| * [[Marion Motley]] ||([[:en:Marion Motley]]) 
|-
| * [[Bronko Nagurski]]||([[:en:Bronko Nagurski]])
|-
| * [[Joe Namath]]||([[:en:Joe Namath]])
|-
| * [[Joe Paterno]]||([[:en:Joe Paterno]])
|-
| * [[Walter Payton]]||([[:en:Walter Payton]])
|-
| * [[Jerry Rice]]||([[:en:Jerry Rice]])
|-
| * [[Knute Rockne]]||([[:en:Knute Rockne]])
|-
| * [[Pete Rozelle]]||([[:en:Pete Rozelle]])
|-
| * [[Barry Sanders]]||([[:en:Barry Sanders]])
|-
| * [[Don Shula]]||([[:en:Don Shula]])
|-
| * [[O. J. Simpson]]||([[:en:O. J. Simpson]])
|-
| * [[Emmitt Smith]]||([[:en:Emmitt Smith]])
|-
| * [[Amos Alonzo Stagg]]||([[:en:Amos Alonzo Stagg]])
|-
| * [[Roger Staubach]]||([[:en:Roger Staubach]])
|-
| * [[Lawrence Taylor]]||([[:en:Lawrence Taylor]])
|-
| * [[Emlen Tunnell]]||([[:en:Emlen Tunnell]])
|-
| * [[Johnny Unitas]]||([[:en:Johnny Unitas]])
|-
| * [[Bill Walsh]] ||([[:en:Bill Walsh]]) 
|-
| * [[Reggie White]]||([[:en:Reggie White]])
|-
| ||
|-
| ;Hokej na ledu, 6||;Ice hockey, 6
|-
| * [[Wayne Gretzky]]||([[:en:Wayne Gretzky]])
|-
| * [[Gordie Howe]]||([[:en:Gordie Howe]])
|-
| * [[Bobby Hull]]||([[:en:Bobby Hull]])
|-
| * [[Mario Lemieux]]||([[:en:Mario Lemieux]])
|-
| * [[Bobby Orr]]||([[:en:Bobby Orr]])
|-
| * [[Maurice Richard]]||([[:en:Maurice Richard]])
|-
|}
== Kriminalci, 9 ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
| * [[Charles Manson]]||([[:en:Charles Manson]])
|-
| * [[H. H. Holmes]]||([[:en:H. H. Holmes]])
|-
| * [[Andrei Chikatilo]]||([[:en:Andrei Chikatilo]])
|-
| * [[Gary Ridgway]]||([[:en:Gary Ridgway]])
|-
| * [[Gilles de Rais]]||([[:en:Gilles de Rais]])
|-
|}

== Mitske, legendarne i izmišljene ličnosti/karakteri, 83 ==
=== Ljudi iz mitologije i Antičkih spisa, 24 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ;Abrahamske religije, 7||;Abrahamic religions, 7
|-
| * [[Ishmael]]||([[:en:Ishmael]])
|-
| * [[Joseph (son of Jacob)]]||([[:en:Joseph (son of Jacob)]])
|-
| ;Grčka mitologija, 12||;Greek mythology, 12
|-
| * [[Argonauti]]||([[:en:Argonauts]])
|-
| * [[Jason]]||([[:en:Jason]])
|-
| * [[Medea]]||([[:en:Medea]])
|-
| ;Antički spisi i folklori  Indije, 2||;
|-
| * [[Arjuna]]||([[:en:Arjuna]])
|-
| ;Srednjovjekovna evropska mitologija i arturijanske legende, 6||;
|-
| * [[Grendel]]||([[:en:Grendel]])
|-
| * [[Iron John]]||([[:en:Iron John]])
|-
| * [[Lancelot]]||([[:en:Lancelot]])
|-
| * [[Faust]]||([[:en:Faust]])
|-
| ||
|-
|}
==== Karakteri iz zapadnog folklora, 4 ====

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Easter Bunny]]||([[:en:Easter Bunny]])
|-
| * [[Santa Claus]] Djed Mraz||([[:en:Santa Claus]])
|-
| * [[Tooth Fairy]]||([[:en:Tooth Fairy]])
|-
|}
==== Karakteri iz literature i drame, 25 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Aladin]]||([[:en:Aladdin]])
|-
| * [[Leopold Bloom]]||([[:en:Leopold Bloom]])
|-
| * [[Juliet Capulet]]||([[:en:Juliet Capulet]])
|-
| * [[The Cat in the Hat]]||([[:en:The Cat in the Hat]])
|-
| * [[Holden Caulfield]]||([[:en:Holden Caulfield]])
|-
| * [[Dorothy Gale]]||([[:en:Dorothy Gale]])
|-
| * [[Majka Guska]]||([[:en:Mother Goose]])
|-
| * [[Guliver]]||([[:en:Gulliver]])
|-
| * [[Princ Hamlet]]||([[:en:Prince Hamlet]])
|-
| * [[Hansel i Gretel]] Ivica i Marica?||([[:en:Hansel and Gretel]])
|-
| * [[Kurtz (Heart of Darkness)|Kurtz]]||([[:en:Kurtz (Heart of Darkness)|Kurtz]])
|-
| * [[Philip Marlowe]]||([[:en:Philip Marlowe]])
|-
| * [[Romeo Montague]]||([[:en:Romeo Montague]])
|-
| * [[Petar Pan]]||([[:en:Peter Pan]])
|-
| * [[Ebenezer Scrooge]]||([[:en:Ebenezer Scrooge]])
|-
| * [[Winston Smith]]||([[:en:Winston Smith]])
|-
| * [[Sam Spade]]||([[:en:Sam Spade]])
|-
| * [[Svengali]]||([[:en:Svengali]])
|-
| * [[Tri Mušketira]]||([[:en:Three Musketeers]])
|-
| * [[Winnie-the-Pooh]]||([[:en:Winnie-the-Pooh]])
|-
| ||
|}

==== Karakteri iz filma, televizije ili igara, 14 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| * [[Daffy Duck]] Patak Dača?||([[:en:Daffy Duck]])
|-
| * [[Grinch]]||([[:en:Grinch]])
|-
| * [[Kermit Žaba]]||([[:en:Kermit the Frog]])
|-
| * [[Erica Kane]]||([[:en:Erica Kane]])
|-
| * [[Kapetan Kirk]]||([[:en:Captain Kirk]])
|-
| * [[Victor Newman]]||([[:en:Victor Newman]])
|-
| * [[Luke Skywalker]]||([[:en:Luke Skywalker]])
|-
| * [[Mr. Spock]]||([[:en:Mr. Spock]])
|-
| * [[Astro Boy]]||([[:en:Astro Boy]])
|-
| ||
|}
==== Karakteri iz stripova i modernog folklora, 12 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Buck Rogers]]||([[:en:Buck Rogers]])
|-
| * [[Conan Barbarin]]||([[:en:Conan the Barbarian]])
|-
| * [[Nevjerovatni Hulk]]||([[:en:Incredible Hulk]])
|-
| * [[Rosie the Riveter]]||([[:en:Rosie the Riveter]])
|-
| * [[Spider-Man]]||([[:en:Spider-Man]])
|-
| * [[Tarzan]]||([[:en:Tarzan]])
|-
| * [[Uncle Sam]]||([[:en:Uncle Sam]])
|-
| * [[Uncle Scrooge]]||([[:en:Uncle Scrooge]])
|-
| * [[Wonder Woman]]||([[:en:Wonder Woman]])
|-
|}

== Geografija, 1103 ==
=== Osnove, 13 ===
Radi preglednosti, brišem naslove napisanih članaka. Za kompletan spisak, pogledati historiju članka.

===Fizička geografija, 406 ===
==== Vodene mase, 208 ====
===== Okeani i mora, 69 =====

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Zaliv Baffin]]||([[:en:Baffin Bay]])
|-
| * [[Chukchi more]]||([[:en:Chukchi Sea]])
|-
| * [[Istočno Sibirsko more]]||([[:en:East Siberian Sea]])
|-
| * [[Kara more]]||([[:en:Kara Sea]])
|-
| * [[Laptev more]]||([[:en:Laptev Sea]])
|-
| * [[Sargasko more]]||([[:en:Sargasso Sea]])
|-
| * [[Arafura more]]||([[:en:Arafura Sea]])
|-
| * [[Flores Sea]]||([[:en:Flores Sea]])
|-
| * [[Zaliv Alaska]]||([[:en:Gulf of Alaska]])
|-
| * [[Zaliv California]]||([[:en:Gulf of California]])
|-
| * [[Zaliv Carpentaria]]||([[:en:Gulf of Carpentaria]])
|-
| * [[Java more]]||([[:en:Java Sea]])
|-
| * [[Molucca more]]||([[:en:Molucca Sea]])
|-
| * [[Sulu more]]||([[:en:Sulu Sea]])
|-
| * [[Velika australijska omča]]||([[:en:Great Australian Bight]])
|-
|}

===== Prolazi - tjesnaci, 31 =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *  [[Bab el Mandeb]]||([[:en:Bab el Mandeb]])
|-
| *  [[Bass Strait]]||([[:en:Bass Strait]])
|-
| *  [[Cook Strait]]||([[:en:Cook Strait]])
|-
| *  [[Davis Strait]]||([[:en:Davis Strait]])
|-
| *  [[Denmark Strait]]||([[:en:Denmark Strait]])
|-
| *  [[Strait of Dover]]||([[:en:Strait of Dover]])
|-
| *  [[Drake Passage]]||([[:en:Drake Passage]])
|-
| *  [[English Channel]]||([[:en:English Channel]])
|-
| *  [[Straits of Florida]]||([[:en:Straits of Florida]])
|-
| *  [[Strait of Gibraltar]]||([[:en:Strait of Gibraltar]])
|-
| *  [[Strait of Hormuz]]||([[:en:Strait of Hormuz]])
|-
| *  [[Hudson Strait]]||([[:en:Hudson Strait]])
|-
| *  [[Kara Strait]]||([[:en:Kara Strait]])
|-
| *  [[Korea Strait]]||([[:en:Korea Strait]])
|-
| *  [[Strait of Magellan]]||([[:en:Strait of Magellan]])
|-
| *  [[Makassar Strait]]||([[:en:Makassar Strait]])
|-
| *  [[Strait of Malacca]]||([[:en:Strait of Malacca]])
|-
| *  [[Mozambique Channel]]||([[:en:Mozambique Channel]])
|-
| *  [[Strait of Otranto]]||([[:en:Strait of Otranto]])
|-
| *  [[Palk strait]]||([[:en:Palk strait]])
|-
| *  [[Sunda Strait]]||([[:en:Sunda Strait]])
|-
| *  [[Taiwan Strait]]||([[:en:Taiwan Strait]])
|-
| *  [[Strait of Tartary]]||([[:en:Strait of Tartary]])
|-
| *  [[Torres Strait]]||([[:en:Torres Strait]])
|-
| *  [[Tsugaru Strait]]||([[:en:Tsugaru Strait]])
|-
| *  [[Yucatán Channel]]||([[:en:Yucatán Channel]])
|-
|}

===== Rijeke, 70 =====
======Afrika, 12======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[rijeka Kasai]]||([[:en:Kasai River|Kasai]])
|-
| * [[rijeka Ubangi]]||([[:en:Ubangi River|Ubangi]])
|-
| * [[Limpopo Rijeka|Limpopo]]||([[:en:Limpopo River|Limpopo]])
|-
| * [[Orange (rijeka)]]||([[:en:Orange River]])
|-
| * [[rijeka Senega|Senegal]]||([[:en:Senegal River|Senegal]])
|-
| ||
|-
|}

======Sjeverna Amerika, 9======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *[[Colorado (rijeka)|Colorado]]||([[Colorado River|Colorado]])
|-
| *[[Columbia River|Columbia]]||([[Columbia River|Columbia]])
|-
| *[[Mackenzie (rijeka)|Mackenzie]]||([[Mackenzie River|Mackenzie]])
|-
| *[[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]||([[Mississippi River|Mississippi]])
|-
| *[[Missouri (rijeka)|Missouri]]||([[Missouri River|Missouri]])
|-
| *[[Ohio (rijeka)|Ohio]]||([[Ohio River|Ohio]])
|-
| *[[Rio Grande]]||([[Rio Grande]])
|-
| *[[St. Lawrence (rijeka)|St. Lawrence]]||([[St. Lawrence River|St. Lawrence]])
|-
| *[[Yukon (rijeka)|Yukon]]||([[Yukon River|Yukon]])
|-
|}

======Južna Amerika, 9======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *[[Amazon]]||([[Amazon River|Amazon]])
|-
| *[[Madeira (rijeka)|Madeira]]||([[Madeira river|Madeira]])
|-
| *[[Rio Negro (Amazon)|Rio Negro]]||([[Rio Negro (Amazon)|Rio Negro]])
|-
| *[[Tocantins (rijeka)|Tocantins]]||([[Tocantins River|Tocantins]])
|-
| *[[Magdalena (rijeka)|Magdalena]]||([[Magdalena River|Magdalena]])
|-
| *[[Orinoco]]||([[Orinoco River|Orinoco]])
|-
| *[[Paraná (rijeka)|Paraná]]||([[Paraná River|Paraná]])
|-
| *[[Uruguay (rijeka)|Uruguay]]||([[Uruguay River|Uruguay]])
|-
| *[[São Francisco (rijeka)|São Francisco]]||([[São Francisco River|São Francisco]])
|-
|}

======Azija, 27======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Sungari (rijeka)|Sungari]]||([[:en:Sungari River]])
|-
| * [[Eufrat|rijeka Eufrat]]||([[:en:Euphrates|Euphrates River]])
|-
| * [[Amu Darya]]||([[:en:Amu Darya]])
|-
| * [[Ganges]]||([[:en:Ganges River]])
|-
| * [[Yamuna]]||([[:en:Yamuna]])
|-
| * [[Salween (rijeka)|Salween]]||([[:en:Salween River]])
|-
| * [[Ural (rijeka)|Ural]]||([[:en:Ural River]])
|-
| * [[Syr Darya]]||([[:en:Syr Darya]])
|-
| * [[Irrawaddy]]||([[:en:Irrawaddy River]])
|-
| * [[Kolima]]||([[:en:Kolyma River]])
|-
| * [[Biserna rijeka]]||([[:en:Pearl River (China)|Pearl River]])
|-
| * [[Tigris|Tigris (rijeka)|]]||([[:en:Tigris|Tigris River]])
|-
| * [[Indigirka (rijeka)|Indigirka]]||([[:en:Indigirka River]])
|-
| * [[Godavari (rijeka)|Godavari]]||([[:en:Godavari River]])
|-
| * [[Krishna (rijeka)|Krishna]]||([[:en:Krishna River]])
|-
| * [[Liao (rijeka)|Liao]]||([[:en:Liao River]])
|-
|}

====== Evropa, 12 ======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Sjeverna Dvina (rijeka)|Sjeverna Dvina]]||([[:en:Northern Dvina River|Northern Dvina]])
|-
| * [[Rajna]]||([[:en:Rhine]])
|-
| * [[Laba|Elba]]||([[:en:Elbe]])
|-
| * [[Visla]]||([[:en:Vistula River|Vistula]])
|-
| * [[Tagus]]||([[:en:Tagus]])
|-
| * [[Daugava (rijeka)|Daugava]]||([[:en:Daugava River|Daugava]])
|-
| * [[Loara]]||([[:en:Loire (river)|Loire]])
|-
|}

======Okeanija, 1======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Murray]]||([[:en:Murray River]])
|-
|}

===== Jezera, 38 =====
======Afrika, 8======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Afrička velika jezera]]||([[:en:African Great Lakes]])
|-
| * [[Viktorijino jezero]]||([[:en:Lake Victoria]])
|-
| * [[Jezero Tanganjika]]||([[:en:Lake Tanganyika]])
|-
| * [[Jezero Malawi]]||([[:en:Lake Malawi]])
|-
| * [[Jezero Turkana]]||([[:en:Lake Turkana]])
|-
| * [[Albertovo jezero]]||([[:en:Lake Albert (Africa)|Albert]])
|-
| * [[Jezero Mweru]]||([[:en:Lake Mweru]])
|-
| * [[Jezero Chad]]||([[:en:Lake Chad]])
|-
|}

======Sjeverna Amerika, 10======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Velika jezera]]||([[:en:Great Lakes]])
|-
| * [[Lake Superior|Superior]]||([[:en:Lake Superior|Superior]])
|-
| * [[Jezero Michigan]]||([[:en:Lake Michigan|Michigan]])
|-
| * [[Lake Huron|Huron]]||([[:en:Lake Huron|Huron]])
|-
| * [[Lake Erie|Erie]]||([[:en:Lake Erie|Erie]])
|-
| * [[Ontario (jezero)]]||([[:en:Lake Ontario|Ontario]])
|-
| * [[Great Bear Lake]]||([[:en:Great Bear Lake]])
|-
| * [[Great Slave Lake]]||([[:en:Great Slave Lake]])
|-
| * [[Lake Winnipeg]]||([[:en:Lake Winnipeg]])
|-
| * [[Lake Nicaragua]]||([[:en:Lake Nicaragua]])
|-
|}
======Južna Amerika, 2======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Lake Maracaibo]]||([[:en:Lake Maracaibo]])
|-
| * [[Titicaca jezero]]||([[:en:Lake Titicaca]])
|-
|}
======Antarktik, 1======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Jezero Vostok]]||([[:en:Lake Vostok]])
|-
|}
======Azija, 11======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Kaspijsko jezero]]||([[:en:Caspian Sea]])
|-
| * [[Bajkalsko jezero]]||([[:en:Lake Baikal]])
|-
| * [[Jezero Balkhash]]||([[:en:Lake Balkhash]])
|-
| * [[Issyk-Kul]]||([[:en:Issyk-Kul]])
|-
| * [[Jezero Urmia]]||([[:en:Lake Urmia]])
|-
| * [[Van (jezero)]]||([[:en:Lake Van]])
|-
| * [[Qinghai Jezero]]||([[:en:Qinghai Lake]])
|-
| * [[Khanka Jezero]]||([[:en:Khanka Lake]])
|-
| * [[Poyang Jezero]]||([[:en:Poyang Lake]])
|-
| * [[Aralsko more]]||([[:en:Aral Sea]])
|-
| * [[Mrtvo more]]||([[:en:Dead Sea]])
|-
|}

======Evropa, 5======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Lake Ladoga|Ladoga]]||([[:en:Lake Ladoga|Ladoga]])
|-
| * [[Lake Onega|Onega]]||([[:en:Lake Onega|Onega]])
|-
| * [[Vänern]]||([[:en:Vänern]])
|-
| * [[Saimaa]]||([[:en:Saimaa]])
|-
| * [[Lake Peipsi-Pihkva|Peipus]] ||([[:en:Lake Peipsi-Pihkva|Peipus]]) 
|-
|}
======Okeanija, 1======
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Jezero Eyre]]||([[:en:Lake Eyre]])
|-
|}

==== Ostrva, 67 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|}
===== Afrika, 2 =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *[[Mascarene Islands]]||([[Mascarene Islands]])
|-
| *[[Zanzibar]]||([[Zanzibar]])
|-
|}
===== Americas, 20 =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Central America and Caribbean, 4||;Central America and Caribbean, 4
|-
| * [[Antilles]]||([[:en:Antilles]])
|-
| * [[Veliki Antili]]||([[:en:Greater Antilles]])
|-
| * [[Hispaniola]]||([[:en:Hispaniola]])
|-
| * [[Mali Antili]]||([[:en:Lesser Antilles]])
|-
| ;North America, 14||;North America, 14
|-
| * [[Grenland]]||([[:en:Greenland]])
|-
| * [[Canadian Arctic Archipelago]]||([[:en:Canadian Arctic Archipelago]])
|-
| * [[Queen Elizabeth Islands]]||([[:en:Queen Elizabeth Islands]])
|-
| * [[Ellesmere Island]]||([[:en:Ellesmere Island]])
|-
| * [[Devon Island]]||([[:en:Devon Island]])
|-
| * [[Ostrvo Banks]]||([[:en:Banks Island]])
|-
| * [[Baffinovo ostrvo]]||([[:en:Baffin Island]])
|-
| * [[Victoria Island (Canada)|Victoria Island]]||([[:en:Victoria Island (Canada)|Victoria Island]])
|-
| * [[Axel Heiberg Island]]||([[:en:Axel Heiberg Island]])
|-
| * [[Melville Island]]||([[:en:Melville Island]])
|-
| * [[Southampton Island]]||([[:en:Southampton Island]])
|-
| * [[Prince of Wales Island]]||([[:en:Prince of Wales Island]])
|-
| * [[Newfoundland (ostrvo)|Newfoundland]]||([[:en:Newfoundland (island)|Newfoundland]])
|-
| * [[Vancouver ostrvo]]||([[:en:Vancouver Island]])
|-
| ;South America, 5||;South America, 5
|-
| * [[Marajó]]||([[:en:Marajó]])
|-
| * [[Falklandska ostrva]]||([[:en:Falkland Islands]])
|-
|}
=====Azija, 22 =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Severnaya Zemlya]]||([[:en:Severnaya Zemlya]])
|-
| * [[New Siberian Islands]]||([[:en:New Siberian Islands]])
|-
| * [[Taiwan]]||([[:en:Taiwan]])
|-
| * [[Hainan ostrvo]]||([[:en:Hainan Island]])
|-
|}

=====Europe, 12 =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Britanska ostrva]]||([[:en:British Isles]])
|-
| * [[Velika Britanija]]||([[:en:Great Britain]])
|-
| * [[Irska]]||([[:en:Ireland]])
|-
| * [[Nova zemlja (arhipelag)]]||([[:en:Novaya Zemlya]])
|-
| * [[Severny Island]]||([[:en:Severny Island]])
|-
| * [[Yuzhny Island]]||([[:en:Yuzhny Island]])
|-
| * [[Spitsbergen]]||([[:en:Spitsbergen]])
|-
| * [[Sicilija]]||([[:en:Sicily]])
|-
| * [[Sardinija]]||([[:en:Sardinia]])
|-
| * [[Franz Josef Land]]||([[:en:Franz Josef Land]])
|-
| * [[Korzika]]||([[:en:Corsica]])
|-
| * [[Zeland]]||([[:en:Zealand]])
|-
|}
=====Okeanija, 5=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[New Britain]]||([[:en:New Britain]])
|-
| * [[Nova Gvineja]]||([[:en:New Guinea]])
|-
| * [[North Island]]||([[:en:North Island]])
|-
| * [[South Island]]||([[:en:South Island]])
|-
|}
==== Poluostrva, 24 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;Africa, 1||;Africa, 1
|-
| * [[Rog Afrike]]||([[:en:Horn of Africa]])
|-
| ||
|-
| ;Americas, 4||;Americas, 4
|-
| * [[Baja California poluostrvo]]||([[:en:Baja California peninsula]])
|-
| * [[Alaska poluostrvo]]||([[:en:Alaska Peninsula]])
|-
| * [[Labrador poluostrvo]]||([[:en:Labrador Peninsula]])
|-
| * [[Yucatan (poluostrvo)]]||([[:en:Yucatán Peninsula]])
|-
| ||
|-
| ;Azija, 11||;Asia, 11
|-
| * [[Indian subcontinent]]||([[:en:Indian subcontinent]])
|-
| * [[Chukchi poluostrvo]]||([[:en:Chukchi Peninsula]])
|-
| * [[Kamčatka]]||([[:en:Kamchatka Peninsula]])
|-
| * [[Sinaj]]||([[:en:Sinai Peninsula]])
|-
| * [[Taymyr poluostrvo]]||([[:en:Taymyr Peninsula]])
|-
| * [[Yamal poluostrvo]]||([[:en:Yamal Peninsula]])
|-
| ;Evropa, 6||;Europe, 6
|-
| * [[Balkan]]||([[:en:Balkans]])
|-
| * [[Iberijsko poluostrvo]]||([[:en:Iberian Peninsula]])
|-
| * [[Italijansko poluostrvo]]||([[:en:Italian Peninsula]])
|-
| * [[Fennoscandia]]||([[:en:Fennoscandia]])
|-
| * [[Kola poluostrvo]]||([[:en:Kola Peninsula]])
|-
| * [[Skandinavsko poluostrvo]]||([[:en:Scandinavian Peninsula]])
|-
| ;Okeanija, 1||;Oceania, 1
|-
| * [[Cape York poluostrvo]]||([[:en:Cape York Peninsula]])
|-
| ;Antarktik, 1||;Antarctica, 1
|-
| * [[Antarktičko poluostrvo]]||([[:en:Antarctic Peninsula]])
|-
|}
==== Reljef zemlje, 63 ====
=====Afrika, 5=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Atlas Planine]]||([[:en:Atlas Mountains]])
|-
| * [[Drakensberg]]||([[:en:Drakensberg]])
|-
| * [[Etiopsko gorovito zemljište]]||([[:en:Ethiopian Highlands]])
|-
| * [[Great Rift Valley]]||([[:en:Great Rift Valley]])
|-
| * [[Kilimandžaro]]||([[:en:Mount Kilimanjaro]])
|-
|}

=====Amerike, 18=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Američki kordiljeri]]||([[:en:American Cordillera]])
|-
| ||
|-
| ;Sjeverna Amerika, 13||;North America, 13
|-
| * [[Adirondack Planine]]||([[:en:Adirondack Mountains]])
|-
| * [[Appalachian Planine]]||([[:en:Appalachian Mountains]])
|-
| * [[Black Hills]]||([[:en:Black Hills]])
|-
| * [[Kanadski Štit]]||([[:en:Canadian Shield]])
|-
| * [[Grand Canyon]]||([[:en:Grand Canyon]])
|-
| * [[Interior Plains]]||([[:en:Interior Plains]])
|-
| * [[Velika nizija]]||([[:en:Great Plains]])
|-
| * [[Zapadni Kordiljeri (Sjeverna Amerika)|Western Cordillera]]||([[:en:Western Cordillera (North America)|Western Cordillera]])
|-
| *[[Basin and Range Province]]||([[Basin and Range Province]])
|-
| *[[Columbia Visoravan]]||([[Columbia Plateau]])
|-
| * [[Pacific Coast Ranges]]||([[:en:Pacific Coast Ranges]])
|-
| * [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevada]]||([[:en:Sierra Nevada (US)|Sierra Nevada]])
|-
| * [[Stjenovite planine]]||([[:en:Rocky Mountains]])
|-
| ;Južna Amerika, 4||;South America, 4
|-
| * [[Andi]]||([[:en:Andes]])
|-
| * [[Altiplano]]||([[:en:Altiplano]])
|-
| * [[Brazilian Highlands]]||([[:en:Brazilian Highlands]])
|-
| * [[Guiana Highlands]]||([[:en:Guiana Highlands]])
|-
|}

=====Azija, 27=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Central Azija, Caucasus, Iran, Afghanistan, 7||;Central Azija, Caucasus, Iran, Afghanistan, 7
|-
| * [[Iranska visoravan]]||([[:en:Iranian plateau]])
|-
| * [[Zagros Mountains]]||([[:en:Zagros Mountains]])
|-
| * [[Hindu Kush|Hindu Kush Mountains]]||([[:en:Hindu Kush|Hindu Kush Mountains]])
|-
| * [[Caucasus Mountains]]||([[:en:Caucasus Mountains]])
|-
| * [[Tian Shan]]||([[:en:Tian Shan]])
|-
| * [[Alborz Mountains]]||([[:en:Alborz Mountains]])
|-
| * [[Turan Depression]]||([[:en:Turan Depression]])
|-
| ||
|-
| ;Eastern Azija, 5||;Eastern Asia, 5
|-
| * [[North China Plain]]||([[:en:North China Plain]])
|-
| * [[Tibetan Plateau]]||([[:en:Tibetan Plateau]])
|-
| * [[Kunlun Mountains]]||([[:en:Kunlun Mountains]])
|-
| * [[Yunnan-Guizhou Plateau]]||([[:en:Yunnan-Guizhou Plateau]])
|-
| * [[Mongolian Plateau]]||([[:en:Mongolian Plateau]])
|-
| ||
|-
| ;Northern Azija, 6||;Northern Asia, 6
|-
| * [[West Siberian Plain]]||([[:en:West Siberian Plain]])
|-
| * [[Central Siberian Plateau]]||([[:en:Central Siberian Plateau]])
|-
| * [[Altai Mountains]]||([[:en:Altai Mountains]])
|-
| * [[Sayan Mountains]]||([[:en:Sayan Mountains]])
|-
| * [[Verkhoyansk Range]]||([[:en:Verkhoyansk Range]])
|-
| * [[Sikhote-Alin]]||([[:en:Sikhote-Alin]])
|-
| ||
|-
| ;Southern Asia, 6||;Southern Asia, 6
|-
| * [[Deccan Plateau]]||([[:en:Deccan Plateau]])
|-
| * [[Himalaji]]||([[:en:Himalayas]])
|-
| * [[Mount Everest]]||([[:en:Mount Everest]])
|-
| * [[Karakoram]]||([[:en:Karakoram]])
|-
| * [[Indo-Gangetic Plain]]||([[:en:Indo-Gangetic Plain]])
|-
| * [[Western Ghats]]||([[:en:Western Ghats]])
|-
| ||
|-
| ;Southeastern Asia, 0||;Southeastern Asia, 0
|-
| ||
|-
| ;Western Asia, 3||;Western Asia, 3
|-
| * [[Pontic Mountains]]||([[:en:Pontic Mountains]])
|-
| * [[Taurus Mountains]]||([[:en:Taurus Mountains]])
|-
| * [[Najd|Arabian plateau]]||([[:en:Najd|Arabian plateau]])
|-
| ||
|-
| =====Evropa, 9=====
|-
| * [[Alpi]]||([[:en:Alps]])
|-
| * [[Apenini]]||([[:en:Apennine Mountains]])
|-
| * [[Balkan (planina)]]||([[:en:Balkan Mountains]])
|-
| * [[Karpati]]||([[:en:Carpathian Mountains]])
|-
| * [[East European Plain]]||([[:en:East European Plain]])
|-
| * [[North European Plain]]||([[:en:North European Plain]])
|-
| * [[Pirineji]]||([[:en:Pyrenees]])
|-
| * [[Scandinavian Mountains]]||([[:en:Scandinavian Mountains]])
|-
| * [[Ural (planina)]]||([[:en:Ural Mountains]])
|-
| ||
|-
| =====Okeanija, 3=====
|-
| * [[Great Dividing Range]]||([[:en:Great Dividing Range]])
|-
| *[[Južni Alpi]]||([[Southern Alps]])
|-
| * [[Zapadni plato]]||([[:en:Western Plateau]])
|-
| ||
|-
| =====Antarktik, 1=====
|-
| * [[Transantarktičke planine]]||([[:en:Transantarctic Mountains]])
|-
|}
==== Okeansko dno, 11 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Mid-Ocean Ridge]]||([[:en:Mid-Ocean Ridge]])
|-
| * [[American-Antarctic Ridge]]||([[:en:American-Antarctic Ridge]])
|-
| * [[Chile Rise]]||([[:en:Chile Rise]])
|-
| * [[East Pacific Rise]]||([[:en:East Pacific Rise]])
|-
| * [[Gakkel Ridge]]||([[:en:Gakkel Ridge]])
|-
| * [[Mid-Atlantic Ridge]]||([[:en:Mid-Atlantic Ridge]])
|-
| * [[Pacific–Antarctic Ridge]]||([[:en:Pacific–Antarctic Ridge]])
|-
| * [[Central Indian Ridge]]||([[:en:Central Indian Ridge]])
|-
| * [[Southeast Indian Ridge]]||([[:en:Southeast Indian Ridge]])
|-
| * [[Southwest Indian Ridge]]||([[:en:Southwest Indian Ridge]])
|-
| * [[Marijanska brazda]]||([[:en:Mariana Trench]])
|-
|}
==== Biomi, 33 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Tundra]]||([[:en:Tundra]])
|-
| * [[Heathland]]||([[:en:Heathland]])
|-
| ;Šume, 6||;Forests, 6
|-
| * [[Mješovita šuma]]||([[:en:Mixed forest]])
|-
| ;Grasslands, 10||;Grasslands, 10
|-
| * [[Travnjaci]]||([[:en:Grassland]])
|-
| * [[Cerrado]]||([[:en:Cerrado]])
|-
| * [[Polje (poljoprivreda)]]||([[:en:Field (agriculture)]])
|-
| * [[Ljanosi]]||([[:en:Llanos]])
|-
| * [[Livada]]||([[:en:Meadow]])
|-
| * [[Pampa]]||([[:en:Pampa]])
|-
| * [[Pašnjak]]||([[:en:Pasture]])
|-
| * [[Prerija]]||([[:en:Prairie]])
|-
| * [[Savana]]||([[:en:Savanna]])
|-
| * [[Stepa]]||([[:en:Steppe]])
|-
| ;Pustinje, 11||;Deserts, 11
|-
| * [[Pustinja]]||([[:en:Desert]])
|-
| * [[Pustinja Gobi]]||([[:en:Gobi Desert]])
|-
| * [[Sahara]]||([[:en:Sahara]])
|-
| * [[Arapska pustinja]]||([[:en:Arabian Desert]])
|-
| * [[Kalahari (pustinja)]]||([[:en:Kalahari Desert]])
|-
| * [[Pustinja Karakum]]||([[:en:Karakum Desert]])
|-
| * [[Takla Makan]]||([[:en:Taklamakan Desert]])
|-
| * [[Velika Viktorijina pustinja]]||([[:en:Great Victoria Desert]])
|-
| * [[Atacama]]||([[:en:Atacama Desert]])
|-
| * [[Patagonija (pustinja)]]||([[:en:Patagonian Desert]])
|-
| * [[Great Basin (pustinja)]]||([[:en:Great Basin Desert]])
|-
| ;Močvare, 4||;Wetlands, 4
|-
| * [[Močvara]]||([[:en:Wetland]])
|-
| * [[Močvara?]]||([[:en:Swamp]])
|-
| * [[Marsh]]||([[:en:Marsh]])
|-
| * [[Močvara?]]||([[:en:Bog]])
|-
|}
=== Gradovi, 420 ===

==== Afrika, 68 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Sjeverna Afrika, 19||;Northern Africa, 19
|-
| * [[Tunis]]||([[:en:Tunis]])
|-
| * [[Tripoli]]||([[:en:Tripoli]])
|-
| ||
|-
| ;;Alžir, 3 ||;;Algeria, 3 
|-
| * [[Alžir (grad)]]||([[:en:Algiers]])
|-
| * [[Oran]]||([[:en:Oran]])
|-
| * [[Constantine, Alžir|Constantine]]||([[:en:Constantine, Algeria|Constantine]])
|-
| ||
|-
| ;;Egipat, 7||;;Egypt, 7
|-
| * [[Kairo]]||([[:en:Cairo]])
|-
| * [[Aleksandrija]]||([[:en:Alexandria]])
|-
| * [[Giza]]||([[:en:Giza]])
|-
| * [[Damietta]]||([[:en:Damietta]])
|-
| * [[Luxor]]||([[:en:Luxor]])
|-
| * [[Asyut]]||([[:en:Asyut]])
|-
| * [[Asuan]]||([[:en:Aswan]])
|-
| ||
|-
| ;;Maroko
|-
| * [[Casablanca]]||([[:en:Casablanca]])
|-
| * [[Rabat]]||([[:en:Rabat]])
|-
| * [[Fes]]||([[:en:Fes]])
|-
| * [[Marakeš]]||([[:en:Marrakech]])
|-
| ||
|-
| ;;Sudan, 3||;;Sudan, 3
|-
| * [[Kartum]]||([[:en:Khartoum]])
|-
| * [[Omdurman]]||([[:en:Omdurman]])
|-
| * [[Port Sudan]]||([[:en:Port Sudan]])
|-
| ||
|-
| ;Centralna Afrika, 8||;Central Africa, 8
|-
| ;;Kamerun, 2
|-
| * [[Douala]]||([[:en:Douala]])
|-
| * [[Yaoundé]]||([[:en:Yaounde]])
|-
| ||
|-
| ;;Demokratska republika Kongo, 3||;;Democratic Republic of the Congo, 3
|-
| * [[Kinshasa]]||([[:en:Kinshasa]])
|-
| * [[Lubumbashi]]||([[:en:Lubumbashi]])
|-
| * [[Mbuji-Mayi]]||([[:en:Mbuji-Mayi]])
|-
| ||
|-
| ;Istočna Afrika, 16||;Eastern Africa, 16
|-
| ;;Etiopija, 2
|-
| * [[Adis Abeba]]||([[:en:Addis Ababa]])
|-
| * [[Dire Dawa]]||([[:en:Dire Dawa]])
|-
| ||
|-
| ;;Kenija, 2||;;Kenya, 2
|-
| * [[Nairobi]]||([[:en:Nairobi]])
|-
| * [[Mombasa]]||([[:en:Mombasa]])
|-
| ||
|-
| ;;Mozambique, 2||;;Mozambique, 2
|-
| * [[Maputo]]||([[:en:Maputo]])
|-
| * [[Beira, Mozambique|Beira]]||([[:en:Beira, Mozambique|Beira]])
|-
| ;Južna Afrika, 5||;Southern Africa, 5
|-
| * [[Johannesburg]]||([[:en:Johannesburg]])
|-
| * [[Cape Town]]||([[:en:Cape Town]])
|-
| * [[Durban]]||([[:en:Durban]])
|-
| * [[Pretoria]]||([[:en:Pretoria]])
|-
| * [[Port Elizabeth]]||([[:en:Port Elizabeth]])
|-
| ||
|-
| ;Zapadna Afrika, 20||;Western Africa, 20
|-
| ;;Gana, 2
|-
| * [[Accra]]||([[:en:Accra]])
|-
| * [[Kumasi]]||([[:en:Kumasi]])
|-
| ||
|-
| ;;Nigerija, 9||;;Nigeria, 9
|-
| * [[Lagos]]||([[:en:Lagos]])
|-
| * [[Kano]]||([[:en:Kano]])
|-
| * [[Ibadan]]||([[:en:Ibadan]])
|-
| * [[Abuja]]||([[:en:Abuja]])
|-
| * [[Kaduna]]||([[:en:Kaduna]])
|-
| * [[Benin City]]||([[:en:Benin City]])
|-
| * [[Port Harcourt]]||([[:en:Port Harcourt]])
|-
| * [[Maiduguri]]||([[:en:Maiduguri]])
|-
| * [[Zaria]]||([[:en:Zaria]])
|-
|}
==== Amerike, 91 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;North America, 41||;North America, 41
|-
| ;Kanada, 4||;Canada, 4
|-
| ;Meksiko, 11||;Mexico, 11
|-
| * [[Mexico City]]||([[:en:Mexico City]])
|-
| * [[Tijuana]]||([[:en:Tijuana]])
|-
| * [[Puebla, Puebla|Puebla]]||([[:en:Puebla, Puebla|Puebla]])
|-
| * [[Guadalajara, Jalisco|Guadalajara]]||([[:en:Guadalajara, Jalisco|Guadalajara]])
|-
| * [[Ciudad Juárez]]||([[:en:Ciudad Juárez]])
|-
| * [[León, Guanajuato|León]]||([[:en:León, Guanajuato|León]])
|-
| * [[Monterrey]]||([[:en:Monterrey]])
|-
| * [[Mexicali]]||([[:en:Mexicali]])
|-
| * [[Mérida, Yucatán|Mérida]]||([[:en:Mérida, Yucatán|Mérida]])
|-
| * [[Acapulco]]||([[:en:Acapulco]])
|-
| * [[Veracruz, Veracruz|Veracruz]]||([[:en:Veracruz, Veracruz|Veracruz]])
|-
| ||
|-
| ;Sjedinjene Američke Države, 26
|-
| * [[Atlanta]]||([[:en:Atlanta]])
|-
| * [[Boston]]||([[:en:Boston]])
|-
| * [[Charlotte]]||([[:en:Charlotte]])
|-
| * [[Chicago]]||([[:en:Chicago]])
|-
| * [[Cleveland]]||([[:en:Cleveland]])
|-
| * [[Dallas]]||([[:en:Dallas]])
|-
| * [[Denver]]||([[:en:Denver]])
|-
| * [[Minneapolis]]||([[:en:Minneapolis]])
|-
| * [[San Jose, California]]||([[:en:San Jose, California]])
|-
| * [[Seattle]]||([[:en:Seattle]])
|-
| * [[St. Louis]]||([[:en:St. Louis]])
|-
| * [[Washington, D.C.]]||([[:en:Washington, D.C.]])
|-
| ||
|-
| ;Central America and Caribbean, 10||;Central America and Caribbean, 10
|-
| * [[Santo Domingo]]||([[:en:Santo Domingo]])
|-
| * [[Havana]]||([[:en:Havana]])
|-
| * [[Guatemala City]]||([[:en:Guatemala City]])
|-
| * [[San Juan]]||([[:en:San Juan]])
|-
| * [[San Salvador]]||([[:en:San Salvador]])
|-
| * [[Managua]]||([[:en:Managua]])
|-
| * [[Port-au-Prince]]||([[:en:Port-au-Prince]])
|-
| * [[San Jose]]||([[:en:San Jose]])
|-
| * [[Panama City]]||([[:en:Ciudad de Panama]])
|-
| * [[Tegucigalpa]]||([[:en:Tegucigalpa]])
|-
| ||
|-
| ;South America, 40||;South America, 40
|-
| * [[Asunción]]||([[:en:Asunción]])
|-
| * [[Montevideo]]||([[:en:Montevideo]])
|-
| ||
|-
| ;;Argentina, 3||;;Argentina, 3
|-
| * [[Buenos Aires]]||([[:en:Buenos Aires]])
|-
| * [[Córdoba (Argentina)]]||([[:en:Córdoba]])
|-
| * [[Rosario]]||([[:en:Rosario]])
|-
| ||
|-
| ;;Bolivia, 2||;;Bolivia, 2
|-
| * [[La Paz]]||([[:en:La Paz]])
|-
| * [[Santa Cruz de la Sierra]]||([[:en:Santa Cruz de la Sierra]])
|-
| ||
|-
| ;;Brazil, 17||;;Brazil, 17
|-
| * [[Belém]]||([[:en:Belém]])
|-
| * [[Belo Horizonte]]||([[:en:Belo Horizonte]])
|-
| * [[Brasilia]]||([[:en:Brasilia]])
|-
| * [[Campinas]]||([[:en:Campinas]])
|-
| * [[Curitiba]]||([[:en:Curitiba]])
|-
| * [[Fortaleza]]||([[:en:Fortaleza]])
|-
| * [[Goiânia]]||([[:en:Goiânia]])
|-
| * [[Manaus]]||([[:en:Manaus]])
|-
| * [[Natal, Rio Grande do Norte|Natal]]||([[:en:Natal, Rio Grande do Norte|Natal]])
|-
| * [[Porto Alegre]]||([[:en:Porto Alegre]])
|-
| * [[Recife]]||([[:en:Recife]])
|-
| * [[Rio de Janeiro]]||([[:en:Rio de Janeiro]])
|-
| * [[Salvador]]||([[:en:Salvador]])
|-
| * [[Santos, São Paulo|Santos]]||([[:en:Santos, São Paulo|Santos]])
|-
| * [[São Luís]]||([[:en:São Luís]])
|-
| * [[São Paulo]]||([[:en:São Paulo]])
|-
| * [[Vitória, Brazil|Vitória]]||([[:en:Vitória, Brazil|Vitória]])
|-
| ||
|-
| ;;Čile, 2
|-
| * [[Santiago]]||([[:en:Santiago]])
|-
| * [[Valparaíso]]||([[:en:Valparaíso]])
|-
| ||
|-
| ;;Colombia, 5||;;Colombia, 5
|-
| * [[Bogotá]]||([[:en:Bogotá]])
|-
| * [[Medellín]]||([[:en:Medellín]])
|-
| * [[Cali]]||([[:en:Cali]])
|-
| * [[Barranquilla]]||([[:en:Barranquilla]])
|-
| * [[Cartagena]]||([[:en:Cartagena]])
|-
| ||
|-
| ;;Ecuador, 2||;;Ecuador, 2
|-
| * [[Guayaquil]]||([[:en:Guayaquil]])
|-
| * [[Quito]]||([[:en:Quito]])
|-
| ||
|-
| ;;Peru, 3||;;Peru, 3
|-
| * [[Lima]]||([[:en:Lima]])
|-
| * [[Arequipa]]||([[:en:Arequipa]])
|-
| * [[Cusco]]||([[:en:Cusco]])
|-
| ||
|-
| ;;Venezuela, 4||;;Venezuela, 4
|-
| * [[Caracas]]||([[:en:Caracas]])
|-
| * [[Maracaibo]]||([[:en:Maracaibo]])
|-
| * [[Valencia, Carabobo|Valencia]]||([[:en:Valencia, Carabobo|Valencia]])
|-
| * [[Barquisimeto]]||([[:en:Barquisimeto]])
|-
|}
==== Azija, 174 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;Central Asia, 5||;Central Asia, 5
|-
| * [[Dushanbe]]||([[:en:Dushanbe]])
|-
| ||
|-
| ;; Kazakstan, 2||;; Kazakstan, 2
|-
| * [[Almaty]]||([[:en:Almaty]])
|-
| * [[Astana]]||([[:en:Astana]])
|-
| ||
|-
| ;; Uzbekistan, 2||;; Uzbekistan, 2
|-
| * [[Tashkent]]||([[:en:Tashkent]])
|-
| * [[Samarkand]]||([[:en:Samarkand]])
|-
| ||
|-
| ;Eastern Asia, 54||;Eastern Asia, 54
|-
| * [[Taipei]]||([[:en:Taipei]])
|-
| ||
|-
| ;;China, 35||;;China, 35
|-
| * [[Beijing]]||([[:en:Beijing]])
|-
| * [[Čangčun]]||([[:en:Changchun]])
|-
| * [[Changsha]]||([[:en:Changsha]])
|-
| * [[Chengdu]]||([[:en:Chengdu]])
|-
| * [[Chongqing]]||([[:en:Chongqing]])
|-
| * [[Dalian]]||([[:en:Dalian]])
|-
| * [[Dongguan]]||([[:en:Dongguan]])
|-
| * [[Fuzhou]]||([[:en:Fuzhou]])
|-
| * [[Guangzhou]]||([[:en:Guangzhou]])
|-
| * [[Guiyang]]||([[:en:Guiyang]])
|-
| * [[Hangzhou]]||([[:en:Hangzhou]])
|-
| * [[Harbin]]||([[:en:Harbin]])
|-
| * [[Hefei]]||([[:en:Hefei]])
|-
| * [[Hohhot]]||([[:en:Hohhot]])
|-
| * [[Hong  Kong]]||([[:en:Hong  Kong]])
|-
| * [[Jinan]]||([[:en:Jinan]])
|-
| * [[Kunming]]||([[:en:Kunming]])
|-
| * [[Lanzhou]]||([[:en:Lanzhou]])
|-
| * [[Lhasa]]||([[:en:Lhasa]])
|-
| * [[Nanchang]]||([[:en:Nanchang]])
|-
| * [[Nanjing]]||([[:en:Nanjing]])
|-
| * [[Nanning]]||([[:en:Nanning]])
|-
| * [[Qingdao]]||([[:en:Qingdao]])
|-
| * [[Shanghai]]||([[:en:Shanghai]])
|-
| * [[Shantou]]||([[:en:Shantou]])
|-
| * [[Shenyang]]||([[:en:Shenyang]])
|-
| * [[Shenzhen]]||([[:en:Shenzhen]])
|-
| * [[Shijiazhuang]]||([[:en:Shijiazhuang]])
|-
| * [[Taiyuan]]||([[:en:Taiyuan]])
|-
| * [[Tianjin]]||([[:en:Tianjin]])
|-
| * [[Urumqi]]||([[:en:Urumqi]])
|-
| * [[Wuhan]]||([[:en:Wuhan]])
|-
| * [[Xi\'an]]||([[:en:Xi\'an]])
|-
| * [[Yinchuan]]||([[:en:Yinchuan]])
|-
| * [[Zhengzhou]]||([[:en:Zhengzhou]])
|-
| ||
|-
| ;;Japan, 10||;;Japan, 10
|-
| * [[Tokyo]]||([[:en:Tokyo]])
|-
| * [[Osaka]]||([[:en:Osaka]])
|-
| * [[Nagoya]]||([[:en:Nagoya]])
|-
| * [[Yokohama]]||([[:en:Yokohama]])
|-
| * [[Sapporo]]||([[:en:Sapporo]])
|-
| * [[Kobe|Kōbe]]||([[:en:Kobe|Kōbe]])
|-
| * [[Kyoto|Kyōto]]||([[:en:Kyoto|Kyōto]])
|-
| * [[Fukuoka]]||([[:en:Fukuoka]])
|-
| * [[Hiroshima]]||([[:en:Hiroshima]])
|-
| * [[Kitakyūshū]]||([[:en:Kitakyūshū]])
|-
| ||
|-
| ;;North Korea, 1||;;North Korea, 1
|-
| * [[Pyongyang]]||([[:en:Pyongyang]])
|-
| ||
|-
| ;;South Korea, 6||;;South Korea, 6
|-
| * [[Seoul]]||([[:en:Seoul]])
|-
| * [[Busan]]||([[:en:Busan]])
|-
| * [[Incheon]]||([[:en:Incheon]])
|-
| * [[Daegu]]||([[:en:Daegu]])
|-
| * [[Daejeon]]||([[:en:Daejeon]])
|-
| * [[Gwangju]]||([[:en:Gwangju]])
|-
| ||
|-
| ;Southern Asia, 53||;Southern Asia, 53
|-
| * [[Colombo]]||([[:en:Colombo]])
|-
| * [[Kathmandu]]||([[:en:Kathmandu]])
|-
| ||
|-
| ;;Bangladesh, 4||;;Bangladesh, 4
|-
| * [[Dhaka]]||([[:en:Dhaka]])
|-
| * [[Chittagong]]||([[:en:Chittagong]])
|-
| * [[Khulna]]||([[:en:Khulna]])
|-
| * [[Sylhet]]||([[:en:Sylhet]])
|-
| ||
|-
| ;;India, 38||;;India, 38
|-
| * [[Agra]]||([[:en:Agra]])
|-
| * [[Ahmedabad]]||([[:en:Ahmedabad]])
|-
| * [[Allahabad]]||([[:en:Allahabad]])
|-
| * [[Amritsar]]||([[:en:Amritsar]])
|-
| * [[Aurangabad, Maharashtra|Aurangabad]]||([[:en:Aurangabad, Maharashtra|Aurangabad]])
|-
| * [[Bangalore]]||([[:en:Bangalore]])
|-
| * [[Bhopal]]||([[:en:Bhopal]])
|-
| * [[Bhubaneswar]]||([[:en:Bhubaneswar]])
|-
| * [[Chandigarh]]||([[:en:Chandigarh]])
|-
| * [[Chennai]] ||([[:en:Chennai]]) 
|-
| * [[Coimbatore]]||([[:en:Coimbatore]])
|-
| * [[Delhi]]||([[:en:Delhi]])
|-
| * [[Guwahati]]||([[:en:Guwahati]])
|-
| * [[Gwalior]]||([[:en:Gwalior]])
|-
| * [[Hyderabad, India]]||([[:en:Hyderabad, India]])
|-
| * [[Indore]]||([[:en:Indore]])
|-
| * [[Jabalpur]]||([[:en:Jabalpur]])
|-
| * [[Jaipur]]||([[:en:Jaipur]])
|-
| * [[Jodhpur]]||([[:en:Jodhpur]])
|-
| * [[Kanpur]]||([[:en:Kanpur]])
|-
| * [[Kolkata]] ||([[:en:Kolkata]]) 
|-
| * [[Lucknow]]||([[:en:Lucknow]])
|-
| * [[Ludhiana]]||([[:en:Ludhiana]])
|-
| * [[Madurai]]||([[:en:Madurai]])
|-
| * [[Mumbai]]||([[:en:Mumbai]])
|-
| * [[Mysore]]||([[:en:Mysore]])
|-
| * [[Nagpur]]||([[:en:Nagpur]])
|-
| * [[New Delhi]]||([[:en:New Delhi]])
|-
| * [[Patna]]||([[:en:Patna]])
|-
| * [[Pune]]||([[:en:Pune]])
|-
| * [[Raipur]]||([[:en:Raipur]])
|-
| * [[Ranchi]]||([[:en:Ranchi]])
|-
| * [[Srinagar]]||([[:en:Srinagar]])
|-
| * [[Surat]]||([[:en:Surat]])
|-
| * [[Thiruvananthapuram]]||([[:en:Thiruvananthapuram]])
|-
| * [[Vadodara]]||([[:en:Vadodara]])
|-
| * [[Varanasi]]||([[:en:Varanasi]])
|-
| * [[Visakhapatnam]]||([[:en:Visakhapatnam]])
|-
| ||
|-
| ;;Pakistan, 9||;;Pakistan, 9
|-
| * [[Karachi]]||([[:en:Karachi]])
|-
| * [[Lahore]]||([[:en:Lahore]])
|-
| * [[Faisalabad]]||([[:en:Faisalabad]])
|-
| * [[Rawalpindi]]||([[:en:Rawalpindi]])
|-
| * [[Multan]]||([[:en:Multan]])
|-
| * [[Hyderabad, Sindh]]||([[:en:Hyderabad, Sindh]])
|-
| * [[Gujranwala]]||([[:en:Gujranwala]])
|-
| * [[Peshawar]]||([[:en:Peshawar]])
|-
| * [[Islamabad]]||([[:en:Islamabad]])
|-
| ||
|-
| ;Southeastern Asia, 24||;Southeastern Asia, 24
|-
| * [[Phnom Penh]]||([[:en:Phnom Penh]])
|-
| * [[Vientiane]]||([[:en:Vientiane]])
|-
| ||
|-
| ||
|-
| ;;Burma, 2||;;Burma, 2
|-
| * [[Yangon]]||([[:en:Yangon]])
|-
| * [[Mandalay]]||([[:en:Mandalay]])
|-
| ||
|-
| ;;Indonesia, 10||;;Indonesia, 10
|-
| * [[Jakarta]]||([[:en:Jakarta]])
|-
| * [[Bandung]]||([[:en:Bandung]])
|-
| * [[Surabaya]]||([[:en:Surabaya]])
|-
| * [[Medan]]||([[:en:Medan]])
|-
| * [[Palembang]]||([[:en:Palembang]])
|-
| * [[Makassar]]||([[:en:Makassar]])
|-
| * [[Semarang]]||([[:en:Semarang]])
|-
| * [[Malang]]||([[:en:Malang]])
|-
| * [[Padang, Indonesia|Padang]]||([[:en:Padang, Indonesia|Padang]])
|-
| * [[Samarinda]]||([[:en:Samarinda]])
|-
| ||
|-
| ;;Malaysia, 2||;;Malaysia, 2
|-
| * [[Kuala Lumpur]]||([[:en:Kuala Lumpur]])
|-
| * [[Johor Bahru]]||([[:en:Johor Bahru]])
|-
| ||
|-
| ;;Philippines, 4||;;Philippines, 4
|-
| * [[Manila]]||([[:en:Manila]])
|-
| * [[Quezon City]]||([[:en:Quezon City]])
|-
| * [[Cebu City]]||([[:en:Cebu City]])
|-
| * [[Davao City]]||([[:en:Davao City]])
|-
| ||
|-
| ;;Thailand, 2||;;Thailand, 2
|-
| * [[Bangkok]]||([[:en:Bangkok]])
|-
| * [[Chiang Mai]]||([[:en:Chiang Mai]])
|-
| ||
|-
| ;;Vijetnam, 2||;;Vietnam, 2
|-
| * [[Ho Chi Minh City]]||([[:en:Ho Chi Minh City]])
|-
| * [[Hanoi]]||([[:en:Hanoi]])
|-
| ||
|-
| ;Western Asia, 38||;Western Asia, 38
|-
| * [[Amman]]||([[:en:Amman]])
|-
| * [[Baku]]||([[:en:Baku]])
|-
| * [[Beirut]]||([[:en:Beirut]])
|-
| * [[Dubai]]||([[:en:Dubai]])
|-
| * [[Muscat, Oman|Muscat]]||([[:en:Muscat, Oman|Muscat]])
|-
| * [[Tbilisi]]||([[:en:Tbilisi]])
|-
| * [[Yerevan]]||([[:en:Yerevan]])
|-
| ||
|-
| ;;Afghanistan, 3||;;Afghanistan, 3
|-
| * [[Kabul]]||([[:en:Kabul]])
|-
| * [[Kandahar]]||([[:en:Kandahar]])
|-
| * [[Herat]]||([[:en:Herat]])
|-
| ||
|-
| ;;Iraq, 3||;;Iraq, 3
|-
| * [[Baghdad]]||([[:en:Baghdad]])
|-
| * [[Basra]]||([[:en:Basra]])
|-
| * [[Mosul]]||([[:en:Mosul]])
|-
| ||
|-
| ;;Iran, 8||;;Iran, 8
|-
| * [[Tehran]]||([[:en:Tehran]])
|-
| * [[Mashhad]]||([[:en:Mashhad]])
|-
| * [[Esfahan]]||([[:en:Esfahan]])
|-
| * [[Tabriz]]||([[:en:Tabriz]])
|-
| * [[Shiraz]]||([[:en:Shiraz]])
|-
| * [[Ahvaz]]||([[:en:Ahvaz]])
|-
| * [[Qom]]||([[:en:Qom]])
|-
| * [[Kermanshah]]||([[:en:Kermanshah]])
|-
| ||
|-
| ;;Israel, 2||;;Israel, 2
|-
| * [[Jerusalem]]||([[:en:Jerusalem]])
|-
| * [[Tel Aviv]]||([[:en:Tel Aviv]])
|-
| ||
|-
| ;;Saudi Arabia, 3||;;Saudi Arabia, 3
|-
| * [[Mecca]]||([[:en:Mecca]])
|-
| * [[Riyadh]]||([[:en:Riyadh]])
|-
| * [[Jeddah]]||([[:en:Jeddah]])
|-
| ||
|-
| ;;Syria, 2||;;Syria, 2
|-
| * [[Damascus]]||([[:en:Damascus]])
|-
| * [[Aleppo]]||([[:en:Aleppo]])
|-
| ||
|-
| ;;Yemen, 2||;;Yemen, 2
|-
| * [[Sana\'a]]||([[:en:Sana\'a]])
|-
| * [[Aden]]||([[:en:Aden]])
|-
|}
==== Evropa, 84 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;Istočna Evropa, 37||;Eastern Europe, 37
|-
|-
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;;Poljska, 5||;;Poland, 5
|-
| * [[Varšava]]||([[:en:Warsaw]])
|-
| * [[Kraków]]||([[:en:Kraków]])
|-
| * [[Wrocław]]||([[:en:Wrocław]])
|-
| * [[Poznanj]]||([[:en:Poznań]])
|-
| * [[Gdańsk]]||([[:en:Gdańsk]])
|-
| ||
|-
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;;Ukrajina, 6||;;Ukraine, 6
|-
| * [[Kiev]]||([[:en:Kiev]])
|-
| * [[Kharkov]]||([[:en:Kharkov]])
|-
| * [[Donetsk]]||([[:en:Donetsk]])
|-
| * [[Dnepropetrovsk]]||([[:en:Dnepropetrovsk]])
|-
| * [[Odessa]]||([[:en:Odessa]])
|-
| * [[Lviv]]||([[:en:Lviv]])
|-
|-
|}
===  ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ;;Rusija, 15||;;Russia, 15
|-
| * [[Moscow]]||([[:en:Moscow]])
|-
| * [[Saint Petersburg]]||([[:en:Saint Petersburg]])
|-
| * [[Novosibirsk]]||([[:en:Novosibirsk]])
|-
| * [[Nizhny Novgorod]]||([[:en:Nizhny Novgorod]])
|-
| * [[Yekaterinburg]]||([[:en:Yekaterinburg]])
|-
| * [[Samara, Russia|Samara]]||([[:en:Samara, Russia|Samara]])
|-
| * [[Omsk]]||([[:en:Omsk]])
|-
| * [[Kazan]]||([[:en:Kazan]])
|-
| * [[Chelyabinsk]]||([[:en:Chelyabinsk]])
|-
| * [[Rostov-on-Don]]||([[:en:Rostov-on-Don]])
|-
| * [[Ufa]]||([[:en:Ufa]])
|-
| * [[Volgograd]]||([[:en:Volgograd]])
|-
| * [[Perm]]||([[:en:Perm]])
|-
| * [[Vladivostok]]||([[:en:Vladivostok]])
|-
| * [[Sochi]]||([[:en:Sochi]])
|-
|-
|}
===  ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ;Zapadna Evropa, 47||;Western Europe, 47
|-
| ||
|-
| * [[Brussels]]||([[:en:Brussels]])
|-
| * [[Copenhagen]]||([[:en:Copenhagen]])
|-
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;;France, 7||;;France, 7
|-
| * [[Paris]]||([[:en:Paris]])
|-
| * [[Marseille]]||([[:en:Marseille]])
|-
| * [[Lyon]]||([[:en:Lyon]])
|-
| * [[Toulouse]]||([[:en:Toulouse]])
|-
| * [[Nice]]||([[:en:Nice]])
|-
| * [[Bordeaux]]||([[:en:Bordeaux]])
|-
| * [[Strasburg]]||([[:en:Strasburg]])
|-
| ||
|-
| ;;Germany, 9||;;Germany, 9
|-
| * [[Berlin]]||([[:en:Berlin]])
|-
| * [[Hamburg]]||([[:en:Hamburg]])
|-
| * [[Munich]]||([[:en:Munich]])
|-
| * [[Cologne]]||([[:en:Cologne]])
|-
| * [[Frankfurt]]||([[:en:Frankfurt]])
|-
| * [[Stuttgart]]||([[:en:Stuttgart]])
|-
| * [[Hannover]]||([[:en:Hannover]])
|-
| * [[Nuremberg]]||([[:en:Nuremberg]])
|-
| * [[Dresden]]||([[:en:Dresden]])
|-
| ||
|-
| ;;Italija, 8||;;Italy, 8
|-
| * [[Florence]]||([[:en:Florence]])
|-
| * [[Venecija]]||([[:en:Venice]])
|-
| ||
|-
| ;;Netherlands, 2||;;Netherlands, 2
|-
| * [[Amsterdam]]||([[:en:Amsterdam]])
|-
| * [[The Hague]]||([[:en:The Hague]])
|-
| ||
|-
|}

==== Okeanija, 3 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Auckland]]||([[:en:Auckland]])
|-
| * [[Melbourne]]||([[:en:Melbourne]])
|-
| * [[Sydney]]||([[:en:Sydney]])
|-
| ||
|-
| ||
|-
|}
=== Parkovi i rezervati, 43 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| *[[World Heritage Site]]s||([[World Heritage Site]])s
|-
| * [[Yellowstone National Park]]||([[:en:Yellowstone National Park]])
|-
| * [[Redwood National and State Parks]]||([[:en:Redwood National and State Parks]])
|-
| * [[Chaco Culture National Historical Park]]||([[:en:Chaco Culture National Historical Park]])
|-
| * [[Mesa Verde National Park]]||([[:en:Mesa Verde National Park]])
|-
| * [[Yosemite National Park]]||([[:en:Yosemite National Park]])
|-
| * [[Olympic National Park]]||([[:en:Olympic National Park]])
|-
| * [[Everglades National Park]]||([[:en:Everglades National Park]])
|-
| * [[Kluane / Wrangell – St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini–Alsek]]||([[:en:Kluane / Wrangell – St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini–Alsek]])
|-
| * [[Serra do Mar]]||([[:en:Serra do Mar]])
|-
| * [[Jaú National Park]]||([[:en:Jaú National Park]])
|-
| * [[La Amistad International Park]]||([[:en:La Amistad International Park]])
|-
| * [[Sian Ka\'an]]||([[:en:Sian Ka\'an]])
|-
| * [[Great Smoky Mountains National Park]]||([[:en:Great Smoky Mountains National Park]])
|-
| * [[Papahānaumokuākea Marine National Monument]]||([[:en:Papahānaumokuākea Marine National Monument]])
|-
| * [[Aïr Mountains]]||([[:en:Aïr Mountains]])
|-
| * [[Tassili n\'Ajjer]]||([[:en:Tassili n\'Ajjer]])
|-
| * [[Selous Game Reserve]]||([[:en:Selous Game Reserve]])
|-
| * [[Salonga National Park]]||([[:en:Salonga National Park]])
|-
| * [[Manovo-Gounda St. Floris National Park]]||([[:en:Manovo-Gounda St. Floris National Park]])
|-
| * [[Serengeti National Park]]||([[:en:Serengeti National Park]])
|-
| * [[Okapi Wildlife Reserve]]||([[:en:Okapi Wildlife Reserve]])
|-
| * [[Banc d\'Arguin National Park]]||([[:en:Banc d\'Arguin National Park]])
|-
| * [[Comoé National Park]]||([[:en:Comoé National Park]])
|-
| * [[Ngorongoro Conservation Area]]||([[:en:Ngorongoro Conservation Area]])
|-
| * [[Sundarbans National Park]]||([[:en:Sundarbans National Park]])
|-
| * [[Kaziranga National Park]]||([[:en:Kaziranga National Park]])
|-
| * [[Lorentz National Park]]||([[:en:Lorentz National Park]])
|-
| * [[Tropical Rainforest Heritage of Sumatra]]||([[:en:Tropical Rainforest Heritage of Sumatra]])
|-
| * [[Te Wahipounamu]]||([[:en:Te Wahipounamu]])
|-
| * [[Białowieża Forest]]||([[:en:Białowieża Forest]])
|-
| * [[Virgin Komi Forests]]||([[:en:Virgin Komi Forests]])
|-
| * [[Giant\'s Causeway]]||([[:en:Giant\'s Causeway]])
|-
| :Protected areas, 10||:Protected areas, 10
|-
| * [[Northeast Greenland National Park]]||([[:en:Northeast Greenland National Park]])
|-
| * [[Phoenix Islands Protected Area]]||([[:en:Phoenix Islands Protected Area]])
|-
| * [[Kavango–Zambezi Transfrontier Conservation Area]]||([[:en:Kavango–Zambezi Transfrontier Conservation Area]])
|-
| * [[Galápagos Marine Reserve]]||([[:en:Galápagos Marine Reserve]])
|-
| * [[Great Limpopo Transfrontier Park]]||([[:en:Great Limpopo Transfrontier Park]])
|-
| * [[Wrangell – St. Elias National Park and Preserve]]||([[:en:Wrangell – St. Elias National Park and Preserve]])
|-
| * [[Central Kalahari Game Reserve]]||([[:en:Central Kalahari Game Reserve]])
|-
| * [[Wood Buffalo National Park]]||([[:en:Wood Buffalo National Park]])
|-
| * [[Gates of the Arctic National Park and Preserve]]||([[:en:Gates of the Arctic National Park and Preserve]])
|-
| * [[Tumucumaque National Park]]||([[:en:Tumucumaque National Park]])
|-
|}
=== Države, 207 (193+10+2+2) ===
====Sjeverna Amerika, 23====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Antigua and Barbuda]]||([[:en:Antigua and Barbuda]])
|-
| * [[The Bahamas|Bahamas]]||([[:en:The Bahamas|Bahamas]])
|-
| * [[Barbados]]||([[:en:Barbados]])
|-
| * [[Belize]]||([[:en:Belize]])
|-
| * [[Canada]]||([[:en:Canada]])
|-
| * [[Costa Rica]]||([[:en:Costa Rica]])
|-
| * [[Cuba]]||([[:en:Cuba]])
|-
| * [[Dominica]]||([[:en:Dominica]])
|-
| * [[Dominican Republic]]||([[:en:Dominican Republic]])
|-
| * [[Jamaica]]||([[:en:Jamaica]])
|-
| * [[Mexico]]||([[:en:Mexico]])
|-
| * [[Nicaragua]]||([[:en:Nicaragua]])
|-
| * [[Panama]]||([[:en:Panama]])
|-
| * [[Saint Kitts and Nevis|St. Kitts and Nevis]]||([[:en:Saint Kitts and Nevis|St. Kitts and Nevis]])
|-
| * [[Saint Lucia|St. Lucia]]||([[:en:Saint Lucia|St. Lucia]])
|-
| * [[Saint Vincent and the Grenadines|St. Vincent and the Grenadines]]||([[:en:Saint Vincent and the Grenadines|St. Vincent and the Grenadines]])
|-
| * [[Trinidad and Tobago]]||([[:en:Trinidad and Tobago]])
|-
| ||
|-
| ||
|}

====South America, 12====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Argentina]]||([[:en:Argentina]])
|-
| * [[Bolivia]]||([[:en:Bolivia]])
|-
| * [[Brazil]]||([[:en:Brazil]])
|-
| * [[Chile]]||([[:en:Chile]])
|-
| * [[Colombia]]||([[:en:Colombia]])
|-
| * [[Ecuador]]||([[:en:Ecuador]])
|-
| * [[Guyana]]||([[:en:Guyana]])
|-
| * [[Paraguay]]||([[:en:Paraguay]])
|-
| * [[Peru]]||([[:en:Peru]])
|-
| * [[Suriname]]||([[:en:Suriname]])
|-
| * [[Uruguay]]||([[:en:Uruguay]])
|-
| * [[Venezuela]]||([[:en:Venezuela]])
|-
| ||
|-
|}
==== Afrika, 53 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;Centralna Afrika, 11||;Central Africa, 11
|-
| ||
|-
| * [[Angola]] ||([[:en:Angola]]) 
|-
| * [[Burundi]] ||([[:en:Burundi]]) 
|-
| * [[Kamerun]] ||([[:en:Cameroon]]) 
|-
| * [[Central African Republic]] ||([[:en:Central African Republic]]) 
|-
| * [[Čad]] ||([[:en:Chad]]) 
|-
| * [[Democratic Republic of the Congo]] ||([[:en:Democratic Republic of the Congo]]) 
|-
| * [[Republic of the Congo]] ||([[:en:Republic of the Congo]]) 
|-
| * [[Equatorial Guinea]] ||([[:en:Equatorial Guinea]]) 
|-
| * [[Gabon]] ||([[:en:Gabon]]) 
|-
| * [[Ruanda]] ||([[:en:Rwanda]]) 
|-
| * [[São Tomé i Príncipe]]||([[:en:São Tomé and Príncipe]])
|-
| ||
|-
| ;Istočna Afrika, 15||;Eastern Africa, 15
|-
| ||
|-
| * [[Comoros]] ||([[:en:Comoros]]) 
|-
| * [[Djibouti]] ||([[:en:Djibouti]]) 
|-
| * [[Eritreja]] ||([[:en:Eritrea]]) 
|-
| * [[Etiopija]] ||([[:en:Ethiopia]]) 
|-
| * [[Kenija]] ||([[:en:Kenya]]) 
|-
| * [[Madagaskar]] ||([[:en:Madagascar]]) 
|-
| * [[Malawi]] ||([[:en:Malawi]]) 
|-
| * [[Mauricijus]] ||([[:en:Mauritius]]) 
|-
| * [[Mozambik]] ||([[:en:Mozambique]]) 
|-
| * [[Seychelles]] ||([[:en:Seychelles]]) 
|-
| * [[Somalija]] ||([[:en:Somalia]]) 
|-
| * [[Tanzanija]] ||([[:en:Tanzania]]) 
|-
| * [[Uganda]] ||([[:en:Uganda]]) 
|-
| * [[Zambija]] ||([[:en:Zambia]]) 
|-
| * [[Zimbabwe]]||([[:en:Zimbabwe]])
|-
| ||
|-
| ;Southern Africa, 5||;Southern Africa, 5
|-
| ||
|-
| * [[Botswana]] ||([[:en:Botswana]]) 
|-
| * [[Lesotho]] ||([[:en:Lesotho]]) 
|-
| * [[Namibia]] ||([[:en:Namibia]]) 
|-
| * [[South Africa]] ||([[:en:South Africa]]) 
|-
| * [[Swaziland]]||([[:en:Swaziland]])
|-
| ||
|-
| ;Western Africa, 16||;Western Africa, 16
|-
| ||
|-
| * [[Benin]]||([[:en:Benin]])
|-
| * [[Burkina Faso]] ||([[:en:Burkina Faso]]) 
|-
| * [[Cape Verde]] ||([[:en:Cape Verde]]) 
|-
| * [[Côte d\'Ivoire]] ||([[:en:Côte d\'Ivoire]]) 
|-
| * [[The Gambia]] ||([[:en:The Gambia]]) 
|-
| * [[Ghana]] ||([[:en:Ghana]]) 
|-
| * [[Guinea]] ||([[:en:Guinea]]) 
|-
| * [[Guinea-Bissau]] ||([[:en:Guinea-Bissau]]) 
|-
| * [[Liberia]] ||([[:en:Liberia]]) 
|-
| * [[Mali]] ||([[:en:Mali]]) 
|-
| * [[Mauritania]] ||([[:en:Mauritania]]) 
|-
| * [[Niger]] ||([[:en:Niger]]) 
|-
| * [[Nigeria]] ||([[:en:Nigeria]]) 
|-
| * [[Senegal]] ||([[:en:Senegal]]) 
|-
| * [[Sierra Leone]] ||([[:en:Sierra Leone]]) 
|-
| * [[Togo]]||([[:en:Togo]])
|-
|}
==== Asia, 47 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ;Central Asia, 5||;Central Asia, 5
|-
| * [[Kazakhstan]]||([[:en:Kazakhstan]])
|-
| * [[Kyrgyzstan]]||([[:en:Kyrgyzstan]])
|-
| * [[Tajikistan]]||([[:en:Tajikistan]])
|-
| * [[Turkmenistan]]||([[:en:Turkmenistan]])
|-
| * [[Uzbekistan]]||([[:en:Uzbekistan]])
|-
| ||
|-
| ;Eastern Asia, 5||;Eastern Asia, 5
|-
| * [[People\'s Republic of China]]||([[:en:People\'s Republic of China]])
|-
| * [[Japan]]||([[:en:Japan]])
|-
| * [[Mongolia]]||([[:en:Mongolia]])
|-
| * [[North Korea]]||([[:en:North Korea]])
|-
| * [[South Korea]]||([[:en:South Korea]])
|-
| ||
|-
| ;Southern Asia, 7||;Southern Asia, 7
|-
| * [[Afghanistan]]||([[:en:Afghanistan]])
|-
| * [[Bangladesh]]||([[:en:Bangladesh]])
|-
| * [[Bhutan]]||([[:en:Bhutan]])
|-
| * [[India]]||([[:en:India]])
|-
| * [[Maldives]]||([[:en:Maldives]])
|-
| * [[Nepal]]||([[:en:Nepal]])
|-
| * [[Pakistan]]||([[:en:Pakistan]])
|-
| * [[Sri Lanka]]||([[:en:Sri Lanka]])
|-
| ||
|-
| ;Southeastern Asia, 11||;Southeastern Asia, 11
|-
| * [[Brunei]]||([[:en:Brunei]])
|-
| * [[Burma]]||([[:en:Burma]])
|-
| * [[Cambodia]]||([[:en:Cambodia]])
|-
| * [[Indonesia]]||([[:en:Indonesia]])
|-
| * [[Laos]]||([[:en:Laos]])
|-
| * [[Malaysia]]||([[:en:Malaysia]])
|-
| * [[Philippines]]||([[:en:Philippines]])
|-
| * [[Singapore]]||([[:en:Singapore]])
|-
| * [[Thailand]]||([[:en:Thailand]])
|-
| * [[East Timor|East Timor (Timor-Leste)]]||([[:en:East Timor|East Timor (Timor-Leste)]])
|-
| * [[Vietnam]]||([[:en:Vietnam]])
|-
| ||
|-
| ;Western Asia, 19||;Western Asia, 19
|-
| * [[Armenia]]||([[:en:Armenia]])
|-
| * [[Azerbaijan]]||([[:en:Azerbaijan]])
|-
| * [[Bahrain]]||([[:en:Bahrain]])
|-
| * [[Cyprus]]||([[:en:Cyprus]])
|-
| * [[Georgia (country)|Georgia]]||([[:en:Georgia (country)|Georgia]])
|-
| * [[Iraq]]||([[:en:Iraq]])
|-
| * [[Iran]]||([[:en:Iran]])
|-
| * [[Israel]]||([[:en:Israel]])
|-
| * [[Jordan]]||([[:en:Jordan]])
|-
| * [[Kuwait]]||([[:en:Kuwait]])
|-
| * [[Lebanon]]||([[:en:Lebanon]])
|-
| * [[Oman]]||([[:en:Oman]])
|-
| * [[Qatar]]||([[:en:Qatar]])
|-
| * [[Saudi Arabia]]||([[:en:Saudi Arabia]])
|-
| * [[Syria]]||([[:en:Syria]])
|-
| * [[Turkey]]||([[:en:Turkey]])
|-
| * [[United Arab Emirates]]||([[:en:United Arab Emirates]])
|-
| * [[Yemen]]||([[:en:Yemen]])
|-
| ||
|-
|}
==== Evropa, 44 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| ;Istočna Evropa, 21||;Eastern Europe, 21
|-
| * [[Czech Republic]]||([[:en:Czech Republic]])
|-
| * [[Estonia]]||([[:en:Estonia]])
|-
| * [[Greece]]||([[:en:Greece]])
|-
| * [[Hungary]]||([[:en:Hungary]])
|-
| * [[Latvia]]||([[:en:Latvia]])
|-
| * [[Lithuania]]||([[:en:Lithuania]])
|-
| * [[Macedonia]]||([[:en:Macedonia]])
|-
| * [[Moldova]]||([[:en:Moldova]])
|-
| * [[Montenegro]]||([[:en:Montenegro]])
|-
| * [[Poland]]||([[:en:Poland]])
|-
| * [[Romania]]||([[:en:Romania]])
|-
| * [[Russia]]||([[:en:Russia]])
|-
| * [[Serbia]]||([[:en:Serbia]])
|-
| * [[Slovakia]]||([[:en:Slovakia]])
|-
| * [[Slovenia]]||([[:en:Slovenia]])
|-
| * [[Ukraine]]||([[:en:Ukraine]])
|-
| ||
|-
| ;Scandinavia, 5||;Scandinavia, 5
|-
| * [[Iceland]]||([[:en:Iceland]])
|-
| * [[Norway]]||([[:en:Norway]])
|-
| * [[Sweden]]||([[:en:Sweden]])
|-
| * [[Finland]]||([[:en:Finland]])
|-
| * [[Denmark]]||([[:en:Denmark]])
|-
| ||
|-
| ;Western Europe, 18||;Western Europe, 18
|-
| * [[Andorra]]||([[:en:Andorra]])
|-
| * [[Austria]]||([[:en:Austria]])
|-
| * [[Belgium]]||([[:en:Belgium]])
|-
| * [[France]]||([[:en:France]])
|-
| * [[Germany]]||([[:en:Germany]])
|-
| * [[Republic of Ireland|Ireland]]||([[:en:Republic of Ireland|Ireland]])
|-
| * [[Italy]]||([[:en:Italy]])
|-
| * [[Liechtenstein]]||([[:en:Liechtenstein]])
|-
| * [[Luxembourg]]||([[:en:Luxembourg]])
|-
| * [[Malta]]||([[:en:Malta]])
|-
| * [[Monaco]]||([[:en:Monaco]])
|-
| * [[Netherlands]]||([[:en:Netherlands]])
|-
| * [[Portugal]]||([[:en:Portugal]])
|-
| * [[San Marino]]||([[:en:San Marino]])
|-
| * [[Spain]]||([[:en:Spain]])
|-
| * [[Switzerland]]||([[:en:Switzerland]])
|-
| * [[United Kingdom]]||([[:en:United Kingdom]])
|-
| * [[Vatican City]]||([[:en:Vatican City]])
|-
| ||
|-
|}
==== Okeanija, 14 ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Australia]]||([[:en:Australia]])
|-
| * [[Fiji]] ||([[:en:Fiji]]) 
|-
| * [[Kiribati]] ||([[:en:Kiribati]]) 
|-
| * [[Federated States of Micronesia]] ||([[:en:Federated States of Micronesia]]) 
|-
| * [[Marshall Islands]] ||([[:en:Marshall Islands]]) 
|-
| * [[Nauru]] ||([[:en:Nauru]]) 
|-
| * [[New Zealand]]||([[:en:New Zealand]])
|-
| * [[Palau]] ||([[:en:Palau]]) 
|-
| * [[Papua New Guinea]] ||([[:en:Papua New Guinea]]) 
|-
| * [[Samoa]] ||([[:en:Samoa]]) 
|-
| * [[Solomon Islands]] ||([[:en:Solomon Islands]]) 
|-
| * [[Tonga]] ||([[:en:Tonga]]) 
|-
| * [[Tuvalu]] ||([[:en:Tuvalu]]) 
|-
| * [[Vanuatu]]||([[:en:Vanuatu]])
|-
| ||
|-
| ||
|-
|}
====Unrecognized or largely unrecognized states, 10====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Abkhazia]]||([[:en:Abkhazia]])
|-
| * [[Kosovo]]||([[:en:Kosovo]])
|-
| * [[Nagorno-Karabakh]]||([[:en:Nagorno-Karabakh]])
|-
| * [[Northern Cyprus]]||([[:en:Northern Cyprus]])
|-
| * [[State of Palestine]]||([[:en:State of Palestine]])
|-
| * [[Sahrawi Arab Democratic Republic]]||([[:en:Sahrawi Arab Democratic Republic]])
|-
| * [[Somaliland]] ||([[:en:Somaliland]]) 
|-
| * [[South Ossetia]]||([[:en:South Ossetia]])
|-
| * [[Republic of China|Republic of China (Taiwan)]] ||([[:en:Republic of China|Republic of China (Taiwan)]]) 
|-
| * [[Transnistria]]||([[:en:Transnistria]])
|-
| ||
|-
| ||
|-
| ====State-like Entities, 2====||====State-like Entities, 2====
|-
| * [[Sovereign Military Order of Malta]]||([[:en:Sovereign Military Order of Malta]])
|-
| * [[The Holy See]]||([[:en:The Holy See]])
|-
| ||
|-
|}
====Politically Independent Associated States, 2====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *[[Cook Islands]]||([[Cook Islands]])
|-
| *[[Niue]]||([[Niue]])
|}

== Umjetnosti, 513 ==

=== Arhitektura, 50 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ||
|-
| * [[Arhitektura]]||([[:en:Architecture]])
|-
| * [[Religijska arhitektura]]||([[:en:Religious architecture]])
|-
| * [[Domestic architecture]]||([[:en:Domestic architecture]])
|-
| * [[Architectural plan]]||([[:en:Architectural plan]])
|-
| * [[Architectural style]]||([[:en:Architectural style]])
|-
| * [[Architectural theory]]||([[:en:Architectural theory]])
|-
| * [[Building code]]||([[:en:Building code]])
|-
| * [[Proporcija]]||([[:en:Proportion (architecture)|Proportion]])
|-
| * [[Pejzažna arhitektura]]||([[:en:Landscape architecture]])
|-
| * [[Urbani dizajn]]||([[:en:Urban design]])
|-
| *[[Street]]||([[Street]])
|-
| ||
|-
| ;Architectural types,||;Architectural types,
|-
| ||
|-
| * [[Apartment]]||([[:en:Apartment]])
|-
| * [[Zgrada]]||([[:en:Building]])
|-
| * [[Kasino]]||([[:en:Casino]])
|-
| * [[Koloseum]]||([[:en:Coliseum]])
|-
| * [[Kuća]]||([[:en:House]])
|-
| * [[Farma]]||([[:en:Farm]])
|-
| * [[Neboder]]||([[:en:Skyscraper]])
|-
| * [[Stadion]]||([[:en:Stadium]])
|-
| ||
|-
| ;Architectural elements, 12||;Architectural elements, 12
|-
| * [[Luk (arhitektura)]]||([[:en:Arch]])
|-
| * [[Strop]]||([[:en:Ceiling]])
|-
| * [[Stub]]||([[:en:Column]])
|-
| * [[Kupola]]||([[:en:Dome]])
|-
| * [[Vrata]]||([[:en:Door]])
|-
| * [[Fasada]]||([[:en:Façade]])
|-
| * [[Sprat]]||([[:en:Floor]])
|-
| * [[Garaža]]||([[:en:Garage]])
|-
| * [[Krov]]||([[:en:Roof]])
|-
| * [[Soba]]||([[:en:Room]])
|-
| * [[Stepenište]]||([[:en:Stairway]])
|-
| * [[Zid]]||([[:en:Wall]])
|-
| * [[Prozor]]||([[:en:Window]])
|-
| ; Specific structures, 27||; Specific structures, 27
|-
| * [[Akropolj u  Atini]]||([[:en:Acropolis of Athens]])
|-
| * [[Angkor Vat]]||([[:en:Angkor Wat]])
|-
| * [[Buckinghamska palača]]||([[:en:Buckingham Palace]])
|-
| * [[Katedrala u Chartresu]]||([[:en:Chartres Cathedral]])
|-
| * [[Koloseum]]||([[:en:Colosseum]])
|-
| * [[Eiffelov toranj]]||([[:en:Eiffel Tower]])
|-
| * [[Moskovski Kremlj|The Kremlin]]||([[:en:Moscow Kremlin|The Kremlin]])
|}

=== Literatura, 134 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Književnost]]||([[:en:Literature]])
|-
| * [[Historija književnosti]]||([[:en:History of literature]])
|-
| * [[Beletristika]]||([[:en:Fiction]])
|-
| * [[Roman]]||([[:en:Novel]])
|-
| * [[Knjiga]]||([[:en:Book]])
|-
| * [[Kratka priča]]||([[:en:Short story]])
|-
| * [[Poezija]]||([[:en:Poetry]])
|-
|}
====Specific works of literature, 103====
=====Nonfiction, 33=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Antika||;Antiquity
|-
| * [[The Art of War]]||([[:en:The Art of War]])
|-
| * [[I Ching]]||([[:en:I Ching]])
|-
| * [[The Maxims of Ptahhotep]]||([[:en:The Maxims of Ptahhotep]])
|-
| * [[Republika (Platon)|Republika]]||([[:en:Republic (Plato)|Republic]])
|-
| * [[Popol Vuh]]||([[:en:Popol Vuh]])
|-
| * [[Euclidovi Elementi]]||([[:en:Euclid\'s Elements]])
|-
| * [[Organon]]||([[:en:Organon]])
|-
| * [[Physics (Aristotle)|Physics]]||([[:en:Physics (Aristotle)|Physics]])
|-
| * [[Metaphysics (Aristotle)|Metaphysics]]||([[:en:Metaphysics (Aristotle)|Metaphysics]])
|-
| * [[Apology (Plato)|Apology]]||([[:en:Apology (Plato)|Apology]])
|-
| * [[History of the Peloponnesian War]]||([[:en:History of the Peloponnesian War]])
|-
| * [[Histories (Herodotus)|Histories]]||([[:en:Histories (Herodotus)|Histories]])
|-
| * [[Anabasis (Xenophon)|Anabasis]]||([[:en:Anabasis (Xenophon)|Anabasis]])
|-
| * [[Code of Hammurabi]]||([[:en:Code of Hammurabi]])
|-
| * [[Svici sa Mrtvog mora]]||([[:en:Dead Sea Scrolls]])
|-
| * [[Septuaginta]]||([[:en:Septuagint]])
|-
| * [[Targum]]||([[:en:Targum]])
|-
| * [[Vulgata]]||([[:en:Vulgate]])
|-
| * [[Tyndale Bible]]||([[:en:Tyndale Bible]])
|-
| ||
|-
| ;Early printed book era||;Early printed book era
|-
| * [[Gutenbergova Biblija]]||([[:en:Gutenberg Bible]])
|-
| * [[Luther Bible]]||([[:en:Luther Bible]])
|-
| * [[Authorized King James Version|The Bible, Authorized King James Version]]||([[:en:Authorized King James Version|The Bible, Authorized 

King James Version]])
|-
| * [[Discourse on the Method]]||([[:en:Discourse on the Method]])
|-
| * [[Opticks]]||([[:en:Opticks]])
|-
| * [[Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica|Newton\'s Principia]]||([[:en:Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica|Newton\'s Principia]])
|-
| * [[Levijatan (knjiga)|Levijatan]]||([[:en:Leviathan (book)|Leviathan]])
|-
| * [[Birds of America (book)|Birds of America]]||([[:en:Birds of America (book)|Birds of America]])
|-
| * [[Encyclopædia Britannica]]||([[:en:Encyclopædia Britannica]])
|-
| * [[Webster\'s Dictionary|A Compendious Dictionary of the English Language]]||([[:en:Webster\'s Dictionary]]) A Compendious Dictionary of the 

English Language
|-
| ||
|-
| ;Modern era||;Modern era
|-
| * [[Oxford English Dictionary]]||([[:en:Oxford English Dictionary]])
|-
| * [[The Descent of Man]]||([[:en:The Descent of Man]])
|-
| * [[On the Origin of Species]]||([[:en:On the Origin of Species]])
|-
| * [[The Golden Bough]]||([[:en:The Golden Bough]])
|-
| * [[Night (book)]]||([[:en:Night (book)]])
|-
| * [[Principia Mathematica]]||([[:en:Principia Mathematica]])
|-
| * [[Silent Spring]]||([[:en:Silent Spring]])
|-
| * [[The Varieties of Religious Experience]]||([[:en:The Varieties of Religious Experience]])
|-
| * [[The Souls of Black Folk]]||([[:en:The Souls of Black Folk]])
|-
| * [[The Common Sense Book of Baby and Child Care]]||([[:en:The Common Sense Book of Baby and Child Care]])
|-
| * [[The Structure of Scientific Revolutions]]||([[:en:The Structure of Scientific Revolutions]])
|-
| * [[The Art of Computer Programming]]||([[:en:The Art of Computer Programming]])
|-
| ||
|-
|}
=====Fiction: novels, play, etc., 47=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ;Antiquity||;Antiquity
|-
| * [[Eneida]]||([[:en:Aeneid]])
|-
| * [[The Bacchae]]||([[:en:The Bacchae]])
|-
| * [[The Birds (play)|The Birds]]||([[:en:The Birds (play)|The Birds]])
|-
| * [[Hiljadu i jedna noć]]||([[:en:The Book of One Thousand and One Nights]])
|-
| * [[The Clouds]]||([[:en:The Clouds]])
|-
| * [[Fengshen Yanyi]]||([[:en:Fengshen Yanyi]])
|-
| * [[The Golden Ass]]||([[:en:The Golden Ass]])
|-
| * [[Oresteia]]||([[:en:Oresteia]])
|-
| * [[Oedipus the King]]||([[:en:Oedipus the King]])
|-
| * [[Genji Monogatari]]||([[:en:The Tale of Genji]])
|-
| * [[True History]]||([[:en:True History]])
|-
| ||
|-
| ;Early printed book era||;Early printed book era
|-
| * [[Kandid]]||([[:en:Candide]])
|-
| * [[Doctor Faustus (play)|Doctor Faustus]]||([[:en:Doctor Faustus (play)|Doctor Faustus]])
|-
| * [[Don Kihot]]||([[:en:Don Quixote]])
|-
| * [[Goethe\'s Faust]]||([[:en:Goethe's Faust]])
|-
| * [[Hamlet]]||([[:en:Hamlet]])
|-
| * [[Kralj Lir]]||([[:en:King Lear]])
|-
| * [[Macbeth]]||([[:en:Macbeth]])
|-
| * [[The Merchant of Venice]]||([[:en:The Merchant of Venice]])
|-
| * [[San ljetne noći]]||([[:en:A Midsummer Night\'s Dream]])
|-
| * [[Moby Dick]]||([[:en:Moby Dick]])
|-
| * [[Much Ado About Nothing]]||([[:en:Much Ado About Nothing]])
|-
| * [[Otelo]]||([[:en:Othello]])
|-
| * [[Robinson Crusoe]]||([[:en:Robinson Crusoe]])
|-
| * [[Romeo i Julija]]||([[:en:Romeo &amp; Juliet]])
|-
| * [[The Taming of the Shrew]]||([[:en:The Taming of the Shrew]])
|-
| * [[The Tempest]]||([[:en:The Tempest]])
|-
| * [[Utopija (knjiga)|Utopia]]||([[:en:Utopia (book)|Utopia]])
|-
| ||
|-
| ;Modern era||;Modern era
|-
| * [[Adventures of Huckleberry Finn]]||([[:en:Adventures of Huckleberry Finn]])
|-
| * [[Alice\'s Adventures in Wonderland]]/[[Through the Looking Glass]]||([[:en:Alice\'s Adventures in Wonderland]])/([[:en:Through the Looking 

Glass]])
|-
| * [[And Then There Were None]]||([[:en:And Then There Were None]])
|-
| * [[Ana Karenjina]]||([[:en:Anna Karenina]])
|-
| * [[Vrli Novi Svijet]]||([[:en:Brave New World]])
|-
| * [[The Call of the Wild]]||([[:en:The Call of the Wild]])
|-
| * [[The Catcher in the Rye]]||([[:en:The Catcher in the Rye]])
|-
| * [[Childhood\'s End]]||([[:en:Childhood\'s End]])
|-
| * [[Hronike iz Narnije]]||([[:en:The Chronicles of Narnia]])
|-
| * [[The Crucible]]||([[:en:The Crucible]])
|-
| * [[Zbogom oružje]]||([[:en:A Farewell to Arms]])
|-
| * [[Ficciones]]||([[:en:Ficciones]])
|-
| * [[The Good Earth]]||([[:en:The Good Earth]])
|-
| * [[The Grapes of Wrath]]||([[:en:The Grapes of Wrath]])
|-
| * [[Gravity\'s Rainbow]]||([[:en:Gravity\'s Rainbow]])
|-
| * [[The Great Gatsby]]||([[:en:The Great Gatsby]])
|-
| * [[Heart of Darkness]]||([[:en:Heart of Darkness]])
|-
| * [[The Importance of Being Earnest]]||([[:en:The Importance of Being Earnest]])
|-
| * [[In Search of Lost Time]]||([[:en:In Search of Lost Time]])
|-
| * [[The Little Prince]]||([[:en:The Little Prince]])
|-
| * [[Lolita]]||([[:en:Lolita]])
|-
| * [[Gospodar Prstenova]]||([[:en:The Lord of the Rings]])
|-
| * [[The Metamorphosis]]||([[:en:The Metamorphosis]])
|-
| * [[Midnight\'s Children]]||([[:en:Midnight\'s Children]])
|-
| * [[Nineteen Eighty Four]]||([[:en:Nineteen Eighty Four]])
|-
| * [[On the Road]]||([[:en:On the Road]])
|-
| * [[Sto godina samoće]]||([[:en:One Hundred Years of Solitude]])
|-
| * [[Stranger in a Strange Land]]||([[:en:Stranger in a Strange Land]])
|-
| * [[The Sun Also Rises]]||([[:en:The Sun Also Rises]])
|-
| * [[A Tale of Two Cities]]||([[:en:A Tale of Two Cities]])
|-
| * [[Ulysses (novel)]]||([[:en:Ulysses (novel)]])
|-
| * [[Waiting for Godot]]||([[:en:Waiting for Godot]])
|-
| * [[War and Peace]]||([[:en:War and Peace]])
|-
| * [[A Wrinkle in Time]]||([[:en:A Wrinkle in Time]])
|-
|}

=====Poetska djela, 23=====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Antiquity||;Antiquity
|-
| * [[Beowulf]]||([[:en:Beowulf]])
|-
| * [[Ep o Gilgamešu]]||([[:en:Epic of Gilgamesh]])
|-
| * [[Ilijada]]||([[:en:Iliad]])
|-
| * [[Mahabharata]]||([[:en:Mahabharata]])
|-
| * [[Metamorfoze]]||([[:en:Metamorphoses]])
|-
| * [[Odiseja]]||([[:en:Odyssey]])
|-
| * [[Šahnama]]||([[:en:Shahname]])
|-
| * [[Divine Comedy]]||([[:en:Divine Comedy]])
|-
| * [[Mesnevija]]||([[:en:Masnavi]])
|-
| * [[Diwan-e Shams-e Tabrizi]]||([[:en:Diwan-e Shams-e Tabrizi]])
|-
| * [[The Canterbury Tales]]||([[:en:The Canterbury Tales]])
|-
| ||
|-
| ;Early printed book era||;Early printed book era
|-
| * [[Shakespeare\'s sonnets]]||([[:en:Shakespeare\'s sonnets]])
|-
| * [[Izgubljeni raj]]||([[:en:Paradise Lost]])
|-
| * [[Rubaije Omar Hajama]]||([[:en:Rubaiyat of Omar Khayyam]])
|-
| * [[Oku no Hosomichi]]||([[:en:Oku no Hosomichi]])
|-
| * [[Afternoon of a Faun (poem)|Afternoon of a Faun]]||([[:en:Afternoon of a Faun (poem)|Afternoon of a Faun]])
|-
| * [[Vlati trave]]||([[:en:Leaves of Grass]])
|-
| * [[Songs of Innocence and of Experience]]||([[:en:Songs of Innocence and of Experience]])
|-
| ||
|-
| ;Moderna era||;Modern era
|-
| * [[The Second Coming (poem)|The Second Coming]]||([[:en:The Second Coming (poem)|The Second Coming]])
|-
| * [[Howl and Other Poems]]||([[:en:Howl and Other Poems]])
|-
| * [[The Cantos]]||([[:en:The Cantos]])
|-
| * [[The Waste Land]]||([[:en:The Waste Land]])
|-
| * [[A Coney Island of the Mind]]||([[:en:A Coney Island of the Mind]])
|-
| * [[A Season in Hell]]/Une Saison en Enfer||([[:en:A Season in Hell]])/Une Saison en Enfer
|-
| ||
|-
|}
====Fikcionalni svjetovi 31====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Imaginarna bića||;Imaginary creatures 
|-
| * [[Kentaur]]||([[:en:Centaur]])
|-
| * [[Himera]]||([[:en:Chimera]])
|-
| * [[Zmaj (mitologija)|zmaj]]||([[:en:Dragon]])
|-
| * [[Jednorog]]||([[:en:Unicorn]])
|-
| * [[Vampir]]||([[:en:Vampire]])
|-
| * [[Vukodlak]]||([[:en:Werewolf]])
|-
| * [[Vještica]]||([[:en:Witch]])
|-
| * [[Kiklopi]]||([[:en:Cyclops]])
|-
| * [[Kerber]]||([[:en:Cerberus]])
|-
| * [[Sirena]]||([[:en:Siren]])
|-
| * [[Sfinga]]||([[:en:Sphinx]])
|-
| * [[Pegaz]]||([[:en:Pegasus]])
|-
| * [[Čudovište iz Loch Nessa]]||([[:en:Loch Ness Monster]])
|-
| * [[Bigfoot]]||([[:en:Bigfoot]])
|-
| * [[Leprechaun]]||([[:en:Leprechaun]])
|-
| * [[Džin]]||([[:en:Djinn]])
|-
| ||
|-
| ;Imaginarna mjesta ||;Imaginary places 
|-
| * [[Rajski vrt]]||([[:en:Garden of Eden]])
|-
| * [[El Dorado]]||([[:en:El Dorado]])
|-
| * [[Avalon]]||([[:en:Avalon]])
|-
| * [[Metropolis]]||([[:en:Metropolis]])
|-
| * [[Middle-Earth]]||([[:en:Middle-Earth]])
|-
| * [[Atlantis]]||([[:en:Atlantis]])
|-
| * [[Camelot]]||([[:en:Camelot]])
|-
| * [[Had]]||([[:en:Hades]])
|-
| * [[Lilliput]]||([[:en:Lilliput]])
|-
| * [[Shangrila]]||([[:en:Shangrila]])
|-
| * [[Xanadu]]||([[:en:Xanadu]])
|-
| * [[Zemlja Oz]]||([[:en:Land of Oz]])
|-
| * [[Utopija (fiktivna zemlja)]]||([[:en:Utopia]])
|-
| * [[Erewhon]]||([[:en:Erewhon]])
|-
| * [[Narnia]]||([[:en:Narnia]])
|-
| * [[United Federation of Planets]]||([[:en:United Federation of Planets]])
|-
|}
=== Muzika, 135 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Muzika]]||([[:en:Music]])
|-
| * [[Muzička teorija]]||([[:en:Music theory]])
|-
| * [[Muzička notacija]]||([[:en:Musical notation]])
|-
| * [[Pjesma]]||([[:en:Song]])
|-
| * [[Pjevanje]]||([[:en:Singing]])
|-
| * [[Orkestar]]||([[:en:Orchestra]])
|-
| * [[Melodija]]||([[:en:Melody]])
|-
| * [[Harmonija]]||([[:en:Harmony]])
|-
| * [[Ritam]]||([[:en:Rhythm]])
|-
|}
====Muzički žanrovi/forme, 23====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Barokna muzika]]||([[:en:Baroque music]])
|-
| * [[Fuga]]||([[:en:Fugue]])
|-
| * [[Bluegrass muzika]]||([[:en:Bluegrass music]])
|-
| * [[Country muzika]]||([[:en:Country music]])
|-
| * [[Folk muzika]]||([[:en:Folk music]])
|-
| * [[Gamelan]]||([[:en:Gamelan]])
|-
| * [[Hip hop]]||([[:en:Hip hop music]])
|-
| * [[Džez]]||([[:en:Jazz]])
|-
| * [[Ragtime]]||([[:en:Ragtime]])
|-
| * [[Bossa nova]]||([[:en:Bossa nova]])
|-
| * [[Pop muzika]]||([[:en:Pop music]])
|-
| * [[Reggae]]||([[:en:Reggae]])
|-
| * [[Rhythm and blues]]||([[:en:Rhythm and blues]])
|-
| * [[Soul]]||([[:en:Soul music]])
|-
| * [[Rok-muzika]]||([[:en:Rock music]])
|-
| * [[Heavy metal muzika]]||([[:en:Heavy metal music]])
|-
| * [[Punk rock]]||([[:en:Punk rock]])
|-
|}

====Muzički instrumenti, 46====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| *[[Muzički instrumenti]]||([[Musical instrument]])
|-
| * [[Žičani instrument]]||([[:en:String instrument]])
|-
| * [[Harfa]]||([[:en:Harp]])
|-
| * [[Gitara]]||([[:en:Guitar]])
|-
| * [[Bas-gitara]]||([[:en:Bass guitar]])
|-
| * [[Electric guitar]]||([[:en:Electric guitar]])
|-
| * [[Violina]]||([[:en:Violin]])
|-
| * [[Viola]]||([[:en:Viola]])
|-
| * [[violončelo]]||([[:en:Cello]])
|-
| * [[String bass]]||([[:en:String bass]])
|-
| * [[Čembalo]]||([[:en:Harpsichord]])
|-
| * [[Klavir]]||([[:en:Piano]])
|-
| * [[Mandolin]]||([[:en:Mandolin]])
|-
| * [[Lyre]]||([[:en:Lyre]])
|-
| * [[Zither]]||([[:en:Zither]])
|-
| * [[Lutnja]]||([[:en:Lute]])
|-
| * [[Wind instrument]]||([[:en:Wind instrument]])
|-
| * [[Brass instrument]]||([[:en:Brass instrument]])
|-
| * [[Trumpet]]||([[:en:Trumpet]])
|-
| * [[Horn (instrument)|Horn]]||([[:en:Horn (instrument)|Horn]])
|-
| * [[Trombon]]||([[:en:Trombone]])
|-
| * [[Tuba]]||([[:en:Tuba]])
|-
| ** [[Woodwind instrument]]||([[:en:Woodwind instrument]])
|-
| * [[Bassoon]]||([[:en:Bassoon]])
|-
| * [[Klarinet]]||([[:en:Clarinet]])
|-
| * [[Flauta]]||([[:en:Flute]])
|-
| * [[Panova frula]]||([[:en:Pan flute]])
|-
| * [[Oboa]]||([[:en:Oboe]])
|-
| * [[Saxophone]]||([[:en:Saxophone]])
|-
| * [[Gajde]]||([[:en:Bagpipes]])
|-
| * [[Harmonika]]||([[:en:Harmonica]])
|-
| * [[Pipe organ]]||([[:en:Pipe organ]])
|-
| * [[Percussion instrument]]||([[:en:Percussion instrument]])
|-
| * [[Zvono(instrument)|Zvono]] ||([[:en:Bell (instrument)|Bell]]) 
|-
| * [[Carillon]]||([[:en:Carillon]])
|-
| * [[Chimes]]||([[:en:Chimes]])
|-
| * [[Drum]]||([[:en:Drum]])
|-
| * [[Conga drum]]||([[:en:Conga drum]])
|-
| * [[Djembe]]||([[:en:Djembe]])
|-
| * [[Slit drum]]||([[:en:Slit drum]])
|-
| * [[Frame drum]]||([[:en:Frame drum]])
|-
| * [[Xylophone]]||([[:en:Xylophone]])
|-
| * [[Cimbalo]]||([[:en:Cymbal]])
|-
| * [[Electronic musical instrument]]||([[:en:Electronic musical instrument]])
|-
| * [[Electric organ]]||([[:en:Electric organ]])
|-
| * [[Synthesizer]]||([[:en:Synthesizer]])
|-
|}

====Posebna muzička djela, 62====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| ;Klasika||;Classical
|-
| * [[Brandenburg Concertos]]||([[:en:Brandenburg Concertos]])
|-
| * [[Clavier-Übung III]]||([[:en:Clavier-Übung III]])
|-
| * [[The Well-Tempered Clavier]]||([[:en:The Well-Tempered Clavier]])
|-
| * [[Goldberg Variations]]||([[:en:Goldberg Variations]])
|-
| * [[The Four Seasons (Vivaldi)|The Four Seasons, Vivaldi]]||([[:en:The Four Seasons (Vivaldi)|The Four Seasons, Vivaldi]])
|-
| * [[Symphony No. 5 (Beethoven)|Symphony No. 5, Beethoven]]||([[:en:Symphony No. 5 (Beethoven)|Symphony No. 5, Beethoven]])
|-
| * [[Symphony No. 9 (Beethoven)|Symphony No. 9, Beethoven]]||([[:en:Symphony No. 9 (Beethoven)|Symphony No. 9, Beethoven]])
|-
| * [[Piano Sonata No. 14 (Beethoven)|Piano Sonata No. 14, Beethoven]]||([[:en:Piano Sonata No. 14 (Beethoven)|Piano Sonata No. 14, Beethoven]])
|-
| * [[Études (Chopin)|Etide, Šopen]]||([[:en:Études (Chopin)|Études, Chopin]])
|-
| * [[Ballades (Chopin)|Ballades, Chopin]]||([[:en:Ballades (Chopin)|Ballades, Chopin]])
|-
| * [[Nocturnes (Chopin)|Nocturnes, Chopin]]||([[:en:Nocturnes (Chopin)|Nocturnes, Chopin]])
|-
| * [[Années de pèlerinage]]||([[:en:Années de pèlerinage]])
|-
| * [[Pelléas et Mélisande (opera)|Pelléas et Mélisande]]||([[:en:Pelléas et Mélisande (opera)|Pelléas et Mélisande]])
|-
| * [[La mer (Debussy)|La mer]]||([[:en:La mer (Debussy)|La mer]])
|-
| * [[The Creation (Haydn)|The Creation]]||([[:en:The Creation (Haydn)|The Creation]])
|-
| * [[Requiem (Mozart)]]||([[:en:Requiem (Mozart)]])
|-
| * [[The Magic Flute]]||([[:en:The Magic Flute]])
|-
| * [[Symphony No. 41 (Mozart)|Symphony No. 41, Mozart]]||([[:en:Symphony No. 41 (Mozart)|Symphony No. 41, Mozart]])
|-
| * [[Don Giovanni]]||([[:en:Don Giovanni]])
|-
| * [[Eine kleine Nachtmusik]]||([[:en:Eine kleine Nachtmusik]])
|-
| * [[Messiah (Handel)|Messiah, Handel]]||([[:en:Messiah (Handel)|Messiah, Handel]])
|-
| * [[Madama Butterfly]]||([[:en:Madama Butterfly]])
|-
| * [[The Rite of Spring]]||([[:en:The Rite of Spring]])
|-
| * [[Romeo and Juliet (Prokofiev)|Romeo and Juliet, Prokofiev]]||([[:en:Romeo and Juliet (Prokofiev)|Romeo and Juliet, Prokofiev]])
|-
| * [[Peter and the Wolf]]||([[:en:Peter and the Wolf]])
|-
| * [[Twelve Variations on \&quot;Ah vous dirai-je, Maman\&quot;]]||([[:en:Twelve Variations on \&quot;Ah vous dirai-je, Maman\&quot;]])
|-
| * [[Der Ring des Nibelungen]]||([[:en:Der Ring des Nibelungen]])
|-
| * [[Scheherazade (Rimsky-Korsakov)|Scheherazade, Rimsky-Korsakov]]||([[:en:Scheherazade (Rimsky-Korsakov)|Scheherazade, 

Rimsky-Korsakov]])
|-
| * [[Symphony No. 8 (Mahler)|Symphony No. 8, Mahler]]||([[:en:Symphony No. 8 (Mahler)|Symphony No. 8, Mahler]])
|-
| * [[Carmina Burana (Orff)]]||([[:en:Carmina Burana (Orff)]])
|-
| * [[Le marteau sans maître]]||([[:en:Le marteau sans maître]])
|-
| ;Moderna||;Modern
|-
| * [[All You Need Is Love]]||([[:en:All You Need Is Love]])
|-
| * [[As Time Goes By (song)|As Time Goes By]]||([[:en:As Time Goes By (song)|As Time Goes By]])
|-
| * [[Auld Lang Syne]]||([[:en:Auld Lang Syne]])
|-
| * [[Be Without You]]||([[:en:Be Without You]])
|-
| * [[Candle in the Wind 1997]]||([[:en:Candle in the Wind 1997]])
|-
| * [[The Dark Side of the Moon]]|| ([[:en:The Dark Side of the Moon]])
|-
| * [[For He\'s a Jolly Good Fellow]]||([[:en:For He\'s a Jolly Good Fellow]])
|-
| * [[Happy Birthday to You]]||([[:en:Happy Birthday to You]])
|-
| * [[Heartbreak Hotel]]||([[:en:Heartbreak Hotel]])
|-
| * [[Imagine (pjesma)|Imagine]]||([[:en:Imagine (song)|Imagine]])
|-
| * [[I Want to Hold Your Hand]]||([[:en:I Want to Hold Your Hand]])
|-
| * [[Jagged Little Pill]]\'\'|| ([[:en:Jagged Little Pill]])
|-
| * [[Johnny B. Goode]]||([[:en:Johnny B. Goode]])
|-
| * [[Like a Rolling Stone]]||([[:en:Like a Rolling Stone]])
|-
| *[[Pet Sounds]]|| ([[:en:Pet Sounds]])
|-
| * [[Respect (pjesma)|Respect]]||([[:en:Respect (song)|Respect]])
|-
| * [[Revolver (album)|\'\'Revolver\'\']]||([[:en:Revolver (album)]])
|-
| * [[Rhapsody in Blue]]||([[:en:Rhapsody in Blue]])
|-
| * [[Rock Around the Clock]]||([[:en:Rock Around the Clock]])
|-
| * [[Rumours]]|| ([[:en:Rumours]])
|-
| * [[(I Can\'t Get No) Satisfaction]]||([[:en:(I Can\'t Get No) Satisfaction]])
|-
| * [[Saturday Night Fever: The Original Movie Sound Track]]\'\'|| ([[:en:Saturday Night Fever: The Original Movie Sound Track]])
|-
| * [[Sgt. Pepper\'s Lonely Hearts Club Band]]\'\'|| ([[:en:Sgt. Pepper\'s Lonely Hearts Club Band]])
|-
| * [[Some Day My Prince Will Come]]||([[:en:Some Day My Prince Will Come]])
|-
| * [[Somewhere Over the Rainbow]]||([[:en:Somewhere Over the Rainbow]])
|-
| * [[St. Louis Blues (song)|St. Louis Blues]]||([[:en:St. Louis Blues (song)|St. Louis Blues]])
|-
| * [[This Land Is Your Land]]||([[:en:This Land Is Your Land]])
|-
| * [[Thriller (album)|\'\'Thriller\'\']]||([[:en:Thriller (album)]])
|-
| * [[The Way You Look Tonight]]||([[:en:The Way You Look Tonight]])
|-
| * [[We Are the World]]||([[:en:We Are the World]])
|-
| * [[West Side Story (Original Broadway Cast)|\'\'West Side Story\'\']]||([[:en:West Side Story (Original Broadway Cast)|\'\'West Side Story\'\']])
|-
| * [[What\'d I Say]]||([[:en:What\'d I Say]])
|-
| * [[What\'s Going On (song)|What\'s Going On]]||([[:en:What\'s Going On (song)|What\'s Going On]])
|-
| * [[When You Wish Upon a Star]]||([[:en:When You Wish Upon a Star]])
|-
| * [[White Christmas (song)|White Christmas]]||([[:en:White Christmas (song)|White Christmas]])
|-
| * [[You\'ve Lost That Lovin\' Feelin\']]||([[:en:You\'ve Lost That Lovin\' Feelin\']])
|-
|}

=== Izvođačke umjetnosti, 43 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
| ||
|-
| ;Pojmovi, 10||;Concepts, 10
|-
| * [[Scenska umjetnost]]||([[:en:Performing arts]])
|-
| * [[Publika]]||([[:en:Audience]])
|-
| * [[Komedija]]||([[:en:Comedy]])
|-
| * [[Kostim]]||([[:en:Costume]])
|-
| * [[Drama]]||([[:en:Drama]])
|-
| * [[Humor]]||([[:en:Humour]])
|-
| * [[Parodija]]||([[:en:Parody]])
|-
| * [[Scena]]||([[:en:Stage]])
|-
| * [[Stagecraft]]||([[:en:Stagecraft]])
|-
| * [[Stock character]]||([[:en:Stock character]])
|-
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
Forme 30
|-
| * [[Akrobatika]]||([[:en:Acrobatics]])
|-
| * [[Cirkus]]||([[:en:Circus]])
|-
| * [[Klovn]]||([[:en:Clown]])
|-
| * [[Ples]]||([[:en:Dance]])
|-
| * [[Balet]] ||([[:en:Ballet]]) 
|-
| * [[Trbušni ples]]||([[:en:Belly dance]])
|-
| * [[Koreografija]]||([[:en:Choreography]])
|-
| * [[Jazz dance]]||([[:en:Jazz dance]])
|-
| * [[Moderni ples]]||([[:en:Modern dance]])
|-
| * [[Ballroom dance]]||([[:en:Ballroom dance]])
|-
| * [[Hip-hop dance]]||([[:en:Hip-hop dance]])
|-
| * [[Folklorni ples]]||([[:en:Folk dance]])
|-
| * [[Magija (iluzija)|Magija]]||([[:en:Magic (illusion)]]) Magic
|-
| * [[Sleight of hand]]||([[:en:Sleight of hand]])
|-
| * [[Escapology]]||([[:en:Escapology]])
|-
| * [[Mimika]]||([[:en:Mime]])
|-
| * [[Performance art]]||([[:en:Performance art]])
|-
| * [[Performance poetry]]||([[:en:Performance poetry]])
|-
| * [[Lutkarska umjetnost]]||([[:en:Puppetry]])
|-
| * [[Stand-up komedija]]||([[:en:Stand-up comedy]])
|-
| * [[Pozorište]]||([[:en:Theatre]])
|-
| * [[Audicija]]||([[:en:Audition]])
|-
| * [[Broadway theatre]]||([[:en:Broadway theatre]])
|-
| * [[Improvisational theatre]]||([[:en:Improvisational theatre]])
|-
| * [[Kabuki]]||([[:en:Kabuki]])
|-
| * [[Playwright]]||([[:en:Playwright]])
|-
| * [[Noh]]||([[:en:Noh]])
|-
| * [[Monolog]]||([[:en:Monologue]])
|-
| * [[Tragedija]]||([[:en:Tragedy]])
|-
| * [[Komedija (drama)|Komedija]]||([[:en:Comedy (drama)|Comedy]])
|-
| ;Specific works, 3||;Specific works, 3
|-
| * [[Labudovo jezero]]||([[:en:Swan Lake]])
|-
| * [[The Fantasticks]]||([[:en:The Fantasticks]])
|-
| * [[The Nutcracker Suite]]||([[:en:The Nutcracker Suite]])
|}

=== Vizualne umjetnosti, 107 ===
====Koncepti i forme, 43====
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Likovna umjetnost]]||([[:en:Visual arts]])
|-
| * [[Historija umjetnosti]]||([[:en:History of art]])
|-
| * [[Commercial art]]||([[:en:Commercial art]])
|-
| * [[Dizajn]]||([[:en:Design]])
|-
| * [[Grafički dizajn]]||([[:en:Graphic design]])
|-
| * [[Dizajn interijera]]||([[:en:Interior design]])
|-
| * [[Industrijski dizajn]]||([[:en:Industrial design]])
|-
| * [[Web dizajn]]||([[:en:Web design]])
|-
| * [[Crtež]]||([[:en:Drawing]])
|-
| * [[Moda]]||([[:en:Fashion]])
|-
| * [[Slikarstvo]]||([[:en:Painting]])
|-
| * [[Zlatno doba holandskog slikarstva]]||([[:en:Dutch Golden Age painting]])
|-
| * [[Nijemi film]]||([[:en:Silent film]])
|-
| * [[Dugometražni film u boji]]||([[:en:Color motion picture film]])
|-
| * [[Snimanje filmova]]||([[:en:Filmmaking]])
|-
| * [[Kinematografija]]||([[:en:Cinematography]])
|-
| * [[Specijalni efekat]]||([[:en:Special effects]])
|-
| * [[Studio system]]||([[:en:Studio system]])
|-
|}

====Specifična djela, 64====
Filmovi
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| * [[Oklopnjača &quot;Potemkin&quot;]]||([[:en:The Battleship Potemkin]])
|-
| * [[General (1927)|General]]||([[:en:The General (1927 film)]]) The General
|-
| * [[Bulevar sumraka (film)|Bulevar sumraka]]||([[:en:Sunset Boulevard (film)|Sunset Boulevard]])
|-
| * [[Treći čovjek]]||([[:en:The Third Man]])
|-
| * [[Sunrise: A Song of Two Humans]]||([[:en:Sunrise: A Song of Two Humans]])
|-
| * [[Tokijska priča]]||([[:en:Tokyo Story]])
|-
| * [[Andaluzijski pas]]||([[:en:Un Chien Andalou]])
|-
| * [[Zlatna groznica (film 1925)|Zlatna groznica]]||([[:en:The Gold Rush]])
|-
| * [[8½]]||([[:en:8½]])
|-
| * [[Pravila igre (1939)|Pravila igre]]||([[:en:The Rules of the Game]])
|-
| * [[Djeca raja (film)|Djeca raja]]||([[:en:Children of Paradise]])
|-
| * [[Kradljivci bicikala]]||([[:en:Bicycle Thieves]])
|-
| * [[Pjevajmo na kiši]]||([[:en:Singin\' in the Rain]])
|-
| * [[2001: Odiseja u svemiru (film)|2001: Odiseja u svemiru]]||([[:en:2001: A Space Odyssey]])
|-
| * [[Rođenje nacije (film)|Rođenje nacije]]||([[:en:Birth of a Nation]])
|-
| * [[Neki to vole vruće]] ||([[:en:Some Like It Hot]])
|-
| * [[Patnje Ivane Orleanske (film)|Patnje Ivane Orleanske]]||([[:en:The Passion of Joan of Arc]])
|-
| * [[King Kong (1933)|King Kong]]||([[:en:King Kong (1933 film)|King Kong]])
|-
| * [[Čarobnjak iz Oza]]||([[:en:The Wizard of Oz (1939 film)|The Wizard of Oz]])
|-
| * [[Godzilla (1954)|Godzilla]]||([[:en:Godzilla (1954 film)|Godzilla]])
|-
| * [[Bliski susreti treće vrste]]||([[:en:Close Encounters of the Third Kind]])
|-
| * [[Metropolis (film)|Metropolis]]||([[:en:Metropolis (film)|Metropolis]])
|-
| * [[Psycho (1960)|Psycho]]||([[:en:Psycho]])
|-
| * [[Priča sa zapadne strane]]||([[:en:West Side Story (film)|West Side Story]])
|-
| * [[Ogledalo (1975 film)|Ogledalo]]||([[:en:The Mirror (1975 film)|The Mirror]])
|-
| * [[Netrpeljivost]]||([[:en:Intolerance]]); (:hr:Netrpeljivost (1916)]])
|-
| * [[Sedmi pečat]]||([[:en:The Seventh Seal]])
|-
| * [[Velika iluzija (film)|Velika iluzija]]||([[:en:Grand Illusion (film)|Grand Illusion]])
|-
| * [[Apu trilogija]]||([[:en:Apu trilogy]])
|-
| * [[Sedam samuraja]]||([[:en:Seven Samurai]])
|-
| * [[Rašomon (film)|Rašomon]]||([[:en:Rashomon]])
|-
| * [[Goli u sedlu]]||([[:en:Easy Rider]])
|-
| * [[Taksist]]||([[:en:Taxi Driver]])
|-
| * [[Slatki život]]||([[:en:La Dolce Vita]])
|-
| * [[Paklena naranča (film)|Paklena naranča]]||([[:en:A Clockwork Orange (film)|A Clockwork Orange]])
|-
| * [[Snjeguljica i 7 patuljaka (1937)|Snjeguljica i 7 patuljaka]]||([[:en:Snow White and the Seven Dwarfs (1937 film)|Snow White and the Seven Dwarfs]])
|-
| * [[Dr. Strangelove]]||([[:en:Dr. Strangelove]])
|-
| ;Slike||;Painting
|-
| * [[Kelska knjiga]]||([[:en:The Book of Kells]])
|-
| * [[Plavi dječak (slika)|Plavi dječak]]||([[:en:The Blue Boy]])
|-
| * [[Lopoči (slika)|Lopoči]]||([[:en:Water Lilies]])
|-
| * [[Guernica (Picasso)|Guernica]]||([[:en:Guernica (painting)|Guernica]])
|-
| * [[Trajnost sjećanja (Dali)|Trajnost sjećanja]]||([[:en:The Persistence of Memory]])
|-
| ;Skulpture||;Sculpture
|-
| * [[Mislilac]]||([[:en:The Thinker]])
|-
|}</text>
      <sha1>dhn90vlkfb82l9udz5ashe69bi13b1f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rožnjačni keratocit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>422758</id>
    <revision>
      <id>3830622</id>
      <parentid>3652927</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:01:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene.</comment>
      <origin>3830622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13142" sha1="1y4yo61k3bz66x8t273zef7kfnad7ao" xml:space="preserve">[[Datoteka:Emergence-of-Large-Scale-Cell-Morphology-and-Movement-from-Local-Actin-Filament-Growth-Dynamics-pbio.0050233.sv001.ogv|thumb|Kretanje keratocita]]
'''Rožnjačni keratociti''' ili '''rožnjačini fibroblasti''' su specijalizirani [[fibroblast]]i [[rožnjačna stroma|rožnjačine strome]]. Ovaj sloj [[rožnjača|rožnjače]], koji čini oko 85-90% njene debljine, građen je od visoko pravilnih [[kolagen]]skih lamela i komponenti vanćelijskog matriksa. Keratociti imaju glavnu ulogu u održavanju prozirnosti, [[zarastanje rana|zarastanju rana]] i sintezi njenih sastavnih dijelova. U neporemećenoj rožnjači, keratociti ostaju uspavani, a aktiviraju se nakon bilo kakve ozljede ili upale. Neki keratociti ostaju u osnovi mjesta povrede, čak i lakše, prolazeći kroz [[apoptoza|apoptozu]] odmah nakon povrede.&lt;ref name=&quot;pmid17655845&quot;&gt;{{cite journal |authors=Wilson SE, Chaurasia SS, Medeiros FW |title=Apoptosis in the initiation, modulation and termination of the corneal wound healing response |journal=Exp. Eye Res. |volume=85 |issue=3 |pages=305–11 |date= 2007 |pmid=17655845 |pmc=2039895 |doi=10.1016/j.exer.2007.06.009 }}&lt;/ref&gt;

Bilo koja greška u precizno podešenom procesu ozdravljenja može zamagliti rožnjaču, a prekomjeran broj keratocitnih apoptoza može biti dio [[Patologija|patoloških]] procesa u degenerativnim poremećajima rožnjače, kao što je [[keratokonus]]. Ova razmatranja traže dodatna istraživanja o funkcijama ovih [[Ćelija (biologija)|ćelija]].

== Porijeklo i funkcije ==
Keratociti su razvojno izvedeni iz kranijalnog dijela ćelija [[nervni greben|nervnog grebena]], odakle prelazi u [[mezenhim]]. U nekim vrstama migracija iz nervnog grebena se javlja u dva talasa, sa prvim koji označava rođenje [[rožnjača|endotela rožnjače]], a drugi talas daje epitel koji luči stromske ćelije bez osnovne podloge. U drugim vrstama obje grupe ćelija dolaze iz jednog talasa migracija. Kada se nađu u stromiu, keratociti pokreu sintezu molekula kolagena različitih vrsta (I, V, VI) i [[keratan-sulfat]]a. Do trenutka otvaranja [[Oko|oka]] nakon rođenja širenje keratocita još nije završeno, a većina njih je u stanju mirovanja.&lt;ref name=&quot;pmid16675284&quot;&gt;{{cite journal |authors=West-Mays JA, Dwivedi DJ |title=The keratocyte: corneal stromal cell with variable repair phenotypes |journal=Int. J. Biochem. Cell Biol. |volume=38 |issue=10 |pages=1625–31 |year=2006 |pmid=16675284 |pmc=2505273 |doi=10.1016/j.biocel.2006.03.010 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1357-2725(06)00096-3}}&lt;/ref&gt;

Pri kraju razvoja oka, u rožnjači se uspostavlja međusobno povezana mreža keratocita, s međusobnim kontaktnim vezama [[dendrit]]a susjednih ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid7499078&quot;&gt;{{cite journal |authors=Müller LJ, Pels L, Vrensen GF |title=Novel aspects of the ultrastructural organization of human corneal keratocytes |journal=Invest. Ophthalmol. Vis. Sci. |volume=36 |issue=13 |pages=2557–67 |date=1995 |pmid=7499078 |doi= |url=http://www.iovs.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=7499078 |access-date=21. 12. 2016 |archive-url=https://archive.today/20130112230101/http://www.iovs.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=7499078 |archive-date=12. 1. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Mirni keratociti sintetiziraju takozvane [[kristalin]]e, poznate prije svega zbog njihove uloge u građi [[sočivo|sočiva]]. Smatra se da kristalini rožnjače, poput objektiva, pomažu u održavanju transparentnosti i optimalnoj refrakciji.&lt;ref name=&quot;pmid17997336&quot;&gt;{{cite journal |author=Jester JV |title=Corneal crystallins and the development of cellular transparency |journal=Semin. Cell Dev. Biol. |volume=19 |issue=2 |pages=82–93 |date=april 2008 |pmid=17997336 |pmc=2275913 |doi=10.1016/j.semcdb.2007.09.015 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1084-9521(07)00157-7}}&lt;/ref&gt;

Oni su također i dio antioksidansne odbrane rožnjače.&lt;ref name=&quot;pmid18077195&quot;&gt;{{cite journal |authors=Lassen N, Black WJ, Estey T, Vasiliou V |title=The role of corneal crystallins in the cellular defense mechanisms against oxidative stress |journal=Semin. Cell Dev. Biol.|volume=19 |issue=2 |pages=100–12 |date=april 2008 |pmid=18077195 |doi=10.1016/j.semcdb.2007.10.004 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1084-9521(07)00162-0}}&lt;/ref&gt;
Ljudski keratociti ispoljavaju kristeline [[ALDH1A1]], [[ALDH3A1]],&lt;ref name=&quot;pmid17023273&quot;&gt;{{cite journal |authors=Lassen N, Pappa A, Black WJ, Jester JV, Day BJ, Min E, Vasiliou V |title=Antioxidant function of corneal ALDH3A1 in cultured stromal fibroblasts |journal=Free Radic. Biol. Med. |volume=41 |issue=9 |pages=1459–69 |date=novembar 2006 |pmid=17023273 |doi=10.1016/j.freeradbiomed.2006.08.009 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0891-5849(06)00514-4}}&lt;/ref&gt;[[ALDH2]] i TKT. Za različite vrste organizama postoje specifični tipski kristalini.&lt;ref name=&quot;crystallin_list&quot;&gt;{{cite journal | url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=2275913&amp;rendertype=table&amp;id=T1 | pmid=17997336 | doi=10.1016/j.semcdb.2007.09.015 | pmc=2275913 | volume=19 | issue=2 | title=Corneal crystallins and the development of cellular transparency | date=april 2008 | journal=Semin. Cell Dev. Biol. | pages=82–93 | author=Jester JV | access-date=21. 12. 2016 | archive-date=15. 9. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20190915112442/http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=2275913&amp;rendertype=table&amp;id=T1 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Keretociti proizvode keratan-sulfat, za koji se misli da pomaže u optimalnom vlaženju rožnjače.&lt;ref name=&quot;pmid11030741&quot;&gt;{{cite journal |author=Funderburgh JL |title=Keratan sulfate: structure, biosynthesis, and function |journal=Glycobiology |volume=10 |issue=10 |pages=951–8 |date=oktobar 2000 |pmid=11030741 |doi= 10.1093/glycob/10.10.951|url=http://glycob.oxfordjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=11030741}}&lt;/ref&gt; Genetski poremećaji njegove sinteze izazivaju [[makulska distrofija rožnjače|makulsku distrofiju rožnjače]].&lt;ref name=&quot;OMIMMCD&quot;&gt;[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/dispomim.cgi?id=217800  marmacular distrophy, corneal, 1; MCDC1] - [[OMIM]].&lt;/ref&gt;

Prema jednoj studiji, prosječna gustina keretocita u ljudskoj stromi je oko 20.500 ćelija u mm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, ili 9.600 u cilindru presjeka 1 &amp;nbsp;mm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najveća gustoća je uočena u gornjh 10% strome. Broj keratocita sa starošću opada po godišnjoj stopi od oko 0,45%.&lt;ref name=&quot;pmid11157863&quot;&gt;{{cite journal |authors=Patel S, McLaren J, Hodge D, Bourne W |title=Normal human keratocyte density and corneal thickness measurement by using confocal microscopy in vivo |journal=Invest. Ophthalmol. Vis. Sc |volume=42 |issue=2 |pages=333–9 |date=februar 2001 |pmid=11157863 |doi= |url=http://www.iovs.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=11157863 |access-date=21. 12. 2016 |archive-url=https://archive.today/20130113013932/http://www.iovs.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=11157863 |archive-date=13. 1. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon povrede rožnjače, neki keratociti koji dožive apoptozu, podstiču signalizacijske [[molekule]] na lučenje u gornjim slojevima, kao što su [[IL1A|IL1 alfa]] i [[TNF-alfa]]. |Ostali susjedni keratociti, kada djeluju na podsticaj iste molekule, postaju aktivni, umnožavaju se i počinju sintezu [[matriksna metaloproteinaza|matriksnih metaloproteinaza]] za obnovu tkiva. Ove aktivirane su u različitim izvorima označene kao &quot;aktivni keratociti&quot; ili &quot;fibroblasti&quot; ili se za njih kaže da preuzimaju &quot;popravak fenotipa&quot;. Nakon teže povrede ili u naprednim fazama procesa ozdravljenja, niz keratocita pretvara se u [[miofibroblast]]e koji aktivno izlučuju dijelove [[vanćelijski matriks|vanćelijskog matriksa]]. Smatra se da je ova transformacija uzrokovana pomoću [[TGF-beta]]. Čim se [[bazna membrana]] [[rožnjačni epitel|rožnjačinog epitela]] obnovi, priliv [[TGF beta]] u strome drastično se smanjuje i miofibroblasti nestanu. Nakon toga ostatak keratocita uskoro nastavlja još neko vrijeme da preoblikuje vanćelijski matriks, lučenjem [[IL1A|IL1-alfa]], kako bi održali funkciju &quot;popravke fenotipa.&quot;&lt;ref name=&quot;pmid17655845&quot; /&gt;

[[Apoptoza]] keratocita i u stanju mirovanja i/ili aktivnom stanju, je proces koji privlači posebnu pažnju. U zdravoj [[rožnjača|rožnjači]] [[programirana ćelijska smrt]] je rijetka pojava, ali odmah nakon [[ozljeda|ozljede]] u najvišem sloju keratocita direktno pod povrijeđenim ćelijama dešavaju se apoptoze.&lt;ref name=&quot;pmid8795451&quot;&gt;{{cite journal |authors=Wilson SE, He YG, Weng J, Li Q, McDowall AW, Vital M, Chwang EL |title=Epithelial injury induces keratocyte apoptosis: hypothesized role for the interleukin-1 system in the modulation of corneal tissue organization and wound healing |journal=Exp. Eye Res. |volume=62 |issue=4 |pages=325–7 |date=april 1996 |pmid=8795451 |doi=10.1006/exer.1996.0038 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0014-4835(96)90038-X}}&lt;/ref&gt;

Tako brza reakcija objašnjava se potrebom da se zaustavi moguća [[infekcija]] i njeno širenja u rožnjaču, jer bi s obzirom na ograničenja očnog [[imunski sistem|imunskog sistema]] potrajalo i do nekoliko [[sat]]i da [[imunske ćelije]] dođu na mjesto povrede.&lt;ref name=&quot;pmid9245908&quot;&gt;{{cite journal |authors=Wilson SE, Pedroza L, Beuerman R, Hill JM |title=Herpes simplex virus type-1 infection of corneal epithelial cells induces apoptosis of the underlying keratocytes |journal=Exp. Eye Res. |volume=64 |issue=5 |pages=775–9 |date=maj 1997 |pmid=9245908 |doi=10.1006/exer.1996.0266 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0014-4835(96)90266-3}}&lt;/ref&gt;

U normalnim okolnostima, nedostatak keratocita se postepeno obnavlja putem [[mitoza]] susjednih ćelija.&lt;ref name=&quot;pmid16675284&quot;/&gt; Apoptoza je uočena nakon očnih operacija, uključujući i keratotomiju i [[laserska hirurgija|lasersku hirurgiju]],&lt;ref name=&quot;pmid17057788&quot;&gt;{{cite journal |authors=Erie JC, McLaren JW, Hodge DO, Bourne WM |title=Long-term corneal keratoctye deficits after photorefractive keratectomy and laser in situ keratomileusis |journal=Trans Am Ophthalmol Soc |volume=103 |issue= |pages=56–66; discussion 67–8 |year=2005 |pmid=17057788 |pmc=1447559 |doi= |url=http://www.aosonline.org/xactions/2005/1545-6110_v103_p056.pdf |date= |access-date=21. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081012224610/http://www.aosonline.org/xactions/2005/1545-6110_v103_p056.pdf |archive-date=12. 10. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te može imati ulogu u rezvoju postoperacijskih komplokacija.

== Klinički značaj ==
[[Datoteka:Keratoconus keratocytes alcohol dehydrogenase 3.jpg|thumb|Imunoreaktivnost [[Alkohol-dehidrogenaza|alkohol-dehidrogenaze]] u zdravoj rožnjači (vrh), pri [[Fuchsova distrofija|Fuchsovoj distrofiji]] i [[keratokonus]]noj rožnjači.&lt;br&gt; [[3,3'-diaminobenzidin|Diaminobenzidinsko]] bojenje keratocita na poprečnom presjeku rožnjače, iz: Mootha et al., 2009.&lt;ref name=&quot;pmid19365573&quot;/&gt;]]

Keratociti mogu imati pogodnosti u različitim poremećajima rožnice. Prema uporednim istraživanjima, njihove funkcije drastično odstupaju od norme pri [[keratokonus]]u, najčešćem obliku [[distrofija rožnjače|distrofije rožnjače]]. U keratokonusnoj rožnjači oni su pokazali da ulaze u apoptoze daleko češće od bilo koje epitelne povrede. Postoji hipoteza na osnovu koje se smatra da su prekomjerne apoptoze keratocita glavni patološki događaj u keratokonusu.&lt;ref name=&quot;pmid10548467&quot;&gt;{{cite journal |authors=Kim WJ, Rabinowitz YS, Meisler DM, Wilson SE |title=Keratocyte apoptosis associated with keratoconus |journal=Exp. Eye Res. |volume=69 |issue=5 |pages=475–81 |date= 1999 |pmid=10548467 |doi=10.1006/exer.1999.0719 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0014-4835(99)90719-4}}&lt;/ref&gt;

Prema jednoj studiji, broj keratocita kod pacijenata ima opadajuću razinu u [[ADH1B|jednom od podoblika alkohol-dehidrogenaze]],&lt;ref name=&quot;pmid19365573&quot;&gt;{{cite journal |authors=Mootha VV, Kanoff JM, Shankardas J, Dimitrijevich S |title=Marked reduction of alcohol dehydrogenase in keratoconus corneal fibroblasts |journal=Mol. Vis. |volume=15 |issue= |pages=706–12 |year=2009 |pmid=19365573 |pmc=2666775 |doi= |url=}}&lt;/ref&gt; koji luči značajno manje [[SOD3|superoksid-dismutaze 3]], u odnosu na ostale.&lt;ref name=&quot;pmid17679946&quot;&gt;{{cite journal |authors=Olofsson EM, Marklund SL, Pedrosa-Domellöf F, Behndig A |title=Interleukin-1alpha downregulates extracellular-superoxide dismutase in human corneal keratoconus stromal cells |journal=Mol. Vis. |volume=13 |issue= |pages=1285–90 |year=2007 |pmid=17679946 |doi= |url=http://www.molvis.org/molvis/v13/a140/ |access-date=21. 12. 2016 |archive-date=16. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216111820/http://www.molvis.org/molvis/v13/a140/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20081014100104/http://www.chimaera.co.nz/proto/pages/science.html Nigel Brookes] - researcher

{{Anatomija oka}}
{{Tipovi ljudskih ćelija pretežno ektodermnog porijekla}}

[[Kategorija:Ćelije]]
[[Kategorija:Oftalmologija]]</text>
      <sha1>1y4yo61k3bz66x8t273zef7kfnad7ao</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak rijeka u Češkoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>451909</id>
    <revision>
      <id>3830718</id>
      <parentid>3487033</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:01:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5054" sha1="bafpv55tkxy60madg2jnt73t0k69hql" xml:space="preserve">[[Datoteka:Vltava_in_Prague.jpg|mini|250px|desno|Rijeka Vltava na svom toku kroz [[Prag]], glavni grad Češke]]
'''Spisak rijeka u Češkoj''' obuhvata 22 najduže rijeke čija dužina toka kroz Češku iznosi više od 100&amp;nbsp;km.

== Spisak rijeka po dužini ==
Iako je Laba najduža rijeka koja protiče Češkom (njena ukupna dužina s tokom kroz Njemačku iznosi 1.094&amp;nbsp;km), njena pritoka Vltava najduža je rijeka  koja cijelim tokom teče unutar teritorije Češke.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Rang
! Naziv
! Dužina kroz Češku&lt;br /&gt;(u km)
! Prosječni protok&lt;br /&gt;(u m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;)
! Površinasliva&lt;br /&gt;(u km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! Ulijeva se u
! Fotografija
|-
|1.||[[Vltava]]||430&lt;ref&gt;Ukupna dužina tokova Vltave i Elbe kombinovana unutar Češke teritorije je 530 km530&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||151||28.090||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Drbákov-Albertovy skály (6).jpg|180px|[[Slapy Reservoir]] on middle course of the Vltava]]
|-
|2.||[[Laba|Elba]]|| 370&lt;ref&gt;Ukupna dužina Elbe (uključujući i tok kroz Njemačku) is 1165&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||308||144.055||[[Sjeverno more]]|| [[Datoteka:Decin soutok.JPG|180px|Confluence of [[Elbe]] and [[Ploučnice]] in [[Děčín]]]]
|-
|3.||[[Morava (Češka)|Morava]]|| 284&lt;ref&gt;Ukupna dužina Morave (sa tokom kroz Slovačku i Austriju) je 353&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||65&lt;ref&gt;prije ušća sa Thaya&lt;/ref&gt;||26.658||[[Dunav]]||[[Datoteka:Řeka Morava před Uherským Ostrohem.jpg|180px|[[Morava (river)|Morava]] near [[Uherský Ostroh]]]]
|-
|4.||[[Ohře]]|| 256&lt;ref&gt;Ukupna dužina Ohře (sa tokom kroz Njemačku) je 316&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||38||5.614||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Ohre River CZ below Doksany Weir 165.jpg|180px|[[Ohře]] near [[Doksany]] during a dry summer]]
|-
|5.||[[Berounka]] ([[Mže]])||246||36||8.823||[[Vltava]]||[[Datoteka:Berounka vyhled Tetin 4326.JPG|180px|[[Berounka]] flowing through [[Bohemian Karst]] near [[Tetín (Beroun District)|Tetín]]]]
|-
|6.||[[Sázava (rijeka)|Sázava]]||225||25||4.350||[[Vltava]]||[[Datoteka:Zbořený Kostelec a Čížov (01).jpg|180px|[[Sázava (river)|Sázava]] near ruin of [[Zbořený Kostelec Castle]]]]
|-
|7.||[[Thaya]] (Dyje)|| 209&lt;ref&gt;Ukupna dužina Thaya (sa tokom kroz Austriju i njemačkom Thayom) is 306&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||44||13.419||[[Morava (Češka)|Morava]]||[[Datoteka:PodyjiuVrani.jpg|180px|[[Thaya]] in [[Podyjí National Park]]]]
|-
|8.||[[Jihlava (rijeka)|Jihlava]]||185||12||3.117||[[Svratka (rijeka)|Svratka]]||[[Datoteka:Dolní Kounice, Jihlava.JPG|180px|[[Jihlava (river)|Jihlava]] near [[Dolní Kounice]]]]
|-
|9.||[[Svratka (rijeka)|Svratka]]||174||15&lt;ref&gt;Prije ušća sa Jihlavom&lt;/ref&gt;||7.119||[[Thaya]]||[[Datoteka:Svratka u Zoologické zahrady Brno.jpg|180px|[[Svratka (river)|Svratka]] in [[Brno-Bystrc]]]]
|-
|10.||[[Jizera (rijeka)|Jizera]]||164||24||2.193||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Malá Skála, Jizera River.jpg|180px|[[Jizera (river)|Jizera]] near [[Malá Skála]]]]
|-
|11.||[[Lužnice (rijeka)|Lužnice]]|| 153&lt;ref&gt;Ukupna dužina Lužnice (sa tokom kroz Austriju) is 208&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||24||4.226||[[Vltava]]||[[Datoteka:Dobronice u Bechyně, jez, z mostu.jpg|180px|A weir on the [[Lužnice (river)|Lužnice]] in [[Dobronice]] near [[Bechyně]]]]
|-
|12.||[[Odra]]|| 136&lt;ref&gt;Ukupna dužina Oder (sa tokom kroz Njemačku i Poljsku) is 861&amp;nbsp;km&lt;/ref&gt;||48||118.861||[[Baltičko more]]||[[Datoteka:Odra, Ostrava-Koblov.jpg|180px|[[Oder]] in [[Ostrava]]]]
|-
|13.||[[Orlice]] (+[[Divoká Orlice]])||136||22||2.036||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Orlice (2).jpg|180px|[[Orlice]] near [[Třebechovce pod Orebem]]]] 
|-
|14.||[[Otava (rijeka)|Otava]] (+[[Vydra (river)|Vydra]])||134||26||3.788||[[Vltava]]||[[Datoteka:Sušice-Otava2.jpg|180px|[[Otava (river)|Otava]] in [[Sušice]]]]
|-
|15.||[[Opava (rijeka)|Opava]]||129||18||2.088||[[Odra]]||[[Datoteka:Opava6.jpg|180px|[[Opava (river)|Opava]] near [[Háj ve Slezsku]]]]
|-
|16.||[[Bečva]] ([[Vsetínská Bečva]])||120||18||1.626||[[Morava (Češka)|Morava]]||[[Datoteka:Bečva u Grymova.jpg|180px|[[Bečva]] near [[Grymov]]]]
|-
|17.||[[Radbuza]]||112||11||2.179||[[Berounka]]||[[Datoteka:Radbuza-Dobrany.jpg|180px|[[Radbuza]] in [[Dobřany (Plzeň-South District)|Dobřany]]]]
|-
|18.||[[Úhlava]]||109||6||919||[[Radbuza]]||[[Datoteka:Uhlava in Sumava.jpeg|180px|Upper course of the [[Úhlava]]]]
|-
|19.||[[Moravice (rijeka)|Moravice]]||105||8||901||[[Opava (river)|Opava]]||[[Datoteka:PramenMoravice.jpg|180px|Source of the [[Moravice (river)|Moravice]] is located high in the [[Hrubý Jeseník Mountains]]]]
|-
|20.||[[Chrudimka]]||104||6||870||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Chrudimka_u_Škrovádu_1.jpg |180px|Chrudimka u blizini Škrováda]]
|-
|21.||[[Ploučnice]]||103||9||1.194||[[Laba|Elba]]||[[Datoteka:Ploučnice před Lípou1.jpg|180px|[[Ploučnice]] near [[Česká Lípa]]]]
|-
|22.||[[Oslava]]||100||4||867||[[Jihlava]]||[[Datoteka:Oslavany, Oslava, pohled z mostu.jpg|180px|[[Oslava]] in [[Oslavany]]]]
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Spisak rijeka u Evropi}}
{{Češka po temama}}

[[Kategorija:Rijeke u Češkoj]]
[[Kategorija:Spiskovi rijeka po državama|Češka]]</text>
      <sha1>bafpv55tkxy60madg2jnt73t0k69hql</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datotečni sistem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453743</id>
    <revision>
      <id>3830613</id>
      <parentid>3748723</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:26:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8973" sha1="n2xvm60mkcrsmuc6x6hompum3i8srnz" xml:space="preserve">U [[Računarstvo|računarstvu]] '''Datotečni sistem''' ({{Jez-en|file system}}) upravlja time kako se podaci pohranjuju i preuzimaju. Datotečni sistem je sposobnost pomoću kojeg operativni sistem upravlja podacima i njihovom organizacijom na disku ili particiji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tldp.org/LDP/sag/html/filesystems.html|title=5.10. Filesystems|publisher=The Linux Document Project|access-date=11. 12. 2021|quote=A ''filesystem'' is the methods and data structures that an operating system uses to keep track of files on a disk or partition; that is, the way the files are organized on the disk.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|title=File System Implementation|url=http://pages.cs.wisc.edu/~remzi/OSTEP/file-implementation.pdf|publisher=Arpaci-Dusseau Books|year=2014|first1=Remzi H.|last1=Arpaci-Dusseau|first2=Andrea C.|last2=Arpaci-Dusseau}}&lt;/ref&gt; Svaka grupa podataka se naziva [[datoteka]].

Datotečni sistem se može koristiti na brojnim različitim uređajima za skladištenje koji koriste različite vrste medija. [[Tvrdi disk]]ovi su ključni uređaji za skladištenje i predviđeni su da ostanu kao takvi doglednoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://indico.cern.ch/event/713888/contributions/3122779/attachments/1719287/2774787/storage_tech_market_BPS_Sep2018_v6.pdf|title=Storage, IT Technology and Markets, Status and Evolution|date=20. 9. 2018|quote=HDD still key storage for the foreseeable future, SSDs not cost effective for capacity}}&lt;/ref&gt; Druge vrste medija koji se koriste uključuju [[SSD|SSD-ove]], [[magnetne trake]] i optičke diskove.

Neki datotečni sistemi koriste se na lokalnim [[Uređaji za pohranjivanje podataka|uređajima za pohranu podataka]];&lt;ref name=&quot;ostep-1&quot;&gt;{{Citation|url=http://pages.cs.wisc.edu/~remzi/OSTEP/file-implementation.pdf|title=File System Implementation|last=Arpaci-Dusseau|first=Remzi H.|last2=Arpaci-Dusseau|first2=Andrea C.|year=2014|publisher=Arpaci-Dusseau Books}}&lt;/ref&gt; drugi omogućavaju pristup datotekama putem [[Mrežni protokol|mrežnog protokola]] (na primjer, [[Network File System (protocol)|NFS]],&lt;ref name=&quot;ostep-2&quot;&gt;{{Citation|url=http://pages.cs.wisc.edu/~remzi/OSTEP/dist-nfs.pdf|title=Sun's Network File System|last=Arpaci-Dusseau|first=Remzi H.|last2=Arpaci-Dusseau|first2=Andrea C.|year=2014|publisher=Arpaci-Dusseau Books}}&lt;/ref&gt; [[Server Message Block|SMB]] ili [[9P (protocol)|9P]] klijenti).  
[[Datoteka:File_system_fragmentation.png|mini|Datotečni sistem može postati fragmentiran]]

== Datotečni sistemi u operativnim sistemima ==
Mnogi [[operativni sistem]]i uključuju podršku za više od jednog sistema datoteka. Ponekad su OS i sistem datoteka su čvrsto isprepleteni.

==== Linux ====
[[Linux]] podržava brojne datotečne sisteme, ali to su najčešće sistemi iz ext * porodice (ext2, ext3 i ext4), XFS, JFS i btrfs .

==== macOS ====
[[MacOS|macOS (ranije Mac OS X)]] koristi Apple File System (APFS), koji je zamijenio sistem datoteka naslijeđen od [[Klasični Mac OS|klasičnog Mac OS-a]] nazvan HFS Plus (HFS +).

=== OS/2 ===
[[OS/2]] 1.2 uveo je datotečni sistem visokih performansi (HPFS).

=== Microsoft Windows ===
[[Datoteka:Dir_command_in_Windows_Command_Prompt.png|desno|mini|300x300piksel| Popis direktorija u [[Microsoft Windows|Windows]] komandnoj ljusci ]]
Windows koristi datotečne sisteme FAT, NTFS, exFAT, [[Live File System|Life File System]] i ReFS (posljednji je samo podržan i upotrebljiv u Windows Server 2012, Windows Server 2016, [[Windows 8]], [[Windows 8.1]] i [[Windows 10]]).

==== FAT ====
Porodica FAT datotečnih sistema podržavaju gotovo svi operativni sistemi za osobne računare, uključujući sve verzije [[Microsoft Windows|Windowsa]] i [[MS-DOS]]/[[PC DOS]], [[OS/2]] i [[DR-DOS]]. FAT je zbog toga popularan kao univerzalni format razmjene između računara i uređaja bilo koje vrste i starosti.

==== NTFS ====
NTFS, uveden sa operativnim sistemom [[Windows NT]] 1993, omogućio je kontrolu dozvola zasnovanu na ACL-u . Ostale osobine koje NTFS podržava uključuju čvrste veze, višestruko strujanje datoteka, indeksiranje atributa, praćenje kvota, šifriranje (vidi [[Bitlocker]]), kompresiju i oporavak ranijih verzija datoteka.

==== exFAT ====
exFAT je patentno zaštićen datotečni sistem sa određenim prednostima u odnosu na NTFS. exFAT je jedini potpuno podržani sistem u macOS i Windows operativnim sistemima koji mogu pohraniti datoteku veću od 4&amp;nbsp;GB.

== Reference ==
{{Refspisak|30em}}

== Dalje čitanje ==

=== Knjige ===
 
* {{cite book|first1=Remzi H.|last1=Arpaci-Dusseau|first2=Andrea C.|last2=Arpaci-Dusseau|title=Operating Systems: Three Easy Pieces|publisher=Arpaci-Dusseau Books|year=2014|url=http://www.ostep.org}}
* {{cite book|first=Brian|last=Carrier|title=File System Forensic Analysis|publisher=[[Addison-Wesley]]|year=2005|isbn=0-321-26817-2|url=http://www.digital-evidence.org/fsfa/}}
* {{cite book|first=Helen|last=Custer|title=Inside the Windows NT File System|publisher=[[Microsoft Press]]|year=1994|isbn=1-55615-660-X|url=https://archive.org/details/insidewindowsntf00cust}}
* {{cite book|first=Dominic|last=Giampaolo|title=Practical File System Design with the Be File System|publisher=Morgan Kaufmann Publishers|year=1999|format=PDF|isbn=1-55860-497-9|url=http://www.nobius.org/~dbg/practical-file-system-design.pdf|access-date=22. 1. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20170213221835/http://www.nobius.org/~dbg/practical-file-system-design.pdf|archive-date=13. 2. 2017|url-status=dead}}
* {{cite book|first=Kirby|last=McCoy|title=VMS File System Internals|url=https://archive.org/details/vmsfilesystemint0000mcco|series=VAX - VMS Series|publisher=[[Digital Press]]|year=1990|isbn=1-55558-056-4}}
* {{cite book|first=Stan|last=Mitchell|title=Inside the Windows 95 File System|publisher=[[O'Reilly Media|O'Reilly]]|year=1997|isbn=1-56592-200-X|url=http://oreilly.com/catalog/156592200X}}{{Mrtav link}}
* {{cite book|first=Rajeev|last=Nagar|title=Windows NT File System Internals : A Developer's Guide|publisher=[[O'Reilly Media|O'Reilly]]|year=1997|isbn=978-1-56592-249-5|url=https://archive.org/details/windowsntfilesys00naga}}
* {{cite book|first=Steve D.|last=Pate|title=UNIX Filesystems: Evolution, Design, and Implementation|publisher=[[John Wiley &amp; Sons|Wiley]]|year=2003|isbn=0-471-16483-6|url=http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0471164836.html|access-date=28. 5. 2019|archive-date=24. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131124021318/http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0471164836.html|url-status=dead}}
* {{cite book|first=Mendel|last=Rosenblum|title=The Design and Implementation of a Log-Structured File System|series=The Springer International Series in Engineering and Computer Science|publisher=Springer|year=1994|isbn=0-7923-9541-7}}
* {{cite book|first1=Mark|last1=Russinovich|first2=David A.|last2=Solomon|first3=Alex|last3=Ionescu|chapter=File Systems|title=Windows Internals|url=https://archive.org/details/windowsinternals0000russ|edition=5th|publisher=[[Microsoft Press]]|year=2009|isbn=0-7356-2530-1}}
* Prabhakaran, Vijayan (2006). [http://www.cs.wisc.edu/~vijayan/vijayan-thesis.pdf ''IRON File Systems'']. PhD dissertation, University of Wisconsin-Madison.
* {{cite book|first1=Abraham|last1=Silberschatz|first2=Peter Baer|last2=Galvin|first3=Greg|last3=Gagne|chapter=Storage Management|title=Operating System Concepts|url=https://archive.org/details/operatingsystemc00abra|edition=7th|publisher=Wiley|year=2004|isbn=0-471-69466-5}}
* {{cite book|first=Andrew S.|last=Tanenbaum|authorlink=Andrew Tanenbaum|title=Modern operating Systems|edition=3rd|publisher=[[Prentice Hall]]|year=2007|isbn=0-13-600663-9|url=http://www.pearsonhighered.com/product?ISBN=0136006639}}
* {{cite book|first1=Andrew S.|last1=Tanenbaum|authorlink1=Andrew Tanenbaum|first2=Albert S.|last2=Woodhull|title=Operating Systems: Design and Implementation|edition=3rd|publisher=[[Prentice Hall]]|year=2006|isbn=0-13-142938-8|url=http://www.pearsonhighered.com/pearsonhigheredus/educator/product/products_detail.page?isbn=0-13-142938-8}}

=== Online ===
* [http://www.microsoft.com/whdc/device/storage/LocFileSys.mspx Local Filesystems for Windows]
* [http://linuxgazette.net/122/piszcz.html Benchmarking Filesystems Part II] using kernel 2.6, by Justin Piszcz, Linux Gazette 122, January 2006
* [http://www.debian-administration.org/articles/388 Filesystems (ext3, ReiserFS, XFS, JFS) comparison on Debian Etch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080913112251/http://www.debian-administration.org/articles/388 |date=13. 9. 2008 }} 2006
* [http://www.osnews.com/story.php?news_id=69 Interview With the People Behind JFS, ReiserFS &amp; XFS]
* [https://web.archive.org/web/20060313074847/http://www.open-mag.com/features/Vol_18/filesystems/filesystems.htm Journal File System Performance (outdated)]: ReiserFS, JFS, and Ext3FS show their merits on a fast RAID appliance

 {{Operativni sistemi}}

[[Kategorija:Računarstvo]]</text>
      <sha1>n2xvm60mkcrsmuc6x6hompum3i8srnz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubomora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455826</id>
    <revision>
      <id>3830608</id>
      <parentid>3379745</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:24:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2915" sha1="lbprt1i12b9zh8qzu70q3tqha6dq2og" xml:space="preserve">[[Slika:Jealousy and Flirtation.jpg|mini|250px|Umjetnička slika &quot;Ljubomora i flert&quot;, [[Haynes King]]]]
'''Ljubomora''' je [[osjećaj]] koji je obično posljedica negativnih [[misli]] i osjećaja [[nesigurnost]]i, [[strah]]a i [[tjeskoba|tjeskobe]], potaknutih očekivanjem gubitka nečega do čega je nekome stalo, kao što su [[emocija|emocijska]] veza, [[prijateljstvo]] ili (najčešće) [[ljubav]]. Ljubomora je često kombinacija osjećaja ljutnje], [[tuga|tuge]] i gađenja. Ona može biti i karakteristični oblik i model [[jedinka|osobnog]] i/ili društvenog [[ponašanje|ponašanja]].

Ljubomora je poznat i mnogo opisivani osjećaj u [[ljudski odnosi|ljudskim odnosima]], od početaka pisane [[historija|historije]], a i prije toga (u usmenim predanjima). Za njeno moguće objašnjenje, posmatrana je kod petomjesečnih i starijih beba.&lt;ref name=&quot;Hart,2002&quot;&gt;Hart, S. (2002). Jealousy in 6-month-old infants. ''Infancy'', 3, 395–402.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hart,2004&quot;&gt;Hart, S. (2004). When infants lose exclusive maternal attention: Is it jealousy? ''Infancy'', 6, 57–78.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Shackelford,etal,2004&quot;&gt;Shackelford, T.K., Voracek, M., Schmitt, D.P., Buss, D.M., Weekes-Shackelford, V.A., &amp; Michalski, R.L. (2004). Romantic jealousy in early adulthood and in later life. ''Human Nature'', 15, 283–300.&lt;/ref&gt;

Neki tvrde da se  ljubomora javlja u svim kulturama;&lt;ref name=&quot;Buss,2000&quot;&gt;Buss, D.M. (2000). ''The Dangerous Passion: Why Jealousy is as Necessary as Love and Sex''. New York: Free Press.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Buss,2001&quot;&gt;{{cite journal |author=Buss DM |title=Human nature and culture: an evolutionary psychological perspective |journal=J Pers |volume=69 |issue=6 |pages=955–78 |year=2001 |month=December |pmid=11767825 |doi=10.1111/1467-6494.696171 |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-personality_2001-12_69_6/page/955}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;White,Mullen,1989&quot;&gt;White, G.L., &amp; Mullen, P.E. (1989). ''Jealousy: Theory, Research, and Clinical Practice''. New York, NY: Guilford Press.&lt;/ref&gt; međutim, drugi misle da je ljubomora fenomen koji je specifičan za pojedine kulture i da je generacijski prenosiva.&lt;ref&gt;Peter Salovey [http://books.google.com/books?id=eEXfY9SD2ycC&amp;pg=PA61&amp;lpg=PA61&amp;dq=lobi+africa+jealousy&amp;source=web&amp;ots=9IoGYkIPeV&amp;sig=K4HcJ7u6vChouLCYR6XBDG52jA8&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;resnum=2&amp;ct=result The Psychology of Jealousy and Envy]. 1991.  {{ISBN|978-0898625554}}&lt;/ref&gt;

Ljubomora, njeni uzroci i posljedice česta su tema [[roman]]a, pjesama, [[film]]ova i ostalih oblasti [[umjetnost]]i. Također su i predmet i problem proučavanja [[naučnik]]a, [[umjetnik]]a, [[teolog]]a, [[sociologija|sociologa]], pa čak i medicinskih i religijskih [[nauka]].

==Također pogledajte==
*[[Ljubav]]
*[[Ponašanje]]

== Reference==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi==
{{commonscat|Jealousy}}

{{osjećaji}}

[[Kategorija:Osjećaji]]
[[Kategorija:Ljubav]]
[[Kategorija:Ponašanje]]</text>
      <sha1>lbprt1i12b9zh8qzu70q3tqha6dq2og</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kultura trakaste keramike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>457803</id>
    <revision>
      <id>3830717</id>
      <parentid>3523075</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:01:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8593" sha1="2jb4915u4mc5g8tnnnwx9c36pvf8ezi" xml:space="preserve">[[File:European-middle-neolithic-en.svg|mini|desno|Evropa u ranom neolitu]]
[[File:European-late-neolithic-english.svg|mini|desno|Evropa u srednjem neolitu]]
[[File:Bandkeramik-Museum Schwanfeld 06.jpg|mini|desno|Rekonstrukcija Trakaste keramike - Bandkeramik-Museum u Schwanfeld, Bavarska, Njemačka]]
'''Kultura trakaste keramike''' je glavna [[neolit]]ska kultura u srednjoj [[Evropa|Evropi]] u periodu  5500–4500 pne. Poznata je i kao '''LBK''' (njem: Linearbandkeramik), eng: '''Linear pottery culture'''.

== Naziv ==
Naziv potiče od ukrašavanja keramike. Trakasta keramika, od [[Moldavija|Moldavije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]] na istoku do [[Pariz|pariskog]] bazena na zapadu upućuje na karekteristična svojstva dekoracije, koja se nalaze na keramici pronađenoj na usputnim nalazištima širenja kroz Evropu. Ta nalazišta pripadaju ranijoj, [[Starčevačka kultura|Starčevačko-Kereškoj kulturi]], koja je bila na susjednom regionu [[Panonija|Panonije]], odakle se i nastavilo širenje neolita. Na taj način su prenešena i mnoga svojstva dekorativnih obrazaca ukrašavanja keramike, sastavljena od zavojnica, konvergentnih linija, traka. Primjenjujući te obrasce, razna poboljšanja i urezivanje linija, od obojene keramike nastala je urezana keramika. Jedno vrijeme nazivala se [[Dunavska kultura]], prema arheologu V. Gordon Childe-u. Pripadnici trakaste keramike preuzeli su i poljoprivredne proizvode i načine obrade zemlje, počevši od žitarica i domaćih životinja sa područja Bliskog Istoka (područje [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]])

Postoji i teorija o autohtonom razvoju čiji su nosioci bili [[mezolit]]ski stanovnici Evrope. Treća teorija govori o impulsu iz [[Azija|azijskih]] [[stepa]] koji je mezolitsko stanovništvo istočne Evrope naveo na prihvatanje neolita, a odatle se raširio po Evropi. Posljednje dvije teorije su mnogo manje zastupljena, pa većina historičara i dalje zastupa tezu o prodoru neolita preko [[Anadolija|Anadolije]] i teritorije jugoistočne Evrope. ([[Balkan]]a).&lt;ref&gt;[https://www.thoughtco.com/linearbandkeramik-culture-farming-innovators-171552 Kris Hirst -Linearbandkeramik Culture - European Farming Innovators]&lt;/ref&gt;
== Geografija ==
Bila je rasprostranjena u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], južnoj [[Poljska|Poljskoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]] oko tokova [[Dunav]]a, gornje i srednje [[Rajna|Rajne]], [[Laba|Elbe]], [[Visla|Visle]]. Na zapadu je potvrđena u rejonu [[Pariz]]a, dijelovima Belgije i Holandije, a na istoku do [[Moldavija|Moldavije]] i Ukrajine.U ranoj fazi prepoznaju se dvije varijante: Rana ili zapadna, i istočna na istoku Mađarske. Kultura je uticala na razvoj neolita i nastanak novih kultura na susjednim područjima: [[Lenđel kultura|Lengyel]], [[Kultura Cucuteni]], [[Boian kultura]].

== Hronologija ==
Njeno uklapanje u neolit Evrope približno izgleda:&lt;ref name=KRAP2007&gt;KRAP (2007) under External Links, Places.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hertelendi and others (1995) under External links, Places, especially page 242.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Gimb1991&gt;Gimbutas (1991) pages 35–45.&lt;/ref&gt;
* Rani neolit, 6000–5500. Prvo pojavljivanje proizvodnje žitarica na jugu buduće LBK pod uticajem Starčevo-Kereš kulture sa juga Mađarske i [[Dnjestar-Bug kultura|Dnjestar-Bug kulture]] iz Ukrajine.
* Srednji neolit, 5500–5000. Rana LBK na srednjem Dunavu, i srednja LBK (keramika muzičkih nota) sa prekinutim linijama, između kojih su najčešće punktovane tačke, čime podsjeća na muzičke note. Kultura se proširila do svog punog obima, uz pojavljivanje lokalnih varijanti. Jedna varijanta je kasna [[Dnjestar-Bug kultura.]]&lt;ref name=&quot;Gumbitas&quot;&gt;{{Cite web |url=https://books.google.de/books?id=zKFFOoPlyjIC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=The+Goddesses+and+Gods+of+Old+Europe&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=EpOvVO0fxKtR4PeA0AM&amp;ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=The%20Goddesses%20and%20Gods%20of%20Old%20Europe&amp;f=false |title=Marija Gimbutas - The Goddesses and Gods of Old Europe |work= University of California Press - Berkeley, Los Anfeles |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Kasni neolit, 5000–4500. Kasna LBK (Tačkasta keramika) je obilježena dominacijom tačkastih linija raznih oblika, što je bilo predstavljanje predmeta iz okoline, i njena podjela na Tačkastu kulturu u istočnoj Njemačkoj i Poljskoj, Rossen kulturu na zapadu i [[Lenđel kultura|Lenđel kulturu]] na srednjem Dunavu.

Nakon toga uslijedila je tranzicija između neolita i [[Metalno doba|Metalnog doba]].&lt;ref&gt;[http://www.comp-archaeology.org/Chronolog-N-Cent-S-Germany.gif ] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20070204150732/http://www.comp-archaeology.org/Chronolog-N-Cent-S-Germany.gif |date=4. 2. 2007 }}&lt;/ref&gt;
[[File:AMK - Linearbandkeramik Modell Hienheim 3.jpg|mini|desno|Rekonstrukcija kuće u Kulturi trakaste keramike, V milenijum pne. - [[Njemačka]]]]
== Naselja ==
Kuće u ovoj kulturi, poznate su kao ''neolitske duge kuće'' zbog svojih dimenzija. Reprezentativni primjerci, blizu 30 kom, pronađeni su u nalazištu [[Oslonki]] u [[Poljska|Poljskoj]]. Pravougaone duge kuće bile su dužine između 7 i 45 metara i širine između 5 i 7 metara. Građene su od drvenih stubova povezanih ukrštenim gredicama na vanjskim stranicama i prepletima na unutrašnjim.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.princeton.edu/~bogucki/oslonki.html |title=Archaeological Research at Oslonki, Poland |publisher=Princeton.edu |access-date=23. 4. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://archaeology.about.com/od/lterms/qt/lbk.htm |title=Linearbandkeramik Culture - The First Farmers of Europe |publisher=Archaeology.about.com |date=17. 1. 2013 |access-date=23. 4. 2013 |archive-date=7. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107114229/http://archaeology.about.com/od/lterms/qt/lbk.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ovakvih kuća je bilo između pet i osam u jednom naselju. Koristili su je pripadnici širih familija, najviše dvije generacije. Bile su okružene fortifikacijom. Prozora nije bilo, a imale su samo jedna vrata na kraju kuće. Jedna ili dvije prostorije su bile prazne. U njima su se izrađivali i keramički proizvodi. Svaka kuća je imala svoj simbol na proizvodu.

== Lista neolitskih kultura u Evropi ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
| [[Sesklo kultura|Sesklo]]
| Egej
| 6500 pne
| 5000
| komentar
|-
| [[Dimini kultura|Dimini]]
| Egej
| 5000
| 4400
| 
|-
| [[Starčevačka kultura|Starčevo]]
| Centralni Balkan, Podunavlje
| 6200
| 4500
| Kereš (Mađarska), Kriš (Rumunija)
|-
| [[Vinčanska kultura|Vinča]]&lt;ref name=&quot;Gumbitas&quot;/&gt;
| Centralni Balkan, Podunavlje
| 5700 
| 4500
|
|-
| [[Impresso kultura|Impresso]] 
| Mediteran
| 6400
| 5500
| eng: Cardium pottery culture 
|-
| [[Danilska kultura|Danilo]] 
| Hrvatska
| 5400
| 3900
| 
|-
| [[Kakanjska kultura|Kakanj]]&lt;ref name=&quot;Obre&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.academia.edu/4401304/Analiza_prahistorijski_keramičkih_ulomaka_sa_lokaliteta_Donje_Papratnice_-_Zagrebnice_kod_Kaknja |title=Edina Kadić: ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA  |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2012 |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; 
| Bosna i Hercegovina
| 6230
| 4900
| 
|-
| [[Butmirska kultura|Butmir]] 
| Bosna i Hercegovina
| 5100
| 4500
| 
|-
| [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko - lisičićka]]&lt;ref name=&quot;Neolit u Bosni&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/35880029/Studije-o-Kamenom-i-Bakarnom-Dobu-u-Sjeverozapadnom-Balkanu-Alojz-Benac|title= Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA|work= |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;  
| Hrvatska, Bosna i Hercegovina
| 4200
| 2500
| 
|-
| Karanovo 
| Istočni Balkan
| 6200
| 3500
| 
|-
| [[Boiab kultura|Boian]] 
| Istočni Balkan
| 4300
| 3500
|
|-
| Trakasta keramika 
| Srednji Dunav
| 5500
| 4500
| eng: Linear Pottery culture
|-
| [[Lenđel kultura|Lenđel]] 
| Srednji Dunav
| 5000
| 3400
|
|-
| [[Tisa kultura|Tisa]] 
| Mađarska
| 5000
| 3400
|
|-
| [[Kultura ljevkastih pehara|Ljevkasti pehari]] 
| Skandinavija, Centralna Evropa
| 4300
| 2800
| 
|-
| [[Dnjestar-Bug kultura|Dnjestar-Bug]]  
| Moldavija, Ukrajina
| 6200
| 4700
|
|-
| [[Kultura Cucuteni|Cucuteni]] 
| Moldavija, Ukrajina
| 5500
| 2700
| (rus: Tripolje)
|-
| [[La Amagra kultura|La Amagra]] 
| Španija
| 
| 
| 
|-
| [[Windmill Hill kultura|Vindmil hil]] 
| Engleska
| 3000
| 
| eng: Windmill Hill culture
|-
| [[Megalitske kulture]] 
| Evropa
| 8000
| 2000
| Od Mezolita do Bronzanog doba
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

[[Kategorija:Neolitske kulture]]</text>
      <sha1>2jb4915u4mc5g8tnnnwx9c36pvf8ezi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kultura zvonastih pehara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458149</id>
    <revision>
      <id>3830716</id>
      <parentid>3374603</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:00:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5680" sha1="eukrbanfeznfdwqvlq3ov2t029rgrpv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Beaker culture diffusion.svg|mini|desno|Mapa širenja]]
[[Datoteka:Beakerculture.jpg|mini|desno|150px|Primjeri pehara]]
'''Kultura zvonastih pehara''' ili Narod pehara (nem. Glockenbecherkultur, engl. Bellbeaker culture), predstavlja raspršenu evropsku arheološku kulturu iz doba [[eneolit]]a u periodu od oko 2800-1800. pne. Naziv je dobila po okrenutom peharu u obliku zvona. Izraz &quot;zvonasti&quot; (Glockenbecher) u nauku je uveo njemački historičar Paul Rejnek (Paul Reinecke) 1900. godine, iako su ga opisujući pojedine nalaze italijanski i češki arheolozi već koristili. U [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], samo četiri godina kasnije, naziv &quot;Bell-Beaker&quot; (pehar u obliku zvona) uvodi Džon Aberkrombi (John Abercromby).
== Rasprostranjenost ==
Pripadnici ove kulture bili su nomadi, i u svom kretanju najviše su se koristili pomorskim i riječnim putevima. Stvorili su jednu kulturu raširenu od [[Irska|Irske]] do [[Karpati|Karpata]], duž [[Atlantik|Atlantske]] obale do [[Portugal]]a, sjeverne [[Afrika|Afrike]], [[Sicilija|Sicilije]] i dijelovima [[Italija|Italije]]. Nalazišta su pronađena i u [[Njemačka|Njemačkoj]] između [[Laba|Elbe]] i [[Rajna|Rajne]], duž [[Dunav]]a u [[beč]]kom bazenu. Istraživanja iz [[Poljska|Poljske]] pokazuju da su svoj uticaj širili ka severoistoku i [[Baltik]]u. Iako je kultura potekla iz sjeverne Afrike i procvat imala u zapadnim dijelovima Evrope, prema arheološkim nalazima stigli su i do područja [[Srbija|Srbije]] i [[Mađarska|Mađarske]] na područje [[Vučedolska kultura|Vučedolske kulture]], do današnjih granica [[Rumunija|Rumunije]] i [[Bjelorusije]], pa čak i do obala [[Jadran]]skog i Jonskog mora, na područje [[Nakedonija|Makedonije]], [[Albanije]] i [[Grčke]].&lt;ref&gt;[http://www.bris.ac.uk/archanth/staff/heyd/Krakow1.pdf The Eastern Border of the Bell Beaker-Phenomenon - Volker Heyd, 2004]&lt;/ref&gt; Na lokalitetu Ostrikovac-Đura u Pomoravlju nađeni su fragmenti keramike tipične za ovu grupu (prikazani su 1998. godine na Riva del Garda arheološkoj konferenciji). Ovi nalazi za nekoliko stotina kilometara prevazilaze najjužnije nalazište njihove Čepel-grupe (Bell Beaker Csepel-group) u Mađarskoj.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/7800085/Prilog_poznavanju_tipologije_petrovaradinske_grupe_kulture_zvonastih_pehara Jovan Koledin - Prilog poznavanju tipologije petrovaradinske grupe kulture zvonastih pehara]&lt;/ref&gt;

Smatra se i da su bili osnivači nekih kultura u bronzanom dobu na britanskim otocima, [[Holandija|Holandiji]] i [[Skandinavija|Skandinaviji]].
== Keramika ==
Kulturu pehara odlikuje česta upotreba [[Keramika|keramičkih]] posuda profila izvrnutog zvona. Posude su kvalitetno izrađene, obično su crvene ili crvenkasto-braon boje, sa ukrasima u vidu horizontalnih traka. U prvo vrijeme dekoracije su bile slične na cijelom području kulture pehara, dok su se kasnije razvili regionalni stilovi. Postoji teorija po kojoj su se pehari pojavili kada je alkohol ušao u upotrebu kao piće u Evropi. Na nekim primjercima keramike nađeni su tragovi piva ili medovine. Svi pehari nisu korišćeni kao čaše. Postoje i oni koji su služili kao posude za topljenje rude bakra, neki su služili kao zdjele za hranu, a postoje i oni koji su služili kao urne za sahranjivanje. Jake zvonaste posude su se izrađivale i od bakra.

Narod zvonastih pehara uglavnom je uspostavljao svoja naselja na uzvišenim delovima obala rijeka, ponekad ih dodatno utvrđujući kružnim zemljanim bedemima.
== Jezičke veze ==
Mnoge teorije o jezicima Evrope sugerišu da se ovom kulturom, prvenstveno njenom velikom rasprostranjenošću, može objasniti i teorija o [[Indoevropljani|indoevropeizaciji]] Evrope. Naročito se to odnosi na  [[Kelti|Proto Kelte]], ali i neke druge Indoevropske dijalekte (njemački, italijanski, baltičko - [[Slaveni|slavenski]]. U toku XXI vijeka rađene su mnoge genetičke studije o vezi populacija [[Jamna kultura|Jamna kulture]], [[Kultura vrpčaste keramike|Kulture vrpčaste keramike]] i Kulture zvonastih pehara&lt;ref&gt;[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5048219/  Wolfgang Haak i grupa autora - Masovne migracije iz stepe bile su izvor Indoevropskih jezika u Evropi]&lt;/ref&gt;

== Lista eneolitskih kultura ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
| [[Jamna kultura|Jamna]]
| Ruske stepe
| 3300 pne
| 2600 pne
|
|-
| [[Kultura vrpčaste keramike|Vrpčasta keramika]]
| Evropa
| 2900 pne
| 2350 pne
| 
|-
| [[Badenska kultura|Baden]]
| Srednja Evropa
| 3600
| 2800
|
|-
| [[Kultura loptastih amfora|Amfore]]
| Evropa
| 3400 pne
| 2800 pne
| 
|-
| [[Kostolačka kultura|Kostolac]] 
| Podunavlje, Balkan
| 3250
| 3000
|  
|-
| [[Vučedolska kultura|Vučedol]]&lt;ref name=&quot;Vučedol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/98907424/VU%C4%8CEDOLSKA-KULTURA-U-BiH-ispravka-2003 |title=Amra Terzić: Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini   |work=Katedra za arheologiju, Filo zofski fakultet Sarajevo , Sarajevo, 2012 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 
| Podunavlje, Balkan
| 3000
| 2400
| 
|-
| Zvonasti pehari
| Širom Evrope
| 2800
| 1800
| 
|-
|}

== Literatura ==
* J.P. Mallory, Indoevropeizacija atlantske evropr, Oxford, 2013, s.17–40
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20070927024653/http://www.dover.gov.uk/museum/boat/graphics/beaker1.gif A Beaker from Kent]
* [http://www.bbc.co.uk/history/ancient/british_prehistory/bronzeageman_01.shtml BBC — History — Bronze Age Britain]
* [https://web.archive.org/web/20080812015739/http://www.geocities.com/CapitolHill/Lobby/7681/origins_2.html The Beaker Folk in the Balkans]

{{Commonscat|Bellbeaker culture}}

[[Kategorija:Eneolitske kulture]]</text>
      <sha1>eukrbanfeznfdwqvlq3ov2t029rgrpv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kultura ljevkastih pehara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458258</id>
    <revision>
      <id>3830715</id>
      <parentid>3080391</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:00:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5264" sha1="6bnvd4avf8hzrpf34lwotkunz4t6gmu" xml:space="preserve">[[File:TRB culture map.png|mini|desno|]]
[[File:Skarpsallingkarret DO-9665 original.jpg|thumb|[[:de:Skarpsalling_Karret|Skarpsalling vessel]], Denmark, 3200 BC|alt=]]
'''Kultura ljevkastih pehara''' trajala je približno od oko 4300. do oko 2800. godine pr. n. e. U literaturi se često susreće pod kraticom '''TRB''' ili '''TBK''' (od njem. naziva Trichter(-rand-)becherkultur; eng. Funnel(-neck-)beaker culture). Granice između pojedinih perioda na području sjeverne Europe su vrlo fleksibilne, a ponekad ih je i nemoguće odvojiti. Potpunim preuzimanjem i primjenom neolitkog paketa, a zatim i osobina koje se vežu za proces [[Indoevropljani|indoeuropeizacije]], kao što su konji i kola, periodizacija ovoga prostora postaje još složenija i maglovitija.

== Rasprostranjenost i razvoj ==
Predstavljala je mješavinu lokalnih [[mezolit]]skih i [[neolit]]skih kompleksa u sjevernoj i centralnoj [[Evropa|Evropi]], između [[Laba|Elbe]] i [[Visla|Visle]]. Predhodile su joj: [[Ertebølle kultura]] u [[Skandinavija|Skandinaviji]], [[Dnjepar-Don kultura]] i [[Kultura trakaste keramike]]. Zbog različitih i mnogobrojnih uticaja kuttura je predstavljala kompleks nekoliko varijanti. Na području središnje Njemačke TRB se manifestira kao grupa Baalberg, poznata iz oko dvije stotine grobova, čija keramografija upućuje na uticaje s prostora [[Badenska kultura|Badenske kulture]], a mrtvi se pokapaju u grobnice ukopane u zemlju obložene kamenom i s nasutim humkama, što se sve dovodi u vezu sa indoevropeizacijim.&lt;ref&gt;[https://books.google.de/books?id=tzU3RIV2BWIC&amp;pg=PA21&amp;hl=de&amp;source=gbs_selected_pages&amp;cad=2#v=onepage&amp;q&amp;f=false J. P. Mallory, Douglas Q. Adams - Enciklopedija Indoevropskih kultura -Baalberg grupa]&lt;/ref&gt; U kasnom 4. milenijumu, sa istoka je potiskuje [[Kultura loptastih amfora]], smanjujući joj prostor na sjevernu [[Njemačka|Njemačku]] i dijelove Skandinavije. Konačno će je zamijeniti [[Kultura vrpčaste keramike]], a u [[Danska|Danskoj]] i dijelovima [[Švedska|Švedske]] [[Kultura zvonastih pehara]].

Vrijeme njenog trajanja je doba izgradnje najvećeg broja sjevernoevropskih i zapadnoevropskih [[Megalitska kultura|megalita]] koji redovno nastaju na mjestima na kojima već tokom  mezolita borave velike populacije, što pokazuje da ne postoje oštri skokovi i promjene u sastavu populacija, već je riječ o sporim procesima u kojima se razlikuje još uvijek relativno jak tradicionalni supstrat te superstrat koji se gradi na njemu.

Kultura ljevkastih pehara svrstava se u ne-indoevropske. Dio autora nosioce ove kulture vidi kao jedno od najizglednijih polazišta za porijeklo ne-indoeuropskih elemenata koji postoje u lingvistici i sintaksi germanskih jezika. Jedno od objašnjenja bilo je da je protogermanski jezik hibrid nastao miješanjem dvaju indoeuropskih jezika, jednog satemskog i jednog kentumskog. Neki lingvisti su smatrali da čak trećina germanskog leksika ukazuje na neki ne-indoeuropski supstrat, a osim kulture ljevkastih pehara, kao supstrat predlagala se i hiljadama godina starija kultura Maglemose koja pripada ranom mezolitu Skandinavije. Ovakve teze lingvistički i arheološki nisu dokazane pa ostaju na nivou razmišljanja.&lt;ref name=&quot;Renfreu&quot;&gt;[http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10868/1/Ramona%20Felinger%20-%20Indoeuropeizacija%20u%20arheoloskom%20i%20lingvistickom%20kontekstu.pdf Ramona Felinger - INDOEUROPEIZACIJA U ARHEOLOŠKOM I LINGVISTIČKOM KONTEKSTU, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FILOZOFSKI FAKULTET, Odsjek za arheologiju, Zagreb, 2018]&lt;/ref&gt;
 

== Nalazi ==
Stanovništvo je uzgajalo [[Ovca|ovce]], [[Koza|koze]], goveda i svinje, ali su se bavili i lovom i ribolovom. Na nalazištima kulture ljevkastih pehara prisutan i domesticirani konj, ali bez potvrda u njegovom korištenju u privredi i obredima u onoj mjeri u kojoj je to slučaj u [[Crno more|crnomorskim]] stepama. Kuće su bile dimenzija oko 12x6 m. U blizini Olszanica jedna kuća bila je sa otvorom za vrata širine 2,2 m, vjerovatno za ulaz kola. Kuća je bila duga 40 m, sa troja vrata. Pronađena je i jedna vrsta kalca koja je služila za potpalu vatre.

Pravili su i obredna središta od nabacane zemlje (na ostrvu Fin - Danska i do 85000 m3), zaštićena palisadama i jarcima.
 
Najpoznatiji nalaz je ''Bronocice lonac'', otkriven u Gmina Działoszyce, Poljska, datiran u vrijeme 3635–3370 pne. Nalazi se u Muzeju arheologije u [[Krakov]]u. To je keramička vaza ukrašena sa motivima iz ljudske okoline. Kada se krugovi spoje linijama dobije se najranije poznati motiv zaprežnih kola. To sugeriše da su se kola u srednjoj Evropi pojavila sredinom 4. stoljeća.
&lt;ref&gt;[http://structuralarchaeology.blogspot.com/2009/10/35-olszanica-longhouse-6-why-has-it-got.html  Theoretical Structural Archeology. by Geoff Carter]&lt;/ref&gt;
&lt;gallery&gt;
File:0854 Ein Krug aus Bronocice, 3.550 v. Chr..JPG|The Bronocice lonac
File:Wazazbronocic.svg|Šematski prikaz kola
&lt;/gallery&gt;
== Literatura ==
*{{cite book |last = J. P. Mallory, |first = Douglas Q. Adams |title = Enciklopedija Indoevropskih kultura |url=https://books.google.de/books?id=tzU3RIV2BWIC&amp;redir_esc=y |publisher = Taylor &amp; Francis  |year = 1997 |isbn = }}

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Commonscat|Finnelbeaker culture}}
[[Kategorija:Neolitske kulture]]</text>
      <sha1>6bnvd4avf8hzrpf34lwotkunz4t6gmu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kultura loptastih amfora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458299</id>
    <revision>
      <id>3830714</id>
      <parentid>3509621</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:00:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4939" sha1="0ghepwmh101yry7ubpuf78gny8i9246" xml:space="preserve">[[File:Map Corded Ware culture-en.svg|mini|desno|Mapa eneolitskih kultura]] 
'''Kultura loptastih amfora''' ('''KLA'''), (Njem: Kugelamphoren-Kultur - '''KAK'''), je jedna [[Arheologija|arheološka]] [[eneolit]]ska kultura u srednjoj [[Evropa|Evropi]] iz perioda oko 3400–2800 pne. Ime joj je dao [[Gustaf Kossinna]], po karakterističnim [[Keramika|keramičkim]] loncima, sa dvije ili četiri ručke.
 
Prema [[Kurganska hipoteza|Kurganskoj hipotezi]], smatra se [[Indoevropljani|indoevropeiziranom]], i širila se Evropom sredinom 4. milenijuma pne, predstavljajući drugi val ''kurganskih'' migracija. Potvrda za takvo tumačenje je u polu-nomadskom pastoralizmu nosilaca kulture kuglastih amfora te njihovom grobnom ritusu, ponajviše na temelju [[Rumunija|rumunskih]] i [[Poljska|poljskih]] nalazišta, koji odgovaraju istočnoj kulturi. 
Još uvijek nisu završena kompletna antropološka istraživanja koja bi potvrdila teoriju. Posljednja [[Genetika|genetička]] istraživanja su pokazala da ima prostora i za drugačije viđenje s obzirom na to da analize mitohondrijske DNA ukopa pod [[Tumuli|tumulom]] s poljskog nalazišta Kierzkowo nisu pokazale genetičku sličnost s istočnim populacijama, već onim ranijim lokalnim, što govori da su promjene i inovacije kojima se odlikuje kultura kuglastih amfora u prvom redu kulturološke.&lt;ref&gt;Tassi, F. et  al. (2017). Genome diversity in the Neolithic Globular Amphorae culture and the spread of Indo-European languages. Proc.  R.  Soc.  B 284:20171540. https://dx.doi.org/10.1098/rspb.2017.1540&lt;/ref&gt;

== Rasprostranjenost i razvoj ==
Kultura loptastih amfora bila je raširena u centralnoj [[Evropa|Evropi]], između [[Laba|Elbe]] i [[Visla|Visle]], pružajući se na jugu  do srednjeg toka rijeke [[Dnjestar-Bug kultura|Dnjestar]] i na istoku do [[Dnjepar-Don kultura|Dnjepra]].&lt;ref name=&quot;Renfreu&quot;&gt;[http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10868/1/Ramona%20Felinger%20-%20Indoeuropeizacija%20u%20arheoloskom%20i%20lingvistickom%20kontekstu.pdf Ramona Felinger - INDOEUROPEIZACIJA U ARHEOLOŠKOM I LINGVISTIČKOM KONTEKSTU, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FILOZOFSKI FAKULTET, Odsjek za arheologiju, Zagreb, 2018]&lt;/ref&gt; Zapadno od Elbe, neke loptaste amfore pronađene su u [[Megalitska kultura|megalitskim konstrukcijama]]. Pronađene su i u stepskom području ([[Volhynia]] i [[Podolia]]), u vremenu koje odgovara periodu 2950 i 2350. god. pne.  Presijecala je [[Kultura vrpčaste keramike|Kulturu vrpčaste keramike]] na dva dijela. Prema jugu i zapadu dodirivala se [[Badenska kultura|Badenskom kulturom]], a na sjeveru sa [[Narva kultura|Narva kulturom]].
[[File:-3000 Amphore Kugelamphorenkultur anagoria.JPG|mini|desno|Loptasta amfora]]
[[File:MUFT_-_Kalbsrieth_Derfflinger_Hügel_Grab.jpg|mini|desno|Grob Kulture loptastih amfora]]
== Nalazi ==
[[Ekonomija]] se zasnivala na [[Stočarstvo|stočarstvu]], pogotovo svinja u ranoj fazi, za razliku od [[Kultura ljevkastih pehara|Kulture ljevkastih pehara]], u kojoj se uzgajalo uglavnom [[goveče]]. Naselja su rijetka, i dosad nisu iskopani temelji kuća, pa se predpostavlja da su bila privremena.

Kultura je poznata po ukopima. Sahranjivanje se obavljalo u grobnicama ukopanim u zemlju i obloženim kamenom. Sahranjivali su i životinjske dijelove, najviše svinjske čeljusti ili cijele životinje (bik). U grobove su prilagali [[Amfora|amfore]] i [[kamen]]e sjekire. Pronađeni su i isključivo životinjski grobovi. Postoje i sekundarni ukopi u [[Megalitske kulture|megalitske]] grobove.

Prema načinu sahranjivanja, s skladu sa Kurganskom teorijom, kultura je nastala kao rezultat prvih masovnih migracija iz pravca stepa, i biće osnova za daljnji nastanak [[Germani|germansko]] - [[Baltički narodi|baltičkih]] - [[Slaveni|slavenskih naroda]].
== Lista eneolitskih kultura ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
| [[Jamna kultura|Jamna]]
| Ruske stepe
| 3300 pne
| 2600 pne
|
|-
| [[Kultura vrpčaste keramike|Vrpčasta keramika]]
| Evropa
| 2900 pne
| 2350 pne
| 
|-
| [[Badenska kultura|Baden]]
| Srednja Evropa
| 3600
| 2800
|
|-
| Amfore
| Evropa
| 3400 pne
| 2800 pne
| 
|-
| [[Kostolačka kultura|Kostolac]] 
| Podunavlje, Balkan
| 3250
| 3000
|  
|-
| [[Vučedolska kultura|Vučedol]]&lt;ref name=&quot;Vučedol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/98907424/VU%C4%8CEDOLSKA-KULTURA-U-BiH-ispravka-2003 |title=Amra Terzić: Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini   |work=Katedra za arheologiju, Filo zofski fakultet Sarajevo , Sarajevo, 2012 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 
| Podunavlje, Balkan
| 3000
| 2400
| 
|-
| [[Kultura zvonastih pehara|Zvonasti pehari]]
| Širom Evrope
| 2800
| 1800
| 
|-
|}

== Literatura ==
*{{cite book |last = J. P. Mallory, |first = Douglas Q. Adams |title = Enciklopedija Indoevropskih kultura |url=https://books.google.de/books?id=tzU3RIV2BWIC&amp;redir_esc=y |publisher = Taylor &amp; Francis  |year = 1997 |isbn = }}

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Eneolitske kulture]]</text>
      <sha1>0ghepwmh101yry7ubpuf78gny8i9246</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fitoplankton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459115</id>
    <revision>
      <id>3830642</id>
      <parentid>3777155</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:09:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36252" sha1="0kvngcu06vclnl8qio9056np77cecmf" xml:space="preserve">[[File:Diatoms through the microscope.jpg|thumb|300px|right|[[Diatomeje]] su među najčešćim predstavnicima fitoplanktona.]]
'''Fitoplankton''' ([[starogrčki]] φυτόν - ''phyton'' = biljka + πλαγκτός - ''planktos'' = lutalica, skitnica) su [[autotrof]]ne (samohrane) omponente [[plankton]]ske zajednice i ključni organizmi okeanskih, morskih i slatkovodnih bazena u vodenim [[ekosistem]]ima.&lt;ref&gt;{{cite book
 | last = Thurman
 | first = H. V.
 | year = 2007
 | title = Introductory Oceanography
 | publisher = Academic Internet Publishers
 | location =
 | isbn = 978-1-4288-3314-2
 }}&lt;/ref&gt; Većina fitoplanktona je premala da bi se mogla pojedinačno vidjeti golim okom. Međutim, ako su prisutni u dovoljno velikom broju, neki tipovi mogu se primijetiti kao obojene mrlje na vodenoj površini zbog prisustva [[hlorofil]]a u ćelijama i pratećih pigmenata (poput [[fikobiliprotein]]a ili [[ksantofil]]a) kod nekih vrsta. Otprilike 1% globalne [[biomasa|biomase]] nastaje djelovanjem fitoplanktona.&lt;ref&gt;{{cite journal |authors = Bidle KD, Falkowski PG | title = death in planktonic, photosynthetic microorganisms | journal = Nature Reviews. Microbiology | volume = 2 | issue = 8 | pages = 643–655 | date = august 2004 | pmid = 15263899 | doi = 10.1038/nrmicro956 }}&lt;/ref&gt;

== Tipovi== 
Fitoplankton je izuzetno raznolik, varira od bakterija sa [[fotosinteza|fotosintezom]] ([[cijanobakterije]]), do [[diatomeja]] sličnih biljkama, oklopljenih kokolitofora.&lt;ref&gt;Lindsey, R., Scott, M. and Simmon, R. (2010) [https://earthobservatory.nasa.gov/features/Phytoplankton &quot;What are phytoplankton&quot;]. ''NASA Earth Observatory''.&lt;/ref&gt;
[[slika:Phytoplankton types.jpg|left|thumb|720px|{{spaces|10}}
[[Cijanobakterije]]{{spaces|20}}
[[Diatomeje]]{{spaces|20}}
[[Dinoflagelate]]{{spaces|26}}
[[Zelene alge]]{{spaces|20}}
[[Kokolitofore]]
&lt;br /&gt;{{center|(Crteži nisu u jednakoj skali)}}]]

== Ekologija ==
[[slika:Phytopla.jpg|200px|thumb|Fitoplankton se javlja u mnogo oblika i veličina]]
[[slika:Phytoplankton - the foundation of the oceanic food chain.jpg|200px|thumb|Fitoplankton je osnova okeanskih lanace ishrane.]]
[[slika:Spring Bloom Colors the Pacific Near Hokkaido.jpg|200px|thumb|Kada se dvije struje sudaraju (ovdje struje Oyashio i Kuroshio) stvaraju vrtloge. Fitoplankton se koncentrira duž granica vrtloga, prateći kretanje vode.]]
[[slika:Cwall99 lg.jpg|200px|thumb|Cvjetanje algi na jugozapadu Engleske.]]

=== Ugljik === 
Fitoplankton uključuje [[fotosinteza|fotosintske]] mikroskopske biotske organizme koji nastanjuju gornji osunčani sloj gotovo svih okeana i masa slatke vode na Zemlji. Oni su agensi za &quot;[[primarna proizvodnja|primarnu proizvodnju]]&quot;, stvaranje [[organski spoj|organskih spojeva]] iz [[ugljik-dioksid]]a, rastvorenog u vodi, procesa koji održava vodenu [[mreža ishrane|prehrambenu mrežu]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Ghosal; Rogers; Wray|first=S.; M.; A.|title=The Effects of Turbulence on Phytoplankton|url=https://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=20040171754&amp;qs=Ntx%3Dmode%2520matchany%26Ntk%3DTitle%26Ns%3DLoaded-Date|work=Aerospace Technology Enterprise|publisher=NTRS|access-date=16. 6. 2011}}&lt;/ref&gt;

Fitoplankton dobija [[energija|energiju] kroz [[biološki proces|proces]] [[fotosinteza|potosinteze]] i stoga mora živjeti u dobro osvijetljenom površinskom sloju (nazvanom [[fotička zona|eufotična zona]]) [[okean]]a, [[more|mora]], [[jezera]] ili drugih vodnih masa. Fitoplankton obavlja otprilike polovinu svih [[fotosinteza|fotosintetskh aktivnost]] na Zemlji.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Michael J. Behrenfeld |display-authors=etal|title=Biospheric primary production during an ENSO transition |journal=Science |date=30. 3. 2001 |volume=291 |issue=5513 |pages=2594–7 |doi=10.1126/science.1055071 |pmid=11283369 |url=https://escholarship.org/content/qt51z7z4n6/qt51z7z4n6.pdf?t=nuq67b |bibcode=2001Sci...291.2594B}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nasa.gov/topics/earth/features/modis_fluorescence.html &quot;NASA Satellite Detects Red Glow to Map Global Ocean Plant Health&quot;] NASA, 28 May 2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nasa.gov/centers/goddard/news/topstory/chlorophyll.html |title=Satellite Sees Ocean Plants Increase, Coasts Greening |access-date=9. 6. 2014 |publisher=NASA|date=2. 3. 2005}}&lt;/ref&gt; Njegova kumulativna fiksacija energije u [[ugljik]]ovim spojevima ([[primarna proizvodnja]]) osnova je za veliku većinu okeana, a također i za [[mreža ishrane|mreže ishrane]] mnogih [[slatke vode|slatkih voda]] ([[hemosinteza]] je značajan izuzetak).

Dok su skoro sve fitoplanktonske [[vrste]] [[obligatnost|obligatni]] [[fotoautotrof]]i, postoje neke koje su [[miksotrof]]ne i druge, ne[[pigment]]irane [[vrste]] koje su zapravo [[heterotrof]]ne (potonji se često posmatraju kao [[zooplankton]]). Od njih su najpoznatiji [[dinoflagellate|dinoflagelatni]], [[rod (biologija)|rodovi]] poput ''[[Noctiluca]]'' i ''[[Dinophyceae|Dinophysis]]'', koji dobijaju [[organska materija|organski]] [[ugljik]] [[gutanje]]m drugih organizama ili [[detritus]]nog materijala.

===Minerali===
Fitoplankton presudno ovisi o [[minerali]]ma. To su prvenstveno [[makronutrijent]]i kao što su [[nitrat]]i, [[fosfat]]i ili [[silicijeva kiselina]], čija raspoloživost upravlja ravnotežom između tzv. [[Biološka pumpa|biološke pumpe]] i [[uzlazne struje]] dubokih voda bogatih hranjivim tvarima. Sastav hranjivih sastojaka fitoplanktona pokreće i [[Redfieldfieldov odnos]] makronutrijenata općenito dostupan u površinskim okeanima.

U [[Svjetski okean|Svjetskoim okeanima]], kao što je [[Južni okean]], fitoplankton je također ograničen nedostatkom [[mikronutrijenat]]a [[gvožđe|gvožđa]]. To je dovelo do toga da su neki naučnici zagovarali [[gnojenje gvožđem]] kao sredstvo za suzbijanje antropogenih nakupljanja [[ugljik-dioksid]]a (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) u [[atmosfera|atmosferi]].&lt;ref name=richtel07&gt;{{Cite news | first = M. | last = Richtel | title = Recruiting Plankton to Fight Global Warming | newspaper = New York Times | date=1. 5. 2007 | url = https://www.nytimes.com/2007/05/01/business/01plankton.html }}&lt;/ref&gt; Eksperimenti velikih razmjera dodali su gvožđe (obično poput soli kao što je [[gvožđe-sulfat]]) u okeane da bi se potaknuo rast fitoplanktona i izvukao [[Ugljik-dioksid u Zemljinoj atmosferi|atmosferski CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] u okean. Međutim, kontroverze oko manipulacije ekosistemom i djelotvornost gnojidbe [[gvožđe]]m usporile su takve eksperimente.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Monastersky |first1=Richard |title=Iron versus the Greenhouse: Oceanographers Cautiously Explore a Global Warming Therapy |journal=Science News |volume=148 |issue=14 |year=1995 |pages=220–1 |doi=10.2307/4018225|jstor=4018225 }}&lt;/ref&gt;

=== B vitamini ===
Za preživljavanje, fitoplankton ovisi o vitaminima B skupine. Utvrđeno je da područja u okeanu koja imaju glavni nedostatak nekih vitamina B skupine, imaju manje i fitoplanktona.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2012/07/120723162613.htm |title=Existence of vitamin 'deserts' in the ocean confirmed|work=ScienceDaily|first=Sergio|last=Sañudo-Wilhelmy|date=23. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;

=== Temperatura ===
Učinci antropogenog zagrijavanja na globalnu populaciju fitoplanktona područje je aktivnih istraživanja. Očekuje se da će promjena u vertikalnom raslojavanju vodenog stupca, brzina temperaturno ovisnih bioloških reakcija i atmosferska opskrba hranjivim tvarima imati važan utjecaj na buduću produktivnost fitoplanktona.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{cite journal|last1=Henson|first1=S. A.|last2=Sarmiento|first2=J. L.|last3=Dunne|first3=J. P.|last4=Bopp|first4=L.|last5=Lima|first5=I.|last6=Doney|first6=S. C.|last7=John|first7=J.|last8=Beaulieu|first8=C.|year=2010|title=Detection of anthropogenic climate change in satellite records of ocean chlorophyll and productivity|journal=Biogeosciences|volume=7|issue=2|pages=621–40|doi=10.5194/bg-7-621-2010|bibcode=2010BGeo....7..621H}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;{{cite journal|last1=Steinacher|first1=M.|last2=Joos|first2=F.|last3=Frölicher|first3=T. L.|last4=Bopp|first4=L.|last5=Cadule|first5=P.|last6=Cocco|first6=V.|last7=Doney|first7=S. C.|last8=Gehlen|first8=M.|last9=Lindsay|first9=K.|year=2010|title=Projected 21st century decrease in marine productivity: a multi-model analysis|journal=Biogeosciences|volume=7|issue=3|pages=979–1005|doi=10.5194/bg-7-979-2010|last10=Moore|first10=J. K.|last11=Schneider|first11=B.|last12=Segschneider|first12=J.}}&lt;/ref&gt;

=== pH === 
Uticaji antropogenog zakiseljavanja okeana na rast fitoplanktona i strukturu zajednice također su dobili značajnu pozornost. Fitoplankton, kao što je kokolitoforni, ima ćelijske zidove od [[kalcij-karbonat]]a koji su osjetljivi na zakiseljavanje. Dokazi sugeriraju da se, zbog njihovog kratkog [[generacijsko vrijeme|generacijskog vremena]], neki fitoplankton može prilagoditi promjenama pH uzrokovanim povećanim [[ugljik-dioksid]]om u kratkim vremenskim razmjerima (mjesecima do godinama).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Collins|first=Sinéad|last2=Rost|first2=Björn|last3=Rynearson|first3=Tatiana A.|date=25. 11. 2013|title=Evolutionary potential of marine phytoplankton under ocean acidification|journal=Evolutionary Applications|language=en|volume=7|issue=1|pages=140–155|doi=10.1111/eva.12120|issn=1752-4571|pmc=3894903|pmid=24454553}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lohbeck|first=Kai T.|last2=Riebesell|first2=Ulf|last3=Reusch|first3=Thorsten B. H.|date=8. 4. 2012|title=Adaptive evolution of a key phytoplankton species to ocean acidification|journal=Nature Geoscience|language=En|volume=5|issue=5|pages=346–351|doi=10.1038/ngeo1441|issn=1752-0894|bibcode=2012NatGe...5..346L}}&lt;/ref&gt;

=== Mreža ishrane===
Fitoplankton je osnova vodene mreže ishrane, pružajući bitnu ekološku funkciju za cijeli žicvot u vodi. U budućim uvjetima antropogenog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana, promjene u smrtnosti fitoplanktona mogu biti značajne. Jedan od mnogih [[lanac ishrane|lanaca hrane]] u okeanu –značajan zbog malog broja veza – je onaj u slijedu fitoplanktona koji održavaju [[kril]]i ([[rakovi|rak]] sličan sićušnim kozicama), a kojima se hrane [[kitovi]].

=== Strukturna i funkcionalna raznolikost ===
Pojam fitoplankton obuhvata sve fotoautotrofne mikroorganizme u vodenim [[mreža ishrane|prehrambenim mrežama]]. Međutim, za razliku od zemaljskih [[biocenoza]], gdje je većina autotrofnih biljaka, fitoplankton je raznolika skupina, koja uključuje [[protist]]e [[eukarioti|eukariote]], te I [[bakterije|eubakterije]] i [[arhebakterija|arheobakterije]] i [[prokarioti|prokariote]]. Postoji oko 5.000 poznatih vrsta morskog fitoplanktona.&lt;ref name=&quot;Hallegraeff 03&quot;&gt;{{cite book|title=Manual on Harmful Marine Microalgae|last=Hallegraeff|first=G.M.|publisher=Unesco|year=2003|isbn=978-92-3-103871-6|editor-last1=Hallegraeff|editor-first1=Gustaaf M.|pages=25–49|chapter=Harmful algal blooms: a global overview|editor-last2=Anderson|editor-first2=Donald Mark|editor-last3=Cembella|editor-first3=Allan D.|editor-last4=Enevoldsen|editor-first4=Henrik O.|chapter-url=http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001317/131711e.pdf}}&lt;/ref&gt; Kako je takva raznolikost [[evolucija|evoluirala]] unatoč oskudnim resursima (ograničavajući diferencijaciju[[ekološka niša|ekoloških niša]]) nejasno je.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Hutchinson|first1=G. E.|year=1961|title=The Paradox of the Plankton|journal=The American Naturalist|volume=95|issue=882|pages=137–45|doi=10.1086/282171|url=https://semanticscholar.org/paper/9d96fe6144d3436fff25e617a25d774e8c39f5b5}}&lt;/ref&gt;

U pogledu brojnosti, najvažnije skupine fitoplanktona uključuju [[diatomeje]], [[cijanobakterije]] i [[dinoflagelate]], iako su zastupljene i mnoge druge skupine [[alge|algi]]. Jedna skupina, [[kokolitoforide|kokolitoforida]], odgovorna je (dijelom) za oslobađanje značajnih količina [[dimetil-sulfid]]a (DMS) u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]]. DMS se [[Redoks|oksidira]] stvarajući sulfat koji, u područjima niske koncentracije čestica [[aerosol]]a mogu doprinijeti količini jezgara kondenzacije oblaka, uglavnom dovodeći do povećanog oblačnog pokrivača i oblaka [[albedo]] prema takozvanoj [[hipoteza CLAW|hipotezi CLAW]].&lt;ref name=&quot;Oceanicphytoplankton&quot;&gt;{{cite journal|last1=Charlson|first1=Robert J.|last2=Lovelock|first2=James E.|last3=Andreae|first3=Meinrat O.|last4=Warren|first4=Stephen G.|year=1987|title=Oceanic phytoplankton, atmospheric sulphur, cloud albedo and climate|journal=Nature|volume=326|issue=6114|pages=655–61|bibcode=1987Natur.326..655C|doi=10.1038/326655a0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Quinn|first1=P. K.|last2=Bates|first2=T. S.|year=2011|title=The case against climate regulation via oceanic phytoplankton sulphur emissions|journal=Nature|volume=480|issue=7375|pages=51–6|bibcode=2011Natur.480...51Q|doi=10.1038/nature10580|pmid=22129724|url=https://zenodo.org/record/1233319}}&lt;/ref&gt; Različite vrste fitoplanktona osnova su različitih trofičkih razine unutar različitih ekosistema. U [[oligotrof]]nim ledenim okeanskim regijama, kao što su [[Sargasko more]] ili [[Južni pacifički gir]], fitoplanktonom dominiraju ćelije male veličine, nazvane [[fotosintetski pikoplankton|pikoplankton]] i nanoplankton (koji se također nazivaju i pikoflagelate i nanoflagelate) koji se uglavnom sastoje od [[cijanobakterija]] (''[[Prochlorococcus]]'' , ''[[Synechococcus]]'') i pikoeukariota poput roda ''[[Micromonas]]' '. Unutar produktivnijih ekosistema, kojima dominiraju [[uzlazne struje]] ili visoki kopneni inputi, veće [[dinoflagellate]] su dominantniji fitoplankton i odražavaju veći dio [[biomasa|biomase]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Calbet|first1=A.|year=2008|title=The trophic roles of microzooplankton in marine systems|journal=ICES Journal of Marine Science|volume=65|issue=3|pages=325–31|doi=10.1093/icesjms/fsn013}}&lt;/ref&gt;

== Strategija rasta ==
Početkom dvadesetog stoljeća [[Alfred C. Redfield]] pronašao je sličnost elementarnog sastava fitoplanktona s glavnim otopljenim hranjivim tvarima u dubokom oceanu.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Redfield |first1=Alfred C. |year=1934 |chapter=On the Proportions of Organic Derivatives in Sea Water and their Relation to the Composition of Plankton |pages=176–92 |editor1-last=Johnstone |editor1-first=James |editor2-last=Daniel |editor2-first=Richard Jellicoe |title=James Johnstone Memorial Volume |location=Liverpool |publisher=University Press of Liverpool |oclc=13993674 }}&lt;/ref&gt; Redfield je predložio da omjer ugljika prema dušiku i fosforu (106: 16: 1) u okeanu kontroliraju fitoplanktonske potrebe, jer fitoplankton naknadno oslobađa dušik i fosfor dok se remineraliziraju. Ovaj takozvani „[[Redfieldov omjer]]“ u opisivanju [[stehiometrija|stehiometrije]] fitoplanktona i morske vode postao je osnovno načelo za razumijevanje ekologije mora, biogeohemije i evolucije fitoplanktona.&lt;ref name=&quot;Arrigo K.R 2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Arrigo |first1=Kevin R. |title=Marine microorganisms and global nutrient cycles |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-09-15_437_7057/page/348 |journal=Nature |volume=437 |issue=7057 |pages=349–55 |year=2005 |pmid=16163345 |doi=10.1038/nature04159 |bibcode=2005Natur.437..349A }}&lt;/ref&gt; Međutim, Redfieldov omjer nije univerzalna vrijednost i može se razlikovati zbog promjena u dostupnosti egzogenih hranjivih tvari.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Fanning |first1=Kent A. |title=Influence of atmospheric pollution on nutrient limitation in the ocean |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1989-06-08_339_6224/page/460 |journal=Nature |volume=339 |issue=6224 |year=1989 |pages=460–63 |bibcode=1989Natur.339..460F |doi=10.1038/339460a0 }}&lt;/ref&gt; i mikrobnih metabolizama u okeanu, kao što su [[fiksacija dušika]], [[denitrifikacija]] i [[anamoks]].

Dinamička stehiometrija u jednoćelijskim algama odražava njihovu sposobnost skladištenja hranjivih sastojaka u unutrašnjem bazenu, prebacivanje između enzima s različitim potrebama hranjivih tvari i izmjene sastava osmolita.&lt;ref&gt;{{cite book |first1=Robert Warner |last1=Sterner |first2=James J. |last2=Elser |year=2002 |title=Ecological Stoichiometry: The Biology of Elements from Molecules to the Biosphere |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-07491-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Klausmeier |first1=Christopher A. |last2=Litchman |first2=Elena |last3=Levin |first3=Simon A. |title=Phytoplankton growth and stoichiometry under multiple nutrient limitation |journal=Limnology and Oceanography |volume=49 |issue=4 Part 2 |year=2004 |pages=1463–70 |doi=10.4319/lo.2004.49.4_part_2.1463 |bibcode=2004LimOc..49.1463K |url=https://semanticscholar.org/paper/2bae015161ae88edde1dbbe919da66da092ec6e6 }}&lt;/ref&gt; Različite ćelijske komponente imaju svoje jedinstvene stehiometrijske karakteristike, npr. strukture za skupljanje resursa (svjetlost ili hranjive tvari) kao što su bjelančevine i klorofil sadrže visoku koncentraciju dušika, ali malo fosfora. U međuvremenu, one za rast, kao što je ribosomna [[RNK]], sadrže visoku koncentraciju dušika i fosfora.
Na temelju raspodjele resursa, fitoplankton je razvrstan u tri različite strategije rasta:
*'''preživljivajući''', 
*'''cvjetajući'''&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Klausmeier |first1=Christopher A. |last2=Litchman |first2=Elena |last3=Daufresne |first3=Tanguy |last4=Levin |first4=Simon A. |title=Optimal nitrogen-to-phosphorus stoichiometry of phytoplankton |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-05-13_429_6988/page/170 |journal=Nature |volume=429 |issue=6988 |pages=171–4 |year=2004 |pmid=15141209 |bibcode=2004Natur.429..171K |doi=10.1038/nature02454 }}&lt;/ref&gt; i 
*'''generalisti'''.&lt;br&gt; Preživljavajući ima visoki omjer N:P (&gt; 30) i sadrži obilje sredstava za prikupljanje resursa za održavanje rasta uz ograničene resurse. Cvjetajući fitoplankton ima nizak omjer N:P (&lt;10), sadrži visoki udio mehanitzama za rast i prilagođen je eksponencijalnom rastu. Generalisti imaju sličan omjer N: P u odnosu na Redfieldov odnos i sadrže relativno jednake struktura za prikupljanje resursa i rast.

== Okolišne kontroverze ==
[[slika:Plankton satellite image.jpg|thumb|upright=1.4|Svjetske koncentracije hlorofila u površinskom okeanu koje je satelit promatrao tokom sjevernog proljeća, u prosjeku od 1998. do 2004. Hlorofil je marker distribucije i bogatstva fitoplanktona.]]
[[slika:Upwelling image1.jpg|thumb|upright=1.4|Obalna područja u kojima dolazi do prekomjernih bočnih struja. Hranjive tvari koje prate struje mogu poboljšati bogatstvo fitoplanktona]]
Studija iz 2010. objavljena u prestižnom časopisu „Nature“ izvijestila je da se morski fitoplankton u prošlom stoljeću znatno smanjio u svjetskim okeanima. Procjenjuje se da su koncentracije fitoplanktona u površinskim vodama smanjene za oko 40% od 1950., brzinom od oko 1% godišnje, vjerovatno kao odgovor na [[globalno zagrijavanje|zagrijavanje okeana]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Boyce |first1=Daniel G. |last2=Lewis |first2=Marlon R. |last3=Worm |first3=Boris |title=Global phytoplankton decline over the past century |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-07-29_466_7306/page/590 |journal=Nature |volume=466 |issue=7306 |pages=591–6 |year=2010 |pmid=20671703 |doi=10.1038/nature09268 |bibcode=2010Natur.466..591B }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Schiermeier |first1=Quirin |title=Ocean greenery under warming stress |journal=Nature |year=2010 |doi=10.1038/news.2010.379 }}&lt;/ref&gt; Studija je pokrenula raspravu među naučnicima i dovela do nekoliko komunikacija i kritika, također objavljenih u časopisu [[Nature]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Mackas |first1=David L. |title=Does blending of chlorophyll data bias temporal trend? |journal=Nature |volume=472 |issue=7342 |pages=E4–5; discussion E8–9 |year=2011 |pmid=21490623 |doi=10.1038/nature09951 |bibcode=2011Natur.472E...4M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid21490624&gt;{{cite journal |last1=Rykaczewski |first1=Ryan R. |last2=Dunne |first2=John P. |title=A measured look at ocean chlorophyll trends |journal=Nature |volume=472 |issue=7342 |pages=E5–6; discussion E8–9 |year=2011 |pmid=21490624 |doi=10.1038/nature09952 |bibcode=2011Natur.472E...5R |url=https://zenodo.org/record/1233315 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid21490624/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=McQuatters-Gollop |first1=Abigail |last2=Reid |first2=Philip C. |last3=Edwards |first3=Martin |last4=Burkill |first4=Peter H. |last5=Castellani |first5=Claudia |last6=Batten |first6=Sonia |last7=Gieskes |first7=Winfried |last8=Beare |first8=Doug |last9=Bidigare |first9=Robert R. |last10=Head |first10=Erica |last11=Johnson |first11=Rod |last12=Kahru |first12=Mati |last13=Koslow |first13=J. Anthony |last14=Pena |first14=Angelica |title=Is there a decline in marine phytoplankton? |journal=Nature |volume=472 |issue=7342 |pages=E6–7; discussion E8–9 |year=2011 |pmid=21490625 |doi=10.1038/nature09950 |bibcode=2011Natur.472E...6M }}&lt;/ref&gt; U praćenju iz 2014. godine, autori su koristili veću bazu podataka o mjerenjima i revidirali svoje metode analize kako bi objasnili nekoliko objavljenih kritika, ali na kraju su došli do sličnih zaključaka kau u izvornoj studiji časopisa.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Boyce |first1=Daniel G. |last2=Dowd |first2=Michael |last3=Lewis |first3=Marlon R. |last4=Worm |first4=Boris |title=Estimating global chlorophyll changes over the past century |journal=Progress in Oceanography |volume=122 |year=2014 |pages=163–73 |doi=10.1016/j.pocean.2014.01.004 |bibcode=2014PrOce.122..163B }}&lt;/ref&gt; Te su studije i potreba za razumijevanjem fitoplanktona u okeanu dovele do izrade studije Secchi Disk Citizen Science u 2013.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.secchidisk.org|title=Secchi Disk Study|publisher=}}&lt;/ref&gt; Ta studija obuhvata analizu fitoplanktona koju su proveli pomorci (mornari, ribolovci, ronioci) koja uključuje [[Secchi disk|Secchi Disk]] i aplikaciju za pametne telefone.

Procjene promjena u okeanskom fitoplanktonu vrlo su različite. Jedno globalno istraživanje primarne produktivnosti u okeanu ustanovilo je neto porast fitoplanktona, kako je procijenjeno iz izmjerenog [[hlorofil]]a, uspoređujući opažanja u 1998.-2002. s onima koja su provedena tokom prethodne misije 1979.-1986.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Antoine |first1=David |title=Bridging ocean color observations of the 1980s and 2000s in search of long-term trends |journal=Journal of Geophysical Research |volume=110 |issue=C6 |pages=C06009 |year=2005 |doi=10.1029/2004JC002620}}&lt;/ref&gt; Hlorofili su fotosintetski pigmenti koji se često koriste kao pokazatelj biomase fitoplanktona. Međutim, koristeći istu bazu podataka, druga su istraživanja zaključila da su i hlorofil i primarna proizvodnja, u istom vremenskom interval, opali.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Gregg |first1=Watson W. |last2=Conkright |first2=Margarita E. |last3=Ginoux |first3=Paul |last4=O'Reilly |first4=John E. |last5=Casey |first5=Nancy W. |title=Ocean primary production and climate: Global decadal changes |journal=Geophysical Research Letters |volume=30 |issue=15 |year=2003 |pages= 1809|url=https://semanticscholar.org/paper/8577d71ddfb6f6885995050f84073a7eee37a530 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Gregg |first1=Watson W. |last2=Conkright |first2=Margarita E. |title=Decadal changes in global ocean chlorophyll |journal=Geophysical Research Letters |volume=29 |issue=15 |year=2002 |pages= 20–1–20–4|doi=10.1029/2002GL014689}}&lt;/ref&gt; Udio CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; iz zraka, koji nije bio potrošen fotosintezom na kopnu i moru niti apsorbiran u okeanima, gotovo je konstantan u proteklom stoljeću, a to sugerira umjereni gornji dio ograničenje za koliko je komponenta [[ciklus ugljika|ciklusa ugljika]] velika kao I opadanje količine fitoplankona.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Knorr |first1=Wolfgang |title=Is the airborne fraction of anthropogenic CO2emissions increasing? |journal=Geophysical Research Letters |volume=36 |issue=21 |pages=L21710 |year=2009 |doi=10.1029/2009GL040613 |bibcode=2009GeoRL..3621710K }}&lt;/ref&gt;

U sjeveroistočnom [[Atlantik]]u, gdje je na raspolaganju relativno duga serija podataka o hlorofilu, i na mjestu istraživanja, neto povećanje zabilježeno je od 1948. do 2002.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Raitsos |first1=Dionysios E. |title=Extending the SeaWiFS chlorophyll data set back 50 years in the northeast Atlantic |journal=Geophysical Research Letters |volume=32 |issue=6 |pages=L06603 |year=2005 |doi=10.1029/2005GL022484}}&lt;/ref&gt; Tokom perioda 1998.-2005., globalna neto primarna produktivnost u okeanima porasla je 1998. godine, nakon čega je uslijedio pad u ostatku tog perioda, dovodeći do malog neto porasta.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Behrenfeld |first1=Michael J. |last2=O’Malley |first2=Robert T. |last3=Siegel |first3=David A. |last4=McClain |first4=Charles R. |last5=Sarmiento |first5=Jorge L. |last6=Feldman |first6=Gene C. |last7=Milligan |first7=Allen J. |last8=Falkowski |first8=Paul G. |last9=Letelier |first9=Ricardo M. |last10=Boss |first10=Emmanuel S. |title=Climate-driven trends in contemporary ocean productivity |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-12-07_444_7120/page/752 |journal=Nature |volume=444 |issue=7120 |pages=752–5 |year=2006 |pmid=17151666 |doi=10.1038/nature05317}}&lt;/ref&gt; Koristeći šest simulacija klimatskog modela, veliko multiuniverzitetsko istraživanje okeanskih ekosistema predviđalo je &quot;globalno povećanje primarne proizvodnje od 0,7% na donjem kraju do 8,1% na visokom kraju&quot; do 2050. godine, iako uz &quot;vrlo velike regionalne razlike&quot; uključujući &quot;kontrakcije visoko produktivnog marginalnog bioma morskog leda za 42% u Severnoj hemisferi i 17% u Južnoj hemisferi&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Sarmiento |first1=J. L. |last2=Slater |first2=R. |last3=Barber |first3=R. |last4=Bopp |first4=L. |last5=Doney |first5=S. C. |last6=Hirst |first6=A. C. |last7=Kleypas |first7=J. |last8=Matear |first8=R. |last9=Mikolajewicz |first9=U. |last10=Monfray |first10=P. |last11=Soldatov |first11=V. |last12=Spall |first12=S. A. |last13=Stouffer |first13=R. |title=Response of ocean ecosystems to climate warming |journal=Global Biogeochemical Cycles |volume=18 |issue=3 |pages=n/a |year=2004 |doi=10.1029/2003GB002134}}&lt;/ref&gt;

Novija multimodelna studija procijenila je da će se primarna proizvodnja smanjiti za 2-20% do 2100.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; Uprkos znatnim odstupanjima u veličini i prostornom obrascu promjena, većina objavljenih studija predviđa da biomasa fitoplanktona i / ili primarna proizvodnja opadaju tokom sljedećeg stoljeća.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hofmann |first1=M |last2=Worm |first2=B |last3=Rahmstorf |first3=S |last4=Schellnhuber |first4=H J |title=Declining ocean chlorophyll under unabated anthropogenic CO2emissions |journal=Environmental Research Letters |volume=6 |issue=3 |year=2011 |doi=10.1088/1748-9326/6/3/034035 |pages=034035|bibcode=2011ERL.....6c4035H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Boyd |first1=Philip W. |last2=Doney |first2=Scott C. |title=Modelling regional responses by marine pelagic ecosystems to global climate change |journal=Geophysical Research Letters |volume=29 |issue=16 |year=2002 |doi=10.1029/2001GL014130 | bibcode=2002GeoRL..29.1806B |pages=53–1–53–4|url=https://semanticscholar.org/paper/a793b94df63c7fa84f958ff90c70c98add1f3ae1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Beaulieu |first1=C. |last2=Henson |first2=S. A. |last3=Sarmiento |first3=Jorge L. |last4=Dunne |first4=J. P. |last5=Doney |first5=S. C. |last6=Rykaczewski |first6=R. R. |last7=Bopp |first7=L. |title=Factors challenging our ability to detect long-term trends in ocean chlorophyll |journal=Biogeosciences |volume=10 |issue=4 |year=2013 |pages=2711–24 |doi=10.5194/bg-10-2711-2013 |bibcode=2013BGeo...10.2711B |url=http://darchive.mblwhoilibrary.org/bitstream/1912/6027/1/bg-10-2711-2013.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Mace |first1=Georgina M. |last2=Mora |first2=Camilo |last3=Wei |first3=Chih-Lin |last4=Rollo |first4=Audrey |last5=Amaro |first5=Teresa |last6=Baco |first6=Amy R. |last7=Billett |first7=David |last8=Bopp |first8=Laurent |last9=Chen |first9=Qi |last10=Collier |first10=Mark |last11=Danovaro |first11=Roberto |last12=Gooday |first12=Andrew J. |last13=Grupe |first13=Benjamin M. |last14=Halloran |first14=Paul R. |last15=Ingels |first15=Jeroen |last16=Jones |first16=Daniel O. B. |last17=Levin |first17=Lisa A. |last18=Nakano |first18=Hideyuki |last19=Norling |first19=Karl |last20=Ramirez-Llodra |first20=Eva |last21=Rex |first21=Michael |last22=Ruhl |first22=Henry A. |last23=Smith |first23=Craig R. |last24=Sweetman |first24=Andrew K. |last25=Thurber |first25=Andrew R. |last26=Tjiputra |first26=Jerry F. |last27=Usseglio |first27=Paolo |last28=Watling |first28=Les |last29=Wu |first29=Tongwen |last30=Yasuhara |first30=Moriaki |title=Biotic and Human Vulnerability to Projected Changes in Ocean Biogeochemistry over the 21st Century |journal=PLoS Biology |volume=11 |issue=10 |year=2013 |pages=e1001682 |pmid=24143135 |pmc=3797030 |doi=10.1371/journal.pbio.1001682 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Taucher |first1=J. |last2=Oschlies |first2=A. |title=Can we predict the direction of marine primary production change under global warming? |journal=Geophysical Research Letters |volume=38 |issue=2 |pages=n/a |year=2011 |doi=10.1029/2010GL045934 |bibcode=2011GeoRL..38.2603T |url=http://oceanrep.geomar.de/11545/1/2010GL045934.pdf }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bopp |first1=Laurent |last2=Monfray |first2=Patrick |last3=Aumont |first3=Olivier |last4=Dufresne |first4=Jean-Louis |last5=Le Treut |first5=Hervé |last6=Madec |first6=Gurvan |last7=Terray |first7=Laurent |last8=Orr |first8=James C. |title=Potential impact of climate change on marine export production |journal=Global Biogeochemical Cycles |volume=15 |issue=1 |year=2001 |pages=81–99 |doi=10.1029/1999GB001256 |bibcode=2001GBioC..15...81B |url=https://semanticscholar.org/paper/25569a9b12bdc21407f3e73f4cc6499d87b6d440 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cermeno |first1=P. |last2=Dutkiewicz |first2=S. |last3=Harris |first3=R. P. |last4=Follows |first4=M. |last5=Schofield |first5=O. |last6=Falkowski |first6=P. G. |title=The role of nutricline depth in regulating the ocean carbon cycle |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=51 |pages=20344–9 |year=2008 |pmid=19075222 |jstor=25465827 |doi=10.1073/pnas.0811302106 |bibcode=2008PNAS..10520344C |pmc=2603260}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cox |first1=Peter M. |last2=Betts |first2=Richard A. |last3=Jones |first3=Chris D. |last4=Spall |first4=Steven A. |last5=Totterdell |first5=Ian J. |title=Acceleration of global warming due to carbon-cycle feedbacks in a coupled climate model |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-11-09_408_6809/page/184 |journal=Nature |volume=408 |issue=6809 |pages=184–7 |year=2000 |pmid=11089968 |doi=10.1038/35041539 |bibcode=2000Natur.408..184C }}&lt;/ref&gt;

== Akvakultura ==
{{Glavni|Algakultura}}
Fitoplankton je ključna prehrambena komponenta i u [[akvakultura|akvakulturi]] i u [[marikultura|marikulturi]]. Oboje koriste fitoplankton kao hranu za uzgoj životinja. U marikulturi, fitoplankton se prirodno pojavljuje i ulazi u zatvorene prostore s normalnom cirkulacijom morske vode. U akvakulturi se mora dobiti i uvesti direktno. Plankton se može prikupiti iz vode ili uzgajati, iako se raniji metod rijetko koristi. Fitoplankton se koristi kao hrana za proizvodnju [[rotifera]] 
koji se koriste za hranu drugih organizama. Fitoplankton se takođe koristi za ishranu mnogih vidova akvakulture: [[mehkušci]], uključujući [[bisernice]] [ostrige]] i [[divovska školjka|divovske školjke]] . Studija iz 2018. godine procijenila je hranjivu vrijednost prirodnog fitoplanktona u smislu ugljikohidrata, proteina i lipida širom svjetskog okeana koristeći podatke o okeanskoj boji sa satelita,&lt;ref name=sroy&gt;{{cite journal|last1=Roy|first1=Shovonlal|title=Distributions of phytoplankton carbohydrate, protein and lipid in the world oceans from satellite ocean colour|journal=The ISME Journal|volume=12|issue=6|pages=1457–1472|date=12. 2. 2018|doi=10.1038/s41396-018-0054-8|language=En|issn=1751-7370}}&lt;/ref&gt; i utvrdila da kalorijska vrijednost fitoplanktona znatno varira u različitim okeanskim regijama i između različitih doba godine.&lt;ref name=sroy/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Nutrition study reveals instability in world's most important fishing regions|url=https://phys.org/news/2018-02-nutrition-reveals-instability-world-important.html}}&lt;/ref&gt;

Proizvodnja fitoplanktona u vještačkim uvjetima I sama je oblik akvakulture. Fitoplankton se uzgaja u različite svrhe, uključujući hranu za ostale organizme akvakulture,&lt;ref name=mcvey&gt;McVey, James P., Nai-Hsien Chao, and Cheng-Sheng Lee. CRC Handbook of Mariculture Vol. 1 : Crustacean Aquaculture. New York: CRC Press LLC, 1993.{{page needed|date=februar 2016}}&lt;/ref&gt; dodatak prehrani za zatočene [[beskičmenjak]]e u [[akvarij]]ima. Veličine kultura kreću se od malih laboratorijskih, manjih od 1L do nekoliko desetaka hiljada litara za komercijalnu akvakulturu.&lt;ref name=mcvey/&gt; Bez obzira na veličinu kulture, moraju se osigurati određeni uvjeti za efikasan rast planktona. Većina kultiviranog planktona je morski, a kao medij za kulturu može se koristiti [[morska voda]] [[specifična težina|specifične težine]] od 1.010 do 1.026. Ova voda mora biti [[sterilizacija (mikrobiologija)|sterilizirana]], obično ili visokim temperaturama u [[autoklav]]u ili izloženošću [[UV zračenje|ultraljubičastom zračenju]], kako bi se spriječila biološka [[kontaminacija]] kulture. U medije za kulturu dodaju se raazna [[gnojiva]], kako bi se olakšao rast planktona. Kultura se mora prozračiti ili na neki način miješati kako bi se plankton zadržao suspendiran, kao i da bi se omogućilo rastvaranje [[ugljik-dioksid]]a za [[fotosinteza|fotosintezu]]. Pored stalnog prozračivanja, većina kultura se ručno miješa ili protresa. Za rast fitoplanktona,neophodno je obezbijediti I svjetlost.

[[Temperatura boje]] osvjetljenja treba biti približno 6.500 K, ali su uspješno korištene i vrijednosti od 4.000 K do više od 20.000 K. Trajanje izlaganja svjetlu trebalo bi biti oko 16 sati dnevno; ovo je najefikasnija vještačka dužina dana.&lt;ref name=mcvey/&gt; 
{{clear}}

== Također pogledajte ==
*[[Plankton]]
*[[Zooplankton]]

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==
{{commons category|Phytoplankton}}
{{commons category|Algal blooms}}
[http://www.secchidisk.org Secchi Disk and Secchi app], a citizen science project to study the phytoplankton
* [http://vimeo.com/84872751/ Ocean Drifters], a short film narrated by David Attenborough about the varied roles of plankton
* [http://www.planktonchronicles.org/en Plankton Chronicles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113062328/http://www.planktonchronicles.org/en |date=13. 1. 2012 }}, a short documentary films &amp; photos
* [https://web.archive.org/web/20150214081038/http://saga.pmel.noaa.gov/review/dms_climate.html DMS and Climate], NOAA
* [http://planktonnet.awi.de/ Plankton*Net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060821183345/http://planktonnet.awi.de/ |date=21. 8. 2006 }}, images of planktonic species

== Bibliografija==
*{{cite book |last1=Greeson |first1=Phillip E. |year=1982 |title=An annotated key to the identification of commonly occurring and dominant genera of Algae observed in the Phytoplankton of the United States |location=Washington, D.C. |publisher=United States Government Printing Office |url=https://pubs.er.usgs.gov/publication/wsp2079 |isbn=978-0-607-68844-3 }}
*{{cite book |last1=Kirby |first1=Richard R. |year=2010 |title=Ocean Drifters: A Secret World Beneath the Waves |publisher=Studio Cactus |isbn=978-1-904239-10-9 }}
*{{cite journal |last1=Martin |first1=Ronald |last2=Quigg |first2=Antonietta |title=Tiny Plants That Once Ruled the Seas |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2013-06_308_6/page/40 |journal=Scientific American |volume=308 |issue=6 |year=2013 |pages=40–5 |pmid=23729069 |doi=10.1038/scientificamerican0613-40 |bibcode=2013SciAm.308f..40M }}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Okeanografija]]
[[Kategorija:Limnologija]]
[[Kategorija:Klimatske promjene]]</text>
      <sha1>0kvngcu06vclnl8qio9056np77cecmf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crvene alge</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459699</id>
    <revision>
      <id>3830616</id>
      <parentid>3740254</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:27:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23660" sha1="qs5c4e9cmvc4puhtln39k592l97saa8" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| raspon_fosila = '''[[Mezoproterozoik]]: Prije oko milijarda godina -[[holocen|Sadašnjost]]'''
| naziv = Crvene alge
| slika = Chondrus_crispus_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-034.jpg 
| slika_opis = A-D: ''[[Chondrus crispus]]'', &lt;br&gt;E-F: ''[[Mastocarpus stellatus]]'' 
| slika_širina = 250px
| regnum = [[Plantae]]
| subregnum= [[Biliphyta]]
| phylum = '''Rhodophyta'''
| phylum_autorstvo = &lt;small&gt;[[Richard Wettstein|Wettstein]], 1922.&lt;/small&gt;
}}
'''Crvene alge''' ([[latinski|lat.]] Rhodophyta, od [[grčki|grč.]] ῥόδον – ''rodon'' = crven +  φυτόν – ''fiton'' = biljka) su velika skupina najčešće višećelijskih, morskih [[alga|algi]], uključujući i mnoge morske trave. Njihovo [[Taksonomski rang|taksonomsko rangiranje]] kreće se od [[razred (biologija)|razreda]] do [[koljeno (biologija)|koljena]]. Donedavno su preovladavali i enciklopedijski podaci o broju vrsta između  2.000 i 7.000 recentnih [[vrsta]]. 
Međutim, prema novijim izvorima, dok neki drugi izvori govore da postoji više od 10.000 vrsta u ovom koljenu algi Rhodophyta obuhvata jedno od najvećih koljena alga, koje sadrži preko 7000 trenutno prepoznatih vrsta s tekućim taksonomskim revizijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?id=97240|title=Algaebase|last=Guiry|first=M.D.|last2=Guiry|first2=G.M.|date=2016|website=www.algaebase.org|access-date=20. 11. 2016}}&lt;/ref&gt; Glavnina vrsta (6,793) pripada razredu [[Florideophyceae]], a većinom se sastoje od višećelijskih, [[okean|morskih]] algi, uključujući mnoge značajne [[morska trava|morske trave]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Thomas 02&quot;&gt;{{cite book|title=Seaweeds|url=https://archive.org/details/seaweeds0000thom_i6s1|publisher=Life Series, Natural History Museum, London|year=2002|isbn=978-0-565-09175-0|author=D. Thomas}}&lt;/ref&gt;

Slatkovodni ih je približno  5%, koje su najučestalije  su u toplijim područjima .&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sheath|first=Robert G.|year=1984|title=The biology of freshwater red algae|url=|journal=Progress Phycological Research|volume=3|pages=89–157|via=}}&lt;/ref&gt; Izuzev dvije vrste obalnih špiljskih [[staništa]] u  razredu [[Cyanidiophyceae]], sa bespolnim razmnožavanjem, koje su se divergirale od drugih crvenih algi prije oko 1,3 milijarde godina,&lt;ref&gt;{{cite journal| pmc=3526103 | pmid=23267354 | doi=10.3389/fmicb.2012.00426 | volume=3 | title=Extreme environments as potential drivers of convergent evolution by exaptation: the Atacama Desert Coastal Range case | year=2012 | journal=Front Microbiol | page=426 | last1 = Azua-Bustos | first1 = A | last2 = González-Silva | first2 = C | last3 = Arenas-Fajardo | first3 = C | last4 = Vicuña | first4 = R}}&lt;/ref&gt; nema kopnenih vrsta, što bi moglo biti posljedica [[genetički drift|evolucijskog uskog grla]],  kada  je posljednji zajednički predak izgubio oko 25% svojih osnovnih gena i velik dio evolucijske plastičnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://deenr.rutgers.edu/Huan_Qiu_red_algae.html |title=Why don't we live on a red planet? |access-date=30. 1. 2020 |archive-date=5. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231205090410/https://deenr.rutgers.edu/Huan_Qiu_red_algae.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Većina najuglednijih autora, slaže se sa procjenom da su jedna od najstarijih skupina [[eukariot]]skih algi.&lt;ref name=Lee2008&gt;{{Cite book|author=Lee, R.E.|title=Phycology, 4th edition|year=2008|isbn= 978-0521638838|publisher= Cambridge University Press}}&lt;/ref&gt; Samo dvadesetak rodova nastanjuje i vode na kopnu. Većinom žive pričvršćene za kamenitu podlogu, ali i za [[školjke]], te vrlo rijetko kao [[epifit]]i pričvršćene za druge alge. Vrlo su ostjetljive na promjene temperature. Dosta su sitnije od [[smeđe alge|smeđih algi]], pa se na područjima jakih talasa ne mogu održati na podlozi; zato pretežno  žive u mirnim dubokim vodama.

Najstariji fosilni nalazi ovih algi datiraju iz [[mezoproterozoik]]a, prije otprilike jedne do  1,3 milijarde godina.

==Pregled==
''Crvene alge'' su višećelijski organizmi, rijetko  jednoćeliski, raznolikog oblika [[talus]]a: končastog, perastog ili razgranarog, krpastog ili člankovitog, Neke od njih podijeljen u rizoide, kauloide i filoide. Boja talusa je obično svjetlocrvena do ljubičasta, a neke su crvenoljubičaste ili smeđecrvene. [[Pigmenti]] su vidu varijante [[hlorofil|hlorofila ''a'']], kod nekih sa primjesama malih količina hlorofila ''d'' i [[karotinoid]] koji su prekriveni veoma fluorescentnim crvenim, u vodi topivim [[fikoeritrin]]om. Kod nekih vrsta dolazi i modri [[fikocijan]]. U proceu [[fotosinteza|fotosinteze]] stvata se tzv. floridejski [[škrob]], [[ugljikohidrat]] između škroba i [[glikogen]]a.

Crvene alge razmnožavaju se, [[spolno razmnožavanje|spolno]] i nespolno]] (uključujući i [[vegetativno razmnožavanje|vegetativno]]). I spolne i nespolne reprodukcijske ćelije su nepokretne.

Žive u moru, rijetko u slatkoj vodi ili na kopnu. Najčešće su u [[litoralna zona|litoralnoj zoni]], posebno toplijih mora, a naseljavaju i veće dubine, do oko 200 m.

Mnoge crvene alge upotrebljavaju se kao [[hrana]] za ljude i domaće životinje, što je posebno rašireno  u [[Japan]]u. Također, i neke su važne i industrijskoj proizvodnji [[agar]]a, kao one iz rodova  ''[[Gelidium]]'' i ''[[Gracillaria]]''). A sgar je vema značajan u farmaciji, prehrambenoj industriji, medicinskoj mikrobiologiji i raznim laboratorijama, kao osnova hranjivih podloga za uzgoj mikroorganizama i mnogih dugih analiza.
.
== Opis ==
Crvene alge su jako posebna skupina algi. Imaju eukariotsku stanicu bez [[Bič (biologija)|biča]] i [[centriol]]a. Njihova [[stanična stijenka]] ima unutarnji sloj sastavljen od [[celuloza|celuloze]], dok je vanjski sloj građen od [[pektin]]a, te je sluzast. Imaju jednu [[jezgra|jezgru]], rijetke su one koje u starosti imaju više jezgara. Kao rezerva za hranu služi im ugljikohidrat [[floridejski škrob]] (između glikogena i škroba), koji se u obliku zrnaca nalazi na površini [[rodoplast]]a. Crvenu boju daju im [[fikobilini]]. [[Kloroplast]]i nemaju [[endoplazmatski retikulum]], a građeni su od paralelno naslaganih vrećica, [[tilakoidi|tilakoida]].

== Razmnožavanje ==
Crvene alge se [[razmnožavanje|razmnožavaju]] [[nespolno razmnožavanje|nespolno]], [[spolno razmnožavanje|spolno]] ili izmjenom spolnog i nespolnog razmnožavanja ([[smjena generacija]]). Ciklus razmnožavanja može biti pokrenuto različitim faktorimaa, kao što je dužina obdanice&lt;ref name=Lee2008/&gt;. Nemaju pokretnih ćelija, a [[spore]] i [[gamet]]i su nepokretni, pa su morska stujanja glavni put za [[oplodnja|oplodnju]]. [[Vegetativno razmnožavanje]] se odvija kod jednoćelijskih oblika diobom, raskidanjem kolonije ili  parčanjem talusa. Također postoji razmnožavanje sporama, uz tvorbu posebnih tipova [[spora]], kao što su monospore, tetraspore i polispore. [[Spolno razmnožavanje]] odvija se atipskom [[oogamija|oogamijom]].

== Upotreba ==
Iz mnogih [[koralne alge|koralnih algi]], koje izlučuju [[kalcij-karbonat]], stvarajući [[koralni greben|koralne grebenove]], dobija se materijal višestruke namjene. Ćelijskog zida nekih vrsta dobijaju se različiti [[polisaharidi]] za pripremu [[lijek]]ova Također, Neke, iz ove grupe crvenih algi,  dio su drevne evropske i azijske kuhinje, za pripravljenje raznih dodataka kao [[prehrambeni aditivi|prehrambenih aditiva]]. Sadrže veliku količinu [[vitamin]]a i [[bjelančevina]], a  jednostavno se uzgajaju, pa su zbog toga pogodnene za kultivaciju, koja je u [[Japan]]u počela prije više od 300 godina.

==Evolucija i staništa== 
Evolucija [[hloroplast]] počela je nakon [[endosimbioza|endosimbiotskog]] spajanja predaka, [[fotosinteza|fotosintetskih]] [[cijanobakterija]] i ranih eukariotskih [[fagotrof]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gould|first=S.B.|last2=Waller|first2=R.F.|last3=McFadden|first3=G.I.|year=2008|title=Plastid Evolution|url=https://semanticscholar.org/paper/9e1e451bad28d9088b90cd55777d74358977f048|journal=Annual Review of Plant Biology|volume=59|pages=491–517|doi=10.1146/annurev.arplant.59.032607.092915|pmid=18315522}}&lt;/ref&gt; Ovaj događaj (nazvan [[primarna endosimbioza]]) rezultirao je nastankom crvenih i [[zelene alge|zelenih algi]], i the [[Glaucophyta]], koji čine najstarije evolucijske linije fotosintetskih eukariota.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last=McFadden|first=G.I.|year=2001|title=Primary and Secondary Endosymbiosis and the Evolution of Plastids|url=https://semanticscholar.org/paper/ccbba1807c32345c5c71e3887f7ea85517824aa5|journal=Journal of Phycology|volume=37|issue=6|pages=951–959|doi=10.1046/j.1529-8817.2001.01126.x}}&lt;/ref&gt; Sekundarna endosimbioza koja uključuje predačku crvenu algu i [[heterotrof]]ni  eukariot, što je  rezultirao  evolucijom i diversifikacijom nekoliko drugih fotosintetskih rodova poput [[Cryptophyta]], [[Haptophyta]], [[Heterokont|Stramenopiles (ili Heterokontophyta)]] i [[Alveolata]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Pored višećelijskih smeđih algi, procjenjuje se da više od polovine svih poznatih vrsta mikrobnih eukariota ima pladide koji potiču iz crvenih algi.&lt;ref&gt;[https://www.the-scientist.com/features/steal-my-sunshine-39996 Steal My Sunshine | The Scientist Magazine]&lt;/ref&gt;

Crvene alge dijele se na [[Cyanidiophyceae]], klasu jednoćelijskih i [[termoacidofil]]nih [[ekstremofil]]a,  koje se nalaze u sumpornim vrelima i drugim kiselim okruženjima, a prilagođavanje je djelomično omogućeno horizontalnim prijenosom [[prokariot]]skih gena,  s tim da oko 1% njihovog [[genom]]a ima ovo porijeklo i dva sestrinska taksona koja se nazivaju  okružrnje SCRP (prema porodicama ''Stylonematophyceae'', ''Compsopogonophyceae'', ''Rhodellophyceae'' i ''Porphyridiophyceae'') i BF (''Bangiophyceae'' i ''Floridephyceae'' (oba u moru), na kojima se nalaze i ''Floridephyceae''). [[Kladus]] SCRP obuhvata mikroalge,  jednoćelijske oblike i višećelijske mikroskopske niti i lopatice. BF su makroalge, morske alge koje obično ne narastu na duže od otprilike 50&amp;nbsp;cm, ali nekoliko vrsra može dostići i do oko 2&amp;nbsp;m.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ciniglia|first=C.|last2=Yoon|first2=H.|last3=Pollio|first3=A.|last4=Bhattacharya|first4=D.|year=2004|title=Hidden biodiversity of the extremophilic Cyanidiales red algae|url=https://semanticscholar.org/paper/52d7d3eec472e5442bf90da8a9c642d3091adb66|journal=Molecular Ecology|volume=13|issue=7|pages=1827–1838|doi=10.1111/j.1365-294X.2004.02180.x|pmid=15189206}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.sciencemag.org/news/2019/01/plants-and-animals-sometimes-take-genes-bacteria-study-algae-suggests Plants and animals sometimes take genes from bacteria, study of algae suggests - Sciencemag.org]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Insights into the red algae and euk&quot;&gt;{{cite journal| pmc=5547612 | pmid=28716924 | doi=10.1073/pnas.1703088114 | volume=114 | issue=31 | title=Insights into the red algae and eukaryotic evolution from the genome of ''Porphyra umbilicalis'' (Bangiophyceae, Rhodophyta) | year=2017 | journal=Proc Natl Acad Sci U S A | pages=E6361–E6370 | last1 = Brawley | first1 = SH }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Insights into the red algae and euk&quot;/&gt;

Većina rodofita su morske alge, s globalnom rasprostranjenošću, a često se nalaze na većim dubinama u usporedbi s drugim morskim algama. Iako je ovo ranije pripisivano prisustvu pigmenata (poput [[fikoeritrin]]a) koji su omogućili crvenim algama da nastanjuju veće dubine od ostalih makroalgi prilagodbom boje, noviji dokazi to dovode u pitanje (npr. otkriće zelenih algi u velikim dubinama na [[Bahami]]ma).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Norris|first=J. N.|last2=Olsen|first2=J. L.|date=1991|title=Deep-water green algae from the Bahamas, including Cladophora vandenhoekii sp. nov. (Cladophorales)|url=https://archive.org/details/sim_phycologia_1991-07_30_4/page/315|journal=Phycologia|language=en|volume=30|issue=4|pages=315–328|doi=10.2216/i0031-8884-30-4-315.1|issn=0031-8884}}&lt;/ref&gt; Neke morske vrste nalaze se na pješčanim obalama, dok se većina drugih može naći na stjenovitim supstratima.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book|title=Biology of the Red Algae|url=https://archive.org/details/biologyofredalga0000unse|last=Kain|first=J.M.|last2=Norton|first2=T.A.|publisher=Cambridge University Press|year=1990|isbn=978-0521343015|editor-last=Cole|editor-first=J.M.|location=Cambridge, U.K.|pages=[https://archive.org/details/biologyofredalga0000unse/page/377 377]–423|chapter=Marine Ecology|editor-last2=Sheath|editor-first2=R.G.|via=}}&lt;/ref&gt; Slatkovodne vrste čine 5% raznolikosti crvenih algi, ali one imaju i rasprostranjenje u različitim staništima širom svijeta; uglavnom vole čiste vodotokove, s bistrim vodama i kamenitim dnom, ali s nekim iznimkama.&lt;ref name=Eloranta2004&gt;{{Cite journal
 |url         = http://www.oandhs.org/files/60.pdf
 |journal     = International Journal of Oceanography and Hydrobiology
 |volume      = XXXIII
 |issue       = 1
 |issn        = 1730-413X
 |pages       = 47–54
 |year        = 2004
 |title       = Indicator value of freshwater red algae in running waters for water quality assessment
 |author1     = Eloranta, P.
 |author2     = Kwandrans, J.
 |url-status     = dead
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20110727135339/http://www.oandhs.org/files/60.pdf
 |archive-date = 27. 7. 2011
}}&lt;/ref&gt; Nekoliko slatkovodnih vrsta živi u crnim vodama sa pješčanim dnima &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Vis|first=M.L.|last2=Sheath|first2=R.G.|last3=Chiasson|first3=W.B.|year=2008|title=A survey of Rhodophyta and associated macroalgae from coastal streams in French Guiana|url=|journal=Cryptogamie Algologie|volume=25|pages=161–174|via=}}&lt;/ref&gt; a još manje ih se nalazi u više skoro slatkim vodama.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Biology of the Red Algae|url=https://archive.org/details/biologyofredalga0000unse|last=Sheath|first=R.G.|last2=Hambrook|first2=J.A.|publisher=Cambridge University Press|year=1990|isbn=978-0521343015|editor-last=Cole|editor-first=K.M.|location=Cambridge, U.K.|pages=[https://archive.org/details/biologyofredalga0000unse/page/423 423]–453|chapter=Freshwater Ecology|editor-last2=Sheath|editor-first2=R.G.|via=}}&lt;/ref&gt; I morske i slatkovodne predstavljene su slobodnim makroalgama i manjim endo / epifitskim /  oblicima, što znači da žive u ili na drugim algama, biljkama i životinjama. Pored toga, neke morske vrste usvojile su [[parazit]]ski način života i mogu se naći na bliskim ili udaljenijim domaćinima crvenih algi.

== Galerija ==
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Cyanidium O5A.jpg|''[[Cyanidium]]'' sp. ([[Cyanidiophyceae]])
Datoteka:Porphyra (haploide y diploide).jpg|''[[Porphyra]]'' sp., [[haploid]]ne i [[diploid]]ne ([[Bangiophyceae]])
Datoteka:Chondrus crispus.jpg|''[[Chondrus crispus]]'' ([[Florideophyceae]]: [[Gigartinales]])
Datoteka:Gracilaria2.JPG|''[[Gracilaria]]'' sp. (Florideophyceae: [[Gracilariales]])
Datoteka:Corallina officinalis Helgoland.JPG|''[[Corallina|Corallina officinalis]]'' sp. (Florideophyceae: [[Corallinales]])
Datoteka:Laurencia.jpg|''[[Laurencia]]'' sp. (Florideophyceae: [[Ceramiales]])
Datoteka:Seagrass at california tide pools.jpg|Neke crvene alge se pod vodom [[Iridescencija|prelijevaju u duginim bojama]] 
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Klasifikacija ==
Crvene alge razvrstane su u dva potkoljena šest redova:
*Bangiales, 
*Nemalionales, 
*Cryptonemiales, 
*Gigartinales, 
*Rhodymeniales i 
*Ceramiales.
'''Potkoljeno ''[[Cyanidiophytina]]''''' H.S.Yoon, K.M.Müller, R.G.Sheath, F.D.Ott &amp; D.Bhattacharya

'''Potkoljeno ''[[Eurhodophytina]]''''' &lt;small&gt;G.W.Saunders &amp; Hommersand&lt;/small&gt;

'''C) Potkoljeno ''[[Proteorhodophytina]]''''' &lt;small&gt;Muñoz-Gómez, Mejía-Franco, Durnin, Colp, Grisdale, J.M.Archibald &amp; Slamovits&lt;/small&gt;

'''Razred ''[[Rhodophyta classis incertae sedis]]'''''
*Fosili u razredu ''Rhodophyceae'' &lt;small&gt;Ruprecht 1851&lt;/small&gt;: †[[Aoujgaliaceae]], †[[Archaeolithophyllaceae]], †[[Archaeolithophyllales]], †[[Calcifoliida]], †[[Florideae]], †[[Foliophycus]], †[[Gigartinales]], †[[Gymnocodiaceae]], †[[Peyssonneliaceae]], †[[Solenoporaceae]]; fosiliu redu ''[[Corallinales]]'': [[Archaeolithothamnium]], [[Archamphiroa]], [[Craticulaceae]], [[Graticula]], [[Halysis]], [[Hapalidiaceae]], [[Nematothallopsis]], [[Sporolithaceae]], [[Subterraniphyllum]].
=== Porodice ===
{{div col|colwidth=24em}}
# ''[[Acrochaetiaceae]]'' &lt;small&gt;Fritsch ex W.R.Taylor&lt;/small&gt;
# ''[[Acrosymphytaceae]]'' &lt;small&gt;S.C.Lindstrom&lt;/small&gt;
# ''[[Acrothesauraceae]]'' &lt;small&gt;G.W.Saunders &amp; Kraft&lt;/small&gt;
# ''[[Acrotylaceae]]'' &lt;small&gt;F.Schmitz&lt;/small&gt;
# ''[[Ahnfeltiaceae]]'' &lt;small&gt;Maggs &amp; Pueschel&lt;/small&gt;
# ''[[Areschougiaceae]]'' &lt;small&gt;J.Agardh&lt;/small&gt;
# ''[[Atractophoraceae]]'' &lt;small&gt;Maggs, L.Le Gall &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Balbianiaceae]]'' &lt;small&gt;R.G.Sheath &amp; K.M.Müller&lt;/small&gt;
# ''[[Balliaceae]]'' &lt;small&gt;H.-G.Choi, G.T.Kraft, &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt; 
# ''[[Bangiaceae]]'' &lt;small&gt;Duby&lt;/small&gt;
# ''[[Batrachospermaceae]]'' &lt;small&gt;C.Agardh&lt;/small&gt;
# ''[[Blinksiaceae]]'' &lt;small&gt;Hollenberg &amp; I.A.Abbott&lt;/small&gt;
# ''[[Boldiaceae]]'' &lt;small&gt;Herndon&lt;/small&gt;
# ''[[Bonnemaisoniaceae]]'' &lt;small&gt;F.Schmitz&lt;/small&gt;
# ''[[Callithamniaceae]]'' &lt;small&gt;Kützing&lt;/small&gt;
# ''[[Calosiphoniaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Catenellopsidaceae]]'' &lt;small&gt;P.A.Robbins&lt;/small&gt;
# ''[[Caulacanthaceae]]'' &lt;small&gt;Kützing&lt;/small&gt;
# ''[[Ceramiaceae]]'' &lt;small&gt;Dumortier&lt;/small&gt;
# ''[[Champiaceae]]'' &lt;small&gt;Kützing&lt;/small&gt;
# ''[[Chondriellaceae]]'' &lt;small&gt;Levring&lt;/small&gt;
# ''[[Chondrymeniaceae]]'' &lt;small&gt;Rodriguez-Prieto, G.Sartoni, S.-M.Lin &amp; Hommersand&lt;/small&gt;
# ''[[Colaconemataceae]]'' &lt;small&gt;J.T.Harper &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Compsopogonaceae]]'' &lt;small&gt;F.Schmitz&lt;/small&gt;
# ''[[Corallinaceae]]'' &lt;small&gt;J.V.Lamouroux&lt;/small&gt;
# ''[[Corallinales familia incertae sedis]]''
# ''[[Corallinophycidae familia incertae sedis]]''
# ''[[Corynocystaceae]]'' &lt;small&gt;Kraft&lt;/small&gt;
# ''[[Corynodactylaceae]]'' &lt;small&gt;G.W.Saunders, Wadland, Salomaki &amp; C.E.Lane&lt;/small&gt;
# ''[[Crossocarpaceae]]'' &lt;small&gt;Perestenko&lt;/small&gt;
# ''[[Cruoriaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Cubiculosporaceae]]'' &lt;small&gt;Kraft&lt;/small&gt;
# ''[[Cyanidiaceae]]'' &lt;small&gt;Geitler&lt;/small&gt;
# ''[[Cystocloniaceae]]'' &lt;small&gt;Kützing&lt;/small&gt;
# ''[[Delesseriaceae]]'' &lt;small&gt;Bory&lt;/small&gt;
# ''[[Dicranemataceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Dixoniellaceae]]'' &lt;small&gt;Yokoyama et al. ex J.L.Scott et al.&lt;/small&gt;
# ''[[Dumontiaceae]]'' &lt;small&gt;Bory&lt;/small&gt;
# ''[[Endocladiaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Entwisleiaceae]]'' &lt;small&gt;F.J.Scott, G.W.Saunders &amp; Kraft&lt;/small&gt;
# ''[[Erythropeltales incertae sedis]]''
# ''[[Erythrotrichiaceae]]'' &lt;small&gt;G.M.Smith&lt;/small&gt;
# ''[[Etheliaceae]]'' &lt;small&gt;K.R.Dixon, C.W.Schneider &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Faucheaceae]]'' &lt;small&gt;Strachan, G.W.Saunders &amp; Kraft&lt;/small&gt;
# ''[[Florideophyceae incertae sedis]]''
# ''[[Fryeellaceae]]'' &lt;small&gt;L.Le Gall, Dalen &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Furcellariaceae]]'' &lt;small&gt;Greville&lt;/small&gt;
# ''[[Gainiaceae]]'' &lt;small&gt;R.L.Moe&lt;/small&gt;
# ''[[Galaxauraceae]]'' &lt;small&gt;P.G.Parkinson&lt;/small&gt;
# ''[[Galdieriaceae]]'' &lt;small&gt;Merola&lt;/small&gt;
# ''[[Gelidiaceae]]'' &lt;small&gt;Kützing&lt;/small&gt;
# ''[[Gelidiellaceae]]'' &lt;small&gt;K.-C.Fan&lt;/small&gt;
# ''[[Gigartinaceae]]'' &lt;small&gt;Bory&lt;/small&gt;
# ''[[Glaucosphaeraceae]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Gloiosiphoniaceae]]'' &lt;small&gt;F.Schmitz&lt;/small&gt;
# ''[[Gracilariaceae]]'' &lt;small&gt;Nägeli&lt;/small&gt;
# ''[[Granufilaceae]]'' &lt;small&gt;Z.X.Shi, S.L.Xie &amp; D.Hua&lt;/small&gt;
# ''[[Haemeschariaceae]]'' &lt;small&gt;Wilce &amp; Maggs&lt;/small&gt;
# ''[[Halymeniaceae]]'' &lt;small&gt;Bory&lt;/small&gt;
# ''[[Hapalidiaceae]]'' &lt;small&gt;J.E.Gray&lt;/small&gt;
# ''[[Hildenbrandiaceae]]'' &lt;small&gt;Rabenhorst&lt;/small&gt;
# ''[[Hydrolithaceae]]'' &lt;small&gt;R.A.Townsend &amp; Huisman&lt;/small&gt;
# ''[[Hymenocladiaceae]]'' &lt;small&gt;Le Gall, Dalen &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Inkyuleeaceae]]'' &lt;small&gt;H.-G.Choi, Kraft, H.-S.Kim, Guiry &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Kallymeniaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Lemaneaceae]]'' &lt;small&gt;C.Agardh&lt;/small&gt;
# ''[[Liagoraceae]]'' &lt;small&gt;Kützing&lt;/small&gt;
# ''[[Liagoropsidaceae]]'' &lt;small&gt;S.-M.Lin, Rodríguez-Prieto &amp; Huisman&lt;/small&gt;
# ''[[Lithophyllaceae]]'' &lt;small&gt;Athanasiadis&lt;/small&gt;
# ''[[Lithothamniaceae]]'' &lt;small&gt;H.J.Haas&lt;/small&gt;
# ''[[Lomentariaceae]]'' &lt;small&gt;Willkomm&lt;/small&gt;
# ''[[Mastophoraceae]]'' &lt;small&gt;R.A.Townsend &amp; Huisman&lt;/small&gt;
# ''[[Meiodiscaceae]]'' &lt;small&gt;S.L.Clayden &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Mesophyllumaceae]]'' &lt;small&gt;C.W.Schneider &amp; M.J.Wynne&lt;/small&gt;
# ''[[Mychodeaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Mychodeophyllaceae]]'' &lt;small&gt;Kraft&lt;/small&gt;
# ''[[Naccariaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Nemaliaceae]]'' &lt;small&gt;De Toni &amp; Levi&lt;/small&gt;
# ''[[Nemastomataceae]]'' &lt;small&gt;Ardissone&lt;/small&gt;
# ''[[Nizymeniaceae]]'' &lt;small&gt;Womersley&lt;/small&gt;
# ''[[Orthogonacladiaceae]]'' &lt;small&gt;G.H.Boo, Le Gall, K.A.Miller &amp; S.M.Boo&lt;/small&gt;
# ''[[Ottiaceae]]'' &lt;small&gt;Entwisle, J.R.Evans, M.L.Vis &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt;   
# ''[[Palmariaceae]]'' &lt;small&gt;Guiry&lt;/small&gt;
# ''[[Peyssonneliaceae]]'' &lt;small&gt;Denizot&lt;/small&gt;
# ''[[Phacelocarpaceae]]'' &lt;small&gt;Searles&lt;/small&gt;
# ''[[Phragmonemataceae]]'' &lt;small&gt;Skuja&lt;/small&gt;
# ''[[Phyllophoraceae]]'' &lt;small&gt;Willkomm&lt;/small&gt;
# ''[[Pihiellaceae]]'' &lt;small&gt;J.M.Huisman, A.R.Sherwood and I.A.Abbott&lt;/small&gt;
# ''[[Plocamiaceae]]'' &lt;small&gt;Kützing&lt;/small&gt;
# ''[[Polyidaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Porolithaceae]]'' &lt;small&gt;R.A.Townsend &amp; Huisman&lt;/small&gt;
# ''[[Porphyridiaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Pseudoanemoniaceae]]'' &lt;small&gt;V.J.Chapman&lt;/small&gt;
# ''[[Pterocladiaceae]]'' &lt;small&gt;G.P.Felicini &amp; Perrone&lt;/small&gt;
# ''[[Pterocladiophilaceae]]'' &lt;small&gt;K.-C.Fan &amp; Papenfuss&lt;/small&gt;
# ''[[Ptilocladiopsidaceae]]'' &lt;small&gt;Rodriguez-Prieto, Freshwater &amp; Hommersand&lt;/small&gt;
# ''[[Rhizophyllidaceae]]'' &lt;small&gt;Ardissone&lt;/small&gt;
# ''[[Rhodachlyaceae]]'' &lt;small&gt;G.W.Saunders, S.L.Clayden, J.L.Scott, K.A.West, U.Karsten &amp; J.A.West&lt;/small&gt;
# ''[[Rhodellaceae]]'' &lt;small&gt;H.S.Yoon, K.M.Müller, R.G.Sheath, F.D.Ott &amp; D.Bhattacharya&lt;/small&gt;
# ''[[Rhodochaetaceae]]'' &lt;small&gt;F.Schmitz&lt;/small&gt;
# ''[[Rhodogorgonaceae]]'' &lt;small&gt;S.Fredericq, J.N.Norris &amp; C.Pueschel&lt;/small&gt;
# ''[[Rhodomelaceae]]'' &lt;small&gt;Horaninow&lt;/small&gt;
# ''[[Rhodophysemataceae]]'' &lt;small&gt;G.W.Saunders &amp; J.L.McLachlan&lt;/small&gt;
# ''[[Rhodophyta familia incertae sedis]]''
# ''[[Rhodothamniellaceae]]'' &lt;small&gt;G.W.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Rhodymeniaceae]]'' &lt;small&gt;Harvey&lt;/small&gt;
# ''[[Rhodymeniales incertae sedis]]''
# ''[[Rissoellaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Rufusiaceae]]'' &lt;small&gt;Zuccarello &amp; J.A.West&lt;/small&gt;
# ''[[Sarcodiaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Schimmelmanniaceae]]'' &lt;small&gt;G.W.Saunders &amp; Kraft&lt;/small&gt;
# ''[[Schizymeniaceae]]'' &lt;small&gt;Masuda &amp; Guiry&lt;/small&gt;
# ''[[Schmitziellaceae]]'' &lt;small&gt;Guiry, Garbary &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Scinaiaceae]]'' &lt;small&gt;Huisman, J.T.Harper &amp; G.W.Saunders&lt;/small&gt;
# ''[[Sebdeniaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Skujapeltaceae]]'' &lt;small&gt;W.T.Hall &amp; G.Claus&lt;/small&gt;
# ''[[Solieriaceae]]'' &lt;small&gt;J.Agardh&lt;/small&gt;
# ''[[Sphaerococcaceae]]'' &lt;small&gt;Dumortier&lt;/small&gt;
# ''[[Spongitaceae]]'' &lt;small&gt;Kützing&lt;/small&gt;
# ''[[Sporolithaceae]]'' &lt;small&gt;Verheij&lt;/small&gt;
# ''[[Stylonemataceae]]'' &lt;small&gt;K.M.Drew&lt;/small&gt;
# ''[[Thoreaceae]]'' &lt;small&gt;Hassall&lt;/small&gt;
# ''[[Tichocarpaceae]]'' &lt;small&gt;Kylin&lt;/small&gt;
# ''[[Tsengiaceae]]'' &lt;small&gt;G.W.Saunders &amp; Kraft&lt;/small&gt;
# ''[[Wrangeliaceae]]'' &lt;small&gt;J.Agardh&lt;/small&gt;
# ''[[Yamadaellaceae]]'' &lt;small&gt;S.-M.Lin, Rodríguez-Prieto &amp; J.M.Huisman&lt;/small&gt;
{{div col end}}

==Također pogledajte==
*[[Alge]]

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Rhodophyta}}

[[Kategorija:Alge]]
[[Kategorija:Taksonomija]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>qs5c4e9cmvc4puhtln39k592l97saa8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Polycystinea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460434</id>
    <revision>
      <id>3830605</id>
      <parentid>3385211</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:22:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23461-35</username>
        <id>180389</id>
      </contributor>
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4712" sha1="egjv9opq57anl2qi8657tlatydru6s3" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = #c8fa50
| naziv = Polycystinea&lt;br&gt;(Grupa [[protista]]  [[Radiolaria]])
| slika = Mikrofoto.de-Radiolarien-3.jpg
| slika_opis = Esqueletos de [[Nassellaria]]
| domain = [[Eukarya]]
| regnum = [[Protista]]
| superphylum = [[Rhizaria]]
| phylum = [[Radiozoa]] ([[Parafilético|P]])
| classis = '''Polycystinea''' ili '''Polycystina'''&lt;br/&gt;&lt;small&gt;Ehrenberg 1838, emend. Haeckel 1887&lt;/small&gt;
| razdioba_rangovi = Órdenes&lt;ref name=&quot;Adl2012&quot;&gt;Adl, S.M. et al. (2012). [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1550-7408.2012.00644.x/pdf The revised classification of eukaryotes]. Journal of Eukaryotic Microbiology, 59(5), 429-514&lt;/ref&gt;
|razdioba = 
* [[Spumellaria]]
* [[Nassellaria]]
* [[Collodaria]]
}}
'''Polycystinea''' je grupa [[protista]]  koja uključuje najčešće [[Radiolaria]].&lt;ref&gt;Krabberød, A. K., Bråte, J., Dolven, J. K., Ose, R. F., Klaveness, D., Kristensen, T., ... &amp; Shalchian-Tabrizi, K. (2011). [http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0023526 Radiolaria divided into Polycystina and Spasmaria in combined 18S and 28S rDNA phylogeny]. PloS one, 6(8), e23526-e23526.&lt;/ref&gt; Njihovi skeleti su od čvrstih elemenata od [[silicij-dioksid]]nog [[opal]]a. Kod nekih vrsta ima oblik relativno jednostavnih šiljaka, dok kod drugih formira složenije mreže, poput koncentričnih sfera s radijalnim bodljama ili sekvenci konusnih odjeljaka. Mogu biti solitarni ili kolonijalni, u izuzetnim slučajevima sa promjerom i do  tri metra. Grupa uključuje ogromnu većinu [[fosil]]nih radiolarija. Nihovi skeleti  su posebno brojni u morskim sedimentima su, što ih čini jednom od najčešćih grupa mikrofosila. Policistine su grupa radiolarija o čijim fosilima ima najviše podataka. Dosad je poznato 700-1000 živih vrsta.&lt;ref name=&quot;Adl2007&quot;&gt;Ald, S.M. ''et al.'' (2007) [https://wayback.archive-it.org/all/20110331223739/http://myweb.dal.ca/jmarchib/2007.Adl.Syst.biol.pdf Diversity, Nomenclature, and Taxonomy of Protists], ''Syst. Biol.'' 56(4), 684–689, DOI: 10.1080/10635150701494127.&lt;/ref&gt; 

== Grupe ==
Među policistinama postoje slijedeće grupe:
*[[Spumellaria]]: Mogu biti samotni ili kolonijalni. Središnja kapsula, koja je obično sferna, ima male kružne pore koje su ravnomjerno raspoređene po cijelom kapsularnom zidu. Neki članovi nemaju skelet, ali drugi ga imaju radijalno simetrične, to jest sferne ili iz njih izvedene, poput spirala, diskoida, triaksona, četverokuta, itd. Uobičajeno je da se skelet sastoji od nekoliko koncentričnih slojeva, povezanih radijalnim šipkama.
*[[Nassellaria]]:  Oni su samotni s ovalnom središnjom kapsulom ili nekoliko velikih pora, ali koncentriranih u jednom od polova. Skelet se, ako je prisutan, sastoji od nekoliko segmenata poredanih  prema osi (aksijalna simetrija), koji se obično nazivaju glava, grudni koš, trbuh i postabdomen.
*[[Collodaria]]: Uključuje solitarne i kolonijalne oblike. Možda im nekima nedostaje skelet ili, ako je prisutan, sastavljen je od jednostavnih ili razgranatih šiljaka raspršenih unutar vankapsulske ektoplazme.

;Izdvojeni rodovi:
* [[Spumellaria]]:  ''[[Actinomma]]'', ''[[ Didymocyrtis]]'', ''[[Euchitonia]]'', ''[[Hexacontium]]'', ''[[Hexalonche]]'', ''[[Hexastylus]]'', ''[[Octodendron]]'', ''[[Plegmosphaera]]'', ''[[Saturnalis]]'', ''[[Spongaster]]'', ''[[Spongosphaera]]''.
* [[Nassellaria]]:  ''[[Artostrobus]]'', ''[[Eucyrtidium]]'', ''[[Lithomelissa]]'', ''[[Pterocanium]]'', ''[[ Pterocorys]]''.
* [[Collodaria]]: ''[[Acrosphaera]]'', ''[[Collosphaera]]'', ''[[Collozoum]]'', ''[[Sphaerozoum]]'', ''[[Rhaphidozoum]]'', ''[[Siphonsphaera]]'', ''[[Thalassicolla]]''.

== Galerija ==
Ilustracije [[Ernst Haeckel|Ernsta Haeckela]], ''Kunstformen der Natur'' (Prirodne umjetničke forme), 1904, [[Ekspedicija Challenger]], 1873-1876.
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
slika:Haeckel Spumellaria.jpg|[[Spumellaria]]
slika:Haeckel Stephoidea.jpg|[[Nassellaria]]
slika:Haeckel Cyrtoidea.jpg|[[Nassellaria]]
slika:Haeckel Polycyttaria.jpg|[[Collodaria]]
slika:Radiolaria (Challenger) Plate 005.jpg|[[Collodaria]]
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

==Također pogledajte==
*[[Radiolaria]]
== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat| Polycystinea}}
* [https://web.archive.org/web/20121219121859/http://www.ucmp.berkeley.edu/protista/radiolaria/radsy.html Página de Radiolaria del Museo de Paleontología de la Universidad de Berkeley]
* [http://www.radiolaria.org/ Radiolaria.org]
* [http://tolweb.org/Polycystina/121189 Tree of Life: Polycystine Radiolarians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191129171951/http://www.tolweb.org/Polycystina/121189 |date=29. 11. 2019 }}

{{eukarioti}}

[[Kategorija:Radiolaria]]
[[Kategorija:Taksonomija]]</text>
      <sha1>egjv9opq57anl2qi8657tlatydru6s3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzička škola u Travniku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464820</id>
    <revision>
      <id>3830735</id>
      <parentid>3634808</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:50:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3059" sha1="ftowz5mg2l1lw3bju14aqmmha5um9qq" xml:space="preserve">'''Muzička škola u Travniku''' nalazi se u centralnom dijelu [[Travnik]]a, u Lukačkoj ulici, sa južne strane rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]], nasuprot pravoslavne Crkve Uspenja presvete Bogorodice. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj 9. do 12. februara 2010, škola je proglašena za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3297 |title=Muzička škola u Travniku |work=Komisija za nacionalne spomenikekons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=21. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220521065025/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3297 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća).

== Historija ==
Muzička škola u Travniku, izgrađena je 1903. godine i predstavlja zadužbinu porodice Fufić, ustupljenu Pravoslavnoj opštini Travnik. To je primjer dobro očuvanog javnog i filantropskog objekta izgrađenog za vrijeme velike urbane ekspanzije tokom [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarskog]] perioda. Iste godine u školu je prebačena jedina Srpska osnovna škola na području grada, koja je tokom austrougarskog i perioda između dva svjetska rata, predstavljala jednu od najreprezentativnijih obrazovnih institucija u cjelokupnoj oblasti. U ovoj zgradi su kasnije svoje mjesto našle i druge kulturno-obrazovne institucije vezane za pravoslavnu crkvu. Danas je u zgradi smještena Osnovna muzička škola - ugledna obrazovna institucija jedina te vrste u Travniku. Nakon posljednjega rata u BiH, od 1996. godine izvršeni su radovi na fasadama objekta, kao i ponovna izmjena svih instalacija i krečenje svih prostorija. Škola se nalazi u vrlo dobrom konstruktivnom i svakom drugom stanju i primjerno je održavana.

== Opis == 
Po stilskom određenju građevina se može svrstati u [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|historicističke]] objekte. Ima pravougaonu osnovu dimenzija 23,30 m x 14,20 m. Usmjeren je sjevernim ulaznim dijelom ka rijeci Lašvi, gdje se nalazi ograđena zelena površina približnih dimenzija 53,00 m x 39,00 m. Spratnost građevine iznosi Sut+P+1+tavan, njena visina do krovne strehe iznosi 11,00 m, a do sljemena krova iznosi 14,40 m.  Vanjski i unutrašnji nosivi zidovi objekta sačinjeni su od opeke, a vodoravna konstrukcija i stubište su izvedeni od armiranog betona. Debljina vanjskih nosivih zidova iznosi 50&amp;nbsp;cm, a debljina poprečnih nosivih zidova koji odvajaju središnje postavljeni predulaz od istočnog odnosno zapadnog dijela objekta iznosi 60&amp;nbsp;cm.

== Literatura ==
* Fatima Maslić, Dragana Dragana - Vodič kroz prošlost, starine i prirodno naslijeđe travničkog kraja. Travnik: Zavičajni muzej Travnik, 2006.
 
== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Portal Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Travniku]]</text>
      <sha1>ftowz5mg2l1lw3bju14aqmmha5um9qq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Plužine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>465810</id>
    <revision>
      <id>3830589</id>
      <parentid>3526682</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T17:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>ITZQing</username>
        <id>141637</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1487" sha1="ktbftc7uu3z66zcosibodvv0o32zo5u" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime            = Plužine
| naslov         = Općina [[Plužine]]
| podaciklasa    = hlist
| slika          = [[Datoteka:Coat of Arms of Plužine.svg|30px]]

| grupa1         = Naselja
| podaci1        =
* [[Babići (Plužine)|Babići]] 
* [[Bajovo Polje]] 
* [[Barni Do]] 
* [[Bezuje]]
* [[Bojati]] 
* [[Boričje]] 
* [[Borkovići (Plužine)|Borkovići]] 
* [[Brijeg (Plužine)|Brijeg]] 
* [[Brljevo]]
* [[Bukovac (Plužine)|Bukovac]]
* [[Crkvičko Polje]] 
* [[Donja Brezna]] 
* [[Dubljevići (Plužine)|Dubljevići]] 
* [[Goransko]] 
* [[Gornja Brezna]] 
* [[Jerinići]] 
* [[Kneževići (Plužine)|Kneževići]]
* [[Kovači (Plužine)|Kovači]] 
* [[Lisina (Plužine)|Lisina]] 
* [[Miloševići (Plužine)|Miloševići]] 
* [[Miljkovac (Plužine)|Miljkovac]] 
* [[Mratinje]]
* [[Nedajno]] 
* [[Nikovići]] 
* [[Osojni Orah]] 
* [[Pišče]] 
* [[Plužine]] 
* [[Poljana (Plužine)|Poljana]] 
* [[Prisojni Orah]] 
* [[Ravno (Plužine)|Ravno]] 
* [[Rudinice]] 
* [[Seljani (Plužine)|Seljani]]
* [[Smriječno]] 
* [[Stabna]] 
* [[Stolac (Plužine)|Stolac]] 
* [[Stubica (Plužine)|Stubica]] 
* [[Šarići (Plužine)|Šarići]]
* [[Trsa]] 
* [[Unač]]
* [[Vojinovići (Plužine)|Vojinovići]] 
* [[Zabrđe (Plužine)|Zabrđe]]  
* [[Zukva]] 
* [[Žeično]]

}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Naselja u Plužinama]][[Kategorija:Naselja u Crnoj Gori]] &lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navigacijske kutije općina u Crnoj Gori|Plužine]]
[[Kategorija:Plužine|~]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ktbftc7uu3z66zcosibodvv0o32zo5u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morfologija insekata</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469921</id>
    <revision>
      <id>3830640</id>
      <parentid>3677022</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:07:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene.</comment>
      <origin>3830640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="106350" sha1="pj7m05cbvi0q2b62ttzgulrzdti76u8" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
[[Slika:Insect anatomy diagram.svg|right|400px|thumb|&lt;center&gt;'''Morfologija insekta'''&lt;/center&gt;&lt;br/&gt;
&lt;center&gt;'''Dijelovi:'''&lt;/center&gt;
&lt;center&gt;Tagmati: A – Glava, B – Toraks (grudi), C – Abdomen (zadak).&lt;/center&gt;
&lt;div style=&quot;{{column-count|2}}&quot;&gt;
 1. [[Antena (biologija)|Antena]]&lt;br /&gt;
 2. [[Ocela|Ocele]] (donje)&lt;br /&gt;
 3. Ocele (gornje)&lt;br /&gt;
 4. [[Složeno oko]]&lt;br /&gt;
 5. Mozak (moždana [[ganglija]])&lt;br /&gt;
 6. [[Protoraks]]&lt;br /&gt;
 7. Leđni [[krvni sud]]&lt;br /&gt;
 8. [[beskičmenjačka traheja|Trahejske]] cijevi (deblo sa [[Spirakulum (artropodi)|spirakulumom]]) &lt;br /&gt;
 9. [[Mezotoraks]]&lt;br /&gt;
 10. [[Metatoraks]]&lt;br /&gt;
 11. [[Krilo insekta|Prednje krilo]]&lt;br /&gt;
 12. [[krilo insekta|Stražnje krilo]]&lt;br /&gt;
 13. Srednje crijevo (želudac)&lt;br /&gt;
 14. Leđna cijev (srce)&lt;br /&gt;
 15. [[Jajnik]]&lt;br /&gt;
 16. [[Stražnje crijevo]] ([[tanko crijevo]], [[rektum]] i anus)&lt;br /&gt;
 17. [[Anus]]&lt;br /&gt;
 18. [[Jajovod]]&lt;br /&gt;
 19. Nervna vrpca (trbušna ganglija)&lt;br /&gt;
 20. [[Sistem Malphigijevih cvjevčica|Malpighijeve cijevi]]&lt;br /&gt;
 21. Stopalni jastučići &lt;br /&gt;
 22. Kandže &lt;br /&gt;
 23. [[Artropodna potkoljenica|Stopalo]]&lt;br /&gt;
 24. [[Artropodna potkoljenic|Tibija]]&lt;br /&gt;
 25. [[Artropodna noga|Femur]]&lt;br /&gt;
 26. [[Trohanter (artropode)|Trohanter]]&lt;br /&gt;
 27. Prednje crijevo (voljka, želudac)&lt;br /&gt;
 28. Grudna  [[ganglija]]&lt;br /&gt;
 29. [[Artropodna potkoljenica|Koksa]]&lt;br /&gt;
 30. [[Pljuvačna žlijezda]]&lt;br /&gt;
 31. [[Podjednjačka ganglija]]&lt;br /&gt;
 32. [[usni aparat insekata|Usni aparat]]&lt;br /&gt;
&lt;/div&gt;.]]
'''Morfologija insekata''' proučava i opisuje vanjska [[morfologija|fizička svojstva]] [[insekti|insekata]]. Terminologija koja se koristi za opisivanje insekata slična je onoj koja se koristi za druge [[artropode]] zbog njihove zajedničke evolucijske povijesti. Tri fizička obilježja odvajaju insekte od ostalih člankonožaca: imaju tijelo podijeljeno u tri regije (glava, grudni koš i trbuh), imaju tri para nogu i dijelove usta koji se nalaze ''izvan'' [[glava|glavene kapsule]]. Upravo ih taj položaj usnih dijelova dijeli od najbližeg srodnika, neinsekata [[Hexapoda|šesteronožaca]], uključujući i [[Protura]], [[Diplura]] i [[Collembola]].

Postoje ogromne razlike u strukturi tijela među vrstama insekata. Pojedini mogu biti veliki u rasponu od 0,3&amp;nbsp;mm ([[vilinska muha]]) do 30&amp;nbsp;cm ([[Thysania agrippina|moljac velika sova]]);&lt;ref name=&quot;GulCra2005&quot;&gt;{{cite book |last=Gullan |first=P.J. |author2=P.S. Cranston |title=The Insects: An Outline of Entomology |publisher=Blackwell Publishing |location=Oxford |year=2005 |edition=3 |page= |isbn=1-4051-1113-5 |url=https://archive.org/details/isbn_9781405111133 }}&lt;/ref&gt; nemaju očiju ili ih nema puno; imaju dobro razvijena krila ili ih nemaju; noge su prilagođene trčanju, skakanju, plivanju ili čak kopanju. Te preinake omogućuju insektima da zauzimaju gotovo svaku [[ekološka niša|ekološku nišu]] na planeti, osim dubokog okeana. Ovaj članak opisuje osnovno tijelo insekata i neke od glavnih varijacija njegovih različitih dijelova. U tom procesu definira mnoge tehničke izraze koji se koriste za opisivanje tijela insekata.

== Pregled anatomije ==

Insekti, kao i svi [[člankonošci]], nemaju unutrašnji kostur ([[endoskelet]]); umjesto toga imaju [[egzoskelet]], tvrdi vanjski sloj izrađen uglavnom od [[hitin]]a, koji štiti i podupire tijelo. Tijelo insekata podijeljeno je na tri [[tagma (biologija)|dijela]]: glava, [[toraks (insekat)|toraks]] i [[trbuh]] (zadak).&lt;ref&gt;{{cite web|title=O. Orkin Insect zoo |url=http://insectzoo.msstate.edu/Students/basic.structure.html |publisher=The University of Nebraska Department of Entomology |access-date=3. 5. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090602045832/http://www.insectzoo.msstate.edu/Students/basic.structure.html |archive-date=2. 6. 2009 }}&lt;/ref&gt; Glava je specijalizirana za senzorne unose i unos hrane; grudni koš, koji je sidrište nogu i [[krilo insekta|krila]] (ako ih ima), specijaliziran je za kretanje, a trbuh za [[probava|probavu]], [[Respiratorni sistem|disanje]], [[mokraćni system|izlučivanje]] i [[razmnožavanje]].&lt;ref name=&quot;GulCra2005&quot;/&gt; Iako je opća funkcija triju tjelesnih regija jednaka za sve vrste insekata, postoje velike razlike u osnovnoj strukturi, u krilima, nogama, [[Antena (biologija)|antenama]] i dijelovima usta koji se vrlo razlikuju od skupine do skupine.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Resh|first1=Vincent H.|last2=Cardé|first2=Ring T.|title=Encyclopedia of Insects|url=https://archive.org/details/encyclopediainse00resh_962|date=2009|publisher=Academic Press|location=San DIego, CA|page=[https://archive.org/details/encyclopediainse00resh_962/page/n48 12]|edition=2nd}}&lt;/ref&gt;

== Vanjština ==

=== Egzoskelet ===
{{Glavni|Insektska kutikila}}

Vanjski skelet insekata, [[kutikula]], sastoji se od dva sloja; [[epikutikula]], koja je tanak, voštani, vodootporni vanjski sloj i ne sadrži [[hitin]], a sloj ispod njega naziva se [[prokutikula]]. Ona je hitinska i mnogo je deblja od epikutikule i ima dva sloja, vanjski je egzokutikula, dok je unutrašnji endokutikula. Čvrsta i fleksibilna endokutikula građena je od brojnih slojeva vlaknastog hitina i proteina, međusobno se križajući u sendviču, dok je egzokutikula kruta i [[sklerotizacija|sklerotizirana]].&lt;ref name=&quot;GulCra2005&quot;/&gt; Egzokutikula je znatno reducirana kod mnogih insekata mehkog tijela, posebno u fazama [[larva|larve]] (npr. [[gusjenica]]). Hemijski, hitin je dugolančani [[polimer]] [[N-acetilglukozamin]]a, derivata [[glukoza|glukoze]]. U svom nepromijenjenom obliku hitin je proziran, savitljiv, elastičan i prilično žilav. Međutim, u [[artropodi]]ma, on se često modificira, ugrađujući se u očvrsnuti [[protein]] acetatni matriks, koji čini velik dio [[egzoskelet]]a. U svom je čistom obliku kožnat, ali kada je obložen [[kalcij-karbonat]]om, postaje puno tvrđi.&lt;ref name=Campbell&gt;Campbell, N. A. (1996) ''Biology'' (4th edition) Benjamin Cummings, New Work. p. 69 {{ISBN|0-8053-1957-3}}&lt;/ref&gt; Razlika između nemodificiranog i modificiranog oblika može se vidjeti usporedbom tjelesnog zida [[gusjenica]] (nemodificirane) s [[tvrdokrilci]]ma (modificirane).

Iz samog embrionskog stadija, sloj stubastih ili kuboidnih epitelnih ćelija stvara vanjsku kutikulu i unutrašnju bazalnu membranu. Većina materijala insekata nalazi se u endokutikuli. Kutikula pruža mišićnu potporu i djeluje kao zaštitni štit dok se insekt razvija. Međutim, budući da ne može rasti, vanjski sklerotizirani dio kutikule povremeno se odbacuje u procesu koji se naziva &quot;presvlačenje&quot; (mitarenje). Kako se vrijeme presvlačenja približava, većina egzokutikulnog materijala ponovno se upija. U mitarenju se najprije stara kutikula odvaja od epiderme ([[apoliza]]). Između stare kutikule i epiderme oslobađa se enzimska tekućina za odvajanje, koja razdvaja egzokutikulu probavljajući endokutikulu i odvajajući njen materijal za novu kutikulu. Kad se nova kožica dovoljno formira, epikutikula i reducirana egzokutikula izbacuju se u procesu zvanom [[ekdiza]].&lt;ref&gt;{{aut|Gene Kritsky}}. (2002). ''A Survey of Entomology''. iUniverse. {{ISBN|978-0-595-22143-1}}.&lt;/ref&gt;{{rp|16–20}}

Četiri glavna područja tjelesnih segmenata insekata su: [[tergum]] ili leđno, [[sternum (artropodi)|sternum]] ili trbušno i dvije [[pleura|pleure]] ili bočna. Stvrdnute ploče u egzoskeletu nazivaju se skleritima, koji su poddijelovi glavnih regija – tergita, sternita i pleurita, za odgovarajuće regije tergum, sternum i pleuron.&lt;ref name=&quot;pdf&quot;&gt;{{cite web | url = http://facstaff.unca.edu/tforrest/BIOL%20331%20Entomology/2010/BIOL%20331%20Lab%202&amp;3%20External%20Anatomy%20of%20the%20Insect%20Fall%202010.pdf | title = external morphology of Insects | access-date = 20. 3. 2011 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20110719014929/http://facstaff.unca.edu/tforrest/BIOL%20331%20Entomology/2010/BIOL%20331%20Lab%202%263%20External%20Anatomy%20of%20the%20Insect%20Fall%202010.pdf | archive-date = 19. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt;

=== Glava ===

[[Slika:Grasshopper-head.jpg|thumb|Glava [[Orthoptera]], [[Acrididae]]: ,&lt;br&gt; '''a''': antenna,&lt;br&gt; '''b''': ocele,&lt;br&gt; '''c''': verteks,&lt;br&gt; '''d''': složeno oko,&lt;br&gt; '''e''': okciput,&lt;br&gt; '''f''': gena,&lt;br&gt; '''g''': pleurostoma,&lt;br&gt; '''h''': mandibla ,&lt;br&gt; '''i''': usnena palpa,&lt;br&gt; '''j''': gornjevilične palpe ,&lt;br&gt; '''k''': maksila,&lt;br&gt; '''l''': labrum,&lt;br&gt; '''m''': klipeus,&lt;br&gt; '''n''': frons]]

[[Slika:Fig-tree borer larva Phryneta spinator 2013 03 06 2275.JPG|thumb|Larva tvrdokrilca, porodice ''Cerambycidae'', sa sklerotiziranim epikranijem; ostatak tijela jako sklerotiziran]]

[[File:Syrphidae maggot.jpg|thumb|Larva [[Syrphidae|sirfidne muhe]], člana grupe [[Cyclorrhapha]], bez epikranija, skoro i bez sklerotizacije osim vilica]]

[[Cefalon (artropodi)|Glava]] većine insekata zatvorena je u tvrdu, jako sklerotiziranu, egzoskeletnu '''glavenu kapsulu'''. Glavna je iznimka kod vrsta čija larva nije u potpunosti sklerotizirana, što se uglavnom javlja kod nekih holometabolnih. Međutim, čak i većina nesklerotiziranih ili slabo sklerotiziranih larvi često imaju dobro sklerotizirane kapsule glave, naprimjer larve [[Coleoptera]] i [[Hymenoptera]]. Larve [[Cyclorrhapha]], međutim, nemaju gotovo nikakvu glavenu kapsulu.

Kapsula nosi većinu glavnih čulnih organa, uključujući antene, ocele i složene oči. Na njoj je također i usni aparat. U odraslog insekta glavena kapsula očito je nesegmentirana, premda embriološke studije pokazuju da se sastoji od šest segmenata koji nose uparene dodatke glave, uključujući dijelove usta, svaki par na određenom segmentu.&lt;ref name= &quot;isbn0-412-61390-5&quot;&gt;{{cite book |author1=Richards, O. W. |author2=Davies, R.G. |title=Imms' General Textbook of Entomology: Volume 1: Structure, Physiology and Development Volume 2: Classification and Biology |publisher=Springer |location=Berlin |year=1977 |pages= |isbn=0-412-61390-5 |oclc= |doi= |access-date=}}&lt;/ref&gt; Svaki takav par zauzima jedan segment, iako svi segmenti modernih insekata ne nose vidljive dodatke.

Od svih redova insekata, [[Orthoptera]] najprikladnije prikazuje najveću raznolikost obilježja pronađenih na glavama insekata, uključujući [[sutura (anatomija)|suture]] i [[sklerit]]e. Ovdje se [[verteks (anatomija)|verteks]] ili vrh (leđna regija) kod insekata s [[hipognatizam|hipognatnim]] i [[opistognatizam|opistognatnim]] glavama nalazi između složenih očiju. Kod insekata [[Prognathism|prognatizmom]] vrh se ne nalazi između složenih očiju, već tamo gdje se obično nalaze [[ocela|ocele]]. To je zato što je primarna os glave zakrenuta za 90°, kako bi postala paralelna s primarnom tjelesnom osovinom. Kod nekih je vrsta, ovo područje modificirano je i poprima drugo ime.&lt;ref name=&quot;Resh and Carde&quot;&gt;{{Cite book|authors=Resh, Vincent H.; Ring T. Carde|year= 2009|title= Encyclopedia of Insects (2 ed.). U. S. A.|publisher= Academic Press|isbn= 978-0-12-374144-8}}&lt;/ref&gt;

[[Ekdizijska sutura]] (šav) sastoji se od kruničnih, frontalnih i epikranijalnih šavova, plus ekdizijalnih linija i linija cijepanja, koje se razlikuju među različitim vrstama insekata. Ekdizijalni šav uzdužno je postavljen na vrh i razdvaja epikranijske polovine glave s lijeve i desne strane. Ovisno o insektu, šav može biti u različitim oblicima: Y, U ili V. Te razilazeće linije koje čine ekdizijski šav nazivaju se frontalni ili '''frontogene'' suture. Nemaju sve vrste insekata frontalne suture, ali kod onih koji ih imaju, one se razdvajaju tokom [[ekdiza|ekdize]], što pomaže da se otvori tjelesni omotač (integument) nove jedinke.

[[Frons]] je onaj dio glavene kapsule glave koji je [[Anatomski termini lokacije|ventralno]] ili [[Anatomski termini lokacije|ispred]] tjemena (verteksa). Veličina mu varira u odnosu na insekte, a kod mnogih vrsta definicija granica je proizvoljna, čak i kod nekih [[takson]]a koji imaju dobro definirane glavene kapsule. Međutim, kod većine vrsta fronsovi su sprijeda omeđeni frontoklipnim ili epistomnim sulkusom iznad klipeusa. Bočno je ograničen frontogenim sulkusom, ako je prisutan, i granicom s verteksom, ekdizijskom linijom cijepanja, ako je vidljiva. Ako postoji srednja ocela, ona je uglavnom na prednjim dijelovima, iako se kod nekih insekata, poput mnogih [[Hymenoptera]], sva tri ocele pojavljuju na verteksu. Formalnija definicija je da je to sklerit iz kojeg proizlaze mišići dilatatori ždrijela, ali u mnogim kontekstima ni to nije primjenjivo.&lt;ref name= &quot;isbn0-412-61390-5&quot;/&gt; IU anatomiji nekih taksona, poput mnogih [[Cicadomorpha]], prednji dio glave prilično je jasno razlučen i ima tendenciju da bude širok i podokomit; za to se srednje područje obično uzima kao frons.&lt;ref name= &quot;SmithTUIE&quot;&gt;Smith, John Bernhard, Explanation of terms used in entomology Publisher: Brooklyn entomological society 1906 (May be downloaded from: https://archive.org/details/explanationofter00smit)&lt;/ref&gt;

[[Slika:Hypostomal bridge in insect diagram.svg|500px|thumb|center]]

[[Klipeus (artropodi)|Klipeus]] je sklerit između lica i labruma, koji je frontoklipeusnim šavom kod primitivnih insekata dorzalno odvojen od fronsa. Klipeogeni šav bočno razgraničava klipeus, pri čemu je klipeus ventralno odvojen od labruma klipeolabrumskim šavom. Klipeus se razlikuje u obliku i veličini, kao, što su vrste [[Lepidoptera]] s velikim klipeusom s izduženim dijelovima usta. Obraz ili [[gena]] formira sklerotizirano područje sa svake strane glave, ispod složenih očiju koje se protežu do šava ploča. Kao i mnogi drugi dijelovi koji čine glavu insekta, i gena se razlikuje među vrstama, čije je granice teško ustanoviti. Naprimjer, u [[Odonata]] nalazi se između složenih očiju, klipeusa i usnog aparata. [[Postgena]] je područje neposredno iza, ili straga ili niže na geni krilatih insekata ( [[Pterygota]]), a čini bočni i trbušni dio potiljačnog luka. Taj luk je uska traka stražnjeg rub glavene capsule, koji se dorzalno nadvija nad foramenom. Podgensko područje je obično usko, smješteno iznad dijelova usta; ono također uključuje [[hipostom]] i [[pleurostom]].&lt;ref name=&quot;Resh and Carde&quot;/&gt; Verteks se proteže sprijeda iznad dna antena kao istaknuti, šiljasti, udubljeni rostrum. Stražnji zid glavene kapsule prodire kroz veliki otvor, foramen. Kroz njega prolaze sistemi organa, poput [[trbušna nervna vrpca|nervna vrpca]], [[jednjak]], [[pljuvačni kanal]] i [[muskulatura]], povezujući glavu sa [[toraks (insekati)|toraks]].&lt;ref name=&quot;Fox 2006&quot;&gt;{{cite web | url = http://webs.lander.edu/rsfox/invertebrates/romalea.html | title = External Anatomy | access-date = 20. 3. 2011 | last = Fox | first = Richard | date = 6 Oct 2006 | publisher = Lander University | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20110314115743/http://webs.lander.edu/rsfox/invertebrates/romalea.html | archive-date = 14. 3. 2011 }}&lt;/ref&gt;

Na zadnjoj površini glave su [[okciput]], [[postgena]], potiljačni otvor, [[stražnja tentorna jama]], gula, [[postgeni most]], [[hipostomska sutura] ] i [[hipostomski most|most]] i [[donja vilica( insekt)|donja vilica]], [[labijum (arteropodi)|labijum]] i [[maksila (artropodi)|maksila]] . Okcipitalna sutura dobro je utemeljena kod vrsta reda [[Orthoptera]], ali ne toliko kod drugih redova. Tamo gdje je pronađena, potiljačni šav je lučni utor u obliku potkove na stražnjoj strani glave, koji završava na stražnjem dijelu svake donje vilice. Postpotiljačni šav je orijentir na stražnjoj površini glave i obično je u blizini potiljačnih otvora. Kod krilatih insekata, postokciput čini krajnji stražnji dio, često u obliku U, koji čini rub glave, protežući se do postokcipitalnog šava. Kod njih, poput onih kod reda [[Orthoptera]], potiljačni foramen i usta nisu odvojeni. Tri vrste okcipitalnih zatvarača ili tačaka ispod okcipitalnog foramena koje razdvajaju dvije donje polovine postgene su: hipostomski most, postgenalni most i gula. Hipostomalni most se obično nalazi kod insekata hipognetne orijentacije. Postgenalni most nalazimo kod odraslih vrsta viših [[Diptera]] i akuleatnih [[Hymenoptera]], dok je gula na nekim [[Coleoptera]], [[Neuroptera]] i [[Isoptera]] , koji tipski imaju usne dijelove prognatno (istureno) orijentirane.&lt;ref name=&quot;Resh and Carde&quot;/&gt;

==== Složene oči i ocele ====

Većina insekata ima jedan par velikih, istaknutih [[složeno oko|složenih očiju]], sastavljenih od jedinica zvanih [[omatidija|ommatidije]], moguće do 30.000 u jednom složenom oku, naprimjer, velikih vretenca. Ovaj tip oka postiže manju rezoluciju od očiju kod kičmenjaka, ali ima akutnu percepciju kretanja i obično je osjetljiv na [[UV-zrake]] i zelenu boju, a može imati dodatne vrhove osjetljivosti u drugim regijama vidnog spektra. Često imaju sposobnost detekcije E-vektora polarizovane svjetlosti [[Polarizacija (talasi)|polarizirane]] svjetlosti..&lt;ref&gt;{{cite journal |url=http://www.suss-microoptics.com/downloads/Publications/Miniaturized_Imaging_Systems.pdf |title=Archived copy |access-date=20. 3. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081001225326/http://www.suss-microoptics.com/downloads/Publications/Miniaturized_Imaging_Systems.pdf |archive-date=1. 10. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mogu imati i dvije ili tri dodatne ocele, koje pomažu u otkrivanju slabe svjetlosti ili malih promjena u njenom intenzitetu. Opažena slika kombinacija je ulaza iz brojnih omatidija, smještenih na konveksnoj površini, usmjeravajući je tako u nešto drugačijim smjerovima. U poređenju sa jednostavnim očima, složene oči imaju vrlo velike uglove gledanja i bolju oštrinu od leđnih ocela insekata, ali neke matične materije (= oči larve), naprimjer one larve porodice ''[[Tenthredinidae]]'' s oštrinom od 4 stepena i vrlo visoka polarizacijska osjetljivost, odgovara performansama složenih očiju.&lt;ref name=&quot;Meyer-Rochow 1974&quot;&gt;{{cite journal|last=Meyer-Rochow|first=V.B.|title=Structure and function of the larval eye of the sawfly larva ''Perga''|doi=10.1016/0022-1910(74)90087-0|pmid=4854430|journal=Journal of Insect Physiology|date=1974|volume=20|issue=8|pages=1565–1591}}&lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;VölkelEisner2003&quot;&gt;{{cite journal|last1=Völkel|first1=R.|last2=Eisner|first2=M.|last3=Weible|first3=K.J.|title=Miniaturized imaging systems|journal=Microelectronic Engineering|volume=67–68|year=2003|pages=461–472|issn=0167-9317|doi=10.1016/S0167-9317(03)00102-3}}&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
{{multiple image
| align = center
| image1 = Insect_ocellus_diagram.svg
| width1 = 200
| alt1 = 
| caption1 = Poprečni presjek ocele
| image2 = Insect_compound_eye_diagram.svg
| width2 = 300
| alt2 = 
| caption2 =Poprečni presjek složenog oka
| footer = 
}}&lt;/center&gt;

Budući da su pojedinačna sočiva tako mala, efekti [[difrakcija|difrakcije]] nameću ograničenje moguće rezolucije koja se može dobiti (pod pretpostavkom da ne funkcioniraju kao [[fazni niz]]. Ovome se može suprotstaviti samo povećanje veličine i broja sočiva. Da bi se vidjela rezolucija uporediva s ljudskim jednostavnim očima, ljudima bi trebale takve složene oči od kojih bi svako dosezalo veličinu glave. Složene oči dijele se u dvije skupine: '''apozicijske''' oči koje čine višestruko obrnute slike i '''superpozicijske''' oči koje vide jedostavu uspravnu sliku.&lt;ref&gt;{{cite journal| last=Gaten| first=Edward| title=Optics and phylogeny: is there an insight? The evolution of superposition eyes in the Decapoda (Crustacea)| year=1998| journal=Contributions to Zoology| volume=67| issue=4| pages=223–236| doi=10.1163/18759866-06704001| doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal| last=Ritchie| first=Alexander| title=''Ainiktozoon loganense'' Scourfield, a protochordate? from the Silurian of Scotland| year=1985| journal=Alcheringa| volume=9| pages=137| doi=10.1080/03115518508618961| issue=2}}&lt;/ref&gt; Složene oči rastu na njihovim rubovima dodavanjem novih omatidija.&lt;ref name=Mayer2006&gt;{{Cite journal| last = Mayer| first = G.| year = 2006| title = Structure and development of onychophoran eyes: What is the ancestral visual organ in arthropods?| url = https://archive.org/details/sim_arthropod-structure-development_2006-12_35_4/page/n30| journal = Arthropod Structure and Development| volume = 35| issue = 4| pages = 231–245| doi = 10.1016/j.asd.2006.06.003| pmid = 18089073}}&lt;/ref&gt;

==== Antene ====
{{glavni|Antena (biologija)}}
[[Slika:Solenopsis invicta - fire ant worker.jpg|thumb|upright=1.5|Snimak izbliza [[vatreni mrav|vatrenog mrava]], koji na antenama ima fine čulne dlačice]]
[[Antena (biologija)|Antene]], koje se ponekad nazivaju i &quot;osjetnici&quot;, fleksibilni su dodaci na glavi insekta, koji se koriste za otkrivanje okoliša. Insekti antenama &quot;mogu&quot; osjetiti pomoću finih dlačica ([[seta]]) koje ih prekrivaju.&lt;ref name=&quot;The Insects&quot;&gt;{{cite book|last1=Chapman|first1=R.F.|title=The Insects: Structure and Function|date=1998|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, UK|isbn=0521570484|edition=4th|url=https://archive.org/details/insectsstructure0000chap}}&lt;/ref&gt; Međutim, dodir nije jedini podražaj koji antene mogu otkriti; brojne sitne [[senzila|čulne strukture]] na antenama omogućavaju insektima da osjete mirise, temperaturu, vlažnost, pritisak, pa čak i potencijalno [[priopercepcija|osjećaju sebe u prostoru]].&lt;ref name=&quot;The Insects&quot;/&gt;{{Rp|8–11}}&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Krause|first1=A.F.|last2=Winkler|first2=A.|last3=Dürr|first3=V.|title=Central drive and proprioceptive control of antennal movements in the walking stick insect|journal=Journal of Physiology, Paris|date=2013|volume=107|issue=1–2|pages=116–129|doi=10.1016/j.jphysparis.2012.06.001|pmid=22728470}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Okada|first1=J|last2=Toh|first2=Y|title=Peripheral representation of antennal orientation by the scapal hair plate of the cockroach Periplaneta americana|journal=Journal of Experimental Biology|date=2001|volume=204|issue=Pt 24|pages=4301–4309|pmid=11815654}}&lt;/ref&gt; Neki insekti, poput pčela i neke grupe muha mogu detektovati zvuk uz pomoć svojih antena.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Staudacher|first1=E.|last2=Gebhardt|first2=M.J.|last3=Dürr|first3=V.|title=Antennal movements and mechanoreception: Neurobiology of active tactile sensors|journal=Advances in Insect Physiology|date=2005|volume=32|pages=49–205|doi=10.1016/S0065-2806(05)32002-9|isbn=9780120242320}}&lt;/ref&gt;

Broj segmenata u anteni znatno varira među insektima, s tim što [[Muscomorpha|više muhe]] imaju samo 3-6 segmenata,&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Servadei|first1=A.|last2=Zangheri|first2=S.|last3=Masutti|first3=L.|title=Entomologia generale ed applicata|date=1972|publisher=CEDAM|pages=492–530}}&lt;/ref&gt; dok odrasli [[žohari]] mogu imati preko 140.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Campbell|first1=Frank L.|last2=Priestly|first2=June D.|title=Flagellar Annuli of Blattella germanica (Dictyoptera: Blattellidae).–Changes in Their Numbers and Dimensions during Postembryonic Development|journal=Annals of the Entomological Society of America|date=1970|volume=63|pages=81–88|doi=10.1093/aesa/63.1.81}}&lt;/ref&gt; Opći oblik antena također je prilično varijabilan, ali prvi segment (onaj pričvršćen za glavu) uvijek se naziva stablo, a drugi segment pedicel. Preostali antenski segmenti ili flagelomere nazivaju se bičevima.&lt;ref name=&quot;The Insects&quot;/&gt;{{Rp|8–11}}

Opći tipovi antena insekta prikazani su u nastavku:

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; border: none; text-align: center; width: 100%&quot;
|+ Tipovi antena&lt;ref name=&quot;GulCra2005&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;The Insects&quot;/&gt;{{Rp|8–11}}
|[[File:Insect-antenna aristate.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Aristatne'''
|[[File:Insect-antenna capitate.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Kapitatne'''

|[[File:Insect-antenna clavate.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Klavatne'''
|[[File:Insect-antenna filiform.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Filiformne'''
|[[File:Insect-antenna flabellate.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Flabelatne'''
|[[File:Insect-antenna geniculate.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Genikulatne'''
|rowspan = &quot;2&quot; | [[File:Insect-antenna setaceous.svg]]&lt;br/&gt;'''Setatne'''
|-
|[[File:Insect-antenna lamellate.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Lamelatne'''
|[[File:Insect-antenna moniliform.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Moniliformne'''
|[[File:Insect-antenna pectinate.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Pektinatne'''
|[[File:Insect-antenna plumose.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Plumozne'''
|[[File:Insect-antenna serrate.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Seratne'''
|[[File:Insect-antenna stylate.svg|upright=.7]]&lt;br/&gt;'''Stilatne'''
|}

==== Usni aparat ====
{{glavni|Usni aparat insekata}}
Usni aparat insekata sastoji se od maksile, labija (usana), a kod nekih vrsta i donje vilice (mandibule).&lt;ref name=&quot;Resh and Carde&quot;/&gt;&lt;ref name='Antennae'&gt;{{cite web | url = http://www.amentsoc.org/insects/fact-files/antennae.html | title = Insect antennae | access-date = 21. 3. 2011 | publisher = The Amateur Entomologists' Society}}&lt;/ref&gt; Labrum je jednostavan, srasli sklerit, koji se često naziva gornja usna, pruža se uzdužno i spojen je na klipeus. Mandibule (donje vilice) su visoko sklerotizirani par struktura koje su smještene pod pravim uglom u odnosu na tijelo i koriste se za grizenje, žvakanje i rezanje hrane. Maksile su uparene strukture koje se također mogu pružati pod pravim uglom u odnosu na tijelo i imaju segmentirane palpe. Labijum (donja usna) je srasla struktura koja se proteže uzdužno i ima par segmentiranih palpi.&lt;ref name=&quot;Insect Morphology&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.entomology.umn.edu/cues/4015/morpology/ |title=Insect Morphology |access-date=21. 3. 2011 |publisher=University of Minisotta (Department of Entomology) |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110303060627/http://www.entomology.umn.edu/cues/4015/morpology/ |archive-date=3. 3. 2011 }}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Evolution insect mouthparts coloured.svg|450px|thumb|center| Uporedna anatomija usnog aparata insekata:&lt;br&gt; (A) primitivni aparat za žvakanje kod skakavca, u centru&lt;br&gt;(B) tip za srkanje medonosne pčele, &lt;br&gt;(C) tip sifona leptira i &lt;br&gt;(D) za sisanje ženki komaraca.&lt;br&gt;a – antene, &lt;br&gt;c – složeno oko,&lt;br&gt;lb – labija; &lt;br&gt;lr – labrum; &lt;br&gt;md – mandibule, &lt;br&gt;mx – maksile &lt;br&gt;hp – hipofarinks]]

Dijelovi usnog aparata, zajedno s ostatkom glave, mogu se zglobiti u najmanje tri različita položaja: prognatni, opistognatni i hipognatni. U vrsta s prognatnim zglobljavanjem, glava je postavljena okomito poravnato s tijelom, kao što su vrste porodice ''[[Formicidae]]'' ([[mrav]]a); dok je kod hipognatnog tipa glava poravnata vodoravno uz tijelo. Opistognatna glava postavljena je dijagonalno, poput vrsta reda [[Blattodea]] i nekih [[Coleoptera]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.zin.ru/animalia/coleoptera/eng/morph1.htm | title = Head | access-date = 21. 3. 2011 | last = Kirejtshuk | first = A.G. | date = novembar 2002 | work = Beetles (Coleoptera) and coleopterologist | publisher = zin.ru}}&lt;/ref&gt; Usni aparat se uveliko razlikuje među insektima različitih redova, ali dvije glavne funkcionalne skupine su mandibulatni i haustelatni. Hauselatni usni aparati koriste se za isisavanje tekućina i mogu se dalje klasificirati prema prisustvu [[stilet (anatomija)|stileta]], što uključuje probadanje-sisanje, srkanje i sifoniranje. Stilete su ispupčenja nalik iglama koja se koriste za prodiranje u biljna i životinjska tkiva. One i cijev za hranjenje čine modificirane donje vilice, maksilu i hipofarinks.

* '''Mandibularni''' dijelovi usnog aparata, među najčešćim su u insekata, a koriste se za grizenje i mljevenje čvrste hrane.
* Usni aparat za probadanje-sisanje ima stilete i koristi se za prodiranje u čvrsto tkivo, a zatim usisavanje tečne hrane.
*'''Spužvasti''' aparati koriste se za upijanje i sisanje tekućina, a nedostaju im stilete (npr. većina [[Diptera]].
* '''Sifonski''' usni aparati nemaju stilete i koriste se za sisanje tečnosti, a često se nalaze među vrstama [[Lepidoptera]].

Mandibulatni usni dijelovi nalaze se u vrstama [[Odonata]], odraslih [[Neuroptera]], [[Coleoptera]], [[Hymenoptera]], [[Blattodea]], [[Orthoptera]] i [[Lepidoptera]] . Međutim, većina odraslih Lepidoptera ima usisne dijelove za usta, dok njihove larve (obično zvane [[gusjenice]]) imaju [[donja vilica (insekati)|donje vilice]] (mandibule).

===== Mandibulatni =====
[[Labrum (artropode)|Labrum]] je široki režanj koji tvori krov predusne šupljine, obješen o klipeus ispred usta i čineći gornju usnu.&lt;ref name=&quot;GulCra2005&quot;/&gt; Na svojoj unutrašnjoj strani je opnast i može se pretvoriti u srednji režanj, [[epifarinks]], koji nosi neke [[senzila|senzile]]. Labrum se podiže od donje vilice pomoću dva mišića koji polaze u glavi sa hvatištem medijalno na prednjem rubu labruma. Djelimično ga zatvaraju dva mandibulska mišića, sa polazištem u glavi i hvatištem na straznjim bočnim rubovima dva mala sklerita, tormama. Barem kod nekih insekata, hvatište je na rezlinskoj sponi na kutikuli, na spoju labruma sa klipeusom.&lt;ref name=&quot;Chapman 1998&quot;&gt;{{cite book | title=The Insects: Structure and function | author=Chapman, R.F. | year=1998 | publisher=Cambridge University Press | location=Cambridge, New York | isbn=0-521-57048-4 | edition=4th | url=https://archive.org/details/insectsstructure0000chap }}&lt;/ref&gt; Donedavno se labrum općenito smatrao povezanim s prvim segmentom glave. Međutim, nedavna ispitivanja embriologije, ekspresije gena i opskrbe labruma živcem pokazuju da ga inervira tritocerebrum moždane ganglije, koja je srasla ganglija trećeg segmenta glave. To je nastalo spajanjem dijelova para dodataka predaka koji se nalaze na trećem segmentu glave, pokazujući njihov odnos. Njegova trbušna ili unutrašnja površina obično je opnasta i oblikuje epifarinks poput režnja koji nosi mehanosenzile i hemosenzile.&lt;ref name=&quot;Gilliott 1995&quot;&gt;{{cite book|last=Gilliott | first=Cedric | title=Entomology | publisher=Springer-Verlag New York, LLC | date=august 1995 | edition=2 | pages= | isbn=0-306-44967-6 | url=https://books.google.com/books?id=DrTKxvZq_IcC&amp;q=Insect+classification+based+on+winged+and+wingless&amp;pg=PA96}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| last=Kapoor | first=V.C. C. | title=Principles and Practices of Animal Taxonomy | publisher=Science Publishers | date=januar 1998 | edition=1 | volume=1 | page=48 | isbn=1-57808-024-X}}&lt;/ref&gt;

Insekti koji žvaču imaju dvije donje vilice, po jednu sa svake strane glave. Mandibule su smještene između labruma i [[Maksila (artropodai)|maksila]]. Mandibule režu i drobe hranu i mogu se koristiti za odbranu; uglavnom imaju apikalnu reznu oštricu i hranu melje više baznog viličnog područja. Mogu biti izuzetno tvrdi (oko 30&amp;nbsp;kg/mm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;); prema tome, mnogi termiti i [[tvrdokrilci]] nemaju fizičkih poteškoća u probijanju kroz folije izrađene od uobičajenih metala, kao što su [[bakar]], [[olovo]], [[kalaj]] i [[cink]].&lt;ref name=&quot;GulCra2005&quot;/&gt; Rezne ivice su obično ojačane dodatkom cinka, mangana ili rijetko željeza u količinama do oko 4% suhe mase. Oni su obično najveći dijelovi usnog aparata za žvakanje insekata , koji se koristi za žvakanje (rezanje, kidanje, drobljenje, mrvljenje) prehrambenih proizvoda. Otvaraju se prema van (sa strane glave) i međusobno se spajaju. U mesožderskih insekata koji žvaču, mandibule se mogu modificirati da budu sličnije noževima, dok su kod biljojednih uobičajenije široke i ravne na suprotnim obrazima (npr. [[gusjenica]]. Kod mužjaka [[jelenak|jelenka]] (red [[Coleptera]]) donje vilice su modificirane do te mjere da ne služe nikakvoj hranidbenoj funkciji, već se umjesto toga koriste za odbranu mjesta parenja od drugih mužjaka. Kod [[mrav]]a, donje vilice također imaju odbrambenu funkciju (posebno u vojničkim kastama). U [[Myrmecia|bikovskih mrava]] mandibule su izdužene i nazubljene, a koriste se kao lovni (i odbrambeni) dodaci.

Smještene ispod donjih vilica, uparene [[maksila|maksile]] manipuliraju hranom tokom [[žvakanje|žvakanja]]. Maksile mogu imati dlake i &quot;zube&quot; duž unutrašnjih rubova. Na vanjskoj margini, [[galea (insekti)|galea]] je čašasta ili lopatasta struktura koja se nalazi preko vanjskog ruba labijuma. Oni takođe imaju [[palpa|palpe]] , koje se koriste za otkrivanje karakteristika potencijalne hrane. Maksile zauzimaju bočni položaj, po jedna sa svake strane glave iza donje vilice. Proksimalni dio maksile sastoji se od baznog kardoa koji ima jedan zglob s glavom i ravne ploče vilica, zakačene za [[kardo]]. I kardo i stipule su membranom labavo povezani s glavom, tako da se mogu kretati. Distalno na zidovima nalaze se dva režnja, unutrašnji lacinea i vanjski galea, od kojih jedan ili oba mogu biti odsutni. Na bočnim stranama je bočno spojena dlaka nalik nogama, sastavljena od niza segmenata. Kod [[Orthoptera]] ih je pet. Prednji i stražnji rotatorni mišići imaju hvatište na kardou, a trbušni aduktorski mišići koji polaze na tentoriju i imaju hvatište na kardou i na zidovima. U stipesima polaze mišići fleksori lacinee i galeje, a drugi lacinealni fleksor ima polazište u lobanji, ali ni lacinea ni galea nemaju ekstenzorski mišić. Palpe imaju mišiće podizače i depresore, koji se pojavljuju u zidovima, a svaki segment palpe ima jedan mišić koji omogućava fleksiju sljedećeg segmenta.

U mandibulatnim usnim aparatima, labijum je četverostruka struktura, iako je formiran od dvije srasle sekundarne maksile. Može se opisati kao dno usta. S maksilama pomaže u manipulaciji hranom za vrijeme [[žvakanje|žvakanja]] ili drobljenja ili se, u neobičnom slučaju [[odonata|vretenčaste nimfe]], proteže kako bi ugrabio plijen natrag u glavu, gdje ga mandibule mogu pojesti. Labijum je po strukturi sličan [[maksila]]ma, ali s dodacima na obje strane stopljenim srednjom linijom, tako da čine srednju ploču. Bazni dio labija, ekvivalentan maksilarnim kardoima i koji možda uključuje i dio grudnog skeleta labijskog segmenta, naziva se postmentum. On se može podijeliti na proksimalni submentum i distalni mentum. Distalno od postmentuma i ekvivalenta sraslim maksilarnim stipulama je prementum. Prementum zatvara predornu šupljinu s leđa. Konačno, nosi četiri režnja, dvije unutrašnje ''glose'' i dvije vanjske ''paraglose'', koji su zajedno poznate kao ''ligula''. Jedan ili oba para režnjeva mogu biti odsutni ili mogu biti srasli u jedan srednji nastavak. Palpe nastaju sa svake strane prementuma, a često su trosegmentne.

Hipofarinks je srednji režanj neposredno iza usta, koji strši prema naprijed sa stražnje strane predusne šupljine; to je režanj nesigurnog porijekla, ali kod beskrilnih možda povezan sa donjeviličnim dijelom, kao i kod [[uholaža]] i nimfi majskih muha, kod kojih hipofarinks nosi par bočnih režnjeva, superlingvi. Šupljinu dijeli na leđnu vrećicu za hranu ili cibarij i trbušni salivarij u koji se otvara pljuvačni kanal.&lt;ref name = &quot;GulCra2005&quot;/&gt; Obično se nalazi stopljen s labijom. Većina hipofarinksa je opnasta, ali adusno lice je sklerotizirano distalno i proksimalno, sadržeći par suspenzornih sklerita koji se protežu prema gore i završavaju u bočnom zidu stomodeuma. Mišići sa polazištem na bokovima imaju hvatišta na u ovim skleritima, koji su distalno vezani za par jezičnih sklerita. Oni su zauzvrat dali hvatište zadnjih antagonističkih parova mišića sa polazištem na tentoriju i labijumu. Različiti mišići služe za zamah hipofarinksa prema naprijed i nazad, a u žohara još dva mišića prelaze preko hipofarinksa i proširuju pljuvačni otvor i šire salivarij.&lt;ref name=&quot;The Insects&quot;/&gt;
{{Gallery
| title=Primjeri  mandibula
| width=160
| height=170
| lines=2
| File:Bullant_head_detail.jpg|alt1=|
| File:Cephalota_circumdata_circumdata_front.jpg|alt2=|
| File:Blblfront.jpg|alt3=|
| File:Vespula_germanica01.jpg|alt4=|
| File:Close-up_of_preying_mantis_head.jpg|alt5=|
| File:Libellula_quadrimaculata_head.jpg|alt6=|
| File:Carabus_irregularis_heado.jpg|alt7=|
}}

=====Bodenje – srkanje =====
Usni aparat za srkanje može imati više funkcija. Neki insekti kombiniraju dijelove koji probijaju zajedno sa spužvama za upijanje koji se zatim koriste za probijanje kroz tkiva biljaka i životinja. Ženke komaraca hrane se krvlju ([[hemofag]]om, čineći ih vektorima bolesti. Usta za komarce sastoje se od proboscisa, uparenih donjih vilica i maksila. Maksile tvore iglaste strukture, nazvane [[stileta (anatomija)|stilete]], koje su zatvorene labijumom. Kada komarac ugrize, maksile prodiru u kožu i učvršćuju dijelove usta, omogućavajući tako umetanje ostalih dijelova. Labij nalik ovojnici klizi natrag, a preostali dijelovi usta prolaze kroz njegov vrh i u tkivo. Zatim, kroz hipofarinks, komarac ubrizgava [[pljuvačka|pljuvačku]], koja sadrži [[antikoagulans]]e da zaustavi zgrušavanje krvi. I na kraju, labrum (gornja usna) koristi se za usisavanje krvi. Vrste roda ''[[Anopheles]]'' (koje najćešće napadaju [[Balkan]]ce) karakteriziraju duge palpe (dva dijela s proširivim krajem), gotovo dosižući kraj labruma.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.allmosquitos.com/mosquito-pictures/mosquito-biting-mouthparts.html | title=Mosquito biting mouthparts | publisher=allmosquitos.com | year=2011 | access-date=17. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;

{{Gallery
| title=Primjeri usnog aparata za bodenje
| width=160
| height=170
| lines=2
| File:Aedes_aegypti_bloodfeeding_detail_proboscis_CDC_Gathany.jpg|alt1=|''[[Aedes aegypti]]''
| File:Mosquito_2007-2.jpg|alt2=|[[Komarac]]
| File:CDC_11739_Cimex_lectularius_SEM.jpg|alt3=|''[[Cimex lectularius]]''
| File:Scanning_Electron_Micrograph_of_a_Flea.jpg|alt4=|[[Flea]]
| File:Opo_Terser_-_Female_Tabanus_Horse_Fly_(by)_(1).jpg|alt5=|[[Konjska muha]] (ženka)
| File:Ixodes_ricinus.jpg|alt6=|[[ Krpelj]] ('' [[Ixodes ricinus]] ''), koji nije insekt, već [[Arachnidea]], dat je za usporedbu
| |alt7=|
}}

===== Sifonski usni aparat =====

[[Proboscis]] nastaje od [[Galea (insekti)|maksilske galeje]] i nalazi se u nekih insekata sa usnim aparatom za srkanje.&lt;ref name=&quot;Scoble&quot;&gt;{{cite book |last1=Scoble|first1=MJ. |title=The Lepidoptera: Form, function, and diversity. |url=https://archive.org/details/lepidopteraformf0000scob|url-access=registration|year=1992 |publisher=Oxford Univ. Press|isbn=978-1-4020-6242-1}}&lt;/ref&gt; Mišići cibarija ili ždrijela snažno su razvijeni i čine pumpu. U Hemiptera i mnogih Diptera, koji se hrane tekućinama biljaka ili životinja, neke komponente usnih dijelova modificirane su za probijanje, a izdužene strukture nazivaju se stilet. Kombinirane cjevaste strukture nazivaju se proboscisi, iako se u nekim skupinama koristi specijalizirana terminologija.
 
Kod većine vrsta [[Lepidoptera]] sastoji se od dvije cijevi koje su međusobno povezane kukama i koje se mogu odvojiti za čišćenje. Svaka cijev je iznutra udubljena, čineći tako središnju cijev kroz koju se usisava tečnost. Usisavanje se obavlja kontrakcijom i širenjem vrećice u glavi. Proboscis je namotan ispod glave kada insekt miruje, a produžava se samo prilikom uzimanja hrane.&lt;ref name=&quot;Scoble&quot;/&gt; Maksilske palpe su smanjene ili čak zakržljali ostaci.&lt;ref name=&quot;Heppner&quot;&gt;{{cite book |last1=Heppner |first1=J. B. |editor1-first=John L.|editor1-last=Capinera |title=Encyclopedia of Entomology |url=https://books.google.com/books?id=i9ITMiiohVQC|edition=2nd |series=Gale virtual reference library |volume=4 |year=2008 |publisher=Springer Reference |isbn=978-1-4020-6242-1 |page=4345|chapter=Butterflies and moths |chapterurl=https://books.google.com/books?id=i9ITMiiohVQC&amp;pg=PA626}}&lt;/ref&gt; Uočljive su i petosegmentirane u nekim više baznim porodicama, a često su i presavijene.&lt;ref name=&quot;Resh and Carde&quot;/&gt; Oblik i dimenzije proboscisa evoluirali su dajući različitim vrstama širu, a samim tim i povoljniju ishranu.&lt;ref name = &quot;Scoble&quot;/&gt; Postoji [[alometrija|alometrijsko]] skaliranje veza između tjelesne mase [[leptir]]a i dužine proboscisa &lt;ref name=&quot;Agosta &amp; Janzen (2004)&quot;&gt;{{cite journal |last1=Agosta |first1=Salvatore J. |last2=Janzen |first2=Daniel H. |year=2004 |title=Body size distributions of large Costa Rican dry forest moths and the underlying relationship between plant and pollinator morphology |journal=Oikos |volume=108 |issue=1 |pages=183–193 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13504.x}}&lt;/ref&gt; gdje je zanimljivo adaptivno polazište neobičnog sokolovog moljca dugog jezika''[[Xanthopan morganii | Xanthopan morganii praedicta]]''. [[Charles Darwin]] predvidio je postojanje i dužinu hobosa ovog moljca prije njegovog otkrića, na osnovu znanja o dugoprugastoj [[madagaskar]]skoj zvijezdastoj orhideji ''[[Angraecum sesquipedale]]''.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kunte |first1=Krushnamegh |year=2007 |title=Allometry and functional constraints on proboscis lengths in butterflies |journal=Functional Ecology |volume=21 |issue=5 |pages=982–987 |url=http://www.people.fas.harvard.edu/~kunte/Kunte07FunctEcol.pdf |doi=10.1111/j.1365-2435.2007.01299.x |access-date=26. 2. 2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629004042/http://www.people.fas.harvard.edu/~kunte/Kunte07FunctEcol.pdf |archive-date=29. 6. 2011 }}&lt;/ref&gt;

{{Gallery
| title=Primjeri sifonastih usnih aparata 
| width=160
| height=170
| lines=2
| File:Butterfly_tongue.jpg|alt1=|
| File:NHM_Xanthopan_morgani.jpg|alt2=|
| File:Australian_painted_lady_feeding_closeup.jpg|alt3=|
| File:Jurvetson_-_spiral_proboscis_(by).jpg|alt4=|
| |alt5=|
| |alt6=|
| |alt7=|
}}

=====Upijanje =====
Ustni aparat insekata koji se hrane tekućinom modificirani su na razne načine kako bi se oblikovala cijev kroz koju se tekućina može uvući u usta i obično drugu kroz koju prolazi slina. Mišići cibarija ili ždrijela snažno su razvijeni da tvore svojevrsnu pumpu. U muha koje ne grizu, nema mandibula, a ostale strukture su smanjene; labijalne palpe su izmijenjene da formiraju labelum, a prisutne su i maksilarne palpe, iako ponekad kratke. U Brachycera je labelum posebno istaknut i koristi se za upijanje (spužvanje) tečne ili polutekuće hrane.&lt;ref name=&quot;sponging&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.entomology.umn.edu/museum/projects/Interactive_Keys/Intro_tutorial/GLOSSARY/Sponging_mouthparts.html | title=Sponging | publisher=University of Minissota | access-date=17. 4. 2011 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20110927232415/http://www.entomology.umn.edu/museum/projects/Interactive_Keys/Intro_tutorial/GLOSSARY/Sponging_mouthparts.html | archive-date=27. 9. 2011 }}&lt;/ref&gt; [[Labela (entomologija)|Labele]] su složene strukture od mnogih žljebova, nazvanih pseudotraheje, koje sakupljaju tečnosti. Izlučevine pljuvačke iz labela pomažu u rastvaranju i sakupljanju čestica hrane, tako da ih pseudotraheje mogu lakše uzeti; smatra se da se ovo dešava kapilarno. Tečna hrana se zatim iz pseudotraheja izvlači kroz kanal za hranu u [[jednjak]].&lt;ref name=&quot;Fly Mouthparts&quot;&gt;{{cite web | url=http://bugs.bio.usyd.edu.au/learning/resources/Entomology/externalMorphology/imagePages/mouth_fly.html | title=Fly Mouthparts | publisher=University of Sydney | work=School of Biological Sciences Online Learning Resources | date=4. 2. 2010 | access-date=17. 4. 2011 | archive-date=9. 4. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110409012235/http://bugs.bio.usyd.edu.au/learning/resources/Entomology/externalMorphology/imagePages/mouth_fly.html | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Usni aparati [[pčela]] su tipa za žvakanje i lizanje. Lizanje je način hranjenja u kojem se tečna ili polutekuća hrana prilijepljena za izbočeni organ ili &quot;jezik&quot; prenosi sa supstrata u usta. Kod [[medonosna pčela|medonosne pčele]] ([[Hymenoptera]]: [[Apidae]]: ''[[Apis mellifera]] ''), izdužene i srasle usne glose tvore dlakavi jezik, koji je okružen maksilskom galeom i labijskim palpama, tvoreći cjevasti proboscis koji sadrži prehrambeni kanal. Pri hranjenju, jezik se uroni u nektar ili med, koji prijanja uz dlačice, a zatim se uvuči, tako da se prijanjajuća tečnost prenosi u prostor između galea i labijalnih palpi. Ovaj pokret glosa, u smjeru naprijed-natrag ponavlja se više puta. Kretanje tečnosti prema ustima očito je rezultat djelovanja cibarijske pumpe, olakšano svakim uvlačenjem jezika koji potiskuje tečnost prema kanalu za hranu.&lt;ref name=&quot;GulCra2005&quot;/&gt;

{{Gallery
| title=Primjeri usnog aparata za upijanje
| width=160
| height=170
| lines=2
| Image:Голова мухи.jpg|alt1=|
| Image:Episyrphus balteatus - head close-up (aka).jpg || alt2=|
| File:Caliphrodae_head.jpg|alt3=|
| |alt4=|
| |alt5=|
| |alt6=|
| |alt7=|
}}

=== Toraks===
{{glavni|Toraks (anatomija insekata)}}
[[Toraks]] insekata ima tri segmenta: [[protoraks]], [[mezotoraks]] i [[metatoraks]]. Segment [[Anatomski termini lokacije|prednji]], najbliži glavi, je protoraks; njegove glavne značajke su prvi par nogu i [[Notum|pronotum]]. Srednji segment je mezotoraks; njegovo glavno obilježje su drugi par nogu i prednja krila, ako ih ima. Treći, [[Anatomski termini lokacije|stražnji]], toraksni segment, koji se naslanja na trbuh, je metatoraks, koji nosi treći par nogu i stražnja krila. Svaki segment razmeđen je međusegmentnim šavom (suturom). Svaki segment ima četiri osnovne regije. Leđna površina naziva se tergum (ili notum, da se razlikuje od trbušnog terguma).&lt;ref name=&quot;GulCra2005&quot;/&gt; Dvije bočne regije nazivaju se pleure, a trbušna naziva se sternum. Zauzvrat, notum protoraksa naziva se pronotum, notum mezotoraksa naziva se mezonotum, a notum metatoraksa je metanotum. Nastavljajući ovu logiku, tu su i mezopleura i metapleura, kao i mezosternum i metasternum.&lt;ref name = &quot;Resh and Carde&quot;/&gt;

Tergalne ploče toraksa jednostavne su građe u abeskrilnih i kod mnogih nezrelih krilatih insekata, ali su različito modificirane u odraslih krilatih. Svaki pterotoraksni notum ima dva glavna odjela: prednji, krilo nosivi alinotum i stražnji, postnotum koji nosi fragmu. Fragme (jednina: fragma) su beznoge nalik pločici koji se pružaju unutra ispod antekostalnih šavova, označavajući primarne međusegmentne nabore između segmenata; fragme pružaju hvatišta za uzdužne letne mišiće. Svaki alinotum (koji se ponekad zbunjujuće naziva i &quot;notum&quot;) može se preći šavovima koji označavaju položaj unutrašnjih ojačanih grebenovaa, a pločicu obično dijeli na tri područja: prednji preskutum, skutum i manji stražnji skutelum. Vjeruje se da lateralni pleuralni skleriti potiču od subkoksnog segmenta nogu predačkih insekata. Ovi skleriti mogu biti odvojeni, kao kod srebrnih ribica, ili stopljeni u gotovo kontinuirano sklerotizirano područje, kao kod većine krilatih insekata.&lt;ref name=&quot;GulCra2005&quot;/&gt;

==== Protoraks====
{{glavni|Protoraks}}
Pronotum protoraksa može biti jednostavne građe i malen u usporedbi s ostalim notumima, ali u tvrdokrilaca, mantida i nekih vrsta [[Orthoptera]], pronotum je proširen, a u žohara čini štit koji pokriva dio glava i mezotoraks.&lt;ref name=&quot;GulCra2005&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Resh and Carde&quot;/&gt;

==== Pterotoraks ====

Budući da mezotoraks i metatoraks drže krila, oni imaju kombinirano ime zvano pterotoraks (pteron = krilo). Prednje krilo, koje nosi različita imena u različitim redovima (npr. ''tegmina'' u [[Orthoptera]] i ''elitra'' u [[Coleoptera]]), nastaje između mezonotuma i mezopleurona, a zadnje krilo zglobljava se između metanotuma i metapleurona. Noge nastaju iz ''mezopleurona'' i ''metapleure''. Mezotoraks i metatoraks imaju pleursku suturu (mezonotumskog i metapleurskog šava) koji ide od osnove krila do nožne kokse. Sklerit ispred pleurskog šava naziva se ''episternum'' (serijski, ''mezepisternum'' i ''metepisternum''). Sklerit koji je straga od šava je ''epimiron'' (serijski, ''mesepimiron'' i ''metepimiron''). ''Spirakule'', vanjski organi respiratornog sistema, nalaze se na pterotoraksu, obično između pro– i mezopleorona, kao i između mezo– i metapleurona.&lt;ref name=&quot;Resh and Carde&quot;/&gt;

Ventralna površina ili sternum slijede istu konvenciju, s prosternumom ispod protoraksa, mezosternumom ispod mezotoraksa i metasternumom ispod metatoraksa. Notum, pleura i grudna ploča svakog segmenta imaju niz različitih skleritisa i šavova, koji se uvelik razlikuju od [[red (biologija)|reda]] do reda, i o njima se neće detaljno raspravljati u ovom odjeljku.&lt;ref name=&quot;Resh and Carde&quot;/&gt;

==== Krila====
{{glavni|Krilo  (insekt)}}
Većina filogenetski naprednih insekata ima dva para [[krilo insekta|krila]] koja se nalaze na drugom i trećem toraksnom segmentu.&lt;ref name = &quot;GulCra2005&quot;/&gt; Insekti su jedini [[beskičmenjaci]] koji su razvili sposobnost leta, a to je imalo važnu ulogu u njihovom uspjehu. [[Let insekata]] nije dobro razumljiv, oslanjajući se uveliko na turbulentne aerodinamičke efekte. Primitivne skupine insekata koriste mišiće koji djeluju direktno na strukturu krila. Naprednije grupe, koje čine [[Neoptera]], imaju sklopiva krila, a mišići djeluju na zid grudnog koša i indirektno pokreću krila.&lt;ref name = &quot;GulCra2005&quot;/&gt; Ovi mišići mogu se kontraktirati više puta za svaki pojedinačni nervni impuls, omogućavajući krilima da pokreću brže nego što bi to obično bilo moguće.

[[Let insekata]] može biti izuzetno brz, upravljiv i svestran, moguće zbog promjenjivog oblika, izvanredne kontrole i promjenjivog kretanja krila. Redovi insekata imaju različite mehanizme leta; naprimjer, let leptira može se objasniti korištenjem teorije stabilnog stanja, netranzitorijske [[aerodinamika|aerodinamike]] i teorije tankog [[aeroprofil]]nosti.

[[Slika:Crossecion of insect wing vein.svg|250px|thumb|left]]

===== Unutrašnjost =====
Svako krilo sastoji se od tanke opne poduprte sistemom „vena“ ili „nervature“. Membrana je sastavljena od dva sloja prekrivača koji su tijesno postavljeni, dok vene nastaju tamo gdje dva sloja ostaju odvojena, a kutikula može biti gušća i jače sklerotizirana. Unutar svake od glavnih vena nalazi se živac i traheja, a budući da su šupljine vena povezane sa [[hemocel]]om, [[hemolimfa]] može teći u krila.&lt;ref name = &quot;Chapman 1998&quot;/&gt; Kako krilo se razvija, leđni i trbušni integumentni slojevi postaju usko postavljeni na većini svog područja, čineći membranu krila. Preostala područja čine kanale, buduće vene, u kojima se mogu pojaviti živci i traheje. Kutikula koja okružuje vene postaje zadebljala i jače se sklerotizira, kako bi pružila čvrstoću i krutost krilu. Na krilima se mogu pojaviti dlake dvije vrste: ''mikrotrihe'', koje su male i nepravilno raspršene, i ''makrotrihe'', koje su veće, udubljene i mogu biti ograničene na vene. Ljuske [[Lepidoptera]] i [[Trichoptera]] su visoko modificirane makrotrihe.&lt;ref name = &quot;Gilliott 1995&quot;/&gt;

===== Vene =====
 [[Slika:Venation of insect wing.svg|600px|thumb| Venacija krila insekata, prema sistemu Comstock-Needhamovom sistemu]]
Kod nekih vrlo malih insekata, venacija može biti znatno smanjena. Naprimjer, halkidne ose imaju samo subkoste i dio radijusa. Suprotno tome, do povećanja venacije može doći razgranavanjem postojećih vena radi stvaranja pomoćnih vena ili razvojem dodatnih, interkalarnih vena između izvornih, kao u krilima [[Orthoptera]] (skakavaca i cvrčaka). Veliki broj ukrštenih vena prisutan je kod nekih insekata i oni mogu formirati mrežu kao u krilima [[Odonata]] i u osnovi prednjih krila [[Tettigonioidea]] i [[Acridoidea ]].&lt;ref name =&quot;Chapman 1998&quot;/&gt;

Arhediktion je ime dato hipotetskoj shemi venacije krila koja je predložena za prvog krilatog insekta. Zasnovan je na kombinaciji spekulacija i fosilnih podataka. Budući da se vjeruje da su svi krilati insekti evoluirali od zajedničkog pretka, arhedikton predstavlja &quot;predložak&quot; koji je prirodna selekcija modificirala (i pojednostavila) tokom 200 miliona godina. Prema postojećoj dogmi, zasvođeni je šest do osam uzdužnih vena. Te vene (i njihove grane) nazvane su prema sistemu koji su osmislili John Comstock i George Needham – Comstock-Needhamov sistem:&lt;ref name='Meyer'&gt;{{cite web | url = http://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/tutorial/wings.html | title = External Anatomy: WINGS | access-date = 21. 3. 2011 | last = Meyer | first = John R. | date = 5. 1. 2007 | publisher = Department of Entomology, NC State University | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20110716085018/http://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/tutorial/wings.html | archive-date = 16. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt;

* '''&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;Kosta (C)&lt;/span&gt;''' – vodeća ivica krila;
* '''&lt;span style=&quot;color:#ff8000;&quot;&gt;Subkosta (Sc)&lt;/span&gt;''' – druga uzdužna vena (iza koste), tipično nerazgranata;
* '''&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Radijus (R)&lt;/span&gt;''' – treća uzdužna vena, jedna do pet grana doseže obod krila;
* '''&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Medija (M)&lt;/span&gt;''' – četvrta uzdužna vena, jedan do četiri kraka dosežu ivicu krila;
* '''&lt;span style=&quot;color:#00f;&quot;&gt;Kubitus (Cu)&lt;/span&gt;''' – peta uzdužna vena, sa jedan do tri kraka koji dosežu ivicu krila;
* '''&lt;span style=&quot;color:#95b;&quot;&gt;Analne veine (A1, A2, A3)&lt;/span&gt;''' – nerazgranate vene iza lakata.

Kosta (C) je vodeća rubna vena kod većine insekata, iako se mala vena, prekosta, ponekad nalazi iznad koste. Kod gotovo svih postojećih insektata,&lt;ref name = GulCra2005 /&gt;, prekosta je srasla s kostom; kosta se rijetko ikad grana, jer je na prednjem rubu, koji je u osnovi povezan s humeralnom pločom. Traheja rebrene vene možda je grana subkostalne traheje. Nakon koste smještena je treća vena, potkosta, koja se grana u dvije odvojene vene: prednju i stražnju. Baza podkoste povezana je s distalnim krajem vrata prve aksilarne koste. Četvrta vena je radijus koji je razgranat u pet zasebnih vena. Radijus je općenito najjača vena krila. Prema sredini krila račva se u prvi nepodijeljeni krak (R1) i drugi krak, nazvan radijalni sektor (Ra), koji se dihotomno dijeli na četiri distalna kraka (R2, R3, R4, R5). U osnovi, radijus je fleksibilno sjedinjen s prednjim krajem druge aksilarne (2Ax).&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;&gt;{{cite book | title=Principles of Insect Morphology | publisher=Cornell Univ Press | author=Snodgrass, R. E. | isbn=0-8014-8125-2 | date=decembar 1993}}&lt;/ref&gt;

Peta vena krila je medija. U arhetipskom uzorku (A), medija se račva u dvije glavne grane, prednju (MA), koja se dijeli na dvije distalne grane (MA1, MA2) i srednji sektor, ili stražnju (MP), koji ima četiri terminalne grane (M1, M2, M3, M4). U većine modernih insekata, prednji dio medije je izgubljen, a uobičajena &quot;medija&quot; je stražnja četverorazgranata medija sa zajedničkom bazalnom drškom. U [[Ephemeroptera]], prema sadašnjim tumačenjima venacije krila, zadržane su obje grane medija, dok je u [[Odonata]] postojana medija primitivna prednja grana. Stabljika medija često je sjedinjena s radijusom, ali kada se javlja kao posebna vena, njena baza je povezana s distalnom pločicom medije (m') ili se kontinuirano sklerotizira s ovom drugom. Kubitus, šesta vena krila, prvenstveno je dvokraka. Primarno račvanje odvija se blizu dna krila, formirajući dva glavna kraka (Cu1, Cu2). Prednja grana može se dijeliti na niz sekundarnih grana, ali obično se račva na dvije distalne grane. Comstock i Needham zamijenili su drugu granu kubitusa (Cu2) u Hymenoptera, Trichoptera i Lepidoptera za prvu analnu. Proksimalno, glavno stablo kubita povezano je s distalnom srednjom pločom (m') osnove krila.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

Postkubitus (Pcu) je prva analna vena u sistemu Comstocka i Needhama. Međutim, on ima status neovisne krilne vene i trebao bi biti prepoznat kao takav. U nimfalnim krilima, traheja nastaje između kubitusne traheje i skupine vanalnih traheja. U zrelim krilima generaliziranih insekata, postkubitus je uvijek povezan proksimalno s kubitusom i nikada nije usko povezan sa fleksornim skleritom (3Ax) osnove krila. U Neuroptera, Mecoptera i Trichoptera, postkubitus je možda usko povezan s vanalnim venama, ali njegova baza je uvijek slobodna od potonjih. Postkubitus je obično nerazgranat; primitivno je dvokraka vena. Vanalne vene (lV do nV) su analne vene koje su odmah povezane sa trećom aksilarnom paletom i na koje izravno utiče kretanje ovog sklerita koji dovodi do savijanja krila. Brojne, vanalne vene variraju od jedne do 12, u zavisnosti od širenja vanalnog područja krila. Vanalne traheje obično nastaju iz zajedničke trahejne stapke kod nimfnih insekata, a vene se smatraju granama jedne analne vene. Distalno, vanalne vene su ili jednostavne ili razgranate. Jugalna vena (J) jugalni režanj krila često su sa mrežom nepravilnih vena ili je možda u potpunosti opnasta; ponekad sadrži jednu ili dvije različite, male vene, prvu jugalnu venu ili lučnu venu i drugu jugalnu venu ili venu kardinalis (2J). 
* '''&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;C-Sc Poprečne vene&lt;/span&gt;''' – između kosta i subkosta;
* '''&lt;span style=&quot;color:grey;&quot;&gt;R poprečne vene&lt;/span&gt;''' – između susjednih grana; 
* '''&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;R-M poprečne vene&lt;/span&gt;''' – između radijusa i medije;
* '''&lt;span style=&quot;color:#00f;&quot;&gt;M-Cu poprečne vene&lt;/span&gt;''' – između medije i kubitusa.

Sve vene krila podložne su sekundarnom račvanju i spajanju poprečnim venama. U nekim redovima insekata, poprečne vene su toliko brojne, da čitav venacijski obrazac postaje uska mreža razgranatih i poprečnih vena. Međutim, na određenim lokacijama, obično se javlja određeni broj unakrsnih vena. Stalnije poprečne vene su humeralna poprečna vena (h). između koste i podkoste, radijalna poprečna vena (r) između R i prve račve Rs, sektorska poprečna vena između dvije račve R8, srednja poprečna vena (mm) između M2 i M3, i mediokubitusna poprečna vena (m-cu) medije i kubita.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

Vene krila insekata karakteriziraju konveksno-udubljeni položaj, kakav se vidi kod muha (tj. udubljenje je &quot;dolje&quot;, a konveksno &quot;gore&quot;), koje se redovito izmjenjuju i grananjem; kad god se vena račva, između dvije grane uvijek postoji interpolirana vena suprotnog položaja. Konkavna vena će se račvati u dvije konkavne vene (s interpoliranom venom koja je konveksna) i očuvana je redovita varijacija vena.
.&lt;ref&gt;{{cite journal | url=http://www.famu.org/mayfly/pubs/pub_s/pubspiethh1932p103.pdf | title=A New Method of Studying the Wing Veins of the Mayflies and Some Results Therefrom (Ephemerida) | author=Spieth, HT | journal=Entomological News | year=1932 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20110930041743/http://www.famu.org/mayfly/pubs/pub_s/pubspiethh1932p103.pdf | archive-date=30. 9. 2011 }}&lt;/ref&gt; Čini se da krilne vene dobijaju talasast obrazac, prema tome imaju li tendenciju da se preklope gore ili dolje kada je krilo opušteno. Bazne osovine vena su konveksne, ali svaka se račva distalno u prednju konveksnu i stražnju konkavnu granu. Dakle, kosta i podkosta smatraju se konveksnim i konkavnim granama prve primarne vene, Rs je konkavna grana radijusa, a stražnja medija je konkavni krak medija, Cu1 i Cu2 su konveksne i konkavne, dok su primitivni postkubitus, a prve vanalne imaju po jedan prednji konveksni i stražnji konkavni krak. Konveksna ili udubljena priroda vena korištena je kao dokaz pri određivanju identiteta postojanih distalnih grana vena modernih insekata, ali nije dokazano da je konzistentna za sva krila.&lt;ref name=&quot;Chapman 1998&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

===== Polja =====
[[File:Areas of insect wing.svg|600px|thumb]]
Područja krila su razdvojena i podijeljena [[preklopna linija|preklopnim linijama]] , duž kojih se krila mogu preklopiti i [[linija savijanja|linijama savijanja]], koje se savijaju tokom leta. Između linija savijanja i preklapanja, osnovna razlika često je zamagljena, jer linije preklapanja mogu omogućiti određenu fleksibilnost ili obrnuto. Dvije konstante, koje se nalaze u gotovo svim krilima insekata, su klaval (linija savijanja) i jugalalni nabor (ili linija nabora), čineći promjenljive i nejasne granice. Nabori krila mogu se vrlo zakomplicirati, pri čemu se poprečno nabiranje može dogoditi u stražnjim krilima [[Dermaptera]] i [[Coleoptera]], a kod nekih insekata područje anusa može se sklopiti poput lepeze.&lt;ref name=GulCra2005/&gt;{{Rp|41–42}}
Četiri različita polja na krilima insekata su:

* '''&lt;span style=&quot;color:#AAC100;&quot;&gt;Remigij&lt;/span&gt;'''
* '''&lt;span style=&quot;color:#95b;&quot;&gt;Analno područje (vanus)&lt;/span&gt;'''
* '''&lt;span style=&quot;color:#8585FF;&quot;&gt;Jugalno područje&lt;/span&gt;'''
* '''&lt;span style=&quot;color:grey;&quot;&gt;Pazušno područje&lt;/span&gt;'''
* '''Alula'''

Većina običnih i unakrsnih vena javlja se u prednjem području [[remigij]]a, koji je odgovoran za veći dio leta, a pokreću ga toraksni mišići. Stražnji dio remigija ponekad se naziva klavus; dva druga zadnja polja su analno i [[jugalno područje]].&lt;ref name = GulCra2005 /&gt; Kada vanalni nabor ima uobičajeni položaj ispred grupe analnih vena, remigij sadrži rebrene, subkostalne, radijalne, medijalne, kubitalne i postkubitalne vene. U flektiranom krilu remigij se okreće straga na fleksibilnoj baznoj vezi radijusa s drugom aksilarnom venom, a osnova mediokubitalnog polja je medijalno presavijena na aksilarnom području duž ''plica basalis'' (bf), između srednjih ploča (m, m') baze krila.&lt;ref name = &quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;
 
Vanus je omeđen vanalnim naborom, koji se obično javlja između postkubitusa i prve vanalne vene. U Orthoptera obično ima ovakav položaj. Međutim, u prednjem krilu porodice ''Blattidae'', jedini nabor u ovom dijelu krila je neposredno prije postkubitusa. U Plecoptera, vanalni nabor je straga od postkubitusa, ali proksimalno prelazi dno prve vanalne vene. U cikada, vanalni nabor je neposredno iza prve vanalne vene (lV). Ove male varijacije u stvarnom položaju vanalnog nabora, međutim, ne utiču na jedinstvo djelovanja vanalnih vena, kontroliranih fleksorskim skleritom (3Ax), u savijanju krila. U stražnjim krilima većine [[Orthoptera]], sekundarna vena djeli bokove u vanjskom naboru. Vanus je obično trouglast, a vene se tipski šire od treće aksilarne kostalne poput rebara ventilatora. Neke od vanalnih vena mogu biti razgranate, a sekundarne se mogu izmjenjivati s primarnim venama. Vanalna regija obično je najbolje razvijena u stražnjem krilu, u kojoj se može proširiti tako da tvori potpornu površinu, kao u Plecoptera i Orthoptera. Velika proširenja stražnjih krila u porodici ''Acrididae'' nalik lepezi očito su vanjske regije, jer su sve njihove vene oslonjene na treće pazušne sklerite na krilnim osnovama, iako Martynov (1925) većinu lepeznih područja u ''Acrididae'' pripisuje jugalima krila. Pravi jugulum njihovog krila predstavljen je samo malim membranskim (Ju) mesadom posljednje vanalne vene. Jugum je jače razvijen u nekih drugih ortotera, kao u mantida. U većine viših insekata uskih krila vannus se smanjuje, a vanna nabora se gubi, ali čak i u takvim slučajevima, savijeno krilo može se saviti duž linije između postkubita i prve vanjske vene,&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

Jugalna regija, ili neala, je područje krila koje je (obično malo) opnasto područje proksimalno od dna vanusa, ojačano s nekoliko malih, nepravilnih zadebljanja nalik venama; ali kada je dobro razvijen, to je poseban dio krila i može sadržavati jednu ili dvije vratne vene. Kada se područje jugala prednjeg krila razvije kao slobodni režanj, izbacuje se ispod humeralnog ugla zadnjeg krila i na taj način služi za spajanje dvaju krila. U grupi ''Jugatae'' [[Lepidoptera]] postoji dugačak režanj poput prsta. Jugalska regija nazvana je neala (&quot;novo krilo&quot;) jer je očito sekundarni i nedavno razvijeni dio krila.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

Pomoćno područje koje sadrži aksilarne sklerite ima, općenito, oblik skleritnog trougla. Osnova trougla (a–b) je šarka krila s tijelom; vrh (c) je distalni kraj trećeg aksilarnog sklerita; duža strana je sprijeda na vrhu. Tačka d na prednjoj strani trougla označava zglob radijalne vene s drugim aksilarnim skleritom. Linija između d i c je ''plica basalis'' (bf), odnosno nabor krila u dnu mediokubitusnog polja.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

U stražnjem uglu osnove krila kod nekih dvokrilnih [[Diptera]] nalazi se par opnastih režnjeva (skvame ili kaliptere) poznate kao alule. Alula je dobro razvijena kod kućne muhe. Vanjska skvama (c) nastaje iz osnove krila, iza trećeg aksilarnog sklerita (3Ax) i očito predstavlja jugalusni režanj ostalih insekata (A, D); veća unutrašnja skvama (d) nastaje iz stražnjeg zglobnog ruba terguma, segmenta koji nosi krilo i čini zaštitnu nadstrešnicu poput kapuljače preko utora. U savijenom krilu vanjska skvama alule okrenuta je naopako iznad unutrašnje skvame, na koju potonji ne utiče kretanjem krila. Kod mnogih Diptera duboki rez analnog područja krilne membrane iza pojedinačne vanalne vene postavlja proksimalni krilni režanj distalno od vanjske skvame alule.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

===== Zglobovi =====

[[Slika:Sclerites of insect wing.svg|500px|thumb]]
Različiti pokreti krila, posebno kod insekata koji savijaju krila vodoravno preko leđa kada miruju, zahtijevaju složeniju zglobnu strukturu u osnovi krila od pukog zgloba krila s tijelom. Svako je krilo za tijelo pričvršćeno membranskim baznim područjem, ali zglobna opna sadrži niz malih zglobnih sklerita, zajednički poznatih kao pteralije. Pteralije uključuju prednju humeralnu ploču u dnu kostalne vene, skupinu aksilarnih (Ax) povezanih sa subkostalnim, radijalnim i vanalnim venama i dvije manje određene srednje srednje ploče (m, m ') u dnu mediokubitusnog područja. Aksilari su posebno razvijeni samo kod insekata koji savijaju krila, gdje imaju mehanizam fleksije krila kojim upravlja mišić fleksor koji polazi na pleuronu. Karakteristika baze krila je i mali režanj na prednjoj margini zglobnog područja, proksimalno od humeralne ploče, koji je na prednjem krilu nekih insekata razvijen u veliku, ravnu klapnu nalik skali, tegulu koja se preklapa u osnovi krila. Na stražnjoj strani, zglobna opna često formira obilni režanj između krila i tijela, a rub joj je uglavnom zadebljan i rebrast, dajući izgled ligamenta, takozvane aksilarne vrpce, kontinuirane mezalno sa stražnjim rubnim skutelusnim naborom, tergitna ploča koja nosi krilo.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

Zglobni skleriti ili pteralije, baze krila insekata koji se savijaju i njihovi odnosi prema tijelu i krilnim žilama, shematski su prikazani, kako slijedi: 
* '''&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt; Humeralne ploče &lt;/span&gt;''';
* '''&lt;span style=&quot;color:#ff8000;&quot;&gt;Prva pazušna (aksilarna)&lt;/span&gt;''';
* '''&lt;span style=&quot;color:grey;&quot;&gt;Druga pazušna&lt;/span&gt;''';
* '''&lt;span style=&quot;color:#8585FF;&quot;&gt;Treća pazušna&lt;/span&gt;''';
* '''Četvrta pazišna''';
* '''Medijalne ploče (&lt;span style=&quot;color:#95b;&quot;&gt;m&lt;/span&gt;, &lt;span style=&quot;color:#00f;&quot;&gt;m'&lt;/span&gt;)'''

Humeralna ploča obično je mali sklerit na prednjem rubu osnove krila, pomičan i zglobno povezan s dnom rebrene vene. Kod Odonata su humeralne ploče uveliko povećane,&lt;ref name =&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt; s dva mišića sa polazištem iz episternuma i hvatištem na humeralnm pločama i dva na rubu epimerona na pazušnoj (aksilarnoj) ploči.&lt;ref name =&quot;Chapman 1998&quot;/&gt;

Prvi aksilarni sklerit (lAx) je prednja zglobna ploča baze krila. Njegov prednji dio je oslonjen na prednji otvor notusnog krila terguma (ANP); stražnji dio mu se zglobljava s tergitnom ivicom. Prednji kraj skleritita uglavnom je u obliku vitkog dodatka čiji je vrh (e) uvijek povezan s bazom subkostalne vene (Sc), iako nije sjedinjen s ovom drugom. Tijelo skleritita zglobljava se bočno s drugom aksilarnom. Drugi aksilarni sklerit (2Ax) je varijabilnijeg oblika od prvog, ali njegovi mehanički odnosi nisu ništa manje određeni. Koso je spojena na vanjski rub tijela prve pazušne jame, a radijalna vena (R) uvijek je fleksibilno pričvršćena za svoj prednji kraj (d). Druga aksilarna predstavlja i leđnu i trbušnu sklerotizaciju u osnovi krila; njegova trbušna površina počiva na potpornom krilu pleurona. Stoga je drugi aksilarni stožerni sklerit dna krila i on posebno manipulira radijalnom venom.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

Treći aksilarni (pazušni) sklerit (3Ax) leži u stražnjem dijelu zglobne regije krila. Njegov oblik je vrlo varijabilan i često je nepravilan, ali treća aksilarna je sklerit na kojem je hvatište za mišiće fleksore krila (D). Mezalno, zglobljava se sprijeda (f) sa stražnjim krajem druge aksilarne ploče, a straga (b) sa stražnjim krilnim otvorom terguma (PNP), ili sa malom četvrtom aksilarnom kada je ova prisutna. Distalno, treća aksilarna ploča produžava se u nastavak koji je uvijek povezan sa bazama grupe vena u analnom području krila, ovdje zvanom vanalne vene (V). Stoga je treća pazušna ploča obično stražnja zglobna ploča baze krila i aktivni je sklerit mehanizma savijača, koji direktno manipulira vanalnim venama. Kontrakcija mišića fleksora (D) okreće treću aksilarnu venuu na svojim mezalnim zglobovima (b, f) i time podiže njegov distalni krak; ovaj pokret izaziva savijanje krila. Četvrti aksilarni sklerit nije stalni element osnove krila. Kad je prisutan, to je obično mala ploča koja intervenira između treće aksilarne ploče i stražnjeg notumskog otvora i vjerojatno je odvojeni dio potonjeg.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

Medijanske ploče (m, m ') također su skleriti, koji nisu toliko definitivno diferencirani kao specifične ploče, kao što su tri glavne aksilarne ploče, ali su važni elementi aparata za savijanje. Leže u srednjem području baze krila, distalno od druge i treće aksilarne šare, a međusobno su odvojene kosom linijom (bf), koja stvara istaknuti konveksni nabor tokom savijanja krila. Proksimalna ploča (m) obično je pričvršćena za distalni krak treće aksilarne i možda bi je trebalo smatrati dijelom potonje. Distalna ploča (m ') manje je stalno prisutna kao izraziti sklerit, a može biti predstavljena općom sklerotizacijom osnove mediokubitusnog polja krila. Kada se vene ovog područja u osnovi razlikuju, povezane su s vanjskom medijanskom pločom.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

===== Spajanje, preklapanje i druga obilježja =====
Kod mnogih vrsta insekata prednje i zadnje krilo su povezana, što poboljšava aerodinamičku efikasnost leta. Najčešći mehanizam spajanja (npr. [[Hymenoptera]] i [[Trichoptera]]) je niz malih kukica na prednjem rubu zadnjeg krila, ili &quot;hamuli&quot;, koji se zaključavaju na prednjem krilu, držeći ih zajedno (hamulatna spojnica). U nekih drugih vrsta insekata (npr. [[Mecoptera]], [[Lepidoptera]] i nekih [[Trichoptera]] jugalusni prednji dio prednje krilice pokriva dio zadnjeg krila (juglska spojnica) ili se margine prednjeg i stražnjeg krila široko preklapaju (ampleksiformna spojnica), ili čekinje zadnjih krila, ili frenulum, zakače se ispod potporne konstrukcije ili mreže na prednjem krilu ===== Coupling, folding, and other features.&lt;ref name=GulCra2005/&gt;{{Rp|43}}

Kada miruju, krila se kod većine insekata drže preko leđa, što može uključivati uzdužno presavijanje membrane krila, a ponekad i poprečno savijanje. Preklapanje se ponekad može dogoditi duž linija savijanja. Iako linije nabora mogu biti poprečne, kao na stražnjim krilima tvrdokrilaca, obično su radijalne u odnosu na podnožje krila, omogućavajući da se susjedni dijelovi krila preklope jedan preko drugog ili ispod njih. Najčešća linija nabora je jugalni nabor, smješten odmah iza treće analne vene,&lt;ref name = &quot;Gilliott 1995&quot;/&gt;, iako većina [[Neoptera]] ima jugalni nabor odmah iza vene 3A, na prednjim krilima. Ponekad je prisutan i na stražnjim krilima. Tamo gdje je analno područje stražnjeg krila veliko, kao kod [[Orthoptera]] i Blattodea, cijeli ovaj dio može se sklopiti ispod prednjeg dijela krila, duž vanjskog nabora malo pozadi klavalne brazde. Pored toga, kod ortotera i blatodea, analno područje je uređeno poput lepeze duž vena, pri čemu su analne vene konveksne, na grebenima nabora, a pomoćne vene udubljene. Dok su klavalna brazda i jugalni nabor vjerovatno homologni kod različitih vrsta, vanjski nabor, kod različitih taksona, varira u položaju. Preklapanje pokreće mišić sa polazištem na pleuronu i hvatištem na trećem aksilarnom skleritu, na takav način da se, kada se kontrahira, sklerit okreće oko svojih tačaka artikulacije sa stražnjim notusnim otvorom i drugim aksilarnim skleritom.&lt;ref name = &quot; Chapman 1998 &quot;/&gt;

==== Noge ====
Tipski i uobičajeni segmenti [[noga|noge]] insekta podijeljeni su na koksu, jedan [[trohanter (artropoda)|trohanter]], butni dio, potkoljenični, tarzus i [[pretarzus]]. Koksa u svom više simetričnom obliku ima oblik kratkog cilindra ili krnjeg konusa, iako je obično jajasta i može biti gotovo sferna. Proksimalni kraj cokse opasan je submarginalnim bazikostalnim šavom koji iznutra formira greben ili [[bazikosta|bazikostu]] i postavlja rubnu prirubnicu, [[koksomarginal]] ili [[bazikoksit]]e . [[Bazikosta]] jača bazu korijena i obično je uvećan na vanjskom zidu kako bi se prihvatili mišići; na mezalnoj polovini, koksa je, međutim, obično slaba i često se ulijeva u koksni rub.

Trohanterskii mišići čije je polazište coksa uvijek su pričvršćeni distalno od bazikoste. Koksa je za tijelo pričvršćeno zglobnom opnom, ''coxal corium'', koje okružuje njegovu bazu. Ova dva zglobljavanja možda su primarne leđne i trbušne zglobne tačke subkokso-koksne šarke.Pored toga, insektska koksa često ima prednje zglobljavanje sa prednjim, trbušnim krajem trohantera, ali artikulacija trohanteraa ne koegzistira sa artikulacijom grudne koste. Pleuralna zglobna površina kokse leži na mezalnom pregibu koksnog zida. Ako je koksa pokretna samo na pleuralnoj artikulaciji, zglobna površina koksala obično se savija do dovoljne dubine da pruži podršku mišićima odmicačima sa hvatištem na vanjski obod baze koksala. Distalno koksa nosi prednju i stražnju artikulaciju sa trohanterom. Vanjski zid kokse često je obilježen šavom koji se proteže od baze do prednje trohanterske artikulacije. Kod nekih insekata, koksni šav je u liniji s pleurnim šavom, a u takvim slučajevima čini se da je koksa podijeljena na dva dijela, koji odgovaraju episternumu i epimeronu pleurona. Mnogi insekti nemaju koksni šav.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

Pregib koksnog zida, koji nosi pleurnu zglobnu površinu dijeli bočni zid bazikoksita na predzglobni i postzglobni dio, a ta dva područja često se pojavljuju kao dva rubna režnja na osnovi koksa. Stražnji režanj je obično veći i naziva se meron. Meron se može uvećati produžetkom distalno u stražnjem zidu koksa; u [[Neuroptera]], [[Mecoptera]], [[Trichoptera]] i [[Lepidoptera]]. Meron je toliko velik da se čini da je koksa podijeljena na prednji dio, takozvani &quot;coxa genuina&quot; i meron, ali meron nikada ne uključuje područje stražnja trohanterska artikulacija, a žlijeb koji je ograničava uvijek je dio bazikostnog šava. Koksa s uvećanim meronom ima izgled sličan onome podijeljenom koksnim šavom koji je u liniju s pleurnim šavom, ali ta su dva stanja u osnovi prilično različita i ne bi ih trebalo miješati. Meron dostiže krajnje odstupanje od uobičajenog stanja [[Diptera]]. U nekih općenitijih muha, kao u Tipulidae, meron srednje noge izgleda kao veliki režanj kokse koji strši prema gore i straga iz baze koksala; kod viših članova reda postaje potpuno odvojen od kokse i formira ploču bočnog zida mezotoraksa.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

Trohanter je bazalni segment telopodita; to je uvijek mali segment u nozi insekta, koji se slobodno pomiče vodoravnim šarkama na korijenu, ali je više ili manje fiksiran na dnu bedrene koste. Kada se pomiče na bedru, trohantero-femoralna šarka je obično vertikalna ili kosa u vertikalnoj ravni, dajući lagano kretanje i smanjenje na zglobu, iako je prisutan samo reduktor. U [[Odonata]], i nimfe i odraslih, postoje dva trohanterna segmenta, ali nisu pokretni jedan na drugom; drugi sadrži redukcijski mišić bedrene kosti. Uobičajeni pojedinačni trohanterni segment insekata, prema tome, vjerovatno predstavlja dva trohantera drugih člankonožaca koji su stopljeni u jedan prividni segment, jer nije vjerovatno da je primarni zglob koksotrohantera izgubljen s noge. U nekim od [[Hymenoptera]], bazna podjenica bedrene koste simulira drugi trohanter, ali hvatište reduktorskog mišića na njegovu bazu potvrđuje da pripada segmentu femoralne koste, jer, kako je prikazano na odonatnoj nozi, reduktor ima polazište iz pravog drugog trohantera.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;{{rp|165}}

[[Femur]] je treći segment noge insekta i obično je najduži i najjači dio udova, ali varira u veličini, od ogromne zadnje bedrene kosti koja skače kod [[Orthoptera]], do vrlo malog segmenta kakav je prisutan u mnogih larvenih oblika. Volumen femura u pravilu je u korelaciji s veličinom tibijskih mišića koji se u njemu nalaze, ali ponekad se povećava i modificira u oblik za druge svrhe, osim za hvatište tibijskih mišića. [[Tibija]] je karakterističan tanak segment kod odraslih insekata, samo malo kraći od femura ili kombiniranog femura i trohantera. Njen proksimalni kraj čini manje ili više različitu glavu, savijenu prema femuru, uređaj koji omogućava da se potkoljenica savija blizu donje površine bedra.

Termini profemur, mezofemur i metafemur odnose se na femure prednjih, srednjih i stražnjih nogu insekata.&lt;ref&gt;{{cite web|title=profemur, profemora - BugGuide.Net|url=http://bugguide.net/node/view/187060|website=bugguide.net|access-date=10. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Slično se protibija, mezotibija i metatibija odnose na tibije prednjih, srednjih i stražnjih nogu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=protibia - BugGuide.Net|url=http://bugguide.net/node/view/595174|website=bugguide.net|access-date=10. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;

Tarzus (stopalo) insekata odgovara pretposljednjem segmentu uopćenih udova člankonožaca, a to je segment nazvan propodit u [[Crustacea]]. U odraslih insekata obično je podijeljen na dva do pet podsegmenata ili tarzomera, ali u (beskrilnih) Protutura, nekih Collembola i većini holometabolnih larvi insekata, on zadržava primitivni oblik jednostavnog segmenta. Podsegmenti odraslog insekta tarzusa su obično su slobodno pomični jedan preko drugog, pomoću pregibnih spojnih membrana, ali tarzus nikada nema unutarnje mišiće. Tarzus odraslih krilatih insekata, koji imaju manje od pet podsegmenata, vjerovatno je specijaliziran gubitkom jednog ili više ili fuzijom susjednih podsegmenata. U tarzusu porodice ''Acrididae'', dugi bazni dio očito je sastavljen od tri sjedinjene tarzomere, ostavljajući četvrtu i petu. Bazna tarzomera je ponekad vidljivo povećana i razlikuje se kao bazitarzus. Na donjim površinama tarzusnih podsegmenata, kod određenih pravokrilaca, nalaze se mali jastučići, tarzusin pulvili ili euplantule. Tarzus se povremeno stopi s tibijom kod larvi, čineći tibiotarzusni segment; u nekim se slučajevima čini da se eliminira ili svodi na rudiment između tibije i pretarzusa.&lt;ref name=&quot;Snodgrass 1993&quot;/&gt;

Femur i tibija su uglavnom najduži segmenti nogu, ali varijacije u dužini i robusnosti svakog segmenta odnose se na njihove funkcije. Naprimjer, gresorijski i kursorijski, odnosno insekti koji hodaju i trče, obično imaju dobro razvijene [[femur]]e i tibije na svim nogama, dok su skakajući (saltatorijski) insekti poput skakavaca nesrazmjerno razvili metafemure i metatibije. U vodenih tvrdokrilaca ([[Coleoptera]]) i buha ([[Hemiptera]]), [[tibija]] i / ili [[Artropodna noga|tarzusi]] jednog ili više parova nogu obično su modificirani za plivanje (u prirodi) s resama dugih, vitkih dlaka. Mnogi insekti koji obitavaju u tlu, poput cvrčaka ([[pravokrilci|Orthoptera]]: ''[[Gryllotalpidae]]''), cifadnih nimfi ([[Hemiptera]]: ''[[Cicadidae]]'') i skarabeja (''[[Scarabaeidae]]''), imaju tibije prednjih nogu ( protibije) uvećane i modificirane za kopanje (fosorijalne), dok su prednje noge nekih grabežljivih insekata, poput mantispidnih ([[Neuroptera]]) i mantida ([[Mantodea]]), specijalizirane za oduzimanje plijena ili grabežljivca. Tibija i bazne tarzomere svake zadnje noge medonosnih pčela modificirane su za sakupljanje i transport [[polen]]a.&lt;ref name = &quot;Chapman 1998&quot; /&gt;

=== Trbuh ili zadak ===
Plan građe abdomena odraslog insekta obično se sastoji od 11-12 segmenata, slabije sklerotiziranih od glave ili toraksa. Svaki segment predstavljen je sklerotiziranim tergom, sternumom i možda pleuritom. Tergiti su međusobno odvojene membranom, kao i od susjedne sterne ili pleure. Spirakule se nalaze u pleurnom području. Varijacija ovog planova uključuje spajanje tergita ili tergita i sternuma, da bi se stvorili kontinuirani leđni ili trbušni štit ili konusna cijev. Neki insekti imaju sklerit u pleurnom području koji se naziva laterotergit. Ventralni skleriti se ponekad nazivaju [[laterosternit]]i. Tokom embrionske faze mnogih insekata i postembrionske faze primitivnih insekata, prisutno je 11 trbušnih segmenata. U modernih insekata postoji tendencija ka smanjenju broja trbušnih segmenata, ali tokom [[embriogeneza|embriogeneze]] zadržava se primitivni broj 11. Varijacija broja trbušnih segmenata je značajna. Ako se Apterygota smatra indikativnim za plan građe pterigota, vlada zabuna: odrasli beskrilni Protura imaju 12 segmenata, Collembola ima 6. Pravokrilska porodica ''Acrididae'' ima 11 segmenata, a fosilni primjerak Zoraptere ima 10-segmentni trbuh.&lt;ref name=&quot;Resh and Carde&quot;/&gt;

Općenito, prvih sedam trbušnih segmenata odraslih (pregenitalni segmenti) su slične građe i nemaju dodataka. Međutim, apterigoti (beskrilni) i mnogi nezreli vodeni krilati insekti imaju trbušne dodatke. Aterigote posjeduju par načina; rudimentarni dodaci koji su serijski homologni s distalnim dijelom toraksnih nogu. I, mezalno, jedan ili dva para izbočenih (ili eksertilnih) vezikula na barem nekim trbušnim segmentima. Ove vezikule su izvedene iz endama kokse i trohanterala (unutrašnji prstenasti režnjevi) trbušnih dodataka predaka. Vodene larve i nimfe mogu imati škrge bočno na nekim do većine trbušnih segmenata.&lt;ref name = GulCra2005/&gt; Ostali trbušni segmenti sastoje se od reproduktivnog i analnog dijela.

Analno-genitalni dio trbuha, poznat kao terminalije, sastoji se uglavnom od 8 ili 9 segmenata do trbušnog vrha. Segmenti 8 i 9 nose genitalije; segment 10 vidljiv je kao cjelovit segment kod mnogih &quot;nižih&quot; insekata, ali uvijek nema dodataka; mali segment 11 predstavljen je leđnim epiproktom i parom ventralnih paraprokata, izvedenih iz sternuma. Par dodataka, cerci, artikulira se bočno na segmentu 11; obično su prstenasti i nitasti, ali su i modificirane (npr. kliješta uholadža) ili smanjeni u različitim redovima insekata. Prstenasti repni filament, srednji dodatak ''dorsalis'', nastaje od vrha epiprokta kod apterigota, većine muharica ([[Ephemeroptera]]) i nekoliko fosilnih insekata. Slična struktura kod nimfskih muha ([[Plecoptera]]) je neizvjesne homologije. Ovi terminalni trbušni segmenti imaju izlučujuću i senzornu funkciju kod svih insekata, ali kod odraslih imaju i dodatnu, reproduktivnu funkciju.&lt;ref name = GulCra2005 /&gt;

==== Vanjske genitalije ====
{{Glavni | Reproduktivni sistem insekata}}
 [[Slika:Skorpionsfliege Panorpa communis male genital.jpg|thumb| Trbušni kraj mužjaka [[škorpija|škorpije]] uvećan je u &quot;genitalni bulbus&quot;, kao kod ''[[Panorpa communis]]'']]
Organi koji posebno služe za parenje i polaganje jaja, skupno su poznati kao vanjske genitalije, iako mogu biti uglavnom unutrašnje. Komponente vanjskih genitalija insekata vrlo su raznolike u obliku i često imaju znatnu taksonomsku vrijednost, posebno među vrstama koje se u ostalom dijelu čine strukturno slične. Muške vanjske genitalije široko se koriste za pomoć u razlikovanju vrsta, dok su ženske vanjske genitalije jednostavnije i manje raznolike.

Terminali odraslih ženskih insekata uključuju unutrašnje strukture za prihvat muškog kopulacijskog organa i njegovih spermatozoida, te vanjske strukture koje se koriste za jaja (polaganje jaja; odjeljak 5.8). Većina ženki insekata ima cijev za polaganje ili ovipoziciju jaja; nema je kod termita, parazitskih uši, mnogih [[Plecoptera]] i većine [[Ephemeroptera]]. Ovipozitori imaju dva oblika: 
# pravi ili apendikulski, nastal od dodataka trbušnih segmenata 8 i 9;
# supstitucijski, sastavljen od rastezljivih stražnjih trbušnih segmenata.

;Ostali dodaci

==Unutrašnjost==

===Nervni sistem===
[[Nervni sistem]] insekta može se podijeliti na [[mozak insekta|mozak]] i [[ventralna nervna vrpca|ventralnu nervnu vrpcu]]. Glavena kapsula sastoji se od šest sraslih segmenata, svaki sa parom [[ganglia]], ili skupom nervnih ćelija izvan mozga. Prva tri para ganglija srasla su u mozak, dok su sljedeća tri para srasla u strukturu od tri para ganglija ispod [[jednjak]]a, zvanih [[podjednjačka ganglija]]..&lt;ref name=GulCra2005/&gt;

Toraksni segmenti imaju po jednu gangliju sa svake strane, koje su povezane u par, po jedan par po segmentu. Ovakav raspored vidi se i na trbuhu, ali samo u prvih osam segmenata. Mnoge vrste insekata su smanjile broj ganglija zbog fuzije ili redukcije.&lt;ref name=&quot;INSECTS: ROLE OF THE SPIRACLES&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.2307/1539265|last=Schneiderman|first=Howard A.|year=1960|title=Discontinuous respiration in insects: role of the spiracles|journal=Biol. Bull.|issue=3|pages=494–528|url=http://www.biolbull.org/cgi/reprint/119/3/494?maxtoshow=&amp;HITS=10&amp;hits=10&amp;RESULTFORMAT=&amp;fulltext=insect+thoracic+spiracle&amp;andorexactfulltext=and&amp;searchid=1&amp;FIRSTINDEX=0&amp;sortspec=relevance&amp;resourcetype=HWCIT|volume=119|jstor=1539265}}&lt;/ref&gt; Neki žohari imaju samo šest ganglija u abdomenu, dok osa ''[[Vespa crabro]]'' ima samo dva u toraksu i tri u trbuhu. Neki insekti, poput kućne muhe ''[[Musca domestica]]'', imaju sve tjelesne ganglije stopljene u jednu veliku toraksnu gangliju.

Barem nekoliko insekata ima [[nociceptor]]e, ćelije koje otkrivaju i prenose osjećaje [[bol]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | title=Do insects feel pain? — A biological view | journal=Cellular and Molecular Life Sciences | last1=Eisemann | first1=WK | year=1984 | volume=40 | pages=1420–1423 | doi=10.1007/BF01963580 | last2=Jorgensen | first2=W. K. | last3=Merritt | first3=D. J. | last4=Rice | first4=M. J. | last5=Cribb | first5=B. W. | last6=Webb | first6=P. D. | last7=Zalucki | first7=M. P. | issue=2|display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; Ovo je otkriveno 2003., proučavanjem varijacija u reakcijama [[larva|larvi]] obične voćne mušice roda ''[[Drosophila]]'' na dodir zagrijane i negrijane sonde. Larve su na dodir zagrijane sonde reagirale stereotipnim ponašanjem kotrljanja kojeg nije bilo kada ih je dodirnula nezagrijana sonda.&lt;ref&gt;{{cite journal | title=painless, a Drosophila gene essential for nociception | journal=Cell | last1=Tracey | first1=J | date=18. 4. 2003| volume=113 | issue=2 | pages=261–273 | doi=10.1016/S0092-8674(03)00272-1 | pmid=12705873 | last2=Wilson | first2=RI | last3=Laurent | first3=G | last4=Benzer | first4=S|display-authors=etal}}&lt;/ref&gt; Iako je kod insekata nocicepcija dokazana, ne postoji konsenzus da insekti svjesno osjećaju bol.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Sentience and pain in invertebrates | last=Sømme | first=LS | date=14. 1. 2005 | publisher=Norwegian Scientific Committee for Food Safety | access-date=30. 9. 2009 | url=http://google.com/scholar?q=cache:dbrbM20yEQ4J:scholar.google.com/&amp;hl=en }}{{dead link|date=novembar 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Probavni sistem ===
Insekt koristi svoj probavni sistem za svefaze u preradi hrane: probavu, apsorpciju i isporuku i eliminaciju izmeta.&lt;ref name=&quot;genent&quot;&gt;{{cite web | title=General Entomology - Digestive and Excritory system | url=http://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/library/tutorials/internal_anatomy/digestive.html | publisher=NC state University | access-date=3. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last1=Terra|first1=Walter R.|title=Digestive System|date=2009|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780123741448000837|encyclopedia=Encyclopedia of Insects|pages=273–281|publisher=Elsevier|language=en|doi=10.1016/b978-0-12-374144-8.00083-7|isbn=978-0-12-374144-8|access-date=29. 9. 2020|last2=Ferreira|first2=Clélia}}&lt;/ref&gt; Većina hrane unosi se u obliku [[makromolekula]] i drugih složenih supstanci poput [[protein]]a, [[polisaharid]]a, [[masti]] i [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] . Te makromolekule moraju se razgraditi pomoću [[katabolizam|kataboličkih reakcija]] na manje molekule poput [[aminokiselina]] i [[monosaharidi|jednostavnih šećera]], prije nego što ih ćelije tijela koriste za energiju, rast ili reprodukciju . Ovaj proces raspadanja poznat je kao probava. Glavna struktura probavnog sistema insekata je dugačka zatvorena cijev zvana [[probavni kanal]] (ili crijeva), koja prolazi duž tijela. Probavni kanal usmjerava hranu u jednom smjeru: od [[usta]] do [[anus]]a. U crijevima se odvija gotovo sva probava insekata. Može se podijeliti u tri dijela - [[prednje crijevo]], [[želudac|srednje crijevo]] i [[stražnje crijevo]] – od kojih svaki vrši drugačiji proces probave.&lt;ref&gt;{{Citation|last1=Terra|first1=Walter R.|title=Chapter 74 - Digestive System|date=1. 1. 2009|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123741448000837|encyclopedia=Encyclopedia of Insects (Second Edition)|pages=273–281|editor-last=Resh|editor-first=Vincent H.|place=San Diego|publisher=Academic Press|language=en|doi=10.1016/b978-0-12-374144-8.00083-7|isbn=978-0-12-374144-8|access-date=29. 9. 2020|last2=Ferreira|first2=Clélia|editor2-last=Cardé|editor2-first=Ring T.}}&lt;/ref&gt; Osim probavnog kanala, insekti imaju i uparene pljuvačne žlijezde i pljuvačne rezervoare. Ove strukture obično se nalaze u toraksu, uz prednje crijevo.&lt;ref name=GulCra2005/&gt;

==== Prednje crijevo====

[[Datoteka:Malpighian tube.svg|thumb| 250px | left | Stilizirani dijagram probavnog trakta insekata koji prikazuje [[sistem Malpighijevih cijevi|Malpighigijeve cijevi]], insekta iz reda [[Orthoptera]].]]
Prvi odjeljak probavnog kanala je [[prednje crijevo]] (element 27 u numeriranom dijagramu), ili stomodaeum. Prednje crijevo je obloženo kutikulskom oblogom od [[hitin]]a i [[protein]]a kao zaštita od žilave hrane. Uključuje [[usna šupljina|usnu šupljinu]] (usta), [[ždrijelo]], [[jednjak]] i [[voljkka|voljku]] i [[proventrikulus]] (bilo koji dio može biti visoko modificiran ), koji istovremeno čuvaju hranu i i znak kada treba nastaviti dalje prema srednjem crijevu.&lt;ref name = GulCra2005 /&gt; Ovdje probava započinje kad se djelomično prožvakana hrana razgrađuje pljuvačkom iz pljuvačnih žlijezda. Dok pljuvačne žlijezde proizvode tečnost i[[enzim| enzim za varenje ugljikohidrata]] (uglavnom [[amilaza|amilaze]]), snažni mišići u ždrijelu pumpaju tekućinu u usnu šupljinu, podmazujući hranu poput salivarija i pomažući hranilice za krv i hranilice za razgradnju ksilema i floema. 
Odatle ždrijelo prenosi hranu do jednjaka, koja bi mogla biti obična cijev koja je prenosi u voljku i proventrikulus, a zatim na srednjeg crijeva, kao kod većine insekata. Alternativno, prednja crijeva mogu se proširiti u vrlo povećani voljku i proventrikulus, ili voljka može biti samo [[divertikulum]] ili struktura ispunjena tečnošću, kao kod nekih vrsta [[Diptera]].&lt;ref name=&quot;Insect Physiology and Biochemistry&quot;/&gt;

[[Slika:Bee Squirt.gif|thumb|250px|right|[[Bumbar]] vrši nuždu. Obratiti pažnju na kontrakciju [[anus]]a, koji stvara unutrašnji pritisak.]] 
[[Pljuvačna žlijezda]] (element 30 na numeriranom dijagramu) u ustima insekata proizvodi pljuvačku . Pljuvačni kanali vode od žlijezda do rezervoara, a zatim kroz glavu prema otvoru zvanom salivarij, smještenom iza hipofarinksa. Pomičući dijelove usta (element 32 u numeriranom dijagramu) insekt može miješati hranu sa pljuvačkom. Smjesa pljuvačke i hrane zatim putuje kroz pljuvačne cijevi u usta, gdje se počinje razgrađivati.&lt;ref name=&quot;genent&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Duncan |first=Carl D. |title=A Contribution to The Biology of North American Vespine Wasps|publisher=Stanford University Press |location=Stanford|year=1939 |edition=1 |pages=24–29|isbn=}}&lt;/ref&gt; Neki insekti, poput [[Diptera|muha]], imaju [[Žvakanje|vanusnu probava]]. Insekti koji koriste takvuu probavu izbacuju probavne enzime na hranu kako bi je razgradili. Ova strategija omogućava insektima da iz izvora hrane izvuku značajan dio dostupnih hranjivih sastojaka.&lt;ref name=&quot;Insect Physiology and Biochemistry&quot;&gt;{{cite book|last=Nation|first=James L.|title=Insect Physiology and Biochemistry |publisher=CRC Press|date=novembar 2001|edition=1|pages=496pp|chapter=15|isbn=0-8493-1181-0|chapter-url=https://books.google.com/books?id=l3v2tOvz1uQC&amp;q=insect+foregut&amp;pg=PA31}}&lt;/ref&gt;{{Rp|31}}

====Srednje crijevo ====

Kada hrana napusti voljku, prelazi u [[želudac|srednje crijevo]] (element 13 na numeriranom dijagramu), poznat i kao mezenteron, u kojem se odvija većina probave. Mikroskopske izbočine iz zida srednjeg crijeva, nazvane [[mikrovila|mikrovile]], povećavaju površinu zida i omogućavaju apsorpciju više hranljivih sastojaka; imaju tendenciju da budu blizu porekla srednjeg crijeva. U nekim insektima uloga mikrovila i gdje se nalaze mogu varirati. Naprimjer, specijalizirane mikrovile koje proizvode probavne enzime mogu vjerovatnije biti blizu kraja srednjeg crijeva, a apsorpcija blizu početka ili na samom početku srednjeg crijeva.&lt;ref name=&quot;Insect Physiology and Biochemistry&quot;/&gt;

==== Stražnje crijevo ====

U [[zadnje crijevo|zadnjem crijevu]] (element 16 na numeriranom dijagramu), ili proktodejumu, neprobavljenim česticama hrane pridružuje se [[mokraćna kiselina]] kako bi se stvorile [[izmet]]ne kuglice. Rektum apsorbira 90% vode u tim fekalnim kuglicama, a suha peleta se zatim eliminira kroz [[anus]] (element 17), dovršavajući proces probave. Mokraćna kiselina nastaje upotrebom hemolimfnih otpadnih proizvoda difundiranih iz [[sistem Malpighijevih cjevčica|Malpighijevih cjevčica]] (element 20). Zatim se prazni direktno u probavni kanal, na spoju između srednjeg i stražnjeg crijeva. Broj malpighijevih tubula koje posjeduje određeni insekt varira između vrsta, krećući se od samo dvije kod nekih insekata do preko 100 tubula kod drugih.&lt;ref name=GulCra2005/&gt;{{Rp|71–72, 78–80}}

=== Respiratorni sistemi ===
[[Respiratorni sistem|Disanje insekata]] odvija se bez [[pluća]]. Umjesto toga, insekati imaju sistem unutrašnjih cijevi i vrećica kroz koje se plinovi ili difundiraju ili se aktivno pumpaju, isporučujući kiseik izravno tkivima kojima je potreban putem [[beskičmenjačka traheja|traheja]] (element 8 u numeriranom dijagramu). Budući da se kisik isporučuje izravno, [[cirkulacijski sistem]] se ne koristi za prijenos kisika, pa je stoga znatno smanjen. Cirkulacijski sistem insekata nema [[vena]] ili [[arterija]], a umjesto toga sastoji se od nešto više od jedne, perforirane leđne cijevi koja pulsira [[peristaltika|peristaltički]]. Prema toraksu, leđna cijev (element 14) dijeli se na komore i djeluje poput srca insekta. Suprotni kraj leđne cijevi je poput aorte insekta koji cirkulira [[hemolimfa|hemolimfu]], analog tečnosti člankonožaca [[krv]]i, unutar tjelesne šupljine.&lt;ref name=GulCra2005/&gt;{{Rp|61–65}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/tutorial/circulatory.html|title=Circulatory System|last=Meyer|first=John R.|date=17. 2. 2006|publisher=Department of Entomology, NC State University|pages=1|access-date=11. 10. 2009|location=NC State University|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090927000720/http://www.cals.ncsu.edu/course/ent425/tutorial/circulatory.html|archive-date=27. 9. 2009}}&lt;/ref&gt; Zrak se uvlači kroz otvore na bočnim stranama trbuha zvane [[Spirakula (artropodi)|spirakule]].

Postoje mnoge različite sheme [[razmjena plinova|razmjene plinova]] koje pokazuju različite grupe insekata. Uzorci razmene gasova kod insekata mogu se kretati od kontinuirane i [[difuzija|difuzne]] ventilacije do [[diskontinuirana razmjena plinova|diskontinuirane razmene plinova]].&lt;ref name = GulCra2005/&gt; Tokom kontinuirane razmene plinova, [[kisik]] se unosi, a [[ugljik-dioksid]] oslobađa u kontinuiranom ciklusu. Međutim, u prekidnoj razmjeni plinova, insekt uzima kisik dok je aktivan, a male količine ugljik-dioksida oslobađaju se dok miruje.&lt;ref name=IPE&gt;{{cite book | last = Chown | first = S.L. |author2=S.W. Nicholson | title = Insect Physiological Ecology | publisher = Oxford University Press | year = 2004 | location = New York|isbn=0-19-851549-9}}&lt;/ref&gt; Difuzna ventilacija je jednostavno oblik kontinuirane izmjene plina koja se događa [[difuzija|difuzijom]], a ne fizičkim unosom kisika. Neke vrste insekata koji su potopljeni takođe imaju prilagodbe koje pomažu u disanju. Kao larve, mnogi insekti imaju [[škrge]] koje mogu izdvojiti kiseonik rastvoren u vodi, dok se drugi trebaju podići na površinu vode kako bi nadoknadili zalihe zraka, koje mogu biti zadržane ili zarobljene u posebnim strukturama.&lt;ref name=aquins&gt;{{cite book | author=Richard W. Merritt, Kenneth W. Cummins, and Martin B. Berg (editors) | year=2007 | title=An Introduction to the Aquatic Insects of North America | publisher=Kendall Hunt Publishers | isbn=978-0-7575-5049-2 | edition=4th}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Merritt, RW, KW Cummins, and MB Berg|title=An Introduction To The Aquatic Insects Of North America|year=2007|publisher=Kendall Hunt Publishing Company|isbn=978-0-7575-4128-5}}&lt;/ref&gt;

=== Cirkulacijski sistem ===
Tjelesna tečnost („krv“) insekata ili hemolimfa glavna je funkcija transporta i oplakuje tjelesne organe insekata. Sačinjavajući obično manje od 25% tjelesne težine insekta, ona prenosi [[hormon]]e, hranjive sastojke i otpad i ima ulogu u osmoregulaciji, kontroli temperature, [[imunost]]i, skladištenju (voda, [[ugljikohidrati]] i [[masti]]) i skeletna funkcija. Takođe ima bitnu ulogu u procesu presvlačenja.&lt;ref name=&quot;McGavin&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Triplehorn &amp; Johnson, 2005&quot;&gt;{{cite book | title=Borror and DeLong's Introduction to the Study of Insects| author=Triplehorn, C. A. | year=2005 | publisher=Brooks / Thomson Cole |author2=Johnson, N. F. | issue=7th | location=Brooks / Thomson Cole}}&lt;/ref&gt; Pored toga, hemolimfa un nekim redovima može služiti za odbranu od neprtijatelja. Sadrži neukusne i neprijatne hemikalije koje će djelovati kao odvraćanje predatora.&lt;ref name = GulCra2005 /&gt; Hemolimfa sadrži molekule, ione i ćelije;&lt;ref name = GulCra2005 /&gt; regulira razmjenu hemikalija između [[Tkivo|tkiva]]. Zatvorena je u tjelesnoj šupljini insekta ili [[hemocel]]u.&lt;ref name=GulCra2005/&gt;&lt;ref name=&quot;Elzinga, 2004&quot;/&gt; Prenosi se po tijelu kombiniranim srčanim (stražnjim) i [[aorta|aortnim]] (prednjim) pulsacijama, koje se nalaze leđno tik ispod površine tijela.&lt;ref name=GulCra2005/&gt;&lt;ref name=&quot;McGavin&quot;&gt;{{cite book | title=Essential Entomology; An order by order introduction | author=McGavin, G. C. | year=2001 | publisher=Oxford University Press | isbn=9780198500025 | location=New York | url=https://archive.org/details/essentialentomol00mcga_0 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Triplehorn &amp; Johnson, 2005&quot;/&gt; Razlikuje se od [[kičmenja i|kičmenjačke]] krvi po tome što ne sadrži [[eritrociti|crvene krvne ćelije]] i samim tim nema visoku nosivost kisika, a sličnija je [[limfa|limfi]] kičmenjaka.&lt;ref name=GulCra2005/&gt;&lt;ref name=&quot;Elzinga, 2004&quot;&gt;{{cite book | title=Fundamentals of Entomology | url=https://archive.org/details/fundamentalsofen0000elzi_6ed | author=Elzinga, R.J. | year=2004 | publisher=Pearson/Prentice Hall | location=New Jersey USA | edition=6th}}&lt;/ref&gt;

Tjelesne tečnosti ulaze kroz jednosmjerne zaliske ostije, a to su otvori smješteni dužinom kombinirane aorte i srčanog organa. Do pumpanja hemolimfe dolazi talasima peristaltičke kontrakcije, sa stražnjeg kraja tijela, pumpajući unazad u leđni sud, van aorte, a zatim u glavu gdje odlazi u hemocel.&lt;ref name = GulCra2005 /&gt;&lt; ref name = &quot;Elzinga, 2004&quot;/&gt; Hemolimfa cirkulira u dodatke jednosmjerno uz pomoć mišićnih pumpi ili pomoćnih pulsirajućih organa koji se obično nalaze u osnovi [[antena (biologija)|antene]] ili u krilima, a ponekad i u nogama,&lt;ref name = GulCra2005 /&gt; sa brzinom pumpanja koja se ubrzava s periodima povećane aktivnosti.&lt;ref name =&quot;Triplehorn &amp; Johnson, 2005&quot;/&gt; Kretanje hemolimfe posebno je važno za termoregulaciju u redovima kao što su [[Odonata]] , [[Lepidoptera]], [[Hymenoptera]] i [[Diptera]].&lt;ref name = GulCra2005/&gt;

=== Endokrini sistem ===
Slijedeće žlijezde su dio endokrinog sistema:

1. Neurosekretorne ćelije
2. ''Corpora cardiaca''
3. [[Protoraksna žlijezda]] 
4. [[Corpus allatum|''Corpora allata'']]&lt;ref name=&quot;Triplehorn 2005&quot;&gt;{{cite book|last=Triplehorn|first=Charles A|title=Borror and DeLong's introduction to the study of insects.|url=https://archive.org/details/introductiontost0000trip|year=2005|publisher=Thomson, Brooks/Cole|location=Australia|isbn=9780030968358|edition=7th|author2=Johnson, Norman F}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gullan 2005&quot;&gt;{{cite book |last=Gullan |first=P.J. |author2=P.S. Cranston |title=The Insects: An Outline of Entomology |publisher=Blackwell Publishing |location=Oxford |year=2005 |edition=3 |pages=[https://archive.org/details/isbn_9781405111133/page/61 61–65] |isbn=1-4051-1113-5 |url=https://archive.org/details/isbn_9781405111133/page/61 }}&lt;/ref&gt;

=== Reproduktivni sistem ===
{{Glavni |Reproduktivni sistem insekata}}

==== Ženski ====
Ženski insekti mogu stvarati jaja, primati i skladištiti spermu, manipulirati spermom različitih mužjaka i odlagati jaja. Njihov reproduktivni sistem sastoji se od para [[jajnici|jajnika]], pomoćnih žlijezda, jedne ili više [[spermateka]] i kanala koji povezuju ove dijelove. Jajnici stvaraju jaja, a pomoćne žlijezde proizvode supstance koje pomažu u pakiranju i polaganju jaja. Spermateke čuvaju spermu u različitim vremenskim periodima i, zajedno sa dijelovima jajovoda, mogu kontrolirati upotrebu sperme. Kanali i spermateke obloženi su kutikulom.&lt;ref name=&quot;Resh and Carde&quot;/&gt;{{rp|880}}

Jajnici se sastoje od određenog broja jajnih cijevi, nazvanih [[ovariola|ovariole]], koje se razlikuju u veličini i broju prema vrstama. Broj jaja koje insekt može stvoriti varira u zavisnosti od broja ovariola, s tim da na brzinu razvoja jaja utiče i dizajn ovariola. U meroističnim jajnicima, buduća jaja se uzastopno dijele i većina ćelija ćerki postaju pomoćne ćelije za jedan [[oocit]] u klasteru. U panoističkim jajnicima, svako jaje koje će proizvesti matične ćelijske klice razvija se u oocit; nema pomoćnih ćelija s klicine linije.

Pomoćne žlijezde ili žljezdani dijelovi jajovoda proizvode razne supstance za održavanje, transport i oplodnju sperme, kao i za zaštitu jajnih ćelijaa. Mogu proizvesti ljepilo i zaštitne supstance za oblaganje jaja ili čvrste obloge za seriju jaja koja se nazivaju [[ooteka|ooteke]]. Spermateke su cijevi ili vrećice u kojima se sperma može čuvati između vremena parenja i trenutka oplodnje jajne ćelije. Ispitivanje očinstva insekata otkrilo je da neki, a vjerovatno i mnogi ženski insekti koriste spermateku i razne kanale za kontrolu ili sprečavanje sperme koja se koristi u korist nekih mužjaka u odnosu na druge.&lt;ref name = &quot;Resh and Carde&quot;/&gt;

====Mužjak====
Glavna komponenta muškog reproduktivnog sistema je [[sjemenici|testis]], podržan u tjelesnoj šupljini pomoću [[beskičmenjačka traheja|trahejama]] i [[masno tijelo|masnim tijelom]]. Primitivniji insekti [[apterygota|bez krila]] imaju jedan testis, a u nekih [[Lepidoptera]] dva testisa koji sazrijevaju sekundarno su stopljeni u jednu strukturu tokom kasnijih faza razvoja larvi, iako kanali koji vode iz njih ostaju odvojeno. Međutim, većina muških insekata ima par testisa, unutar kojih su sjemenici ili folikule zatvoreni u opnastu vrećicu. Folikule se pomoću ''vas eferens'' povezuju s ''vas deferens'', a dvije cjevaaste ''vas deferens'' povezuju se sa srednjim ejakulacijskim kanalom, koji vodi prema van. Dio [[sjemenovod]]a često je uvećan da bi formirao sjemensku vezikulu, koja čuva spermu prije nego što se ispusti u ženku. Sjemene vezikule imaju žljezdane obloge koje izlučuju hranjive sastojke za prehranu i održavanje sperme. Ejakulacijski kanal izveden je iz invaginacije ćelija epiderme tokom razvoja i, kao rezultat toga, ima kutikulsku sluznicu. Krajnji dio ejakulacijskog kanala može se sklerotizirati da bi se stvorio intromitentni organ, [[edeagus]]. Ostatak muškog reproduktivnog sistema izveden je iz embrionskog [[mezoderm]], osim zametnih ćelija ili [[spermatogonija]], koje se vrlo rano spuštaju iz matičnih polarnih ćelija tokom embriogeneze.&lt;ref name = &quot;Resh and Carde&quot;/&gt; Edeagus može biti prilično izražen ili ''de minimis''. Njegova aza može biti djelimično sklerotizirana faloteka, koja se naziva i
falosoma ili teka. Kod nekih vrsta faloteka sadrži prostor, nazvan endosom (unutrašnja vrećica za držanje), u koji se vrh edeagusa može povući. ''Vas deferens'' se ponekad uvlači (presavijen) u faloteku zajedno sa sjemenskom vezikulom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|author1=De Carlo |author2=J. A. |year=1983|title=Hemipteros acuáticos y semiacuáticos. Estudio en grupos en las partes de igual función de los aparatos genitales masculinos de especies estudiadas|journal=Revista de la Sociedad Entomológica Argentina|volume=42|issue=1/4|pages=149–154}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|author=Andersen, N. Møller|year=1991|title=Marine insects: genital morphology, phylogeny and evolution of sea skaters, genus Halobates (Hemiptera: Gerridae)|journal=Zoological Journal of the Linnean Society|volume=103|issue=1|pages=21–60|doi=10.1111/j.1096-3642.1991.tb00896.x}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Morfologija (biologija)]]
* [[Fiziologija insekata]]
* [[Ekologija insekata]]
* [[Let insekata]]
* [[Beskičmenjaci]]
* [[Insekti]]
* [[Entomologija]]
* [[Prahistorijski insekti]]

== Reference ==
{{Reflist|30em}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikivrste|Insekti}}
{{Commonscat|Insect}}

{{anatomija}}

{{DEFAULTSORT:Insect Morphology}}
[[Kategorija:Morfologija insekata| ]]
[[Kategorija:Anatomija životinja]]
[[Kategorija:Morfologija]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
[[Kategorija:Insekti]]
[[Kategorija:Beskičmenjaci]]</text>
      <sha1>pj7m05cbvi0q2b62ttzgulrzdti76u8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grudna dlakavost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470829</id>
    <revision>
      <id>3830628</id>
      <parentid>3680197</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:09:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene.</comment>
      <origin>3830628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9129" sha1="i0e93roxp4x3v5g4wn9kh7u1pp8j6ui" xml:space="preserve">[[Slika:11 - Pecto-sterno-infraclavicular.png|thumb|right|250px| Najčešći obrazac grudne dlakavosti]]
'''Grudna dlakavost''' uključuje [[dlake]] koje raste na [[grudni koš|prsima]] mužjaka u regiji između [[vrat]]a i [[trbuh]]a. Dlaka na prsima razvija se tokom i nakon [[pubertet]]a, zajedno s drugim vrstama [[androgena dlakavost|androgene dlakavosti]].

== Razvoj i rast ==
Iako je [[vunasta dlaka]]vost već prisutna u tom području u djetinjstvu, dlaka na prsima je [[terminalna dlaka]] koja se razvija kao efekt porasta nivoa [[androgen]]a (prvenstveno [[testosteron]]a i njegovih derivata) početkom [[pubertet]]a. Za razliku od [[kosa|dlake na glavi]], ona je stoga [[sekundarna spolna oznaka]]. Muškarci imaju tendenciju da budu prekriveni s daleko više terminalnih dlaka, posebno na prsima, [[trbušna dlakavost|trbuhu]] i [[dlakavost lica|licu]].

Razvoj dlaka na prsima počinje normalno tokom kasnog puberteta, obično između 12. i 18. godine. Može započeti i kasnije, između 20. i 30. godine, tako da mnogi muškarci u dvadesetim još nisu postigli puni razvoj dlaka na prsima. Rast se nastavlja i kasnije.

== Obrasci i karakteristike == 
Pojedinačna pojava i karakteristike dlaka na prsima ovise o [[genetika|genetički]] tipskom položaju, [[hormon]]skom statusu i starosti osobe. [[Gen]]i prvenstveno određuju količinu, obrasce i debljinu dlaka na prsima. Neki muškarci su vrlo dlakavi, dok drugi uopće nemaju dlake na prsima. Svi rasponi i obrasci rasta dlake su normalni. Područja na kojima mogu rasti terminalne dlake su periareolska područja ([[bradavica (dojka)|dojke]], centar i strane [[grudni koš|grudnog koša]] i [[ključna kost]] ključna kost.

Smjer rasta dlake može stvoriti zanimljive uzorke, slično prikazima matematičkih vektorskih polja. Tipijska muška dlakvost pokazat će čvor na gornjem dijelu grudne kosti, dlaka iznad koje rastu prema gore i druge ispod koje rastu prema dolje. Neki pojedinci imaju spirale na gornjim prsnim područjima (nekoliko centimetara od bradavice prema vratu), koje se kreću u smjeru kazaljke na satu na lijevoj dojci, a suprotno od desne.

Viđenja abnormalnosti pojedinačne pojave dlaka na prsima obično nije zbog medicinskih indikacija, već prvenstveno zbog kulturnih i socijalnih stavova. Prekomjerni rast terminalne dlake na tijelu muškaraca i žena naziva se [[hipertrihoza]]. Ovaj medicinski termin treba razlikovati od tpojave zvane [[hirzutizam]] koja pogađa samo žene. Te žene mogu razviti terminalnu dlaku na prsima slijedeći muški obrazac kao simptom endokrine bolesti.

=== Settyjevi obrasci === 
[[Slika:Regions.png|thumb|right| Četiri područja u sistemu uzoraka dlaka na prsima: infraklavikulski (gore), prsni (lijevo), sternumski (srednji) i cirkularni (desno)]]

Bilo je povremenih studija koje su dokumentirale uzorke dlakavosti na prsima kod muškaraca i pojavu ovih obrazaca. Studija na 1.400 bijelaca u dobi od 17 do 71 godine, koju je proveo [[Laurel Raymond Setty|L.R. Setty]] 1960-ih definira 15 uzoraka dlaka na grudima.&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=13910982 |year=1961 |last1=Setty |first1=LR |title=The Distribution of Chest Hair in Caucasoid Males |volume=19 |pages=285–7 |journal=American Journal of Physical Anthropology |issue=3 |doi=10.1002/ajpa.1330190309}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;setty_1965&quot;&gt;{{cite journal |pmid=5859933 |year=1965 |last1=Setty |first1=LR |title=Variations of the hair patterns of the chest of white males |volume=57 |issue=3 |pages=211–4 |pmc=2610947 |journal=Journal of the National Medical Association}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=13988215 |year=1963 |last1=Setty |first1=LR |title=The circumareolo-pectoral series of chest hair patterns |volume=55 |pages=233–4 |pmc=2642024 |journal=Journal of the National Medical Association |issue=3}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=13910983 |year=1962 |last1=Setty |first1=LR |title=The sterno-infraclavicular chest hair pattern |volume=54 |pages=486–7 |pmc=2642315 |journal=Journal of the National Medical Association |issue=4}}&lt;/ref&gt; U ovoj studiji identificirana su četiri dijela grudnog koša na kojima se javlja [[terminalna dlaka]]:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;text-align:left&quot; | Područje
! style=&quot;text-align:left&quot; | Opis
! style=&quot;text-align:center&quot; | Učestalost&lt;br&gt;(%)&lt;ref name=&quot;setty_1965&quot;/&gt;
|-
| ''Sternumsko''
| Središnji i donji dio tijela [[grudna kost|grudne kosti]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | 74
|-
| ''Infraključnjačko''
| Područje neposredno ispod medijalnog kraja [[ključna kost|ključne kosti]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | 63
|-
| ''Grudno''
| Područje [[dojka|dojke]], uključujući površine neposredno oko [[areola]] ([[bradavica (dojka)|bradavica]])
| style=&quot;text-align:center&quot; | 77
|-
| ''Okoareolsko''
| Mala površina koja neposredno okružuje areolu.
| style=&quot;text-align:center&quot; | 16
|}

Dlake na prsima mogu se pojaviti na svakom od ovih područja neovisno od ostalih, što čini ukupno 15 kombinacija, uz dodatak „apiloza“ (goli). Kaže se da se dlaka javlja i na grudnom i na okoareolskom području kada ima dlaka oko bradavica i na dojkama, ali ta područja nisu povezana.

{| class=&quot;floatright&quot; style=&quot;text-align:center&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
|-
| [[File:0 - Apilose.png|frameless|100px]] 
A
| [[File:7 - Circumareolar.png|frameless|100px]] 
C
| [[File:8 - Circumareolo-infraclavicular.png|frameless|100px]] 
CI
| [[File:9 - Circumareolo-sternal.png|frameless|100px]] 
CS
|-
| [[File:12 - Circumareolar-pectoral.png|frameless|100px]]
CP
| [[File:14 - Circumareolar-pecto-infraclavicular.png|frameless|100px]]
CPI
| [[File:13 - Circumareolar-sterno-pectoral.png|frameless|100px]]
CPS
| [[File:15 - Circumareolar-pecto-sterno-infraclavicular.png|frameless|100px]]
CPSI
|-
| [[File:10 - Circumareolo-sterno-infraclavicular.png|frameless|100px]] 
CSI
| [[File:2 - Infraclavicular.png|frameless|100px]]
I
| [[File:4 - Pectoral.png|frameless|100px]]
P
| [[File:6 - Pecto-infraclavicular.png|frameless|100px]]
PI
|-
| [[File:5 - Pecto-sternal.png|frameless|100px]]
PS
| [[File:11 - Pecto-sterno-infraclavicular.png|frameless|100px]]
PSI
| [[File:1 - Sternal.png|frameless|100px]]
S
| [[File:3 - Sterno-infraclavicular.png|frameless|100px]]
SI
|-
| colspan=&quot;4&quot; | Settyijevi obrazaci (16) grudne dlakavosti
|}

{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot;
|-
! style=&quot;text-align:left&quot; | Obrazac
! style=&quot;text-align:left&quot; | Naziv
! style=&quot;text-align:center&quot; | Učestalost &lt;br&gt;(%)&lt;ref name=&quot;setty_1965&quot; /&gt;
|-
| '''A'''
| ''Apilozni (bezdlaki)''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 6
|-
| '''C'''
| ''Cirkumareolski'' &lt;br&gt;(okoloareolski)
| style=&quot;text-align:center&quot; | 6
|-
| '''CI'''
| ''Cirkumareolo-podklučnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1,5
|-
| '''CP'''
| ''Cirkumareolsko-grudni''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,1
|-
| '''CPI'''
| ''Cirkumareolsko-grudno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,1
|-
| '''CPS'''
| ''Cirkumareolsko-grudno-sternumski''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,1
|-
| '''CPSI'''
| ''Cirkumareolsko-grudno-sterno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,1
|-
| '''CS'''
| ''Cirkumareolsko-grudni''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 5
|-
| '''CSI'''
| ''Cirkumareolsko-sterno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 2
|-
| '''I'''
| ''Podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,5
|-
| '''P'''
| ''Grudni''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 5
|-
| '''PI'''
| ''Grudno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1,5
|-
| '''PS'''
| ''Grudno-sternumski''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 13
|-
| '''PSI'''
| ''Grudno-sterno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 57
|-
| '''S'''
| ''Sternumski''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1,7
|-
| '''SI'''
| ''Sterno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,1
|}

Najčešći obrazac je ''grudno-sterno-podključnjački'', u kojem su dojka, grudna kost i medijalni kraj klljučnjače prekriveni terminalnom (57%).

=== Primjeri obrazaca ===
&lt;gallery&gt;
Male armpits.jpg|'''CS''' – Dlaka na prsima, prvenstveno na grudnoj kosti i oko bradavica 
Folsom1.jpg|'''PS''' – Dlaka na grudima i grudnoj kosti
Chesthair.jpg|'''PSI''' – Dlakavost na grudnoj kosti, dojci i medijalnom kraju ključne kosti 
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Dlaka]]
* [[Trbušna dlakavost]]

== Reference ==
{{reflist}}

==Dopunska literatura==
* {{cite journal |pmid=13750402 |year=1961 |last1=Setty |first1=LR |title=Bare areas in regions of pilosity of the chest and abdomen |volume=53 |pages=394–5 |pmc=2641808 |journal=Journal of the National Medical Association |issue=4}}
* {{cite journal |pmid=1827450 |year=1991 |last1=Lookingbill |first1=DP |last2=Demers |first2=LM |last3=Wang |first3=C |last4=Leung |first4=A |last5=Rittmaster |first5=RS |last6=Santen |first6=RJ |title=Clinical and biochemical parameters of androgen action in normal healthy Caucasian versus Chinese subjects |volume=72 |issue=6 |pages=1242–8 |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |doi=10.1210/jcem-72-6-1242}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Chest hair}}

{{Ljudska dlaka}}

[[Kategorija:Sekundarna spolna obilježja]]
[[Kategorija:Ljudska dlaka]]
[[Kategorija:Morfologija]]</text>
      <sha1>i0e93roxp4x3v5g4wn9kh7u1pp8j6ui</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830701</id>
      <parentid>3830628</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:27:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Settyjevi obrasci */</comment>
      <origin>3830701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9129" sha1="dbotowt4yry366g2ac0u2n6ordnx9ps" xml:space="preserve">[[Slika:11 - Pecto-sterno-infraclavicular.png|thumb|right|250px| Najčešći obrazac grudne dlakavosti]]
'''Grudna dlakavost''' uključuje [[dlake]] koje raste na [[grudni koš|prsima]] mužjaka u regiji između [[vrat]]a i [[trbuh]]a. Dlaka na prsima razvija se tokom i nakon [[pubertet]]a, zajedno s drugim vrstama [[androgena dlakavost|androgene dlakavosti]].

== Razvoj i rast ==
Iako je [[vunasta dlaka]]vost već prisutna u tom području u djetinjstvu, dlaka na prsima je [[terminalna dlaka]] koja se razvija kao efekt porasta nivoa [[androgen]]a (prvenstveno [[testosteron]]a i njegovih derivata) početkom [[pubertet]]a. Za razliku od [[kosa|dlake na glavi]], ona je stoga [[sekundarna spolna oznaka]]. Muškarci imaju tendenciju da budu prekriveni s daleko više terminalnih dlaka, posebno na prsima, [[trbušna dlakavost|trbuhu]] i [[dlakavost lica|licu]].

Razvoj dlaka na prsima počinje normalno tokom kasnog puberteta, obično između 12. i 18. godine. Može započeti i kasnije, između 20. i 30. godine, tako da mnogi muškarci u dvadesetim još nisu postigli puni razvoj dlaka na prsima. Rast se nastavlja i kasnije.

== Obrasci i karakteristike == 
Pojedinačna pojava i karakteristike dlaka na prsima ovise o [[genetika|genetički]] tipskom položaju, [[hormon]]skom statusu i starosti osobe. [[Gen]]i prvenstveno određuju količinu, obrasce i debljinu dlaka na prsima. Neki muškarci su vrlo dlakavi, dok drugi uopće nemaju dlake na prsima. Svi rasponi i obrasci rasta dlake su normalni. Područja na kojima mogu rasti terminalne dlake su periareolska područja ([[bradavica (dojka)|dojke]], centar i strane [[grudni koš|grudnog koša]] i [[ključna kost]] ključna kost.

Smjer rasta dlake može stvoriti zanimljive uzorke, slično prikazima matematičkih vektorskih polja. Tipijska muška dlakvost pokazat će čvor na gornjem dijelu grudne kosti, dlaka iznad koje rastu prema gore i druge ispod koje rastu prema dolje. Neki pojedinci imaju spirale na gornjim prsnim područjima (nekoliko centimetara od bradavice prema vratu), koje se kreću u smjeru kazaljke na satu na lijevoj dojci, a suprotno od desne.

Viđenja abnormalnosti pojedinačne pojave dlaka na prsima obično nije zbog medicinskih indikacija, već prvenstveno zbog kulturnih i socijalnih stavova. Prekomjerni rast terminalne dlake na tijelu muškaraca i žena naziva se [[hipertrihoza]]. Ovaj medicinski termin treba razlikovati od tpojave zvane [[hirzutizam]] koja pogađa samo žene. Te žene mogu razviti terminalnu dlaku na prsima slijedeći muški obrazac kao simptom endokrine bolesti.

=== Settyjevi obrasci === 
[[Slika:Regions.png|thumb|right| Četiri područja u sistemu uzoraka dlaka na prsima: infraklavikulski (gore), prsni (lijevo), sternumski (srednji) i cirkularni (desno)]]

Bilo je povremenih studija koje su dokumentirale uzorke dlakavosti na prsima kod muškaraca i pojavu ovih obrazaca. Studija na 1.400 bijelaca u dobi od 17 do 71 godine, koju je proveo [[Laurel Raymond Setty|L. R. Setty]] 1960-ih definira 15 uzoraka dlaka na grudima.&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=13910982 |year=1961 |last1=Setty |first1=LR |title=The Distribution of Chest Hair in Caucasoid Males |volume=19 |pages=285–7 |journal=American Journal of Physical Anthropology |issue=3 |doi=10.1002/ajpa.1330190309}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;setty_1965&quot;&gt;{{cite journal |pmid=5859933 |year=1965 |last1=Setty |first1=LR |title=Variations of the hair patterns of the chest of white males |volume=57 |issue=3 |pages=211–4 |pmc=2610947 |journal=Journal of the National Medical Association}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=13988215 |year=1963 |last1=Setty |first1=LR |title=The circumareolo-pectoral series of chest hair patterns |volume=55 |pages=233–4 |pmc=2642024 |journal=Journal of the National Medical Association |issue=3}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=13910983 |year=1962 |last1=Setty |first1=LR |title=The sterno-infraclavicular chest hair pattern |volume=54 |pages=486–7 |pmc=2642315 |journal=Journal of the National Medical Association |issue=4}}&lt;/ref&gt; U ovoj studiji identificirana su četiri dijela grudnog koša na kojima se javlja [[terminalna dlaka]]:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;text-align:left&quot; | Područje
! style=&quot;text-align:left&quot; | Opis
! style=&quot;text-align:center&quot; | Učestalost&lt;br&gt;(%)&lt;ref name=&quot;setty_1965&quot;/&gt;
|-
| ''Sternumsko''
| Središnji i donji dio tijela [[grudna kost|grudne kosti]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | 74
|-
| ''Infraključnjačko''
| Područje neposredno ispod medijalnog kraja [[ključna kost|ključne kosti]]
| style=&quot;text-align:center&quot; | 63
|-
| ''Grudno''
| Područje [[dojka|dojke]], uključujući površine neposredno oko [[areola]] ([[bradavica (dojka)|bradavica]])
| style=&quot;text-align:center&quot; | 77
|-
| ''Okoareolsko''
| Mala površina koja neposredno okružuje areolu.
| style=&quot;text-align:center&quot; | 16
|}

Dlake na prsima mogu se pojaviti na svakom od ovih područja neovisno od ostalih, što čini ukupno 15 kombinacija, uz dodatak „apiloza“ (goli). Kaže se da se dlaka javlja i na grudnom i na okoareolskom području kada ima dlaka oko bradavica i na dojkama, ali ta područja nisu povezana.

{| class=&quot;floatright&quot; style=&quot;text-align:center&quot; cellpadding=&quot;5&quot;
|-
| [[File:0 - Apilose.png|frameless|100px]] 
A
| [[File:7 - Circumareolar.png|frameless|100px]] 
C
| [[File:8 - Circumareolo-infraclavicular.png|frameless|100px]] 
CI
| [[File:9 - Circumareolo-sternal.png|frameless|100px]] 
CS
|-
| [[File:12 - Circumareolar-pectoral.png|frameless|100px]]
CP
| [[File:14 - Circumareolar-pecto-infraclavicular.png|frameless|100px]]
CPI
| [[File:13 - Circumareolar-sterno-pectoral.png|frameless|100px]]
CPS
| [[File:15 - Circumareolar-pecto-sterno-infraclavicular.png|frameless|100px]]
CPSI
|-
| [[File:10 - Circumareolo-sterno-infraclavicular.png|frameless|100px]] 
CSI
| [[File:2 - Infraclavicular.png|frameless|100px]]
I
| [[File:4 - Pectoral.png|frameless|100px]]
P
| [[File:6 - Pecto-infraclavicular.png|frameless|100px]]
PI
|-
| [[File:5 - Pecto-sternal.png|frameless|100px]]
PS
| [[File:11 - Pecto-sterno-infraclavicular.png|frameless|100px]]
PSI
| [[File:1 - Sternal.png|frameless|100px]]
S
| [[File:3 - Sterno-infraclavicular.png|frameless|100px]]
SI
|-
| colspan=&quot;4&quot; | Settyijevi obrasci (16) grudne dlakavosti
|}

{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot;
|-
! style=&quot;text-align:left&quot; | Obrazac
! style=&quot;text-align:left&quot; | Naziv
! style=&quot;text-align:center&quot; | Učestalost &lt;br&gt;(%)&lt;ref name=&quot;setty_1965&quot; /&gt;
|-
| '''A'''
| ''Apilozni (bezdlaki)''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 6
|-
| '''C'''
| ''Cirkumareolski'' &lt;br&gt;(okoloareolski)
| style=&quot;text-align:center&quot; | 6
|-
| '''CI'''
| ''Cirkumareolo-podklučnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1,5
|-
| '''CP'''
| ''Cirkumareolsko-grudni''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,1
|-
| '''CPI'''
| ''Cirkumareolsko-grudno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,1
|-
| '''CPS'''
| ''Cirkumareolsko-grudno-sternumski''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,1
|-
| '''CPSI'''
| ''Cirkumareolsko-grudno-sterno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,1
|-
| '''CS'''
| ''Cirkumareolsko-grudni''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 5
|-
| '''CSI'''
| ''Cirkumareolsko-sterno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 2
|-
| '''I'''
| ''Podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,5
|-
| '''P'''
| ''Grudni''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 5
|-
| '''PI'''
| ''Grudno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1,5
|-
| '''PS'''
| ''Grudno-sternumski''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 13
|-
| '''PSI'''
| ''Grudno-sterno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 57
|-
| '''S'''
| ''Sternumski''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1,7
|-
| '''SI'''
| ''Sterno-podključnjački''
| style=&quot;text-align:center&quot; | 0,1
|}

Najčešći obrazac je ''grudno-sterno-podključnjački'', u kojem su dojka, grudna kost i medijalni kraj klljučnjače prekriveni terminalnom (57%).

=== Primjeri obrazaca ===
&lt;gallery&gt;
Male armpits.jpg|'''CS''' – Dlaka na prsima, prvenstveno na grudnoj kosti i oko bradavica 
Folsom1.jpg|'''PS''' – Dlaka na grudima i grudnoj kosti
Chesthair.jpg|'''PSI''' – Dlakavost na grudnoj kosti, dojci i medijalnom kraju ključne kosti 
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Dlaka]]
* [[Trbušna dlakavost]]

== Reference ==
{{reflist}}

==Dopunska literatura==
* {{cite journal |pmid=13750402 |year=1961 |last1=Setty |first1=LR |title=Bare areas in regions of pilosity of the chest and abdomen |volume=53 |pages=394–5 |pmc=2641808 |journal=Journal of the National Medical Association |issue=4}}
* {{cite journal |pmid=1827450 |year=1991 |last1=Lookingbill |first1=DP |last2=Demers |first2=LM |last3=Wang |first3=C |last4=Leung |first4=A |last5=Rittmaster |first5=RS |last6=Santen |first6=RJ |title=Clinical and biochemical parameters of androgen action in normal healthy Caucasian versus Chinese subjects |volume=72 |issue=6 |pages=1242–8 |journal=The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism |doi=10.1210/jcem-72-6-1242}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Chest hair}}

{{Ljudska dlaka}}

[[Kategorija:Sekundarna spolna obilježja]]
[[Kategorija:Ljudska dlaka]]
[[Kategorija:Morfologija]]</text>
      <sha1>dbotowt4yry366g2ac0u2n6ordnx9ps</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šumarice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473634</id>
    <revision>
      <id>3830615</id>
      <parentid>3682709</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:26:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9631" sha1="nw7nhsrs9f9twplvfpcbp8s444frs06" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Šumarice
| slika = Anemone coronaria MK.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Anemone coronaria
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Ranunculales]]
| familia = [[Ranunculaceae]]
| subfamilia =[[Ranunculoideae]]
| tribus =[[Anemoneae]]
| genus = '''''Anemone'''''
| genus_autorstvo = [[Carl von Linné|L.]], 1753
| razdioba_stepen = Vrste
| razdioba = ''Vidi [[#Vrste|tekst]]''
}}
[[Datoteka:20130421Anemone blanda1.jpg|thumb|''Anemone blanda'']]
[[Datoteka:Anemone × lipsiensis-IMG 1657.jpg|thumb|''Anemone'' × ''lipsiensis'']]
[[Datoteka:Anemone coronaria 4.JPG|thumb|240px|Anemona coronaria]]
[[Datoteka:Pulsatilla montana 1.jpg|thumb|''Anemone montana'' (sin. ''Pulsatilla montana'')]]
[[Datoteka:Anemone nikoensis (1 flower).JPG|thumb|''Anemone nikoensis'']]
[[Datoteka:Anemone multifida 4720.JPG|thumb|''Anemone multifida'']]
[[Datoteka:Anemone hortensis (flower).jpg|thumb|''Anemone hortensis'']]
[[Datoteka:Pulsatilla albana 1.JPG|thumb|''Anemone albana'' (sin. ''Pulsatilla albana'')]]
[[Datoteka:Anemone apennina albiflora0.jpg|thumb|''Anemone apennina'']]
'''Šumarice''' ([[Latinski|lat.]] ''Anemone'') su [[rod (biologija)|rod]]  [[zeljasta biljka|zeljastih]] [[trajnica]] iz porodice ''[[Ranunculaceae]]'', red [[Ranunculales]] [[razred (biologija)|razred]] [[Magnoliopsida]], sa  172 priznate vrste. Naziv potiče od grčke riječi ''anemos'' =  [[vjetar]].&lt;ref name = &quot;COL&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2014/browse/tree/id/17270079|title= Species 2000 &amp; ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist.|author= Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed)|year= 2014|publisher= Species 2000: Reading, UK.|access-date= 26. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;

Anemone žive u umjernim i hladnim [[klima]]tima. U  [[BIH|Bosni i Hercegovini]] i susjenim [[balkan]]skim zemljama najčešće su ''[[Anemone hepatica]]'', ''[[Anemone hortensis]]'', ''[[Anemone ranunculoides]]'' i  ''[[A. sylvestris]]''.

Šumarice  su obično visoke  15 do 30&amp;nbsp;cm, listovi su u rozetama, a cvjetovi crveni, ružičasti i bijeli, sa šest i više latica i čašičnih listića. Zbog privačnog izgleda, često se uzgajaju i kao baštenske ukrasne biljke.&lt;ref name = &quot;COL&quot;/&gt;

== Vrste&lt;ref name = &quot;COL&quot;/&gt; ==
{{div col|colwidth=24em}}
* ''[[Anemone afghanica]]'' &lt;small&gt;Podlech&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone alaschanica]]'' &lt;small&gt;(Schipcz.) Borodina&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone angustiloba]]'' &lt;small&gt;H.Eichler&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone assisbrasiliana]]'' &lt;small&gt;Kuhlm. &amp; Porto&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone baissunensis]]'' &lt;small&gt;Juz. ex M.M.Sharipova&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone begoniifolia]]'' &lt;small&gt;H.Lév. &amp; Vaniot&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone berlandieri]]'' &lt;small&gt;Pritz.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone biflora]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone brachystema]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone × brecklei]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone brevistyla]]'' &lt;small&gt;C.C.Chang ex W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone bucharica]]'' &lt;small&gt;(Regel) Finet &amp; Gagnep.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone caffra]]'' &lt;small&gt;(Eckl. &amp; Zeyh.) Harv.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone caroliniana]]'' &lt;small&gt;Walter&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone cathayensis]]'' &lt;small&gt;Kitag. ex Tamura&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone coelestina]]'' &lt;small&gt;Franch.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone coronaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone crassifolia]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone cylindrica]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone debilis]]'' &lt;small&gt;Fisch. ex Turcz.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone decapetala]]'' &lt;small&gt;Ard.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone drummondii]]'' &lt;small&gt;S.Watson&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone edwardsiana]]'' &lt;small&gt;Tharp&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone fanninii]]'' &lt;small&gt;Harv. ex Mast.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone flexuosissima]]'' &lt;small&gt;Rech.f.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone fulingensis]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang &amp; Z.Y.Liu&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone fuscopurpurea]]'' &lt;small&gt;H.Hara&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone geum]]'' &lt;small&gt;H.Lév.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone glazioviana]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone × gokayamensis]]'' &lt;small&gt;M.Sugim., Tak.Sato &amp; Naruh.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone hemsleyi]]'' &lt;small&gt;Britton&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone hokouensis]]'' &lt;small&gt;C.Y.Wu ex W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone hortensis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone howellii]]'' &lt;small&gt;Jeffrey &amp; W.W.Sm.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone imperialis]]'' &lt;small&gt;Kadota&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone koraiensis]]'' &lt;small&gt;Nakai&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone × korzchinskyi]]'' &lt;small&gt;E.G.Camus&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone lacerata]]'' &lt;small&gt;(Y.L.Xu) Luferov&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone laceratoincisa]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone liangshanica]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone lithophila]]'' &lt;small&gt;Rydb.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone lutienensis]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone milinensis]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone moorei]]'' &lt;small&gt;Espinosa&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone motuoensis]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone multifida]]'' &lt;small&gt;Poir.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone nutantiflora]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang &amp; L.Q.Li&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone obtusiloba]]'' &lt;small&gt;D.Don&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone ochotensis]]'' &lt;small&gt;(Fisch. ex Pritz.) Fisch.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone okennonii]]'' &lt;small&gt;Keener &amp; B.E.Dutton&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone orthocarpa]]'' &lt;small&gt;Hand.-Mazz.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone palmata]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone parviflora]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone patula]]'' &lt;small&gt;C.C.Chang ex W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone pavoniana]]'' &lt;small&gt;Boiss.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone pendulisepala]]'' &lt;small&gt;Y.N.Lee&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone poilanei]]'' &lt;small&gt;Gagnep.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone polycarpa]]'' &lt;small&gt;W.E.Evans&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone punctulata]]'' &lt;small&gt;Riedl&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone raui]]'' &lt;small&gt;Goel &amp; U.C.Bhattach.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone rivularis]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex DC.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone robusta]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone robustostylosa]]'' &lt;small&gt;R.H.Miao&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone rockii]]'' &lt;small&gt;Ulbr.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone rupestris]]'' &lt;small&gt;Wall. ex Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone rupicola]]'' &lt;small&gt;Cambess.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone scabriuscula]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone sellowii]]'' &lt;small&gt;Pritz.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone seravschanica]]'' &lt;small&gt;Kom.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone somaliensis]]'' &lt;small&gt;Hepper&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone subindivisa]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone subpinnata]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone sumatrana]]'' &lt;small&gt;de Vriese&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone taipaiensis]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone tamarae]]'' &lt;small&gt;Kharkev.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone tenuifolia]]'' &lt;small&gt;(L.f.) DC.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone thomsonii]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone tibetica]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone triternata]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone trullifolia]]'' &lt;small&gt;Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone truncata]]'' &lt;small&gt;(H.F.Comber) Luferov&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone tschernaewii]]'' &lt;small&gt;Regel&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone tuberosa]]'' &lt;small&gt;Rydb.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone virginiana]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone × volgensis]]'' &lt;small&gt;Luferov&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone wendelboi]]'' &lt;small&gt;Chaudkhari&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone xingyiensis]]'' &lt;small&gt;Q.Yuan &amp; Q.E.Yang&lt;/small&gt;
* ''[[Anemone yulongshanica]]'' &lt;small&gt;W.T.Wang&lt;/small&gt;
{{div col end}}

== Reference==
{{reflist}}

==Dopunska literatura==
* {{WD1913|title=Anemone}}
* {{cite journal|last1=Ehrendorfer|first1=Friedrich|last2=Ziman|first2=Svetlana N.|last3=König|first3=Christiane|last4=Keener|first4=Carl. S.|last5=Dutton|first5=Bryan E.|last6=Tsarenko|first6=Olga N.|last7=Bulakh|first7=Elena V.|last8=Boşcaiu|first8=Monica|last9=Médail|first9=Frédéric|last10=Kästner|first10=Arndt|title=Taxonomic revision, phylogenetics and transcontinental distribution of ''Anemone'' section ''Anemone'' (Ranunculaceae)|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|date=juli 2009|volume=160|issue=3|pages=312–354|doi=10.1111/j.1095-8339.2009.00861.x|doi-access=free}}
* {{cite journal|last1=Ziman|first1=SN|last2=Keener|first2=CS|last3=Kadota|first3=Y|last4=Tsarenko|first4=OM|title=A revision of ''Anemone'' L. (Ranunculaceae) from the Southern Hemisphere|journal=Journal of Japanese Botany|date=august 2006|volume=81|issue=4|pages=193–224|url=http://www.jjbotany.com/pdf/JJB_081_193_224.pdf|access-date=7. 12. 2020|archive-date=23. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210323062544/http://www.jjbotany.com/pdf/JJB_081_193_224.pdf|url-status=dead}}
* {{cite journal|last1=Ziman|first1=SN|last2=Bulakh|first2=EV|last3=Kadota|first3=Y|last4=Keener|first4=CS|title=Modern view on the taxonomy of the genus Anemone L. sensu stricto (Ranunculaceae)|journal=Journal of Japanese Botany|date=juni 2008|volume=83|issue=3|pages=127–155|url=http://www.jjbotany.com/pdf/JJB_083_127_155.pdf|access-date=7. 12. 2020|archive-date=23. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210323062544/http://www.jjbotany.com/pdf/JJB_083_127_155.pdf|url-status=dead}}
* {{cite journal|last1=Ziman|first1=Svetlana|last2=Bulakh|first2=Elena|last3=Tsarenko|first3=Olga|title=''Anemone'' L. (Ranunculaceae): comparative morphology and taxonomy of the species from the Balkan flora|journal=Botanica Serbica|date=2011|volume=35|issue=2|pages=87–97 |url=http://botanicaserbica.bio.bg.ac.rs/arhiva/pdf/2011_35_2_536_full.pdf |access-date=7. 12. 2020 |ref={{harvid|Ziman et al|2011}}}}

==Vanjski linkovi==
{{wikivrste|Anemone}}
{{commonscat|Anemone}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ranunculales]]
[[Kategorija:Taksonomija biljaka]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>nw7nhsrs9f9twplvfpcbp8s444frs06</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>INAVA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486024</id>
    <revision>
      <id>3830643</id>
      <parentid>3693603</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:09:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27880" sha1="9c9gug33t3naswqgbzy0pl95vf8ett9" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''INAVA''', ponekad označavan kao '''hipotetski protein LOC55765''', jest [[protein]] nrepoznate funkcije koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''INAVA''' sa  [[hromosom 1|hromosoma 1]].&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;&gt;{{cite web|title=NCBI Gene 55765|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/55765|access-date=10. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Manje uobičajeni [[pseudonim|aliasi]] gena uključuju oznake FLJ10901 i MGC125608.

==Aminokiselinska sekvenca==	
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 663 [[aminokiseline]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 72.914 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q3KP66#sequences |title=UniProt, Q3KP66 |language=en. |access-date=12. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MLQMPKLNEI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PPGRAGRREA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RGEGRWPGQT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GPEAARLEWR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AQGQAGGARA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PWDSWGSSRL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PTQPGPGWSR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CPPSLLCALS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FQKSTMESKD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVSDTDSGII&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LQSGPDSPVS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PMKELTHAVH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KQQRALEARL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EACLEELRRL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CLREAELTGT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LPAEYPLKPG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EKAPKVRRRI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GAAYKLDDWA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LHREDPLSSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ERQLALQLQI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TEAARRLCLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ENLSRQARRQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RKHSMLQEEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLQELQRCLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ERRRNSEPPP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AAALPLGREL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SASDDSSLSD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLLLEEEESQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VPKPPPESPA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PPSRPLPPQT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LEGLQPTGPE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGSPERAPVQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSPWKETSLD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HPYEKPRKSS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EPWSESSSPA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TTPQDGPSAS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLWLLEPASY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HVVPIRGVPG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QWQGRTSAPA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPEIQGRRGQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SQSLRVDSFR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGPEGRGRSA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FPRRRPTHYT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VTVPDSCFPA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TKPPLPHAAC&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HSCSEDSGSD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VSSISHPTSP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSSSPDISFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QPLSPPKTHR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HRGAWVPAGS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RELVAHHPKL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLPPGYFPAG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RYVVVAESPL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PPGEWELRRA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;APGPAYEEEG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TPLRYQRLVP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SRSRIVRTPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKDSPAGRGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SKAAVSEELK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WWHERARLRS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TRPHSLDRQG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AFRVRSLPLG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;REGFGRALGP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RAQVPTVCVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RRSPDGAPVQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VFVPEKGEII&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SQV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

===Struktura===
Predviđeno je da se [[upredena zavojnica|uoredene zavojnice]] nalale izmešu ostatka 130–160 i 200–260.&lt;ref&gt;{{cite web|title=ExPASy COILS|url=http://embnet.vital-it.ch/software/COILS_form.html|access-date=20. 4. 2014|archive-date=22. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140422183729/http://embnet.vital-it.ch/software/COILS_form.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;   Predviđeno je da [[sekundarna struktura|sekundarni sastav]] bude oko 60% opredenih zavojnica, 30% [[alfa-heliks]]a i 10% [[beta-list]]ova.&lt;ref&gt;{{cite web|title=SOPMA|url=http://npsa-pbil.ibcp.fr/cgi-bin/npsa_automat.pl?page=/NPSA/npsa_sopma.html|access-date=27. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

==Gen==

===[[genski lokus|Lokacija]]===
[[slika:Gene location.png|thumb|right|300px|Položaj C1orf106 na hromosomu 1]]
Kod ljudi, INAVA se nalazi na dugom kraku [[hromosom]]a 1, na [[lokus (genetika)|lokusu]] 1q32.1. Proteže se na plus lancu, od pp 200,891.499 do  bp 200,915.736 (24,238 kb).&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;/&gt;

=== Gensko susjedstvo ===
[[File:C1orf106 gene neighborhood.png|thumb|left|280px| Gensko susjedstvo C1orf106-a]]
INAVA je okružen genoma za receptor 25, spojenim sa G-proteinskim (uzvodno) i glavnog člana porodice 3 koji je sličan toplotnom (MROH3P), predviđenim nizvodnim [[pseudogen]]om. [[Ribosom]]ni pseudogenski 6 protein L34 (RPL34P6) je dalje uzvodno, a član porodice [[kinezin]]a 21B je dalje nizvodno.&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;/&gt;
{{clear left}}

===Promotor===
[[Slika:Promoter.pdf|thumb|Predviđena regija promotora C1orf106 s navodnim mjestima vezivanja [[transkripcijski faktor|faktora transkripcije]]]]
Postoji sedam predviđenih [[promotor (genetika)|promotora]] za INAVA, a eksperimentalni dokazi sugeriraju da se [[izoforme]] 1 i 2, kao najčešće, transkribiraju korištenjem različitih promotora.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Genomatix: MatInspector|url=http://www.genomatix.de/|access-date=6. 3. 2014|archive-date=2. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211202010908/https://www.genomatix.de/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; MatInspector, alat dostupan preko Genomatixa, korišten je za predviđanje [[mjesta vezanja]] [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] unutar potencijalnih promotorskih regija. Transkripcijski faktori za koje se predviđa da ciljaju na očekivani promotor za izoformu 1 eksprimirani su u nizu tkiva. Najčešća ekspresijska tkiva su [[mokraćni sistem|urogenitalni]] i [[nervni sistem]], te [[koštana srž]]. Ovo se poklapa sa podacima o ekspresiji za protein INAVA, koji je visoko eksprimiran u [[bubrezi]]ma i koštanoj srži.&lt;ref name=&quot;GEO Profiles&quot;/&gt;  Dijagram predviđenog promotorskog regiona, sa istaknutim mestima vezivanja faktora transkripcije, prikazan je desno. Faktori za koje se predviđa da će se vezati za promotorsku regiju [[izoforme]] 2 se razlikuju, a 12 od prvih 20 predviđenih faktora izraženo je u [[krvne ćelije|krvnim ćelijama]] i/ili tkivima [[krvotok|kardiovaskularnog sistema]].

===Ekspresija===
C1orf106 eksprimira se u širokom spektru [[tkiva]]. Podaci o ekspresiji iz GEO profila prikazani su ispod. Mjesta najveće ekspresije su navedena u tabeli.
Ekspresija je umjerena u [[posteljica|placenti]], [[prostata|prostati]], [[sjemenici]]ma, [[pluća|plućima]], [[pljuvačna žlijezda|pljuvačnim žlijezdama]] i [[dendritska ćelija|dendritskim ćelijama]]. Niska razu+inaa mu je u [[mozak|mozgu]], većini [[imunski sistem|imunskih ćelija]], [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnim žlijezdamya]], [[maternica|maternici]], [[srce|srcu]] i [[adipocit]]ima.&lt;ref name=&quot;GEO Profiles&quot;&gt;{{cite web|title=GEO Profiles|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geoprofiles/|access-date=6. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; Podaci o ekspresiji, iz različitih eksperimenata, pronađeni na GEO profilima, sugeriraju da je ekspresija INAVA pojačano regulirana u nekoliko [[karcinom]]a uključujući: [[rak pluća]], [[rak jajnika|jajnika]], [[rak debelog crijeva|kolorektumski]]  i [[rak dojke|dojke]]
[[slika:C1orf106 Expression data.png|thumb||center|600x500px|&lt;center&gt;Podaci o ekspresiji C1orf106, prema GEO profilima&lt;/center&gt;]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Tkivo]] !! Rang &lt;br&gt;(percentili)
|-
| B-[[limfociti]] || 90
|-
| [[Traheja]] || 89
|-
| [[Koža]] || 88
|-
| Ćelije ljudskog [[bronhija|bronhijskog]] [[epitel]]a || 88
|-
| Kolorektumski [[adenokarcinom]] || 87
|-
| [[Bubreg]] || 87
|-
|[[Jezik]] || 85
|-
| [[Gušterača]] || 84
|-
| [[Crvuljak]] || 82
|-
| [[Koštana srž]] || 80
|}
{{clear}}

==[[iRNK]]==

===Izoforme===
Proizvedeno je devet navodnih izoformi gena INAVA, od kojih se predviđa da sedam kodira proteine.&lt;ref name=&quot;Aceview&quot;&gt;{{cite web|title=Aceview|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/IEB/Research/Acembly/av.cgi?db=human&amp;term=C1orf106&amp;submit=Go|access-date=6. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;  [[Izoforme]] 1 i 2, prikazane u nastavku, najčešće su izoforme. 
[[slika:C1orf106 isoforms.png|thumb|280px|Najčešće izoforme C1orf106]]
Izoforma 1, koja je najduža, prihvaćena je kao kanonska izoforma. Sadrži deset [[egzon]]a, koji kodiraju protein dug 677 aminokiselina, ovisno o izvoru. Neki izvori navode da se protein sastoji od samo 663 aminokiseline, zbog upotrebe startnog kodona koji se nalazi nizvodno 42 [[nukleotid]]a. Prema [[NCBI]], ova izoforma je predviđena samo računarski.&lt;ref name=&quot;NCBI&quot;/&gt; Ovo može biti zato što je [[Kozak sekvenca]] koja okružuje nizvodni [[start kodon]] sličnija konsenzusnoj Kozakovoj sekvenci, kao što je prikazano u tabeli ispod. Za dobianje sekvence predviđene izoforme korišten je Softberry program.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Softberry|url=http://www.softberry.com/berry.phtml?topic=fgenesh&amp;group=programs&amp;subgroup=gfind|access-date=20. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Izoforma 2 je kraća zbog skraćenog [[N-kraj]]a. Obje izoforme imaju [[alternativna prerada|alternativna mjesta]] [[poliadenilacija]].&lt;ref name=&quot;Aceview&quot;/&gt;
[[Slika:Kozak consensus.png|center|600x160px|frameless| Okolna sekvenca startnih kodona u poređenju sa Kozakovom konsenzusnom sekvencom]]

=== Regulacija miRNK===
[[slika:MiRNA.png|thumb|300px|Predviđena viljna sekvenca [[miRNK]]]]
miRNK-24 identificirana je kao [[mikroRNK]] koja bi potencijalno mogla ciljati INAVA [[iRNK]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=TargetScanHuman 6.2|url=http://www.targetscan.org|access-date=15. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; 
Prikazano je mjesto vezivanja koje se nalazi u [[5' UTR|5' neprevedenoj regiji]].

==Protein==

===Opća svojstva=== 
[[slika:C1orf106 diagram.png|thumb|300px|Protein C1of106 (izoforma 1)]] 
Izoforma 1, dijagram ispod, sadrži domen [[DUF]]3338, dvije regije niske složenosti i regiju bogatu [[prolin]]om. Protein je bogat [[arginin]]om i prolinom i ima manju od prosječne količine [[asparagin]]a i [[hidrofob]]nih aminokiselina, posebno [[fenilalanin]]a i [[izoleucin]]a.&lt;ref name=&quot;SAPS&quot;&gt;{{cite web|title=Statistical Analysis of Protein Sequences|url=http://www.ebi.ac.uk/Tools/seqstats/saps/|access-date=20. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; [[Izoelektrična tačka]] je 9,58, a [[molekularna težina|molekulska težina]] nemodifikovanog proteina je 72,9 kDa.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Compute pI/Mw tool|url=http://web.expasy.org/compute_pi/|access-date=10. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Nije predviđeno da protein ima [[N-terminal]]ni [[signalni peptid]], ali postoje predviđeni [[signali jedarne lokalizacije]] (NLS) i [[leucin]]om bogat [[jedarni eksportni signal]].&lt;ref name= &quot;PSORT&quot;&gt;{{cite web|title=PSORTII|url=http://psort.hgc.jp/form2.html|access-date=20. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=cNLS Mapper|url=http://nls-mapper.iab.keio.ac.jp/cgi-bin/NLS_Mapper_form.cgi|access-date=20. 4. 2014|archive-date=22. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211122095245/http://nls-mapper.iab.keio.ac.jp/cgi-bin/NLS_Mapper_form.cgi|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NetNES|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetNES/|access-date=20. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

===Modifikacije===
Predviđa se da je INAVA visoko [[fosforilacija|fosforiliran]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=NETPhos|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/|access-date=20. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Swiss Institute of Bioinformatics: PROSITE|url=http://prosite.expasy.org/}}&lt;/ref&gt; Mjesta fosfoilacije koja predviđa PROSITE prikazana su u tabeli ispod. NETPhos predviđanja ilustrovana su na dijagramu. Svaka linija ukazuje na predviđeno mjesto [[fosforilacije]] i povezuje se sa slovom koje predstavlja ili [[serin]] (S), [[treonin]] (T) ili [[tirozin]] (Y). 
[[Slika:Phosphorylation table.png|left|600x200px|frameless|Predviđena mjesta fosforilacije prema PROSITE-u]]

[[slika:Phosphodiagram.png|thumb|right|predviđena jesta fosforilacije prema NETPhos-i. Slova odgovaraju serinu (S), treoninu (T) uli tirotinu (Y).]]
{{clear}}

===Interakcije===
Proteini sa kojima INAVA protein interraguje nisu dobro okarakterisani. Dokazi sugeriraju da INAVA može stupiti u interakciju sa sljedećim proteinima: DNAJC5G, SLC7A13, PIEZO2, MUC19.&lt;ref&gt;{{cite web|title=STRING|url=http://string-db.org/newstring_cgi/show_network_section.pl|access-date=15. 4. 2014|archive-date=15. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515112426/http://string-db.org/newstring_cgi/show_network_section.pl|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Eksperimrntalni dokazi, prema pregledu dvohibridnog [[kvasci|kvasca]], sugeriraju da  protein INAVA ima interakcije sa proteinom  14-3-3 sigma, koji je adapterski protein.&lt;ref&gt;{{cite web|title=MINT|url=http://mint.bio.uniroma2.it/mint/search/interaction.do?ac=MINT-3976368|access-date=15. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

===Homologija===
INAVA je dobro konzervirana kod [[kičmenjak]]a kao što je prikazano u tabeli ispod. Sekvence su preuzete sa [[BLAST]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web|title=BLAST|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|access-date=8. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; i [[BLAT (bioinformatika)|BLAT-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=BLAT|url=http://genome.ucsc.edu/cgi-bin/hgBlat?command=start&amp;org=Human&amp;db=hg18&amp;hgsid=122786349|access-date=8. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;  
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: auto;&quot;
|-
!  !! '''Sekvenca'''!! '''[[Rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]]''' !! '''Uobičajeno ime''' !! '''Pristup za [[NCBI]] ''' !! '''Dužinma  (aa)''' !! '''Identitet sekvence''' !! '''Datiranje divergencije od ljudske loze''' (milioni godina prije današnjice)
|-
| * || C1orf106 || ''[[Homo sapiens]]'' || Čovjek||[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_060735.3 NP_060735.3] || 667 || 100% || N/A
|-
| *|| C1orf106 || ''[[rezus-makak|Macaca fascicularis]]'' || Rakojedi makak || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/544399250?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=1&amp;RID=PJR4Z90T014 XP_005540414.1]|| 703 || 97% || 29,0
|-
| * || LOC289399 || ''[[Rattus norvegicus]]'' ||Smeđi pacov|| [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_001178750.1 NP_001178750.1]|| 667 || 86% || 92,3
|-
| * || Predviđeni [[homolog]]  C1orf106-a || ''[[Morski sisari|Odobenus rosmarus divergens]]'' || Morž || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/xp_004392787.1 XP_004392787.1] || 672 || 85% || 94.2
|-
| * || C1orf106-oliki || ''[[Loxodonta africana]]'' || Afrički slon || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_003410255.1 XP_003410255.1] || 663 || 84% ||98,7
|-
| * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[Oklopnici|Dasypus novemcinctus]]'' || Devetoprigi  armadilo || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=XP_004478752.1 XP_004478752.1] || 676|| 81% || 104,2
|-
| * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[glodari|Ochotona princeps]]'' || Američki pika || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_004578841.1 XP_004578841.1] || 681 || 78% || 92,3
|-
| * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[torbari|Monodelphis domestica]]'' ||Sivi kratkorepi  oposum ||  [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/xp_001367913.2 XP_001367913.2] || 578 || 76% || 162,2
|-
| * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[kornjače|Chrysemys picta bellii]]'' || Obojena kornjača|| [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005313167.1 XP_005313167.1] || 602 || 56% || 296,0
|-
| * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ptice|Geospiza fortis]]''|| Srednjeprizemna zeba || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005426868.1 XP_005426868.1]  || 542 || 50% || 296,0
|-
| * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[krokodili|Alligator mississippiensis]]'' || Aligator || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_006278041.1 XP_006278041.1] || 547 || 49% || 296,0
|-
| * || Predviđeni C1orf106 homolog|| ''[[ptice|Ficedula albicollis]]'' || Ogrličasta muharica  || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005059352.1 XP_005059352.1]  || 542 || 49% || 296,0
|-
| || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ribe|Latimeria chalumnae]]'' || Latimerija zapadnoindijskog okeana   || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/xp_005988436.1 XP_005988436.1]|| 613|| 46% || 414.9
|-
| * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ribe|Lepisosteus oculatus]]''|| Pjegava riba gar || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_006628420.1 XP_006628420.1]|| 637 || 44% || 400.1
|-
| * || FERM sa domenom 4A || ''[[Xenopus|Xenopus (Silurana) tropicalis]]'' || Zapadna kandžasta žaba ||  [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/xp_002935289.2 XP_002935289.2]|| 695 || 43% || 371,2
|-
| * || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ribe|Oreochromis niloticus]]'' || Nilska tilapija || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005478188.1 XP_005478188.1]  || 576 || 40% || 400.1
|-
| || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ribe|Haplochromis burtoni]]'' || Burtonova astatotilapija || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005914919.1 XP_005914919.1]  || 576 || 40% || 400,1
|-
| || Predviđeni C1orf106 homolog || ''[[ribe|Pundamilia nyererei]]'' || Haplohromis riba || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=xp_005732720.1 XP_005732720.1]  || 577 || 40% || 400,1
|-
| * || LOC563192  || ''[[Danio rerio]]'' || Zebrica || [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/121583972?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=1&amp;RID=PJS6FS2U01R NP_001073474.1]  || 612 || 37% || 400,1
|-
| || LOC101161145  ||  ''[[ribe|Oryzias latipes]]'' || Riba japanskih rižinih polja|| [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/432859890?report=genbank&amp;log$=protalign&amp;blast_rank=1&amp;RID=PJSD631R01R XP_004069287.1] || 612 ||33% || 400,1
|-
|}
{{clear}}
Grafikon identiteta sekvence u odnosu na vrijeme od divergencije za unose označene zvjezdicom prikazan je ispod. Boje odgovaraju stepenu srodnosti (zelena = blisko srodna, ljubičasta = udaljeni srodnik).

[[Slika:C1orf106Conservation.png|thumb|center|500x400px| Postotak identiteta sekvence u odnosu na srodnost vrsta]]

===Paralozi===
Proteini koji se smatraju INAVA paralozima nisu konzistentni između baza podataka. Napravljeno je [[višestruko poravnavanje sekvenci]] (MSA) potencijalno [[paralog]]nih proteina kako bi se utvrdila vjerovatnoća prave paralogne veze.&lt;ref&gt;{{cite web|title=SDSC Biology Workbench: ClustalW|url=http://workbench.sdsc.edu/|access-date=12. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;  Sekvence su izvučene iz pretrage [[BLAST]]-a kod ljudi sa proteinom C1orf106. MSA sugerira da proteini dijele homologni domen, [[DUF]]3338, koji se nalazi kod [[eukariot]]a. Dio višestrukog poravnavanja je prikazan ispod. Osim DUF domena (uokviren zelenom bojom), bilo je malo konzerviranosti. DUF3338 domen nema nikakva izvanredna fizička svojstva; međutim, značajan  je nalaz da se predviđa da svaki od proteina u MSA ima dva signala jedarne lokalizacije. Predviđa se da će se svi proteini u MSA lokalizirati u jedru.&lt;ref name=&quot;PSORT&quot;/&gt; U tabeli prikazano jr i poređenje konduciranih fizičnih svojstava proteina i SAPS-a.&lt;ref name=&quot;SAPS&quot;/&gt;
[[slika:DUF3338 Domain.png|thumb|500px|Konzervacija ljudskog domena DUF3338]]
[[slika:Paralog Properties (C1orf106.png|frameless|center|650x500px|Fizička svojstva potencijalnih [[paralog]a]]]]

==Klinički značaj==
U genskoj regiji INAVA identificirano je ukupno 556 [[SNP|jednonukleotidnih polimorfizama]] (SNP), od kojih je 96 povezano s kliničkim uzrokom.&lt;ref&gt;{{cite web|title=dbSNP|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/SNP/snp_ref.cgi?chooseRs=all&amp;locusId=55765&amp;mrna=NM_018265.3&amp;ctg=NT_004487.19&amp;prot=NP_060735.3&amp;orien=forward&amp;refresh=refresh|access-date=22. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;   Rivas et al.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Rivas MA|title=Deep resequencing of GWAS loci identifies independent rare variants associated with inflammatory bowel disease |journal=Nature Genetics|date=2011|volume=43|issue=11|pages=1066–1073|pmid=21983784|doi=10.1038/ng.952|pmc=3378381|display-authors=etal}}&lt;/ref&gt;  dentificirali su četiri i SNP-a, prikazana u tabeli ispod, koji mogu biti povezani sa [[upalna bolest crijeva|upalnom bolešću crijeva]] i [[Crohnova bolest|Crohnovom bolešću]]. Prema GeneCards, druge asocijacije bolesti mogu uključivati [[multipla skleroza|multiplu sklerozu]] i [[ulcerozni kolitis]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=GeneCards|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=C1orf106|access-date=1. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: auto;&quot;
|-
! Ostatak !! Promjena !! Napomana
|-
| 333 (rs41313912) || [[Tirozin]] ⇒ [[fenilalanin]] ||Fosforilizizan , omjereno konzerviran
|-
|376|| [[Arginin]] ⇒ [[cistein]]|| Umjereno konzerviran
|-
| 397|| [[Arginin]] ⇒ [[treonin]]|| Nekonzerviran
|-
|554 (rs61745433) || Arginin ⇒ cistein || Umjereno konzerviran
|-
|}

==Modelni organizmi==
U proučavanju funkcije INAVA korišteni su [[modelni organizmi]] . Uslovna [[nokaut-miš]]ja linija pod nazivom ''5730559C18Rik&lt;sup&gt;tm2a(EUCOMM)Wtsi&lt;/sup&gt;'' generirana je na [[Institut Wellcome Trust Sanger|Institutu Wellcome Trust Sanger]].&lt;ref name=&quot;mgp_reference&quot;&gt;{{cite journal |title=The Sanger Mouse Genetics Programme: high throughput characterisation of knockout mice |author=Gerdin AK |year=2010 |journal=Acta Ophthalmologica|volume=88 |pages=925–7|doi=10.1111/j.1755-3768.2010.4142.x |s2cid=85911512 }}&lt;/ref&gt; Mužjaci i ženke su podvrgnuti standardizovanom [[fenotipski pregled|fenotipskom pregledu]]&lt;ref name=&quot;IMPCsearch_ref&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mousephenotype.org/data/search?q=5730559C18Rik#fq=*:*&amp;facet=gene |title=International Mouse Phenotyping Consortium}}&lt;/ref&gt; za određivanje efekata [[delecija (genetika)|delecija]].&lt;ref name=&quot;pmid21677750&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Skarnes WC, Rosen B, West AP, Koutsourakis M, Bushell W, Iyer V, Mujica AO, Thomas M, Harrow J, Cox T, Jackson D, Severin J, Biggs P, Fu J, Nefedov M, de Jong PJ, Stewart AF, Bradley A | title = A conditional knockout resource for the genome-wide study of mouse gene function | journal = [[Nature]] | volume = 474 | issue = 7351 | pages = 337–42 | date = Jun 2011 | pmid = 21677750 | pmc = 3572410 | doi = 10.1038/nature10163 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mouse_library&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dolgin E | title = Mouse library set to be knockout | journal = Nature | volume = 474 | issue = 7351 | pages = 262–3 | date = Jun 2011 | pmid = 21677718 | doi = 10.1038/474262a | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mouse_for_all_reasons&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Collins FS, Rossant J, Wurst W | title = A mouse for all reasons | journal = Cell | volume = 128 | issue = 1 | pages = 9–13 | date = Jan 2007 | pmid = 17218247 | doi = 10.1016/j.cell.2006.12.018 | s2cid = 18872015 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23870131&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = White JK, Gerdin AK, Karp NA, Ryder E, Buljan M, Bussell JN, Salisbury J, Clare S, Ingham NJ, Podrini C, Houghton R, Estabel J, Bottomley JR, Melvin DG, Sunter D, Adams NC, ((Sanger Institute Mouse Genetics Project)), Tannahill D, Logan DW, Macarthur DG, Flint J, Mahajan VB, Tsang SH, Smyth I, Watt FM, Skarnes WC, Dougan G, Adams DJ, Ramirez-Solis R, Bradley A, Steel KP | title = Genome-wide generation and systematic phenotyping of knockout mice reveals new roles for many genes | journal = Cell | volume = 154 | issue = 2 | pages = 452–64 | year = 2013 | pmid = 23870131 | doi = 10.1016/j.cell.2013.06.022 | pmc=3717207}}&lt;/ref&gt; Urađeni su dodatni pregledi:  Dubinska imunološka [[fenotip]]izacija&lt;ref name=&quot;iii_ref&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.immunophenotyping.org/data/search?keys=5730559C18Rik&amp;field_gene_construct_tid=All |title= Infection and Immunity Immunophenotyping (3i) Consortium |access-date= 12. 12. 2021 |archive-date= 21. 5. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150521123431/http://www.immunophenotyping.org/data/search?keys=5730559C18Rik&amp;field_gene_construct_tid=All |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; [[kost]]iju i [[hrskavice]].&lt;ref name=&quot;obcd_ref&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boneandcartilage.com/ |title=OBCD Consortium |access-date=12. 12. 2021 |archive-date=12. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200812145250/http://boneandcartilage.com/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
{| class=&quot;wikitable sortable 
|+ ''5730559C18Rik'' fenotip [[nokaut-miš]]eva
|-
! [[Svojstvo]]!! [[Fenotip]]
|-
| colspan=2; style=&quot;text-align: center;&quot; |Svi podaci su zaspoloživi na:&lt;ref name=&quot;IMPCsearch_ref&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;iii_ref&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;obcd_ref&quot;/&gt;
|-
| [[Leukociti periferne krvi]]  6 sedmica || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Insulin]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Hematologija]]  6 sedmica || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| Vijabilnost [[homozigot]]a na P14 || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[plodnost (biologija)|Plodnost]] homozigota || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| Tjelesna težina|| bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| Neurološla procjena || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| Snaga stiska|| bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Dismorfologija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Indirektna kalorimetrija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Test tolerancije glukoze]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Slušni odgovor moždanog stabla]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Dvoenergetska rendgenska apsorpciometrija|DEXA]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Radiografija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| Morfologija oka || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Klinička hemija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| [[Hematologija]] 16 sedmica || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
|[[Leukociti periferne krvi]] 16 sedmica || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| Težina srca|| bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| ''[[Salmonella]]'' [[infekcija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan

|-
| Funkcija citotoksičnih  [[T-ćelija]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
|Imunofenotipizacija [[slezena|slezene]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| Imunofenotipizacija [[mezentera|mezenternog]]  [[limfni čvor|limfnog čvora]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| Imunofenotipizacija [[koštana srž|koštane srži]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| Kompozicija epidermne [[imunost]]i || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
| Izazov [[gripa|gripe]] || bgcolor=&quot;#488ED3&quot;|Normalan
|-
|}

==Reference==
{{reflist}}

==Vanjski linkovi==
* {{UCSC gene info|C1orf106}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 1]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Nekarakterizirani proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]
[[Kategorija:Mišji mutirani geni]]</text>
      <sha1>9c9gug33t3naswqgbzy0pl95vf8ett9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urbano istraživanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486408</id>
    <revision>
      <id>3830617</id>
      <parentid>3827990</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T18:27:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>najćešći → najčešći</comment>
      <origin>3830617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18266" sha1="4j1v4vgnlsmoga0gr0f6t4rhrx72w54" xml:space="preserve">'''Urbano istraživanje''' (skraćeno '''UE''', '''urbex''') istraživanje je objekata i prostora koje je napravio čovjek, najčešće napuštenih ruševina ili skrivenih komponenti okruženja nastalog ljudskim djelovanjem.

Urbano istraživanje se također naziva '''dreniranjem''' (specifičan oblik urbanog istraživanja gdje se istražuju atmosferski odvodi ili kanalizacija)''', urbanim penjanjem''', '''urbanom speleologijom''', '''hakovanjem zgrada.'''

Urbano istraživanje uključuje fotografiranje i dokumentiranje objekata, istraživanje historijske pozadine, te često podrazumijeva i neovlašteni ulazak na privatno vlasništvo.

Aktivnost donosi različite rizike uključujući fizičku opasnost. Neke aktivnosti povezane s urbanim istraživanjem krše lokalne ili regionalne zakone, te se mogu mogu smatrati i napadom na privatno vlasništvo.&lt;ref name=&quot;trespassingUE_93009&quot;&gt;{{Cite news|title=Complete Guide to Urban Exploration|last=Haeber|first=Jonathan|date=21. 12. 2008|publisher=Bearings|access-date=30. 9. 2009|url=http://www.terrastories.com/bearings/urban-exploration-guide}}&lt;/ref&gt;

== Mjesta istraživanja ==
[[Datoteka:Urban_Explorer_in_the_entrance_of_technical_gallery.jpg|mini|Urbani istraživači na ulazu u tehničku galeriju u izgradnji u Parizu, Francuska]]

=== Napuštena mjesta ===
Ulaženje u napuštene objekte možda je najčešći primjer urbanog istraživanja. Na mnoge lokacije nerijetko prvi uđu lokalni ljudi, te za sobom često ostavljaju grafite ili različite vandalizme, dok su neke lokacije dobro očuvane.

U Japanu je napuštena infrastruktura poznata kao haikyo  (doslovno &quot;ruševine&quot;), a termin je sinonim za praksu urbanog istraživanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://gakuran.com/the-hazards-of-haikyo-and-urban-exploration/|title=The Hazards of Haikyo and Urban Exploration|last=Gakuran|first=Michael|date=23. 3. 2010|access-date=21. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Haikyo je posebno čest u Japanu zbog brze industrijalizacije zemlje (npr. ostrvo Hašima), oštećenja tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], potresa na tržištu nekretnina tokom 1980. godina, te  [[Zemljotres i cunami u Sendaiju 2011.|zemljotresa i cunamija u Tohokuu 2011. godine]] .&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.tokyoweekender.com/2010/05/haikyo-abandoned-treasure/|title=Haikyo: Abandoned Treasure|date=maj 2010|website=Weekender|access-date=18. 11. 2010}}&lt;/ref&gt;

Mnogi istraživači smatraju da je propadanje napuštenih prostora izuzetno lijepo, a neki su i iskusni slobodni fotografi koji dokumentiraju ono što vide, poput onih koji dokumentiraju [[Infrastruktura|infrastrukturu]] bivšeg [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] .&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Shevchenko|first=Vitaly|title=The urban explorers of the ex-USSR|url=https://www.bbc.co.uk/news/magazine-26018424|access-date=12. 2. 2014|publisher=BBC|date=11. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

Napuštena mjesta često su popularna među historičarima, arhitektama, umjetnicima, arheolozima, speleolozima, biospeleolozima.

=== Aktivne zgrade ===
[[Datoteka:Light_Painting_Urbex.jpg|mini| Slikanje svjetlom unutar napuštenog kamenoloma krečnjaka u [[Francuska|Francuskoj]] .]]
Drugi aspekt urbanog istraživanja je praksa istraživanja zgrada koje su u upotrebi, što uključuje dobivanje pristupa osiguranim područjima ili područjima koja su &quot;samo za članove&quot;, mehaničkim prostorijama, krovovima, sobama za liftove, napuštenim spratovima i drugim obično nevidljivim dijelovima. Termin &quot;infiltracija&quot; se često povezuje sa istraživanjem aktivnih prostora. Ljudi koji ulaze u zabranjena područja mogu prekršiti zakone, što može rezultirati [[Građansko pravo|građanskim gonjenjem.]]

=== Katakombe ===
[[Datoteka:Catacombes_de_Paris.jpg|mini|katakombe (Francuska)]]
[[Katakomba|Katakombe]] poput onih pronađenih u [[Pariske katakombe|Parizu]],  Rimu, Odesi i Napulju istraživali su urbani istraživači. Neki smatraju da su Rudnici Pariza, koji se sastoje od mnogih tunela koji nisu otvoreni za javni turizam, uključujući katakombe, „ Sveti gral “ urbanog istraživanja zbog njihove opsežne prirode i historije. Istraživači ovih prostora poznati su kao [[Katafilija|katafili]] .

=== Kanalizacija i atmosferski odvodi ===
[[Datoteka:St_Paul_storm_drain.jpg|lijevo|mini|213x213piksel| Odvod za oluju u Saint Paulu, Minnesota]]
Ulazak u atmosferske odvode još je jedan uobičajeni oblik urbanog istraživanja. Istraživanje atmosferskih odvoda ima specijalizirani skup smjernica od kojih je najvažnija &quot;Kad pada kiša, nema istraživanja!&quot;, jer se opasnosti od zarobljavanja ili smrti dramatično povećavaju tokom obilnih padavina.

Mala podskupina istraživača ulazi u sanitarnu kanalizaciju. Kanalizacija je među najopasnijim lokacijama za istraživanje zbog rizika od trovanja nakupinom toksičnog plina (obično [[metan]], [[Vodik-sulfid|vodonik sulfid]] ili [[Ugljik-dioksid|ugljični dioksid]] ).

=== Napušteni rudnici ===

=== Tranzitni tuneli ===
[[Datoteka:DPS-01_and_AS1A_in_D6_tunnel.jpg|desno|mini| Dizel vozovi u tunelu linije Metro-2 D6 u [[Moskva|Moskvi]], [[Rusija]]]]
Istraživanje aktivnih i napuštenih podzemnih i željezničkih tunela, bušotina i stanica često se smatra neovlaštenim i može rezultirati građanskim gonjenjem. Kao rezultat toga, ova vrsta istraživanja se rijetko objavljuje. Izuzetak od ovoga je napuštena podzemna željeznica u Rochesteru u New Yorku, jedinom američkom gradu s napuštenim sistemom podzemne željeznice koji je nekada bio u funkciji. Metro u Sinsinatiju je takođe napušten, ali nikada nije završen. [[London]] ima brojne stanice na mreži londonske podzemne željeznice koje su bile zatvorene tokom godina, a stanica metroa Aldwych je popularna lokacija za istraživače.

=== Komunalni tuneli ===
[[Datoteka:Schiffbau_tunnel.jpg|mini| Komunalni tunel u centru [[Zürich|Ciriha]], [[Švicarska|Švajcarska]]]]
Univerziteti i druge velike institucije kao što su bolnice često distribuiraju opasnu pregrijanu paru za grijanje ili hlađenje zgrada iz centralnog grijanja . Ove cijevi se uglavnom vode kroz komunalne tunele, koji su često namijenjeni da budu dostupni isključivo u svrhu održavanja. Ipak, mnogi od ovih parnih tunela, posebno oni u fakultetskim kampusima, imaju tradiciju istraživanja od strane studenata. Ova praksa se nekada zvala &quot;vadding&quot; na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Massachusetts Institute of Technology]], ali tamošnji studenti sada to nazivaju hakiranjem krovova i tunela .

Neki parni tuneli imaju prljave podove, slabo osvjetljenje i temperature iznad {{Convert|45|C|F}} . Drugi imaju betonske podove, jaku svjetlost i umjerenije temperature. Većina parnih tunela ima velike usisne ventilatore za dovod svježeg zraka i potiskivanje vrućeg zraka iza leđa, a oni mogu početi raditi bez upozorenja. Većina aktivnih parnih tunela ne sadrži azbest u zraku, ali može biti potrebna odgovarajuća zaštita za disanje zbog drugih respiratornih opasnosti. Iskusni istraživači su vrlo oprezni unutar aktivnih komunalnih tunela, jer cijevi mogu izbaciti kipuću toplu vodu ili paru iz ventila. Često se na podu nalaze lokve mutne vode, zbog čega poskliznuća i padovi predstavljaju poseban rizik.

== Popularnost ==
Porast popularnosti urbanog istraživanja može se pripisati povećanju medijske pažnje. Nedavne televizijske emisije kao što su ''Urban Explorers'' na Discovery Channelu, ''MTV-jev Strah'' i  ''[[:en:Ghost Hunting|Ghost Hunting]]'' , [[:en:The Atlantic Paranormal Society|The Atlantic Paranormal Society]] približile su ove aktivnosti široj publici. halucinantni triler, film After... (2006.) smješten je u podzemne metroe u [[Moskva|Moskvi]] i prikazuje urbane istraživače uhvaćene u ekstremnim situacijama. Razgovori i izložbe o urbanom istraživanju pojavili su se na petoj i šestoj konferenciji Hackers on Planet Earth, što je popraćeno brojnim novinskim člancima i intervjuima.

Još jedan izvor popularnih informacija o urbanom istraživanju je ''Cities of the Underworld'', dokumentarna serija koja se prikazivala tri sezone na History Channelu počevši od 2007. Ova serija je obišla svijet, prikazujući malo poznate podzemne strukture na različitim mjestima. Razvijene su web stranice za profesionalne istraživače i istraživače koji su to iz hobija, te one služe dijeljenju savjeta i lokacija.&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Mele|first=Christopher|date=27. 7. 2020|title=Urban Explorers Give Modern Ruins a Second Life|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/07/27/us/abandoned-properties-to-explore.html|access-date=16. 8. 2020|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

== Sigurnost i zakonitost ==
[[Datoteka:Tunnel_in_Kyminlinna.JPG|mini| Djelimično urušeni tunel u tvrđavi Kyminlinna,  Kotka, [[Finska]]]]
[[Datoteka:Hill_60_illowra_battery_port_kembla.jpg|mini|Bunker Hill 60 .]]
Urbano istraživanje nosi niz inherentnih opasnosti. Na primjer, atmosferski odvodi nisu dizajnirani za ljudski pristup, t e mogu biti podložni naglim poplavama i toksičnom zraku.

Mnoge napuštene strukture nose opasnosti kao što su nestabilne strukture, nesigurni podovi, razbijena stakla, otvoreni električni napon, opasnosti od zarobljavanja ili nepoznate hemikalije i druge štetne supstance (najčešće azbest ). Ostali rizici uključuju pse koji slobodno lutaju i neprijateljski raspoložene skvotere . Neke napuštene lokacije mogu biti dobro zaštićene detektorima pokreta i aktivnim sigurnosnim patrolama, dok su druge lakše dostupne i nose manji rizik od otkrivanja.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Abandoned beauties: Urban explorers find adventure in ruins of old buildings|date=5. 12. 2004|last=Owen|first=Mary|work=[[U-T San Diego]]|access-date=27. 7. 2009|url=http://www.signonsandiego.com/uniontrib/20041205/news_mz1h5abandon.html}}&lt;/ref&gt;

Rastuća popularnost ove aktivnosti rezultirala je povećanom pažnjom ne samo istraživača već i vandala i policije. Nedozvoljeni aspekti urbanog istraživanja dobili su kritičku pažnju u mainstream medijima u različitim zemljama.&lt;ref name=&quot;PPG_062008&quot;&gt;{{Cite news|title=Urban explorers dare to investigate seldom-seen Pittsburgh sites|date=7. 9. 2003|last=Batz Jr.|first=Bob|work=[[Pittsburgh Post-Gazette]]|access-date=20. 6. 2008|url=http://www.post-gazette.com/lifestyle/20030907explore0907fnp1.asp}}&lt;/ref&gt;

== Rooftopping ==
[[Datoteka:Spidermanhk.jpg|desno|mini| Rooftoping u [[Hong Kong]]u]]
Rooftoping i skywalking predstavljaju najčešće ilegalno uspinjanje na krovove, dizalice, antene, dimnjake. Rooftopping koji je u prvom redu adrenalinska aktivnost razlikuje se od skywalkinga, jer se skywalking uglavnom odnosi na snimanje panoramskih fotografija prizora ispod, dok je sigurnost važnija od uzbuđenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/cities/2015/feb/17/rooftoppers-urban-explorers-risk-photographs-skyscrapers-bradley-garrett|title=Meet the rooftoppers: the urban outlaws who risk everything to summit our cities|date=17. 2. 2015|website=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt; Skywalking je posebno popularan u [[Rusija|Rusiji]] .&lt;ref&gt;Lucy Ash, [https://www.bbc.com/news/blogs-trending-39353851/ Article in &quot;BBC News&quot; March 23, 2017]&lt;/ref&gt;

== Metode i tehnologija ==
Neki urbani istraživači koriste kamere za glavu kao što su GoPro ili druge kamere za kacige kako bi kreirali video zapise.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.redbull.com/en/adventure/stories/1331811152379/see-insane-gopro-shots-from-red-bull-tv-s-urbex|title=Afraid of heights? You'll still want to watch this|publisher=Red Bull|access-date=11. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;scmp1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.scmp.com/lifestyle/travel-leisure/article/1935696/hong-kong-urban-adventurers-whom-nothing-too-tall-or-deep|title=The Hong Kong urban adventurers for whom nothing is too tall, or deep, or spooky|date=14. 4. 2016|website=South China Morning Post|language=en|access-date=11. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://time.com/4281028/meet-the-place-hackers/|title=Meet the Place Hackers|website=Time (časopis)|access-date=11. 2. 2017|archive-date=21. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211221114320/https://time.com/4281028/meet-the-place-hackers/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Neki također koriste kvadrokopterske [[Bespilotna letjelica|dronove]] za istraživanje i snimanje.&lt;ref name=&quot;scmp1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2017/02/07/world/asia/hong-kong-historical-preservation.html|title=Using Stealth, and Drones, to Document a Fading Hong Kong|last=Ives|first=Mike|date=7. 2. 2017|website=The New York Times|access-date=11. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Dok su neki zabrinuti za čuvanje određenih lokacija u tajnosti od javnosti, uglavnom kako bi spriječili vandalizam, postoji i nekoliko aplikacija posvećenih urbanom istraživanju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gizmodo.com/5-apps-that-help-you-find-your-citys-hidden-gems-1657009307|title=5 Apps That Help You Find Your City's Hidden Gems|last=Walker|first=Alissa|website=Gizmodo|access-date=12. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://weburbanist.com/2013/02/25/abandoned-app-leads-you-to-local-urban-exploration-sites/|title=Abandoned App Leads You to Local Urban Exploration Sites|date=26. 2. 2013|website=WebUrbanist|access-date=12. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Urbano istraživanje u Bosni i Hercegovini ==

Pokret urbanog istraživanja prisutan je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovin]]i, no nije poprimio veću popularnost. Aktivno je nekoliko pojedinaca koji se bave istraživanjem, fotografiranjem i dokumentiranjem, prije svega napuštenih zgrada, napuštenih [[rudnik]]a, napuštenih vojnih objekata. Neki od do sada istraženih i dokumentiranih objekata zaslužuju da budu valorizirani i zaštićeni kao [[industrijska baština]].

== U popularnoj kulturi ==

=== Književnost ===

* {{Cite book|last=Garrett|first=Bradley L.|url=https://books.google.com/books?id=MaBnlwEACAAJ|title=Explore Everything: Place-hacking the City|date=2013|publisher=Verso Books|isbn=978-1-78168-129-9}}&lt;bdi&gt;&lt;cite class=&quot;citation book cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFGarrett2013&quot;&gt;[[Posebno:BookSources/978-1-78168-129-9|978-1-78168-129-9]]&lt;/cite&gt;&lt;/bdi&gt;  &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/books/2013/sep/20/urban-exploration-robert-macfarlane-bradley-garrett|title=The strange world of urban exploration|last=Macfarlane|first=Robert|date=20. 9. 2013|website=The Guardian|quote=Urban explorers scale skyscrapers, jump fences, lift manhole covers – and break the law. Robert Macfarlane joins fearless urbexer Bradley Garrett on a night-time jaunt, and discovers the thrills of this illicit and dangerous pastime}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/258421903|title=Explore Everything: Place-Hacking the City|last=Bradley Lannes Garrett|website=ResearchGate|publisher=Verso Books|quote=&quot;Explore Everything &quot;is an account of the author's escapades with the London Consolidation Crew, an urban exploration collective.}}&lt;/ref&gt;
* Roman Johna Greena ''Paper Towns'' (2008)
* Roman Sigma Force Jamesa Rollinsa 6.5, The Skeletion Key (2010)

=== Televizija ===

* Red Bull TV  ''URBEX – Uđite na sopstveni rizik'', serija od 8 dijelova o motivaciji, načinu razmišljanja i avanturama urbanih istraživača.
* Travel Channel je emitovao ''Off Limits'' (2011–2013), seriju zasnovanu na urbanom istraživanju čiji je domaćin bio Don Wildman .
* ''Unforgettable'' {{'}}s &quot;Maps and Legends&quot; ( Sezona 2, Epizoda 7 ) predstavlja urbano istraživanje.
* SKAM Francuska (sezona 6) predstavlja urbano istraživanje

== Vidi također ==

* [[:en:24 Hour Fort challenge|24 Hour Fort challenge]] uključuje elemente urbanog istraživanja
* [[:en:Dead malls|Dead malls]]
* [[:en:Exploration|Exploration]]
* [[:en:Jane's Walk|Jane's Walk]]
* [[:en:Miru Kim|Miru Kim]] – umjetnik koji dokumentuje urbana istraživanja
* [[:en:Modern ruins|Modern ruins]]
* [[:en:MONU – magazine on urbanism|MONU – magazine on urbanism]]
* [[:en:Roof and tunnel hacking|Roof and tunnel hacking]]
* [[:en:Ruins photography|Ruins photography]]
* [[:en:Unfinished building|Unfinished building]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Dalje čitanje ==

** Timothy Hannem, ''Urbex : 50 lieux secrets et abandonnés en France'', Arthaud, {{ISBN|978-2081356078}}
** {{cite book|last=Garrett|first=Bradley L.|url=http://www.versobooks.com/books/1473-explore-everything|title=Explore Everything: Place-Hacking the City|date=oktobar 2013|publisher=Verso Books, Brooklyn, London and Paris|isbn=9781781681299|author-link=Bradley Garrett|access-date=23. 4. 2014|archive-date=27. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140327061747/http://www.versobooks.com/books/1473-explore-everything|url-status=dead}}
** Gates, Moses (2012). ''Hidden Cities: Travels to the Secret Corners of the World's Great Metropolises; A Memoir of Urban Exploration'' Tarcher, New York. {{ISBN|978-1585429349}}[[:en:ISBN (identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/978-1585429349|978-1585429349]]
** {{Cite news|url=https://www.npr.org/2013/09/14/222525583/new-york-underground-exploring-city-caves-and-catacombs|title=New York Underground: Exploring City Caves and Catacombs|first=Jacki|last=Lyden|work=[[All Things Considered]]|date=14. 9. 2013|publisher=[[NPR]]}}
** Margaine, Sylvain (2009) [http://www.forbidden-places.net/book.php ''Forbidden Places: Exploring Our Abandoned Heritage''] (Hardcover), {{ISBN|2-915807-82-5}}
** [[:en:Ninjalicious|Ninjalicious]] (2005). ''Access All Areas: A user's guide to the art of urban exploration.'' PO Box 13, Station E, Toronto, ON M6H 4E1 Canada: Infilpress. {{ISBN|0-9737787-0-9}}[[:en:ISBN (identifier)|ISBN]] [[:en:Special:BookSources/0-9737787-0-9|0-9737787-0-9]]
** Paiva, Troy (2008) ''Night Vision: The Art of Urban Exploration'' Chronicle Books {{ISBN|0-8118-6338-7}}
** [[:en:Melody Gilbert|Melody Gilbert]]'s ''[[:en:Urban Explorers (film)|Urban Explorers: Into the Darkness]]'' (2007), a documentary about some of the world's urban explorers.

== Vanjski linkovi ==

*{{Wikivoyage-inline|Urbex|Urban exploration}}
*[http://www.uer.ca/ UER] Urban Exploration Resource
*https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Urban_exploration

{{DEFAULTSORT:Urbano istraživanje}}
[[Kategorija:Urbano istraživanje| ]]
[[Kategorija:Vještačko podzemlje]]
[[Kategorija:Industrijska baština]]</text>
      <sha1>4j1v4vgnlsmoga0gr0f6t4rhrx72w54</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eritromelalgija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497292</id>
    <revision>
      <id>3830646</id>
      <parentid>3810178</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:10:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24633" sha1="flch78191kiajlhp6qp52tpektmek0u" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime            = Eritromelalgija
| slika          = Erythromelalgia in left hand.jpg
| opis_slike        = Eritromelalgija na lijevoj  [[šaka|šaci]]
| specijalnost      =[[Medicinska genetika]], [[opća hirurgija]]
| sinonimi =Mitchellova bolest
| simptomi =Crvenilo ekstremiteta, posebno [[šaka]] i [[stopalo|sropala]], epizode [[eritem]]a, [[otok (medicina)|otok]],
| komplikacije =Bolna duboka bol u mehkom tkivu (obično ili zračenje ili pucanje) i osjetljivost, zajedno s bolnim pečenjem senzacija prvenstveno u ekstremitetima. Ovi simptomi su često simetrični i češće pogađaju donje udove nego gornje. Simptomi također mogu zahvatiti i [[uši]] i lice
| početak =Prirođeno
| trajanje =Varijabilno
| vrste =Juvenilna i adultna, primarna, sekundarna
| uzroci = Najćešće [[nasljeđivanje]]
| rizici =Hladnoća
| dijagnoza =[[Fenotipski pregled]], [[genetičko testiranje]]
| diferencijalna_dijagnoza =[[Eritem]]
| prevencija =
| tretman =
| lijekovi =
| prognoza =
| frekvencija =4,7/100.000 sa prosjekom od 1:3,7 omjera muškaraca i žena
| smrtnolst =
}}
'''Eritromelalgija''' ili Mitchell-ova bolest (prema [[Silas Weir Mitchell]]u) je rijedak vaskularni periferni bol kod kojeg su [[krvni sud]]ovi, obično u [[noga|donjim ekstremitetima]] ili [[ruka]]ma, epizodino blokirani (često se uključuje i isključuje svakodnevno), a zatim postanu [[hiperemija|hiperemijski]] i upaljeni. Javlja se jak peckajući bol (u senzornim nervima malih vlakana) i crvenilo kože. Napadi su periodični i obično ih pokreću vrućina, pritisak, blaga aktivnost, napor, nesanica ili [[stres]]. Eritromelalgija se može javiti ili kao primarni ili sekundarni poremećaj (tj. poremećaj sam po sebi ili kao simptom drugog stanja). Sekundarna eritromelalgija može biti posljedica [[periferna neuropatija|periferne neuropatije malih vlakana]] bilo kojeg uzroka, [[vera policitemija]], [[esencijalna trombocitoza|esencijalne trombocitoze]],&lt;ref&gt;{{cite journal|vauthors=Khalid F, Hassan S, Qureshi S, Qureshi W, Amer S |year = 2012| title = Erythromelalgia: An Uncommon Presentation Precipitated by Aspirin Withdrawal |journal = Case Reports in Medicine |  pmid = 22844295| doi=10.1155/2012/616125| volume=2012| pmc=3403327|page=616125|doi-access = free}}&lt;/ref&gt; [[hiperholesterolemija]], [[trovanje gljivama]] ili [[trovanje živom|živom]], i neki [[autoimunski poremećaj]]i. Primarna eritromelalgija je uzrokovana mutacijom gena α-podjedinice [[Nav1.7|SCN9A]] naponaki vođenog [[natrijski kanal|natrijevog kanala]].
 
U 2004. eritromelalgija je postala prvi ljudski poremećaj kod kojeg je bilo moguće povezati mutaciju [[ionski kanal|onskog kanala]] s hroničnim neuropatskim bolom,&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1002/ana.20511 |last1=Waxman |first1=Stephen G.|date=juni 2005 |last2=Dib-Hajj  |first2=Sulayman D. |title=Erythromelalgia: A hereditary pain syndrome enters the molecular era |url=https://archive.org/details/sim_annals-of-neurology_2005-06_57_6/page/785 |journal=Annals of Neurology |volume=57 |issue=6 |pages=785–8 |pmid=15929046 |s2cid=24267097 }}&lt;/ref&gt; kada je njegova veza sa genom SCN9A prvobitno objavljena u ''Journal of Medical Genetics''.&lt;ref name=&quot;Yang_2004&quot;/&gt; Kasnije, te godine, u članku u ''The Journal of Neuroscience'' , Cummins et al., demonstrirali su, koristeći snimke naponske kleme, da su ove mutacije poboljšale funkciju Na&lt;sub&gt;V&lt;/sub&gt;1.7 natrijskih kanala, koji su prvenstveno eksprimirani unutar perifernih [[neuron]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cummins|first1=Theodore R.|last2=Dib-Hajj|first2=Sulayman D.|last3=Waxman|first3=Stephen G.|date=22. 9. 2004|title=Electrophysiological Properties of Mutant Nav1.7 Sodium Channels in a Painful Inherited Neuropathy|journal=Journal of Neuroscience|volume=24|issue=38|pages=8232–8236|doi=10.1523/jneurosci.2695-04.2004|pmid=15385606|pmc=6729696}}&lt;/ref&gt;  Godinu dana kasnije, u članku u  časopisu ''Brain'', Dib-Hajj et al., demonstrirali su da kanali mutanata Na&lt;sub&gt;V&lt;/sub&gt;1.7, iz porodica sa naslijeđenom eritromelalgijom (IEM), imaju gangliju dorzalnog korijena ( DRG, periferni i senzorni), u kojoj su neuroni hiperekscitabilni, pokazujući na taj način mehaničku vezu između ovih [[mutacija]] i [[bol]]a, čime se čvrsto uspostavljaju Na&lt;sub&gt;V&lt;/sub&gt;1.7 mutacije pojačanja funkcije kao molekulske osnove za IEM.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Dib-Hajj|first1=S. D.|last2=Rush|first2=A. M.|last3=Cummins|first3=T. R.|last4=Hisama|first4=F. M.|last5=Novella|first5=S.|last6=Tyrrell|first6=L.|last7=Marshall|first7=L.|last8=Waxman|first8=S. G.|date=15. 6. 2005|title=Gain-of-function mutation in Nav1.7 in familial erythromelalgia induces bursting of sensory neurons|journal=Brain|language=en|volume=128|issue=8|pages=1847–1854|doi=10.1093/brain/awh514|pmid=15958509|issn=1460-2156|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; S druge strane, u decembru 2006., tim Univerziteta u [[Cambridge]]u prijavio je mutaciju SCN9A koja je rezultirala potpunim odsustvom osjećaja bola kod [[pakistan]]skog uličnog izvođača i nekih članova njegove porodice. Nije osjećao bol, hodao je po užarenom ugljevlju i ubadao se kako bi zabavio gomilu.&lt;ref name=&quot;CoxReimann2006&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=James J.|last2=Reimann|first2=Frank|last3=Nicholas|first3=Adeline K.|last4=Thornton|first4=Gemma|last5=Roberts|first5=Emma|last6=Springell|first6=Kelly|last7=Karbani|first7=Gulshan|last8=Jafri|first8=Hussain|last9=Mannan|first9=Jovaria|last10=Raashid|first10=Yasmin|last11=Al-Gazali|first11=Lihadh|last12=Hamamy|first12=Henan|last13=Valente|first13=Enza Maria|last14=Gorman|first14=Shaun|last15=Williams|first15=Richard|last16=McHale|first16=Duncan P.|last17=Wood|first17=John N.|last18=Gribble|first18=Fiona M.|last19=Woods|first19=C. Geoffrey|title=An SCN9A channelopathy causes congenital inability to experience pain|journal=Nature|volume=444|issue=7121|year=2006|pages=894–898|issn=0028-0836|doi=10.1038/nature05413|pmid=17167479|pmc=7212082|bibcode=2006Natur.444..894C}}&lt;/ref&gt; Do 2013. godine, gotovo desetak [[mutacija]] za dobivanje funkcije NaV1.7 bilo je povezano s IEM.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Dib-Hajj|first1=Sulayman D.|last2=Yang|first2=Yang|last3=Black|first3=Joel A.|last4=Waxman|first4=Stephen G.|date=12. 12. 2012|title=The NaV1.7 sodium channel: from molecule to man|journal=Nature Reviews Neuroscience|language=En|volume=14|issue=1|pages=49–62|doi=10.1038/nrn3404|pmid=23232607|s2cid=5489010|issn=1471-003X}}&lt;/ref&gt; Višedecenijsko pretraživanje koje je identificiralo gen SCN9A kao uzrok naslijeđene eritomelalgije dokumentirano je u knjizi [[Stephen Waxman|Stephena Waxmana]], ''Chasing Men on Fire: Priča o potrazi za genom bola''.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Chasing men on fire : the story of the search for a pain gene|last=G.|first=Waxman, Stephen|date=2018|publisher=The MIT Press|isbn=9780262344722|location=Cambridge, MA|oclc=1028188541}}&lt;/ref&gt;
 
==Klasifikacija==
Primarna eritromelalgija se može klasificirati kao porodična ili sporadična, pri čemu se porodični oblik nasljeđuje po [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnom]] obrascu. Oba se mogu dalje klasificirati kao juvenilni ili kod odraslih. Juvenilni oblik javlja se prije 20. godine i često prije 10. Iako je genetsđički uzrok juvenilnih i sporadičnih oblika početka odraslih često poznat, to nije slučaj za porodični oblik sa početkom u odrasloj dobi.&lt;ref name=&quot;Novella_2007&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Novella SP, Hisama FM, Dib-Hajj SD, Waxman SG |title=A case of inherited erythromelalgia |journal=Nature Clinical Practice Neurology |volume=3 |issue=4 |pages=229–34 |year=2007 |pmid=17410110 |doi=10.1038/ncpneuro0425|s2cid=7017831 }}&lt;/ref&gt;
 
U ruralnim područjima južne Kine, izbijanja eritromelalgije su se javljala tokom zime i proljeća u intervalima od 3-5 godina među srednjoškolcima.&lt;ref name=&quot;Mo&quot;&gt;{{Cite journal | last1 = Mo | first1 = Y. M. | title = An epidemiological study on erythromelalgia | journal = Zhonghua Liu Xing Bing Xue Za Zhi = Zhonghua Liuxingbingxue Zazhi | volume = 10 | issue = 5 | pages = 291–294 | year = 1989 | pmid = 2611871}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zhu&quot;&gt;{{Cite journal | last1 = Zhu | first1 = W. F. | title = A case-control study on epidemic erythromelalgia | journal = Zhonghua Liu Xing Bing Xue Za Zhi = Zhonghua Liuxingbingxue Zazhi | volume = 10 | issue = 2 | pages = 94–97 | year = 1989 | pmid = 2736621}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wei&quot;&gt;{{Cite journal | last1 = Wei | first1 = J. Y. | title = An epidemiological survey and clinical analysis of erythromelalgia in Nanning City | journal = Zhonghua Liu Xing Bing Xue Za Zhi = Zhonghua Liuxingbingxue Zazhi | volume = 5 | issue = 1 | pages = 33–34 | year = 1984 | pmid = 6744394}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zheng_1987&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Zheng ZM, Hu JM, Liu SF, Zhang JH, Zhu WP |title=Survey of epidemic erythromelalgia in Hanchuan and Puqi of Hubei Province. Chinese Journal of Experimental and Clinical Virology |volume=1 |pages=34–39 |year=1987}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;He_1995&quot;&gt;{{cite journal  |vauthors=He J, Zhao L, Wang B, Zheng J, Lin G, etal |title=Outbreak of epidemic erythromelalgia in Fujian Province. Chinese Journal of Zoonoses |volume=11 |pages=54–55 |year=1995}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Long_2005&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Long T, Yang Z, Wang H, Jin D, Qin M |title=Epidemiology study of an outbreak of epidemic erythromelalgia. Occupation and Health |volume=21 |pages=713–714 |year=2005}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Xie_2010&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Xie F, Ning H, Lei Y, Lei S |title=A brief report of an outbreak epidemic erythromelalgia. Practical Preventive Medicine |volume=17 |page=1922 |year=2010}}&lt;/ref&gt; Ovaj epidemijski oblik eritromelalgije posmatran je kao drugačiji oblik nenaslijeđene primarne eritromelalgije i pogađa uglavnom tinejdžerke u srednjim školama. Bolest se karakteriše pekućim bolom u prstima i tabanima, praćen crvenilom stopala, začepljenjem i [[edem]]om; nekoliko pacijenata može imati groznicu, palpitacije, glavobolju i bolove u [[zglob]]ovima. U epidemiji 1987. godine u Hubeiju, 60,6% pacijenata imalo je prehladu prije pojave eritromelalgije, a 91,2% je imalo faringitis.&lt;ref name=&quot;Zheng_1987&quot;/&gt;

==Simptomi i znaci ==
[[slika:Erythromelalgia in hands.jpg|thumb|Eritromelalgija u rukama Skandinavca, 52 godine, nakon što drži knjigu).]]
Najistaknutiji simptomi eritromelalgije su epizode [[eritem]]a, [[otok (medicina)|otok]], bolna duboka bol u mehkom tkivu (obično ili zračenje ili pucanje) i osjetljivost, zajedno s bolnim pečenjem senzacija prvenstveno u ekstremitetima. Ovi simptomi su često simetrični i češće pogađaju donje udove nego gornje. Simptomi također mogu uticati na uši i lice. Za sekundarnu eritromelalgiju, napadi tipski prethode osnovnim primarnim stanjem i podstiču ih. Za primarnu eritromelalgiju, napadi mogu trajati od sat vremena do mjeseci i javljaju se rijetko do često, više puta dnevno. Napadi se najčešće dešavaju noću, pa imaju potencijal da u velikoj meri ometaju san. Uobičajeni okidači za dnevne epizode su napor, zagrijavanje zahvaćenih ekstremiteta, konzumacija [[alkohol]]a ili [[kofein]]a, kao i svaki pritisak na udove. Kod nekih pacijenata je poznato da konzumiranje šećera, pa čak i [[dinja]], izaziva napade. Mnogi od onih s primarnom eritromelalgijom izbjegavaju da nose cipele ili čarape jer je poznato da toplina koju to stvara izaziva napade eritromelalgije.&lt;ref name=&quot;Novella_2007&quot;/&gt; Koegzistencija eritromelalgije i [[Raynaudov fenomen]] je rijetka, ali studije slučaja pacijenti s obje dijagnoze prijavljeni su u medicinskim časopisima.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Berlin AL, Pehr K |title=Coexistence of erythromelalgia and Raynaud's phenomenon |journal=J. Am. Acad. Dermatol. |volume=50 |issue=3 |pages=456–60 |date=mart 2004 |pmid=14988692 |doi=10.1016/S0190-9622(03)02121-2 }}&lt;/ref&gt;
 
Epidemsku eritromelalgiju karakterizira pekući bol u prstima i tabanima, praćen crvenilom stopala, začepljenjem i edemom; nekoliko pacijenata može imati groznicu, palpitacije, glavobolju i bolove u zglobovima. U epidemiji 1987. godine u Hubeiju, 60,6% pacijenata imalo je prehladu prije pojave eritromelalgije, a 91,2% je imalo faringitis..&lt;ref name=&quot;Zheng_1987&quot;/&gt;
 
==Patofiziologija==
 
Postoji 10 poznatih mutacija u α-podjedinici Na&lt;sub&gt;V&lt;/sub&gt;1.7 koji kodira gen za  naponski [[natrijski kanal]], ''[[Nav1.7|SCN9A]]''. Ovaj kanal je eksprimiran prvenstveno u [[nociceptor]]skim neuronima [[ganglija dorzalnog korijena]] i [[simpatički nervni sistem|simpatičkih]] ganglijskih neurona. Devet od ovih mutacija je dodatno proučavano i sve su pokazale da rezultiraju sličnim biofizičkim promjenama, tabela 1. Kao što se može vidjeti iz tabele 1, primarni efekt mutacija eritromelalgije su Na&lt;sub&gt;V&lt;/sub&gt;1.7 kanali koji aktivirati na više hiperpolariziranih potencijala. Na&lt;sub&gt;V&lt;/sub&gt;1.7 kanali djeluju uglavnom kao senzori praga i iniciraju akcione potencijale. Posljedično, ovaj pomak u njihovom profilu aktivacije rezultira kanalima koji se otvaraju bliže [[potencijalu membrane mirovanja]]. U mnogim mutacijama, ovaj pomak aktivacije je praćen pomacima u naponskoj osjetljivosti brze i/ili spore inaktivacije, često u depolariziranom smjeru. Ovo rezultira kanalima koji su otvoreni duži vremenski period, proizvodeći veće i duže promjene [[membranski potencijal|membranskog potencijala]].
 
Neki od ovih mutantnih kanala su eksprimirani uganglijM dorzalnog korijena (DRG) ili [[simpatički nervni sistem|simpatičkim]] [[neuron]]ima. U DRG neuronima koji eksprimiraju mutaciju F1449V, potreban je niži prag za stvaranje [[akcijski potencijal|akcijskog potencijala]] (93,1 ± 12,0 [[amper|pA]]) od onih koji eksprimiraju kanale [[divlji tip|divljeg tipa]] (124,1 ± 7,4 pA). Nadalje, dok DRG neuroni koji eksprimiraju kanale divljeg tipa odgovaraju samo s nekoliko akcijskih potencijala, oni koji eksprimiraju F1449V kanale odgovaraju visokofrekventnim nizom akcijskih potencijala.&lt;ref name=&quot;Dib-Hajj_2005&quot;&gt;{{cite journal  |vauthors=Dib-Hajj SD, Rush AM, Cummins TR, etal |title=Gain-of-function mutation in Nav1.7 in familial erythromelalgia induces bursting of sensory neurons |journal=Brain |volume=128 |issue=Pt 8 |pages=1847–54 |year=2005 |pmid=15958509 |doi=10.1093/brain/awh514|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Tabela 1: Sažetak mutacija Na&lt;sub&gt;V&lt;/sub&gt;1.7 povezanih s primarnom eritromelalgijom
|- valign=&quot;bottom&quot;
 ! [[Mutacija]]
 ! Regija
 ! Pomak aktivacije V&lt;sub&gt;½&lt;/sub&gt;
 ! Pomak deaktivacije (brzo i/ili sporo) V&lt;sub&gt;½&lt;/sub&gt;
 ! Ostali efekti
 ! Reference
|-
! I136V
 | D1S1
 |
 |
 |
 | &lt;ref name=&quot;Lee_2007&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Lee MJ, Yu HS, Hsieh ST, Stephenson DA, Lu CJ, Yang CC |title=Characterization of a familial case with primary erythromelalgia from Taiwan |journal=J. Neurol. |volume=254 |issue=2 |pages=210–4 |year=2007 |pmid=17294067 |doi=10.1007/s00415-006-0328-3|s2cid=9874888 }}&lt;/ref&gt;
|-
 ! F216S
 | D1S4
 | Hiperpolarizacija
 | Hiperpolarizacija
 | Brži ulazak u brzu deaktivaciju
 | &lt;ref name=&quot;Drenth_2005&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Drenth JP, te Morsche RH, Guillet G, Taieb A, Kirby RL, Jansen JB |title=SCN9A mutations define primary erythermalgia as a neuropathic disorder of voltage gated sodium channels |journal=J. Invest. Dermatol. |volume=124 |issue=6 |pages=1333–8 |year=2005 |pmid=15955112 |doi=10.1111/j.0022-202X.2005.23737.x|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Choi_2006&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Choi JS, Dib-Hajj SD, Waxman SG |title=Inherited erythermalgia: limb pain from an S4 charge-neutral Na channelopathy |url=https://archive.org/details/sim_neurology_2006-11-14_67_9/page/1562 |journal=Neurology |volume=67 |issue=9 |pages=1563–7 |year=2006 |pmid=16988069 |doi=10.1212/01.wnl.0000231514.33603.1e|s2cid=29074746 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sheets_2007&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Sheets PL, Jackson JO, Waxman SG, Dib-Hajj SD, Cummins TR |title=A Nav1.7 channel mutation associated with hereditary erythromelalgia contributes to neuronal hyperexcitability and displays reduced lidocaine sensitivity |journal=J. Physiol. |volume=581 |issue=Pt 3 |pages=1019–31 |year=2007 |pmid=17430993 |doi=10.1113/jphysiol.2006.127027 |pmc=2170829}}&lt;/ref&gt;
|-
 ! S241T
 | D1S4-5
 | Hiperpolarizacija
 | Hiperpolarizacija
 |
 | &lt;ref name=&quot;Michiels_2005&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Michiels JJ, te Morsche RH, Jansen JB, Drenth JP |title=Autosomal dominant erythermalgia associated with a novel mutation in the voltage-gated sodium channel alpha subunit Nav1.7 |journal=Arch. Neurol. |volume=62 |issue=10 |pages=1587–90 |year=2005 |pmid=16216943 |doi=10.1001/archneur.62.10.1587|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lampert_2006&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Lampert A, Dib-Hajj SD, Tyrrell L, Waxman SG |title=Size matters: Erythromelalgia mutation S241T in Nav1.7 alters channel gating |journal=J. Biol. Chem. |volume=281 |issue=47 |pages=36029–35 |year=2006 |pmid=17008310 |doi=10.1074/jbc.M607637200|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
|-
 ! N395K
 | D1S6
 | Hiperpolarizacija
 | Depolarizacija
 |Stvaranje velike prozorske struje, smanjena osjetljivost na [[lidokain]]
 | &lt;ref name=&quot;Drenth_2005&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sheets_2007&quot;/&gt;
|-
 ! I848T
 | D2S4-5
 | Hiperpolarizacija
 |
 | Ispoljavanje deaktivacije i aktivacije
 |&lt;ref name=&quot;Yang_2004&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Yang Y, Wang Y, Li S, etal |title=Mutations in SCN9A, encoding a sodium channel alpha subunit, in patients with primary erythermalgia |journal=J. Med. Genet. |volume=41 |issue=3 |pages=171–4 |year=2004 |pmid=14985375 |doi=10.1136/jmg.2003.012153 |pmc=1735695}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Drenth_2005&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Cummins_2004&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Cummins TR, Dib-Hajj SD, Waxman SG |title=Electrophysiological properties of mutant Nav1.7 sodium channels in a painful inherited neuropathy |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_2004-09-22_24_38/page/8232 |journal=J. Neurosci. |volume=24 |issue=38 |pages=8232–6 |year=2004 |pmid=15385606 |doi=10.1523/JNEUROSCI.2695-04.2004 |pmc=6729696}}&lt;/ref&gt;
|-
 ! L858F
 | D2S4-5
 | Hiperpolarizacija
 | Depolarizacija
 | Usporena deaktivacija, brži oporavak od inaktivacije, hlađenje depolarizira aktivaciju i hiperpolarizira inaktivaciju V&lt;sub&gt;½&lt;/sub&gt;
 |&lt;ref name=&quot;Drenth_2005&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Han_2006&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Han C, Rush AM, Dib-Hajj SD, etal |title=Sporadic onset of erythermalgia: a gain-of-function mutation in Nav1.7 |url=https://archive.org/details/sim_annals-of-neurology_2006-03_59_3/page/553 |journal=Ann. Neurol. |volume=59 |issue=3 |pages=553–8 |year=2006 |pmid=16392115 |doi=10.1002/ana.20776|s2cid=39474666 }}&lt;/ref&gt;
|-
 ! L858H
 | D2S4-5
 | Hiperpolarizacija
 |
 | Usporeno deaktiviranje, pojačano sporo deaktiviranje
 | &lt;ref name=&quot;Yang_2004&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Drenth_2005&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Cummins_2004&quot;/&gt;
|-
 ! A863P
 | D2S5
 | Hiperpolarizacija
 | Depolarizacija
 | Stvaranje struje prozora, usporeno deaktiviranje
 | &lt;ref name=&quot;Sheets_2007&quot;/&gt;
|-
 ! F1449V
 | D3-4
 | Hiperpolarizacija
 |
 |
 | &lt;ref name=&quot;Dib-Hajj_2005&quot;/&gt;
|-
|'''A1632G'''
|D4
|Hiperpolarizacija
|Depolarizacija
|Povećano spontano paljenje
|&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Yang|first1=Yang|last2=Huang|first2=Jianying|last3=Mis|first3=Malgorzata A.|last4=Estacion|first4=Mark|last5=Macala|first5=Lawrence|last6=Shah|first6=Palak|last7=Schulman|first7=Betsy R.|last8=Horton|first8=Daniel B.|last9=Dib-Hajj|first9=Sulayman D.|date=13. 7. 2016|title=Nav1.7-A1632G Mutation from a Family with Inherited Erythromelalgia: Enhanced Firing of Dorsal Root Ganglia Neurons Evoked by Thermal Stimuli|journal=Journal of Neuroscience|language=en|volume=36|issue=28|pages=7511–7522|doi=10.1523/JNEUROSCI.0462-16.2016|issn=0270-6474|pmid=27413160|pmc=6705539}}&lt;/ref&gt;
|-
 | colspan=&quot;6&quot; | Nomenklatura regije: D'''A'''-'''B''', linker između domena '''A''' i '''B'''; D'''A'''S'''B''', transmembranski segment '''B''' u domenu '''A'''; i D'''A'''S'''B'''-'''C''', linker između [[transmembranski domen|transmembranskih segmenata]] '''B''' i '''C''' u domenu '''A'''.
|}

==Znaci i simptomi==
Kada se utvrdi da se ne radi o sekundarnoj eritromelalgiji — vidi dolje — može se postaviti program liječenja. Neke bolesti imaju simptome slične eritromelalgiji. [[Sindrom kompleksnog regionalnog bola]] (CRPS), na primjer, predstavlja jak bol i crvenilo, osim što su ovi simptomi često jednostrani (nasuprot simetričnim) i mogu biti proksimalni umjesto čisto ili prvenstveno distalni. Nadalje, napadi izazvani vrućinom i riješeni hlađenjem su rjeđi kod CRPS-a,
 
Eritromelalgija je ponekad uzrokovana drugim poremećajima. Djelomična lista bolesti za koje se zna da izazivaju eritromelalgiju je u nastavku.
:*[[Mijeloproliferativna bolest]]
:*[[Hiperholesterolemija]]
:*[[Autoimuni poremećaj]]
:*[[periferna neuropatija malih vlakana]]
:*[[Fabryjeva bolest]]
:*[[Trovanje živom]]
:*[[Trovanje gljivama]]
:*[[Opstruktivna apneja u snu]]
:*[[Išjas]]
:*Neki lijekovi, kao što su [[fluorokinoloni]], [[bromokriptin]], [[pergolid]], [[verapamil]] i [[tiklopidin]]

==Tretman==
Za sekundarnu eritromelalgiju, liječenje osnovnog primarnog poremećaja je najprimarniji metod liječenja. Iako se smatra da [[aspirin]] smanjuje simptome eritromelalgije, rijetko se mogu naći dokazi da je ovo djelotvorno. Mehaničko hlađenje udova podizanjem udova može pomoći ili je često stalno potrebno upravljati okolnim okruženjem, jer se javljaju napadi zbog simpatičke autonomne disfunkcije [[kapilar]]a. Bol koji ga prati je jak i tretira se odvojeno (bol je sličan CRPS-u, fantomskom udovima ili sindromu [[talamus]]ne boli). Pacijentima se snažno savjetuje da &quot;ne&quot; stavljaju zahvaćene udove u hladnu vodu kako bi ublažili simptome kada se pojavi plamen boli. Možda se čini dobrom idejom, ali izaziva probleme dalje u nizu uzrokujući oštećenje kože i ulceracije koje se često ne mogu riješiti zbog oštećene kože. Moguće smanjenje oštećenja kože može se postići zatvaranjem udova koji se šire u uobičajeno dostupnu, tanku, toplotno prozirnu, vodonepropusnu plastičnu vrećicu za skladištenje hrane. Savjeti ljekara se savjetuju u zavisnosti od konkretnih okolnosti
 
==Epidemiologija==
Samo mali broj studija koje su istraživale prevalenciju EM, sa četiri studije sprovedene do danas.&lt;ref name=&quot;Lui - 2015&quot;&gt;{{cite journal|last1=Liu|first1=T|last2=Zhang|first2=Y|last3=Lin|first3=H|last4=Lv|first4=X|last5=Xiao|first5=J|last6=Zeng|first6=W|last7=Gu|first7=Y|last8=Rutherford|first8=S|last9=Tong|first9=S|last10=Ma|first10=W|title=A large temperature fluctuation may trigger an epidemic erythromelalgia outbreak in China.|journal=Scientific Reports|date=30. 3. 2015|volume=5|pages=9525|pmid=25820221|doi=10.1038/srep09525|pmc=4377627|bibcode=2015NatSR...5E9525L}}&lt;/ref&gt;
[[Prosjek]] svih studija u kombinaciji rezultira incidencom EM procjene od 4,7/100.000 sa prosjekom od 1:3,7 omjera muškaraca i žena.
 
U 1997. sprovedena je studija u Norveškoj koja je procijenila da je godišnja incidencija 2/100.000, sa omjerom muškaraca i žena 1:2,4 u ovoj studiji
stanovnika, respektivno.&lt;ref name=&quot;Kalgaard - 1997&quot;&gt;{{cite journal|last1=Kalgaard|first1=OM|last2=Seem|first2=E|last3=Kvernebo|first3=K|title=Erythromelalgia: a clinical study of 87 cases.|journal=Journal of Internal Medicine|date=septembar 1997|volume=242|issue=3|pages=191–7|pmid=9350163|doi=10.1046/j.1365-2796.1997.00185.x|hdl=10852/28041|s2cid=11845452|url=https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/28041/2/dravhandling-kalgaard.pdf|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; U 2009. postojala je populacijska studija EM-a u SAD-u (Olmsted County, Minnesota), koja je objavila da je godišnja incidencija bila 1,3/100,000, sa omjerom muškaraca i žena 1:5,6 u ovoj studijskoj populaciji.&lt;ref name=&quot;Reed - 2009&quot;&gt;{{cite journal|last1=Reed|first1=KB|last2=Davis|first2=MD|title=Incidence of erythromelalgia: a population-based study in Olmsted County, Minnesota.|journal=Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology|date=januar 2009|volume=23|issue=1|pages=13–5|pmid=18713229|doi=10.1111/j.1468-3083.2008.02938.x|pmc=2771547}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Reflist}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
|   DiseasesDB     = 4476
|   ICD10          = {{ICD10|I|73|8|i|70}}
|   ICD9           = {{ICD9|443.82}}
|   ICDO           =
|   OMIM           = 133020
|  MedlinePlus    =
|  eMedicineSubj  = article
|   eMedicineTopic = 200071
|   MeshID         = D004916
}}
{{Vaskularne bolesti}}
{{Kanalopatije}}

[[Kategorija:Kanalopatije]]
[[Kategorija:Poremećaji perifernog nervnog sistema]]
[[Kategorija:Kožna stanja povezana sa vaskularnim sistemom]]
[[Kategorija:Bolesti arterija, arteriola i kapilara]]
[[Kategorija:Rijetke bolesti]]</text>
      <sha1>flch78191kiajlhp6qp52tpektmek0u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okulodentodigitalna displazija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497341</id>
    <revision>
      <id>3830645</id>
      <parentid>3744850</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T20:10:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6816" sha1="7xy73q2gguz3t7o39fwnvsvkubojv6v" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Okulodentodigitalna displazija
| synonyms = '''Okulo-dento-digitalni sindrom''', '''Okulodentodigitalna didplazija''' , '''Okulodentooseusna displazijaa'''
| slika = 
| opis_slike = 
| izgovor = 
| specijanost = [[Oftalmologija]], [[medicinska genetika]]
| simptomi = Mali zubi koji su skloni zubnom [[karijes]]u zbog [[hipoplazije|nerazvijene]] zubne [[caklina|cakline]], dug, tanak [[nos]], neobično male [[oči]],  I  tip III [[sindaktilija]] četvrtog i petog prsta.
| pojava = Pri rođenju
| trajanje = Cjeloživotno
| vrste = Najćešće nasljedna
| uzroci = Obično [[nasljeđivanje]]
| rizici = 
| dijagnoza = [[Fenotipski pregled]], [[genetičko testiranje]]
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija = 
| tretman = 
| lijekovi = 
| prognoza = 
| frekvencija = 1/10.000.000 ljudi
| smrtnost = ?
}}

'''Okulodentodigitalni sindrom''' (ODD sindrom) je izuzetno rijetko [[genetička mana|genetičko stanje]] koje obično rezultira malim [[oči]]ma, nerazvijenim [[zub]]ima, te [[sindaktilija|sindaktilijom]] i malformacijom četvrtog i petog prsta. Smatra se tipomm [[ektodermna displazija|ektodermne didplazije]].

==Znakovi i simptomi==
Ljudi sa ODD sindromom često imaju karakterističan izgled. Vidljive karakteristike stanja uključuju:&lt;ref name=&quot;pmid16219735&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Vasconcellos JP, Melo MB, Schimiti RB, Bressanim NC, Costa FF, Costa VP |title=A novel mutation in the GJA1 gene in a family with oculodentodigital dysplasia |journal=Arch. Ophthalmol. |volume=123 |issue=10 |pages=1422–6 |year=2005 |pmid=16219735 |doi=10.1001/archopht.123.10.1422 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
* [[mikrodoncija|mali zubi]] koji su skloni zubnom [[karijes]]u zbog [[hipoplazija|nerazvijene]] zubnih [[caklina]];
* dug, tanak [[nos]];
* [[mikroftalmus|neobično male]] [[oči]],  i
* tip III [[sindaktilija]] četvrtog i petog prsta. Atrofija [[šarenica]] i [[glaukom]] su češći od prosjeka.&lt;ref name=&quot;pmid16219735&quot;/&gt; Veličina očiju često ometa učenje čitanjem; mogu biti potrebne posebne naočale. [[Kosa]] može biti fina, tanka, suha ili lomljiva; u nekim porodicama je kovrdžava.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Kelly SC, Ratajczak P, Keller M, Purcell SM, Griffin T, Richard G |title=A novel GJA 1 mutation in oculo-dento-digital dysplasia with curly hair and hyperkeratosis |journal=Eur J Dermatol |volume=16 |issue=3 |pages=241–5 |year=2006 |pmid=16709485 |doi=&lt;!--no DOI--&gt; |url=http://www.john-libbey-eurotext.fr/en/revues/medecine/ejd/e-docs/00/04/18/FC/article.phtml}}&lt;/ref&gt;

Kod odraslih, uočavaju se neurološke abnormalnosti. Neurološke promjene mogu se pojaviti ranije u svakoj narednoj generaciji&lt;ref name=&quot;pmid10331943&quot;&gt;{{cite journal  |vauthors=Boyadjiev SA, Jabs EW, LaBuda M, etal |title=Linkage analysis narrows the critical region for oculodentodigital dysplasia to chromosome 6q22-q23 |journal=Genomics |volume=58 |issue=1 |pages=34–40 |year=1999 |pmid=10331943 |doi=10.1006/geno.1999.5814 }}&lt;/ref&gt; i može uključivati abnormalnu [[bijela masa|bijelu tvar]], provodnu [[gluhoća|gluhoću]] i razne tipove [[pareza]],&lt;ref name=&quot;pmid1659191&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Gutmann DH, Zackai EH, McDonald-McGinn DM, Fischbeck KH, Kamholz J |title=Oculodentodigital dysplasia syndrome associated with abnormal cerebral white matter |journal=Am. J. Med. Genet. |volume=41 |issue=1 |pages=18–20 |year=1991 |pmid=1659191 |doi=10.1002/ajmg.1320410106}}&lt;/ref&gt; i uključujući [[ataksija|ataksiju]], [[spazamska paraplegija|spazamsku paraplegiju]], poteškoće u kontroli očiju i poremećaje mokraćnog mjehura i [[crijeva]].&lt;ref name=&quot;pmid12021949&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Loddenkemper T, Grote K, Evers S, Oelerich M, Stögbauer F |title=Neurological manifestations of the oculodentodigital dysplasia syndrome |journal=J. Neurol. |volume=249 |issue=5 |pages=584–95 |year=2002 |pmid=12021949 |doi=10.1007/s004150200068|s2cid=34554090 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7677152&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Norton KK, Carey JC, Gutmann DH |title=Oculodentodigital dysplasia with cerebral white matter abnormalities in a two-generation family |journal=Am. J. Med. Genet. |volume=57 |issue=3 |pages=458–61 |year=1995 |pmid=7677152 |doi=10.1002/ajmg.1320570320}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12457340&quot;&gt;{{cite journal  |vauthors=Paznekas WA, Boyadjiev SA, Shapiro RE, etal |title=Connexin 43 (GJA1) mutations cause the pleiotropic phenotype of oculodentodigital dysplasia |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=72 |issue=2 |pages=408–18 |year=2003 |pmid=12457340 |doi=10.1086/346090 |pmc=379233}}&lt;/ref&gt;

== Genetika==
ODD je tipsko  autosomno dominantno stanje, ali se može naslijediti kao recesivno svojstvo.&lt;ref name=&quot;pmid16816024&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Richardson RJ, Joss S, Tomkin S, Ahmed M, Sheridan E, Dixon MJ |title=A nonsense mutation in the first transmembrane domain of connexin 43 underlies autosomal recessive oculodentodigital syndrome |journal=J. Med. Genet. |volume=43 |issue=7 |pages=e37 |year=2006 |pmid=16816024 |doi=10.1136/jmg.2005.037655|pmc=2564566 }}&lt;/ref&gt;  Općenito se vjeruje da je uzrokovana mutacijom u genu [[GJA1]], koji kodira protein spojnice 43.&lt;ref name=&quot;pmid16219735&quot;/&gt; Malo različite mutacije u ovom genu mogu objasniti različit način na koji stanje se manifestuje u različitim porodicama. Većina ljudi naslijedi ovo stanje od jednog od svojih roditelja, ali novi slučajevi nastaju kroz nove mutacije.&lt;ref name=&quot;pmid1110452&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Jones KL, Smith DW, Harvey MA, Hall BD, Quan L |title=Older paternal age and fresh gene mutation: data on additional disorders |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatrics_1975-01_86_1/page/84 |journal=J. Pediatr. |volume=86 |issue=1 |pages=84–8 |year=1975 |pmid=1110452 |doi=10.1016/S0022-3476(75)80709-8}}&lt;/ref&gt; [[Mutacija]] ima visoku [[penetrabilnost (genetika)|penetrantnost]] i varijabilnu [[ekspresija gena|ekspresiju]], što znači da skoro svi ljudi sa genom pokazuju znake stanja, ali ti znaci mogu varirati od veoma blagih do veoma očiglednih.&lt; ref name=&quot;pmid10331943&quot; /&gt;

==Epidemiologija==
Stvarna incidencija ove bolesti nije poznata, ali su u naučnoj literaturi prijavljena samo 243 slučaja, što ukazuje na učestalost [[red veličine|po redu]] jedne oboljele osobe na deset miliona ljudi.&lt;ref name= &quot;pmid12021949&quot;/&gt;

==Reference==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      =
| ICD10           = {{ICD10| Q87.8}}
| ICD9            =
| ICDO            =
| OMIM            = 164200
| MedlinePlus     = &lt;!--| MeSH= 164200, 257850 --&gt;
| GeneReviewsNBK  =
| GeneReviewsName =
| Orphanet        = 2710
| MeshID          = C563160
}}

{{Kanalopatije}}

[[Kategorija:Rijetke bolesti]]
[[Kategorija:Autosomno recesivni poremećaji]]
[[Kategorija:Genodermatoze]]
[[Kategorija:Sindromi koji utječu na zube]]</text>
      <sha1>7xy73q2gguz3t7o39fwnvsvkubojv6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508540</id>
    <revision>
      <id>3830658</id>
      <parentid>3828685</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:28:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10070" sha1="17nqhhiqxcnxkifi0h3t7i5g0zmkahi" xml:space="preserve">{{Godina}}  
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2026.''' (MMXXVI) uobičajena je godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 2026. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 26. godina 3. milenija i 21. stoljeća i sedma godina 2020-ih.

== Događaji ==

=== Januar ===

* [[1. januar]]
** [[Bugarska]] [[Bugarska i euro|usvaja]] [[euro]], postajući 21. država članica [[Eurozona|eurozone]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/07/08/bulgaria-ready-to-use-the-euro-from-1-january-2026-council-takes-final-steps/|title=Bulgaria ready to use the euro from 1 January 2026: Council takes final steps|website=Consilium|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** [[Kipar]] preuzima ulogu predsjedavajućeg [[Vijeće Evropske unije|Vijeća Evropske unije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.leuropeista.it/en/cyprus-eu-council-presidency-security-competitiveness/|title=Cyprus EU Council Presidency kicks off: between security and competitiveness|last=Rigonat|first=Filippo|date=30. 12. 2025|website=L'Europeista|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
** U [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.|požaru u baru]] u [[Crans-Montana|Crans-Montani]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] poginulo je 40 osoba, a 116 ih je povrijeđeno.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=About 40 killed and 115 injured in fire at bar in Swiss ski resort of Crans-Montana|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/01/several-dead-and-injured-in-explosion-swiss-ski-resort-town-crans-montana-police-say|newspaper=The Guardian|date=1. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Chris|last=Michael|first2=Angela|last2=Giuffrida|first3=Luke|last3=Harding}}&lt;/ref&gt;
* [[3. januar]]
** [[Sjedinjene Američke Države]] pokreću nekoliko [[Napadi Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli 2026.|zračnih napada]] na više lokacija širom sjeverne [[Venecuela|Venecuele]], hapseći [[Predsjednik Venecuele|venezuelanskog predsjednika]] [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i [[Prvu dama Venecuele|prvu damu]] [[Cilia Flores|Ciliu Flores]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Maduro Arrives in N.Y.; Trump Says U.S. Will ‘Run’ Venezuela|url=https://www.nytimes.com/live/2026/01/03/world/trump-maduro-venezuela-us-strikes|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Trump says U.S. will run Venezuela after U.S. captures Maduro|url=https://www.reuters.com/world/americas/loud-noises-heard-venezuela-capital-southern-area-without-electricity-2026-01-03/|newspaper=Reuters|access-date=16. 1. 2026|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
** [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] izvode zajednički zračni napad na sumnjivu podzemnu skladištnu lokaciju oružja u [[Sirija|Siriji]] koju je prethodno koristila [[Islamska Država|Islamska država]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=British and French aircraft attack underground Islamic State weapons store in Syria|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/03/british-and-french-aircraft-attack-underground-isis-weapons-store-in-syria|newspaper=The Guardian|date=3. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=P. A.|last=Media}}&lt;/ref&gt;
** [[Ekvatorska Gvineja]] premješta svoju prijestolnicu iz [[Malabo|Malaba]] u [[Ciudad de la Paz]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Equatorial Guinea relocates capital to Ciudad de la Paz|url=https://www.lemonde.fr/en/international/article/2026/01/04/equatorial-guinea-relocates-capital-to-ciudad-de-la-paz_6749064_4.html|date=4. 1. 2026|access-date=16. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[5. januar]] 
** [[Delcy Rodríguez]] je formalno položila zakletvu kao vršiteljica dužnosti [[Predsjednik Venecuele|predsjednice Venecuele]] nakon zarobljavanja [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]].&lt;ref&gt;{{Cite news |date=5. 1. 2026 |title=Delcy Rodriguez formally sworn in as Venezuela's interim presiden |url=https://www.reuters.com/world/americas/delcy-rodriguez-formally-sworn-venezuelas-interim-president-2026-01-05/ |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;
* [[6. januar]]
** Završava [[Jubilejska godina 2025.|Jubilejska godina]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bostoncatholic.org/jubilee-2025|title=Jubilee 2025|website=Archdiocese of Boston|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.iubilaeum2025.va/en/pellegrinaggio/calendario-giubileo.html|title=Calendar of Major Events|website=www.iubilaeum2025.va|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[7. januar]]
** Sjedinjene Američke Države zaplijenjuju dva tankera [[Flota u sjeni|flote u sjeni]], uključujući jedan pod [[Ruska flota u sjeni|ruskom zastavom]], u [[Naftna blokada Sjedinjenih Američkih Država tokom operacije Južno koplje|naftnoj blokadi SAD-a tokom operacije Južno koplje]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/cwynjdqgellt|title=US seizes Russian-flagged tanker in Atlantic as UK confirms it gave support to operation|website=BBC News|language=en-GB|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[9. januar]] 
** [[Kampanja u južnom Jemenu 2025–2026]]: [[Južno prijelazno vijeće]] objavljuje svoje raspuštanje nakon teritorijalnih gubitaka, uključujući i svoj glavni grad [[Aden]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/1/9/yemens-separatist-southern-transitional-council-announces-its-dissolution|title=Yemeni southern separatists in Riyadh announce disputed disbanding of STC|last=Staff|first=Al Jazeera|website=Al Jazeera|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[11. januar]]
** Održani su [[Parlamentarni izbori u Beninu 2026.|parlamentarni izbori u Beninu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bridge-project.org/event/election-observation/|title=Election Observation – BRIDGE|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;
* [[13. januar]]
** [[Protesti u Iranu 2025–2026]]: Protesti širom zemlje protiv iranskog režima se nastavljaju, sa hiljadama poginulih i hiljadama pritvorenih usred žestoke represije vlade.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 1. 2026 |title=About 2,000 killed in Iran protests, official says |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/about-2000-killed-iran-protests-official-says-2026-01-13/ |access-date=13. 1. 2026 |work=Reuters |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* [[15. januar]]
** Održani su [[Opći izbori u Ugandi 2026.|opći izbori u Ugandi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.africanews.com/2025/10/21/ugandas-electoral-commission-sets-final-date-for-general-election/|title=Uganda's electoral commission sets final date for general election|last=AfricaNews|date=21. 10. 2025|website=Africanews|language=en|access-date=16. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Predviđeni i zakazani događaji ==
* [[5. februar]] &amp;ndash; [[Novi START]] ugovor ističe.
* [[6. februar|6.]] &amp;ndash; [[22. februar|22.]] februar &amp;ndash; [[Zimske olimpijske igre 2026.]] održane u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]], u [[Italija|Italiji]].
* [[6. mart|6.]] &amp;ndash; [[15. mart|15.]] mart &amp;ndash; [[Zimske paraolimpijske igre 2026]]. treba da se održe u Milanu i Cortina d'Ampezzo, Italija.
* [[11. juni|11. jun]] – [[19. juli]] – [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] treba se održati u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].
* [[12. august|12. avgust]] &amp;ndash; Predviđa se da će se potpuno [[Pomračenje Sunca 12. augusta 2026|pomračenje Sunca]] dogoditi na Mjesečevom silaznom čvoru orbite u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Evropa|Evropi]] . Potpuno pomračenje proći će preko [[Arktik]]a, [[Grenland]]a, [[Island]]a, [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i sjeverne [[Španija|Španije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thrillist.com/news/nation/total-solar-eclipse-2026-travel-tours-spain-iceland|title=Forget 2024, It's Time to Start Planning for the 2026 Solar Eclipse|last=Tara|first=Serena|date=17. 11. 2023|website=Thrillist|language=en|access-date=5. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[Septembar]] – [[Artemis 3|Artemis III]], prvo slijetanje posade na površinu Meseca od [[Apolo 17|1972. godine]] i treća misija [[Artemis program|programa Artemis]], planirano je za lansiranje najkasnije u septembru 2026.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-iii/|title=Artemis III - NASA|language=en-US|access-date=17. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
* [[4. septembar|4.]] &amp;ndash; [[13. septembar|13.]] septembar – [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 2026]]. treba da se održi u [[Berlin]]u, [[Njemačka]] .
* [[19. septembar]] – [[4. oktobar]] – [[Azijske igre 2026]]. bit će održane u [[Prefektura Aichi|prefekturi Aichi]] ([[Japan]]).

== Umrli ==
=== Januar ===
* [[19. januar]]
** [[Senka Veletanlić]]. bosanskohercegovačka i jugoslavenska pjevačica
** [[Mladen Bartolović]], bosanskohercegovački nogometni trener i nogometaš

=== Februar ===
* [[2. februar]] – [[Józef Gąsienica-Sobczak]], poljski biatlonac
* [[15. februar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac
* [[17. februar]] – [[Jesse Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] aktivist za građanska prava, [[političar]] i baptistički svećenik
* [[18. februar]]
** [[Jan Timman]], nizozemski šahist
** [[Borislav Paravac]], bosanskohercegovački i srpski političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
* [[20. februar]] – [[Mirjana Kapetanović]], bosanskohercegovačka književnica i novinarka
* [[28. februar]] – [[Ali Khamenei]], iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[C. A. R. Hoare]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Informatika|informatičar]]
* [[7. mart]] 
** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar s [[Američka Samoa|Američke Samoe]]
** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš
* [[14. mart]] – [[Jürgen Habermas]], njemački filozof i sociolog

=== April ===
* [[5. april]] – [[Rusmir Mahmutćehajić]], bosanskohercegovački političar i pisac
* [[6. april]] – [[Adolf Scherwitzl]], [[Austrija|austrijski]] [[Biatlon|biatlonac]]
* [[7. april]] – [[Mircea Lucescu]], rumunski nogometaš i trener
* [[8. april]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener

== Reference ==
{{Refspisak}}</text>
      <sha1>17nqhhiqxcnxkifi0h3t7i5g0zmkahi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adolf Scherwitzl</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520152</id>
    <revision>
      <id>3830656</id>
      <parentid>3705107</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6247" sha1="km2zeawu1zihee8xbacftwd8wbsb499" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Adolf Scherwitzl
| slika                = 
| opis_slike           =
| puno_ime             = 
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Austrija}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1938|06|27}}
| mjesto_rođenja       = [[Feistritz an der Gail]]
| država_rođenja       = [[Nacistička Njemačka]]
| datum_smrti          ={{Datum smrti i godine|2026|4|6|1938|06|27}}
| mjesto_smrti         = [[Villach (grad)|Villach]], [[Austrija]]
| država_smrti         = 
| zanimanje            = policist, biatlonac, trener
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 173
| težina               = 73
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = PSV Innsbruck
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 1968.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|1964]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|1968.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|1966]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|1967.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = 
| pobjede_SK           = 
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 24. 4. 2025.
}}
'''Adolf Scherwitzl''' ([[Feistritz an der Gail]]u, 27. juna 1938. u   – [[Villach (grad)|Villach]], 6. april 2026) bio je [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{citeweb |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sc/adolf-scherwitzl-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418055005/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sc/adolf-scherwitzl-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |title=Adolf Scherwitzl Olympic Results |access-date=31. 5. 2019|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1964}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|41]] 
|
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1968}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – 20 km|50]] 
|
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|11]]  
|}
Scherwitzl je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|ZOI 1964.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|ZOI 1968.]] U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 41-o mjesto na ZOI 1964. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1964 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je sa šest promašaja i 27:45.9&amp;nbsp;min zaostatka  iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1964.|sovjetskog biatlonca]] [[Vladimir Melanjin|Vladimira Melanjina]]. U ekipnim utrkama na ZOI 1968. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1968 – štafeta|štafeti]] s [[Paul Ernst (biatlonac)|Paulom Ernstom]], [[Horst Schneider (biatlonac)|Horstom Schneiderom]] i [[Franz Vetter (biatlonac)|Franz Vetter]] sa zaostatkom od 20:44.7&amp;nbsp;min osvojio je 11-o mjesto iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1968.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Nikolaj Puzanov]], [[Viktor Mamatov]] i [[Vladimir Gundarcev]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1966}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – 20 km|47]] 
|
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1967}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|46]] 
|  
| 
|  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – štafeta|13]]  
|} 
Scherwitzl je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 1966.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] nastupio dva puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. U pojedinačnim utrkama mu je najbolji rezultat 46-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967.|SP 1967.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1967 – 20 km|20&amp;nbsp;km]], kada je s 19 promašaja i zaostatkom od 32:04.7&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Viktor Mamatov|Viktora Mamatova]]. U ekipnim utrkama je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966.|SP 196.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1966 – štafeta|štafeti]] s [[Horst Schneider (biatlonac)|Horstom Schneiderom]], [[Walter Müller (biatlonac)|Walterom Müllerom]] i [[Paul Ernst (biatlonac)|Paulom Ernstom]] osvojio osmo mjesto.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1975. Dugo godina je bio biatlonski trener i funkcioner u Austrijskom biatlonskom savezu.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3377}}

{{commonscat}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Scherwitzl, Adolf}}
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
[[Kategorija:Umrli 2026.]]
[[Kategorija:Biografije, Feistritz an der Gail]]
[[Kategorija:Austrijski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1964.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1968.]]
[[Kategorija:Austrijski olimpijci u biatlonu]]</text>
      <sha1>km2zeawu1zihee8xbacftwd8wbsb499</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agencija za istraživanje i dokumentaciju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527786</id>
    <revision>
      <id>3830659</id>
      <parentid>3821062</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:29:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8954" sha1="25dqmm0yqu2iomm023sd8v9lgs4h7ik" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| naziv           = Agencija za Istraživanje i Dokumentaciju
| izvorni_naziv   = Agencija za Istraživanje i Dokumentaciju
| skraćenica      = AID
| logotip         = 
| sjedište        = [[Sarajevo]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| utemeljeno      = {{Datum otvaranja|1996|05|27}}
| raspušteno      = {{Datum zatvaranja|2004|06|01}}
| prethodnik      = [[Službe državne bezbjednosti Republike Bosne i Hercegovine|Službe državne bezbjednosti RBiH]] (SDB)
| nasljednik      = [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija BiH]] (OSA)
| pravni_status   = Ukinuta
| nadležnost      = [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] (1996–1997); [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] (1997–2004)
| čelnik_titula   = Direktor
| čelnik_ime      = Kemal Ademović
| roditeljsko_tijelo = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
| budžet          = 
| web_sajt        = 
| napomene        = Obavještajna služba Federacije BiH
}}
'''Agencija za istraživanje i dokumentaciju''' (skr. '''AID''') je bila civilna obavještajna služba koja je djelovala pod vlašću predvođenom Bošnjacima u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]] (kasnije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]) tokom i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] (1992-1995).

Uspostavljena od strane Parlamentarne skupštine u maju 1996,&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot;/&gt; preuzela je osoblje, imovinu i evidenciju bivše službe državne bezbjednosti i nacionalnog biroa Interpola.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; AID je funkcionirao kao obavještajna organizacija Federacije BiH sve dok formalno nije ukinuta 2004.&lt;ref name=&quot;OHR_Decision&quot;/&gt;

Agencija je značajna kao obavještajna služba iz ratnog perioda s većinskim bošnjačkim sastavom, te kao prethodnik moderne državne [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA-OBA)]]. Operacije i naslijeđe AID-a bili su predmet kontroverzi, uključujući navode o političkoj pristranosti i umiješanosti u poslijeratne ilegalne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR&quot;/&gt;

== Historija ==
=== Osnivanje ===
AID je formalno stvorena kao zamjena za bošnjački sigurnosni aparat iz ratnog perioda. U maju 1996, Parlament Republike Bosne i Hercegovine donio je zakon kojim je uspostavljena Agencija za Istraživanje i Dokumentaciju. Ovim zakonom, AID je preuzeo dužnosti bivše Službe državne bezbjednosti i centralnog biroa BiH INTERPOL-a.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Njeno sjedište bilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]], s regionalnim odjeljenjima u većim gradovima širom Bosne. Direktor AID-a je izvještavao [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], pod autoritetom Vlade RBiH.

=== Ratne i poslijeratne operacije ===
Tokom Rata u Bosni (1992–1995), obavještajne funkcije obavljale su različite paralelne bošnjačke strukture. Prethodničke organizacije AID-a bile su usklađene s vodećom bošnjačkom političkom strankom (SDA) i navodno su djelovale dijelom kao stranačke sigurnosne snage.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Međunarodni posmatrači kasnije su opisali AID kao agenciju koja je preuzimala kvazi-policijske uloge, suprotno zapadnim praksama razdvajanja policijskih i obavještajnih funkcija.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot;/&gt; U jednom izvještaju za štampu iz 1997, bivši službenik AID-a opisao je ratnu agenciju kao &quot;čisto muslimansku organizaciju u službi SDA&quot; stranke, navodeći da mu je naređeno da fabrikuje dokaze protiv oficira bosanskih Hrvata.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt;

Gotovo deceniju nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] (1995), AID je djelovala uporedo s [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacijskom]] službom nacionalne sigurnosti (SNS) usklađenom s Hrvatima i Službom državne bezbjednosti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (SDB-RS). Njena zaduženja su uključivala unutrašnju sigurnost, kontraobavještajni rad i dokumentiranje ratnih zločina i prijetnji pobunama.

=== Raspuštanje i nasljeđivanje ===
Do ranih 2000-ih, međunarodna zajednica i bosansko rukovodstvo složili su se da je održavanje odvojenih obavještajnih službi na nivou entiteta neodrživo. U decembru 2003, [[Ured visokog predstavnika|Visoki predstavnik (OHR)]] najavio je planove za konsolidaciju službi Federacije i RS-a u jedinstvenu državnu agenciju.&lt;ref name=&quot;OHR_Decision&quot; /&gt; Dana 22. marta 2004, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;OSA_Establishment&quot;/&gt;

Nova Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA-OBA BIH) zvanično je počela s radom 1. juna 2004.&lt;ref name=&quot;OSA_Establishment&quot;/&gt; Po zakonu, OSA-OBA je dobila ekskluzivnu nadležnost nad civilnim obavještajnim radom u cijeloj BiH, a drugim agencijama na nivou entiteta (uključujući AID) izričito je zabranjeno dalje djelovanje.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Tako je AID formalno ukinuta 1. juna 2004, a njeno osoblje i resursi apsorbirani su u državnu agenciju.

== Kontroverze i kritike ==
Mandat i operacije AID-a često su kritikovani od strane domaćih i međunarodnih posmatrača. Već 1997, novoformirana Vlada Federacije iznijela je pravne prigovore. Predsjednik Federacije javno je osudio osnivanje AID-a kao &quot;flagrantno kršenje Ustava&quot; Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Kritičari su primijetili da je direktor AID-a izvještavao direktno bošnjačkog člana kolektivnog predsjedništva, što je izazvalo zabrinutost zbog etničke pristranosti i nedostatka parlamentarnog nadzora.

AID je također povezivana s raznim zloupotrebama i skandalima. Sredinom 1996, navodno su dva agenta AID-a i dva pripadnika specijalne policijske jedinice oteli, ispitali i mučili jednog operativca AID-a.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Taj operativac je preživio i kasnije postao zaštićeni svjedok u međunarodnoj istrazi ratnih zločina. Godine 1997, bivši šef odreda AID-a dezertirao je i javno optužio agenciju za fabrikovanje dokaza protiv hrvatskih zvaničnika.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt;

Još jedna kontroverza uključivala je postupanje AID-a s islamističkim borcima. Godine 2002, agent AID-a (Munib Zahiragić) optužen je za navodno odavanje obavještajnih podataka AID-a o stranim mudžahedinima humanitarnoj organizaciji (BIF) koju su SAD kasnije optužile za finansiranje terorizma.&lt;ref name=&quot;IWPR&quot; /&gt;

Konačno, sam proces reforme obavještajne službe naglasio je kritike AID-a. Sredinom 2004, bosanska komisija izvijestila je da je spajanje AID-a u državnu agenciju prekršilo zakonske procedure, ostavljajući brojne bivše zaposlenike AID-a s nejasnim statusom.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot; /&gt; Komisija je utvrdila da je prekršen zakon koji reguliše obavještajne službe tokom odabira osoblja za novu agenciju, što je naglasilo dugotrajne pravne i političke sporove oko ukidanja AID-a.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot; /&gt;

== Direktori ==
[[Kemal Ademović]] je služio kao direktor AID-a tokom ratnog i ranog poslijeratnog perioda. U savremenim medijima se navodi kao &quot;bivši šef AID-a&quot;.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2006&quot;/&gt; Ademović je kasnije ušao u politiku; od 2023. godine služi u državnom zakonodavnom tijelu.

== Također pogledajte ==
* [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine]]
* [[Državna agencija za istrage i zaštitu|Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA)]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot;&gt;{{cite journal |last=Ćutahija |first=Fahrudin |title=Reforma sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini |journal=Zbornik Radova |date=2008 |pages=287–304 |url=https://hrcak.srce.hr/file/28776 |access-date=13. 11. 2025 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OHR_Decision&quot;&gt;{{cite web |title=Decision Appointing a Supervisor for Intelligence Reform |url=https://www.ohr.int/decision-appointing-a-supervisor-for-intelligence-reform/?print=pdf |publisher=Office of the High Representative (OHR) |date=22. 3. 2004 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;IWPR&quot;&gt;{{cite news |title=Bosnia: Agent to Stand Trial |url=https://iwpr.net/global-voices/bosnia-agent-stand-trial |publisher=Institute for War and Peace Reporting (IWPR) |date=28. 2. 2002 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot;&gt;{{cite web |title=OHR BiH Media Round-up, 12/2/2004 |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bih-media-round-up-1222004/ |publisher=Office of the High Representative (OHR) |date=12. 2. 2004 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OSA_Establishment&quot;&gt;{{cite web |title=Establishment - OSA-OBA BIH |url=https://www.osa-oba.gov.ba/nase.html |publisher=Intelligence-Security Agency of BiH (OSA-OBA) |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2006&quot;&gt;{{cite web |title=OHR BiH Media Round-up, 19/7/2006 |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bih-media-round-up-1972006/ |publisher=Office of the High Representative (OHR) |date=19. 7. 2006 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>25dqmm0yqu2iomm023sd8v9lgs4h7ik</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830660</id>
      <parentid>3830659</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:30:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Agencije u Bosni i Hercegovini]]; +[[Kategorija:Organizacije osnovane 1996.]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9043" sha1="3opzwuln0zvuiym4sai7qzhwqkkjy8t" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| naziv           = Agencija za Istraživanje i Dokumentaciju
| izvorni_naziv   = Agencija za Istraživanje i Dokumentaciju
| skraćenica      = AID
| logotip         = 
| sjedište        = [[Sarajevo]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| utemeljeno      = {{Datum otvaranja|1996|05|27}}
| raspušteno      = {{Datum zatvaranja|2004|06|01}}
| prethodnik      = [[Službe državne bezbjednosti Republike Bosne i Hercegovine|Službe državne bezbjednosti RBiH]] (SDB)
| nasljednik      = [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija BiH]] (OSA)
| pravni_status   = Ukinuta
| nadležnost      = [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] (1996–1997); [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] (1997–2004)
| čelnik_titula   = Direktor
| čelnik_ime      = Kemal Ademović
| roditeljsko_tijelo = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
| budžet          = 
| web_sajt        = 
| napomene        = Obavještajna služba Federacije BiH
}}
'''Agencija za istraživanje i dokumentaciju''' (skr. '''AID''') je bila civilna obavještajna služba koja je djelovala pod vlašću predvođenom Bošnjacima u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]] (kasnije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]) tokom i nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] (1992-1995).

Uspostavljena od strane Parlamentarne skupštine u maju 1996,&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot;/&gt; preuzela je osoblje, imovinu i evidenciju bivše službe državne bezbjednosti i nacionalnog biroa Interpola.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; AID je funkcionirao kao obavještajna organizacija Federacije BiH sve dok formalno nije ukinuta 2004.&lt;ref name=&quot;OHR_Decision&quot;/&gt;

Agencija je značajna kao obavještajna služba iz ratnog perioda s većinskim bošnjačkim sastavom, te kao prethodnik moderne državne [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA-OBA)]]. Operacije i naslijeđe AID-a bili su predmet kontroverzi, uključujući navode o političkoj pristranosti i umiješanosti u poslijeratne ilegalne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;IWPR&quot;/&gt;

== Historija ==
=== Osnivanje ===
AID je formalno stvorena kao zamjena za bošnjački sigurnosni aparat iz ratnog perioda. U maju 1996, Parlament Republike Bosne i Hercegovine donio je zakon kojim je uspostavljena Agencija za Istraživanje i Dokumentaciju. Ovim zakonom, AID je preuzeo dužnosti bivše Službe državne bezbjednosti i centralnog biroa BiH INTERPOL-a.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Njeno sjedište bilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]], s regionalnim odjeljenjima u većim gradovima širom Bosne. Direktor AID-a je izvještavao [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], pod autoritetom Vlade RBiH.

=== Ratne i poslijeratne operacije ===
Tokom Rata u Bosni (1992–1995), obavještajne funkcije obavljale su različite paralelne bošnjačke strukture. Prethodničke organizacije AID-a bile su usklađene s vodećom bošnjačkom političkom strankom (SDA) i navodno su djelovale dijelom kao stranačke sigurnosne snage.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Međunarodni posmatrači kasnije su opisali AID kao agenciju koja je preuzimala kvazi-policijske uloge, suprotno zapadnim praksama razdvajanja policijskih i obavještajnih funkcija.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot;/&gt; U jednom izvještaju za štampu iz 1997, bivši službenik AID-a opisao je ratnu agenciju kao &quot;čisto muslimansku organizaciju u službi SDA&quot; stranke, navodeći da mu je naređeno da fabrikuje dokaze protiv oficira bosanskih Hrvata.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt;

Gotovo deceniju nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] (1995), AID je djelovala uporedo s [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacijskom]] službom nacionalne sigurnosti (SNS) usklađenom s Hrvatima i Službom državne bezbjednosti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (SDB-RS). Njena zaduženja su uključivala unutrašnju sigurnost, kontraobavještajni rad i dokumentiranje ratnih zločina i prijetnji pobunama.

=== Raspuštanje i nasljeđivanje ===
Do ranih 2000-ih, međunarodna zajednica i bosansko rukovodstvo složili su se da je održavanje odvojenih obavještajnih službi na nivou entiteta neodrživo. U decembru 2003, [[Ured visokog predstavnika|Visoki predstavnik (OHR)]] najavio je planove za konsolidaciju službi Federacije i RS-a u jedinstvenu državnu agenciju.&lt;ref name=&quot;OHR_Decision&quot; /&gt; Dana 22. marta 2004, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;OSA_Establishment&quot;/&gt;

Nova Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA-OBA BIH) zvanično je počela s radom 1. juna 2004.&lt;ref name=&quot;OSA_Establishment&quot;/&gt; Po zakonu, OSA-OBA je dobila ekskluzivnu nadležnost nad civilnim obavještajnim radom u cijeloj BiH, a drugim agencijama na nivou entiteta (uključujući AID) izričito je zabranjeno dalje djelovanje.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Tako je AID formalno ukinuta 1. juna 2004, a njeno osoblje i resursi apsorbirani su u državnu agenciju.

== Kontroverze i kritike ==
Mandat i operacije AID-a često su kritikovani od strane domaćih i međunarodnih posmatrača. Već 1997, novoformirana Vlada Federacije iznijela je pravne prigovore. Predsjednik Federacije javno je osudio osnivanje AID-a kao &quot;flagrantno kršenje Ustava&quot; Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Kritičari su primijetili da je direktor AID-a izvještavao direktno bošnjačkog člana kolektivnog predsjedništva, što je izazvalo zabrinutost zbog etničke pristranosti i nedostatka parlamentarnog nadzora.

AID je također povezivana s raznim zloupotrebama i skandalima. Sredinom 1996, navodno su dva agenta AID-a i dva pripadnika specijalne policijske jedinice oteli, ispitali i mučili jednog operativca AID-a.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt; Taj operativac je preživio i kasnije postao zaštićeni svjedok u međunarodnoj istrazi ratnih zločina. Godine 1997, bivši šef odreda AID-a dezertirao je i javno optužio agenciju za fabrikovanje dokaza protiv hrvatskih zvaničnika.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot; /&gt;

Još jedna kontroverza uključivala je postupanje AID-a s islamističkim borcima. Godine 2002, agent AID-a (Munib Zahiragić) optužen je za navodno odavanje obavještajnih podataka AID-a o stranim mudžahedinima humanitarnoj organizaciji (BIF) koju su SAD kasnije optužile za finansiranje terorizma.&lt;ref name=&quot;IWPR&quot; /&gt;

Konačno, sam proces reforme obavještajne službe naglasio je kritike AID-a. Sredinom 2004, bosanska komisija izvijestila je da je spajanje AID-a u državnu agenciju prekršilo zakonske procedure, ostavljajući brojne bivše zaposlenike AID-a s nejasnim statusom.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot; /&gt; Komisija je utvrdila da je prekršen zakon koji reguliše obavještajne službe tokom odabira osoblja za novu agenciju, što je naglasilo dugotrajne pravne i političke sporove oko ukidanja AID-a.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot; /&gt;

== Direktori ==
[[Kemal Ademović]] je služio kao direktor AID-a tokom ratnog i ranog poslijeratnog perioda. U savremenim medijima se navodi kao &quot;bivši šef AID-a&quot;.&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2006&quot;/&gt; Ademović je kasnije ušao u politiku; od 2023. godine služi u državnom zakonodavnom tijelu.

== Također pogledajte ==
* [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine]]
* [[Državna agencija za istrage i zaštitu|Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA)]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot;&gt;{{cite journal |last=Ćutahija |first=Fahrudin |title=Reforma sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini |journal=Zbornik Radova |date=2008 |pages=287–304 |url=https://hrcak.srce.hr/file/28776 |access-date=13. 11. 2025 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OHR_Decision&quot;&gt;{{cite web |title=Decision Appointing a Supervisor for Intelligence Reform |url=https://www.ohr.int/decision-appointing-a-supervisor-for-intelligence-reform/?print=pdf |publisher=Office of the High Representative (OHR) |date=22. 3. 2004 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;IWPR&quot;&gt;{{cite news |title=Bosnia: Agent to Stand Trial |url=https://iwpr.net/global-voices/bosnia-agent-stand-trial |publisher=Institute for War and Peace Reporting (IWPR) |date=28. 2. 2002 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2004&quot;&gt;{{cite web |title=OHR BiH Media Round-up, 12/2/2004 |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bih-media-round-up-1222004/ |publisher=Office of the High Representative (OHR) |date=12. 2. 2004 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OSA_Establishment&quot;&gt;{{cite web |title=Establishment - OSA-OBA BIH |url=https://www.osa-oba.gov.ba/nase.html |publisher=Intelligence-Security Agency of BiH (OSA-OBA) |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;OHR_Media_2006&quot;&gt;{{cite web |title=OHR BiH Media Round-up, 19/7/2006 |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bih-media-round-up-1972006/ |publisher=Office of the High Representative (OHR) |date=19. 7. 2006 |access-date=13. 11. 2025}}&lt;/ref&gt;
}}

[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Agencije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Organizacije osnovane 1996.]]</text>
      <sha1>3opzwuln0zvuiym4sai7qzhwqkkjy8t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kim Seon-su</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527795</id>
    <revision>
      <id>3830666</id>
      <parentid>3781924</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:58:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+ 4 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7321" sha1="fl749pu0y5lwt516ega9vwnzaea307b" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Kim Seon-su 
| slika             = 2020-01-11_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_1X7A4780_by_Stepro.jpg
| puno ime          = Kim Seon-su 
| država            = {{ZID|Južna Koreja}}
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1989|06|03}}  
| mjesto rođenja    = [[Muju]], [[Južna Koreja]]
| država rođenja    = 
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         = 
| klub              = 
| trener            = 
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje OI        = '''0'''
| zlato OI          =
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         =  '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021.]])
| medalje SP        = '''0'''
| zlato SP          = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]]
| pobjede SK        = '''0'''
| pobjede SK štafeta= 0
| plasman SK        = 
| pobjede u dis     = 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = [[IBU kup 2005/2006.|2005/06.]]
| pobjede EK        ='''0'''
| plasman EK        ='''97.''' ([[IBU kup 2014/2015.|2014/15.]]) 
| pobjede EK štafeta= 0
| kraj karijere     = 
&lt;!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --&gt;
| status                    = neaktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   =                 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|  0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
| [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 
}}
|ažurirano                    = 13. 11. 2025.
}}

'''Kim Seon-su''', ({{lang-ko|김선수}}) rođena 3. juna 1989. u [[Muju]]u, je nekadašnja [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka.

== Biografija ==
=== Karijera ===
==== Olimpijske igre ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|84]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|83]]   
| 
|  
|
| 
|}
Kim je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji ostvarila je u utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|7,5&amp;nbsp;km]] kada je osvojila 83-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 4:33.9&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|norveške]] biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (žene)|štafetnoj utrci]] nije nastupila.

==== Svjetska prvenstva ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 15 km|87]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 7,5 km|87]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (žene)|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 15 km|83]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 7,5 km|102]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (mješovito)|26]]  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – 7,5 km|98]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015 – štafeta (žene)|24]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2016}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – 7,5 km|83]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016 – štafeta (žene)|22]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2019}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|79]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 7,5 km|83]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|21]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|91]]
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|23]]
|    
|}
Nastupila je na šest [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama bilo je 79-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – 15 km|15&amp;nbsp;km]], kada je sa četiri promašaja i zaostatkom od 8:45.3&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Hanna Öberg|Hanne Öberg]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je plasman bilo 21-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Park Ji-ae]], [[Ana Frolina|Anom Frolinom]] i [[Ko Eun-jung]].

==== Svjetski kup ====
Prvi nastup Kim Seon-su u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] &lt;!-- Na prvom nastupu na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuka]] 9. marta 2006. osvojila je 85-o mjesto u utrci na 7,5&amp;nbsp;km. Najbolji rezultat joj je bilo 67-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni 2005/06.]] 16. marta 2006. u [[Kontiolahtij]]u, u trci na 7,5&amp;nbsp;km; a u štafetnim utrkama zadnje 16-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] u [[Oberhof]]u 3. januara 2007. zajedno s [[Chu Kyoung-Mi]], [[Mun Ji-Hee]] i [[Kim Mi-Seon]].

==== Prestanak karijere ====
{{sekcija}}

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline}}
* {{Sport365|715}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kim, Seon-su}}
[[Kategorija:Biografije, Muju]]
[[Kategorija:Rođeni 1989.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]]
[[Kategorija:Učesnici Zimskih olimpijskih igara 2022.]]
[[Kategorija:Južnokorejski olimpijci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]]</text>
      <sha1>fl749pu0y5lwt516ega9vwnzaea307b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hentai</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528777</id>
    <revision>
      <id>3830664</id>
      <parentid>3787715</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:55:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+ 7 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2494" sha1="rk04zofc7sy79usrhl760elr7ywxnnf" xml:space="preserve">'''Hentai''' (jap. 変態) je termin koji se koristi za označavanje vrste japanskog animiranog i crtanog sadržaja namijenjenog odrasloj publici, a koji sadrži seksualne elemente. Izvan Japana, riječ ''hentai'' se kolokvijalno koristi za opisivanje eksplicitnih animiranih djela u anime ili manga stilu.

U izvornom japanskom jeziku, termin ima šire značenje i doslovno se prevodi kao „devijacija” ili „abnormalno ponašanje”, te se ne koristi isključivo za opisivanje ove vrste medija.

== Porijeklo ==
Kao oblik vizuelnog izražavanja, hentai ima korijene u japanskoj umjetnosti i grafici iz ranijih perioda, uključujući drvorezne ilustracije poznate kao ''šunga''. Razvoj moderne industrije povezan je s pojavom mange i animea u drugoj polovini 20. stoljeća.

Širenjem interneta tokom 1990-ih i 2000-ih godina, termin ''hentai'' postao je globalno prepoznatljiv i odvojen od svog izvornog značenja u japanskom jeziku.

== Karakteristike ==
Hentai se najčešće odlikuje:

* animiranim ili crtanim stilom karakterističnim za anime i mangu
* fiktivnim likovima i scenarijima
* naglašenom fantastikom i stilizacijom
* distribucijom putem specijaliziranih publikacija i online platformi

Dijeli se na više podžanrova, iako se njihova klasifikacija razlikuje zavisno od izvora i kulturnog konteksta.

== Kulturni kontekst ==
U Japanu se sadržaji za odrasle proizvode u okviru strogo definisanih zakonskih i tržišnih okvira. U zapadnim zemljama, hentai se često posmatra kao dio šire internet kulture i predmet je rasprava o umjetničkom izrazu, slobodi medija i etici.

== Kontroverze ==
Hentai je predmet brojnih kontroverzi, naročito u vezi sa:
* percepcijom seksualnosti u medijima
* granicama umjetničke slobode
* uticajem digitalnog sadržaja na mlađe korisnike

Zbog toga je u mnogim državama njegovo prikazivanje, distribucija i dostupnost regulisana zakonom.

== Tumačenja ==
Istraživači medija i kulture tumače hentai kao:

* ekstremnu formu fikcionalnog izražavanja
* odraz modernih digitalnih subkultura
* primjer razlika između japanskog i zapadnog kulturnog poimanja seksualnosti u umjetnosti

== Također pogledajte ==
* [[Anime]]
* [[Manga]]
* [[Japanska pop-kultura]]
* [[Sadržaj za odrasle]]

[[Kategorija:Hentai]]
[[Kategorija:Hentai anime i manga]]
[[Kategorija:Žanrovi animea i mange]]
[[Kategorija:Pornografija u Japanu]]
[[Kategorija:Pornografska animacija]]
[[Kategorija:Pornografija po žanru]]
[[Kategorija:Seksualnost u Japanu]]</text>
      <sha1>rk04zofc7sy79usrhl760elr7ywxnnf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830665</id>
      <parentid>3830664</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:56:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3830665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2516" sha1="3o5ot4bilvfgannt6p0gvh4rohux1pi" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}

'''Hentai''' (jap. 変態) je termin koji se koristi za označavanje vrste japanskog animiranog i crtanog sadržaja namijenjenog odrasloj publici, a koji sadrži seksualne elemente. Izvan Japana, riječ ''hentai'' se kolokvijalno koristi za opisivanje eksplicitnih animiranih djela u anime ili manga stilu.

U izvornom japanskom jeziku, termin ima šire značenje i doslovno se prevodi kao „devijacija” ili „abnormalno ponašanje”, te se ne koristi isključivo za opisivanje ove vrste medija.

== Porijeklo ==
Kao oblik vizuelnog izražavanja, hentai ima korijene u japanskoj umjetnosti i grafici iz ranijih perioda, uključujući drvorezne ilustracije poznate kao ''šunga''. Razvoj moderne industrije povezan je s pojavom mange i animea u drugoj polovini 20. stoljeća.

Širenjem interneta tokom 1990-ih i 2000-ih godina, termin ''hentai'' postao je globalno prepoznatljiv i odvojen od svog izvornog značenja u japanskom jeziku.

== Karakteristike ==
Hentai se najčešće odlikuje:

* animiranim ili crtanim stilom karakterističnim za anime i mangu
* fiktivnim likovima i scenarijima
* naglašenom fantastikom i stilizacijom
* distribucijom putem specijaliziranih publikacija i online platformi

Dijeli se na više podžanrova, iako se njihova klasifikacija razlikuje zavisno od izvora i kulturnog konteksta.

== Kulturni kontekst ==
U Japanu se sadržaji za odrasle proizvode u okviru strogo definisanih zakonskih i tržišnih okvira. U zapadnim zemljama, hentai se često posmatra kao dio šire internet kulture i predmet je rasprava o umjetničkom izrazu, slobodi medija i etici.

== Kontroverze ==
Hentai je predmet brojnih kontroverzi, naročito u vezi sa:
* percepcijom seksualnosti u medijima
* granicama umjetničke slobode
* uticajem digitalnog sadržaja na mlađe korisnike

Zbog toga je u mnogim državama njegovo prikazivanje, distribucija i dostupnost regulisana zakonom.

== Tumačenja ==
Istraživači medija i kulture tumače hentai kao:

* ekstremnu formu fikcionalnog izražavanja
* odraz modernih digitalnih subkultura
* primjer razlika između japanskog i zapadnog kulturnog poimanja seksualnosti u umjetnosti

== Također pogledajte ==
* [[Anime]]
* [[Manga]]
* [[Japanska pop-kultura]]
* [[Sadržaj za odrasle]]

[[Kategorija:Hentai]]
[[Kategorija:Hentai anime i manga]]
[[Kategorija:Žanrovi animea i mange]]
[[Kategorija:Pornografija u Japanu]]
[[Kategorija:Pornografska animacija]]
[[Kategorija:Pornografija po žanru]]
[[Kategorija:Seksualnost u Japanu]]</text>
      <sha1>3o5ot4bilvfgannt6p0gvh4rohux1pi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Reprise Records</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530025</id>
    <revision>
      <id>3830676</id>
      <parentid>3822120</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:33:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Američke diskografske kuće]]; +[[Kategorija:Reprise Records]]; +[[Kategorija:Frank Sinatra]]; +[[Kategorija:Diskografske kuće osnovane 1960.]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8503" sha1="65sd8jq27nvl1zjk4pw7xyzfwtd6gw1" xml:space="preserve">'''Reprise Records''' je američka [[izdavačka kuća]] koju je 1960. godine osnovao [[Frank Sinatra]]. U vlasništvu je kompanije [[Warner Music Group]] i posluje kroz [[Warner Records]], jednu od njenih vodećih diskografskih etiketa.

Izvođači i bendovi koje trenutno potpisuje Reprise Records su [[Green Day]], [[Enya]], [[Michael Bublé]], [[Eric Clapton]], [[Stevie Nicks]], [[Neil Young]],&lt;ref&gt;Iako je Reprise prestao s radom 1976. godine, Neil Young je ostao pod ugovorom s etiketom sve do izlaska svog albuma ''Trans'' 1982. Nakon toga je potpisao ugovor s Geffen Records, ali se vratio Repriseu kada je etiketa obnovljena, baš na vrijeme za njegov album ''This Note's for You'' 1988. godine, nakon problematičnog perioda s Geffenom koji je uključivao i sudske sporove.

Young je i danas potpisan za Reprise, a jedino je osnivač Frank Sinatra imao duži period rada s etiketom. Sinatra je od 1976. do 1982. dijelio Reprise s Youngom, a potom je bio jedini izvođač etikete sve do 1987.&lt;/ref&gt; [[Deftones]], [[Mastodon]], [[Lindsey Buckingham]], [[Josh Groban]], [[Disturbed]], [[Idina Menzel]], [[My Chemical Romance]], [[Gerard Way]], [[Dwight Yoakam]], [[Never Shout Never]], te [[Billy Strings]].

== Historija ==

=== Počeci ===
Reprise Records osnovan je 1960. godine od strane Franka Sinatre, s ciljem da sebi obezbijedi veću umjetničku slobodu, te zbog nezadovoljstva izdavačkom kućom Capitol Records, kao i poslije pokušaja da kupi Verve Records, u vlasništvu Normana Granza. Prvi album koji je Sinatra objavio za Reprise bio je Ring-a-Ding-Ding! Ubrzo nakon toga dobio je nadimak &quot;The Chairman of the Board&quot;. Kao izvršni direktor Reprisea, Sinatra je angažovao nekoliko izvođača za svoju mladu diskografsku kuću, uključujući i kolege iz Rat Packa, Deana Martina i Sammyja Davisa mlađeg. Prvobitni sastav izvođača od 1961. do 1963. činili su Bing Crosby, Jo Stafford, Rosemary Clooney, Duke Ellington, Nancy Sinatra, Esquivel i stand-up komičar Redd Foxx. Originalna Reprise LP etiketa imala je četiri različita logotipa, u zavisnosti od žanra: riječni parobrod za pop izdanja, kerubina za jazz izdanja, sovu za govorni sadržaj i komediju i sliku Sinatre za njegova izdanja.

Jedan od osnovnih principa izdavačke kuće pod Sintrinim vođstvom bilo je da svaki izvođač ima potpunu kreativnu slobodu, kao i da u određenom trenutku ima potpuno vlasništvo nad svojim radom, uključujući izdavačka prava. To je razlog zbog kojeg se snimci ranih izvođača, koji su bili ugovorno vezani za Reprise, danas u većini slučajeva) distribuiraju preko drugih diskografskih kuća (Dean Martin, Jimi Hendrix, The Kinks itd.). U Martinovom slučaju, njegova Reprise izdanja bila su van štampe skoro 20 godina prije nego što je postignut dogovor s Capitol Recordsom. Reprise je nastavio ponovo izdavati Sinatrin katalog sve do 2013, kada su ga prodali Capitolu.

=== Prodaja Warner Brosu ===
U augustu 1963. godine Warner Bros. je, u sklopu filmskog ugovora, preuzeo Reprise od Franka Sinatre, iako je izdavačka kuća tada poslovala s gubicima. Sinatra je ipak zadržao trećinu vlasničkog udjela. Nakon preuzimanja, Warner Bros. Records otpustio je veći broj starijih izvođača. Mo Ostin ostao je na poziciji predsjednika Reprisea i tokom narednih četiri decenije imao je ključnu ulogu u razvoju i historiji izdavačkih kuća unutar Warner grupacije. Menadžment Warner-Reprisea počeo se usmjeravati na mlađu publiku i nove izvođače, što je započelo 1964. godine obezbjeđivanjem američkih distribucijskih prava za snimke grupe The Kinks s etikete Pye Records. Ubrzo su u katalog dodani i tinejdžerski pop izvođači poput Dina, Desi &amp; Billyja. Ostin je također potpisao ugovor s Sinatrinom kćerkom, Nancy, koja je za Reprise snimala još od 1961. godine, a krajem 1965. postala je velika pop zvijezda. Do kraja 1960-ih Reprise se gotovo u potpunosti orijentirao ka rock muzici, iako je Frank Sinatra nastavio objavljivati snimke za ovu izdavačku kuću sve do 1980-ih.

Do 1970-ih godina, putem direktnih ugovora ili distribucijskih sporazuma, katalog izvođača izdavačke kuće Reprise znatno se proširio. Među izvođačima su se našli Lee Hazlewood, Jill Jackson, Jimi Hendrix, rani radovi Joni Mitchell, Neil Young, Electric Prunes, Donna Loren, Arlo Guthrie, Norman Greenbaum, Tom Lehrer, Kenny Rogers and The First Edition, Tiny Tim, Ry Cooder, Captain Beefheart, John Sebastian, Family, snimci Franka Zappe i grupe The Mothers s početka 1970-ih, Gram Parsons, Emmylou Harris, Nico s albumom ''Desertshore'', The Fugs, Jethro Tull, Pentangle, T. Rex, The Meters, John Cale, Gordon Lightfoot, Michael Franks, Richard Pryor, Al Jarreau, Fleetwood Mac, Fanny i The Beach Boys.

=== Period mirovanja ===
Godine 1976, Warner Bros. je deaktivirao izdavačku kuću Reprise, a svi njeni izvođači (osim Franka Sinatre i Neila Younga) prebačeni su na glavnu etiketu Warner Bros. Records. Iako su se stariji albumi iz kataloga i dalje proizvodili s logotipom Reprisea, a izdanja grupe The Beach Boys na etiketi Brother Records objavljivala su se unutar Repriseove numeracije kataloga, tokom nekoliko narednih godina nije bilo novih izdanja pod imenom Reprise, izuzev onih Franka Sinatre i Neila Younga (uključujući i album ''Syms'' Sylvije Syms, koji je Sinatra dirigovao i koproducirao).

=== Ponovno pokretanje i Reprise u savremenom periodu (1985–danas) ===
Krajem 1985. godine, neke kopije hit singla grupe Dream Academy, ''Life in a Northern Town'', štampane su pod etiketom Warner Brosa, ali s logotipom Reprisea. Naredne godine objavljena su izdanja s Reprise etiketom, uključujući albume grupe Dream Academy i Dwighta Yoakama. U ljeto 1987. godine, predsjednik Warner Bros Recordsa, Mo Ostin, i predsjednik etikete, Lenny Waronker, zvanično su najavili ponovno aktiviranje Reprisea, uključujući i posebni odjel za promociju, a bivši potpredsjednik Warner Brosa za promociju, Rich Fitzgerald, imenovan je za potpredsjednika etikete. Od tada, Warner Bros. često tretira Reprise kao važnu matičnu etiketu, a mnoge njegove podetikete objavljuju albume u saradnji s Repriseom.

Od 2017. godine, Reprise Records je domaćin izvođačima kao što su Enya, Michael Bublé, Eric Clapton, Green Day, Stevie Nicks, Neil Young, Deftones, Josh Groban, Disturbed, Idina Menzel, Tom Petty and the Heartbreakers, Gerard Way i Never Shout Never.

Ranije su pod Reprise etiketom u SAD-u bili katalozi Jimija Hendrixa i grupe Barenaked Ladies. Kada je Bee Geesov stari katalog remasterovan 2000-ih od strane Rhino Recordsa, njihovi CD-ovi objavljeni su pod Repriseom, iako su ranije izlazili na sestrinskim etiketama Atco i Warner Bros. Neil Young je u dokumentarcu o svom životu rekao da je Charles Manson odbijen od strane Reprisea. Godine 2010. Reprise je pokrenuo odjel za country muziku u sklopu Warner Music Group Nashville, s izvođačima poput Blakea Sheltona, JaneDear Girls, Michelle Branch i Frankieja Ballarda. U septembru 2011. Reprise Records i druge Warnerove etikete otpustile su nekoliko zaposlenih. Godine 2017. Reprise je objavio Enyine albume na vinilu, a neki od njih su prvi put dostupni u ovom formatu.

== Izvođači u Reprise Records ==
&lt;blockquote&gt;''Glavni članak: [[Spisak izvođača Reprise Recordsa]]''&lt;/blockquote&gt;

== Etikete ==

* [[143 Records]] (1999–2001)
* [[Bizarre Records]] (1968–1972)
* [[Big Brother Records]] (2008–danas)
* [[BME Recordings]] (2004–danas)
* [[Brother Records]] (1970–1977)
* [[Chrysalis Records]] (1969–1972)
* [[Cold Chillin' Records]] (1988–1993; odabrana izdanja)
* [[DiscReet Records]] (1973–1979)
* [[Elementree Records]] (1995–2000)
* [[Giant Records]] (1990–2001; odabrana izdanja)
* Grand Jury Records (1990–1993)
* In Bloom Records (1998–2000)
* [[Kinetic Records]] (1992–2000)
* [[Straight Records]] (1968–1972)
* [[Sire Records]] (1977–2000; odabrana izdanja)
* Vapor Records (1995–danas; aktivni)

== Matične organizacije ==

* 1960–1968: nezavisna
* 1968–1969: [[Warner Bros.-Seven Arts]]
* 1969–1972: [[Kinney National Company]]
* 1972–1990: [[Warner Communications]]
* 1990–2001: [[Time Warner]]
* 2001–2003: [[AOL Time Warner]]
* 2004–danas: [[Warner Music Group]]

== Također pogledajte ==

* [[Spisak izdavačkih kuća]]
* [[Warner Records]]

== Reference ==

[[Kategorija:Američke diskografske kuće]]
[[Kategorija:Reprise Records]]
[[Kategorija:Frank Sinatra]]
[[Kategorija:Diskografske kuće osnovane 1960.]]</text>
      <sha1>65sd8jq27nvl1zjk4pw7xyzfwtd6gw1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blackpink</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530486</id>
    <revision>
      <id>3830662</id>
      <parentid>3804978</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:49:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:K-pop grupe]]; +[[Kategorija:Južnokorejske muzičke grupe]]; +[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2016.]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2056" sha1="4u1fqbdyhwkkadecjeybygb7mls0mm6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Blackpink Pink Carpet Event 4.jpg|mini|Blackpink]]
'''Blackpink''' ([[Korejski jezik|korejski]]: 블랙핑크) južnokorejska je djevojačka grupa koju je osnovao [[YG Entertainment]].&lt;ref name=&quot;bbcover&quot;&gt;{{cite magazine|title=Inside Blackpink's U.S. Takeover: How the K-Pop Queens Are Changing the Game|url=https://www.billboard.com/articles/news/cover-story/8500312/blackpink-billboard-cover-story-2019|magazine=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|last=Feeney|first=Nolan|date=February 28, 2019|access-date=July 11, 2020|archive-date=November 8, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108213447/https://www.billboard.com/articles/news/cover-story/8500312/blackpink-billboard-cover-story-2019|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Grupu čine četiri članice: Jisoo, Jennie, Rosé i Lisa. Razne publikacije ih smatraju &quot;najvećom djevojačkom grupom na svijetu&quot;, prepoznate su kao vodeća snaga u Korejskom valu i ambasadorice koncepta &quot;girl crush&quot; u [[K-pop]]u, koji istražuje teme samopouzdanja i osnaživanja žena.

Blackpink je debitovao u augustu 2016. sa svojim singl albumom Square One,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=http://kpopherald.koreaherald.com/view.php?ud=201608091630134122942_2|title=YG Entertainment unveils K-pop group Blackpink|last=Kim|first=Yu-young|date=August 9, 2016|website=[[Kpop Herald]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20201006060631/http://kpopherald.koreaherald.com/view.php?ud=201608091630134122942_2|archive-date=October 6, 2020|url-status=live|access-date=August 12, 2016}}&lt;/ref&gt; koji je uključivao singlove &quot;Whistle&quot; i &quot;Boombayah&quot;.

== Članovi ==
* [[Jisoo]] (지수) – vokal
* [[Jennie]] (제니) – reper, vokal
* [[Rosé]] (로제) – plesačica, vokal
* [[Lisa]] (리사) – plesačica, reper, vokal

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''[[The Album (Blackpink)|The Album]]'' (2020)
* ''[[Born Pink]]'' (2022)

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:K-pop grupe]]
[[Kategorija:Južnokorejske muzičke grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2016.]]</text>
      <sha1>4u1fqbdyhwkkadecjeybygb7mls0mm6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rimsko Kraljevstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531500</id>
    <revision>
      <id>3830674</id>
      <parentid>3814401</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:30:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Rimsko Kraljevstvo]]; +[[Kategorija:Bivše evropske monarhije]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14976" sha1="s89ph7fmr01op7irrupj9dpdidsyvlw" xml:space="preserve">Rimsko kraljevstvo, poznato i kao Rimska monarhija i kraljevski period antičkog Rima, bio je najraniji period rimske historije, kada su gradom i njegovom teritorijom vladali kraljevi. Prema tradiciji, Rimsko kraljevstvo je započelo osnivanjem grada oko 753. godine prije nove ere, s naseljima oko Palatinskog brda uz rijeku Tiber u centralnoj Italiji, a završilo je svrgavanjem kraljeva i uspostavljanjem Republike oko 509. godine prije nove ere.

Malo je sigurno o historiji kraljevstva jer nije sačuvano nikakvih zapisa i malo je natpisa iz vremena kraljeva. Smatra se da su izvještaji o ovom periodu napisani tokom Republike i Carstva uglavnom zasnovani na usmenoj tradiciji.

== Porijeklo ==
Nisu sačuvani pouzdani podaci o njegovom porijeklu. Najpoznatija predaja govori o Trojancu Eneji i njegovom putovanju u Italiju. Ova predaja prvi put se spominje u 5. vijeku prije nove ere; kasnije su je razradili Grci, a potom su je prihvatili i rimski pisci.

Legenda o osnivanju Rima glasi ovako: jedan od Enejinih potomaka, kralj Numitor, svrgnut je s prijestolja od strane svog brata Amulija. Amulije je ubio Numitorovog sina, a njegovu kćerku Reju Silviju, bojeći se da bi mogla roditi legitimnog nasljednika, prisilio je da postane vestalka, koje su bile obavezne položiti zavjet djevičanstva. Međutim, Silvija je s bogom Marsom rodila blizance – Romula i Rema. Kako bi ih se riješio, Amulije je naredio da budu bačeni u rijeku Tibar. Braća su, međutim, na čudesan način spašena: talas ih je izbacio na obalu, a od gladi ih je spasila vučica koja ih je dojila. Djecu je potom odgojio kraljev pastir, kod kojeg su ostali do punoljetstva.

Romul i Rem su kasnije saznali svoje porijeklo, kaznili Amulija i vratili djeda Numitora na prijestolje. Nakon toga osnovali su vlastiti grad, koji je, u čast starijeg brata, nazvan Rim (Roma). Ipak, između braće je izbila svađa, u kojoj je Romul ubio Rema.

Tačan datum osnivanja grada Rima nije poznat, ali najrašireniji datum koji se i danas prihvaća jeste 754-753 godine prije nove ere.

Antički Rim se nalazio na lijevoj strani rijeke Tibar. Ostaci prvih naselja na teritoriji budućeg grada Rima datiraju s početka prvog milenijuma. Najpogodnije za naseljavanje bilo je brdo Palatin, okruženo stijenama s tri strane, pružalo je odličnu prirodnu zaštitu od napada.

Oko 1000. godine prije nove ere, na Palatinu su se pojavili stanovnici koji su spaljivali leševe pokojnika, a pepeo čuvali u posebnim sudovima. Način sahrane stanovnika Palatina ima mnogo sličnosti s albanskim načinom sahrane, na osnovu čega se zaključuje da su se Latini koji su se doselili iz Albe naselili na Palatinu. Kasnije, Kvirinal i Kapitol zauzimaju drugi stanovnici, koji svoje mrtve sahranjuju u zemlju. Ove stanvonike naučnici smatraju Sabinjanima.

U 8. vijeku prije nove ere, sela koja su se nalazila na brdima su ujedinjena, a ta unija je nazvana Septimontium (sedam brda).

Osnivanje grada u pravom smislu te riječi datira u 7 vijeku prije nove ere. To je bio &quot;kvadratni Rim&quot; (Roma quadrata). U historijsko doba tako je nazvano mjesto na Palatinskom brdu koje je bilo ograđeno i poštovano kao svetinja. Naziv Roma (Rim) se prvobitno odnosio vjerovatno na grad koji je ležao na Palatinu. Malo po malo Rim obuhvata i druga brda, sa izuzetkom Aventina, koji je prisjedinjen tek u 4. vijeku. Isušuju se močvare i oko grada se dižu zidovi. Gradska granica nosila je naziv ''pomerium''. Sama riječ Rim (''Roma'') etrurskog je porijekla. Prema tome, Rim nastaje sjedinjavanjem latinskih seoskih zajednica sa sabinskim. A još od ranih vremena učestvuju u životu grada i Etrušćani, koji su Rim podvrgli najprije kulturnom, a zatim i političkom uticaju.

== Sedam rimskih kraljeva ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Godina
!Kralj
!Najvažnije informacije
|-
|753-716
|Romulus
|osnivanje prastarih rimskih institucija, građane djeli na patricije i plebejce, stvorio kurije, osnovao senat, organizovao vojsku.
|-
|715-672
|Numa Pompilius
|
|-
|672-640
|Tullus Hostilius
|
|-
|640-616
|Ancus Marcius
|
|-
|616-578
|Tarquinius Priscus
|
|-
|578-534
|Servius Tullius
|
|-
|534-509
|Tarquinius Superbus
|
|}

=== Romulus ===
Sin vestalke Reje Silvije, navodno boga Marsa, legendarni Romul bio je osnivač i prvi kralj Rima. Nakon što su on i njegov brat blizanac Rem svrgnuli kralja Amulija iz Albe i vratili na prijestolje njegovog brata, a svog djeda Numitora, odlučili su podići grad. Nakon što je u sukobu ubio Rema, Romul je započeo gradnju grada na Palatinskom brežuljku. Njegov rad započeo je podizanjem utvrđenja. Dozvolio je ljudima svih staleža da dođu u Rim kao građani, uključujući robove i oslobođenike, bez razlike. Smatra se da je uspostavio vjerske, pravne i političke institucije grada. Kraljevstvo je uspostavljeno jednoglasnim priznanjem kada je Romul sazvao građane na skup radi određivanja oblika vlasti

Romul je osnovao Senat kao savjetodavno tijelo, imenujući 100 najuglednijih muškaraca u zajednici. Te je ljude nazvao ''patres'' (od ''pater'' – otac, poglavar), a njihovi potomci postali su patriciji. Kako bi učvrstio svoju vlast, okružio se pratnjom, naročito s dvanaest liktora. Uspostavio je tri konjaničke jedinice (''equites''), nazvane centurije: Ramni (Rimljani), Titiji (po sabinskom kralju) i Luceri (Etrušćani). Stanovništvo je također podijelio na 30 kurija, nazvanih po trideset Sabinjanki koje su posredovale u okončanju rata između Romula i Tacija. Kurije su činile glasačke jedinice u narodnim skupštinama (''Comitia Curiata'').

Romul je povezan s jednim od najpoznatijih događaja u rimskoj historiji, poznatim kao Otmica Sabinjanki. Kako bi svojim građanima osigurao žene, pozvao je susjedna plemena na svečanost u Rim, gdje su Rimljani izvršili masovnu otmicu mladih žena među prisutnima. Izvori navode da je oteto između 30 i 683 žena, što je bio značajan broj za populaciju od oko 3.000 Latina (a vjerovatno i za Sabine). Rat je izbio kada je Romul odbio vratiti zarobljenice. Nakon što su Sabini tri puta bezuspješno pokušali zauzeti rimska brda, same žene su intervenirale tokom Bitke kod Laka Kurcija i okončale sukob. Dva naroda su potom ujedinjena u zajedničko kraljevstvo, pri čemu su Romul i sabinski kralj Tit Tacije dijelili vlast. Pored rata sa Sabinima, Romul je ratovao i protiv Fidenata, Vejenata i drugih naroda.

Vladao je trideset i sedam godina. Prema legendi, Romul je nestao u pedeset četvrtoj godini života dok je vršio smotru vojske na Marsovom polju (''Campus Martius''). Govorilo se da je u vihoru uznesen na Olimp i proglašen bogom. Nakon početnog prihvatanja ove priče, počele su kružiti glasine i sumnje da su patriciji umiješani u njegov nestanak. Neki su smatrali da su ga pripadnici plemstva ubili, raskomadali i dijelove tijela zakopali na svojim posjedima. Te su sumnje odbačene nakon što je ugledni plemić posvjedočio da mu se Romul ukazao u viđenju i rekao da je postao bog Kvirin. Tako je postao ne samo jedno od tri glavna rimska božanstva, nego i simbol samoga grada.

=== Numa Pompilije (Numa Pompilius) ===
Nakon što je Romul umro, uslijedilo je jednogodišnje međuvlašće (''interregnum''), tokom kojeg je desetorica muškaraca izabranih iz Senata upravljalo Rimom kao uzastopni ''interreksi''. Pod pritiskom naroda, Senat je naposljetku izabrao Sabinjana Numu Pompilija da naslijedi Romula, zbog njegove reputacije pravednog i pobožnog čovjeka. Ovaj izbor prihvatila je i Kurijatska skupština.

Numina vladavina bila je obilježena mirom i vjerskim reformama. Sagradio je novi hram boga Janusa i, nakon što je uspostavio mir sa susjedima Rima, zatvorio njegova vrata kao znak da u državi vlada mir. Vrata su ostala zatvorena tokom cijele njegove vladavine. U Rimu je ustanovio red Vestalki, zatim svećenike Salije, kao i flamene za Jupitera, Marsa i Kvirina. Također je uspostavio službu i dužnosti vrhovnog svećenika (''pontifex maximus'').

Numa je vladao 43 godine. Reformisao je rimski kalendar usklađujući ga sa solarnom i lunarnom godinom, te je dodao mjesece januar i februar, čime je ukupan broj mjeseci povećan na dvanaest.

=== Tul Hostilije (Tullus Hostilius) ===
Treći rimski kralj - Tul Hostilije priključio je Rimu Albu Longu; stanovnici tog grada dobijaju pravo rimskog građanstva. Vodio je ratove protiv Albe Longe, Fidene, Veja i Sabinjana. Pripisuje mu se i izgradnja nove zgrade Senata, Kurije Hostilije, koja je opstala 562 godine nakon njegove smrti.

Za borbu protiv Alba Longe vezana je legenda o Horacijima i Kurijacijima. Horaciji su bili braća blizanci, Rimljani, Kurijaciji također braća blizanci, Albanci. Albanski vođa i Tul Hostilije ugovorili su da dvoboj između pojedinih ratnika rješi ishod borbe. Sa rimske strane javili su se braća Horaciji, sa albanske Kurijaciji. Dva Rimljanina ranili su trojicu Kurijacija, ali su i sami bili ubijeni. Treći Horijacije uspio je da savlada svoje protivnike; išao je ispred vojske i nosio oružije ubijenih protivnika. Ali je njegova sestra koja je bila isprošena za jednog Kurijacija, u znak žalosti rasplela kosu i dozivala svog mladoženju. Zato ju je Horijaciji ubio. Zbog toga je bio pozvan na sud, i očekivala ga je smrtna kazna. Ali se Horacijev otac obratio narodu i narod ga je oslobodio.

Tul je zanemarivao štovanje bogova sve do pred kraj svoje vladavine, kada se razbolio i postao praznovjeran. Međutim, kada je zazvao Jupitera i molio za pomoć, Jupiter je odgovorio munjom koja je spalila kralja i njegovu kuću do temelja. Njegova vladavina trajala je 32 godine.

=== Anko Marcije (Ancus Marcius) ===
Anko, unuk Nume Pompiliusa, nije mnogo širio granice Rima i vodio je ratove uglavnom radi odbrane teritorije. Također je izgradio prvi rimski zatvor na Kapitolskom brežuljku.

Anko je dodatno utvrdio brežuljak Janikul na zapadnoj obali rijeke Tibar i sagradio prvi most preko Tibra. Osnovao je i luku Ostiju Antiku na rijeci Tibar te prve rimske solane, kao i prvi gradski akvadukt. Rim je rastao jer je Anko diplomatijom mirno ujedinjavao manja okolna naselja u savez s Rimom. Time je dovršio pokoravanje Latina i preselio ih na Aventinski brežuljak, čime je formiran plebejski sloj rimskog društva.

Umro je prirodnom smrću nakon 25 godina vladavine, čime je završeno razdoblje latinsko-sabinskih kraljeva Rima.

=== Tarkvinije Stari (Lucius Tarquinius Priscus) ===
Lucije Tarkvinije Prisk bio je peti kralj Rima i prvi etrurskog porijekla. Vodio je ratove protiv Sabinjana i Etruščana, udvostručivši veličinu Rima i donijevši velika blaga u grad. Kako bi se smjestio priliv stanovništva, naseljena su brda Aventin i Celij.

Jedna od njegovih prvih reformi bila je da u senat doda 100 novih članova iz pokorenih etrurskih plemena, čime je ukupan broj senatora povećan na 200. Blaga koja je Rim stekao osvajanjima iskoristio je za izgradnju velikih građevina. Među njima je bio i veliki rimski kanalizacioni sistem, Cloaca Maxima, kojim je isušio močvarno područje između Sedam rimskih brežuljaka. Na tom mjestu započeo je izgradnju Rimskog foruma. Također je utemeljio Rimske igre.

Prisk je pokrenuo velike građevinske projekte, uključujući prvi gradski most, Pons Sublicius. Sagradio je cirkus, najpoznatiji je Circus Maximus, ogroman stadion za utrke kočija. Nakon toga započeo je gradnju hrama-tvrđave posvećenog bogu Jupiteru na Kapitolskom brdu. Međutim, prije nego što je hram dovršen, ubio ga je sin Anka Marcija, nakon 38 godina vladavine. Njegova vladavina najviše se pamti po uvođenju rimskih simbola vojnih i civilnih službi, kao i rimskog trijumfa, budući da je bio prvi Rimljanin koji je proslavio trijumf.

=== Servije Tulije (Servius Tullius) ===
Priska je naslijedio njegov zet Servije Tulije, drugi rimski kralj etrurskog porijekla i sin robinje. Vodio je uspješne ratove protiv Etruščana. Ratni plijen iskoristio je za izgradnju prvog zida oko sedam rimskih brežuljaka, poznatog kao pomerij. Također je reorganizirao vojsku.

Servije Tulije uveo je novi ustav, dodatno razvijajući podjelu građana na staleže. Uveo je prvi rimski popis stanovništva (cenzus), kojim je stanovništvo podijelio u pet imovinskih razreda te osnovao centurijatsku skupštinu. Na osnovu cenzusa podijelio je stanovništvo i na četiri gradska plemena prema mjestu stanovanja, čime je uspostavio tribsku skupštinu. Također je nadgledao izgradnju hrama božice Dijane na Aventinskom brežuljku.

Servijeve reforme donijele su velike promjene u rimski život: pravo glasa temeljilo se na društveno-ekonomskom statusu, što je davalo prednost eliti. Međutim, s vremenom je Servije sve više davao podršku siromašnima kako bi stekao naklonost plebejaca, često na štetu patricija. Nakon 44 godine vladavine ubijen je u zavjeri koju su organizirali njegova kćerka Tulija i njen muž Lucije Tarkvinije Oholi.

=== Tarkvinije Oholi (Lucius Tarquinius Superbus) ===
Sedmi i posljednji kralj Rima bio je Lucije Tarkvinije Oholi. Bio je sin Priska i zet Servija, kojeg su on i njegova supruga ubili. Vladao je 25 godina.

Tarkvinije je vodio brojne ratove protiv rimskih susjeda, uključujući Volščane, Gabije i Rutule. Također je učvrstio položaj Rima kao predvodnika latinskih gradova. Pokrenuo je i niz javnih radova, naročito dovršetak Hrama Jupitera, kao i radove na kloaci Maximi i Circus Maximusu. Ipak, njegova vladavina ostala je upamćena po korištenju nasilja i zastrašivanja radi održavanja vlasti te po nepoštivanju rimskih običaja i senata.

Napetosti su dosegle vrhunac kada je kraljev sin, Sekst Tarkvinije, silovao Lukreciju, suprugu jednog i kćerku drugog uglednog rimskog plemića. Lukrecija je ispričala rodbini šta se dogodilo, a zatim izvršila samoubistvo kako bi izbjegla sramotu. Četvorica muškaraca, predvođena Lucijem Junijem Brutom, među kojima su bili i Lucije Tarkvinije Kolatin, Publije Valerije Publikola i Spurije Lukrecije Tricipitin, podigli su ustanak koji je 509. godine prije nove ere zbacio i protjerao Tarkvinija i njegovu porodicu iz Rima. Lucije Junije Brut i Lucije Tarkvinije Kolatin postali su prvi rimski konzuli, čime je započelo razdoblje Rimske republike.

== Društveni poredak ==
Kod utvrđivanja društvenog poretka u periodu kraljeva od velikog su značaja ostaci najstarijih ustanova, koje su se zadržale u narednom dobu. Sama institucija kraljevske vlasti i dalje je postojala u ličnosti jednog od najviših sveštenika, koji je nosio naziv rex sacrorum.

=== Rod i porodica ===
Osnovna društvena jedinica bila je patrijarhalni rod. Članovi roda bili su povezani uzajamnim pravom nasljeđa. U ranijem dobu rod je imao zajedničke zemljišne posjede. Članovi roda morali su da se uzajamno štite. Rodovsko porijeklo sačuvalo se i u rimskim imenima.

Imena Rimljana sastojala su se od dva, a kasnije često i od tri i više dijelova.

[[Kategorija:Rimsko Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Bivše evropske monarhije]]</text>
      <sha1>s89ph7fmr01op7irrupj9dpdidsyvlw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:CEE Proljeće 2026./CEE žene</title>
    <ns>4</ns>
    <id>531580</id>
    <revision>
      <id>3830582</id>
      <parentid>3830321</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T15:41:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Članci */</comment>
      <origin>3830582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3831" sha1="aj401aencj48ldx8baeoyz76r5tqr8o" xml:space="preserve">[[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]]
'''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih.

== Doprinosi ==

== Nagrade ==
=== Međunarodne nagrade ===
Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima:
* 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 €
* 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 €
* 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 €
* 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 €
* 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 €

Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade.

== Lokalni projekat ==
U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon &amp; Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata &amp; Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena.

=== Pravila ===
Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: 
* Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova
* Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika
* Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026.
* Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci 
* Članak treba da bude u okviru teme
* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije.
* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži  odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija.

=== Organizatori ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]
* urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]]

=== Žiri ===
* [[User:Panasko|Panasko]]
* [[User:AnToni|AnToni]]

=== Nagrade ===
* 1. nagrada
* 2. nagrada
* 3. nagrada
...

=== Članci ===
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt; {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}}
&lt;/div&gt;

Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon:
 &lt;nowiki&gt;{{Šablon:CEE žene 2026.}}&lt;/nowiki&gt; 
na SZR o novom članku.

{{Stubičasti dijagram
| naslov            = CEE žene 2026.
| širina            = 300px
| širina_stubovima  = 60%
| lijevo1           = Autor
| desno1            = Broj članaka
| maks              = 150
 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=88
 |ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=115
 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=80
 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1
 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=1
 |ime_stuba6= [[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]|boja_stuba6=#a8e6c4|cifra_stuba6=10
 |ime_stuba7= Potrebno &lt;br&gt;&lt;small&gt;&lt;small&gt;(300)&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; |boja_stuba7=red|cifra_stuba7=35
}}</text>
      <sha1>aj401aencj48ldx8baeoyz76r5tqr8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>532709</id>
    <revision>
      <id>3830671</id>
      <parentid>3821931</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:19:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3830671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17630" sha1="7r6y6279rjge935yonhmhm7fa5kxjkz" xml:space="preserve">;Legenda
{{legend|#bbf3bb|Više pobjeda nego poraza.|border=1px solid #AAA}}
{{legend|#ffffbb|Koliko pobjeda toliko i poraza.|border=1px solid #AAA}}
{{legend|#ffbbbb|Manje pobjeda nego poraza.|border=1px solid #AAA}}
{{hatnote|Ažurirano od 31. marta 2026, nakon utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].}}
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;'''Međusobni rezultati Bosne i Hercegovine od 1995. do danas'''&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable collapsible&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Protivnik!!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}!!{{Tooltip|P|Pobjede}}!!{{Tooltip|N|Neriješeno}}!!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}!!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}!!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}!!{{Tooltip|GR|Gol-razlika}}!!Prva utakmica!!Zadnja utakmica!!Najveća pobjeda!!Najveći poraz
!Utakmice
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ALB}}
|5
|2
|2
|1
|5
|4
| +1
|30. novembar 1995.
|28. mart 2017.
|2–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Albanija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ALG}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |14. novembar 2012.
|1–0
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Alžir – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|AND}}
|2
|2
|0
|0
|6
|0
| +6
|28. mart 2015.
|6. septembar 2015.
|3–0
|[[Nogometne utakmice Andora – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ARG}}
|3
|0
|0
|3
|1
|9
| −8
|14. maj 1998.
|15. juni 2014.
|{{N/D}}
|0–5
|[[Nogometne utakmice Argentina – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ARM}}
|4
|3
|0
|1
|10
|6
| +4
|15. oktobar 2008.
|8. septembar 2019.
|4–1
|2–4
|[[Nogometne utakmice Armenija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|AUT}}
|7
|1
|4
|2
|5
|7
| −2
|24. mart 2001.
|18. novembar 2025.
|1–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|AZE}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |1. juni 2008.
|1–0
| rowspan=&quot;3&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BHR}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |23. juni 2001.
|1–0
|[[Nogometne utakmice Bahrein – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BAN}}
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
| colspan=&quot;2&quot; |12. januar 2001.
|2–0
|[[Nogometne utakmice Bangladeš – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BEL}}
|8
|3
|1
|4
|13
|19
| −6
|26. mart 2005.
|7. oktobar 2017.
|4–2
|0–4
|[[Nogometne utakmice Belgija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BLR}}
|2
|2
|0
|0
|3
|0
| +3
|2. septembar 2011.
|6. septembar 2011.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bjelorusija – Bosna i Hercegovina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BRA}}
|2
|0
|0
|2
|1
|3
| −2
|18. decembar 1996.
|28. februar 2012.
|{{N/D}}
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Brazil|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|BUL}}
|2
|1
|0
|1
|2
|2
| 0
|20. august 2008.
|23. mart 2018.
|1–0
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Bugarska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MNE}}
|4
|1
|3
|0
|2
|1
| +1
|28. maj 2018.
|23. septembar 2022.
|1–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CZE}}
|2
|0
|0
|2
|1
|6
| −5
|10. oktobar 1998.
|8. septembar 1999.
|{{N/D}}
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Češka|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CHI}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |22. januar 2001.
|1–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Čile|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|DEN}}
|6
|2
|2
|2
|8
|7
| +1
|8. juni 1997.
|6. juni 2021.
|3–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Danska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|EGY}}
|1
|0
|0
|1
|0
|2
| −2
| colspan=&quot;2&quot; |5. mart 2014.
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Egipat|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ENG}}
|1
|0
|0
|1
|0
|3
| −3
| colspan=&quot;2&quot; |3. juni 2024.
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|EST}}
|7
|5
|1
|1
|21
|4
| +17
|5. septembar 1998.
|10. oktobar 2017.
|7–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Estonija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|FRO}}
|2
|1
|1
|0
|3
|2
| +1
|19. august 1998.
|9. juni 1999.
|1–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Farska ostrva|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|FIN}}
|7
|3
|2
|2
|12
|11
| +1
|28. april 2004.
|14. juni 2022.
|4–1
|1–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Finska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|FRA}}
|6
|0
|3
|3
|4
|8
| −4
|18. august 2004.
|1. septembar 2021.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Francuska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|GHA}}
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |3. mart 2010.
|2–1
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gana|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|GIB}}
|2
|2
|0
|0
|9
|0
| +9
|25. mart 2017.
|3. septembar 2017.
|5–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gibraltar|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|GRČ}}
|11
|1
|5
|5
|9
|17
| −8
|1. septembar 1996.
|15. oktobar 2019.
|3–1
|0–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Grčka|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|GEO}}
|1
|0
|0
|1
|0
|1
| −1
|25. mart 2022.
|25. mart 2022.
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Gruzija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CRO}}
|4
|0
|0
|4
|6
|14
| −8
|8. oktobar 1996.
|22. august 2007.
|1–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Hrvatska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|IDN}}
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
| colspan=&quot;2&quot; |26. februar 1997.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Indonezija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|IRN}}
|7
|1
|1
|5
|10
|19
| −9
|22. juli 2001.
|12. novembar 2020.
|3–1
|0–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Iran|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|IRL}}
|3
|0
|1
|2
|1
|4
| −3
|26. maj 2012.
|16. novembar 2015.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Irska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ISL}}
|2
|1
|0
|1
|3
|1
| +2
|23. mart 2023.
|11. septembar 2023.
|3–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Island|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ITA}}
|7
|1
|2
|4
|5
|11
|−6
|6. novembar 1996.
|31. mart 2026.
|2–1
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ISR}}
|4
|1
|1
|2
|4
|7
| −3
|11. oktobar 2000.
|12. juni 2015.
|3–1
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Izrael|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|JPN}}
|3
|1
|1
|1
|4
|6
| −2
|28. februar 2006.
|7. juni 2016.
|2–1
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Japan|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|JOR}}
|2
|1
|1
|0
|2
|1
| +1
|11. mart 2000.
|15. mart 2000.
|2–1
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Jordan|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|KOR}}
|2
|1
|0
|1
|3
|3
| 0
|26. maj 2006.
|01. juni 2018
|3–1
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Južna Koreja|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|JAR}}
|1
|1
|0
|0
|4
|2
| +2
| colspan=&quot;2&quot; |8. august 2001.
|4–2
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Južnoafrička Republika|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|QAT}}
|2
|0
|1
|1
|1
|3
| −2
|24. januar 2000.
|10. august 2010.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|KAZ}}
|2
|1
|1
|0
|4
|2
| +2
|7. septembar 2021.
|9. oktobar 2021.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kazahstan|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CHN}}
|1
|0
|0
|1
|0
|3
| −3
| colspan=&quot;2&quot; |2. mart 1997.
|{{N/D}}
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CYP}}
|6
|3
|1
|2
|12
|10
| +2
|9. septembar 2014.
|9. oktobar 2025.
|2–0
|2–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CRC}}
|1
|0
|1
|0
|0
|0
|0
| colspan=&quot;2&quot; |27. mart 2021.
|{{N/D}}
| rowspan=&quot;4&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kostarika|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|KUW}}
|1
|1
|0
|0
|1
|0
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |4. septembar 2021.
|1–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kuvajt|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|LVA}}
|2
|2
|0
|0
|9
|1
| +8
|11. septembar 2012.
|7. juni 2013.
|5–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Latvija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|LIE}}
|10
|9
|1
|0
|35
|3
| +32
|18. august 1999.
|13. oktobar 2023.
|8–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Lihtenštajn|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|LIT}}
|6
|4
|1
|1
|10
|5
| +5
|14. oktobar 1998.
|16. oktobar 2013.
|3–0
|2–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Litvanija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|LUX}}
|9
|7
|0
|2
|18
|7
| +11
|29. mart 2003.
|16. novembar 2023.
|5–0
|1–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Luksemburg|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|HUN}}
|6
|0
|3
|3
|3
|8
| −5
|10. mart 1999.
|14. oktobar 2024.
|{{N/D}}
|1–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MAS}}
|3
|2
|1
|0
|5
|2
| +3
|28. februar 1997.
|27. juni 2001.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Malezija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MLT}}
|5
|4
|0
|1
|13
|5
| +8
|27. januar 1999.
|12. oktobar 2025.
|5–2
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Malta|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MEX}}
|4
|1
|0
|3
|2
|5
| −3
|9. februar 2011.
|1. februar 2018.
|1–0
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Meksiko|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MDA}}
|2
|0
|1
|1
|2
|3
| −1
|7. oktobar 2006.
|12. septembar 2007.
| rowspan=&quot;3&quot; {{N/D}}
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Moldavija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|NGA}}
|1
|0
|0
|1
|0
|1
| −1
| colspan=&quot;2&quot; |21. juni 2014.
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nigerija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|NED}}
|4
|0
|2
|2
|4
|9
| −5
|11. oktobar 2020.
|19. novembar 2024.
|1–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|NOR}}
|4
|2
|0
|2
|3
|5
| −2
|16. oktobar 2002.
|17. oktobar 2007.
|2–1
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Norveška|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|GER}}
|4
|0
|1
|3
|3
|13
| −10
|11. oktobar 2002.
|16. novembar 2024.
|{{N/D}}
|0–7
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|CIV}}
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |30. maj 2014.
|2–1
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Obala Slonovače|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|OMA}}
|1
|1
|0
|0
|2
|1
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |9. juni 2009.
|2–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Oman|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|PAR}}
|1
|0
|0
|1
|0
|3
| −3
| colspan=&quot;2&quot; |21. april 1996.
| rowspan=&quot;3&quot; {{N/D}}
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Paragvaj|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|POL}}
|5
|0
|1
|4
|3
|9
| −6
|15. decembar 2007.
|14. oktobar 2020.
|0–3
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|POR}}
|6
|0
|1
|5
|2
|16
| −14
|14. novembar 2009.
|16. oktobar 2023.
|0–5
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Portugal|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ROM}}
|8
|4
|0
|4
|8
|14
| −6
|7. septembar 2002.
|15. novembar 2025.
|3–1
|1–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SMR}}
|4
|4
|0
|0
|13
|1
| +12
|4. juni 2005.
|6. septembar 2025.
|6–0
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SEN}}
|1
|0
|1
|0
|0
|0
| 0
| colspan=&quot;2&quot; |27. mart 2018.
| rowspan=&quot;2&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Senegal|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|USA}}
|3
|0
|1
|2
|3
|5
| −2
|14. august 2013.
|18. decembar 2021.
|3–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjedinjene Američke Države|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|NIR}}
|3
|2
|1
|0
|5
|2
| +3
|8. septembar 2018.
|8. oktobar 2020.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|MKD}}
|5
|1
|3
|1
|8
|8
| 0
|3. juni 1998.
|26. mart 2008.
|1–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SVK}}
|6
|3
|0
|3
|7
|8
| −1
|20. juni 2001.
|26. mart 2023.
|3–2
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovačka|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SLO}}
|5
|4
|0
|1
|11
|6
| +5
|10. novembar 1996.
|6. februar 2013.
|3–0
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Slovenija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SCG}}
|5
|0
|2
|3
|1
|6
| −5
|14. januar 2001.
|12. oktobar 2005.
| rowspan=&quot;4&quot; {{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Srbija i Crna Gora|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SCO}}
|2
|0
|0
|2
|1
|3
| −2
|4. septembar 1999.
|5. oktobar 1999.
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Škotska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SPA}}
|8
|0
|2
|6
|7
|18
| −11
|2. septembar 2000.
|18. novembar 2018.
|2–5
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Španija|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SWE}}
|1
|0
|0
|1
|2
|4
| −2
| colspan=&quot;2&quot; |29. maj 2010.
|2–4
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|SWI}}
|1
|1
|0
|0
|2
|0
| +2
| colspan=&quot;2&quot; |29. mart 2016.
|2–0
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|TUN}}
|1
|0
|0
|1
|1
|2
| −1
| colspan=&quot;2&quot; |5. novembar 1997.
|{{N/D}}
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Tunis|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|TUR}}
|6
|2
|2
|2
|7
|6
| +1
|16. august 2000.
|11. oktobar 2018.
|2–0
|0–1
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Turska|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|UKR}}
|3
|0
|1
|2
|2
|5
| −3
|12. oktobar 2021.
|21. mart 2024.
|{{N/D}}
|0–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Ukrajina|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|URU}}
|1
|1
|0
|0
|3
|2
| +1
| colspan=&quot;2&quot; |18. januar 2001.
|3–2
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Urugvaj|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffbbbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|UZB}}
|2
|0
|1
|1
|1
|2
| −1
|30. juni 2001.
|1. juni 2009.
|{{N/D}}
|1–2
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Uzbekistan|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|WAL}}
|5
|2
|3
|0
|7
|3
| +4
|12. februar 2003.
|26. mart 2026.
|2–0
| rowspan=&quot;3&quot; {{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#bbf3bb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|VIE}}
|1
|1
|0
|0
|4
|0
| +4
| colspan=&quot;2&quot; |22. februar 1997.
|4–0
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vijetnam|Spisak]]
|- bgcolor=&quot;#ffffbb&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{NOG|ZIM}}
|1
|0
|1
|0
|2
|2
| 0
| colspan=&quot;2&quot; |24. februar 1997.
|{{N/D}}
|[[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Zimbabve|Spisak]]
|- class=&quot;sortbottom&quot;
!83||286||107||65||114||396||393||+3||30. novembar 1995.||26. mart 2026.||8–1||0–7
![[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)|1995–2019]]&lt;br&gt;[[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)|2020–danas]]
|}</text>
      <sha1>7r6y6279rjge935yonhmhm7fa5kxjkz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brand Indicators for Message Identification</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532745</id>
    <revision>
      <id>3830678</id>
      <parentid>3823948</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:36:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Autentifikacija e-pošte]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1484" sha1="os1wzeynznd4zkeochbc240e2vyv7n1" xml:space="preserve">{{Other uses}}

'''BIMI''' (Brand Indicators for Message Identification) je standard za autentifikaciju elektronske pošte koji omogućava organizacijama da prikažu svoj brendirani logotip pored poruka u podržanim e-mail klijentima. Primarni cilj BIMI-ja je povećanje povjerenja korisnika i prepoznavanja brenda, kao i smanjenje rizika od phishing napada.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bimicertifications.ba/sta-je-bimi|title=Šta je BIMI|website=bimicertifications.ba|access-date=30. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

BIMI funkcioniše tako što vlasnici domena objavljuju poseban DNS zapis koji sadrži lokaciju verifikovanog logotipa, a prikazivanje logotipa je moguće samo ako je domen već zaštićen postojećim standardima autentifikacije e-pošte, kao što su SPF (Sender Policy Framework) i DKIM (DomainKeys Identified Mail), te koristi DMARC (Domain-based Message Authentication, Reporting and Conformance) politiku u strožem režimu.

BIMI je razvijen u saradnji sa vodećim tehnološkim kompanijama i standardizovan kroz rad grupa kao što je AuthIndicators Working Group.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bimigroup.org/|title=Brand Indicators for Message Identification (BIMI)|access-date=10. juni 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://datatracker.ietf.org/doc/html/rfc8463|title=RFC 8463: Brand Indicators for Message Identification|access-date=10. juni 2024}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==

* [[SPF]]
* [[DKIM]]
* [[DMARC]]

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Autentifikacija e-pošte]]</text>
      <sha1>os1wzeynznd4zkeochbc240e2vyv7n1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830679</id>
      <parentid>3830678</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:37:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Autentifikacija e-pošte]] uklonjena; [[Kategorija:Autentifikacija e-maila]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1483" sha1="hin3h28uv4pus2oqpimik4hiopv30q9" xml:space="preserve">{{Other uses}}

'''BIMI''' (Brand Indicators for Message Identification) je standard za autentifikaciju elektronske pošte koji omogućava organizacijama da prikažu svoj brendirani logotip pored poruka u podržanim e-mail klijentima. Primarni cilj BIMI-ja je povećanje povjerenja korisnika i prepoznavanja brenda, kao i smanjenje rizika od phishing napada.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bimicertifications.ba/sta-je-bimi|title=Šta je BIMI|website=bimicertifications.ba|access-date=30. mart 2026}}&lt;/ref&gt;

BIMI funkcioniše tako što vlasnici domena objavljuju poseban DNS zapis koji sadrži lokaciju verifikovanog logotipa, a prikazivanje logotipa je moguće samo ako je domen već zaštićen postojećim standardima autentifikacije e-pošte, kao što su SPF (Sender Policy Framework) i DKIM (DomainKeys Identified Mail), te koristi DMARC (Domain-based Message Authentication, Reporting and Conformance) politiku u strožem režimu.

BIMI je razvijen u saradnji sa vodećim tehnološkim kompanijama i standardizovan kroz rad grupa kao što je AuthIndicators Working Group.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bimigroup.org/|title=Brand Indicators for Message Identification (BIMI)|access-date=10. juni 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://datatracker.ietf.org/doc/html/rfc8463|title=RFC 8463: Brand Indicators for Message Identification|access-date=10. juni 2024}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==

* [[SPF]]
* [[DKIM]]
* [[DMARC]]

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Autentifikacija e-maila]]</text>
      <sha1>hin3h28uv4pus2oqpimik4hiopv30q9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sender Policy Framework</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532849</id>
    <revision>
      <id>3830681</id>
      <parentid>3823947</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:44:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>+ 6 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1767" sha1="jkp34b325l1bvpwhacej52nka5drtau" xml:space="preserve">'''SPF''' (engleski: ''Sender Policy Framework'') je standard za autentifikaciju elektronske pošte koji omogućava vlasnicima domena da specificiraju koje mail servere su ovlaštene za slanje e-pošte u ime tog domena. Osnovna svrha SPF-a je smanjenje zloupotrebe elektronske pošte, kao što su lažno predstavljanje (''spoofing'') i slanje neželjene pošte (''spam''), provjerom izvora poruke tokom procesa prijema.

Mehanizam SPF-a funkcioniše tako što koristi DNS zapise domena za definisanje dozvoljenih izvora e-pošte; primajući mail server provjerava IP adresu pošiljaoca prema SPF zapisu i na osnovu toga odlučuje da li će prihvatiti, odbiti ili označiti poruku. SPF se često koristi u kombinaciji s drugim standardima za autentifikaciju e-pošte, kao što su [[DKIM]] (''DomainKeys Identified Mail'') i [[DMARC]] (''Domain-based Message Authentication, Reporting and Conformance''), koji zajedno pružaju sveobuhvatniju zaštitu od zloupotrebe e-pošte.

== Reference ==
* {{cite web|url=https://tools.ietf.org/html/rfc7208|title=RFC 7208: Sender Policy Framework (SPF) for Authorizing Use of Domains in Email|date=april 2014|publisher=IETF}}
* {{cite web|url=https://www.icann.org/resources/pages/email-authentication-2013-05-03-en|title=Email Authentication Techniques|publisher=ICANN|access-date=1. 6. 2024}}
* {{cite web|url=https://bimicertifications.ba/sta-je-spf|title=Šta je SPF?|website=BIMI Certifications|publisher=BIMI Certifications|access-date=2. 4. 2026}}

== Također pogledajte  ==
* [[DKIM]]
* [[DMARC]]
* [[BIMI]]

[[Kategorija:Autentifikacija e-maila]]
[[Kategorija:Internetska arhitektura]]
[[Kategorija:Upravljanje internetom]]
[[Kategorija:Internetski protokoli]]
[[Kategorija:Mrežno adresiranje]]
[[Kategorija:Anti-spam]]</text>
      <sha1>jkp34b325l1bvpwhacej52nka5drtau</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>532950</id>
    <revision>
      <id>3830672</id>
      <parentid>3824366</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:23:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Uklonjeno preusmjerenje na [[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)]]</comment>
      <origin>3830672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="354" sha1="o0rvj6h44qnubrkypyd9ctru8anz4jw" xml:space="preserve">{{mson|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

* [[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)]], spisak utakmica u periodu od 30. novembra 1995. do 31. decembra 2019;
* [[Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (od 2020)]], spisak utakmica u periodu od 1. januara 2020. do danas;
{{višeznačnica}}</text>
      <sha1>o0rvj6h44qnubrkypyd9ctru8anz4jw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>1</ns>
    <id>532951</id>
    <revision>
      <id>3830673</id>
      <parentid>3824368</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:24:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Uklonjeno preusmjerenje na [[Razgovor:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine (1995–2019)]]</comment>
      <origin>3830673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12" sha1="in9uv0b35vdhqspaxtynehup17wkopx" xml:space="preserve">{{Brisanje}}</text>
      <sha1>in9uv0b35vdhqspaxtynehup17wkopx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zuckertüte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533164</id>
    <revision>
      <id>3830682</id>
      <parentid>3829033</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:45:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Njemačka kultura]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3830682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="772" sha1="351yih31pkmjupsvzc6bont6gu08c0h" xml:space="preserve">[[Datoteka:Doppelzuckertüte.jpg|mini|desno|150px|Dječak sa dvije Zuckertüten sa savremenim motivima]] 

'''Zuckertüte''' ([[Bosanski]]: ''Vrećicu šećera'') je poklon koji se daje djeci u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Češka Republika|Češkoj Republici]] na početku prvog razreda. Oblikovan je kao kupa i ispunjen slatkišima. Običaj davanja vrećice učenicima prvog razreda nastao je u Njemačkoj početkom 19. stoljeća, tačnije u [[Saksonija|Sachsen]] i [[Tiringija|Thüringen]].&lt;ref&gt;Hans-Günter Löwe: ''Schulanfang. Ein Beitrag zur Geschichte der Schultüte.'' Ausgabe Freiberg, Dresden 2014, {{ISBN|978-3-943377-28-6}}, S. 19 mit Anm. 15.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Njemačka kultura]]</text>
      <sha1>351yih31pkmjupsvzc6bont6gu08c0h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ebu Zejd Al-Balhi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533338</id>
    <revision>
      <id>3830571</id>
      <parentid>3830478</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T12:29:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <origin>3830571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7884" sha1="9m9rk6c866noyk7ur658iw1nqwlh3vr" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Ebu Zejd Al-Balhi
| slika                   = 
| slika_širina            =
| naslov                  =
| datum_rođenja           = oko 850.
| mjesto_rođenja          = Šamistijan, Horasan (moderni Afganistan)
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1013|||934||}}
| mjesto_smrti            = 
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           =
| narodnost               =
| etnicitet               =
| polje                   = [[Medicina]], [[geografija]], [[matematika]]
| radna_institucija       =
| alma_mater              =
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       =
| autor_kratica_zoo       =
| nagrade                 =
| religija                =
| fusnote                 =
}}
''Ebu Zejd Al-Balhi'' (perzijski: ابو زید احمد بن سهل بلخی) bio je perzijski muslimanski [[polimat]]: geograf, matematičar, ljekar, [[Psihologija|psiholog]] i naučnik. Rođen je 850. godine u Šamistijanu, u provinciji Balh, Veliki Horasan, i bio je učenik Al-Kindija. Također je osnovao &quot;Balhī školu&quot; terestričkog mapiranja u Bagdadu.&lt;ref&gt;E. Edson and Emilie Savage-Smith, Medieval Views of the Cosmos, pp. 61–3, Bodleian Library, University of Oxford&lt;/ref&gt; Vjeruje se da je Al-Balhi bio jedan od prvih naučnika koji je dijagnosticirao da mentalne bolesti mogu imati psihološke i fiziološke uzroke i bio je prvi koji je tipizirao četiri vrste emocionalnih poremećaja: [[strah]] i anksioznost; ljutnju i agresiju; [[Tuga|tugu]] i [[Depresija|depresiju]]; i opsesije.

== Biografija ==
Al-Balhi je rođen 850. godine u malom selu Šamistijan, u području Balh koje je danas dio Afganistana. Kao mladić, otprilike u vrijeme Al-Kindijeve smrti,&lt;ref&gt;Biesterfeldt, Hans Hinrich (2011), &quot;al-Balkhī, Abū Zayd&quot;, in Lagerlund, Henrik (ed.), Encyclopedia of Medieval Philosophy, Dordrecht: Springer Netherlands, pp. 139–141, doi:10.1007/978-1-4020-9729-4_73, ISBN 978-1-4020-9729-4, retrieved 2021-12-15&lt;/ref&gt; Al-Balhi je putovao u Irak.&lt;ref&gt;Foundation, Encyclopaedia Iranica. &quot;Welcome to Encyclopaedia Iranica&quot;. iranicaonline.org.&lt;/ref&gt;

U to vrijeme islamska kultura je ulagala snažne napore da apsorbuje znanje prethodnih civilizacija i doživljavala vlastiti kulturni procvat. Ovaj period se ponekad naziva [[Zlatno doba islama|zlatnim dobom islama]].

Al-Balhi je proveo osam godina u Iraku. Jedan od njegovih učitelja bio je filozof Abu Jusuf Al-Kendī.

Vratio se u Balk i počeo podučavati ono što je naučio. Ahmed ibn Sahl, vladar Balka i okolnih teritorija, ponudio mu je i spisateljski i ministarski položaj, a Al-Balhi je prihvatio prvu ponudu, a odbio drugu. Kralj je potvrdio njegovu odluku i finansijski ga podržao.

Al-Balhi je još jednom otputovao u [[Bagdad]], prije nego što se posljednji put vratio u Balh i tamo ostao do svoje smrti 934. godine.&lt;ref&gt;Who was Abu Zayd al-Balkhi? Malik Badri, introduction to Sustenance of the Soul, Gutenberg Press&lt;/ref&gt;

=== Lične karakteristike ===
Posjedovao je prilično  rezervisan i izoliran karakter, zbog čega nije prikupljeno dovoljno podataka o njegovom ličnom životu.&lt;ref&gt; al-Balkhī, Abū Zayd; Badri, Malik (2013), &quot;Who was Abū Zayd al-Balkhī?&quot;, Abu Zayd AlBalkhi’s Sustenance of the Soul, The Cognitive Behavior Therapy of A Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought, pp. 1–7, doi:10.2307/j.ctvh4zfhk.4, JSTOR j.ctvh4zfhk.4, retrieved 2021-12-15&lt;/ref&gt;

Prema riječima Ebu Muhameda El-Hasana ibn El-Vazirija, jednog od njegovih učenika, Al-Balhijevo lice bilo je prekriveno ožiljcima koje je zadobio nakon što je prebolio [[Boginje]].

== Djela ==
Od mnogih knjiga koje mu Ibn Al-Nadim pripisuje u djelu Al-Fihrist, mogu se istaknuti djela &quot;Izvrsnost matematike&quot; i &quot;O sigurnosti u astrologiji&quot;. Njegove &quot;Figure o klimama&quot; (Suvar Al-aqalim) sastojale su se uglavnom od geografskih karata. Također je napisao medicinsko i psihološko djelo, &quot;Masalih Al-Abdan va Al-Anfus&quot; (Održavanje tijela i duše).

U knjizi Malik Badrija većina njegovih djela opisana su kao &quot;više od 60 knjiga i rukopisa, u kojima se pomno istražuju discipline raznolike po opsegu, kao što su geografija, medicina, [[teologija]], [[politika]], filozofija, [[poezija]], [[književnost]], arapska gramatika, [[astrologija]], [[astronomija]], matematika, [[biografija]], [[etika]], [[sociologija]], kao i druge.&quot;&lt;ref&gt;Malik Badri, Abu Zayd al-Balkhi’s Sustenance of the Soul: The Cognitive Behavior Therapy of a Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought (IIIT) (2013), p. 1
Nurdeen Deuraseh and Mansor Abu Talib (2005), &quot;Mental health in Islamic medical tradition&quot;, The International Medical Journal 4 (2), p. 76–79.
Amber Haque (2004), &quot;Psychology from Islamic Perspective: Contributions of Early Muslim Scholars and Challenges to Contemporary Muslim Psychologists&quot;, Journal of Religion and Health 43 (4): 357–377 [362]
Awaad, Rania; Ali, Sara (July 2015). &quot;Obsessional Disorders in al-Balkhi′s 9th century treatise: Sustenance of the Body and Soul&quot;. Journal of Affective Disorders. 180: 185–189. &lt;/ref&gt;

=== Figure o regijama ===
Njegove &quot;Figure o regijama&quot; (Suvar al-aqalim) sastojale su se uglavnom od geografskih karata. To ga je dovelo do osnivanja &quot;Balhī škole&quot; zemaljskog mapiranja u Bagdadu. Geografi ove škole također su opširno pisali o ljudima, proizvodima i običajima područja muslimanskog svijeta, s malim interesom za nemuslimanska područja.

Drugi dio ovog rukopisa poznat je kao Okrepa za tijela i duše.

=== Principi interakcije ===
Pokušaj da se pronađe ravnoteža između tehničke terminologije i zdravog etičkog razuma može se pronaći u njegovoj monografiji u kojoj govori o interakciji između elemenata tijela, godišnjih doba i tradicionalnih &quot;neprirodnih&quot; elemenata zdravlja, poput hrane i sna.

=== Mentalno zdravlje i mentalne bolesti ===
U islamskoj psihologiji, koncepte mentalnog zdravlja i &quot;mentalne higijene&quot; uveo je Ebu Zajd Al-Balhi, koji ih je često povezivao s duhovnim zdravljem. U svom djelu Masalih al-Abdan va al-Anfus (Održavanje tijela i duše), on je bio prvi koji je uspješno raspravljao o bolestima povezanim i s tijelom i s dušom. Koristio je termin al-Tibb al-Ruhani za opis duhovnog i psihološkog [[Zdravlje|zdravlja]], a termin Tibb al-Qalb za ​​opis mentalne medicine.

Kritizirao je mnoge liječnike svog vremena zbog prevelikog naglaska na fizičke [[bolest]]i i zanemarivanja psiholoških ili mentalnih bolesti pacijenata, te je tvrdio da &quot;budući da je čovjekova konstrukcija i od njegove duše i od njegovog tijela, ljudsko postojanje ne može biti zdravo bez ishtibaka [preplitanja ili prožimanja] duše i tijela&quot;. Dalje je tvrdio da &quot;ako se tijelo razboli, nefs [psiha] gubi veliki dio svojih kognitivnih i sveobuhvatnih sposobnosti i ne uspijeva uživati ​​u poželjnim aspektima života&quot; i da &quot;ako se nefs razboli, tijelo također možda neće pronaći radost u životu i na kraju može razviti fizičku bolest&quot;.

== Politika ==
U zbirci djela Al-Tavhidija iz X stoljeća, Al-Balhi opisuje [[Politika|politiku]] kao umjetnost koja ima za cilj doprinijeti usponu zemlje. Nadalje, spominje pet odvojenih izvora koji utiču na ukupni ishod politike. To uključuje opipljivi cilj koji odgovara poslovima podanika, službeni razlog u vezi s općom dobrobiti naroda, pokretačku snagu kao &quot;brigu vladara za poslove svojih podanika&quot;, svrhu kao očuvanje javnog blagostanja, kao i instrumentalni cilj koji se sastoji od korištenja &quot;podsticanja i zastrašivanja&quot; za postizanje cilja.

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Geografi]]
[[Kategorija:Matematičari]]
[[Kategorija:Medicinski istraživači]]</text>
      <sha1>9m9rk6c866noyk7ur658iw1nqwlh3vr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830663</id>
      <parentid>3830571</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T06:54:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mentalno zdravlje i mentalne bolesti */</comment>
      <origin>3830663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10278" sha1="7u88g4yyy5541w83dvpdp489blowjut" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Ebu Zejd Al-Balhi
| slika                   = 
| slika_širina            =
| naslov                  =
| datum_rođenja           = oko 850.
| mjesto_rođenja          = Šamistijan, Horasan (moderni Afganistan)
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|1013|||934||}}
| mjesto_smrti            = 
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           =
| narodnost               =
| etnicitet               =
| polje                   = [[Medicina]], [[geografija]], [[matematika]]
| radna_institucija       =
| alma_mater              =
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               = 
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       =
| autor_kratica_zoo       =
| nagrade                 =
| religija                =
| fusnote                 =
}}
''Ebu Zejd Al-Balhi'' (perzijski: ابو زید احمد بن سهل بلخی) bio je perzijski muslimanski [[polimat]]: geograf, matematičar, ljekar, [[Psihologija|psiholog]] i naučnik. Rođen je 850. godine u Šamistijanu, u provinciji Balh, Veliki Horasan, i bio je učenik Al-Kindija. Također je osnovao &quot;Balhī školu&quot; terestričkog mapiranja u Bagdadu.&lt;ref&gt;E. Edson and Emilie Savage-Smith, Medieval Views of the Cosmos, pp. 61–3, Bodleian Library, University of Oxford&lt;/ref&gt; Vjeruje se da je Al-Balhi bio jedan od prvih naučnika koji je dijagnosticirao da mentalne bolesti mogu imati psihološke i fiziološke uzroke i bio je prvi koji je tipizirao četiri vrste emocionalnih poremećaja: [[strah]] i anksioznost; ljutnju i agresiju; [[Tuga|tugu]] i [[Depresija|depresiju]]; i opsesije.

== Biografija ==
Al-Balhi je rođen 850. godine u malom selu Šamistijan, u području Balh koje je danas dio Afganistana. Kao mladić, otprilike u vrijeme Al-Kindijeve smrti,&lt;ref&gt;Biesterfeldt, Hans Hinrich (2011), &quot;al-Balkhī, Abū Zayd&quot;, in Lagerlund, Henrik (ed.), Encyclopedia of Medieval Philosophy, Dordrecht: Springer Netherlands, pp. 139–141, doi:10.1007/978-1-4020-9729-4_73, ISBN 978-1-4020-9729-4, retrieved 2021-12-15&lt;/ref&gt; Al-Balhi je putovao u Irak.&lt;ref&gt;Foundation, Encyclopaedia Iranica. &quot;Welcome to Encyclopaedia Iranica&quot;. iranicaonline.org.&lt;/ref&gt;

U to vrijeme islamska kultura je ulagala snažne napore da apsorbuje znanje prethodnih civilizacija i doživljavala vlastiti kulturni procvat. Ovaj period se ponekad naziva [[Zlatno doba islama|zlatnim dobom islama]].

Al-Balhi je proveo osam godina u Iraku. Jedan od njegovih učitelja bio je filozof Abu Jusuf Al-Kendī.

Vratio se u Balk i počeo podučavati ono što je naučio. Ahmed ibn Sahl, vladar Balka i okolnih teritorija, ponudio mu je i spisateljski i ministarski položaj, a Al-Balhi je prihvatio prvu ponudu, a odbio drugu. Kralj je potvrdio njegovu odluku i finansijski ga podržao.

Al-Balhi je još jednom otputovao u [[Bagdad]], prije nego što se posljednji put vratio u Balh i tamo ostao do svoje smrti 934. godine.&lt;ref&gt;Who was Abu Zayd al-Balkhi? Malik Badri, introduction to Sustenance of the Soul, Gutenberg Press&lt;/ref&gt;

=== Lične karakteristike ===
Posjedovao je prilično  rezervisan i izoliran karakter, zbog čega nije prikupljeno dovoljno podataka o njegovom ličnom životu.&lt;ref&gt; al-Balkhī, Abū Zayd; Badri, Malik (2013), &quot;Who was Abū Zayd al-Balkhī?&quot;, Abu Zayd AlBalkhi’s Sustenance of the Soul, The Cognitive Behavior Therapy of A Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought, pp. 1–7, doi:10.2307/j.ctvh4zfhk.4, JSTOR j.ctvh4zfhk.4, retrieved 2021-12-15&lt;/ref&gt;

Prema riječima Ebu Muhameda El-Hasana ibn El-Vazirija, jednog od njegovih učenika, Al-Balhijevo lice bilo je prekriveno ožiljcima koje je zadobio nakon što je prebolio [[Boginje]].

== Djela ==
Od mnogih knjiga koje mu Ibn Al-Nadim pripisuje u djelu Al-Fihrist, mogu se istaknuti djela &quot;Izvrsnost matematike&quot; i &quot;O sigurnosti u astrologiji&quot;. Njegove &quot;Figure o klimama&quot; (Suvar Al-aqalim) sastojale su se uglavnom od geografskih karata. Također je napisao medicinsko i psihološko djelo, &quot;Masalih Al-Abdan va Al-Anfus&quot; (Održavanje tijela i duše).

U knjizi Malik Badrija većina njegovih djela opisana su kao &quot;više od 60 knjiga i rukopisa, u kojima se pomno istražuju discipline raznolike po opsegu, kao što su geografija, medicina, [[teologija]], [[politika]], filozofija, [[poezija]], [[književnost]], arapska gramatika, [[astrologija]], [[astronomija]], matematika, [[biografija]], [[etika]], [[sociologija]], kao i druge.&quot;&lt;ref&gt;Malik Badri, Abu Zayd al-Balkhi’s Sustenance of the Soul: The Cognitive Behavior Therapy of a Ninth Century Physician, International Institute of Islamic Thought (IIIT) (2013), p. 1
Nurdeen Deuraseh and Mansor Abu Talib (2005), &quot;Mental health in Islamic medical tradition&quot;, The International Medical Journal 4 (2), p. 76–79.
Amber Haque (2004), &quot;Psychology from Islamic Perspective: Contributions of Early Muslim Scholars and Challenges to Contemporary Muslim Psychologists&quot;, Journal of Religion and Health 43 (4): 357–377 [362]
Awaad, Rania; Ali, Sara (July 2015). &quot;Obsessional Disorders in al-Balkhi′s 9th century treatise: Sustenance of the Body and Soul&quot;. Journal of Affective Disorders. 180: 185–189. &lt;/ref&gt;

=== Figure o regijama ===
Njegove &quot;Figure o regijama&quot; (Suvar al-aqalim) sastojale su se uglavnom od geografskih karata. To ga je dovelo do osnivanja &quot;Balhī škole&quot; zemaljskog mapiranja u Bagdadu. Geografi ove škole također su opširno pisali o ljudima, proizvodima i običajima područja muslimanskog svijeta, s malim interesom za nemuslimanska područja.

Drugi dio ovog rukopisa poznat je kao Okrepa za tijela i duše.

=== Principi interakcije ===
Pokušaj da se pronađe ravnoteža između tehničke terminologije i zdravog etičkog razuma može se pronaći u njegovoj monografiji u kojoj govori o interakciji između elemenata tijela, godišnjih doba i tradicionalnih &quot;neprirodnih&quot; elemenata zdravlja, poput hrane i sna.

=== Mentalno zdravlje i mentalne bolesti ===
U islamskoj psihologiji, koncepte mentalnog zdravlja i &quot;mentalne higijene&quot; uveo je Ebu Zajd Al-Balhi, koji ih je često povezivao s duhovnim zdravljem. U svom djelu Masalih al-Abdan va al-Anfus (Održavanje tijela i duše), on je bio prvi koji je uspješno raspravljao o bolestima povezanim i s tijelom i s dušom. Koristio je termin al-Tibb al-Ruhani za opis duhovnog i psihološkog [[Zdravlje|zdravlja]], a termin Tibb al-Qalb za ​​opis mentalne medicine.

Kritizirao je mnoge liječnike svog vremena zbog prevelikog naglaska na fizičke [[bolest]]i i zanemarivanja psiholoških ili mentalnih bolesti pacijenata, te je tvrdio da &quot;budući da je čovjekova konstrukcija i od njegove duše i od njegovog tijela, ljudsko postojanje ne može biti zdravo bez ishtibaka [preplitanja ili prožimanja] duše i tijela&quot;. Dalje je tvrdio da &quot;ako se tijelo razboli, nefs [psiha] gubi veliki dio svojih kognitivnih i sveobuhvatnih sposobnosti i ne uspijeva uživati ​​u poželjnim aspektima života&quot; i da &quot;ako se nefs razboli, tijelo također možda neće pronaći radost u životu i na kraju može razviti fizičku bolest&quot;.

Al-Balhi je svoje ideje o mentalnom zdravlju dijelom dobivaoiz ajeta iz Kur'ana i hadisa koji se pripisuju Muhamedu, kao što su:&lt;ref&gt;Nurdeen Deuraseh and Mansor Abu Talib (2005), &quot;Mental health in Islamic medical tradition&quot;, The International Medical Journal 4 (2), p. 76–79.&lt;/ref&gt;

{{blockquote|&quot;U njihovim srcima je bolest.&quot; | Kur'an 2:10}}

{{blockquote|&quot;Zaista, u tijelu postoji organ, a kada je on bolestan, tijelo je bolesno, a kada je zdrav, tijelo je zdravo. Zaista, to je qalb [srce].&quot; | Iz Buharijeve zbirke hadisa, Kitab al-Iman}}

{{blockquote|&quot;Zaista, Allah ne gleda na vaš izgled niti na vaše bogatstvo (kada vas procjenjuje), nego gleda na vaša srca i vaša djela.&quot; | Musnad Ahmed ibn Hanbel, br. 8707}}

=== Kognitivna i medicinska psihologija i kognitivna terapija ===
Ebu Zejd je bio prvi koji je razlikovao neurozu od psihoze, te prvi koji je klasifikovao neurotske poremećaje i bio pionir kognitivne terapije kako bi liječio svaki od ovih klasifikovanih poremećaja. Neurozu je klasifikovao u četiri emocionalna poremećaja: strah i anksioznost, ljutnju i agresiju, tugu i depresiju i opsesiju. Dalje je klasificirao tri vrste [[Depresija|depresije]]: normalnu depresiju ili tugu (huzn), endogenu depresiju koja potiče iznutra i reaktivnu kliničku depresiju koja potiče izvan tijela. Također je napisao da zdrava osoba uvijek treba imati zdrave misli i osjećaje u svom umu u slučaju neočekivanih emocionalnih izljeva na isti način na koji se lijekovi i [[lijek]]ovi prve pomoći drže pri ruci za neočekivane fizičke hitne slučajeve. Izjavio je da je ravnoteža između uma i tijela potrebna za dobro zdravlje i da neravnoteža između ta dva može uzrokovati bolest. Al-Balhi je također uveo koncept recipročne inhibicije (al-ilaj bi al-did), koji je ponovo uveo Joseph Wolpe, više od hiljadu godina kasnije, 1969. godine.

=== Psihofiziologija i psihosomatska medicina ===
Bio je pionir psihoterapije, psihofiziologije i psihosomatske medicine. Prepoznao je da tijelo i duša mogu biti zdravi ili bolesni, ili &quot;uravnoteženi ili neuravnoteženi&quot;, te da mentalne bolesti mogu imati i psihološke i/ili fiziološke uzroke. Napisao je da neravnoteža tijela može rezultirati [[Groznica|groznicom]], [[glavobolja]]ma i drugim fizičkim bolestima, dok neravnoteža duše može rezultirati ljutnjom, anksioznošću, tugom i drugim mentalnim simptomima.

== Politika ==
U zbirci djela Al-Tavhidija iz X stoljeća, Al-Balhi opisuje [[Politika|politiku]] kao umjetnost koja ima za cilj doprinijeti usponu zemlje. Nadalje, spominje pet odvojenih izvora koji utiču na ukupni ishod politike. To uključuje opipljivi cilj koji odgovara poslovima podanika, službeni razlog u vezi s općom dobrobiti naroda, pokretačku snagu kao &quot;brigu vladara za poslove svojih podanika&quot;, svrhu kao očuvanje javnog blagostanja, kao i instrumentalni cilj koji se sastoji od korištenja &quot;podsticanja i zastrašivanja&quot; za postizanje cilja.

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Geografi]]
[[Kategorija:Matematičari]]
[[Kategorija:Medicinski istraživači]]</text>
      <sha1>7u88g4yyy5541w83dvpdp489blowjut</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avdo Huseinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533341</id>
    <revision>
      <id>3830603</id>
      <parentid>3830487</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T17:59:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3830603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17296" sha1="hwtlj51aept8hojslbv1yqym5siu9gf" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Avdo Huseinović
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = &lt;!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --&gt;
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = 
| izvorno_ime            = 
| izvorni_jezik          = 
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1973|11|25}}&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SR Bosna i Hercegovina, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| spomenici              = 
| prebivalište           = [[Sarajevo]]
| nacionalnost           = bosanskohercegovačka
| druga_imena            = 
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = [[Bosna i Hercegovina]]
| obrazovanje            = 
| alma_mater             = 
| zanimanje              = novinar, publicista, dokumentarista&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
| godine_aktivnosti      = 2008 – danas
| era                    = 
| poslodavac             = 
| organizacija           = 
| agent                  = 
| poznat_po              = dokumentarni filmovi o ratu u Bosni i Hercegovini, istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja&lt;ref name=&quot;etto&quot; /&gt;
| značajna_djela         = ''Dželati naroda mog'', ''Prijedorska polja smrti'', ''Logori smrti'', ''Herceg Bosna – zločin i kazna'', ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu''
| stil                   = 
| rodni_grad             = Sarajevo
| plaća                  = 
| bogatstvo              = 
| visina                 =  
| težina                 =  
| televizija             = 
| titula                 = 
| vrijeme_držanja_titule = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| stranka                = 
| pokret                 = 
| opozicija              = 
| odbori                 = 
| religija               = Islam
| denominacija           = 
| krivične_prijave       = 
| krivične_kazne         = 
| sudski_status          = 
| supružnik              = 
| partner                = 
| djeca                  = 
| roditelji              = 
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = Plaketa Kantona Sarajevo (2015)&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;br&gt;Godišnja nagrada Fondacije ''Muradif Ćato'' (2022)&lt;ref name=&quot;aa&quot; /&gt;
| web-sajt               = 
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
| modul4                 = 
| modul5                 = 
| modul6                 = 
| potpis                 = 
| veličina_potpisa       = 
| alt_potpisa            = 
| fusnote                = 
}}

'''Avdo Huseinović''' (rođen 25. novembra 1973. u Sarajevu) bosanskohercegovački je novinar, publicista i autor dokumentarnih filmova. Njegov rad fokusiran je na dokumentovanje rata u Bosni i Hercegovini, ratnih zločina i kulture sjećanja, a njegovi filmovi korišteni su kao dokazni materijal u procesima za ratne zločine.&lt;ref name=&quot;bdp&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bdp.ba/huseinovic-avdo/ |title=Avdo Huseinović |website=BDP.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Avdo Huseinović rođen je 25. novembra 1973. u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt; Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i učestvovao u borbama na području Sarajeva, uključujući linije na Kobiljoj Glavi.&lt;ref name=&quot;etto&quot;&gt;{{cite web |url=https://etto.ba/clanak/avdo-huseinovi%C4%87-%C5%BEivot-posve%C4%87en-dokumentiranju-historije-i-kulture-sje%C4%87anja-gost-podcasta-8-korpus |title=Avdo Huseinović: Život posvećen dokumentiranju historije i kulture sjećanja - gost podcasta 8. korpus |website=Etto.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prije nego što se u potpunosti posvetio dokumentaristici, radio je kao novinar i bio angažovan u muzičkoj industriji kao tekstopisac i izvođač.&lt;ref name=&quot;etto&quot; /&gt;

== Publicistički rad ==
Huseinović je autor više knjiga koje se bave ratom u Bosni i Hercegovini i savremenom historijom. Njegova djela uključuju:

* ''Dželati naroda mog'' (2009)
* ''Naser od Gazimestana do Haga i nazad'' (2013)
* ''Stazama bosanskih vitezova'' (2014)
* ''Bosanski dan “D” ili slučaj Dobrovoljačka'' (2017)&lt;ref name=&quot;klix_dobrovoljacka&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdo-huseinovic-promovirao-knjigu-slucaj-dobrovoljacka-borba-protiv-falsifikovanja-istine/170502070 |title=Avdo Huseinović promovirao knjigu &quot;Slučaj Dobrovoljačka&quot;: Borba protiv falsifikovanja istine |website=Klix.ba |date=2. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi zasnovani su na dokumentaciji, svjedočenjima i istraživačkom radu.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;

== Dokumentarni film ==

=== Opis i tematika ===
Huseinović je autor više od 20 dokumentarnih filmova koji se bave ratom u Bosni i Hercegovini, ratnim zločinima i historijskim temama.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt; Njegov rad karakterizira fokus na prikupljanju arhivske građe, svjedočenja i drugih relevantnih izvora.&lt;ref name=&quot;etto&quot; /&gt; U svojim javnim istupima, Huseinović često naglašava važnost institucionalnog pamćenja, ističući da proces spoznaje o zločinima i genocidu mora biti kontinuiran kako bi se sačuvala istina.&lt;ref name=&quot;akos_genocid&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/huseinovic-genocid-jos-traje-ubiti-bosnjaka-smatralo-se-uzvisenim-cinom/ |title=Huseinović: Genocid još traje, ubiti Bošnjaka smatralo se uzvišenim činom |website=Akos.ba |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Posebnu pažnju javnosti privukao je njegov film ''Junak umire jednom'' (2019) u kojem je dokumentovao priče bosanskih Srba koji su stali u odbranu Bosne i Hercegovine i borili se u redovima Armije RBiH.&lt;ref name=&quot;klix_junak_srbi_1&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/srbi-koji-su-branili-bih-i-ginuli-za-nju-9-januara-1992-nisu-stali-na-stranu-zla/190108046 |title=Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla |website=Klix.ba |date=8. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Snimao je i filmove o manje istraženim temama, poput žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu (''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci''), kao i o historijskim ličnostima poput Husein-kapetana Gradaščevića (''Zmaj od Bosne'').&lt;ref name=&quot;klix_zmaj&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-opcini-stari-grad-odrzana-premijera-filma-zmaj-od-bosne-avde-huseinovica/221125114 |title=U Općini Stari Grad održana premijera filma &quot;Zmaj od Bosne&quot; Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=25. 11. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;klix_silovanje&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-film-avde-huseinovica-o-silovanju-zena-i-muskaraca-u-ratu-je-bolna-tema-o-kojoj-se-mora-pricati/160428121 |title=Novi film Avde Huseinovića o silovanju žena i muškaraca u ratu je bolna tema o kojoj se mora pričati |website=Klix.ba |date=28. 4. 2016 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Pravni značaj ===
Dokumentarni filmovi Avde Huseinovića korišteni su kao dokazni materijal u postupcima Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vezi s ratnim zločinima.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;

== Pravni procesi i pritisci ==
Zbog svog istraživačkog rada na otkrivanju detalja o ratnim zločinima, Huseinović se suočavao s pravnim pritiscima i tužbama. Posebno se ističe dugogodišnji sudski proces koji je protiv njega 2012. pokrenuo Rajko Dukić, direktor kompanije &quot;Boksit&quot;, zbog Huseinovićevog pisanja o zločinima u selu Zaklopača kod Vlasenice. Iako su prvostepene presude bile donesene u Huseinovićevu korist, proces je više puta obnavljan, što je sam Huseinović okarakterisao kao iscrpljujuću &quot;pravosudnu agoniju&quot; i pokušaj utjecajnih pojedinaca da ga putem institucionalnog pritiska zaustave u daljem radu.&lt;ref name=&quot;klix_dukic&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pojedinac-protiv-sistema-pravosudna-agonija-avde-huseinovica-po-tuzbi-rajka-dukica/170516012 |title=Pojedinac protiv sistema: Pravosudna agonija Avde Huseinovića po tužbi Rajka Dukića |website=Klix.ba |date=16. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Godina !! Naslov !! Izvor
|-
| 2008 || ''Vanzemaljci iznad Sarajeva'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2010 || ''Krvavi ples po šeheru'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot;&gt;{{cite web |url=https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |title=Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića &quot;Agresija na istinu&quot; |website=Senzor.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2010 || ''Daleko je Tuzla'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2011 || ''Bosna ili smrt'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2012 || ''A bili su samo djeca'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2012 || ''Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2014 || ''Na Drini krvavi Višegrad'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2014 || ''Prijedorska polja smrti'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2014 || ''Logori smrti'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2015 || ''Herceg Bosna – zločin i kazna'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2015 || ''Operacija Sana 95 – nedovršena pobjeda'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2015 || ''Dobrinja – opsada u opsadi'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2016 || ''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_silovanje&quot; /&gt;
|-
| 2016 || ''Bol zakopana šutnjom'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2016 || ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_bosnjaci_mostar&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/promocija-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-u-mostaru/180312134 |title=Promocija novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića u Mostaru |website=Klix.ba |date=12. 3. 2018 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017 || ''Djeca iza žice'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_djeca&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/premijera-filma-djeca-iza-zice-12-logorasa-svjedoci-o-golgotama-logora-u-bih/170301091 |title=Premijera filma &quot;Djeca iza žice&quot;: 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH |website=Klix.ba |date=1. 3. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017 || ''Prvi mart – Put u nezavisnost'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;akos_prvimart&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/film-avde-huseinovica-prvi-mart-put-u-nezavisnost/ |title=Film Avde Huseinovića “Prvi mart – put u nezavisnost” |website=Akos.ba |date=29. 2. 2020 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017 || ''Živi štit'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2017 || ''Glogova – neispričana priča'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2017 || ''Tomašica – grobnica fudbalera'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2018 || ''Sarajevski vitezovi – pozdrav domovini'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2019 || ''Junak umire jednom'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_junak_srbi_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_junak_srbi_2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/prikazan-film-avde-huseinovica-o-bosanskim-srbima-herojima-koji-su-branili-rbih/190109145 |title=Prikazan film Avde Huseinovića o bosanskim Srbima, herojima koji su branili RBiH |website=Klix.ba |date=9. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2019 || ''Hadžići – godine agresije'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2019 || ''Legenda o Zami – smrt za život'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2020 || ''Čudo otpora – Heroji izbliza'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2021 || ''Hašim – put u nezaborav'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2021 || ''Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2021 || ''Ubijeni prirodnom smrću'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2022 || ''Zmaj od Bosne'' || &lt;ref name=&quot;klix_zmaj&quot; /&gt;
|-
| 2022 || ''Postupi po naređenju – dželati u plavom'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;akos_dzelati&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-za-9-januar-najavio-premijeru-dokumentarca-postupi-po-naredenju-dzelati-u-plavom/ |title=Avdo Huseinović za 9. januar najavio premijeru dokumentarca “Postupi po naređenju – dželati u plavom“ |website=Akos.ba |date=7. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2022 || ''Ovamo daleko – Atentat na Bosnu'' || &lt;ref name=&quot;tvsa&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tvsa.ba/premijerno-prikazan-dokumentarac-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Premijerno prikazan dokumentarac &quot;Ovamo daleko: Atentat na Bosnu&quot; |website=TVSA.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;akos_atentat&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-povodom-1-marta-predstavio-novi-dokumentarni-film-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Avdo Huseinović povodom 1. marta predstavio novi dokumentarni film ”Ovamo daleko-Atentat na Bosnu“ |website=Akos.ba |date=28. 2. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2022 || ''Prsten za glavu aždaje'' || &lt;ref name=&quot;bosnjaci&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=75965 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2023 || ''Foča – crna kutija zla'' || &lt;ref name=&quot;akos_foca&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/novi-dokumentarni-film-avde-huseinovica-foca-crna-kutija-zla/ |title=Novi dokumentarni film Avde Huseinovića: “Foča-crna kutija zla” |website=Akos.ba |date=10. 1. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2023 || ''Kalinovik, više od zločina'' || &lt;ref name=&quot;akos_kalinovik&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/premijerno-prikazan-film-avde-huseinovica-kalinovik-vise-od-zlocina-prica-o-komsijskom-genocidnom-pohodu/ |title=Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “Kalinovik, više od zločina”: Priča o komšijskom genocidnom pohodu |website=Akos.ba |date=23. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;klix_kalinovik&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-kalinovik-vise-od-zlocina-avde-huseinovica/230622155 |title=U Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film &quot;Kalinovik, više od zločina&quot; Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=22. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2024 || ''Lica iz Bosne'' || &lt;ref name=&quot;akos_lica&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/dokumentarni-film-avde-huseinovica-o-gradanima-bih-u-logorima-srbije-i-crne-gore/ |title=Dokumentarni film Avde Huseinovića o građanima BiH u logorima Srbije i Crne Gore |website=Akos.ba |date=22. 1. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2024 || ''Bošnjaci između dva svjetska rata'' || &lt;ref name=&quot;akos_baton&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/udruzenje-baton-zenica-predstavlja-film-avde-huseinovica-bosnjaci-izmedu-dva-svjetska-rata/ |title=Udruženje Baton Zenica predstavlja film Avde Huseinovića “Bošnjaci između dva svjetska rata” |website=Akos.ba |date=3. 12. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2024 || ''Agresija na istinu'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2025 || ''Pofalićka bitka – Grom u zoru'' || &lt;ref name=&quot;akos_pofalici&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/film-pofalicka-bitka-grom-u-zoru-prica-o-jednoj-od-najznacajnijih-i-najpresudnijih-bitaka/ |title=Film “Pofalićka bitka - Grom u zoru”: Priča o jednoj od najznačajnijih i najpresudnijih bitaka |website=Akos.ba |date=3. 4. 2025 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|}

== Nagrade i priznanja ==
Dobitnik je Plakete Kantona Sarajevo 2015.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt; 

Godinama je bio predlagan kao kandidat građana za prestižnu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za svoj doprinos očuvanju istine, za šta su pokretane i javne peticije.&lt;ref name=&quot;akos_sestoaprilska&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/peticija-za-sestoaprilsku-nagradu-avdi-huseinovicu/ |title=Peticija za Šestoaprilsku nagradu Avdi Huseinoviću |website=Akos.ba |date=21. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Godine 2022. dodijeljena mu je godišnja nagrada iz Fondacije ''Muradif Ćato'', koju dodjeljuje Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“.&lt;ref name=&quot;aa&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sarajevo-avdi-huseinovi%C4%87u-dodijeljena-nagrada-iz-fondacije-muradif-%C4%87ato-/2741283 |title=Sarajevo: Avdi Huseinoviću dodijeljena nagrada iz Fondacije &quot;Muradif Ćato&quot; |website=Anadolu Agency |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;merhamet&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |title=Avdi Huseinoviću uručena Merhametova godišnja nagrada |website=Merhamet.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Dodatne informacije ==
Huseinović je dugogodišnji saradnik medija u Bosni i Hercegovini i dijaspori, a njegov rad usmjeren je na istraživanje i dokumentovanje ratnih događaja i njihovih posljedica.&lt;ref name=&quot;aa&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/@PravdaAvdoHuseinovic Pravda - Avdo Huseinović] na [[YouTube]]-u

[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački publicisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski producenti]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>hwtlj51aept8hojslbv1yqym5siu9gf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830709</id>
      <parentid>3830603</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:49:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vratiosevalter</username>
        <id>174471</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Filmografija */  dodan film o zločinima u Ahatovićima</comment>
      <origin>3830709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17618" sha1="ekqe4cwnlcb7opa49oy5dxbspvr4oec" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Avdo Huseinović
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = &lt;!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --&gt;
| veličina_slike         = 
| alt                    = 
| opis                   = 
| izvorno_ime            = 
| izvorni_jezik          = 
| izgovor                = 
| ime_pri_rođenju        = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1973|11|25}}&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
| mjesto_rođenja         = [[Sarajevo]], SR Bosna i Hercegovina, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
| datum_nestanka         = 
| mjesto_nestanka        = 
| status_nestanka        = 
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| tijelo_pronađeno       = 
| mjesto_počivanja       = 
| spomenici              = 
| prebivalište           = [[Sarajevo]]
| nacionalnost           = bosanskohercegovačka
| druga_imena            = 
| etnicitet              = 
| državljanstvo          = [[Bosna i Hercegovina]]
| obrazovanje            = 
| alma_mater             = 
| zanimanje              = novinar, publicista, dokumentarista&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
| godine_aktivnosti      = 2008 – danas
| era                    = 
| poslodavac             = 
| organizacija           = 
| agent                  = 
| poznat_po              = dokumentarni filmovi o ratu u Bosni i Hercegovini, istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja&lt;ref name=&quot;etto&quot; /&gt;
| značajna_djela         = ''Dželati naroda mog'', ''Prijedorska polja smrti'', ''Logori smrti'', ''Herceg Bosna – zločin i kazna'', ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu''
| stil                   = 
| rodni_grad             = Sarajevo
| plaća                  = 
| bogatstvo              = 
| visina                 =  
| težina                 =  
| televizija             = 
| titula                 = 
| vrijeme_držanja_titule = 
| prethodnik             = 
| nasljednik             = 
| stranka                = 
| pokret                 = 
| opozicija              = 
| odbori                 = 
| religija               = Islam
| denominacija           = 
| krivične_prijave       = 
| krivične_kazne         = 
| sudski_status          = 
| supružnik              = 
| partner                = 
| djeca                  = 
| roditelji              = 
| rodbina                = 
| pozivni_znak           = 
| nagrade                = Plaketa Kantona Sarajevo (2015)&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;br&gt;Godišnja nagrada Fondacije ''Muradif Ćato'' (2022)&lt;ref name=&quot;aa&quot; /&gt;
| web-sajt               = 
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
| modul4                 = 
| modul5                 = 
| modul6                 = 
| potpis                 = 
| veličina_potpisa       = 
| alt_potpisa            = 
| fusnote                = 
}}

'''Avdo Huseinović''' (rođen 25. novembra 1973. u Sarajevu) bosanskohercegovački je novinar, publicista i autor dokumentarnih filmova. Njegov rad fokusiran je na dokumentovanje rata u Bosni i Hercegovini, ratnih zločina i kulture sjećanja, a njegovi filmovi korišteni su kao dokazni materijal u procesima za ratne zločine.&lt;ref name=&quot;bdp&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bdp.ba/huseinovic-avdo/ |title=Avdo Huseinović |website=BDP.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Avdo Huseinović rođen je 25. novembra 1973. u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt; Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i učestvovao u borbama na području Sarajeva, uključujući linije na Kobiljoj Glavi.&lt;ref name=&quot;etto&quot;&gt;{{cite web |url=https://etto.ba/clanak/avdo-huseinovi%C4%87-%C5%BEivot-posve%C4%87en-dokumentiranju-historije-i-kulture-sje%C4%87anja-gost-podcasta-8-korpus |title=Avdo Huseinović: Život posvećen dokumentiranju historije i kulture sjećanja - gost podcasta 8. korpus |website=Etto.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prije nego što se u potpunosti posvetio dokumentaristici, radio je kao novinar i bio angažovan u muzičkoj industriji kao tekstopisac i izvođač.&lt;ref name=&quot;etto&quot; /&gt;

== Publicistički rad ==
Huseinović je autor više knjiga koje se bave ratom u Bosni i Hercegovini i savremenom historijom. Njegova djela uključuju:

* ''Dželati naroda mog'' (2009)
* ''Naser od Gazimestana do Haga i nazad'' (2013)
* ''Stazama bosanskih vitezova'' (2014)
* ''Bosanski dan “D” ili slučaj Dobrovoljačka'' (2017)&lt;ref name=&quot;klix_dobrovoljacka&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdo-huseinovic-promovirao-knjigu-slucaj-dobrovoljacka-borba-protiv-falsifikovanja-istine/170502070 |title=Avdo Huseinović promovirao knjigu &quot;Slučaj Dobrovoljačka&quot;: Borba protiv falsifikovanja istine |website=Klix.ba |date=2. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

Njegovi radovi zasnovani su na dokumentaciji, svjedočenjima i istraživačkom radu.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;

== Dokumentarni film ==

=== Opis i tematika ===
Huseinović je autor više od 20 dokumentarnih filmova koji se bave ratom u Bosni i Hercegovini, ratnim zločinima i historijskim temama.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt; Njegov rad karakterizira fokus na prikupljanju arhivske građe, svjedočenja i drugih relevantnih izvora.&lt;ref name=&quot;etto&quot; /&gt; U svojim javnim istupima, Huseinović često naglašava važnost institucionalnog pamćenja, ističući da proces spoznaje o zločinima i genocidu mora biti kontinuiran kako bi se sačuvala istina.&lt;ref name=&quot;akos_genocid&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/huseinovic-genocid-jos-traje-ubiti-bosnjaka-smatralo-se-uzvisenim-cinom/ |title=Huseinović: Genocid još traje, ubiti Bošnjaka smatralo se uzvišenim činom |website=Akos.ba |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Posebnu pažnju javnosti privukao je njegov film ''Junak umire jednom'' (2019) u kojem je dokumentovao priče bosanskih Srba koji su stali u odbranu Bosne i Hercegovine i borili se u redovima Armije RBiH.&lt;ref name=&quot;klix_junak_srbi_1&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/srbi-koji-su-branili-bih-i-ginuli-za-nju-9-januara-1992-nisu-stali-na-stranu-zla/190108046 |title=Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla |website=Klix.ba |date=8. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Snimao je i filmove o manje istraženim temama, poput žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu (''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci''), kao i o historijskim ličnostima poput Husein-kapetana Gradaščevića (''Zmaj od Bosne'').&lt;ref name=&quot;klix_zmaj&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-opcini-stari-grad-odrzana-premijera-filma-zmaj-od-bosne-avde-huseinovica/221125114 |title=U Općini Stari Grad održana premijera filma &quot;Zmaj od Bosne&quot; Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=25. 11. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;klix_silovanje&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-film-avde-huseinovica-o-silovanju-zena-i-muskaraca-u-ratu-je-bolna-tema-o-kojoj-se-mora-pricati/160428121 |title=Novi film Avde Huseinovića o silovanju žena i muškaraca u ratu je bolna tema o kojoj se mora pričati |website=Klix.ba |date=28. 4. 2016 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Pravni značaj ===
Dokumentarni filmovi Avde Huseinovića korišteni su kao dokazni materijal u postupcima Tužilaštva Bosne i Hercegovine u vezi s ratnim zločinima.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;

== Pravni procesi i pritisci ==
Zbog svog istraživačkog rada na otkrivanju detalja o ratnim zločinima, Huseinović se suočavao s pravnim pritiscima i tužbama. Posebno se ističe dugogodišnji sudski proces koji je protiv njega 2012. pokrenuo Rajko Dukić, direktor kompanije &quot;Boksit&quot;, zbog Huseinovićevog pisanja o zločinima u selu Zaklopača kod Vlasenice. Iako su prvostepene presude bile donesene u Huseinovićevu korist, proces je više puta obnavljan, što je sam Huseinović okarakterisao kao iscrpljujuću &quot;pravosudnu agoniju&quot; i pokušaj utjecajnih pojedinaca da ga putem institucionalnog pritiska zaustave u daljem radu.&lt;ref name=&quot;klix_dukic&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pojedinac-protiv-sistema-pravosudna-agonija-avde-huseinovica-po-tuzbi-rajka-dukica/170516012 |title=Pojedinac protiv sistema: Pravosudna agonija Avde Huseinovića po tužbi Rajka Dukića |website=Klix.ba |date=16. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Godina !! Naslov !! Izvor
|-
| 2008 || ''Vanzemaljci iznad Sarajeva'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2010 || ''Krvavi ples po šeheru'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot;&gt;{{cite web |url=https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |title=Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića &quot;Agresija na istinu&quot; |website=Senzor.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2010 || ''Daleko je Tuzla'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2011 || ''Bosna ili smrt'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2012 || ''A bili su samo djeca'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2012 || ''Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2014 || ''Na Drini krvavi Višegrad'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2014 || ''Prijedorska polja smrti'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2014 || ''Logori smrti'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2015 || ''Herceg Bosna – zločin i kazna'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2015 || ''Operacija Sana 95 – nedovršena pobjeda'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2015 || ''Dobrinja – opsada u opsadi'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2016 || ''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_silovanje&quot; /&gt;
|-
| 2016 || ''Bol zakopana šutnjom'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2016 || ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_bosnjaci_mostar&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/promocija-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-u-mostaru/180312134 |title=Promocija novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića u Mostaru |website=Klix.ba |date=12. 3. 2018 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017 || ''Djeca iza žice'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_djeca&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/premijera-filma-djeca-iza-zice-12-logorasa-svjedoci-o-golgotama-logora-u-bih/170301091 |title=Premijera filma &quot;Djeca iza žice&quot;: 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH |website=Klix.ba |date=1. 3. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017 || ''Prvi mart – Put u nezavisnost'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;akos_prvimart&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/film-avde-huseinovica-prvi-mart-put-u-nezavisnost/ |title=Film Avde Huseinovića “Prvi mart – put u nezavisnost” |website=Akos.ba |date=29. 2. 2020 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2017 || ''Živi štit'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2017 || ''Glogova – neispričana priča'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2017 || ''Tomašica – grobnica fudbalera'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2018 || ''Sarajevski vitezovi – pozdrav domovini'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2019 || ''Junak umire jednom'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_junak_srbi_1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;klix_junak_srbi_2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/prikazan-film-avde-huseinovica-o-bosanskim-srbima-herojima-koji-su-branili-rbih/190109145 |title=Prikazan film Avde Huseinovića o bosanskim Srbima, herojima koji su branili RBiH |website=Klix.ba |date=9. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2019 || ''Hadžići – godine agresije'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2019 || ''Legenda o Zami – smrt za život'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2020 || ''Čudo otpora – Heroji izbliza'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2021 || ''Hašim – put u nezaborav'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2021 || ''Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2021 || ''Ubijeni prirodnom smrću'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;
|-
| 2022 || ''Zmaj od Bosne'' || &lt;ref name=&quot;klix_zmaj&quot; /&gt;
|-
| 2022 || ''Postupi po naređenju – dželati u plavom'' || &lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;akos_dzelati&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-za-9-januar-najavio-premijeru-dokumentarca-postupi-po-naredenju-dzelati-u-plavom/ |title=Avdo Huseinović za 9. januar najavio premijeru dokumentarca “Postupi po naređenju – dželati u plavom“ |website=Akos.ba |date=7. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2022 || ''Ovamo daleko – Atentat na Bosnu'' || &lt;ref name=&quot;tvsa&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.tvsa.ba/premijerno-prikazan-dokumentarac-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Premijerno prikazan dokumentarac &quot;Ovamo daleko: Atentat na Bosnu&quot; |website=TVSA.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;akos_atentat&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-povodom-1-marta-predstavio-novi-dokumentarni-film-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Avdo Huseinović povodom 1. marta predstavio novi dokumentarni film ”Ovamo daleko-Atentat na Bosnu“ |website=Akos.ba |date=28. 2. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2022 || ''Prsten za glavu aždaje'' || &lt;ref name=&quot;bosnjaci&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=75965 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2022 || ''Tajna autobusa smrti'' || &lt;ref name=&quot;klix&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/film-tajna-autobusa-smrti-govori-o-zlocinima-u-ahatovicima-za-koje-niko-nije-odgovarao/220614148 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2023 || ''Foča – crna kutija zla'' || &lt;ref name=&quot;akos_foca&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/novi-dokumentarni-film-avde-huseinovica-foca-crna-kutija-zla/ |title=Novi dokumentarni film Avde Huseinovića: “Foča-crna kutija zla” |website=Akos.ba |date=10. 1. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2023 || ''Kalinovik, više od zločina'' || &lt;ref name=&quot;akos_kalinovik&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/premijerno-prikazan-film-avde-huseinovica-kalinovik-vise-od-zlocina-prica-o-komsijskom-genocidnom-pohodu/ |title=Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “Kalinovik, više od zločina”: Priča o komšijskom genocidnom pohodu |website=Akos.ba |date=23. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;klix_kalinovik&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-kalinovik-vise-od-zlocina-avde-huseinovica/230622155 |title=U Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film &quot;Kalinovik, više od zločina&quot; Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=22. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2024 || ''Lica iz Bosne'' || &lt;ref name=&quot;akos_lica&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/dokumentarni-film-avde-huseinovica-o-gradanima-bih-u-logorima-srbije-i-crne-gore/ |title=Dokumentarni film Avde Huseinovića o građanima BiH u logorima Srbije i Crne Gore |website=Akos.ba |date=22. 1. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2024 || ''Bošnjaci između dva svjetska rata'' || &lt;ref name=&quot;akos_baton&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/udruzenje-baton-zenica-predstavlja-film-avde-huseinovica-bosnjaci-izmedu-dva-svjetska-rata/ |title=Udruženje Baton Zenica predstavlja film Avde Huseinovića “Bošnjaci između dva svjetska rata” |website=Akos.ba |date=3. 12. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2024 || ''Agresija na istinu'' || &lt;ref name=&quot;senzor&quot; /&gt;
|-
| 2025 || ''Pofalićka bitka – Grom u zoru'' || &lt;ref name=&quot;akos_pofalici&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/film-pofalicka-bitka-grom-u-zoru-prica-o-jednoj-od-najznacajnijih-i-najpresudnijih-bitaka/ |title=Film “Pofalićka bitka - Grom u zoru”: Priča o jednoj od najznačajnijih i najpresudnijih bitaka |website=Akos.ba |date=3. 4. 2025 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;
|}

== Nagrade i priznanja ==
Dobitnik je Plakete Kantona Sarajevo 2015.&lt;ref name=&quot;bdp&quot; /&gt; 

Godinama je bio predlagan kao kandidat građana za prestižnu Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za svoj doprinos očuvanju istine, za šta su pokretane i javne peticije.&lt;ref name=&quot;akos_sestoaprilska&quot;&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/peticija-za-sestoaprilsku-nagradu-avdi-huseinovicu/ |title=Peticija za Šestoaprilsku nagradu Avdi Huseinoviću |website=Akos.ba |date=21. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Godine 2022. dodijeljena mu je godišnja nagrada iz Fondacije ''Muradif Ćato'', koju dodjeljuje Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“.&lt;ref name=&quot;aa&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sarajevo-avdi-huseinovi%C4%87u-dodijeljena-nagrada-iz-fondacije-muradif-%C4%87ato-/2741283 |title=Sarajevo: Avdi Huseinoviću dodijeljena nagrada iz Fondacije &quot;Muradif Ćato&quot; |website=Anadolu Agency |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;merhamet&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |title=Avdi Huseinoviću uručena Merhametova godišnja nagrada |website=Merhamet.ba |access-date=15. 4. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Dodatne informacije ==
Huseinović je dugogodišnji saradnik medija u Bosni i Hercegovini i dijaspori, a njegov rad usmjeren je na istraživanje i dokumentovanje ratnih događaja i njihovih posljedica.&lt;ref name=&quot;aa&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/@PravdaAvdoHuseinovic Pravda - Avdo Huseinović] na [[YouTube]]-u

[[Kategorija:Rođeni 1973.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački publicisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski producenti]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>ekqe4cwnlcb7opa49oy5dxbspvr4oec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Akropola (Atina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533350</id>
    <revision>
      <id>3830651</id>
      <parentid>3830554</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T21:33:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3830651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6173" sha1="h7yznw0mfc8w2su7q6uspgmr3wqi5ml" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Atinska akropola
| slika          = 1029 Acropolis of Athens in Greece at night Photo by Giles Laurent.jpg
| opis           = Atinska akropola 2025. godine
| lokacija       = [[Atina]], Grčka
| kriterij       = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi
| ID             = 404
| koordinate     = {{Coord|37|58|18|N|23|43|34|E|display=inline,title}}
| godina         = 1987.
| površina       = 3,04 ha
| tampon-zona    = 116,71 ha
| locmapin       = Grčka
| opis_karte     = Lokacija u Grčkoj
}}
'''Atinska akropola''' ({{Jez-grc|ἡ Ἀκρόπολις τῶν Ἀθηνῶν}}; {{jez-gr|Ακρόπολη Αθηνών}}) antička je [[citadela]] smještena na stjenovitom uzvišenju iznad grada [[Atina|Atine]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Ona sadrži ostatke nekoliko [[Arhitektura antičke Grčke|antičkih građevina]] velikog arhitektonskog i historijskog značaja, od kojih je najpoznatija [[Partenon]]. Sama riječ ''[[akropola]]'' potiče od grčkih riječi ''akron'' (najviša tačka, vrh) i ''polis'' (grad).&lt;ref&gt;acro-. (n.d.). In Greek, Acropolis means &quot;Highest City&quot;. ''[[The American Heritage Dictionary of the English Language]]'', Fourth Edition. Retrieved 29. 9. 2009, [http://dictionary.reference.com/browse/acro- from Dictionary.com website:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304080247/http://dictionary.reference.com/browse/acro-|date=2016-03-04}} Quote: &quot;[From Greek ''akros'', extreme; see ''ak-'' in Indo-European roots.]&quot;&lt;/ref&gt; Termin ''akropola'' je opći i u Grčkoj postoje mnoge druge akropole. U antičko doba, Atinska akropola je bila poznatija kao '''Kekropija''' (Κεκροπία), nazvana po legendarnom čovjeku-zmiji [[Kekrop I|Kekropu]], za kojeg se vjeruje da je bio prvi atinski kralj.

Iako postoje dokazi da je brdo bilo naseljeno još u 4. mileniju p. n. e, [[Periklo]] (oko 495–429. p. n. e) je u 5. vijeku p. n. e. koordinirao izgradnju najznačajnijih objekata čiji su ostaci vidljivi i danas. To uključuje Partenon, [[Propileje (Atinska akropola)|Propileje]], [[Erehtejon]] i [[Hram Atene Nike]].&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 87.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2384|title=Ministry of Culture and Sports {{!}} Acropolis of Athens|website=odysseus.culture.gr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt; Partenon i ostale građevine ozbiljno su oštećeni 1687. tokom [[Mletačka Republika|mletačke]] opsade u [[Morejski rat|Morejskom ratu]]. Tada je mletačko bombardovanje pogodilo barut koji su turski vladari skladištili u Partenonu, što je dovelo do razorne eksplozije.&lt;ref&gt;[http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&amp;id=281 Nicholas Reeves and Dyfri Williams, &quot;The Parthenon in Ruins&quot;] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20090806054926/http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&amp;id=281 |date=2009-08-06 }}, British Museum Magazine 57 (spring/summer 2007), pp. 36–38. Retrieved 2. 12. 2012.&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rano naseljavanje ===
Akropola je smještena na stijeni s prilično ravnim vrhom koja se uzdiže 150 m iznad nivoa mora u gradu [[Atina|Atini]], s površinom od oko 3 ha. Dok najraniji artefakti datiraju iz perioda srednjeg [[Neolit|neolita]], u Atici su dokumentovana staništa još iz ranog neolita (6. milenij p. n. e).

Gotovo je sigurno da je na brdu tokom kasnog [[Bronzano doba|bronzanog doba]] stajala [[Mikenska Grčka|mikenska]] palata tipa [[megaron]]. Od ove građevine nije preživjelo ništa osim, vjerovatno, jednog krečnjačkog postolja za stub i dijelova nekoliko pješčarskih stepenica.&lt;ref name=&quot;Castleden&quot;&gt;{{cite book|last=Castleden|first=Rodney|url=https://books.google.com/books?id=Kfi0dAlfJaoC&amp;pg=PA64|title=Mycenaeans|date=2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-134-22782-2|pages=64–}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon izgradnje palate, podignut je masivni [[Kiklopsko zidanje|kiklopski]] odbrambeni zid, dužine 760 m, visine do 10 m, te debljine koja se kretala od 3,5 m do 6 m. Od kraja [[Heladska hronologija|kasnoheladskog IIIB perioda]] (1300–1200. p. n. e),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iakovidis|first=Spyros|title=The Mycenaean Acropolis of Athens|publisher=The Archaeological Society at Athens|year=2006|location=Athens|pages=197–221}}&lt;/ref&gt; ovaj zid je služio kao glavna odbrana Akropole sve do 5. vijeka. Sastojao se od dva parapeta izgrađena od velikih kamenih blokova, povezanih zemljanim malterom zvanim ''emplekton.''&lt;ref&gt;[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3De%29%2Fmplektos ἔμπλεκτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210610052406/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3De%29%2Fmplektos|date=2021-06-10}}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', on Perseus Digital Library.&lt;/ref&gt;

Zidine prate tipične mikenske konvencije u tome što su slijedile prirodne konture terena, a njihova kapija, koja je bila okrenuta ka jugu, bila je postavljena koso, s parapetom i kulom koji su se nadvijali nad desnom stranom onih koji ulaze, čime se olakšavala odbrana. Na sjevernoj strani brda postojala su dva manja prilaza koja su se sastojala od strmih, uskih stepeništa uklesanih u stijenu. Pretpostavlja se da [[Homer]] misli na ovo utvrđenje kada spominje &quot;čvrsto građenu kuću [[Erehtej|Erehtejevu]]&quot; (''Odiseja'' 7.81).

Negdje prije 13. vijeka p. n. e, zemljotres je uzrokovao pukotinu blizu sjeveroistočnog ruba Akropole. Ova pukotina se protezala oko 35 m do sloja mekog laporca u kojem je iskopan bunar.&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 78.&lt;/ref&gt; Izgrađen je složen sistem stepenica i bunar je služio kao neprocjenjiv, zaštićen izvor pitke vode tokom opsada u jednom dijelu mikenskog perioda.&lt;ref&gt;[http://www.hydriaproject.net/en/cases/athens/acropolis_hill/mycenaean.html &quot;The springs and fountains of the Acropolis hill&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728143221/http://www.hydriaproject.net/en/cases/athens/acropolis_hill/mycenaean.html|date=2013-07-28}}, Hydria Project. Retrieved 2. 12. 2012.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]]
[[Kategorija:Kultura Grčke]]</text>
      <sha1>h7yznw0mfc8w2su7q6uspgmr3wqi5ml</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830652</id>
      <parentid>3830651</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T22:07:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <origin>3830652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10225" sha1="1jdza8rnehmjpv21xvz66bhluu68cvt" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Atinska akropola
| slika          = 1029 Acropolis of Athens in Greece at night Photo by Giles Laurent.jpg
| opis           = Atinska akropola 2025. godine
| lokacija       = [[Atina]], Grčka
| kriterij       = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi
| ID             = 404
| koordinate     = {{Coord|37|58|18|N|23|43|34|E|display=inline,title}}
| godina         = 1987.
| površina       = 3,04 ha
| tampon-zona    = 116,71 ha
| locmapin       = Grčka
| opis_karte     = Lokacija u Grčkoj
}}
'''Atinska akropola''' ({{Jez-grc|ἡ Ἀκρόπολις τῶν Ἀθηνῶν}}; {{jez-gr|Ακρόπολη Αθηνών}}) antička je [[citadela]] smještena na stjenovitom uzvišenju iznad grada [[Atina|Atine]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Ona sadrži ostatke nekoliko [[Arhitektura antičke Grčke|antičkih građevina]] velikog arhitektonskog i historijskog značaja, od kojih je najpoznatija [[Partenon]]. Sama riječ ''[[akropola]]'' potiče od grčkih riječi ''akron'' (najviša tačka, vrh) i ''polis'' (grad).&lt;ref&gt;acro-. (n.d.). In Greek, Acropolis means &quot;Highest City&quot;. ''[[The American Heritage Dictionary of the English Language]]'', Fourth Edition. Retrieved 29. 9. 2009, [http://dictionary.reference.com/browse/acro- from Dictionary.com website:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304080247/http://dictionary.reference.com/browse/acro-|date=2016-03-04}} Quote: &quot;[From Greek ''akros'', extreme; see ''ak-'' in Indo-European roots.]&quot;&lt;/ref&gt; Termin ''akropola'' je opći i u Grčkoj postoje mnoge druge akropole. U antičko doba, Atinska akropola je bila poznatija kao '''Kekropija''' (Κεκροπία), nazvana po legendarnom čovjeku-zmiji [[Kekrop I|Kekropu]], za kojeg se vjeruje da je bio prvi atinski kralj.

Iako postoje dokazi da je brdo bilo naseljeno još u 4. mileniju p. n. e, [[Periklo]] (oko 495–429. p. n. e) je u 5. vijeku p. n. e. koordinirao izgradnju najznačajnijih objekata čiji su ostaci vidljivi i danas. To uključuje Partenon, [[Propileje (Atinska akropola)|Propileje]], [[Erehtejon]] i [[Hram Atene Nike]].&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 87.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2384|title=Ministry of Culture and Sports {{!}} Acropolis of Athens|website=odysseus.culture.gr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt; Partenon i ostale građevine ozbiljno su oštećeni 1687. tokom [[Mletačka Republika|mletačke]] opsade u [[Morejski rat|Morejskom ratu]]. Tada je mletačko bombardovanje pogodilo barut koji su turski vladari skladištili u Partenonu, što je dovelo do razorne eksplozije.&lt;ref&gt;[http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&amp;id=281 Nicholas Reeves and Dyfri Williams, &quot;The Parthenon in Ruins&quot;] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20090806054926/http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&amp;id=281 |date=2009-08-06 }}, British Museum Magazine 57 (spring/summer 2007), pp. 36–38. Retrieved 2. 12. 2012.&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rano naseljavanje ===
Akropola je smještena na stijeni s prilično ravnim vrhom koja se uzdiže 150 m iznad nivoa mora u gradu [[Atina|Atini]], s površinom od oko 3 ha. Dok najraniji artefakti datiraju iz perioda srednjeg [[Neolit|neolita]], u Atici su dokumentovana staništa još iz ranog neolita (6. milenij p. n. e).

Gotovo je sigurno da je na brdu tokom kasnog [[Bronzano doba|bronzanog doba]] stajala [[Mikenska Grčka|mikenska]] palata tipa [[megaron]]. Od ove građevine nije preživjelo ništa osim, vjerovatno, jednog krečnjačkog postolja za stub i dijelova nekoliko pješčarskih stepenica.&lt;ref name=&quot;Castleden&quot;&gt;{{cite book|last=Castleden|first=Rodney|url=https://books.google.com/books?id=Kfi0dAlfJaoC&amp;pg=PA64|title=Mycenaeans|date=2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-134-22782-2|pages=64–}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon izgradnje palate, podignut je masivni [[Kiklopsko zidanje|kiklopski]] odbrambeni zid, dužine 760 m, visine do 10 m, te debljine koja se kretala od 3,5 m do 6 m. Od kraja [[Heladska hronologija|kasnoheladskog IIIB perioda]] (1300–1200. p. n. e),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iakovidis|first=Spyros|title=The Mycenaean Acropolis of Athens|publisher=The Archaeological Society at Athens|year=2006|location=Athens|pages=197–221}}&lt;/ref&gt; ovaj zid je služio kao glavna odbrana Akropole sve do 5. vijeka. Sastojao se od dva parapeta izgrađena od velikih kamenih blokova, povezanih zemljanim malterom zvanim ''emplekton.''&lt;ref&gt;[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3De%29%2Fmplektos ἔμπλεκτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210610052406/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3De%29%2Fmplektos|date=2021-06-10}}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', on Perseus Digital Library.&lt;/ref&gt;

Zidine prate tipične mikenske konvencije u tome što su slijedile prirodne konture terena, a njihova kapija, koja je bila okrenuta ka jugu, bila je postavljena koso, s parapetom i kulom koji su se nadvijali nad desnom stranom onih koji ulaze, čime se olakšavala odbrana. Na sjevernoj strani brda postojala su dva manja prilaza koja su se sastojala od strmih, uskih stepeništa uklesanih u stijenu. Pretpostavlja se da [[Homer]] misli na ovo utvrđenje kada spominje &quot;čvrsto građenu kuću [[Erehtej|Erehtejevu]]&quot; (''Odiseja'' 7.81).

Negdje prije 13. vijeka p. n. e, zemljotres je uzrokovao pukotinu blizu sjeveroistočnog ruba Akropole. Ova pukotina se protezala oko 35 m do sloja mekog laporca u kojem je iskopan bunar.&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 78.&lt;/ref&gt; Izgrađen je složen sistem stepenica i bunar je služio kao neprocjenjiv, zaštićen izvor pitke vode tokom opsada u jednom dijelu mikenskog perioda.&lt;ref&gt;[http://www.hydriaproject.net/en/cases/athens/acropolis_hill/mycenaean.html &quot;The springs and fountains of the Acropolis hill&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728143221/http://www.hydriaproject.net/en/cases/athens/acropolis_hill/mycenaean.html|date=2013-07-28}}, Hydria Project. Retrieved 2. 12. 2012.&lt;/ref&gt;

=== Arhajska Akropola ===
Malo je poznato o arhitektonskom izgledu Akropole prije [[Arhajski period u Grčkoj|arhajskog doba]]. Tokom 7. i 6. vijeka p. n. e, lokalitet je kontrolisao [[Kilon]] tokom neuspjele Kilonove pobune, a u dva navrata [[Peizistrat]]; oba su bila pokušaji preuzimanja političke moći putem državnih udara. Osim kasnije spomenutog [[Hekatompedon|Hekatompedona]], Peizistrat je sagradio i ulaznu kapiju ili [[Propileji|propileje]]. Ipak, čini se da je oko brda akropole bio izgrađen zid sa devet kapija, [[Enneapylon]], koji je obuhvatao i najveći izvor vode, [[Klepsidra (Akropola)|Klepsidru]], na sjeverozapadnom podnožju.

Hram [[Atena|Atene]] Polijas, boginje zaštitnice grada, podignut je između 570. i 550. p. n. e. Ova [[Dorski red|dorska]] građevina od krečnjaka, od koje su sačuvane mnoge relikvije, naziva se Hekatompedon (grčki za &quot;stostopni&quot;), Ur-Parthenon (njemački za &quot;izvorni&quot; ili &quot;primitivni Partenon&quot;), H-arhitektura ili hram Plavobradi, prema zabatnoj skulpturi trotjelesnog čovjeka-zmije čije su brade bile obojene tamnoplavo. Nije poznato da li je ovaj hram zamijenio stariji hram ili samo svetište ili oltar. Vjerovatno je Hekatompedon sagrađen na mjestu gdje se danas nalazi Partenon.

Između 529. i 520. p. n. e. Peizistratidi su sagradili još jedan hram, [[Stari hram Atene]], koji se obično naziva Arkhaios Neōs (&quot;antički hram&quot;). Ovaj hram Atene Polijas sagrađen je na [[Wilhelm Dörpfeld|Dörpfeldovim]] temeljima, između [[Erehtejon|Erehtejona]] i današnjeg Partenona. Arkhaios Neōs je uništen u sklopu [[Ahemenidsko pustošenje Atine|ahemenidskog pustošenja Atine]] tokom [[Druga perzijska invazija Grčke|druge perzijske invazije na Grčku]] 480–479. p. n. e; međutim, hram je vjerovatno rekonstruisan oko 454. p. n. e, budući da je riznica [[Delski savez|Delskog saveza]] bila prebačena u njegov [[opistodom]]. Hram je vjerovatno izgorio 406/405. p. n. e, jer [[Ksenofont]] spominje da je stari hram Atene zapaljen. [[Pauzanija (geograf)|Pauzanija]] ga ne spominje u svom ''Opisu Grčke'' iz 2. vijeka n. e.

Oko 500. p. n. e. Hekatompedon je demontiran kako bi se napravilo mjesto za novu građevinu, [[Stariji Partenon]] (često nazivan ''Predpartenon''). Zbog toga su Atinjani odlučili obustaviti izgradnju hrama [[Hram Olimpskog Zeusa (Atina)|Olimpiejon]], koji se povezivao s tiraninom Peizistratom i njegovim sinovima, te su umjesto toga iskoristili [[Pirej|pirejski]] krečnjak namijenjen Olimpiejonu za izgradnju Starijeg Partenona. Kako bi se smjestio novi hram, južni dio vrha je raščišćen i poravnat dodavanjem oko 8.000 blokova krečnjaka od po dvije tone, s temeljem dubokim i do 11 m na pojedinim mjestima, dok je ostatak ispunjen zemljom koju je držao potporni zid. Međutim, nakon pobjedničke [[Bitka na Maratonu|Bitke na Maratonu]] 490. p. n. e., plan je revidiran i umjesto krečnjaka upotrijebljen je mramor. Krečnjačka faza zgrade naziva se ''Predpartenon I'', a mramorna faza ''Predpartenon II''. Godine 485. p. n. e. gradnja je zastala radi uštede resursa jer je [[Kserks I od Perzije|Kserks]] postao kralj Perzije, a rat se činio neizbježnim.

Stariji Partenon je još uvijek bio u izgradnji kada su Perzijanci napali i opljačkali grad 480. p. n. e. Zgrada je spaljena i opljačkana, zajedno sa Antičkim hramom i gotovo svime ostalim na stijeni. Nakon što se perzijska kriza smirila, Atinjani su ugradili mnoge arhitektonske dijelove nedovršenog hrama (neizbrazdane dijelove stubova, triglife, metope itd) u novoizgrađeni sjeverni odbrambeni zid Akropole, gdje su služili kao istaknuti &quot;ratni spomenik&quot; i mogu se vidjeti i danas. Devastirano mjesto je očišćeno od krhotina. Statue, kultni predmeti, vjerski prinosi i neupotrebljivi arhitektonski elementi svečano su zakopani u nekoliko duboko iskopanih jama na brdu, služeći praktično kao ispuna za vještački plato stvoren oko klasičnog Partenona. Ovaj &quot;[[Perserschutt|perzijski otpad]]&quot; bio je najbogatiji arheološki depozit iskopan na Akropoli do 1890. godine.

== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]]
[[Kategorija:Kultura Grčke]]</text>
      <sha1>1jdza8rnehmjpv21xvz66bhluu68cvt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830653</id>
      <parentid>3830652</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T22:13:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Arhajska Akropola */</comment>
      <origin>3830653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12213" sha1="4gq2tznhnnuhrggpekwntjm6k73v141" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Atinska akropola
| slika          = 1029 Acropolis of Athens in Greece at night Photo by Giles Laurent.jpg
| opis           = Atinska akropola 2025. godine
| lokacija       = [[Atina]], Grčka
| kriterij       = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi
| ID             = 404
| koordinate     = {{Coord|37|58|18|N|23|43|34|E|display=inline,title}}
| godina         = 1987.
| površina       = 3,04 ha
| tampon-zona    = 116,71 ha
| locmapin       = Grčka
| opis_karte     = Lokacija u Grčkoj
}}
'''Atinska akropola''' ({{Jez-grc|ἡ Ἀκρόπολις τῶν Ἀθηνῶν}}; {{jez-gr|Ακρόπολη Αθηνών}}) antička je [[citadela]] smještena na stjenovitom uzvišenju iznad grada [[Atina|Atine]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Ona sadrži ostatke nekoliko [[Arhitektura antičke Grčke|antičkih građevina]] velikog arhitektonskog i historijskog značaja, od kojih je najpoznatija [[Partenon]]. Sama riječ ''[[akropola]]'' potiče od grčkih riječi ''akron'' (najviša tačka, vrh) i ''polis'' (grad).&lt;ref&gt;acro-. (n.d.). In Greek, Acropolis means &quot;Highest City&quot;. ''[[The American Heritage Dictionary of the English Language]]'', Fourth Edition. Retrieved 29. 9. 2009, [http://dictionary.reference.com/browse/acro- from Dictionary.com website:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304080247/http://dictionary.reference.com/browse/acro-|date=2016-03-04}} Quote: &quot;[From Greek ''akros'', extreme; see ''ak-'' in Indo-European roots.]&quot;&lt;/ref&gt; Termin ''akropola'' je opći i u Grčkoj postoje mnoge druge akropole. U antičko doba, Atinska akropola je bila poznatija kao '''Kekropija''' (Κεκροπία), nazvana po legendarnom čovjeku-zmiji [[Kekrop I|Kekropu]], za kojeg se vjeruje da je bio prvi atinski kralj.

Iako postoje dokazi da je brdo bilo naseljeno još u 4. mileniju p. n. e, [[Periklo]] (oko 495–429. p. n. e) je u 5. vijeku p. n. e. koordinirao izgradnju najznačajnijih objekata čiji su ostaci vidljivi i danas. To uključuje Partenon, [[Propileje (Atinska akropola)|Propileje]], [[Erehtejon]] i [[Hram Atene Nike]].&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 87.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2384|title=Ministry of Culture and Sports {{!}} Acropolis of Athens|website=odysseus.culture.gr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt; Partenon i ostale građevine ozbiljno su oštećeni 1687. tokom [[Mletačka Republika|mletačke]] opsade u [[Morejski rat|Morejskom ratu]]. Tada je mletačko bombardovanje pogodilo barut koji su turski vladari skladištili u Partenonu, što je dovelo do razorne eksplozije.&lt;ref&gt;[http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&amp;id=281 Nicholas Reeves and Dyfri Williams, &quot;The Parthenon in Ruins&quot;] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20090806054926/http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&amp;id=281 |date=2009-08-06 }}, British Museum Magazine 57 (spring/summer 2007), pp. 36–38. Retrieved 2. 12. 2012.&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rano naseljavanje ===
Akropola je smještena na stijeni s prilično ravnim vrhom koja se uzdiže 150 m iznad nivoa mora u gradu [[Atina|Atini]], s površinom od oko 3 ha. Dok najraniji artefakti datiraju iz perioda srednjeg [[Neolit|neolita]], u Atici su dokumentovana staništa još iz ranog neolita (6. milenij p. n. e).

Gotovo je sigurno da je na brdu tokom kasnog [[Bronzano doba|bronzanog doba]] stajala [[Mikenska Grčka|mikenska]] palata tipa [[megaron]]. Od ove građevine nije preživjelo ništa osim, vjerovatno, jednog krečnjačkog postolja za stub i dijelova nekoliko pješčarskih stepenica.&lt;ref name=&quot;Castleden&quot;&gt;{{cite book|last=Castleden|first=Rodney|url=https://books.google.com/books?id=Kfi0dAlfJaoC&amp;pg=PA64|title=Mycenaeans|date=2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-134-22782-2|pages=64–}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon izgradnje palate, podignut je masivni [[Kiklopsko zidanje|kiklopski]] odbrambeni zid, dužine 760 m, visine do 10 m, te debljine koja se kretala od 3,5 m do 6 m. Od kraja [[Heladska hronologija|kasnoheladskog IIIB perioda]] (1300–1200. p. n. e),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iakovidis|first=Spyros|title=The Mycenaean Acropolis of Athens|publisher=The Archaeological Society at Athens|year=2006|location=Athens|pages=197–221}}&lt;/ref&gt; ovaj zid je služio kao glavna odbrana Akropole sve do 5. vijeka. Sastojao se od dva parapeta izgrađena od velikih kamenih blokova, povezanih zemljanim malterom zvanim ''emplekton.''&lt;ref&gt;[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3De%29%2Fmplektos ἔμπλεκτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210610052406/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3De%29%2Fmplektos|date=2021-06-10}}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', on Perseus Digital Library.&lt;/ref&gt;

Zidine prate tipične mikenske konvencije u tome što su slijedile prirodne konture terena, a njihova kapija, koja je bila okrenuta ka jugu, bila je postavljena koso, s parapetom i kulom koji su se nadvijali nad desnom stranom onih koji ulaze, čime se olakšavala odbrana. Na sjevernoj strani brda postojala su dva manja prilaza koja su se sastojala od strmih, uskih stepeništa uklesanih u stijenu. Pretpostavlja se da [[Homer]] misli na ovo utvrđenje kada spominje &quot;čvrsto građenu kuću [[Erehtej|Erehtejevu]]&quot; (''Odiseja'' 7.81).

Negdje prije 13. vijeka p. n. e, zemljotres je uzrokovao pukotinu blizu sjeveroistočnog ruba Akropole. Ova pukotina se protezala oko 35 m do sloja mekog laporca u kojem je iskopan bunar.&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 78.&lt;/ref&gt; Izgrađen je složen sistem stepenica i bunar je služio kao neprocjenjiv, zaštićen izvor pitke vode tokom opsada u jednom dijelu mikenskog perioda.&lt;ref&gt;[http://www.hydriaproject.net/en/cases/athens/acropolis_hill/mycenaean.html &quot;The springs and fountains of the Acropolis hill&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728143221/http://www.hydriaproject.net/en/cases/athens/acropolis_hill/mycenaean.html|date=2013-07-28}}, Hydria Project. Retrieved 2. 12. 2012.&lt;/ref&gt;

=== Arhajska Akropola ===
Malo je poznato o arhitektonskom izgledu Akropole prije [[Arhajski period u Grčkoj|arhajskog doba]]. Tokom 7. i 6. vijeka p. n. e, lokalitet je kontrolisao [[Kilon]] tokom neuspjele Kilonove pobune,&lt;ref name=&quot;Pomeroy1999&quot;&gt;{{cite book|last=Pomeroy|first=Sarah B.|url=https://books.google.com/books?id=INUT5sZku1UC&amp;pg=PA163|title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History|publisher=Oxford University Press|year=1999|isbn=978-0-19-509742-9|pages=163–|author-link=Sarah B. Pomeroy}}&lt;/ref&gt; a u dva navrata [[Peizistrat]]; oba su bila pokušaji preuzimanja političke moći putem državnih udara. Osim kasnije spomenutog [[Hekatompedon|Hekatompedona]], Peizistrat je sagradio i ulaznu kapiju ili [[Propileji|propileje]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/448916/Peisistratus|title=Peisistratos|last=Starr|first=Chester G.|website=Encyclopædia Britannica|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731080315/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/448916/Peisistratus|archive-date=31. 7. 2013|url-status=live|access-date=17. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Ipak, čini se da je oko brda akropole bio izgrađen zid sa devet kapija, [[Enneapylon]],&lt;ref&gt;[http://odysseus.culture.gr/h/2/eh251.jsp?obj_id=8242 &quot;Acropolis fortification wall&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128012957/http://odysseus.culture.gr/h/2/eh251.jsp?obj_id=8242|date=2012-11-28}}, Odysseus. Retrieved 2. 12. 2012.&lt;/ref&gt; koji je obuhvatao i najveći izvor vode, [[Klepsidra (Akropola)|Klepsidru]], na sjeverozapadnom podnožju.

Hram [[Atena|Atene]] Polijas, boginje zaštitnice grada, podignut je između 570. i 550. p. n. e. Ova [[Dorski red|dorska]] građevina od krečnjaka, od koje su sačuvane mnoge relikvije, naziva se Hekatompedon (grčki za &quot;stostopni&quot;), Ur-Parthenon (njemački za &quot;izvorni&quot; ili &quot;primitivni Partenon&quot;), H-arhitektura ili hram Plavobradi, prema zabatnoj skulpturi trotjelesnog čovjeka-zmije čije su brade bile obojene tamnoplavo. Nije poznato da li je ovaj hram zamijenio stariji hram ili samo svetište ili oltar. Vjerovatno je Hekatompedon sagrađen na mjestu gdje se danas nalazi Partenon.&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 111.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:The_Capture_of_the_Acropolis_by_the_Persians.jpg|mini|[[Ahemenidsko pustošenje Atine]] u pohodu vojske [[Kserks I od Perzije|Kserksa I]], tokom [[Druga perzijska invazija na Grčku|Druge perzijske invazije na Grčku]], 480–479. p. n. e.]]
Između 529. i 520. p. n. e. Peizistratidi su sagradili još jedan hram, [[Stari hram Atene]], koji se obično naziva Arkhaios Neōs (&quot;antički hram&quot;). Ovaj hram Atene Polijas sagrađen je na [[Wilhelm Dörpfeld|Dörpfeldovim]] temeljima,&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 121.&lt;/ref&gt; između [[Erehtejon|Erehtejona]] i današnjeg Partenona. Arkhaios Neōs je uništen u sklopu [[Ahemenidsko pustošenje Atine|ahemenidskog pustošenja Atine]] tokom [[Druga perzijska invazija Grčke|Druge perzijske invazije na Grčku]] 480–479. p. n. e; međutim, hram je vjerovatno rekonstruisan oko 454. p. n. e, budući da je riznica [[Delski savez|Delskog saveza]] bila prebačena u njegov [[opistodom]]. Hram je vjerovatno izgorio 406/405. p. n. e, jer [[Ksenofont]] spominje da je stari hram Atene zapaljen. [[Pauzanija (geograf)|Pauzanija]] ga ne spominje u svom ''Opisu Grčke'' iz 2. vijeka n. e.

Oko 500. p. n. e. Hekatompedon je demontiran kako bi se napravilo mjesto za novu građevinu, [[Stariji Partenon]] (često nazivan ''Predpartenon''). Zbog toga su Atinjani odlučili obustaviti izgradnju hrama [[Hram Olimpskog Zeusa (Atina)|Olimpiejon]], koji se povezivao s tiraninom Peizistratom i njegovim sinovima, te su umjesto toga iskoristili [[Pirej|pirejski]] krečnjak namijenjen Olimpiejonu za izgradnju Starijeg Partenona. Kako bi se smjestio novi hram, južni dio vrha je raščišćen i poravnat dodavanjem oko 8.000 blokova krečnjaka od po dvije tone, s temeljem dubokim i do 11 m na pojedinim mjestima, dok je ostatak ispunjen zemljom koju je držao potporni zid. Međutim, nakon pobjedničke [[Bitka na Maratonu|Bitke na Maratonu]] 490. p. n. e., plan je revidiran i umjesto krečnjaka upotrijebljen je mramor. Krečnjačka faza zgrade naziva se ''Predpartenon I'', a mramorna faza ''Predpartenon II''. Godine 485. p. n. e. gradnja je zastala radi uštede resursa jer je [[Kserks I od Perzije|Kserks]] postao kralj Perzije, a rat se činio neizbježnim.&lt;ref&gt;Manolis Korres, [http://www.eie.gr/archaeologia/En/chapter_more_3.aspx ''Topographic Issues of the Acropolis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218042410/http://www.eie.gr/archaeologia/En/chapter_more_3.aspx|date=2020-02-18}}, Archaeology of the City of Athens; Retrieved 7. 6. 2012.&lt;/ref&gt;

Stariji Partenon je još uvijek bio u izgradnji kada su Perzijanci napali i opljačkali grad 480. p. n. e. Zgrada je spaljena i opljačkana, zajedno sa Antičkim hramom i gotovo svime ostalim na stijeni.&lt;ref&gt;[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/artifact;jsessionid=7EAE195E7827EA194D2FFC77288CE706?name=Athens%2C+Pre-Parthenon&amp;object=Building &quot;Athens, Pre-Parthenon (Building)&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200821080259/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/artifact;jsessionid=7EAE195E7827EA194D2FFC77288CE706?name=Athens,+Pre-Parthenon&amp;object=Building|date=2020-08-21}}, ''Perseus Digital Library''. Retrieved 3. 12. 2012.&lt;/ref&gt; Nakon što se perzijska kriza smirila, Atinjani su ugradili mnoge arhitektonske dijelove nedovršenog hrama (neizbrazdane dijelove stubova, triglife, metope itd) u novoizgrađeni sjeverni odbrambeni zid Akropole, gdje su služili kao istaknuti &quot;ratni spomenik&quot; i mogu se vidjeti i danas. Devastirano mjesto je očišćeno od krhotina. Statue, kultni predmeti, vjerski prinosi i neupotrebljivi arhitektonski elementi svečano su zakopani u nekoliko duboko iskopanih jama na brdu, služeći praktično kao ispuna za vještački plato stvoren oko klasičnog Partenona. Ovaj &quot;[[Perserschutt|perzijski otpad]]&quot; bio je najbogatiji arheološki depozit iskopan na Akropoli do 1890. godine.

== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]]
[[Kategorija:Kultura Grčke]]</text>
      <sha1>4gq2tznhnnuhrggpekwntjm6k73v141</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830654</id>
      <parentid>3830653</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T22:16:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arnel</username>
        <id>102555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Arhajska Akropola */</comment>
      <origin>3830654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12614" sha1="j3cugwjbdbd0sb62v3kpy85lpsa72ay" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetska baština
| SB             = Atinska akropola
| slika          = 1029 Acropolis of Athens in Greece at night Photo by Giles Laurent.jpg
| opis           = Atinska akropola 2025. godine
| lokacija       = [[Atina]], Grčka
| kriterij       = Kulturni: i, ii, iii, iv, vi
| ID             = 404
| koordinate     = {{Coord|37|58|18|N|23|43|34|E|display=inline,title}}
| godina         = 1987.
| površina       = 3,04 ha
| tampon-zona    = 116,71 ha
| locmapin       = Grčka
| opis_karte     = Lokacija u Grčkoj
}}
'''Atinska akropola''' ({{Jez-grc|ἡ Ἀκρόπολις τῶν Ἀθηνῶν}}; {{jez-gr|Ακρόπολη Αθηνών}}) antička je [[citadela]] smještena na stjenovitom uzvišenju iznad grada [[Atina|Atine]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Ona sadrži ostatke nekoliko [[Arhitektura antičke Grčke|antičkih građevina]] velikog arhitektonskog i historijskog značaja, od kojih je najpoznatija [[Partenon]]. Sama riječ ''[[akropola]]'' potiče od grčkih riječi ''akron'' (najviša tačka, vrh) i ''polis'' (grad).&lt;ref&gt;acro-. (n.d.). In Greek, Acropolis means &quot;Highest City&quot;. ''[[The American Heritage Dictionary of the English Language]]'', Fourth Edition. Retrieved 29. 9. 2009, [http://dictionary.reference.com/browse/acro- from Dictionary.com website:] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304080247/http://dictionary.reference.com/browse/acro-|date=2016-03-04}} Quote: &quot;[From Greek ''akros'', extreme; see ''ak-'' in Indo-European roots.]&quot;&lt;/ref&gt; Termin ''akropola'' je opći i u Grčkoj postoje mnoge druge akropole. U antičko doba, Atinska akropola je bila poznatija kao '''Kekropija''' (Κεκροπία), nazvana po legendarnom čovjeku-zmiji [[Kekrop I|Kekropu]], za kojeg se vjeruje da je bio prvi atinski kralj.

Iako postoje dokazi da je brdo bilo naseljeno još u 4. mileniju p. n. e, [[Periklo]] (oko 495–429. p. n. e) je u 5. vijeku p. n. e. koordinirao izgradnju najznačajnijih objekata čiji su ostaci vidljivi i danas. To uključuje Partenon, [[Propileje (Atinska akropola)|Propileje]], [[Erehtejon]] i [[Hram Atene Nike]].&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 87.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2384|title=Ministry of Culture and Sports {{!}} Acropolis of Athens|website=odysseus.culture.gr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt; Partenon i ostale građevine ozbiljno su oštećeni 1687. tokom [[Mletačka Republika|mletačke]] opsade u [[Morejski rat|Morejskom ratu]]. Tada je mletačko bombardovanje pogodilo barut koji su turski vladari skladištili u Partenonu, što je dovelo do razorne eksplozije.&lt;ref&gt;[http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&amp;id=281 Nicholas Reeves and Dyfri Williams, &quot;The Parthenon in Ruins&quot;] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20090806054926/http://www.nicholasreeves.com/item.aspx?category=Writing&amp;id=281 |date=2009-08-06 }}, British Museum Magazine 57 (spring/summer 2007), pp. 36–38. Retrieved 2. 12. 2012.&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Rano naseljavanje ===
Akropola je smještena na stijeni s prilično ravnim vrhom koja se uzdiže 150 m iznad nivoa mora u gradu [[Atina|Atini]], s površinom od oko 3 ha. Dok najraniji artefakti datiraju iz perioda srednjeg [[Neolit|neolita]], u Atici su dokumentovana staništa još iz ranog neolita (6. milenij p. n. e).

Gotovo je sigurno da je na brdu tokom kasnog [[Bronzano doba|bronzanog doba]] stajala [[Mikenska Grčka|mikenska]] palata tipa [[megaron]]. Od ove građevine nije preživjelo ništa osim, vjerovatno, jednog krečnjačkog postolja za stub i dijelova nekoliko pješčarskih stepenica.&lt;ref name=&quot;Castleden&quot;&gt;{{cite book|last=Castleden|first=Rodney|url=https://books.google.com/books?id=Kfi0dAlfJaoC&amp;pg=PA64|title=Mycenaeans|date=2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-134-22782-2|pages=64–}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon izgradnje palate, podignut je masivni [[Kiklopsko zidanje|kiklopski]] odbrambeni zid, dužine 760 m, visine do 10 m, te debljine koja se kretala od 3,5 m do 6 m. Od kraja [[Heladska hronologija|kasnoheladskog IIIB perioda]] (1300–1200. p. n. e),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Iakovidis|first=Spyros|title=The Mycenaean Acropolis of Athens|publisher=The Archaeological Society at Athens|year=2006|location=Athens|pages=197–221}}&lt;/ref&gt; ovaj zid je služio kao glavna odbrana Akropole sve do 5. vijeka. Sastojao se od dva parapeta izgrađena od velikih kamenih blokova, povezanih zemljanim malterom zvanim ''emplekton.''&lt;ref&gt;[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3De%29%2Fmplektos ἔμπλεκτος] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210610052406/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3De%29%2Fmplektos|date=2021-06-10}}, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', on Perseus Digital Library.&lt;/ref&gt;

Zidine prate tipične mikenske konvencije u tome što su slijedile prirodne konture terena, a njihova kapija, koja je bila okrenuta ka jugu, bila je postavljena koso, s parapetom i kulom koji su se nadvijali nad desnom stranom onih koji ulaze, čime se olakšavala odbrana. Na sjevernoj strani brda postojala su dva manja prilaza koja su se sastojala od strmih, uskih stepeništa uklesanih u stijenu. Pretpostavlja se da [[Homer]] misli na ovo utvrđenje kada spominje &quot;čvrsto građenu kuću [[Erehtej|Erehtejevu]]&quot; (''Odiseja'' 7.81).

Negdje prije 13. vijeka p. n. e, zemljotres je uzrokovao pukotinu blizu sjeveroistočnog ruba Akropole. Ova pukotina se protezala oko 35 m do sloja mekog laporca u kojem je iskopan bunar.&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 78.&lt;/ref&gt; Izgrađen je složen sistem stepenica i bunar je služio kao neprocjenjiv, zaštićen izvor pitke vode tokom opsada u jednom dijelu mikenskog perioda.&lt;ref&gt;[http://www.hydriaproject.net/en/cases/athens/acropolis_hill/mycenaean.html &quot;The springs and fountains of the Acropolis hill&quot;] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728143221/http://www.hydriaproject.net/en/cases/athens/acropolis_hill/mycenaean.html|date=2013-07-28}}, Hydria Project. Retrieved 2. 12. 2012.&lt;/ref&gt;

=== Arhajska Akropola ===
[[Datoteka:Primitive_Acropolis_with_the_Pelargicon.jpg|mini|454x454piksel|Prvobitna Akropola s Pelargikonom i Starim hramom Atene]]
[[Datoteka:Aufriß_des_alten_Athena-Tempels.jpg|mini|Prikaz vertikalnog presjeka predložene rekonstrukcije Starog hrama Atene. Sagrađen oko 525. p. n. e, nalazio se između Partenona i Erehtejona. Fragmenti skulptura s njegovih zabata čuvaju se u Muzeju Akropole.]]
Malo je poznato o arhitektonskom izgledu Akropole prije [[Arhajski period u Grčkoj|arhajskog doba]]. Tokom 7. i 6. vijeka p. n. e, lokalitet je kontrolisao [[Kilon]] tokom neuspjele Kilonove pobune,&lt;ref name=&quot;Pomeroy1999&quot;&gt;{{cite book|last=Pomeroy|first=Sarah B.|url=https://books.google.com/books?id=INUT5sZku1UC&amp;pg=PA163|title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History|publisher=Oxford University Press|year=1999|isbn=978-0-19-509742-9|pages=163–|author-link=Sarah B. Pomeroy}}&lt;/ref&gt; a u dva navrata [[Peizistrat]]; oba su bila pokušaji preuzimanja političke moći putem državnih udara. Osim kasnije spomenutog [[Hekatompedon|Hekatompedona]], Peizistrat je sagradio i ulaznu kapiju ili [[Propileji|propileje]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/448916/Peisistratus|title=Peisistratos|last=Starr|first=Chester G.|website=Encyclopædia Britannica|archive-url=https://web.archive.org/web/20130731080315/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/448916/Peisistratus|archive-date=31. 7. 2013|url-status=live|access-date=17. 4. 2026}}&lt;/ref&gt; Ipak, čini se da je oko brda akropole bio izgrađen zid sa devet kapija, [[Enneapylon]],&lt;ref&gt;[http://odysseus.culture.gr/h/2/eh251.jsp?obj_id=8242 &quot;Acropolis fortification wall&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128012957/http://odysseus.culture.gr/h/2/eh251.jsp?obj_id=8242|date=2012-11-28}}, Odysseus. Retrieved 2. 12. 2012.&lt;/ref&gt; koji je obuhvatao i najveći izvor vode, [[Klepsidra (Akropola)|Klepsidru]], na sjeverozapadnom podnožju.

Hram [[Atena|Atene]] Polijas, boginje zaštitnice grada, podignut je između 570. i 550. p. n. e. Ova [[Dorski red|dorska]] građevina od krečnjaka, od koje su sačuvane mnoge relikvije, naziva se Hekatompedon (grčki za &quot;stostopni&quot;), Ur-Parthenon (njemački za &quot;izvorni&quot; ili &quot;primitivni Partenon&quot;), H-arhitektura ili hram Plavobradi, prema zabatnoj skulpturi trotjelesnog čovjeka-zmije čije su brade bile obojene tamnoplavo. Nije poznato da li je ovaj hram zamijenio stariji hram ili samo svetište ili oltar. Vjerovatno je Hekatompedon sagrađen na mjestu gdje se danas nalazi Partenon.&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 111.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:The_Capture_of_the_Acropolis_by_the_Persians.jpg|mini|[[Ahemenidsko pustošenje Atine]] u pohodu vojske [[Kserks I od Perzije|Kserksa I]], tokom [[Druga perzijska invazija na Grčku|Druge perzijske invazije na Grčku]], 480–479. p. n. e.]]
Između 529. i 520. p. n. e. Peizistratidi su sagradili još jedan hram, [[Stari hram Atene]], koji se obično naziva Arkhaios Neōs (&quot;antički hram&quot;). Ovaj hram Atene Polijas sagrađen je na [[Wilhelm Dörpfeld|Dörpfeldovim]] temeljima,&lt;ref&gt;Hurwit 2000, p. 121.&lt;/ref&gt; između [[Erehtejon|Erehtejona]] i današnjeg Partenona. Arkhaios Neōs je uništen u sklopu [[Ahemenidsko pustošenje Atine|ahemenidskog pustošenja Atine]] tokom [[Druga perzijska invazija Grčke|Druge perzijske invazije na Grčku]] 480–479. p. n. e; međutim, hram je vjerovatno rekonstruisan oko 454. p. n. e, budući da je riznica [[Delski savez|Delskog saveza]] bila prebačena u njegov [[opistodom]]. Hram je vjerovatno izgorio 406/405. p. n. e, jer [[Ksenofont]] spominje da je stari hram Atene zapaljen. [[Pauzanija (geograf)|Pauzanija]] ga ne spominje u svom ''Opisu Grčke'' iz 2. vijeka n. e.

Oko 500. p. n. e. Hekatompedon je demontiran kako bi se napravilo mjesto za novu građevinu, [[Stariji Partenon]] (često nazivan ''Predpartenon''). Zbog toga su Atinjani odlučili obustaviti izgradnju hrama [[Hram Olimpskog Zeusa (Atina)|Olimpiejon]], koji se povezivao s tiraninom Peizistratom i njegovim sinovima, te su umjesto toga iskoristili [[Pirej|pirejski]] krečnjak namijenjen Olimpiejonu za izgradnju Starijeg Partenona. Kako bi se smjestio novi hram, južni dio vrha je raščišćen i poravnat dodavanjem oko 8.000 blokova krečnjaka od po dvije tone, s temeljem dubokim i do 11 m na pojedinim mjestima, dok je ostatak ispunjen zemljom koju je držao potporni zid. Međutim, nakon pobjedničke [[Bitka na Maratonu|Bitke na Maratonu]] 490. p. n. e., plan je revidiran i umjesto krečnjaka upotrijebljen je mramor. Krečnjačka faza zgrade naziva se ''Predpartenon I'', a mramorna faza ''Predpartenon II''. Godine 485. p. n. e. gradnja je zastala radi uštede resursa jer je [[Kserks I od Perzije|Kserks]] postao kralj Perzije, a rat se činio neizbježnim.&lt;ref&gt;Manolis Korres, [http://www.eie.gr/archaeologia/En/chapter_more_3.aspx ''Topographic Issues of the Acropolis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218042410/http://www.eie.gr/archaeologia/En/chapter_more_3.aspx|date=2020-02-18}}, Archaeology of the City of Athens; Retrieved 7. 6. 2012.&lt;/ref&gt;

Stariji Partenon je još uvijek bio u izgradnji kada su Perzijanci napali i opljačkali grad 480. p. n. e. Zgrada je spaljena i opljačkana, zajedno sa Antičkim hramom i gotovo svime ostalim na stijeni.&lt;ref&gt;[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/artifact;jsessionid=7EAE195E7827EA194D2FFC77288CE706?name=Athens%2C+Pre-Parthenon&amp;object=Building &quot;Athens, Pre-Parthenon (Building)&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200821080259/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/artifact;jsessionid=7EAE195E7827EA194D2FFC77288CE706?name=Athens,+Pre-Parthenon&amp;object=Building|date=2020-08-21}}, ''Perseus Digital Library''. Retrieved 3. 12. 2012.&lt;/ref&gt; Nakon što se perzijska kriza smirila, Atinjani su ugradili mnoge arhitektonske dijelove nedovršenog hrama (neizbrazdane dijelove stubova, triglife, metope itd) u novoizgrađeni sjeverni odbrambeni zid Akropole, gdje su služili kao istaknuti &quot;ratni spomenik&quot; i mogu se vidjeti i danas. Devastirano mjesto je očišćeno od krhotina. Statue, kultni predmeti, vjerski prinosi i neupotrebljivi arhitektonski elementi svečano su zakopani u nekoliko duboko iskopanih jama na brdu, služeći praktično kao ispuna za vještački plato stvoren oko klasičnog Partenona. Ovaj &quot;[[Perserschutt|perzijski otpad]]&quot; bio je najbogatiji arheološki depozit iskopan na Akropoli do 1890. godine.

== Reference ==
{{refspisak}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]]
[[Kategorija:Kultura Grčke]]</text>
      <sha1>j3cugwjbdbd0sb62v3kpy85lpsa72ay</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darija Blaško</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533353</id>
    <revision>
      <id>3830579</id>
      <timestamp>2026-04-16T15:39:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime               = Darija Blaško | slika             = Blashko_D._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8185.jpg | opis slike        =  | puno ime          = Darija Serhijevna Blaško | država            = {{ZID|Bjelorusija}} &lt;small&gt;(do 2017.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{ZID|Ukrajina}} &lt;small&gt;(od 20174.)&lt;/small&gt; | datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|01|28}} | mjesto rođenja    = [[Navapolack]]   | država rođenja    = [[Bjelorusija]] | datum smrti...</comment>
      <origin>3830579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13064" sha1="ebu3v4wlc84sdnwo30swavalp5hwlgr" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Darija Blaško
| slika             = Blashko_D._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8185.jpg
| opis slike        = 
| puno ime          = Darija Serhijevna Blaško
| država            = {{ZID|Bjelorusija}} &lt;small&gt;(do 2017.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{ZID|Ukrajina}} &lt;small&gt;(od 20174.)&lt;/small&gt;
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|01|28}}
| mjesto rođenja    = [[Navapolack]]  
| država rođenja    = [[Bjelorusija]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         =
| visina            = 176
| težina            = 61
| klub              = 
| trener            =
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''1''' ( [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje OI        = '''0'''
| zlato OI          =  
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         =  '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]])
| medalje SP        = '''1'''
| zlato SP          = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]]
| pobjede SK        = '''0'''
| pobjede SK štafeta= 0
| plasman SK        = {{plainlist| 
* '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
}}
| pobjede u dis     = 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = &lt;!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --&gt;  
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = &lt;!-- '''11.''' ([[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]]) --&gt;
| kraj karijere     = 
| status                    = aktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade                    =
| ordeni                     = 
| ažurirano                  = 16. 4. 2026.
| nagrade                    = 
| ordeni                     =&lt;!-- [[Datoteka:Order_of_Princess_Olha_3rd_Class_of_Ukraine.png|40px]] [[Orden kneginje Olge III reda]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Order of Merit 2nd Class of Ukraine.png|40px]] [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge II reda]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Order of Merit 1st Class of Ukraine.png|40px]] [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge III reda]] --&gt;
}}
'''Darija Serhijevna Blaško''', ({{jez-uk|Дарія Сергіївна Блашко|kurziv=da}}, {{jez-bl|Дар'я Блашко|kurziv=da}} ) rođena 28. januara 1996. u [[Navapolack]]u,  [[Bjelorusija]]), je  do 2017. bjeloruska, a od 2017.[[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka.

== Karijera ==
{{Sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|dns]] 
|   
| 
|
| 
| 
|}
Darija Blaško je nastupila na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] &lt;!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat sedmo mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 1:25.7&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Francuskana Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Francuskinje]] [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je završila utrku sa četiri promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je rezultat osvojena zlatna medalja na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Vita Semerenko|Vitom]], [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]] i [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]], kada su za 26.4&amp;nbsp;s bili brži, od kasnije, zbog [[doping]]a diskvalifikovane [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ruske štafete]] u sastavu: [[Jana Romanova]], [[Olga Zajceva]], [[Ekaterina Šumilova]] i [[Olga Viljuhina]]. --&gt;

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|29]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|3]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedina čna štafeta (mješovito)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|84]]
| 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|14]]
| 
| 
|}
Darija Blaško je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]]. Osvojila je jednu bronzanu medalje. &lt;!-- Prvu srebrnu medalju osvojila je na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]], [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]] i [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] kada su s 7&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Hilde Fenne]], [[Ann Kristin Flatland]], [[Synnøve Solemdal]] i [[Tora Berger]]; Drugu srebrnu medalju osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Irina Varvinec|Irinom Varvinec]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], kada su s 6.4&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Hinz]], [[Maren Hammerschmidt]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]. Prvu bronzanu medalju osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] i [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], kada su s 24.3&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]; drugu na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] kada su s 18.4&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|slijedećem prvenstvu]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Darija Blaško|Darijom Blaško]], kada su s 9.2&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
&lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;17&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]
|-
|60||30||17||23||13||8||11||37||36||17||41||33||24||17  
|}
Prvi nastup Džime u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] [[Oberhof]]u 4. januara 2012. u utrci štafete s [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]], [[Vita Semerenko|Vitom]] i [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], kada su osvojile osmo mjesto sa zaostatkom od 3:52.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke ruske štafete u sastavu: [[Ana Bogali-Titovec]], [[Svjetlana Slepcova]], [[Olga Zajceva]] i [[Olga Viluhina]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u  [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni SK 2017/18.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 6. decembra 2018. u utrci na 15&amp;nbsp;km, kada je bez promašaja bila 5.9&amp;nbsp;s brža od drugoplasitrane poljske biatlonke [[Monika Hojnisz-Staręga|Monike Hojnisz-Staręga]]. U ekipnim utrkama pobijedila je tri puta: U [[Oberhof]]u 3. januara 2013. u [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|sezoni SK 2012/13.]] s [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] i [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]]; te u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni SK 2013/14.]] u istom sastavu. Treću pobjedu ostvarila je u [[Ruhpolding]]u 17. januara 2016. u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] s [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Irina Petrenko|Irinom Petrenko]] s 1.2&amp;nbsp;s prednosti ispred drugoplasirane njemačke štafete u sastavu: [[Karolin Horchler]], [[Miriam Gössner]], [[Maren Hammerschmidt]] i [[Laura Dahlmeier]].
 --&gt;
== Privatni život ==

== Nagrade ==
&lt;!-- * Ukrajinski [[Orden kneginje Olge|Orden kneginje Olge III reda]]. (4. 4. 2003.)&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=227%2F2008#Text | title =У К А З ПРЕЗИДЕНТА УКРАЇНИ | authorlink = | last = | first = | date =23. 3. 2008 | website =zakon.rada.gov.ua | publisher = | access-date =8. 3. 2024  | language =uk }}&lt;/ref&gt;
* Ukrajinski [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge III reda]]. (17. 3. 2008.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://zakon5.rada.gov.ua/laws/show/290/2003 |title=Указ Президента України від 4 квітня 2003 року № 290/2003 «Про відзначення державними нагородами України членів збірної команди України XXI Всесвітньої зимової універсіади»|access-date=24. 10. 2016 |archive-date=24. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161024153051/http://zakon5.rada.gov.ua/laws/show/290/2003 |url-status=live|language =uk}}&lt;/ref&gt;
* Ukrajinski [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge II reda]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.president.gov.ua/documents/922021-37289|title=УКАЗ ПРЕЗИДЕНТА УКРАЇНИ №92/2021| authorlink = | last = | first = | date =17. 3. 2021 | website =zakon.rada.gov.ua | publisher = | access-date =8. 3. 2024 | language =uk }}&lt;/ref&gt;
 --&gt;
== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Darija Blaško}}
&lt;!-- * {{Sport365|505}} --&gt;

{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Blaško, Darija}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Biografije, Navapolack]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]


&lt;!-- [[Kategorija:Nosioci Ordena kneginje Olge III reda]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za zasluge (Ukrajina) III reda]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za zasluge (Ukrajina) II reda]] --&gt;
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>ebu3v4wlc84sdnwo30swavalp5hwlgr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830583</id>
      <parentid>3830579</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T15:43:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3830583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13063" sha1="1j65wsdiclu3lfln03tqp5scszuwr59" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Darija Blaško
| slika             = Blashko_D._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8185.jpg
| opis slike        = 
| puno ime          = Darija Serhijevna Blaško
| država            = {{ZID|Bjelorusija}} &lt;small&gt;(do 2017.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{ZID|Ukrajina}} &lt;small&gt;(od 20174.)&lt;/small&gt;
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|01|28}}
| mjesto rođenja    = [[Navapolack]]  
| država rođenja    = [[Bjelorusija]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         =
| visina            = 176
| težina            = 61
| klub              = 
| trener            =
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''1''' ( [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje OI        = '''0'''
| zlato OI          =  
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         =  '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]])
| medalje SP        = '''1'''
| zlato SP          = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]]
| pobjede SK        = '''0'''
| pobjede SK štafeta= 0
| plasman SK        = {{plainlist| 
* '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
}}
| pobjede u dis     = 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = &lt;!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --&gt;  
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = &lt;!-- '''11.''' ([[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]]) --&gt;
| kraj karijere     = 
| status                    = aktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade                    =
| ordeni                     = 
| ažurirano                  = 16. 4. 2026.
| nagrade                    = 
| ordeni                     =&lt;!-- [[Datoteka:Order_of_Princess_Olha_3rd_Class_of_Ukraine.png|40px]] [[Orden kneginje Olge III reda]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Order of Merit 2nd Class of Ukraine.png|40px]] [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge II reda]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Order of Merit 1st Class of Ukraine.png|40px]] [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge III reda]] --&gt;
}}
'''Darija Serhijevna Blaško''', ({{jez-uk|Дарія Сергіївна Блашко|kurziv=da}}, {{jez-be|Дар'я Блашко|kurziv=da}}) rođena 28. januara 1996. u [[Navapolack]]u,  [[Bjelorusija]]), je  do 2017. bjeloruska, a od 2017.[[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka.

== Karijera ==
{{Sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|dns]] 
|   
| 
|
| 
| 
|}
Darija Blaško je nastupila na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] &lt;!-- U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat sedmo mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|ZOI 2022.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – masovni start (žene)|utrci masovnog starta]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 1:25.7&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Francuskana Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Francuskinje]] [[Justine Braisaz-Bouchet]], koja je završila utrku sa četiri promašaja. U ekipnim disciplinama najbolji joj je rezultat osvojena zlatna medalja na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Vita Semerenko|Vitom]], [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]] i [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]], kada su za 26.4&amp;nbsp;s bili brži, od kasnije, zbog [[doping]]a diskvalifikovane [[Rusija na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ruske štafete]] u sastavu: [[Jana Romanova]], [[Olga Zajceva]], [[Ekaterina Šumilova]] i [[Olga Viljuhina]]. --&gt;

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|29]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|3]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedina čna štafeta (mješovito)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|84]]
| 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|14]]
| 
| 
|}
Darija Blaško je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]]. Osvojila je jednu bronzanu medalje. &lt;!-- Prvu srebrnu medalju osvojila je na istom prvenstvu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]], [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]] i [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] kada su s 7&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Hilde Fenne]], [[Ann Kristin Flatland]], [[Synnøve Solemdal]] i [[Tora Berger]]; Drugu srebrnu medalju osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Irina Varvinec|Irinom Varvinec]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], kada su s 6.4&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza njemačke štafete u sastavu: [[Vanessa Hinz]], [[Maren Hammerschmidt]], [[Franziska Hildebrand]] i [[Laura Dahlmeier]]. Prvu bronzanu medalju osvojila je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|SP 2019.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] i [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], kada su s 24.3&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]; drugu na  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] kada su s 18.4&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Synnøve Solemdal]], [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]] i [[Marte Olsbu Røiseland]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|slijedećem prvenstvu]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Darija Blaško|Darijom Blaško]], kada su s 9.2&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
&lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;17&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]
|-
|60||30||17||23||13||8||11||37||36||17||41||33||24||17  
|}
Prvi nastup Džime u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] [[Oberhof]]u 4. januara 2012. u utrci štafete s [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]], [[Vita Semerenko|Vitom]] i [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], kada su osvojile osmo mjesto sa zaostatkom od 3:52.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke ruske štafete u sastavu: [[Ana Bogali-Titovec]], [[Svjetlana Slepcova]], [[Olga Zajceva]] i [[Olga Viluhina]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u  [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni SK 2017/18.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 6. decembra 2018. u utrci na 15&amp;nbsp;km, kada je bez promašaja bila 5.9&amp;nbsp;s brža od drugoplasitrane poljske biatlonke [[Monika Hojnisz-Staręga|Monike Hojnisz-Staręga]]. U ekipnim utrkama pobijedila je tri puta: U [[Oberhof]]u 3. januara 2013. u [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|sezoni SK 2012/13.]] s [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] i [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]]; te u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni SK 2013/14.]] u istom sastavu. Treću pobjedu ostvarila je u [[Ruhpolding]]u 17. januara 2016. u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] s [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Irina Petrenko|Irinom Petrenko]] s 1.2&amp;nbsp;s prednosti ispred drugoplasirane njemačke štafete u sastavu: [[Karolin Horchler]], [[Miriam Gössner]], [[Maren Hammerschmidt]] i [[Laura Dahlmeier]].
 --&gt;
== Privatni život ==

== Nagrade ==
&lt;!-- * Ukrajinski [[Orden kneginje Olge|Orden kneginje Olge III reda]]. (4. 4. 2003.)&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=227%2F2008#Text | title =У К А З ПРЕЗИДЕНТА УКРАЇНИ | authorlink = | last = | first = | date =23. 3. 2008 | website =zakon.rada.gov.ua | publisher = | access-date =8. 3. 2024  | language =uk }}&lt;/ref&gt;
* Ukrajinski [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge III reda]]. (17. 3. 2008.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://zakon5.rada.gov.ua/laws/show/290/2003 |title=Указ Президента України від 4 квітня 2003 року № 290/2003 «Про відзначення державними нагородами України членів збірної команди України XXI Всесвітньої зимової універсіади»|access-date=24. 10. 2016 |archive-date=24. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161024153051/http://zakon5.rada.gov.ua/laws/show/290/2003 |url-status=live|language =uk}}&lt;/ref&gt;
* Ukrajinski [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge II reda]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.president.gov.ua/documents/922021-37289|title=УКАЗ ПРЕЗИДЕНТА УКРАЇНИ №92/2021| authorlink = | last = | first = | date =17. 3. 2021 | website =zakon.rada.gov.ua | publisher = | access-date =8. 3. 2024 | language =uk }}&lt;/ref&gt;
 --&gt;
== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Darija Blaško}}
&lt;!-- * {{Sport365|505}} --&gt;

{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Blaško, Darija}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Biografije, Navapolack]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]


&lt;!-- [[Kategorija:Nosioci Ordena kneginje Olge III reda]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za zasluge (Ukrajina) III reda]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za zasluge (Ukrajina) II reda]] --&gt;
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>1j65wsdiclu3lfln03tqp5scszuwr59</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830584</id>
      <parentid>3830583</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T15:59:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3830584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10410" sha1="1hvifqije1tfgcwfhm1xt1c76yi4vkj" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Darija Blaško
| slika             = Blashko_D._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8185.jpg
| opis slike        = 
| puno ime          = Darija Serhijevna Blaško
| država            = {{ZID|Bjelorusija}} &lt;small&gt;(do 2017.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{ZID|Ukrajina}} &lt;small&gt;(od 2017.)&lt;/small&gt;
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|01|28}}
| mjesto rođenja    = [[Navapolack]]  
| država rođenja    = [[Bjelorusija]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         =
| visina            = 176
| težina            = 61
| klub              = 
| trener            =
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''1''' ( [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje OI        = '''0'''
| zlato OI          =  
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         =  '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]])
| medalje SP        = '''1'''
| zlato SP          = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]]
| pobjede SK        = '''0'''
| pobjede SK štafeta= 0
| plasman SK        = {{plainlist| 
* '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
}}
| pobjede u dis     = 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = &lt;!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --&gt;  
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = &lt;!-- '''11.''' ([[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]]) --&gt;
| kraj karijere     = 
| status                    = aktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade                    =
| ordeni                     = 
| ažurirano                  = 16. 4. 2026.
| nagrade                    = 
| ordeni                     =&lt;!-- [[Datoteka:Order_of_Princess_Olha_3rd_Class_of_Ukraine.png|40px]] [[Orden kneginje Olge III reda]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Order of Merit 2nd Class of Ukraine.png|40px]] [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge II reda]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Order of Merit 1st Class of Ukraine.png|40px]] [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge III reda]] --&gt;
}}
'''Darija Serhijevna Blaško''', ({{jez-uk|Дарія Сергіївна Блашко|kurziv=da}}, {{jez-be|Дар'я Блашко|kurziv=da}}) rođena 28. januara 1996. u [[Navapolack]]u,  [[Bjelorusija]]), je  do 2017. bjeloruska, a od 2017.[[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka.

== Karijera ==
{{Sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] 
|   
| 
|
| 
| 
|}
Darija Blaško je nastupila na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Trebal je nastupiti u pojedinačnoj konkurenciji u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], ali nije startovala. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|29]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|3]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedina čna štafeta (mješovito)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|84]]
| 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|14]]
| 
| 
|}
Darija Blaško je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]]. Osvojila je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Julija Džima|Julijom Džimom]], kada su s 9.2&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].

=== Svjetski kup ===
&lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;17&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]
|-
|60||30||17||23||13||8||11||37||36||17||41||33||24||17  
|}
Prvi nastup Džime u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] [[Oberhof]]u 4. januara 2012. u utrci štafete s [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]], [[Vita Semerenko|Vitom]] i [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], kada su osvojile osmo mjesto sa zaostatkom od 3:52.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke ruske štafete u sastavu: [[Ana Bogali-Titovec]], [[Svjetlana Slepcova]], [[Olga Zajceva]] i [[Olga Viluhina]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u  [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni SK 2017/18.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 6. decembra 2018. u utrci na 15&amp;nbsp;km, kada je bez promašaja bila 5.9&amp;nbsp;s brža od drugoplasitrane poljske biatlonke [[Monika Hojnisz-Staręga|Monike Hojnisz-Staręga]]. U ekipnim utrkama pobijedila je tri puta: U [[Oberhof]]u 3. januara 2013. u [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|sezoni SK 2012/13.]] s [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] i [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]]; te u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni SK 2013/14.]] u istom sastavu. Treću pobjedu ostvarila je u [[Ruhpolding]]u 17. januara 2016. u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] s [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Irina Petrenko|Irinom Petrenko]] s 1.2&amp;nbsp;s prednosti ispred drugoplasirane njemačke štafete u sastavu: [[Karolin Horchler]], [[Miriam Gössner]], [[Maren Hammerschmidt]] i [[Laura Dahlmeier]].
 --&gt;
== Privatni život ==

== Nagrade ==
&lt;!-- * Ukrajinski [[Orden kneginje Olge|Orden kneginje Olge III reda]]. (4. 4. 2003.)&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=227%2F2008#Text | title =У К А З ПРЕЗИДЕНТА УКРАЇНИ | authorlink = | last = | first = | date =23. 3. 2008 | website =zakon.rada.gov.ua | publisher = | access-date =8. 3. 2024  | language =uk }}&lt;/ref&gt;
* Ukrajinski [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge III reda]]. (17. 3. 2008.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://zakon5.rada.gov.ua/laws/show/290/2003 |title=Указ Президента України від 4 квітня 2003 року № 290/2003 «Про відзначення державними нагородами України членів збірної команди України XXI Всесвітньої зимової універсіади»|access-date=24. 10. 2016 |archive-date=24. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161024153051/http://zakon5.rada.gov.ua/laws/show/290/2003 |url-status=live|language =uk}}&lt;/ref&gt;
* Ukrajinski [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge II reda]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.president.gov.ua/documents/922021-37289|title=УКАЗ ПРЕЗИДЕНТА УКРАЇНИ №92/2021| authorlink = | last = | first = | date =17. 3. 2021 | website =zakon.rada.gov.ua | publisher = | access-date =8. 3. 2024 | language =uk }}&lt;/ref&gt;
 --&gt;
== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Darija Blaško}}
&lt;!-- * {{Sport365|505}} --&gt;

{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Blaško, Darija}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Biografije, Navapolack]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]


&lt;!-- [[Kategorija:Nosioci Ordena kneginje Olge III reda]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za zasluge (Ukrajina) III reda]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za zasluge (Ukrajina) II reda]] --&gt;
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>1hvifqije1tfgcwfhm1xt1c76yi4vkj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830591</id>
      <parentid>3830584</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T17:34:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3830591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10412" sha1="obmdazes9iavmom3el49h3eirws4561" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Darija Blaško
| slika             = Blashko_D._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8185.jpg
| opis slike        = 
| puno ime          = Darija Serhijevna Blaško
| država            = {{ZID|Bjelorusija}} &lt;small&gt;(do 2017.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{ZID|Ukrajina}} &lt;small&gt;(od 2017.)&lt;/small&gt;
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|01|28}}
| mjesto rođenja    = [[Navapolack]]  
| država rođenja    = [[Bjelorusija]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         =
| visina            = 176
| težina            = 61
| klub              = 
| trener            =
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''1''' ( [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje OI        = '''0'''
| zlato OI          =  
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         =  '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]])
| medalje SP        = '''1'''
| zlato SP          = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]]
| pobjede SK        = '''0'''
| pobjede SK štafeta= 0
| plasman SK        = {{plainlist| 
* '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
}}
| pobjede u dis     = 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = &lt;!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --&gt;  
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = &lt;!-- '''11.''' ([[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]]) --&gt;
| kraj karijere     = 
| status                    = aktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade                    =
| ordeni                     = 
| ažurirano                  = 16. 4. 2026.
| nagrade                    = 
| ordeni                     =&lt;!-- [[Datoteka:Order_of_Princess_Olha_3rd_Class_of_Ukraine.png|40px]] [[Orden kneginje Olge III reda]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Order of Merit 2nd Class of Ukraine.png|40px]] [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge II reda]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Order of Merit 1st Class of Ukraine.png|40px]] [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge III reda]] --&gt;
}}
'''Darija Serhijevna Blaško''', ({{jez-uk|Дарія Сергіївна Блашко|kurziv=da}}, {{jez-be|Дар'я Блашко|kurziv=da}}) rođena 28. januara 1996. u [[Navapolack]]u,  [[Bjelorusija]]), je  do 2017. bjeloruska, a od 2017. [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka.

== Karijera ==
{{Sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] 
|   
| 
|
| 
| 
|}
Darija Blaško je nastupila na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Trebala je nastupiti u pojedinačnoj konkurenciji u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], ali nije startovala. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|29]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|3]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedina čna štafeta (mješovito)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|84]]
| 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|14]]
| 
| 
|}
Darija Blaško je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]]. Osvojila je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Julija Džima|Julijom Džimom]], kada su s 9.2&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].

=== Svjetski kup ===
&lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;17&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]
|-
|60||30||17||23||13||8||11||37||36||17||41||33||24||17  
|}
Prvi nastup Džime u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] [[Oberhof]]u 4. januara 2012. u utrci štafete s [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]], [[Vita Semerenko|Vitom]] i [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], kada su osvojile osmo mjesto sa zaostatkom od 3:52.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke ruske štafete u sastavu: [[Ana Bogali-Titovec]], [[Svjetlana Slepcova]], [[Olga Zajceva]] i [[Olga Viluhina]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u  [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni SK 2017/18.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 6. decembra 2018. u utrci na 15&amp;nbsp;km, kada je bez promašaja bila 5.9&amp;nbsp;s brža od drugoplasitrane poljske biatlonke [[Monika Hojnisz-Staręga|Monike Hojnisz-Staręga]]. U ekipnim utrkama pobijedila je tri puta: U [[Oberhof]]u 3. januara 2013. u [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|sezoni SK 2012/13.]] s [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] i [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]]; te u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni SK 2013/14.]] u istom sastavu. Treću pobjedu ostvarila je u [[Ruhpolding]]u 17. januara 2016. u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] s [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Irina Petrenko|Irinom Petrenko]] s 1.2&amp;nbsp;s prednosti ispred drugoplasirane njemačke štafete u sastavu: [[Karolin Horchler]], [[Miriam Gössner]], [[Maren Hammerschmidt]] i [[Laura Dahlmeier]].
 --&gt;
== Privatni život ==

== Nagrade ==
&lt;!-- * Ukrajinski [[Orden kneginje Olge|Orden kneginje Olge III reda]]. (4. 4. 2003.)&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=227%2F2008#Text | title =У К А З ПРЕЗИДЕНТА УКРАЇНИ | authorlink = | last = | first = | date =23. 3. 2008 | website =zakon.rada.gov.ua | publisher = | access-date =8. 3. 2024  | language =uk }}&lt;/ref&gt;
* Ukrajinski [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge III reda]]. (17. 3. 2008.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://zakon5.rada.gov.ua/laws/show/290/2003 |title=Указ Президента України від 4 квітня 2003 року № 290/2003 «Про відзначення державними нагородами України членів збірної команди України XXI Всесвітньої зимової універсіади»|access-date=24. 10. 2016 |archive-date=24. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161024153051/http://zakon5.rada.gov.ua/laws/show/290/2003 |url-status=live|language =uk}}&lt;/ref&gt;
* Ukrajinski [[Orden za zasluge (Ukrajina)|Orden za zasluge II reda]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.president.gov.ua/documents/922021-37289|title=УКАЗ ПРЕЗИДЕНТА УКРАЇНИ №92/2021| authorlink = | last = | first = | date =17. 3. 2021 | website =zakon.rada.gov.ua | publisher = | access-date =8. 3. 2024 | language =uk }}&lt;/ref&gt;
 --&gt;
== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Darija Blaško}}
&lt;!-- * {{Sport365|505}} --&gt;

{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}}

{{DEFAULTSORT:Blaško, Darija}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Biografije, Navapolack]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]


&lt;!-- [[Kategorija:Nosioci Ordena kneginje Olge III reda]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za zasluge (Ukrajina) III reda]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za zasluge (Ukrajina) II reda]] --&gt;
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>obmdazes9iavmom3el49h3eirws4561</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830595</id>
      <parentid>3830591</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T17:37:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3830595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8438" sha1="gpm5ml0ojqh0oza5o5f0xrquk499me9" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Darija Blaško
| slika             = Blashko_D._–_Biathlon_2023_Nove_Mesto_8185.jpg
| opis slike        = 
| puno ime          = Darija Serhijevna Blaško
| država            = {{ZID|Bjelorusija}} &lt;small&gt;(do 2017.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{ZID|Ukrajina}} &lt;small&gt;(od 2017.)&lt;/small&gt;
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|01|28}}
| mjesto rođenja    = [[Navapolack]]  
| država rođenja    = [[Bjelorusija]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         =
| visina            = 176
| težina            = 61
| klub              = 
| trener            =
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''1''' ( [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|2022.]])
| medalje OI        = '''0'''
| zlato OI          =  
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         =  '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023.]])
| medalje SP        = '''1'''
| zlato SP          = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]]
| pobjede SK        = '''0'''
| pobjede SK štafeta= 0
| plasman SK        = {{plainlist| 
* '''31.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''24.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''41.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]])
}}
| pobjede u dis     = 
&lt;!-- Evropski kup --&gt;
| nastup EK         = &lt;!-- [[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]] --&gt;  
| pobjede EK        = 
| plasman EK        = &lt;!-- '''11.''' ([[IBU kup 2010/2011.|2010/11.]]) --&gt;
| kraj karijere     = 
| status                    = aktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade                    =
| ordeni                     = 
| ažurirano                  = 16. 4. 2026.
| nagrade                    = 
| ordeni                     =
}}
'''Darija Serhijevna Blaško''', ({{jez-uk|Дарія Сергіївна Блашко|kurziv=da}}, {{jez-be|Дар'я Блашко|kurziv=da}}) rođena 28. januara 1996. u [[Navapolack]]u, [[Bjelorusija]]), je  do 2017. bjeloruska, a od 2017. [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka.

== Karijera ==
{{Sekcija}}

=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2022}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 15 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] 
|   
| 
|
| 
| 
|}
Darija Blaško je nastupila na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] i to na  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022.|Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] Trebala je nastupiti u pojedinačnoj konkurenciji u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – 7,5 km|utrci na 7,5&amp;nbsp;km]], ali nije startovala. 

=== Svjetska prvenstva ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2021}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|14]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – potjera (žene)|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – masovni start (žene)|29]]  
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|3]]
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – pojedinačna štafeta (mješovito)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2023}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|84]]
| 
|   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – štafeta (žene)|14]]
| 
| 
|}
Darija Blaško je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|SP 2023]]. Osvojila je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Anastasija Merkušina|Anastasijom Merkušinom]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Julija Džima|Julijom Džimom]], kada su s 9.2&amp;nbsp;s zaostatka bili sporiji iza norveške štafete u sastavu: [[Ingrid Landmark Tandrevold]], [[Tiril Eckhoff]], [[Ida Lien]] i [[Marte Olsbu Røiseland]].

=== Svjetski kup ===
&lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;17&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|2013/14.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|2015/16.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]
|-
|60||30||17||23||13||8||11||37||36||17||41||33||24||17  
|}
Prvi nastup Džime u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] [[Oberhof]]u 4. januara 2012. u utrci štafete s [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]], [[Vita Semerenko|Vitom]] i [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], kada su osvojile osmo mjesto sa zaostatkom od 3:52.5&amp;nbsp;min bili sporiji od pobjedničke ruske štafete u sastavu: [[Ana Bogali-Titovec]], [[Svjetlana Slepcova]], [[Olga Zajceva]] i [[Olga Viluhina]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama joj je pobjeda u  [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|sezoni SK 2017/18.]] na [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]] 6. decembra 2018. u utrci na 15&amp;nbsp;km, kada je bez promašaja bila 5.9&amp;nbsp;s brža od drugoplasitrane poljske biatlonke [[Monika Hojnisz-Staręga|Monike Hojnisz-Staręga]]. U ekipnim utrkama pobijedila je tri puta: U [[Oberhof]]u 3. januara 2013. u [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|sezoni SK 2012/13.]] s [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], [[Vita Semerenko|Vitom Semerenko]] i [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]]; te u [[Austrija|austrijskom]] [[Hochfilzen]]u u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni SK 2013/14.]] u istom sastavu. Treću pobjedu ostvarila je u [[Ruhpolding]]u 17. januara 2016. u [[Svjetski kup u biatlonu 2015/2016.|sezoni SK 2015/16.]] s [[Valentina Semerenko|Valentinom Semerenko]], [[Olena Bilosjuk|Olenom Bilosjuk]] i [[Irina Petrenko|Irinom Petrenko]] s 1.2&amp;nbsp;s prednosti ispred drugoplasirane njemačke štafete u sastavu: [[Karolin Horchler]], [[Miriam Gössner]], [[Maren Hammerschmidt]] i [[Laura Dahlmeier]].
 --&gt;
== Privatni život ==

== Nagrade ==

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Darija Blaško}}
&lt;!-- * {{Sport365|505}} --&gt;

{{DEFAULTSORT:Blaško, Darija}}
[[Kategorija:Rođeni 1990.]]
[[Kategorija:Biografije, Navapolack]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Bjeloruski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski biatlonci]]
[[Kategorija:Ukrajinski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]]
[[Kategorija:Aktivni biatlonci]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>gpm5ml0ojqh0oza5o5f0xrquk499me9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Darija Blaško</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533354</id>
    <revision>
      <id>3830580</id>
      <timestamp>2026-04-16T15:40:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema     = žene | tema2    = sport | tema3    = mladi | država   = Bjelorusija | država2  = Ukrajina | država3  =  }}</comment>
      <origin>3830580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="165" sha1="tplyigzxu6zqh9q1s022mp6iq5r8157" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = AnToni
| tema     = žene
| tema2    = sport
| tema3    = mladi
| država   = Bjelorusija
| država2  = Ukrajina
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>tplyigzxu6zqh9q1s022mp6iq5r8157</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830581</id>
      <parentid>3830580</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T15:41:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs</comment>
      <origin>3830581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="185" sha1="nu9ffv15b5v31rm5xefsqnsrun6tkh6" xml:space="preserve">{{CEE žene 2026.}}
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = AnToni
| tema     = žene
| tema2    = sport
| tema3    = mladi
| država   = Bjelorusija
| država2  = Ukrajina
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>nu9ffv15b5v31rm5xefsqnsrun6tkh6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pasteurov efekat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533355</id>
    <revision>
      <id>3830585</id>
      <timestamp>2026-04-16T16:52:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23570-51</username>
        <id>180382</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  '''Pasterov efekat''' opisuje kako dostupni kiseonik inhibira fermentaciju etanola, što dovodi do prelaska [[kvasci|kvasca]] na [[ćelijsko disanje]], radi povećane proizvodnje nositelja energije [[adenozin-trifosfat]]a (ATP).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal | vauthors = Lagunas R |date=1981-01-01 |title=Is Saccharomyces cerevisiae a typical facultative anaerobe?  |journal=Trends in Biochemical Sciences |language=en |volume=6 |pages=201–203 |doi=10.1016/0968-0004(81)90073-6...</comment>
      <origin>3830585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6902" sha1="qe17wv7bt6ueya3pwoltfxme6lg2cjs" xml:space="preserve">
'''Pasterov efekat''' opisuje kako dostupni kiseonik inhibira fermentaciju etanola, što dovodi do prelaska [[kvasci|kvasca]] na [[ćelijsko disanje]], radi povećane proizvodnje nositelja energije [[adenozin-trifosfat]]a (ATP).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal | vauthors = Lagunas R |date=1981-01-01 |title=Is Saccharomyces cerevisiae a typical facultative anaerobe?  |journal=Trends in Biochemical Sciences |language=en |volume=6 |pages=201–203 |doi=10.1016/0968-0004(81)90073-6 |issn=0968-0004}}&lt;/ref&gt; Općenitije, u medicinskoj literaturi, Pasteurov efekat se odnosi na to kako prisustvo kisika uzrokuje smanjenje ćelijske brzine [[glikoliza|glikolize]] i supresiju akumulacije mliječne kiseline/[[laktat]]a. Efekat se javlja u životinjskim tkivima, kao i u [[mikroorganizmi]]ma koji pripadaju [[carstvo (biologija)|carstvu]] [[Fungi|gljivica]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Pasteur+effect |title=Pasteur effect |website=The Free Dictionary by Farlex}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|url=https://www.biomolther.org/journal/view.html?uid=897&amp;vmd=Full | doi=10.4062/biomolther.2017.194 | title=Convergence of Cancer Metabolism and Immunity: An Overview | date=2018 | last1=Dang | first1=Chi Van | last2=Kim | first2=Jung-Whan | journal=Biomolecules &amp; Therapeutics | volume=26 | issue=1 | pages=4–9 | pmid=29212301 | pmc=5746032 }}&lt;/ref&gt;

==Otkriće==
U 1857., mikrobiolog [[Louis Pasteur]] je pokazao da [[aeracija]] kvasnog bujona uzrokuje povećanje rasta ćelija dok se brzina fermentacije smanjuje, na osnovu smanjene proizvodnje [[etanol]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pasteur L | title = Mémoire sur la fermentation applée lactique.  | journal = Comptes rendus de l'Académie des Sciences | trans-title = Dissertation on apple lactic fermentation | language = French | date = 1857 | volume = 45 | issue = 913–916 | pages = 1032–1036 }}&lt;br&gt;{{cite journal|pmc=2229983 |date=1995 |last1=Pasteur |first1=L. |title=Mémoire sur la fermentation appelée lactique (Extrait par l'auteur) |journal=Molecular Medicine |volume=1 |issue=6 |pages=599–601 }}&lt;br&gt;{{cite journal|url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF03401600 |doi=10.1007/BF03401600 |title=Report on the Lactic Acid Fermentation (Author's abstract) |date=1995 |last1=Brock |first1=Thomas D. |journal=Molecular Medicine |volume=1 |issue=6 |pages=601–602 |s2cid=92130442 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid23875175&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vadlakonda L, Dash A, Pasupuleti M, Anil Kumar K, Reddanna P | title = Did we get Pasteur, Warburg, and Crabtree on a right note? | journal = Frontiers in Oncology | volume = 3 | issue = | pages = 186 | date = 2013 | pmid = 23875175 | pmc = 3710993 | doi = 10.3389/fonc.2013.00186 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Objašnjenje==
[[Kvasci]], budući [[fakultativni anaerobi]], mogu proizvoditi energiju putem fermentacije etanola ili aerobnog disanja. Kada je koncentracija O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; niska, dvije molekule [[piruvat]]a formirane putem [[glikoliza|glikolize]] [[fermentacija|fermentiraju]] se u [[etanol]] i [[ugljik-dioksid]]. Iako se po glukozi proizvode samo 2 ATP-a, ova metoda se koristi u anaerobnim uslovima jer oksidira elektronski šatl [[NADH]] u NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; za još jedan krug glikolize i fermentacije etanola.

Ako se koncentracija kisika poveća, piruvat se umjesto toga pretvara u [[acetil-CoA]], koji se koristi u [[ciklus limunske kiseline|ciklusu limunske kiseline]], i podliježe [[oksidativna fosforilacija| oksidativnoj fosforilaciji]]. Po glukozi, 10 NADH i 2 FADH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; proizvode se u ćelijskom disanju za značajnu količinu pumpanja protona, kako bi se stvorio gradijent protona koji koristi [[ATP-sintaza|ATP-sintazu]]. Iako se tačan izlaz [[ATP]]-a kreće na osnovu faktora poput ukupnog elektrohemijskog gradijenta, [[aerobno disanje]] proizvodi daleko više ATP-a nego anaerobni proces fermentacije etanola. Povećani ATP i [[limunska kiselina|citrat]] iz aerobnog disanja [[alosterna regulacija|alonsterii inhibiraju]] [[enzim]] glikolize [[fosfofruktokinaza 1| fosfofruktokinazu 1]] jer je potrebno manje piruvata za proizvodnju iste količine ATP-a.
Uprkos ovom [[energija|energetskom]] podsticaju, Rosario Lagunas je pokazao da kvasac nastavlja djelimično fermentirati dostupnu glukozu u etanol iz mnogo razloga.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Prvo, [[metabolizam]] glukoze je brži kroz fermentaciju etanola jer uključuje manje enzima i ograničava sve reakcije na [[citoplazma|citoplazmu]]. Drugo, etanol ima baktericidno djelovanje tako što oštećuje [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] i [[denaturacija (biohemija)|denaturaciju proteina]], omogućavajući gljivicama kvasca da nadmaše bakterije iz okoline za resurse.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McDonnell G, Russell AD | title = Antiseptics and disinfectants: activity, action, and resistance | journal = Clinical Microbiology Reviews | volume = 12 | issue = 1 | pages = 147–179 | date = January 1999 | pmid = 9880479 | pmc = 88911 | doi = 10.1128/CMR.12.1.147 }}&lt;/ref&gt; Treće, djelimična [[fermentacija]] može biti odbrambeni mehanizam protiv konkurentskih faktora iz okoline, koji iscrpljuju sav kisik brže nego što bi regulatorni sistemi kvasca mogli u potpunosti preći s aerobnog disanja na fermentaciju etanola.

==Praktične implikacije==
Procesi fermentacije koji se koriste u proizvodnji [[Alkohol|alkohola]] obično se održavaju u uvjetima niskog kisika, pod slojem [[ugljik-dioksid]]a, dok uzgoj kvasca za biomasu uključuje prozračivanje bujona za maksimiziranu proizvodnju energije. Uprkos baktericidnim efektima etanola, zakiseljavajućim efektima fermentacije i uvjetima niskog kisika u industrijskoj proizvodnji alkohola, bakterije koje prolaze kroz [[fermentacija mliječne kiseline|fermentaciju mliječne kiseline]] mogu kontaminirati takve objekte jer [[mliječna kiselina]] ima nizak [[pKa]] od 3,86 kako bi se izbjeglo odvajanje [[pH]] membranskog gradijenta koji podržava regulirani transport.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Beckner M, Ivey ML, Phister TG | title = Microbial contamination of fuel ethanol fermentations | journal = Letters in Applied Microbiology | volume = 53 | issue = 4 | pages = 387–394 | date = October 2011 | pmid = 21770989 | doi = 10.1111/j.1472-765X.2011.03124.x | s2cid = 6941273 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Fermentacija etanola]]
* [[Fermentacija (biohemija)]]
* [[Fakultativni anaerobni organizam]]
* [[Alosterična regulacija]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Dodatni izvori  ==
{{Refbegin}}
* {{cite journal | vauthors = Krebs HA | title = The Pasteur effect and the relations between respiration and fermentation | journal = Essays in Biochemistry | volume = 8 | issue = 8 | pages = 1–34 | year = 1972 | pmid = 4265190}}
{{refend}}
[[Kategorija:Ćelijsko disanje]]
[[Kategorija: Metabolizam]]
[[Kategorija:Mikrobiologija]]
[[Kategorija:Bakteriologija]]</text>
      <sha1>qe17wv7bt6ueya3pwoltfxme6lg2cjs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aeracija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533356</id>
    <revision>
      <id>3830590</id>
      <timestamp>2026-04-16T17:34:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23516-31</username>
        <id>180387</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Aeracija''' (također nazvana '''[[aerifikacija]]''' ili '''[[prozračivanje]]''') je [[proces sistemskog inženjerstva|proces]] kojim se [[zrak]] cirkulira kroz, miješa sa ili [[solvatacija|otapa]] u [[tečnost]]i ili drugim supstancama koje djeluju kao [[fluid]]i (kao što je [[tlo]]). Procesi aeracije stvaraju dodatnu površinu u smjesi, omogućavajući veće hemijske ili suspenzijske reakcije. ==Aeracija tekućina== {{glavni|Aeracija vode}} ===Metode=== Aeracija teku...</comment>
      <origin>3830590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5791" sha1="8cuu9d2biqwvqrizhknfoxk1wjif2xg" xml:space="preserve">'''Aeracija''' (također nazvana '''[[aerifikacija]]''' ili '''[[prozračivanje]]''') je [[proces sistemskog inženjerstva|proces]] kojim se [[zrak]] cirkulira kroz, miješa sa ili [[solvatacija|otapa]] u [[tečnost]]i ili drugim supstancama koje djeluju kao [[fluid]]i (kao što je [[tlo]]). Procesi aeracije stvaraju dodatnu površinu u smjesi, omogućavajući veće hemijske ili suspenzijske reakcije.
==Aeracija tekućina==
{{glavni|Aeracija vode}}
===Metode===
Aeracija tekućina (obično vode) postiže se:
* propuštanjem zraka kroz tekućinu pomoću [[Venturijeva cijev| Venturijeve cijevi]], [[Aeracijska turbina|aeracijskih turbina]] ili [[komprimirani zrak| komprimiranog zraka]] koji se može kombinirati s difuzorom(ima) zračnim kamenjem(ima), kao i [[difuzor finih mjehurića|difuzorima finih]] i [[difuzori grubih mjehurića| grubih mjehurića]] ili linearnim cijevima za aeraciju. [[Keramika]] je pogodna za ovu svrhu, često uključujući disperziju finih mjehurića zraka ili plina kroz poroznu keramiku u tekućinu. Što su mjehurići manji, to je više plina izloženo tekućini, što povećava efikasnost prijenosa plina. Difuzori ili raspršivači također se mogu [[dizajn]]irati u sistem kako bi izazvali turbulenciju ili miješanje, ako je potrebno.

Porozni keramički difuzori se izrađuju spajanjem zrna [[aluminij-oksid]]a pomoću [[porculan]]skih veza kako bi se formirala jaka, jednoliko porozna i homogena struktura. Prirodno hidrofilni materijal se lahko vlaži, što rezultira proizvodnjom finih, jednoličnih mjehurića.&lt;ref&gt;[http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp Porous Ceramic Diffusers] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110930054204/http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp |date=September 30, 2011 }}&lt;/ref&gt;
Na datoj zapremini zraka ili tekućine, površina se mijenja proporcionalno s veličinom kapi ili mjehurića, upravo one površine na kojoj se može dogoditi razmjena. Korištenje izuzetno malih mjehurića ili kapljica povećava brzinu prijenosa plina (aeracije) zbog veće kontaktne površine. Pore kroz koje ovi mjehurići prolaze uglavnom su [[mikrometar]]ske veličine.

===Upotreba aeracije tekućina===
[[Datoteka:Aerated tap water.jpg|thumb|right|Aerirana voda iz slavine]]

* Za ublažavanje ([[Laminarni tok|laminiranje]]) toka vode iz slavine na slavini.
* Proizvodnja [[gazirana voda|gatirane vode]] ili [[lolakola|kole]] za piće.
* Sekundarni tretman [[otpadna voda|otpadnih]] ili [[tretman industrijskih otpadnih voda|industrijskih otpadnih voda]] upotrebom aeracijskih miksera/[[Difuzor|difuzora]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aeration|url=http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|access-date=18 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140225024355/http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|archive-date=2014-02-25|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aeration Device|url=http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|publisher=Fortrans|access-date=18 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140617064955/http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|archive-date=17 June 2014|url-status=dead|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
* Za povećanje sadržaja kisika u vodi koja se koristi za smještaj životinja, kao što su akvarijske [[ribe]] ili ribogojilište.
* Za povećanje sadržaja kisika u sladovini ([[fermentacija|nefermentirano]] [[pivo]]) ili moštu (nefermentirano [[vino]]) kako bi se omogućilo razmnožavanje kvasca i početak fermentacije hrane.
* Za uklanjanje drugih otopljenih plinova poput [[ugljik-dioksid]]a ili [[hlor]]a.ref&gt;{{cite web|last1=Swistock|first1=Bryan|title=Methane Gas and Its Removal from Wells in Pennsylvania|url=http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|publisher=PSU|access-date=18 June 2014|archive-date=2 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140702173814/http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* U hemiji, oksidirati spoj [[rastvor]]en ili suspendovan u vodi.
* Izazvati miješanje inače mirne vode.
* [[Aeracija vode|Aeracija ribnjaka]].

== Aeracija tekućih čvrstih tvari ==

=== Aeracija tla ===
{{glavni |Aeracija tla}}

{{anchor|Sredstvo za mućenje|Sredstva za mućenje}}
==Aeracija u hrani==
Aeracija u hrani je proces kojim se zrak apsorbira u prehrambeni proizvod. Takvi procesi proizvode lakoću u kolačima i kruhu stvaranjem većih i brojnijih [[pora]]. Hemikalije i namirnice dodane radi poboljšanja ovog efekta mogu se nazivati [[sredstvo za dizanje tijesta| sredstva za dizanje tijesta]].

Na boju i teksturu nekih umaka, pasta i slastica također utiču mjehurići zraka. Jedan od najčešćih slučajeva takve aeracije u kuhanju je mućenje [[bjelance]]ta radi proizvodnje [[pjena od bjelanca|pjene]]. Bjelancad i druge tvari dodane radi poboljšanja slične aeracije – poput sojinog proteina ili [[želatin]]a dodanog američkom nugatu u [[čokolada|čokoladicama]] – poznati su kao sredstva za mućenje ili aeracija.

==Aeracija u pićima==
U degustaciji vina koristi se niz metoda za aeraciju vina i isticanje aroma, uključujući vrtloženje vina u čaši, korištenje dekantera za povećanje izloženosti zraku ili korištenje specijaliziranog aeratora za vino. Jabukovača iz Asturije sipa se u čašu s visine od oko jednog metra (''el escanciado'') radi povećanja aeracije.

==Također pogledajte==
{{Wiktionarypar|aeracija}}
* [[Winklerov test za rastvoreni kisik]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Hemijski procesi]]
[[Kategorija:Tehnologija]]</text>
      <sha1>8cuu9d2biqwvqrizhknfoxk1wjif2xg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830596</id>
      <parentid>3830590</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T17:38:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23516-31</username>
        <id>180387</id>
      </contributor>
      <origin>3830596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5774" sha1="q1jzkwcudn337iuu8v46kbvdfu9q5xh" xml:space="preserve">'''Aeracija''' (također nazvana '''aerifikacija''' ili '''prozračivanje''') je [[sistemsko inženjerstvo|proces]] kojim se [[zrak]] cirkulira kroz, miješa sa ili [[rastvor|rastvara]] u [[tečnost]]i ili drugim supstancama koje djeluju kao [[fluid]]i (kao što je [[tlo]]). Procesi aeracije stvaraju dodatnu površinu u smjesi, omogućavajući veće hemijske ili suspenzijske reakcije.
==Aeracija tekućina==
{{glavni|Aeracija vode}}
===Metode===
Aeracija tekućina (obično vode) postiže se:
* propuštanjem zraka kroz tekućinu pomoću [[Venturijeva cijev| Venturijeve cijevi]], [[Aeracijska turbina|aeracijskih turbina]] ili [[komprimirani zrak| komprimiranog zraka]] koji se može kombinirati s difuzorom(ima) zračnim kamenjem(ima), kao i [[difuzor finih mjehurića|difuzorima finih]] i [[difuzori grubih mjehurića| grubih mjehurića]] ili linearnim cijevima za aeraciju. [[Keramika]] je pogodna za ovu svrhu, često uključujući disperziju finih mjehurića zraka ili plina kroz poroznu keramiku u tekućinu. Što su mjehurići manji, to je više plina izloženo tekućini, što povećava efikasnost prijenosa plina. Difuzori ili raspršivači također se mogu [[dizajn]]irati u sistem kako bi izazvali turbulenciju ili miješanje, ako je potrebno.

Porozni keramički difuzori se izrađuju spajanjem zrna [[aluminij-oksid]]a pomoću [[porculan]]skih veza kako bi se formirala jaka, jednoliko porozna i homogena struktura. Prirodno hidrofilni materijal se lahko vlaži, što rezultira proizvodnjom finih, jednoličnih mjehurića.&lt;ref&gt;[http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp Porous Ceramic Diffusers] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110930054204/http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp |date=September 30, 2011 }}&lt;/ref&gt;
Na datoj zapremini zraka ili tekućine, površina se mijenja proporcionalno s veličinom kapi ili mjehurića, upravo one površine na kojoj se može dogoditi razmjena. Korištenje izuzetno malih mjehurića ili kapljica povećava brzinu prijenosa plina (aeracije) zbog veće kontaktne površine. Pore kroz koje ovi mjehurići prolaze uglavnom su [[mikrometar]]ske veličine.

===Upotreba aeracije tekućina===
[[Datoteka:Aerated tap water.jpg|thumb|right|Aerirana voda iz slavine]]

* Za ublažavanje ([[Laminarni tok|laminiranje]]) toka vode iz slavine na slavini.
* Proizvodnja [[gazirana voda|gatirane vode]] ili [[lolakola|kole]] za piće.
* Sekundarni tretman [[otpadna voda|otpadnih]] ili [[tretman industrijskih otpadnih voda|industrijskih otpadnih voda]] upotrebom aeracijskih miksera/[[Difuzor|difuzora]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aeration|url=http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|access-date=18 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140225024355/http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|archive-date=2014-02-25|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aeration Device|url=http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|publisher=Fortrans|access-date=18 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140617064955/http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|archive-date=17 June 2014|url-status=dead|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
* Za povećanje sadržaja kisika u vodi koja se koristi za smještaj životinja, kao što su akvarijske [[ribe]] ili ribogojilište.
* Za povećanje sadržaja kisika u sladovini ([[fermentacija|nefermentirano]] [[pivo]]) ili moštu (nefermentirano [[vino]]) kako bi se omogućilo razmnožavanje kvasca i početak fermentacije hrane.
* Za uklanjanje drugih otopljenih plinova poput [[ugljik-dioksid]]a ili [[hlor]]a.ref&gt;{{cite web|last1=Swistock|first1=Bryan|title=Methane Gas and Its Removal from Wells in Pennsylvania|url=http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|publisher=PSU|access-date=18 June 2014|archive-date=2 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140702173814/http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* U hemiji, oksidirati spoj [[rastvor]]en ili suspendovan u vodi.
* Izazvati miješanje inače mirne vode.
* [[Aeracija vode|Aeracija ribnjaka]].

== Aeracija tekućih čvrstih tvari ==

=== Aeracija tla ===
{{glavni |Aeracija tla}}

{{anchor|Sredstvo za mućenje|Sredstva za mućenje}}
==Aeracija u hrani==
Aeracija u hrani je proces kojim se zrak apsorbira u prehrambeni proizvod. Takvi procesi proizvode lakoću u kolačima i kruhu stvaranjem većih i brojnijih [[pora]]. Hemikalije i namirnice dodane radi poboljšanja ovog efekta mogu se nazivati [[sredstvo za dizanje tijesta| sredstva za dizanje tijesta]].

Na boju i teksturu nekih umaka, pasta i slastica također utiču mjehurići zraka. Jedan od najčešćih slučajeva takve aeracije u kuhanju je mućenje [[bjelance]]ta radi proizvodnje [[pjena od bjelanca|pjene]]. Bjelancad i druge tvari dodane radi poboljšanja slične aeracije – poput sojinog proteina ili [[želatin]]a dodanog američkom nugatu u [[čokolada|čokoladicama]] – poznati su kao sredstva za mućenje ili aeracija.

==Aeracija u pićima==
U degustaciji vina koristi se niz metoda za aeraciju vina i isticanje aroma, uključujući vrtloženje vina u čaši, korištenje dekantera za povećanje izloženosti zraku ili korištenje specijaliziranog aeratora za vino. Jabukovača iz Asturije sipa se u čašu s visine od oko jednog metra (''el escanciado'') radi povećanja aeracije.

==Također pogledajte==
{{Wiktionarypar|aeracija}}
* [[Winklerov test za rastvoreni kisik]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Hemijski procesi]]
[[Kategorija:Tehnologija]]</text>
      <sha1>q1jzkwcudn337iuu8v46kbvdfu9q5xh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830627</id>
      <parentid>3830596</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:08:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Također pogledajte */</comment>
      <origin>3830627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5774" sha1="qm8v8nz86uklkg6dai8mqbhe78ogtyt" xml:space="preserve">'''Aeracija''' (također nazvana '''aerifikacija''' ili '''prozračivanje''') je [[sistemsko inženjerstvo|proces]] kojim se [[zrak]] cirkulira kroz, miješa sa ili [[rastvor|rastvara]] u [[tečnost]]i ili drugim supstancama koje djeluju kao [[fluid]]i (kao što je [[tlo]]). Procesi aeracije stvaraju dodatnu površinu u smjesi, omogućavajući veće hemijske ili suspenzijske reakcije.
==Aeracija tekućina==
{{glavni|Aeracija vode}}
===Metode===
Aeracija tekućina (obično vode) postiže se:
* propuštanjem zraka kroz tekućinu pomoću [[Venturijeva cijev| Venturijeve cijevi]], [[Aeracijska turbina|aeracijskih turbina]] ili [[komprimirani zrak| komprimiranog zraka]] koji se može kombinirati s difuzorom(ima) zračnim kamenjem(ima), kao i [[difuzor finih mjehurića|difuzorima finih]] i [[difuzori grubih mjehurića| grubih mjehurića]] ili linearnim cijevima za aeraciju. [[Keramika]] je pogodna za ovu svrhu, često uključujući disperziju finih mjehurića zraka ili plina kroz poroznu keramiku u tekućinu. Što su mjehurići manji, to je više plina izloženo tekućini, što povećava efikasnost prijenosa plina. Difuzori ili raspršivači također se mogu [[dizajn]]irati u sistem kako bi izazvali turbulenciju ili miješanje, ako je potrebno.

Porozni keramički difuzori se izrađuju spajanjem zrna [[aluminij-oksid]]a pomoću [[porculan]]skih veza kako bi se formirala jaka, jednoliko porozna i homogena struktura. Prirodno hidrofilni materijal se lahko vlaži, što rezultira proizvodnjom finih, jednoličnih mjehurića.&lt;ref&gt;[http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp Porous Ceramic Diffusers] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110930054204/http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp |date=September 30, 2011 }}&lt;/ref&gt;
Na datoj zapremini zraka ili tekućine, površina se mijenja proporcionalno s veličinom kapi ili mjehurića, upravo one površine na kojoj se može dogoditi razmjena. Korištenje izuzetno malih mjehurića ili kapljica povećava brzinu prijenosa plina (aeracije) zbog veće kontaktne površine. Pore kroz koje ovi mjehurići prolaze uglavnom su [[mikrometar]]ske veličine.

===Upotreba aeracije tekućina===
[[Datoteka:Aerated tap water.jpg|thumb|right|Aerirana voda iz slavine]]

* Za ublažavanje ([[Laminarni tok|laminiranje]]) toka vode iz slavine na slavini.
* Proizvodnja [[gazirana voda|gatirane vode]] ili [[lolakola|kole]] za piće.
* Sekundarni tretman [[otpadna voda|otpadnih]] ili [[tretman industrijskih otpadnih voda|industrijskih otpadnih voda]] upotrebom aeracijskih miksera/[[Difuzor|difuzora]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aeration|url=http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|access-date=18 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140225024355/http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|archive-date=2014-02-25|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aeration Device|url=http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|publisher=Fortrans|access-date=18 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140617064955/http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|archive-date=17 June 2014|url-status=dead|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
* Za povećanje sadržaja kisika u vodi koja se koristi za smještaj životinja, kao što su akvarijske [[ribe]] ili ribogojilište.
* Za povećanje sadržaja kisika u sladovini ([[fermentacija|nefermentirano]] [[pivo]]) ili moštu (nefermentirano [[vino]]) kako bi se omogućilo razmnožavanje kvasca i početak fermentacije hrane.
* Za uklanjanje drugih otopljenih plinova poput [[ugljik-dioksid]]a ili [[hlor]]a.ref&gt;{{cite web|last1=Swistock|first1=Bryan|title=Methane Gas and Its Removal from Wells in Pennsylvania|url=http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|publisher=PSU|access-date=18 June 2014|archive-date=2 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140702173814/http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* U hemiji, oksidirati spoj [[rastvor]]en ili suspendovan u vodi.
* Izazvati miješanje inače mirne vode.
* [[Aeracija vode|Aeracija ribnjaka]].

== Aeracija tekućih čvrstih tvari ==

=== Aeracija tla ===
{{glavni |Aeracija tla}}

{{anchor|Sredstvo za mućenje|Sredstva za mućenje}}
==Aeracija u hrani==
Aeracija u hrani je proces kojim se zrak apsorbira u prehrambeni proizvod. Takvi procesi proizvode lakoću u kolačima i kruhu stvaranjem većih i brojnijih [[pora]]. Hemikalije i namirnice dodane radi poboljšanja ovog efekta mogu se nazivati [[sredstvo za dizanje tijesta| sredstva za dizanje tijesta]].

Na boju i teksturu nekih umaka, pasta i slastica također utiču mjehurići zraka. Jedan od najčešćih slučajeva takve aeracije u kuhanju je mućenje [[bjelance]]ta radi proizvodnje [[pjena od bjelanca|pjene]]. Bjelancad i druge tvari dodane radi poboljšanja slične aeracije – poput sojinog proteina ili [[želatin]]a dodanog američkom nugatu u [[čokolada|čokoladicama]] – poznati su kao sredstva za mućenje ili aeracija.

==Aeracija u pićima==
U degustaciji vina koristi se niz metoda za aeraciju vina i isticanje aroma, uključujući vrtloženje vina u čaši, korištenje dekantera za povećanje izloženosti zraku ili korištenje specijaliziranog aeratora za vino. Jabukovača iz Asturije sipa se u čašu s visine od oko jednog metra (''el escanciado'') radi povećanja aeracije.

==Također pogledajte==
{{Wiktionarypar|aeration}}
* [[Winklerov test za rastvoreni kisik]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Hemijski procesi]]
[[Kategorija:Tehnologija]]</text>
      <sha1>qm8v8nz86uklkg6dai8mqbhe78ogtyt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830692</id>
      <parentid>3830627</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T08:32:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <origin>3830692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5792" sha1="qx4rb4i26gl758ww9ssfxpcp2co04fd" xml:space="preserve">'''Aeracija''' (također zvana '''aerifikacija''', ''[[aerizacija]]'' ili '''prozračivanje''') je [[sistemsko inženjerstvo|proces]] kojim se [[zrak]] cirkulira kroz, miješa sa ili [[rastvor|rastvara]] u [[tečnost]]i ili drugim supstancama koje djeluju kao [[fluid]]i (kao što je [[tlo]]). Procesi aeracije stvaraju dodatnu površinu u smjesi, omogućavajući veće hemijske ili suspenzijske reakcije.
==Aeracija tekućina==
{{glavni|Aeracija vode}}
===Metode===
Aeracija tekućina (obično vode) postiže se:
* propuštanjem zraka kroz tekućinu pomoću [[Venturijeva cijev| Venturijeve cijevi]], [[Aeracijska turbina|aeracijskih turbina]] ili [[komprimirani zrak| komprimiranog zraka]] koji se može kombinirati s difuzorom(ima) zračnim kamenjem(ima), kao i [[difuzor finih mjehurića|difuzorima finih]] i [[difuzori grubih mjehurića| grubih mjehurića]] ili linearnim cijevima za aeraciju. [[Keramika]] je pogodna za ovu svrhu, često uključujući disperziju finih mjehurića zraka ili plina kroz poroznu keramiku u tekućinu. Što su mjehurići manji, to je više plina izloženo tekućini, što povećava efikasnost prijenosa plina. Difuzori ili raspršivači također se mogu [[dizajn]]irati u sistem kako bi izazvali turbulenciju ili miješanje, ako je potrebno.

Porozni keramički difuzori se izrađuju spajanjem zrna [[aluminij-oksid]]a pomoću [[porculan]]skih veza kako bi se formirala jaka, jednoliko porozna i homogena struktura. Prirodno hidrofilni materijal se lahko vlaži, što rezultira proizvodnjom finih, jednoličnih mjehurića.&lt;ref&gt;[http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp Porous Ceramic Diffusers] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110930054204/http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp |date=September 30, 2011 }}&lt;/ref&gt;
Na datoj zapremini zraka ili tekućine, površina se mijenja proporcionalno s veličinom kapi ili mjehurića, upravo one površine na kojoj se može dogoditi razmjena. Korištenje izuzetno malih mjehurića ili kapljica povećava brzinu prijenosa plina (aeracije) zbog veće kontaktne površine. Pore kroz koje ovi mjehurići prolaze uglavnom su [[mikrometar]]ske veličine.

===Upotreba aeracije tekućina===
[[Datoteka:Aerated tap water.jpg|thumb|right|Aerirana voda iz slavine]]

* Za ublažavanje ([[Laminarni tok|laminiranje]]) toka vode iz slavine na slavini.
* Proizvodnja [[gazirana voda|gatirane vode]] ili [[lolakola|kole]] za piće.
* Sekundarni tretman [[otpadna voda|otpadnih]] ili [[tretman industrijskih otpadnih voda|industrijskih otpadnih voda]] upotrebom aeracijskih miksera/[[Difuzor|difuzora]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aeration|url=http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|access-date=18 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140225024355/http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|archive-date=2014-02-25|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aeration Device|url=http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|publisher=Fortrans|access-date=18 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140617064955/http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|archive-date=17 June 2014|url-status=dead|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
* Za povećanje sadržaja kisika u vodi koja se koristi za smještaj životinja, kao što su akvarijske [[ribe]] ili ribogojilište.
* Za povećanje sadržaja kisika u sladovini ([[fermentacija|nefermentirano]] [[pivo]]) ili moštu (nefermentirano [[vino]]) kako bi se omogućilo razmnožavanje kvasca i početak fermentacije hrane.
* Za uklanjanje drugih otopljenih plinova poput [[ugljik-dioksid]]a ili [[hlor]]a.ref&gt;{{cite web|last1=Swistock|first1=Bryan|title=Methane Gas and Its Removal from Wells in Pennsylvania|url=http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|publisher=PSU|access-date=18 June 2014|archive-date=2 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140702173814/http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* U hemiji, oksidirati spoj [[rastvor]]en ili suspendovan u vodi.
* Izazvati miješanje inače mirne vode.
* [[Aeracija vode|Aeracija ribnjaka]].

== Aeracija tekućih čvrstih tvari ==

=== Aeracija tla ===
{{glavni |Aeracija tla}}

{{anchor|Sredstvo za mućenje|Sredstva za mućenje}}
==Aeracija u hrani==
Aeracija u hrani je proces kojim se zrak apsorbira u prehrambeni proizvod. Takvi procesi proizvode lakoću u kolačima i kruhu stvaranjem većih i brojnijih [[pora]]. Hemikalije i namirnice dodane radi poboljšanja ovog efekta mogu se nazivati [[sredstvo za dizanje tijesta| sredstva za dizanje tijesta]].

Na boju i teksturu nekih umaka, pasta i slastica također utiču mjehurići zraka. Jedan od najčešćih slučajeva takve aeracije u kuhanju je mućenje [[bjelance]]ta radi proizvodnje [[pjena od bjelanca|pjene]]. Bjelancad i druge tvari dodane radi poboljšanja slične aeracije – poput sojinog proteina ili [[želatin]]a dodanog američkom nugatu u [[čokolada|čokoladicama]] – poznati su kao sredstva za mućenje ili aeracija.

==Aeracija u pićima==
U degustaciji vina koristi se niz metoda za aeraciju vina i isticanje aroma, uključujući vrtloženje vina u čaši, korištenje dekantera za povećanje izloženosti zraku ili korištenje specijaliziranog aeratora za vino. Jabukovača iz Asturije sipa se u čašu s visine od oko jednog metra (''el escanciado'') radi povećanja aeracije.

==Također pogledajte==
{{Wiktionarypar|aeration}}
* [[Winklerov test za rastvoreni kisik]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Hemijski procesi]]
[[Kategorija:Tehnologija]]</text>
      <sha1>qx4rb4i26gl758ww9ssfxpcp2co04fd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830694</id>
      <parentid>3830692</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T08:53:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <origin>3830694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5790" sha1="cnap785sn0ix82tia2giyahimao3wr5" xml:space="preserve">'''Aeracija''' (također zvana '''aerifikacija''', '''aerizacija''' ili '''prozračivanje''') je [[sistemsko inženjerstvo|proces]] kojim se [[zrak]] cirkulira kroz, miješa sa ili [[rastvor|rastvara]] u [[tečnost]]i ili drugim supstancama koje djeluju kao [[fluid]]i (kao što je [[tlo]]). Procesi aeracije stvaraju dodatnu površinu u smjesi, omogućavajući veće hemijske ili suspenzijske reakcije.
==Aeracija tekućina==
{{glavni|Aeracija vode}}
===Metode===
Aeracija tekućina (obično vode) postiže se:
* propuštanjem zraka kroz tekućinu pomoću [[Venturijeva cijev| Venturijeve cijevi]], [[Aeracijska turbina|aeracijskih turbina]] ili [[komprimirani zrak| komprimiranog zraka]] koji se može kombinirati s difuzorom(ima) zračnim kamenjem(ima), kao i [[difuzor finih mjehurića|difuzorima finih]] i [[difuzori grubih mjehurića| grubih mjehurića]] ili linearnim cijevima za aeraciju. [[Keramika]] je pogodna za ovu svrhu, često uključujući disperziju finih mjehurića zraka ili plina kroz poroznu keramiku u tekućinu. Što su mjehurići manji, to je više plina izloženo tekućini, što povećava efikasnost prijenosa plina. Difuzori ili raspršivači također se mogu [[dizajn]]irati u sistem kako bi izazvali turbulenciju ili miješanje, ako je potrebno.

Porozni keramički difuzori se izrađuju spajanjem zrna [[aluminij-oksid]]a pomoću [[porculan]]skih veza kako bi se formirala jaka, jednoliko porozna i homogena struktura. Prirodno hidrofilni materijal se lahko vlaži, što rezultira proizvodnjom finih, jednoličnih mjehurića.&lt;ref&gt;[http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp Porous Ceramic Diffusers] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110930054204/http://www.refractron.com/diffusion_sparging_aeration.asp |date=September 30, 2011 }}&lt;/ref&gt;
Na datoj zapremini zraka ili tekućine, površina se mijenja proporcionalno s veličinom kapi ili mjehurića, upravo one površine na kojoj se može dogoditi razmjena. Korištenje izuzetno malih mjehurića ili kapljica povećava brzinu prijenosa plina (aeracije) zbog veće kontaktne površine. Pore kroz koje ovi mjehurići prolaze uglavnom su [[mikrometar]]ske veličine.

===Upotreba aeracije tekućina===
[[Datoteka:Aerated tap water.jpg|thumb|right|Aerirana voda iz slavine]]

* Za ublažavanje ([[Laminarni tok|laminiranje]]) toka vode iz slavine na slavini.
* Proizvodnja [[gazirana voda|gatirane vode]] ili [[lolakola|kole]] za piće.
* Sekundarni tretman [[otpadna voda|otpadnih]] ili [[tretman industrijskih otpadnih voda|industrijskih otpadnih voda]] upotrebom aeracijskih miksera/[[Difuzor|difuzora]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aeration|url=http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|access-date=18 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140225024355/http://www.rpi.edu/dept/chem-eng/Biotech-Environ/AERATION/aeration.htm|archive-date=2014-02-25|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Aeration Device|url=http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|publisher=Fortrans|access-date=18 June 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140617064955/http://fortransaeration.com/new-aeration-device-works-better/|archive-date=17 June 2014|url-status=dead|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
* Za povećanje sadržaja kisika u vodi koja se koristi za smještaj životinja, kao što su akvarijske [[ribe]] ili ribogojilište.
* Za povećanje sadržaja kisika u sladovini ([[fermentacija|nefermentirano]] [[pivo]]) ili moštu (nefermentirano [[vino]]) kako bi se omogućilo razmnožavanje kvasca i početak fermentacije hrane.
* Za uklanjanje drugih otopljenih plinova poput [[ugljik-dioksid]]a ili [[hlor]]a.ref&gt;{{cite web|last1=Swistock|first1=Bryan|title=Methane Gas and Its Removal from Wells in Pennsylvania|url=http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|publisher=PSU|access-date=18 June 2014|archive-date=2 July 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140702173814/http://extension.psu.edu/natural-resources/water/drinking-water/water-testing/pollutants/methane-gas-and-its-removal-from-wells-in-pennsylvania|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* U hemiji, oksidirati spoj [[rastvor]]en ili suspendovan u vodi.
* Izazvati miješanje inače mirne vode.
* [[Aeracija vode|Aeracija ribnjaka]].

== Aeracija tekućih čvrstih tvari ==

=== Aeracija tla ===
{{glavni |Aeracija tla}}

{{anchor|Sredstvo za mućenje|Sredstva za mućenje}}
==Aeracija u hrani==
Aeracija u hrani je proces kojim se zrak apsorbira u prehrambeni proizvod. Takvi procesi proizvode lakoću u kolačima i kruhu stvaranjem većih i brojnijih [[pora]]. Hemikalije i namirnice dodane radi poboljšanja ovog efekta mogu se nazivati [[sredstvo za dizanje tijesta| sredstva za dizanje tijesta]].

Na boju i teksturu nekih umaka, pasta i slastica također utiču mjehurići zraka. Jedan od najčešćih slučajeva takve aeracije u kuhanju je mućenje [[bjelance]]ta radi proizvodnje [[pjena od bjelanca|pjene]]. Bjelancad i druge tvari dodane radi poboljšanja slične aeracije – poput sojinog proteina ili [[želatin]]a dodanog američkom nugatu u [[čokolada|čokoladicama]] – poznati su kao sredstva za mućenje ili aeracija.

==Aeracija u pićima==
U degustaciji vina koristi se niz metoda za aeraciju vina i isticanje aroma, uključujući vrtloženje vina u čaši, korištenje dekantera za povećanje izloženosti zraku ili korištenje specijaliziranog aeratora za vino. Jabukovača iz Asturije sipa se u čašu s visine od oko jednog metra (''el escanciado'') radi povećanja aeracije.

==Također pogledajte==
{{Wiktionarypar|aeration}}
* [[Winklerov test za rastvoreni kisik]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Hemijski procesi]]
[[Kategorija:Tehnologija]]</text>
      <sha1>cnap785sn0ix82tia2giyahimao3wr5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aerifikacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533357</id>
    <redirect title="Aeracija" />
    <revision>
      <id>3830593</id>
      <timestamp>2026-04-16T17:35:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23516-31</username>
        <id>180387</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Aeracija]]</comment>
      <origin>3830593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="kogsc27evfsqo5xlf7pi81m7bqz1m6c" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Aeracija]]</text>
      <sha1>kogsc27evfsqo5xlf7pi81m7bqz1m6c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prozračivanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533358</id>
    <redirect title="Aeracija" />
    <revision>
      <id>3830594</id>
      <timestamp>2026-04-16T17:36:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23516-31</username>
        <id>180387</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Aeracija]]</comment>
      <origin>3830594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="kogsc27evfsqo5xlf7pi81m7bqz1m6c" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Aeracija]]</text>
      <sha1>kogsc27evfsqo5xlf7pi81m7bqz1m6c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Bosna2024</title>
    <ns>2</ns>
    <id>533359</id>
    <revision>
      <id>3830597</id>
      <timestamp>2026-04-16T17:42:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Čaraparko|Arhivista96}}</comment>
      <origin>3830597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="lh8w3z64sof31l6vz9uirado2pf0zbz" xml:space="preserve">{{Čaraparko|Arhivista96}}</text>
      <sha1>lh8w3z64sof31l6vz9uirado2pf0zbz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Arhivista96</title>
    <ns>2</ns>
    <id>533360</id>
    <revision>
      <id>3830598</id>
      <timestamp>2026-04-16T17:42:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Čaraparko|Bosna2024}}</comment>
      <origin>3830598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="q3fxih7uat0q2cqaq9xnm2gw36rfv2t" xml:space="preserve">{{Čaraparko|Bosna2024}}</text>
      <sha1>q3fxih7uat0q2cqaq9xnm2gw36rfv2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Akropola (Atina)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533361</id>
    <revision>
      <id>3830600</id>
      <timestamp>2026-04-16T17:50:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Arnel | tema     = kultura | tema2    =  | tema3    =  | država   = Grčka | država2  =  | država3  =  }}</comment>
      <origin>3830600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="143" sha1="eq8v9ognfiywwvp69dlpv14wv0e1dgu" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Arnel
| tema     = kultura
| tema2    = 
| tema3    = 
| država   = Grčka
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>eq8v9ognfiywwvp69dlpv14wv0e1dgu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Avdo Huseinović</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533362</id>
    <revision>
      <id>3830601</id>
      <timestamp>2026-04-16T17:53:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Vratiosevalter | tema     = kultura | tema2    =  | tema3    =  | država   = Bosna i Hercegovina | država2  =  | država3  =  }}</comment>
      <origin>3830601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="165" sha1="qnlb58ulos5qied3nuwh9c9gs80tz1l" xml:space="preserve">{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Vratiosevalter
| tema     = kultura
| tema2    = 
| tema3    = 
| država   = Bosna i Hercegovina
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>qnlb58ulos5qied3nuwh9c9gs80tz1l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ankaray</title>
    <ns>1</ns>
    <id>533363</id>
    <revision>
      <id>3830602</id>
      <timestamp>2026-04-16T17:54:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Bombarderos | tema     = ekonomija | tema2    =  | tema3    =  | država   = Turska | država2  =  | država3  =  }}</comment>
      <origin>3830602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="152" sha1="gddwj3503sb4hkf6osa46uh3rh7d2od" xml:space="preserve">
{{CEE proljeće 2026.
| korisnik = Bombarderos
| tema     = ekonomija
| tema2    = 
| tema3    = 
| država   = Turska
| država2  = 
| država3  = 
}}</text>
      <sha1>gddwj3503sb4hkf6osa46uh3rh7d2od</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Marijana Bijelić</title>
    <ns>2</ns>
    <id>533364</id>
    <revision>
      <id>3830621</id>
      <timestamp>2026-04-16T19:00:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23180-42</username>
        <id>180390</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: Doc. dr. sc. Marijana Bijelić ( Dubrovnik, 07.11.1978.) prominentna je hrvatska intelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.[1]  Životopis[uredi | uredi kôd] Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i sl...</comment>
      <origin>3830621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4042" sha1="fnzr59ugou7myeqkwhkqxmj5q2n6xa7" xml:space="preserve">Doc. dr. sc. Marijana Bijelić ( Dubrovnik, 07.11.1978.) prominentna je hrvatska intelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]
Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu.[2] U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.[3]

Karijera i javno djelovanje[uredi | uredi kôd]
Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. [4] Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.[5]

Emisija &quot;Peti dan&quot; na Hrvatskoj radioteleviziji[uredi | uredi kôd]
Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji &quot;Peti dan[6]&quot; koja se emituje od 2010. godine na HRT[7] kao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.[8] [9]</text>
      <sha1>fnzr59ugou7myeqkwhkqxmj5q2n6xa7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830624</id>
      <parentid>3830621</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:02:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23180-42</username>
        <id>180390</id>
      </contributor>
      <origin>3830624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4946" sha1="8houc8gmhpj3t92f9y0sqb3767s5akv" xml:space="preserve">
'''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( Dubrovnik, 07.11.1978.) prominentna je hrvatskaintelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.&lt;ref /&gt;

== Životopis ==
[uredi | uredi kôd]
Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu.&lt;ref /&gt; U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.&lt;ref /&gt;

== Karijera i javno djelovanje ==
[uredi | uredi kôd]
Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. &lt;ref /&gt; Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.&lt;ref /&gt;

== &lt;small&gt;Emisija &quot;Peti dan&quot; na Hrvatskoj radioteleviziji&lt;/small&gt; ==
[uredi | uredi kôd]
Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji &quot;Peti dan&lt;ref /&gt;&quot; koja se emituje od 2010. godine na HRT&lt;ref /&gt; kao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.&lt;ref /&gt; &lt;ref /&gt;

== &lt;small&gt;Stručni radovi i dela&lt;/small&gt; ==
[uredi | uredi kôd]

# ''&lt;small&gt;The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''</text>
      <sha1>8houc8gmhpj3t92f9y0sqb3767s5akv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830629</id>
      <parentid>3830624</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:09:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23180-42</username>
        <id>180390</id>
      </contributor>
      <comment>ispravke</comment>
      <origin>3830629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6555" sha1="06vanv0f7i7953wmnmwg1xojy1mr8fn" xml:space="preserve">
'''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( Dubrovnik, 07.11.1978.) prominentna je hrvatskaintelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|website=thetha.ffzg.hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Karijera i javno djelovanje ==
Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|title=Marijana Bijelić|website=Salesiana|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|date=2022-09-16|website=www.zeneimediji.hr|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Emisija &quot;Peti dan&quot; na Hrvatskoj radioteleviziji&lt;/small&gt; ==
[uredi | uredi kôd]
Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji &quot;Peti dan&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|title=HRT: #Peti dan|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;&quot; koja se emituje od 2010. godine na HRTkao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|date=2021-05-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Stručni radovi i dela&lt;/small&gt; ==
[uredi | uredi kôd]

# ''&lt;small&gt;The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''</text>
      <sha1>06vanv0f7i7953wmnmwg1xojy1mr8fn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830630</id>
      <parentid>3830629</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:10:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23180-42</username>
        <id>180390</id>
      </contributor>
      <origin>3830630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6534" sha1="gsf440ppeznz8evow3dnwzeshgs5eye" xml:space="preserve">
'''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( Dubrovnik, 07.11.1978.) prominentna je hrvatskaintelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|website=thetha.ffzg.hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Karijera i javno djelovanje ==
Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|title=Marijana Bijelić|website=Salesiana|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|date=2022-09-16|website=www.zeneimediji.hr|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Emisija &quot;Peti dan&quot; na Hrvatskoj radioteleviziji&lt;/small&gt; ==
[uredi | uredi kôd]
Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji &quot;Peti dan&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|title=HRT: #Peti dan|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;&quot; koja se emituje od 2010. godine na HRTkao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|date=2021-05-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Stručni radovi i dela&lt;/small&gt; ==

# ''&lt;small&gt;The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža&lt;ref /&gt;&lt;/small&gt;''</text>
      <sha1>gsf440ppeznz8evow3dnwzeshgs5eye</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830631</id>
      <parentid>3830630</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:11:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23180-42</username>
        <id>180390</id>
      </contributor>
      <origin>3830631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6499" sha1="a4l1hqc0zrzjffjnsvbrn5oayj30nn9" xml:space="preserve">
'''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( Dubrovnik, 07.11.1978.) prominentna je hrvatskaintelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|website=thetha.ffzg.hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Karijera i javno djelovanje ==
Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|title=Marijana Bijelić|website=Salesiana|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|date=2022-09-16|website=www.zeneimediji.hr|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Emisija &quot;Peti dan&quot; na Hrvatskoj radioteleviziji&lt;/small&gt; ==
[uredi | uredi kôd]
Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji &quot;Peti dan&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|title=HRT: #Peti dan|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;&quot; koja se emituje od 2010. godine na HRTkao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|date=2021-05-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Stručni radovi i dela&lt;/small&gt; ==

# ''&lt;small&gt;The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža&lt;/small&gt;''</text>
      <sha1>a4l1hqc0zrzjffjnsvbrn5oayj30nn9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830632</id>
      <parentid>3830631</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:11:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23180-42</username>
        <id>180390</id>
      </contributor>
      <origin>3830632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6516" sha1="mv5fnqqignbsfyvi9vbfrm2samt8sw9" xml:space="preserve">
'''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( Dubrovnik, 07.11.1978.) prominentna je hrvatskaintelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|website=thetha.ffzg.hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Karijera i javno djelovanje ==
Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|title=Marijana Bijelić|website=Salesiana|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|date=2022-09-16|website=www.zeneimediji.hr|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Emisija &quot;Peti dan&quot; na Hrvatskoj radioteleviziji&lt;/small&gt; ==
[uredi | uredi kôd]
Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji &quot;Peti dan&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|title=HRT: #Peti dan|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;&quot; koja se emituje od 2010. godine na HRTkao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|date=2021-05-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Stručni radovi i dela&lt;/small&gt; ==

# ''&lt;small&gt;The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža&lt;/small&gt;''

== Reference ==</text>
      <sha1>mv5fnqqignbsfyvi9vbfrm2samt8sw9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830633</id>
      <parentid>3830632</parentid>
      <timestamp>2026-04-16T19:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23180-42</username>
        <id>180390</id>
      </contributor>
      <origin>3830633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6517" sha1="ten29sw2pvcu6w4ugw2p1xvbzy84qon" xml:space="preserve">
'''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( Dubrovnik, 07.11.1978.) prominentna je hrvatskaintelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt; 

== Životopis ==
Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|website=thetha.ffzg.hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Univerziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Karijera i javno djelovanje ==
Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|title=Marijana Bijelić|website=Salesiana|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|date=2022-09-16|website=www.zeneimediji.hr|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Emisija &quot;Peti dan&quot; na Hrvatskoj radioteleviziji&lt;/small&gt; ==
[uredi | uredi kôd]
Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji &quot;Peti dan&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|title=HRT: #Peti dan|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;&quot; koja se emituje od 2010. godine na HRTkao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|date=2021-05-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Stručni radovi i dela&lt;/small&gt; ==

# ''&lt;small&gt;The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža&lt;/small&gt;''

== Reference ==</text>
      <sha1>ten29sw2pvcu6w4ugw2p1xvbzy84qon</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830667</id>
      <parentid>3830633</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T07:01:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3830667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6535" sha1="pmarpza7by7jcfdyezrxjk4nl4l7lu4" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
'''Doc. dr. sc. Marijana Bijelić''' ( Dubrovnik, 07.11.1978.) je hrvatska intelektualka, lingvistkinja, profesorica bugarskog jezika i književnosti, docentica i šefica Katedre za bugarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je u Dubrovniku, gdje je pohađala Osnovnu školu Marin Držić. Godine 1997. završila je Dubrovačku opću gimnaziju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt; 

== Životopis ==
Godine 1999. upisala se na studije hrvatskih i slovenskih jezika i književnosti na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu. Kao studentkinja objavljivala je prevode iz bugarske književnosti na hrvatski jezik, kao i pohađala letnje i zimske tečajeve bugarskog jezika, književnosti i kulture u Bugarskoj. Godine 2005. diplomirala je sa diplomskim radom „Mikropoetske i makropoetske stilske strategije u romanu Travnička hronika Ive Andrića“. Zaposlena je kao mlađi istraživač i asistent u nastavi od novembra 2005. godine, radeći na projektu Interkulturna književna povijest (pod mentorstvom Zvonka Kovača kao rukovodioca projekta). Predaje na tečajevima bugarske književnosti na Odseku za južnoslovenske jezike i književnosti, redovno objavljujući radove o bugarskoj književnosti i slovenskim temama iz komparativne perspektive. Godine 2006. upisala se na postdiplomske i doktorske studije književnosti, scenskih umetnosti, filma i kulture na Fakultetu humanističkih i društvenih nauka u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thetha.ffzg.hr/ECTSArhiva/2019/Osoba/Index/2989|title=dr.sc. Marijana Bijelić, doc.|website=thetha.ffzg.hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;U maju i junu 2008. godine boravila je na Sofijskom univerzitetu Sveti Kliment Ohridski kao CEEPUS stipendista. Tokom ovog perioda stipendiranja učestvovala je sa naučno-istraživačkim radom na jubilarnoj konferenciji povodom 35. godišnjice Katedre za opću i uporednu povijest Unive{{Kategorizacija}}{{Wiki}}rziteta Sveti Ćirilo i Metodije u Velikom Trnovu. 20. decembra 2011. godine odbranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Žrtva kao strukturni model septembarske književnosti u bugarskoj književnoj avangardi“. U maju 2013. godine učestvovala je u Erazmus programu mobilnosti osoblja, tokom kojeg je održala četiri predavanja na Jugozapadnom univerzitetu Neofit Rilski u Blagoevgradu. Od 2016. godine radi kao viši predavač na Katedri za južnoslovenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslednji reizbor je obavljen u martu 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ffzg.unizg.hr/slaven/juzslav/en/academic-staff/marijana-bijelic-ph-d/|title=Marijana Bijelić, Ph. D. {{!}} Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti|language=en-US|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Karijera i javno djelovanje ==
Predsjednica je hrvatskog feminističkog pokreta. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.salesiana.hr/predavac/marijana-bijelic|title=Marijana Bijelić|website=Salesiana|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;Identifikuje se kao feministica i ljevičarka negdje od šeste godine, od trenutka kada počinje percipirati nepravde u sredini koja je okružuje, a na aktivistički rad je motivira osjećaj osobne odgovornosti za društvo čiji je dio. Marijana Bijelić također je aktivistica Platforme za reproduktivna prava, te je lani sudjelovala u paradi za reproduktivna prava žena na “8. mart”. Bijelić je česta kritičarka katoličke Crkve u Hrvatskoj te je tako putem medija zastupala ukidanje ugovora sa Svetom Stolicom, no posebnu pozornost privukao je njen napad na biskupa Vladu Košića kada ga je optužila da kritiziranjem komunističkog režima brani ustaštvo, fašizam i kapitalizam.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.zeneimediji.hr/marijana-bijelic-nema-tog-zamislivog-nasilja-ponizenja-i-izivljavanja-koje-zrtve-prostitucije-nisu-susrele/|title=MARIJANA BIJELIĆ: Nema tog zamislivog nasilja, poniženja i iživljavanja koje žrtve prostitucije nisu susrele - Žene i mediji|date=2022-09-16|website=www.zeneimediji.hr|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== Emisija &quot;Peti dan&quot; na Hrvatskoj radioteleviziji ==
[uredi | uredi kôd]
Marijana Bijelić stiče širu medijsku prepoznatljivost 2019. godine kada se pridružuje postavci komentatora u emisiji &quot;Peti dan&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrt.hr/tag/peti-dan|title=HRT: #Peti dan|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;&quot; koja se emituje od 2010. godine na HRTkao jedna od 5 komentatora. Redovito komentira sve aktualne teme i dešavanja kako u svijetu tako i na domaćoj sceni, od politike, društvenih fenomena, gradjanskih pokreta, do političkih filozofija aktuelnih političkih partija, političke istorije, pokušaje istorijskih revizionizma itd. Tokom svog učešća u diskusijama na različite političko - socijalno - ekonomsko - ideološke teme iznosila je svoje stavove i tako se profilisala kao borac za ljudska prava, vladavinu prava, antifašizam, socijaldemokratiju, za jednakost žena i umanjenje razlika izmedju društvenih slojeva, aktivno se zalaže za prava manjinskih grupa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/komentatorica-iz-petog-dana-osniva-radikalno-feministicki-pokret-stop-pornografiji-i-ginekoloskom-nasilju-15070832|title=Jutarnji list - Komentatorica iz ‘Petog dana‘ osniva radikalno feministički pokret: ‘Stop pornografiji i ginekološkom nasilju!‘|date=2021-05-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr|access-date=2026-04-16}}&lt;/ref&gt;

== &lt;small&gt;Stručni radovi i dela&lt;/small&gt; ==

# ''&lt;small&gt;The Limits of Men’s Identity and the Transgressions of the Patriarchal Order in the Novels Alkar by Dinko Šimunović and Đuka Begović by Ivan Kozarac&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;SCIENCE AND TECHNOLOGY IN SVETOSLAV MINKOV'S SHORT STORIES (НАУКАТА И ТЕХНОЛОГИЯТА В РАЗКАЗИТЕ НА СВЕТОСЛАВ МИНКОВ)&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;Polemical dialogue with patriarchal tradition in the collection of poems eternal and sacred by Elisaveta Bagryana&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;FRATRICIDE OR PATRICIDE –THE CRISIS OF PATRIARCHY IN THE NOVELS ĐUKA BEGOVIĆBY IVAN KOZARAC AND ZEMJABY ELIN PELIN&lt;/small&gt;''
# ''&lt;small&gt;The aspects of tragic in the genius cycle in the legends by krleža&lt;/small&gt;''

== Reference ==</text>
      <sha1>pmarpza7by7jcfdyezrxjk4nl4l7lu4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aerizacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533367</id>
    <redirect title="Aeracija" />
    <revision>
      <id>3830693</id>
      <timestamp>2026-04-17T08:34:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Aeracija]]</comment>
      <origin>3830693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="kogsc27evfsqo5xlf7pi81m7bqz1m6c" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Aeracija]]</text>
      <sha1>kogsc27evfsqo5xlf7pi81m7bqz1m6c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izmjena plinova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533368</id>
    <revision>
      <id>3830699</id>
      <timestamp>2026-04-17T09:26:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Mehanika kontinuuma}} '''Izmjena plinova''' ili '''[[ramjena plinova]]''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.  Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thum...</comment>
      <origin>3830699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56861" sha1="qd1gngkad3ev7w43li2efh6zappufbp" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''[[ramjena plinova]]''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml),&lt;ref name=ciba /&gt; u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;
==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]
==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot; /&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.
==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]]
|-
| ''[['Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Plkosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>qd1gngkad3ev7w43li2efh6zappufbp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830703</id>
      <parentid>3830699</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:28:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <origin>3830703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56857" sha1="lj25mkibxo57zqi325sylbyvowb3xm4" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml),&lt;ref name=ciba /&gt; u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;
==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]
==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot; /&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.
==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Pergles glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!! !! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[gradijent koncenztacije|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[Respiratorni organi]]
|-
| ''[['Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || Pluća
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Škrge
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Plkosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| Alveole i kapilari (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar lista || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>lj25mkibxo57zqi325sylbyvowb3xm4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830706</id>
      <parentid>3830703</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:39:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Pergles glavnih sistema za razmjenu plina */</comment>
      <origin>3830706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56915" sha1="jkohykz7lwm1776wfpkxq9w125deocz" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana[[ preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml),&lt;ref name=ciba /&gt; u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;
==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]
==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot; /&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.
==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>jkohykz7lwm1776wfpkxq9w125deocz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830707</id>
      <parentid>3830706</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:43:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Membrana za razmjenu */</comment>
      <origin>3830707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56911" sha1="9ampzq155axirj3e6fg5up1lg5zs8bk" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml),&lt;ref name=ciba /&gt; u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]
==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

Škrge koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot; /&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.
==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>9ampzq155axirj3e6fg5up1lg5zs8bk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830708</id>
      <parentid>3830707</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:45:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ostali kičmenjaci */</comment>
      <origin>3830708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56915" sha1="3uwx86lu0smomfl3a2l7pxn63x0qrrd" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml),&lt;ref name=ciba /&gt; u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]
==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost| viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=[[Cell and Tissue Research]]| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljuk-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>3uwx86lu0smomfl3a2l7pxn63x0qrrd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830710</id>
      <parentid>3830708</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:49:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ostali kičmenjaci */</comment>
      <origin>3830710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56910" sha1="cnbn7xmg30ic67ofscvktt2d1x08d1l" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml),&lt;ref name=ciba /&gt; u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|left|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]
==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>cnbn7xmg30ic67ofscvktt2d1x08d1l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830711</id>
      <parentid>3830710</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:51:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sisari */</comment>
      <origin>3830711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56912" sha1="4ke2ehnvcbvvz07kuw0flhmhe13hnfo" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u prosjeku, 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml),&lt;ref name=ciba /&gt; u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]

==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>4ke2ehnvcbvvz07kuw0flhmhe13hnfo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830712</id>
      <parentid>3830711</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:56:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Plućna cirkulacija */</comment>
      <origin>3830712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56925" sha1="nwv2p87mp63h4wmcamb8ijbygo0e1ax" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=[[Respiration Physiology]]| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, [[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]

==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>nwv2p87mp63h4wmcamb8ijbygo0e1ax</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830713</id>
      <parentid>3830712</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T09:58:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Interakcija sa cirkulacijskim sistemima */</comment>
      <origin>3830713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56921" sha1="o5eznez877fpx8ze0rihs87awzirpyj" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolarni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Plin exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, [[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]

==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>o5eznez877fpx8ze0rihs87awzirpyj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830723</id>
      <parentid>3830713</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:12:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Alveolni zrak */</comment>
      <origin>3830723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56918" sha1="djvyuiw3vrw1l4mgl6a8pj28ed7bd42" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, [[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]

==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =[[Phil. Trans. R. Soc. Lond. B]]| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable plin exchange measurements.jpg|thumb|right|alt=see adjacent text| '''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =[[Planta (journal)|Planta]]| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943 |title-link=photosynthesis |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta svjetlosti,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>djvyuiw3vrw1l4mgl6a8pj28ed7bd42</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830724</id>
      <parentid>3830723</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:28:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Biljke */</comment>
      <origin>3830724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56849" sha1="sjj9rkguj0dnkcxcql243c2vo69sp1u" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[Datoteka:Fick's Law for plin-exchange surface.png|center|'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, [[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]

==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; 

Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =Phil. Trans. R. Soc. Lond. B| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|'''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =Planta| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943  |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta [[svjetlost]]i,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>sjj9rkguj0dnkcxcql243c2vo69sp1u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830728</id>
      <parentid>3830724</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:41:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Difuzija i površina */</comment>
      <origin>3830728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56874" sha1="6m2bvhcscg5cndhsgxoypqdhbsfgv1c" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[File:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|thumb|1000px|&lt;center&gt;'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene&lt;/center&gt;]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, [[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]

==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; 

Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =Phil. Trans. R. Soc. Lond. B| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|'''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =Planta| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943  |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta [[svjetlost]]i,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}
{{plinovi}}
{{Autrority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>6m2bvhcscg5cndhsgxoypqdhbsfgv1c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830732</id>
      <parentid>3830728</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:45:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>3830732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56884" sha1="rr08wl3pmetx6nzaer7l4wze77yyqo4" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[File:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|thumb|1000px|&lt;center&gt;'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene&lt;/center&gt;]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{CO}}_2}&lt;math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;, [[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]

==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; 

Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =Phil. Trans. R. Soc. Lond. B| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|'''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =Planta| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943  |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta [[svjetlost]]i,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==

{{Authority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>rr08wl3pmetx6nzaer7l4wze77yyqo4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830739</id>
      <parentid>3830732</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T10:54:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Plućna cirkulacija */</comment>
      <origin>3830739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56903" sha1="5q6jok5xo00ebabmdke28qr9dq6aomu" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[File:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|thumb|1000px|&lt;center&gt;'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene&lt;/center&gt;]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;the arterial &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2}&lt;/math&gt;, a
i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;/math&gt;,[[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Slično tome, budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]

==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; 

Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =Phil. Trans. R. Soc. Lond. B| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|'''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =Planta| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943  |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta [[svjetlost]]i,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==

{{Authority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>5q6jok5xo00ebabmdke28qr9dq6aomu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830741</id>
      <parentid>3830739</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T11:35:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Plućna cirkulacija */</comment>
      <origin>3830741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57266" sha1="78rz43z4c8ub1b9cram8evfvsh1wh32" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[File:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|thumb|1000px|&lt;center&gt;'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene&lt;/center&gt;]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[Napon krvi|napon ugljil-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;the arterial &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2}&lt;/math&gt;, a
i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;/math&gt;,[[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Porast arterijskog pritiska&lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2}&lt;/math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;/math&gt;, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se napetost plinova u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se događa kada napetost ugljik-dioksida padne ili, opet u manjoj mjeri, napetost kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost plinova u krvi &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;/math&gt;, od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]

==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; 

Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =Phil. Trans. R. Soc. Lond. B| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|'''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =Planta| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943  |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta [[svjetlost]]i,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==

{{Authority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>78rz43z4c8ub1b9cram8evfvsh1wh32</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3830742</id>
      <parentid>3830741</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T11:38:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>/* Plućna cirkulacija */</comment>
      <origin>3830742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57267" sha1="aiufrxkvq5zv1u7tnhn7jt8amxoebov" xml:space="preserve">{{Mehanika kontinuuma}}
'''Izmjena plinova''' ili '''ramjena plinova''' je fiziološki proces kojim se [[plin]]ovi pasivno kreću putem [[Difuzija|difuzije]] preko površine. Naprimjer, ova površina može biti granica zrak/voda vodenog tijela, površina mjehurića plina u tečnosti, plinopropusna [[membrana]] ili [[biološka membrana]] koja formira granicu između organizma i njegovog vanćelijskog okruženja.

[[Datoteka:Maiah Flores - Wikipedia Digital Diagram.pdf|thumb|Izmjena plinova]]
Plinovi se stalno troše i proizvode putem [[Metabolizam|ćelijskih i metaboličkih reakcija]] u većini živih bića, tako da je potreban efikasan sistem za razmjenu plinova, u konačnici, unutrašnjosti ćelije(a) i vanjskog okruženja. Mali, posebno [[jednoćelijski organizmi]], kao što su [[bakterije|bakterije]] i [[protozoe]], imaju visok [[odnos površine i zapremine|odnos površine i zapremine]]. Kod ovih stvorenja membrana za izmjenu plinova je obično [[ćelijska membrana]]. Neki mali višećelijski organizmi, kao što su [[pljosnati crvi]], također su u stanju da izvrše dovoljnu izmjenu plinova preko [[koža|kože]]] ili [[kutikula| kutikule]] koja okružuje njihova tijela. Međutim, kod većine većih organizama, koji imaju mali omjer površine i volumena, specijalizirane strukture sa zavojitim površinama kao što su [[škrge]], [[plućna alveola|plućne alveole]] i spužvasti [[mezofil]] pružaju veliku površinu potrebnu za efikasnu izmjenu plinova. Ove zavojite površine ponekad mogu biti internalizirane u tijelo organizma. To je slučaj s alveolama, koje formiraju unutrašnju površinu [[sisar]]skih [[pluća]], spužvastim mezofilom, koji se nalazi unutar [[list]]ova nekih vrsta biljaka, ili škrgama onih [[mehkušci|mehkušaca]], koji ih imaju, a koje se nalaze u šupljini plašta (mehkušci).

Kod [[aerobni organizaam|aerobnih organizama]], izmjena plinova je posebno važna za [[Disanje|respiraciju]], koja uključuje unos [[kisik]]a ({{Chem|O|2}}) i oslobađanje [[ugljik-dioksid]]a ({{Chem|CO|2}}). Suprotno tome, kod [[fotosinteza|oksigenih fotosintetskih organizama]] kao što su većina [[embriofite|kopnenih biljaka]], unos ugljik-dioksida i oslobađanje i kisika i vodene pare su glavni procesi izmjene plinova koji se odvijaju tokom dana. Ostali procesi izmjene plinova su važni kod manje poznatih organizama: ''npr.'' ugljik-dioksid, [[metan]] i [[vodik]] se izmjenjuju preko ćelijske membrane [[metanogeneza|metanogenih arheja]]. U [[fiksacija dušika|fiksaciji dušika]] pomoću [[diazotrof]]nih bakterija i [[denitrifikacija|denitrifikaciji]] pomoću [[heterotrof]]nih [[bakterija]] (kao što su ''[[Paracoccus denitrificans]]'' i razne [[Pseudomonadaceae|pseudomonade]]),&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Carlson | first1 = C. A. | last2 = Ingraham | first2 = J. L. | year = 1983 | title = Comparison of denitrification by ''Pseudomonas stutzeri'', ''Pseudomonas aeruginosa'', and ''Paracoccus denitrificans'' | journal = Appl. Environ. Microbiol. | volume = 45 | issue = 4| pages = 1247–1253 | doi = 10.1128/AEM.45.4.1247-1253.1983 | pmid = 6407395 | pmc = 242446 | bibcode = 1983ApEnM..45.1247C | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; plinoviti dušik se izmjenjuje s okolinom, pri čemu ga prvi apsorbiraju, a drugi ga oslobađaju u nju, dok se [[gigantski cjevasti crvi]] oslanjaju na [[bakterije]] za oksidaciju [[vodik-sulfid]]a izvučenog iz njihovog dubokomorskog okruženja,&lt;ref&gt;C.Michael Hogan. 2011. [http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 ''Sulfur''. Encyclopedia of Earth, eds. A.Jorgensen and C.J.Cleveland, National Council for Science and the environment, Washington DC] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121028080550/http://www.eoearth.org/article/Sulfur?topic=49557 |date=October 28, 2012 }}&lt;/ref&gt; koristeći rastvoreni kisik u vodi kao [[akceptor elektrona]].

[[Difuzija]] se odvija samo sa [[gradijent koncentracije|gradijentom koncentracije]]. [[P-linije]] će teći od visokuh [[koncentracija]] do niskih.
Visoka koncentracija [[kisik]]a u [[plućna alveola|alveolama]] i niska koncentracija kisika u [[kapilari]]ma uzrokuju prelazak kisika u kapilare.
Visoka koncentracija [[ugljik-dioksid]]a u kapilarima i niska koncentracija [[ugljik]][[dioksid]]a u alveolama uzrokuju prelazak ugljik-dioksida u alveole.

==Fizički principi plin-izmjene==

===Difuzija i površina===

Izmjena plinova se događa kao rezultat [[Molekularna difuzija|difuzije]] niz [[gradijent koncentracije]]. Molekule plina kreću se iz područja u kojem su u visokoj koncentraciji u područje u kojem su u niskoj. Difuzija je [[Zakoni termodinamike|pasivni proces]], što znači da nije potrebna [[energija]] za pokretanje transporta, i slijedi [[Fickovi zakoni difuzije|Fickov zakon]]: 

:&lt;math&gt;J = -D \frac{d \varphi}{d x} &lt;/math&gt;

U odnosu na tipičan biološki sistem, gdje su dva odjeljka ('unutra' i 'van') odvojena membranskom barijerom, i gdje je plinu dozvoljeno da spontano difundira niz svoj gradijent koncentracije:
* ''J'' je fluks, [[količina supstance|količina plina]] koja difundira po jedinici površine membrane po jedinici vremena. Imati na umu da je ovo već skalirano za površinu membrane.
* ''D'' je [[masena difuzivnost|koeficijent difuzije]], koji će se razlikovati od plina do plina i od membrane do membrane, u skladu s veličinom dotične molekule plina i prirodom same membrane (posebno njenom [[viskoznost|viskoznošću]], [[temperatura|temperaturom]] i [[hidrofob]]nošću).
* ''φ'' je [[Termodinamička aktivnost|koncentracija]] plina.
* ''x'' je položaj preko debljine membrane.
* d''φ''/d''x'' je stoga gradijent koncentracije preko membrane. Ako su dva odjeljka pojedinačno dobro izmiješana, onda se to pojednostavljuje na razliku u koncentraciji plina između unutrašnjeg i vanjskog odjeljka podijeljenu s debljinom membrane.
* Negativni znak označava da je [[difuzija]] uvijek u smjeru koji će – tokom vremena – uništiti [[gradijent koncentracije]], ''tj.'' plin se kreće od visoke koncentracije do niske koncentracije sve dok konačno unutrašnji i vanjski odjeljci ne dostignu [[ravnoteža]].

[[File:Fick's Law for gas-exchange surface.png|center|thumb|1000px|&lt;center&gt;'''Sl. 1.''' Fickov zakon za površinu plinske izmjene&lt;/center&gt;]]

Plinovi se prvo moraju [[rastvor]]iti u tekućini da bi difundirale kroz [[membrana| membranu]], tako da svi biološki sistemi plinske izmjene zahtijevaju vlažnu okolinu.&lt;ref name=&quot;Piiper1971&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Piiper J, Dejours P, Haab P, Rahn H | title= Concepts and basic quantities in plin exchange physiology| journal =Respiration Physiology| volume=13| issue= 3| year=1971| pages=292–304| doi=10.1016/0034-5687(71)90034-x| pmid= 5158848}}&lt;/ref&gt; Općenito, što je veći gradijent koncentracije preko površine za izmjenu plina, to je veća brzina difuzije preko nje. Obrnuto, što je površina za izmjenu plina tanja (za istu razliku koncentracija), brže će plinske linije difundirati preko nje..&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;&gt;{{Cite journal| author=Kety SS| title= The theory and applications of the exchange of inert plin at the lungs and tissues| journal =Pharmacological Reviews| volume=3|year=1951| issue= 1| pages=1–41| pmid= 14833874}}&lt;/ref&gt;

U gornjoj jednačini, ''J'' je [[fluks]] izražen po jedinici površine, tako da povećanje površine neće uticati na njenu vrijednost. Međutim, povećanje dostupne površine povećat će ''količinu'' plina koja može difundirati u datom vremenu.&lt;ref name=&quot;Kety1951&quot;/&gt; To je zato što je količina plina koja difundira po jedinici vremena (d''q''/d''t'') proizvod ''J'' i površine površine za izmjenu plina, ''A'':
:&lt;math&gt;\frac{d q}{d t} = J A&lt;/math&gt;
[[Jednoćelijski organizmi]] poput bakterija i [[ameba]] nemaju specijalizirane površine za izmjenu plina, jer mogu iskoristiti veliku površinu koju imaju u odnosu na svoju zapreminu. Količina plina koju [[organizam]] proizvede (ili zahtijeva) u datom vremenu bit će otprilike proporcionalna zapremini njegove [[citoplazma| citoplazme]]. Zapremina jednoćelijskog organizma je vrlo mala; stoga, on proizvodi (i zahtijeva) relativno malu količinu plina u datom vremenu. U poređenju s ovom malom zapreminom, površina njegove [[ćelijske membrane]] je vrlo velika i adekvatna za njegove potrebe za izmjenom plina bez daljnjih modifikacija. Međutim, kako se organizam povećava, njegova površina i zapremina se ne mijenjaju na isti način. Razmotrimo imaginarni organizam koji je kocka stranice ''L''. Njegova zapremina se povećava s kubom (''L''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) njegove dužine, ali njegova vanjska površina se povećava samo s kvadratom (''L''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) dužine. To znači da vanjska površina brzo postaje neadekvatna za brzo rastuće potrebe za izmjenom plina većeg volumena citoplazme. Osim toga, debljina površine koju plinovi moraju preći (d''x'' u Fickovom zakonu) također može biti veća kod većih organizama: u slučaju jednoćelijskog organizma, tipična ćelijska membrana je debela samo 10 nm.;&lt;ref name=&quot;Scneiter1999&quot;&gt;{{cite journal|last1=Schneiter|first1=R|last2=Brügger|first2=B|last3=Sandhoff|first3=R|last4=Zellnig|first4=G|last5=Leber|first5=A|last6=Lampl|first6=M|last7=Athenstaedt|first7=K|last8=Hrastnik|first8=C|last9=Eder|first9=S|last10=Daum|first10=G|last11=Paltauf|first11=F|last12=Wieland|first12=FT|last13=Kohlwein|first13=SD|title=Electrospray ionization tandem mass spectrometry (ESI-MS/MS) analysis of the lipid molecular species composition of yeast subcellular membranes reveals acyl chain-based sorting/remodeling of distinct molecular species en route to the plasma membrane.|journal=The Journal of Cell Biology|date=1999|volume=146|issue=4|pages=741–54|pmid=10459010|doi=10.1083/jcb.146.4.741|pmc=2156145}}&lt;/ref&gt; ali kod većih organizama kao što su [[Nematode|oble gliste]] (Nematoda) ekvivalentna površina za razmjenu – [[kutikula]] – znatno je deblja, 0,5 μm.&lt;ref name=&quot;Cox1981&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cox|first1=G. N.|title=Cuticle of ''Caenorhabditis elegans'': its isolation and partial characterization|journal=The Journal of Cell Biology|date=1 July 1981|volume=90|issue=1|pages=7–17|doi=10.1083/jcb.90.1.7|pmid=7251677|pmc=2111847}}&lt;/ref&gt;

===Interakcija sa cirkulacijskim sistemima===

[[Datoteka:Comparison of con- and counter-current flow exchange.svg|300px|thumb|right|'''Sl. 2.''' Poređenje između rada i efekata '''sistema izmjene strujanja sa istougaonim i protivugaonim tokom''' prikazano je gornjim i donjim dijagramom, respektivno. U oba se pretpostavlja (i ukazuje) da crvena ima veću vrijednost (npr. temperature ili [[parcijalni pritisak|parcijalnog pritiska]] plina) od plave i da se svojstvo koje se prenosi u kanalima stoga prenosi od crvene do plave. Treba napomenuti da su kanali susjedni ako se želi postići efikasna razmjena (tj. ne može biti praznine između kanala).]]

Kod [[višećelijski organizam|višećelijskih]] [[organizam]]a, stoga se specijalizirani respiratorni organi poput škrga ili pluća često koriste za obezbjeđivanje dodatne površine za potrebnu brzinu izmjene plina sa vanjskom okolinom. Međutim, udaljenosti između izmjenjivača plina i dubljih tkiva često su prevelike za difuziju kako bi se zadovoljile potrebe ovih tkiva za plinom. Izmjenjivači plina su stoga često povezani sa [[cirkulatornim sistemom]] koji distribuira plin, a koji ravnomjerno transportuju plinove do svih tjelesnih tkiva bez obzira na njihovu udaljenost od izmjenjivača plina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.frozenevolution.com/xii5-multicellular-organisms-can-overcome-certain-evolutionary-constraints-imposed-unicellular-organ |title=Frozen Evolution |last=Flegr |first=Jaroslav |website=Frozen Evolution |access-date=21 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Neki višećelijski organizmi poput [[pljosnate gliste| pljosnatih glista]] (Platyhelminthes) su relativno veliki, ali vrlo tanki, što omogućava njihovoj vanjskoj površini tijela da djeluje kao površina za izmjenu plina bez potrebe za specijaliziranim organom za izmjenu plina. Stoga plosnate gliste nemaju [[škrge]] ili [[pluća]], a također nemaju ni [[cirkulatorni sistem]]. Ostali višećelijski organizmi poput [[spužve| spužvi]] (Porifera) imaju inherentno veliku površinu, jer su vrlo porozne i/ili razgranate. Spužvama nije potreban cirkulatorni sistem ili specijalizirani organi za izmjenu plina, jer njihova strategija hranjenja uključuje jednosmjerno pumpanje vode kroz njihova porozna tijela pomoću [[flagela|flagelatnih]] [[hoanocit|ćelija ovratnika]]. Stoga je svaka ćelija tijela spužve izložena stalnom protoku svježe [[aeracija|oksigenirane vode]]. Stoga se mogu osloniti na difuziju kroz svoje [[ćelijske membrane]], kako bi izvršili izmjenu plina potrebnu za disanje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.boundless.com/biology/textbooks/boundless-biology-textbook/the-respiratory-system-39/systems-of-plin-exchange-219/the-respiratory-system-and-direct-diffusion-830-12073/ |title=The respiratory system and direct diffusion |website=Boundless |access-date=19 March 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod organizama koji imaju cirkulatorne sisteme povezane sa njihovim specijaliziranim površinama za izmjenu plina, veliki broj sistema se koristi za interakciju između njih.

U sistemu [[suprotni tok| suprotnog toka]], zrak (ili, češće, voda koja sadrži rastvoreni zrak) se uvlači u &quot;suprotnom&quot; smjeru od toka [[krv]]i u izmjenjivaču plina. Takav suprotni sistem održava strmi gradijent koncentracije duž površine za izmjenu plina (vidi donji dijagram na slici 2). Ovo je situacija koja se vidi u [[ribe|ribljim]] [[škrge|škrgama]]  i [[škrge|mnogih drugih vodenih stvorenja]].&lt;ref name=campbell /&gt; Voda iz okoline koja sadrži plin se usisava jednosmjerno preko površine za izmjenu plina, pri čemu [[krvotok|protok krvi]] u kapilarima škrga ispod teče u suprotnom smjeru.&lt;ref name=campbell&gt;{{cite book|last1=Campbell|first1=Neil A.|title= Biology|edition= Second|publisher= Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc|location= Redwood City, California|date= 1990|pages=836–838|isbn=978-0-8053-1800-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;&gt;{{Cite journal| author=Hughes GM| title=Morphometrics of fish gills| journal=Respiration Physiology| volume=14| issue=1–2| year=1972| pages=1–25| doi=10.1016/0034-5687(72)90014-x| pmid=5042155}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=storer&gt;{{cite book|last1=Storer|first1=Tracy I.|last2=Usinger|first2=R. L.|last3=Stebbins|first3=Robert C.|last4=Nybakken|first4=James W.|title=General Zoology|edition=sixth|publisher=McGraw-Hill|location=New York|date=1997|pages=[https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668 668–670]|isbn=978-0-07-061780-3|url-access=registration|url=https://archive.org/details/generalzoolog00stor/page/668}}&lt;/ref&gt; Iako ovo teorijski omogućava gotovo potpuni prijenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

Alternativni aranžmani su [[Respiratorni sistem|sistemi unakrsne struje]] koji se nalaze kod [[ptica]].&lt;ref name= graham&gt;{{cite journal|last=Scott|first=Graham R.|title=Commentary: Elevated performance: the unique physiology of birds that fly at high altitudes|journal=Journal of Experimental Biology|volume= 214|issue=15|pages=2455–2462|date=2011|doi=10.1242/jeb.052548|pmid=21753038|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AvResp&gt;{{cite web| url = http://www.people.eku.edu/ritchisong/birdrespiration.html | title = BIO 554/754 – Ornithology: Avian respiration | access-date = 2009-04-23 | last = Ritchson | first = G | publisher = Department of Biological Sciences, Eastern Kentucky University }}&lt;/ref&gt; i sisteme vrećica ispunjenih zrakom bez izlaza koji se nalaze u plućima [[sisar]]a.&lt;ref name=grays&gt;{{cite book |last1=Williams |first1=Peter L |last2=Warwick |first2=Roger |last3=Dyson|first3=Mary |last4=Bannister |first4=Lawrence H. |title=Gray's Anatomy| pages=1278–1282 |location=Edinburgh|publisher=Churchill Livingstone | edition=Thirty-seventh |date=1989|isbn= 0443-041776 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tortora1&gt;{{cite book |last1= Tortora |first1= Gerard J. |last2=Anagnostakos|first2=Nicholas P.| title=Principles of anatomy and physiology |url= https://archive.org/details/principlesofan1987tort |url-access= registration |pages=[https://archive.org/details/principlesofan1987tort/page/570 570–580]|edition= Fifth |location= New York |publisher= Harper &amp; Row, Publishers|date= 1987 |isbn= 978-0-06-350729-6 }}&lt;/ref&gt; U sistemu [[Suprotnostrujna izmjena#Kostrujni tok—poluprenos|kostrujni tok]], krv i plin (ili tečnost koja sadrži plin) kreću se u istom smjeru kroz plinski izmjenjivač. To znači da je veličina gradijenta promjenjiva duž površine plinske izmjenjivačke površine i da će se izmjena na kraju zaustaviti kada se postigne ravnoteža (vidi gornji dijagram na slici 2).&lt;ref name=campbell /&gt;
Nisu poznati sistemi plinske izmjenjivačke izmjene s kostrujnim tokom koje se koriste u prirodi.

== Membrana za razmjenu ==
[[Membrana]] preko koje se odvija razmjena plinova u alveolama (tj. krvno-zračna barijera) izuzetno je tanka (kod [[ljudi]], u prosjeku, debljine 2,2 μm).&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt; Sastoji se od [[pneumocit|alveolnih epitelnih ćelija]], njihove [[bazna membrana| bazne membrane]] i [[endotel|endotelnih ćelija]] plućnih kapilara (Sl. 4).&lt;ref name=&quot;grays&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;s-cool&quot;&gt;{{Cite web| title= Plin Exchange in humans| url=http://www.s-cool.co.uk/a-level/biology/plin-exchange/revise-it/plin-exchange-in-humans| access-date= 19 March 2013}}&lt;/ref&gt; Velika površina membrane potiče od savijanja membrane u oko 300 miliona alveola, sa prečnikom od približno 75– 300 μm svaka. Ovo pruža izuzetno veliku površinu (približno 145 m²) preko koje se može odvijati razmjena plina.&lt;ref name=&quot;grays&quot;/&gt;

===Alveolni zrak===
[[Datoteka:Alveolar air.png|thumb|right|300 px|'''Sl. 5.''' Promjene u sastavu alveolnog zraka tokom normalnog ciklusa disanja u mirovanju. Skala s lijeve strane i plava linija označavaju parcijalne pritiske ugljikovog dioksida u kPa, dok ona s desne strane i crvena linija označavaju parcijalne pritiske kisika, također u kPa (za pretvaranje kPa u mm Hg, pomnožiti sa 7,5).]]

[[Datoteka:Alveolus.jpg|thumb|300 px|'''Sl. 6.''' Dijagramski histološki presjek kroz dio plućnog tkiva koji prikazuje normalno napuhanu [[Plućnu alveolu|alveolu]] (na kraju normalnog izdisaja) i njene zidove koji sadrže [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] (prikazano u presjeku). Ovo ilustruje kako je alveolarno-kapilarna krv potpuno okružena alveolarnim zrakom. U normalnim ljudskim plućima sve alveole zajedno sadrže oko 3 litre alveolarnog zraka. Svi alveolarni kapilari sadrže oko 100 ml krvi.]]

[[Zemljina atmosfera |Zrak]] se dovodi do alveola u malim dozama (nazvanim [[disajni volumen]]), [[udisanje]]m ([[udisanje]]) i izdisanjem ([[izdisanje]]) kroz [[Respiratorni trakt|respiratorne puteve]], skup relativno uskih i umjereno dugih cijevi koje počinju od nosa ili [[usta]] i završavaju u [[pluća|plućnim]]  alveolama u [[grudni koš|grudnom košu]]. Zrak se kreće unutra i van kroz isti skup cijevi, u kojima je protok u jednom smjeru tokom udisaja, a u suprotnom smjeru tokom izdisaja.
Tokom svakog udisaja, u mirovanju, kroz [[nos]] ulazi i izlazi približno 500 ml svježeg zraka. Zagrijava se i vlaži dok struji kroz [[nos]] i [[ždrijelo]]. Do trenutka kada stigne do traheje, temperatura udahnutog zraka je 37°C i zasićen je vodenom parom. Po dolasku u alveole, razrjeđuje se i temeljito miješa s približno 2,5–3,0 litara zraka koji je ostao u alveolama nakon posljednjeg izdisaja. Ova relativno velika količina zraka koja je polutrajno prisutna u alveolama tokom cijelog ciklusa disanja poznata je kao [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] (FRC).&lt;ref name=tortora1/&gt;

Na početku udisaja, disajni putevi su ispunjeni nepromijenjenim alveolnim zrakom, preostalim od posljednjeg izdisaja. To je [[mrtvi prostor (fiziologija)|mrtvi prostor]] volumen, koji je obično oko 150 ml.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dead space volume - Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095704195}}&lt;/ref&gt; To je prvi zrak koji ponovo ulazi u alveole tokom udisaja. Tek nakon što se zrak iz mrtvog prostora vrati u alveole, ostatak disajnog volumena (500 ml - 150 ml = 350 ml) ulazi u alveole.&lt;ref name=tortora1 /&gt; Ulazak tako male količine svježeg zraka sa svakim udisajem osigurava da se sastav FRC-a gotovo ne mijenja tokom ciklusa disanja (Sl. 5).&lt;ref name=tortora1 /&gt; Alveolni [[Plućni plinski pritisci|parcijalni pritisak kisika]] ostaje vrlo blizu 13–14[[Pascal (jedinica)|kPa]] (100 mmHg), a [[Plućni plinski pritisci#Parcijalni pritisak ugljik-dioksida|parcijalni pritisak ugljik-dioksida]] minimalno varira oko 5,3 kPa (40 mmHg) tokom ciklusa disanja (udisa i izdisaja).&lt;ref name=tortora1/&gt; Odgovarajući parcijalni pritisci kisika i Ugljikov dioksid u ambijentalnom (suhom) zraku na nivou mora iznosi 21 kPa (160 mmHg) i 0,04 kPa (0,3 mmHg), respektivno.&lt;ref name=tortora1/&gt;
[[Datoteka:Gas exchange.jpg|thumb|right|300 px|'''Sl. 7.''' Vrlo dijagramski prikaz procesa izmjene plina u plućima sisara, s naglaskom na razlike između sastava plina u okolnom zraku, alveolnog zraka (svijetloplava boja) s kojim se alveolno-kapilarna krv uravnotežuje, te pritiska plina u krvi u plućnoj arteriji (plava krv ulazi u pluća s lijeve strane) i venskoj krvi (crvena krv izlazi iz pluća s desne strane). Svi prizisci plina su u kPa. Za pretvaranje u mm Hg, pomnožiti sa 7,5.]]

Ovaj alveolni zrak, koji čini FRC, potpuno okružuje krv u alveolnim kapilarama (Sl. 6). Izmjena plina kod sisara odvija se između ovog alveolnog zraka (koji se značajno razlikuje od svježeg zraka) i krvi u alveolnim kapilarama. Linije plina s obje strane membrane za izmjenu plina uravnotežuju se jednostavnom difuzijom. Ovo osigurava da parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida u krvi koja napušta alveolarne kapilare i na kraju cirkulira kroz tijelo budu isti kao i oni u FRC-u.&lt;ref name=tortora1/&gt;

Izrazita razlika između sastava alveolnog  i ambijentalnog zraka može se održati jer se [[funkcionalni rezidualni kapacitet]] nalazi u slijepim vrećicama povezanim s vanjskim zrakom dugim, uskim cijevima (disajni putevi: [[nos]], [[ždrijelo]], [[grkljan]], [[dušnik]], [[bronhije]] i njihove grane i podgrane do [[bronhiola]]). Ova anatomija, i činjenica da se [[pluća]] ne prazne i ne ponovo napuhuju sa svakim udahom, pruža sisarima &quot;prijenosnu atmosferu&quot;, čiji se sastav značajno razlikuje od [[Veliki događaj oksigenacije|današnjeg ambijentalnog zraka]].&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Lovelock |first1=James | title=Healing Gaia: Practical medicine for the Planet|url=https://archive.org/details/healinggaiaprac00love |url-access=registration |pages=[https://archive.org/details/healinggaiaprac00love/page/21 21]–34, 73–88|location=New York |publisher=Harmony Books |date=1991|isbn= 978-0-517-57848-3}}&lt;/ref&gt;
Sastav zraka u plućnoj cirkulaciji (FRC) se pažljivo prati mjerenjem parcijalnih pritisaka kisika i ugljik-dioksida u arterijskoj krvi. Ako bilo koji od plinskih pritisaka odstupa od normalnog, izazivaju se [[refleks]]i koji mijenjaju brzinu i dubinu disanja na takav način da se normalnost vraća u roku od nekoliko sekundi ili minuta.&lt;ref name=tortora1 /&gt;

===Plućna cirkulacija===
{{Glavni |Plućna cirkulacija}}
Sva krv koja se vraća iz tjelesnih tkiva na desnu stranu [[srce|srca]] teče kroz [[Plućna cirkulacija|alveolarne kapilare]] prije nego što se ponovo pumpa po tijelu. Prilikom prolaska kroz pluća, krv dolazi u bliski kontakt s alveolnim zrakom, od kojeg je odvojena vrlo tankom difuzijskom membranom koja je u prosjeku debela samo oko 2 μm.&lt;ref name=grays/&gt; Pritisci u krvi će se stoga brzo izjednačiti s onima u [[Plućna alveola|alveolama]], osiguravajući da arterijska krv koja cirkuliše u sva tkiva u tijelu ima [[Napon krvi|napon kisika]] od 13−14 kPa (100 mmHg) i [[krvni napon|napon ugljik-dioksida]] od 5,3 kPa (40 mmHg). Ovi arterijski parcijalni pritisci kisika i ugljik-dioksida su [[Homeostaza|homeostatski kontrolirani]]. Porast arterijskog &lt;the arterial &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2}&lt;/math&gt;, a
i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;/math&gt;,[[refleks]]no će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se pritisak u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se dešava kada pritisak [[ugljik- dioksid]]a padne ili, opet u manjoj mjeri, pritisak kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost protoka krvi. 

Budući da krv koja stiže u alveolne kapilare ima &lt;math&gt;P_{\mathrm{O}}_2&lt;/math&gt; od, u [[prosjek]]u, 6 [[paskal (jedinica)|kPa]] (45 mmHg), dok je pritisak u alveolnom zraku 13 kPa (100 mmHg), doći će do neto difuzije kisika u kapilarnu krv, što će neznatno promijeniti sastav 3 litre alveolnog zraka. Porast arterijskog pritiska&lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2}&lt;/math&gt;, i, u manjoj mjeri, pad arterijskog &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;/math&gt;, refleksno će uzrokovati dublje i brže disanje sve dok se napetost plinova u krvi ne vrati u normalu. Suprotno se događa kada napetost ugljik-dioksida padne ili, opet u manjoj mjeri, napetost kisika poraste: brzina i dubina disanja se smanjuju dok se ne uspostavi normalnost plinova u krvi &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;/math&gt;, od također oko 6 kPa (45 mmHg), dok je pritisak alveolnog zraka 5,3 kPa (40 mmHg), dolazi do neto kretanja ugljik-dioksida iz kapilara u alveole. Promjene uzrokovane ovim neto tokovima pojedinačnih linija u i iz funkcionalnog rezidualnog kapaciteta zahtijevaju zamjenu oko 15% alveolnog zraka okolnim zrakom svakih pet sekundi. Ovo je vrlo strogo kontrolirano kontinuiranim praćenjem napetosti arterijske krvi (koja tačno odražava parcijalne pritiske respiratornih linija u alveolanom zraku) od strane [[aortno tijelo|aortnih tijela]], [[karotidno tijelo|karotidnih tijela]] i [[centralni hemoreceptor|senzora krvi i pH]] na prednjoj površini [[produžena moždina|produžene moždine]] (u mozgu). U plućima se nalaze i senzori za kisik i ugljik-dioksid, ali oni prvenstveno određuju promjere bronhiola i plućnih kapilara, te su stoga odgovorni za usmjeravanje protoka zraka i krvi u različite dijelove pluća.

Samo kao rezultat preciznog održavanja sastava 3 L alveolnog zraka, sa svakim udahom se dio ugljik-dioksida ispušta u atmosferu, a dio kisika se uzima iz vanjskog zraka. Ako se kratkim periodom hiperventilacije izgubi više [[ugljik-dioksid]]a nego inače, disanje će se usporiti ili zaustaviti dok se alveolni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{CO}}_2&lt;/math&gt; ne vrati na 5,3 kPa (40 mmHg). Stoga je, strogo govoreći, netačno da je primarna funkcija respiratornog sistema da se tijelo oslobodi &quot;otpada&quot; ugljik-dioksida. U stvari, ukupna koncentracija ugljik-dioksida u arterijskoj krvi je oko 26 mM (ili 58 ml na 100 ml, u poređenju sa koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml na 100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt; Ova velika koncentracija ugljik-dioksida ima ključnu ulogu u [[Acidobazna homeostaza|određivanje i održavanje pH ekstracelularnih tečnosti]]. Ugljik-dioksid koji se izdiše sa svakim udahom vjerovatno bi se mogao ispravnije posmatrati kao nusprodukt tjelesne vanćelijske tekućine [[Homeostaza#Nivoi krvnih ćrlija|ugljik-dioksid]] i [[Homeostaza#pH krvi|pH homeostati]]
Ako su ovi homeostati ugroženi, tada će doći do [[respiratorna acidoza| respiratorne acidoze]] ili [[respiratorna alkaloza|respiratorne alkaloze]]. Dugoročno gledano, ovo se može kompenzirati bubrežnim prilagođavanjem koncentracija H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sup&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; u plazmi; ali budući da je za to potrebno vrijeme, [[sindrom hiperventilacije]] se, naprimjer, može javiti kada uznemirenost ili [[anksioznost]] uzrokuju da osoba brzo i duboko diše&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Shu|first=BC |author2=Chang, YY |author3=Lee, FY |author4=Tzeng, DS |author5=Lin, HY |author6=Lung, FW|title=Parental attachment, premorbid personality, and mental health in young males with hyperventilation syndrome.|journal=Psychiatry Research|date=2007-10-31|volume=153|issue=2|pages=163–70|pmid=17659783|doi=10.1016/j.psychres.2006.05.006|s2cid=3931401 }}&lt;/ref&gt; čime se iz krvi u vanjski zrak ispušta previše CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, što uzrokuje niz uznemirujućih simptoma koji su rezultat pretjerano visokog [[pH]] vaih ćelijskih tekućina.&lt;ref name=&quot;Edward Newton&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/emerg/topic270.htm |title=eMedicine - Hyperventilation Syndrome: Article by Edward Newton, MD |access-date=2007-12-20 }}&lt;/ref&gt;
Kisik ima vrlo nisku rastvorljivost u vodi i stoga se u krvi prenosi labavo povezan sa [[hemoglobin]]om. Kisik se na hemoglobinu drži pomoću četiri [[hem]] grupe koje sadrže [[željezo(II) oksid|željezo II ]] po molekuli hemoglobina. Kada sve hem grupe nose po jednu molekulu O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kaže se da je krv &quot;zasićena&quot; kisikom i nikakvo daljnje povećanje [[parcijalni pritisak| parcijalnog pritiska]] kisika neće značajno povećati koncentraciju kisika u krvi. Većina ugljik-dioksida u krvi se prenosi kao HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; ioni u plazmi. Međutim, konverzija rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u HCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; (dodavanjem vode) je previše spora za brzinu kojom krv cirkuliše kroz tkiva s jedne strane i alveolne kapilare s druge strane. Reakciju stoga katalizira [[karbonska anhidraza]], [[enzim]] unutar [[eritrocit]]a.&lt;ref name=&quot;Raymond&amp;Swenson2000&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Raymond H, Swenson E | title=The distribution and physiological significance of carbonic anhydrase in vertebrate plin exchange organs| journal=Respiration Physiology| volume=121| issue=1| year=2000| pages=1–12| doi=10.1016/s0034-5687(00)00110-9| pmid=10854618}}&lt;/ref&gt; Reakcija može ići u oba smjera, ovisno o prevladavajućem parcijalnom pritisku ugljičnog dioksida. Mala količina ugljičnog dioksida se prenosi na proteinski dio molekula hemoglobina kao [[karbamino]] grupe. Ukupna koncentracija ugljik-dioksida (u obliku [[bikarbonat]]nih iona, rastvorenog CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i karbamino grupa) u arterijskoj krvi (tj. nakon što se uravnoteži s alveolnim zrakom) iznosi oko 26 mM (ili 58 ml/100 ml), u poređenju s koncentracijom kisika u zasićenoj arterijskoj krvi od oko 9 mM (ili 20 ml/100 ml krvi).&lt;ref name=tortora1/&gt;

==Sisari==
Plinski izmjenjivač kod sisara je internaliziran i formira pluća, kao što je to slučaj kod većine većih kopnenih životinja.Izmjena plina se odvija u [[mikroskop]]skim slijepim vrećicama ispunjenim zrakom koje se nazivaju [[plućna alveola|alveole]], gdje vrlo tanka membrana (nazvana [[krvno-zračna barijera]]) odvaja krv u alveolnim kapilarima (u zidovima alveola) od alveolnog zraka u vrećicama.
[[Datoteka:An alveolus, is an anatomical structure that has the form of a hollow cavity. Mainly found in the lung, the pulmonary alveoli are spherical outcroppings of the respiratory bronchioles and are the.png|thumb|300 px|right|'''Sl. 3.''' Alveola (množina: alveoli, od latinskog alveus, &quot;mala šupljina&quot;) je anatomska struktura koja ima oblik šupljine. Javljaju se u plućima sisara. To su sferni izbočine respiratornih bronhiola i primarna su mjesta razmjene plina s krvlju.]] 
[[Datoteka:Alveolar Wall.svg|thumb|300 px|'''Sl. 4.''' Histološki presjek kroz alveolni zid koji prikazuje slojeve kroz koje se linije moraju kretati između [[krvna plazma|krvne plazme]] i alveolnog zraka. Tamnoplavi objekti su jezgra kapilarnih [[endotel]]nih i alveolnih ćelija tipa I [[epitel]] nih (ili pneumocita tipa 1). Dva crvena objekta označena sa &quot;RBC&quot; su [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] u alveolno-kapilarnoj krvi.]]

==Ostali kičmenjaci==
===Ribe===
[[Datoteka:Tuna Gills in Situ 01.jpg|300 px|thumb|left|'''Sl. 8.''' [[Škrge]] tune koje pokazuju filamente i lamele]]
Sadržaj rastvorenog kisika u [[slatka voda|slatkoj vodi]] je približno 8–10 mililitara po litru u poređenju sa sadržajem kisika u zraku koji iznosi 210 mililitara po litru.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;&gt;{{cite book|title=Advanced Biology|author1=M. b. v. Roberts |author2=Michael Reiss |author3=Grace Monger |pages=164–165|publisher=Nelson|year=2000|location=London, UK}}&lt;/ref&gt; Voda je 800 puta gušća od zraka &lt;ref name=tyson&gt;{{cite book|last1=Tyson|first1=P. D.|last2=Preston-White|first2=R.A.|title=The Weather and Climate of Southern Africa|edition=Second|date=2013|publisher=Oxford University Press| location=Cape Town, South Africa|page=14|isbn=9780195718065}}&lt;/ref&gt; i 100 puta [[viskoznost|viskoznija]].&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Stoga, brzina difuzije kisika u zraku je 10.000 puta veća nego u vodi.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Korištenje vrećastih pluća za uklanjanje kisika iz vode stoga ne bi bilo dovoljno efikasno za održavanje života.&lt;ref name=&quot;Advanced Biology&quot;/&gt; Umjesto korištenja [[pluća]], plinovita razmjena se odvija preko površine visoko vaskulariziranih [[škrge|škrga]]. Škrge su specijalizirani organi koji sadrže [[Škržni filament|filamente]], koje se dalje dijele na [[lamele (anatomija)|lamele]]. Lamele sadrže [[kapilar]] ekoji pružaju veliku površinu i kratke difuzijske udaljenosti, jer su im stijenke izuzetno tanke.&lt;ref name=&quot;Newstead1967&quot;&gt;{{Cite journal| author=Newstead James D | title=Fine structure of the respiratory lamellae of teleostean gills| journal=Cell and Tissue Research| volume=79| issue=3| year=1967| pages=396–428| doi=10.1007/bf00335484| pmid=5598734| s2cid=20771899}}&lt;/ref&gt; Škržne rešetke nalaze se unutar sistema za razmjenu materija kako bi filtrirale hranu i održavale škrge čistima.

[[Škrge]] koriste sistem [[suprotnu tok|suprotnog toka]] koji povećava efikasnost unosa kisika (i gubitka otpadnih plinova).&lt;ref name=campbell /&gt;&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt;&lt;ref name=storer/&gt; Oksigenirana voda se usisava kroz [[usta]] i prolazi preko škrga u jednom smjeru, dok krv teče kroz lamele u suprotnom smjeru. Ova [[suprotna razmjena|suprotna struja]] održava strme gradijente koncentracije duž cijele dužine svakog kapilara (pogledajte dijagram u odjeljku [[#Interakcija sa cirkulatornim sistemima|&quot;Interakcija sa cirkulatornim sistemima&quot;]] iznad). Kiseonik je u stanju da kontinuirano difundira niz svoj gradijent u krv, a [[ugljik-dioksid]] niz svoj gradijent u vodu.&lt;ref name=&quot;Hughes1972&quot;/&gt; Deoksigenirana voda će na kraju proći kroz [[Operlulum (riba)|operkulum]] (poklopac škrga). Iako sistemi protivstrujne izmjene teorijski omogućavaju gotovo potpuni prenos respiratornog plina s jedne strane izmjenjivača na drugu, kod riba se manje od 80% kisika u vodi koja teče preko škrga uglavnom prenosi u krv.&lt;ref name=campbell/&gt;

===Vodozemci===
[[Vodozemci]] imaju tri glavna organa uključena u razmjenu plina: [[pluća]], [[koža|kožu]] i [[škrge]], koji se mogu koristiti pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Relativni značaj ovih struktura varira u zavisnosti od starosti, okoline i vrste vodozemca. Koža vodozemaca i njihovih larvi je visoko vaskularizovana, što dovodi do relativno efikasne razmjene plina kada je koža vlažna. [[Larve]] vodozemaca, kao što je predmetamorfozni stadij punoglavca kod žaba, također imaju vanjske škrge. Škrge se apsorbiraju u tijelo tokom [[metamorfoza|metamorfoze]], nakon čega pluća preuzimaju funkciju. Pluća su obično jednostavnija nego kod amniota, s malo unutrašnjih septa i većim alveolama; međutim, krastače, koje provode više vremena na kopnu, imaju veću alveolnu površinu s razvijenijim plućima. Da bi povećali brzinu izmjene plina difuzijom, vodozemci održavaju [[gradijent koncentracije]] preko respiratorne površine, koristeći proces koji se naziva bukalno pumpanje.&lt;ref name=&quot;Brainerd&quot;&gt;{{cite journal |last=Brainerd |first=E. L.  |date=1999 |title=New perspectives on the evolution of lung ventilation mechanisms in invertebrates|journal=Experimental Biology Online |volume=4 |issue= 2|pages=1–28 |doi=10.1007/s00898-999-0002-1 |bibcode=1999EvBO....4b...1B |s2cid=35368264 }}&lt;/ref&gt; Donji dio usta se pomiče na &quot;pumpni&quot; način, što se može vidjeti golim okom. 

===Gmizavci===
Svi [[gmizavci]] dišu pomoću [[pluća]]. Kod ljuskavih gmizavaca ([[gušteri|guštera]] i [[zmije|zmija]]) ventilaciju pokreće aksijalna muskulatura, ali ova muskulatura se koristi i tokom kretanja, tako da se neki ljuskavi gmizavci oslanjaju na bukalno pumpanje kako bi održali efikasnost izmjene plinova..&lt;ref name =&quot;reptiles&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=E. W. |last2=Campbell |first2= H. A.|last3=Leite|first3=C|last4=Abe|first4=A. S.|last5=Wang|first5=T|title= Respiration in reptiles |journal= Comparative Biochemistry and Physiology Part A: Molecular &amp; Integrative Physiology|volume=148  |pages=S110–S111 |doi=10.1016/j.cbpa.2007.06.431 |year=2007}}&lt;/ref&gt;

Zbog krutosti oklopa [[kornjača]] i [[kornjače|kornjačinih]] životinja, značajno širenje i skupljanje grudnog koša je teško. Kornjače i suhozidi zavise od mišićnih slojeva pričvršćenih za njihove oklope, koji se obavijaju oko njihovih pluća kako bi ih napunili i praznili.&lt;ref name=&quot;Klein2003&quot;&gt;{{cite journal | last=Klein | first=Wilfied |author2=Abe, Augusto |author3=Andrade, Denis |author4= Perry, Steven | title=Structure of the posthepatic septum and its influence on visceral topology in the tegu lizard, ''Tupinambis merianae'' (Teidae: Reptilia) | journal=Journal of Morphology | volume=258 | issue=2 | year=2003 | pages=151–157 | doi=10.1002/jmor.10136 | pmid=14518009| s2cid=9901649 }}&lt;/ref&gt; Neke vodene kornjače također mogu pumpati vodu u dobro vaskularizirana [[usta]] ili [[kloaka| kloaku]] kako bi postigle izmjenu plina.&lt;ref name=&quot;Orenstein 2001&quot;&gt;{{cite book | last=Orenstein | first=Ronald | title=Turtles, Tortoises &amp; Terrapins: Survivors in Armor | publisher=Firefly Books | year=2001 | isbn=978-1-55209-605-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/turtlestortoises0000oren }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Feder1985&quot;&gt;{{cite journal|last=Feder|first=Martin E.|author2=Burggren, Warren W. |title=Cutaneous plin exchange in vertebrates: design, patterns, control and implications|journal=Biological Reviews|date=1985|volume=60|issue=1|pages=1–45|doi=10.1111/j.1469-185X.1985.tb00416.x|pmid=3919777|s2cid=40158158|url=http://www.biol.unt.edu/~burggren/pdfs/1985/%2849%29Feder,Burggren1985BR.pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Krokodili]] imaju strukturu sličnu dijafragmi sisara – ''diaragmaticus'' – ali ovaj mišić pomaže u stvaranju jednosmjernog protoka zraka kroz pluća, a ne plinskog protoka: ovo je sličnije protoku zraka koji se vidi kod ptica nego kod sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Farmer|first=CG|author2=Sanders, K |title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators|journal=Science|year=2010|volume=327|issue=5963|pages=338–340|doi=10.1126/science.1180219|pmid=20075253|bibcode=2010Sci...327..338F|s2cid=206522844}}&lt;/ref&gt; During inhalation, the diaphragmaticus pulls the liver back, inflating the lungs into the space this creates.&lt;ref name=&quot;Farmer2012&quot;&gt;{{cite journal |author1=Farmer, C. G. |author2=Carrier D. R. | year=2000 | title=Pelvic aspiration in the American alligator (''Alligator mississippiensis'') | journal=Journal of Experimental Biology | volume=203 |issue=11 | pages=1679–1687 |doi=10.1242/jeb.203.11.1679 |pmid=10804158}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Munns, S. L. |author2=Owerkowicz, T. |author3=Andrewartha, S. J. |author4=Frappell, P. B. | year=2012| title=The accessory role of the diaphragmaticus muscle in lung ventilation in the estuarine crocodile ''Crocodylus porosus''| journal=Journal of Experimental Biology| volume=215| pages=845–852|doi=10.1242/jeb.061952| issue=5 | pmid=22323207| doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Zrak ulazi u pluća iz [[bronhija]] tokom udisaja, ali tokom izdisaja, zrak izlazi iz pluća u bronhije drugim putem: ovo jednosmjerno kretanje zraka postiže se aerodinamičkim ventilima u disajnim putevima.&lt;ref&gt;{{Cite journal | author1=Farmer, C. G. | author2=Sanders, K. | year=2010 | title=Unidirectional airflow in the lungs of alligators | journal=Science | volume=327 | issue=5963 | pages=338–340 | doi=10.1126/science.1180219 | pmid=20075253 | url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | bibcode=2010Sci...327..338F | s2cid=206522844 | access-date=2017-04-20 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160624213901/http://faculty.bennington.edu/~sherman/comp.%20anim.%20physiol./Unidirectional%20Airflow%20in%20the%20Lungs%20of%20Alligators.pdf | archive-date=2016-06-24 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Schachner, E. R. |author2=Hutchinson, J. R. |author3=Farmer, C. | year=2013 | title=Pulmonary anatomy in the Nile crocodile and the evolution of unidirectional airflow in Archosauria | journal=PeerJ |volume=1 |page=e60 |doi=10.7717/peerj.60 |pmid=23638399 |pmc=3628916 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

===Ptice===
{{Glavni|Anatomija ptica#Respiratorni sistem}}
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|right|'''Sl. 10.''' Ciklus udisanja i izdisanja kod ptica.]]
[[Datoteka:Cross-current exchanger.jpg|thumb|300 px|left|'''Sl. 9.''' Dijagramski prikaz unakrsnog respiratornog izmjenjivača plinova u plućima ptica. Zrak se jednosmjerno potiskuje iz zračnih vrećica (s desna na lijevo na dijagramu) kroz parabronhe. Plućni kapilari okružuju parabronhe na prikazani način (krv teče od ispod parabronha do iznad njega na dijagramu).&lt;ref name= graham /&gt; Krv ili zrak s visokim sadržajem kisika prikazani su crvenom bojom; zrak ili krv siromašni kisikom prikazani su u raznim nijansama ljubičasto-plave.]]
[[Ptice]] imaju [[Anatomija ptica#Respiratorni sistem|pluća, ali nemaju dijafragmu]]. Uglavnom se oslanjaju na [[zračne vrećice]] za [[Ventilacija (fiziologija)|ventilaciju]]. Ove zračne vrećice nemaju direktnu ulogu u razmjeni plinova, ali pomažu u jednosmjernom kretanju zraka preko površina za izmjenu plinova u plućima. Tokom udisaja, svježi zrak se uzima iz traheje u stražnje zračne vrećice i u parabronhije koje vode iz stražnjih zračnih vrećica u pluća. Zrak koji ulazi u pluća spaja se sa zrakom koji se već nalazi u plućima i povlači se naprijed preko izmjenjivača plinova u prednje zračne vrećice. Tokom izdisaja, stražnje zračne vrećice prisiljavaju zrak u iste parabronhije pluća, strujeći u istom smjeru kao i tokom udisaja, omogućavajući kontinuiranu izmjenu plinova bez obzira na ciklus disanja. Zrak koji izlazi iz pluća tokom izdisaja spaja se sa zrakom koji se izbacuje iz prednjih zračnih vrećica (oba se sastoje od &quot;istrošenog zraka&quot; koji je prošao kroz izmjenjivač plinova) i ulazi u traheju radi izdaha (Sl. 10).&lt;ref name=AvResp /&gt; Selektivna [[bronhokonstrikcija]] na različitim tačkama bronhijalnih grana osigurava da zrak ne opada i ne struji kroz bronhije tokom udisaja i izdisaja, kao što je to slučaj kod sisara.

Jednosmjerni protok zraka kroz parabronhe izmjenjuje respiratorne linije sa &quot;unakrsnim&quot; protokom krvi (Sl. 9).&lt;ref name=&quot;graham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AvResp&quot;/&gt; Parcijalni pritisak O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (&lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt;) u parabronhiolima opada duž njihove dužine kako O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; difundira u krv. Kapilari koji napuštaju izmjenjivač blizu ulaza u protok zraka apsorbiraju više O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; od kapilara koji napuštaju blizu izlaznog kraja parabronhiola. Kada se sadržaj svih kapilara pomiješa, konačni &lt;math&gt;P_{{\mathrm{O}}_2}&lt;math&gt; miješane plućne venske krvi je veći od onog u izdahnutom zraku, ali niži od onog u udahnutom zraku.&lt;ref name= graham /&gt;&lt;ref name=AvResp /&gt;.

==Beskičmenjaci==
Mehanizam izmjene plina kod [[beskičmenjak]]a zavisi od njihove veličine, strategije hranjenja i staništa (vodeno ili kopneno).

[[Datoteka:Porifera body structures 01.png|thumb|'''Sl. 13.''' Dijagram koji predstavlja tjelesnu strukturu Porifera. Dijagram prikazuje mehanizam upijanja vode za spužve. Žuta: [[pinakociti]], crvena: hoanociti, siva: [[mezohil]], blijedoplava: protok vode]]

[[Spužve]] (Porifera) su sesilna stvorenja, što znači da se ne mogu samostalno kretati i normalno ostaju pričvršćene za svoj [[Supstrat (biologija)|supstrat]]. Hranjive tvari dobijaju protokom vode kroz ćelije, a razmjenjuju ih jednostavnom difuzijom kroz [[ćelijska membrana| ćelijske membrane]]. Pore koje se nazivaju [[Ostium (spužve)|ostia]] uvlače vodu u spužvu, a voda se potom cirkulira kroz spužvu pomoću ćelija koje se nazivaju [[hoanocit]]i, a koje imaju [[flagela|strukture nalik bičevima]] koje pomiču vodu kroz spužvu.&lt;ref&gt;Anderson, D. (2001) ''Invertebrate Zoology'' Oxford University Press&lt;/ref&gt;

[[Slika:Coral reef at palmyra.jpg|thumb|'''Sl. 14.''' [[Cnidaria]] se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, što znači da njihova izmjena kisika uključuje apsorpciju kisika iz vode.]]

[[Žarnjaci]] uključuju [[kprali|korale]], [[morske anemone]], [[meduze]] i [[hidre]]. Ove životinje se uvijek nalaze u vodenim okruženjima, od slatke do slane vode. Nemaju nikakve namjenske [[respiratorni organi| respiratorne organe]]; umjesto toga, svaka ćelija u njihovom tijelu može apsorbirati kisik iz okolne vode i ispuštati otpadne tvari u nju. Jedan ključni nedostatak ove karakteristike je taj što žarnjaci mogu uginuti u okruženjima gdje voda [[stagnacija|stajaća]], jer iscrpljuju vodu iz njene zalihe [[kisik]]a.ref name=&quot;cnidarians&quot;&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/cnidaria-respiratory-system.html |title= Cnidarian Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; Korali često formiraju [[simbioza| simbiozu]] s drugim organizmima, posebno fotosintetskim [[dinoflagelati]]ma. U ovoj simbiozi, koral pruža sklonište, a drugi [[organizam]] doprema hranjive tvari koralu, uključujući kisik. 

[[Datoteka:Giant roundworm (265 11) Cross-section.jpg|thumb|left|'''Sl. 15.''' Presjek nematode.]]

[[nematode|Valjkaste gliste]] (Nematoda), [[pljosnate gliste]] (Platyhelminthes) i mnogi drugi mali [[beskičmenjaci]] koji žive u vodenim ili vlažnim staništima nemaju namjensku površinu za izmjenu plinova ili cirkulatorni sistem. Umjesto toga, oni se oslanjaju na [[difuzija|difuziju]] {{Chem|CO|2}} i {{Chem|O|2}} direktno preko svoje kutikule.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://study.com/academy/lesson/nematode-respiratory-system.html |title= Nematode Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=study.com |access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rspp.weebly.com/platyhelminthes.html |title= Platyhelminthes Respiratory System|author=&lt;!--Not stated--&gt; |website=rspp.weebly.com|access-date=20 March 2017}}&lt;/ref&gt; [[Kutikula]] je polupropusni vanjski sloj njihovih tijela.

Ostali vodeni beskičmenjaci poput većine mehkušaca ([[Mollusca]]) i većih rakova (                                          [[Crustacea]]) poput [jastog]]a, imaju [[škrge]] analogne onima kod riba, koje funkcioniraju na sličan način.

[[Datoteka:Actias selene 5th instar spiracles sjh.jpg|thumb|left|'''Sl. 16.''' Fotografski prikaz spirakula.]]
Za razliku od do sada spomenutih grupa beskičmenjaka, [[insekti]] su obično kopneni i razmjenjuju plinove preko vlažne površine u direktnom kontaktu s atmosferom, a ne u kontaktu s okolnom vodom. [[Egzoskelet]] insekata je nepropustan za plinove, uključujući vodenu paru, tako da imaju specijaliziraniji sistem razmjene plinova, što zahtijeva da se oni direktno transportuju do tkiva putem složene mreže cijevi. Ovaj [[respiratorni sistem]] je odvojen od njihovog [[cirkulatorni sistem| cirkulatornog sistema]]. Plinovi ulaze i izlaze iz tijela kroz otvore koji se nazivaju [[Spirakula (člankonošci)|spirakule]], smještene lateralno duž [[grudni koš| grudnog koša]] i [[abdomen]]a. Slično biljkama, [[insekti]] su u stanju da kontrolišu otvaranje i zatvaranje ovih spirakula, ali umjesto da se oslanjaju na [[turgorski pritisak]], oslanjaju se na [[mišićna kontrakcija|kontrakciju mišića]]s.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lane |first1=N. J. |last2=Harrison |first2= J. B. |date=1986 |title= Junctions and the cytoskeleton in insect tissues |journal=Journal of Cell Biology |volume=103 |issue=5 |pages= A69 }}&lt;/ref&gt; Ove [[mišićna kontrakcija|kontrakcije]] rezultiraju uvlačenjem i izvlačenjem abdomena insekta. Spirakule su povezane s cijevima koje se nazivaju [[traheje]], koje se više puta granaju i šire u tijelo insekta. Ove grane završavaju u specijaliziranim [[traheola|traheolnim ćelijama]] koje pružaju tanku, vlažnu površinu za efikasnu razmjenu plina, direktno sa ćelijama.&lt;ref&gt;Klowden, M. J. 2007. Physiological systems in insects. Elsevier/Academic Press. pp. 440–442&lt;/ref&gt;

Druga glavna grupa kopnenih zglavkara, paučnjaci (]]pauci]], [[škorpioni]], [[grinje]] i njihovi srodnici) obično obavljaju razmjenu plinova pomoću [[pluća]].&lt;ref name=&quot;Garwood&quot;&gt;{{cite journal |last1=Garwood |first1=Russell J. |last2=Edgecombe |first2=Gregory D. |date=September 2011 |title=Early Terrestrial Animals, Evolution, and Uncertainty |journal=Evolution: Education and Outreach |volume=4 |issue=3 |pages=489–501 |doi=10.1007/s12052-011-0357-y  |name-list-style=amp|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
==Biljke==
Izmjena plina kod biljaka je dominantno određen ulogama [[ugljik-dioksid]]a, kisika i [[vodena para| vodene pare]]. {{Chem|CO|2}} je jedini izvor ugljika za [[autotrof]]nii rast putem [[fotosinteza| fotosinteze]], i kada biljka aktivno fotosintetizira na svjetlu, ona će uzimati ugljik-dioksid, te [[transpiracija|gubiti vodenu paru]] i kisik. Noću, biljke [[ćelijsko disanje|dišu]], a izmjena plina je djelomično obrnuta: vodena para se i dalje gubi (ali u manjoj mjeri), ali se kisik sada uzima i ugljik- dioksid oslobađa.&lt;ref name = &quot;Whitmarsh_1999&quot;&gt;{{cite book | veditors = Singhal GS, Renger G, Sopory SK, Irrgang KD, Govindjee | title = Concepts in Photobiology: Photosynthesis and Photomorphogenesis | chapter = Chapter 2: The Basic Photosynthetic Process | vauthors = Whitmarsh J, Govindjee | year = 1999 | publisher = Kluwer Academic Publishers | location = Boston | isbn = 978-0-7923-5519-9 | chapter-url = https://books.google.com/books?id=dqSuoOtDM1cC&amp;q=photosynthesis+reaction+equation+generalized&amp;pg=PA13 | page = 13 }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Leaf anatomy.svg|thumb|400 px|'''Sl. 11.''' Stilizirani presjek lista biljke [[eufilofit]]a, koji prikazuje ključne biljne organe uključene u razmjenu plina]]
Razmjena plina u biljkama odvija se uglavnom kroz [[list]]ove. Razmjena plina između lista i atmosfere odvija se istovremeno kroz dva puta: 1) [[epiderma|epifermne]] ćelije i [[kutikula|kutikulski]]  [[voskovi]] (obično se nazivaju '[[biljna kutikula|kutikula]]') koji su uvijek prisutni na svakoj površini lista, i 2) [[stoma|stome]], koje obično kontroliraju većinu razmjene.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Márquez|first1=Diego A.|last2=Stuart-Williams|first2=Hilary|last3=Farquhar|first3=Graham D.|date=2021-03-01|title=An improved theory for calculating leaf plin exchange more precisely accounting for small fluxes|url=https://www.nature.com/articles/s41477-021-00861-w|journal=Nature Plants|volume=7|issue=3|language=en|pages=317–326|doi=10.1038/s41477-021-00861-w|pmid=33649595 |bibcode=2021NatPl...7..317M |s2cid=232090898 |issn=2055-0278|hdl=1885/238421|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; 

Plinovi ulaze u fotosintetsko tkivo lista rastvaranjem na vlažnoj površini palisadnih i spužvastih [[mezofil]]nih ćelija. Spužvaste mezofilne ćelije su labavo zbijene, što omogućava povećanu površinu, a posljedično i povećanu brzinu izmjene plina. Apsorpcija [[ugljik-dioksid]]a nužno rezultira gubitkom određene vodene pare,&lt;ref name=&quot; K. Raschke, 1976&quot;&gt;{{Cite journal| author=K. Raschke | title= How Stomata Resolve the Dilemma of Opposing Priorities | journal =Phil. Trans. R. Soc. Lond. B| volume=273 | issue= 927 |year=1976  | pages=551–560 | doi=10.1098/rstb.1976.0031| bibcode=1976RSPTB.273..551R| doi-access=free }}&lt;/ref&gt; budući da obje molekule ulaze i izlaze kroz iste stome, biljke se suočavaju s dilemom plinske izmjene: dobiti dovoljno {{Chem|CO|2}} bez gubitka previše vode. Stoga je gubitak vode iz drugih dijelova lista minimiziran voštanom kutikulom na epidermi lista. Veličina stome regulirana je otvaranjem i zatvaranjem njene dvije zaštitne ćelije: [[turgor|turgidnost]] ovih ćelija određuje stanje otvora stome, a to je samo regulirano stresom od vode. Biljke koje pokazuju metabolizam kiseline kod crassulacea tolerantne su na sušu [[kserofite]] i gotovo svu plinsku izmjenu obavljaju noću, jer samo tokom noći ove biljke otvaraju svoje stome. Otvaranjem [[stoma]] samo noću, gubitak vodene pare povezan s unosom ugljik-dioksida je minimiziran. Međutim, to dolazi po cijenu sporog rasta: biljka mora skladištiti ugljik-dioksid u obliku [[jabučna kiselina| jabučne kiseline]] za upotrebu tokom dana i ne može skladištiti neograničene količine.&lt;ref name=&quot;Ting2985&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1146/annurev.pp.36.060185.003115|title=Crassulacean Acid Metabolism|year=1985|last1=Ting|first1=I P|journal=Annual Review of Plant Physiology|volume=36|issue=1|pages=595–622|hdl=10150/552219|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:portable gas exchange measurements.jpg|thumb|right|'''Sl. 12.''' Mjerenja izmjene plina visoke preciznosti otkrivaju važne informacije o [[fiziologija biljaka| fiziologiji biljaka]].]]

Mjerenja izmjene plina su važni alati u biljnoj nauci: to obično uključuje zatvaranje biljke (ili dijela biljke) u komoru i mjerenje promjena u koncentraciji ugljičnog dioksida i vodene pare pomoću [[infracrvenu analizator plina| infracrvenog analizatora plina]]. Ako su uslovi okoline ([[vlažnost]], koncentracija {{Chem|CO|2}}, [[svjetlost]] i [[temperatura]]) u potpunosti kontrolirani, mjerenja unosa {{Chem|CO|2}} i oslobađanja vode otkrivaju važne informacije o brzini {{Chem|CO|2}} [[Asimilacija (biologija)|asimilacija]] i [[transpiracija]]. Međućelijska koncentracija {{Chem|CO|2}} otkriva važne informacije o fotosintetskom stanju biljaka.&lt;ref name=&quot;Von Caemmerer i Farquhar, 1981&quot;&gt;{{Cite journal|author1=S Von Caemmerer |author2=GD Farquhar | title= Some relationships between the biochemistry of photosynthesis and plin exchange of leaves |journal =Planta| volume=153 |issue=4 |year=1981 | pages=376–387 | doi=10.1007/bf00384257|pmid=24276943  |bibcode=1981Plant.153..376V |s2cid=22760377 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation |title=Portable Plin Exchange Fluorescence System GFS-3000. Handbook of Operation |date=March 20, 2013 |url=http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |access-date=October 21, 2014 |archive-date=December 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215121153/http://www.walz.com/downloads/manuals/gfs-3000/gfs-3000_Manual_8a.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostavnije metode se mogu koristiti u specifičnim okolnostima: [[indikator hidrogenkarbonata]] se može koristiti za praćenje potrošnje {{Chem|CO|2}} u rastvoru koji sadrži jedan biljni list na različitim nivoima intenziteta [[svjetlost]]i,&lt;ref name=&quot;BBC&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20141009001305/http://www.bbc.co.uk/education/guides/zxtcwmn/revision/3 BBC Bitesize - GCSE Biology - Plin exchange in plants]&lt;/ref&gt; i stvaranje kisika od strane ribnjaka ''[[Elodea]]'' može se izmjeriti jednostavnim sakupljanjem plina u potopljenoj epruveti koja sadrži mali komadić [[biljke]].

==Peregled glavnih sistema za razmjenu plina==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Organizmi]]!! [[Površina]] !! [[difuzija|Difuzijska udaljenost]] !! [[koncentracija|Održavanje gradijenta koncentracije]] !! [[respiratorni sistem|Respiratorni organi]]
|-
| '''[[Čovjek]]''' || Ukupne alveole &lt;ref name=&quot;Basset1987&quot;&gt;{{Cite journal|vauthors=Basset J, Crone C, Saumon G | title=Significance of active ion transport in transalveolar water absorption: a study on isolated rat lung| journal=The Journal of Physiology| volume=384| year=1987| pages=311–324| doi=10.1113/jphysiol.1987.sp016456| pmid=3656149| pmc=1192264}}&lt;/ref&gt; = 70–100&amp;nbsp;m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;|| Alveole i kapilari (dvije ćelije)|| Konstantan protok krvi u kapilarima; disanje || [[Pluća]]
|-
| '''[[Ribe]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Obično jedna ćelija || Protivstrujni tok || [[Škrge]]
|-
| '''[[Insekti]]''' || Specijalizirana traheolna ćelija || Jedna ćelija || Bukalno pumpanje || Spirakule
|-
| '''[[Spužve]]''' || Pore u ustima || Jedna ćelija || Kretanje vode || Nema
|-
| '''[[Pljosnate gliste]]''' || Plosnati oblik tijela || Obično jedna ćelija || Protustrujni tok || Nema
|-
| '''[[Žarnjaci]]''' || Usne ruke || Obično jedna ćelija || [[Kretanje]] vode || Nema
|-
| '''[[Gmizavci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrgama|| [[alveola|Alveole]] i [[kapilar]]i (dvije ćelije) || Protustrujni tok || [[Pluća]]
|-
| '''[[Vodozemci]]''' || Mnogo lamela i filamenata po škrzi || Alveole i kapilari (dvije ćelije) ili jedna ćelija || Protustrujni tok || Pluća, koža i škrge
|-
| '''[[Biljke]]''' || Visoka gustina stoma; vazdušni prostori unutar [[list]]a || Jedna ćelija || Konstantan protok zraka || [[Stoma]Stome]]
|}

==Također pogledajte==
* [[Respiratorni sistem]]

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjski linkovi==

{{Authority control}}

[[Kategorija:Biološki procesi]]
[[Kategorija:Plinovi|*]]</text>
      <sha1>aiufrxkvq5zv1u7tnhn7jt8amxoebov</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ramjena plinova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533369</id>
    <redirect title="Izmjena plinova" />
    <revision>
      <id>3830702</id>
      <timestamp>2026-04-17T09:28:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Izmjena plinova]]</comment>
      <origin>3830702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="4t15ai0wtn89gd5nhkimjgf4yqgtd8u" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Izmjena plinova]]</text>
      <sha1>4t15ai0wtn89gd5nhkimjgf4yqgtd8u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Voskovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533370</id>
    <redirect title="Vosak" />
    <revision>
      <id>3830726</id>
      <timestamp>2026-04-17T10:29:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Vosak]]</comment>
      <origin>3830726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="j9chn8j74mijr6h591tze2umx05inae" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Vosak]]</text>
      <sha1>j9chn8j74mijr6h591tze2umx05inae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Respiratorni organi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533371</id>
    <redirect title="Respiratorni sistem" />
    <revision>
      <id>3830727</id>
      <timestamp>2026-04-17T10:33:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Barba-Baraba</username>
        <id>180391</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Respiratorni sistem]]</comment>
      <origin>3830727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="3eccuc6k8wzjr5pcboiedjn0zv1wu2q" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Respiratorni sistem]]</text>
      <sha1>3eccuc6k8wzjr5pcboiedjn0zv1wu2q</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>